GODINA 7
BROJ 14
LIPANJ 2012.
MIHALOVČAN 2
LIPANJ 2012.
AKTUALNI SAT
POŠTOVANI MJEŠTANI OPĆINE GOR. MIHALJEVEC
Obavještavamo Vas da će se
krupni otpad
na području Općine Gornji Mihaljevec odvoziti
12. 06. 2012. godine
Molimo Vas da krupni otpad iznesete dan prije odvoza i odvojite željezo
od ostalog otpada.
Molimo, ne iznosite nikakav otpad
nakon prolaska kamiona, jer takav neće
biti naknadno odvezen.
U krupni otpad ne spada:
- šuta, tj. otpad od građevinskog materijala, gume (kamionske, automobilske i traktorske), školjke od automobila
te tekući otpad - ulja, boje, otapala.
Odvoz krupnog otpada vrši se isključivo iz kućanstava.
Posude za ostali otpad u vrijeme odvoza krupnog otpada držite na vidnom
mjestu.
EKO-FLOR PLUS d.o.o.
OBAVIJEST
KONCESIONARA ZA ODVOZ
KOMUNALNOG OTPADA
Obilaskom područja općine Gornji Mihaljevec, djelatnici koncesionara za odvoz
komunalnog otpada Eko flora plus d.o.o.
nailaze na otežani prilaz pojedinim korisnicima zbog raslinja i granja koji onemogućavaju prilaz domaćinstvima, te nanose
štetu vozilima. Mole se svi vlasnici nekretnina uz prometnice, da sječom granja
omoguće nesmetani prolaz.
PREDSJEDNICI VIJEĆA MJESNIH ODBORA OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC
Dražen Hatlak
Dragutin Hunjadi
Konrad Brezarić
Robert Kos
Stanko Golub
Zdravko Šafarić
Josip Novak
Radovan Jambrović
Josip Petković
Mario Zadravec
Željko Dvanajščak
Mladen Borko
Badličan 5
Bogdanovec 20
Dragoslavec Breg 81
Dragoslavec Selo 16
Gornja Dubrava 83
Gornji Mihaljevec 23
Martinuševec 17
Preseka 26
Prhovec 5
Tupkovec 18
Vugrišinec 79
Vukanovec 18
040/584-063
040/899-170
040/899-065
040/899-231
040/899-201
040/899-195
040/830-155
040/584-057
040/584-003
040/857-354
040/857-412
040/899-228
098/180-0643
098/173-8428
098/198-8979
091/502-0302
098/980-2750
098/493-296
098/241-360
098/948-5115
098/426-976
091/1225-071
Predsjednik VMO Badličan
Predsjednik VMO Bogdanovec
Predsjednik VMO Dragoslavec Breg
Predsjednik VMO Dragoslavec Selo
Predsjednik VMO Gornja Dubrava
Predsjednik VMO Gornji Mihaljevec
Predsjednik VMO Martinuševec
Predsjednik VMO Preseka
Predsjednik VMO Prhovec
Predsjednik VMO Tupkovec
Predsjednik VMO Vugrišinec
Predsjednik VMO Vukanovec
POPIS MANIFESTACIJA U OPĆINI GORNJI MIHALJEVEC U 2012. GODINI
DATUM
NAZIV
06. 06. 2012. Dan škole Gornji Mihaljevec
07. 06. 2012. Tijelovo
10. 06. 2012. Proštenje Presvetog Srca Isusova u Martinuševcu
17. 06. 2012. Proštenje Presvetog Srca Isusova u Badličanu
17. 06. 2012. KUP Općine 20.,21.,22. 06. Duhovna obnova-trodnevnica
23. 06. 2012. Sv. Potvrda
25. 06. 2012. Dan državnosti, županijsko natjecanje
24. 06. 2012. Proštenje Presvetog Srca Isusovog u Gor. Dubravi
29. 06. 2012. Dani lipe 2012.
30. 06. 2012. Dani lipe 2012.
01. 07. 2012. Dani lipe 2012.
08. 07. 2012. Proštenje Sv. Benedikta u Dragoslavec Bregu
21. 07. 2012. Malonogometni turnir u Dragoslavec Bregu
15. 07. 2012. Proštenje Majke Božje Bistričke u Dragoslavec Selu
29. 07. 2012. Proštenje Sv. Magdalene u Preseki
29. 07. 2012. Gađ. glinenih golubova LD Šljuka Gor. Mihaljevec
05. 08. 2012. 13. po redu javne vježbe na ručnoj štrcaljki
05. 08. 2012. Dan branitelja
20. 08. 2012. Kraljevo-Stjepan Kralj
25. 11. 2012. Proštenje Sv. Katarine u Gornjem Mihaljevcu
14. 12. 2012. Božićno novogodišnja priredba
prosinac 2012. Humanitarni koncert Naši za naše 26. 12. 2012. Kartaški turnir u bajeru
MJESTO ODRŽAVANJA
OŠ Gornji Mihaljevec
Gornji Mihaljevec
Kapelica Presvetog Srca Isusova u Martinuševcu
Kapelica Presvetog Srca Isusova u Badličanu
Gornji Mihaljevec
Crkva Sv. Katarine u Gornjem Mihaljevcu
Crkva Sv. Katarine u Gornjem Mihaljevcu
Gornji Mihaljevec
Kapelica Presvetog Srca Isusovog u Gor. Dubravi
Dom kulture Gornji Mihaljevec
Dom kulture Gornji Mihaljevec
Dom kulture Gornji Mihaljevec
Kapelica Sv. Benedikta u Dragoslavec Bregu
Sportski tereni u Dragoslavec Bregu
Kapelica Majke Božje Bistričke u Dragoslavec Selu
Kapelica Sv. Magdalene u Preseki
Gornji Mihaljevec
Igralište DVD Gornja Dubrava
Gornji Mihaljevec
Crkva Sv. Katarine u Gornjem Mihaljevcu
Crkva Sv. Katarine u Gornjem Mihaljevcu
Dom kulture Gornji Mihaljevec
Dom kulture Gornji Mihaljevec
Gornji Mihaljevec
ORGANIZATOR
OŠ Gornji Mihaljevec
RKT župa Gornji Mihaljevec
RKT župa G. Mihalj. i DVD G. Mihaljevec
RKT župa Gornji Mihaljevec
NK Jedinstvo Gornji Mihaljevec
RKT župa Gornji Mihaljevec
RKT župa Gornji Mihaljevec
UDVDR Gornji Mihaljevec
RKT župa Gornji Mihaljevec
KUU Lipa Gornji Mihaljevec
KUU Lipa Gornji Mihaljevec
NK Jedinstvo Gornji Mihaljevec i Šahovski klub Gornji Mihaljevec
RKT župa Gornji Mihaljevec
USR Sport za sve Dragoslavec Breg
RKT župa Gornji Mihaljevec
RKT župa Gornji Mihaljevec
LD Šljuka Gornji Mihaljevec
DVD Gornja Dubrava
UDVDR Gornji Mihaljevec
RKT župa Gornji Mihaljevec
RKT župa Gornji Mihaljevec
Osnovna škola Gornji Mihaljevec
Općina Gornji Mihaljevec i MO
NK Jedinstvo Gornji Mihaljevec
LIPANJ 2012.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 3
OTVORENA CESTA U ZANJKOVOJ GRABI
predsjednici mjesnih odbora naselja
Općine, vijećnici Općinskog vijeća, te
mještani naselja Vukanovec. Nakon formalnog dijela, druženje je nastavljeno u
ležernijem tonu uz fine domaće delicije
vrijednih domaćica Vukanovca, kojima
su počastile sve prisutne. Izgradnjom
ove prometnice Zanjkova graba pretvorila se u lakše dostupno i ljepše mjesto
za živjeti, a stanovnicima tog dijela Vukanovca to je posebno značajno zimi kad
je puno snijega i za vrijeme većih kiša,
jer će na ovaj način lakše doći do svojih
(lk)
domova.
U subotu 10. 12. 2011. godine u
Zanjkovoj grabi u Vukanovcu otvorena
je još jedna dionica ceste izgrađene u
sklopu programa EIB II, u vrijednosti
423.205,71 kuna, dužine 522,74 metara, na relaciji Brzinka - most – Dražen
Škvorc. Izgradnjom ove ceste ujedno je
i završen projekt EIB II u našoj Općini.
Cestu su otvorili načelnik Općine Gornji
Mihaljevec Franjo Kovačić i predsjednik Mjesnog odbora naselja Vukanovec
Mladen Borko. Događaju su prisustvovali i predsjednik Općinskog vijeća Općine Gornji Mihaljevec Franjo Golub,
njegova zamjenica Mirjana Novak, zamjenik načelnika Općine Boris Resman,
MIHALOVČAN 4
AKTUALNI SAT
RUDI-EXPRESS d.o.o.
Mihovljan, Prvomajska 2, M-GRUPA ortakluk
CJENIK USLUGA PRIJEVOZA PUTNIKA
U ŽUPANIJSKOM LINIJSKOM AUTOBUSNOM
PRIJEVOZU - PODRUČJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
VRIJEDI OD 01. TRAVNJA 2012. GODINE
Zona
km
1
2
3
4
5
6
7
8
9
0.-5.
6.-10.
11.-15.
16.-20.
21.-25.
26.-30.
31.-35.
36.-40.
41.-45.
Cijena
karte
12,00
14,00
16,00
19,00
21,00
23,00
25,00
27,00
30,00
Cijena 65+, Mj. radnička 65+
socijala
karta
9,00
443,00
10,00
524,00
12,00
605,00
14,00
725,00
15,00
806,00
16,00
887,00
18,00
968,00
19,00
1048,00
21,00
1170,00
1. Djeci koja su stara šest i manje godina
ne naplaćuje se vozna karta, voze se besplatno
2. Potvrda o cijeni koštanja za nekupljenu mjesečnu prijevoznu kartu naplaćuje se u
iznosu od 10% cijene koštanja mjesečne karte.
3. Skupna potvrda o cijenama koštanja
mjesečnih ili jednosmjernih karata koja se
izdaje pravnim osobama na njihov pisani zahtjev se naplaćuje 300,00 kuna.
4. Izdavanje cjenika usluga prijevoza putnika u županijskom linijskom autobusnom
prijevozu-područje Međimurske županije naplaćuje se 100,00 kuna.
5. Potvrda o cijeni mjesečne karte za kupljenu kartu se ne naplaćuje.
6. Potvrda o cijeni jednosmjerne karte za
kupljenu kartu se ne naplaćuje
Udruga za zaštitu životinja
Prijatelj
O BAV I J E S T
O PROMJENI CIJENE
CIJEPLJENJA
I ČIPIRANJA
Na temelju Naredbe za zdravstvenu zaštitu životinja za 2012. godinu u
Republici Hrvatskoj, te prema Cjeniku propisanih veterinarskih usluga u
2012. godini, cijena cijepljenja i dehelmintizacija pasa iznosi 130,08 kuna, a
cijena mikročipiranja 73,77 kuna (bez
PDV-a).
Ukupna cijena cijepljenja i mikročipiranja s PDV-om od 01. 04. 2012.
godine iznosi 254,81 kuna.
Novu cijenu tvrtka Bioinstitut d.o.o.
obračunavat će od 01. 04. 2012. godine
za sve životinje zbrinute temeljem Ugovora o obavljanju poslova skloništa.
Mj. đačka
karta
220,00
320,00
420,00
500,00
560,00
560,00
560,00
560,00
560,00
7. Potvrda o cijeni jednosmjerne karte za
nekupljenu kartu se naplaćuje fizičkim osobama 50,00 kuna.
8. Mjesečne učeničke, umirovljeničke i
radničke karte vrijede za neograničeni broj
putovanja na relaciji za koju su izdane, sve
dane u mjesecu za koji su izdane (i subotom i
nedjeljom, te neradnim danom)
9. Mjesečne radničke i umirovljeničke
karte kupljene u prometnom uredu M-grupe u
Čakovcu, prijevoznik subvencionira sa 40%
od cijene mjesečne karte.
10. Pravo na kupnju mjesečne radničke
ili umirovljeničke karte ima samo putnik
osobno.
11. Svaka karta naplaćuje se prema zonskom daljinaru M-grupe
12. Kazna za neposjedovanje prijevozne
karte ili za korištenje neispravne karte kao
i za krivotvorenje prijevozne karte iznosi
300,00 kuna.
13. Cijena godišnje iskaznice: 30,00
kuna.
14. U sve navedene cijene je uključen
PDV.
15. Pravo na kupnju povlaštenih prijevoznih karata 65+ i SOCIJALA imaju osobe
starije od 65 godina (rođene 1947. godina i
ranije) uz predočenje osobne iskaznice prilikom kupnje karte i korisnici socijalnog programa uz predočenje socijalne iskaznice prilikom kupnje karte.
Pravo na kupnju povlaštenih prijevoznih
karata 65+ imaju osobe starije od 65 godina i mlađi umirovljenici uz predočenje osobne iskaznice i iskaznice da je član MATICE
UMIROVLJENIKA HRVATSKE.
16. Učeničke mjesečne karte naplaćuju
se po posebnom predzonskom cjeniku (Međimurska županija je podijeljena u pet zona),
a cijena za svaku zonu je navedena u cjeniku. Navedena učenička cijena karte u cjeniku
umanjuje se za iznos subvencija učenicima
koji ostvaruju pravo na subvencije od strane
Međimurske županije i jedinica lokalne samouprave.
Odgovorna osoba dir. Damir Varga
LIPANJ 2012.
DIMNJAČARSKI OBRT
Vl. Dragan Zdolec
Strahoninec, Pavleka Miškine 18
PLAN RADA
I ČIŠĆENJA PO
RADNIM DANIMA
U MJESECU
1. RADNI DAN – Gardinovec
2. RADNI DAN – Gardinovec
3. RADNI DAN – Belica
4. RADNI DAN – Belica
5. RADNI DAN – Belica
6. RADNI DAN – Belica
7. RADNI DAN – Belica
8. RADNI DAN – Pribislavec
9. RADNI DAN – Pribislavec
10. RADNI DAN – Pribislavec
11. RADNI DAN – Pribislavec
12. RADNI DAN – Pribislavec
13. RADNI DAN – Gornji Mihaljevec (Gornji Mihaljevec)
14. RADNI DAN – Gornji Mihaljevec (Bogdanovec,Vugrišinec od
kbr. 106 do kbr. 10)
15. RADNI DAN – Gornji Mihaljevec (Vugrišinec kbr. 4, 5, 109, 112,
113, 110, 111, 2, 16, 17, 1a
Tupkovec kbr. 8, 4, 2a, 2, 1, 23,
22, 19, 18, 16, 29
Vukanovec kbr. 104, 102, 100,
99, 106, 107, 111, 91, 91a, 94, 96,
90, 89
G. Dubrava kbr. 90, 91, 82, 76,
73, 78a, 80, 83, 94, 93)
16. RADNI DAN – Gornji Mihaljevec (Vukanovec kbr. 2, 3, 7, 7a, 8,
11, 12, 16, 17, 18, 54, 49b, 49, 52,
45, 28, 31, 34, 35a, 36, 41, 42, 40a,
67, 65, 85, Gornja Dubrava)
17. RADNI DAN – G. Mihaljevec
(Badličan, Prhovec kbr. 55, 54 G. Dubrava kbr. 66, 68, 69 Martinuševec)
18. RADNI DAN – Gornji Mihaljevec (Prhovec, Preseka)
19. RADNI DAN – Gornji Mihaljevec (Dragoslavec Breg, Dragoslavec selo, Križopotje)
20. i 21. RADNI DAN – Industrija
NAPOMENA!
U slučaju vremenskih neprilika
ili državnih i katoličkih blagdana
pomiče se na sljedeći radni dan!
7. mjesec je kolektivni godišnji
odmor.
U slučaju prijeke potrebe kontaktirati na mobitel: 091 576 3988.
LIPANJ 2012.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 5
SVEČANA SJEDNICA VIJEĆA
OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC
Svečana sjednica vijeća Općine Gornji Mihaljevec održana je 30.
prosinca 2011. godine. Sjednici su nazočili vijećnici, načelnik i zamjenik načelnika, predsjednici mjesnih odbora, predsjednici udruga,
klubova, organizacija i ustanova koje djeluju na području Općine Gornji Mihaljevec. O radu Općinskog vijeća Općine Gornji Mihaljevec za
2011. godinu prisutne je izvijestio predsjednik Općinskog vijeća Franjo Golub, dok je izvješće o radu izvršnog tijela Općine predstavio
načelnik Općine Franjo Kovačić.
(sz)
Dana 17. siječnja 2012. godine održana je sjednica predsjednika vijeća mjesnih
odbora Općine Gornji Mihaljevec, u prostorijama Doma kulture Gornji Mihaljevec.
Komunalni redar izvijestio je nazočne predstavnike mjesnih odbora o stanju u komunalnom redarstvu na području Općine, te
istaknuo da postoji poboljšanje situacije s
obzirom na odlaganje kućnog komunalnog
otpada i pridržavanja ostalih odredaba komunalnog reda od strane građana. Veliki
problem su ostale divlje deponije smeća,
zbog nemogućnosti otkrivanje počinitelja
takvog prekršajnog djela.
Napomenuta je obveza vlasnika svakog kućanstva i vlasnika kuća za privremeno stanovanje da stave kućne brojeve na
svoje objekte kako bi se izbjeglo
kažnjavanje.
Najavljena je revizija površina stambenih objekata za naplatu komunalne naknade utvrđivanjem stvarne neto korisne
stambene površine. Reviziju je
potrebno izvršiti zbog eventualnih odstupanja realnih površina
od onih koje postoje u evidencijama.
KOLEGIJ PREDSJEDNIKA VIJEĆA
MJESNIH ODBORA OPĆINE
GORNJI MIHALJEVEC
Svi predstavnici mjesnih odbora pozvani su na podnošenje prijedloga o mogućim
izmjenama prostornog plana Općine Gornji
Mihaljevec u pojedinim naseljima prema konkretnim potrebama.
U predstojećem razdoblju održat će se
zborovi građana naselja svakog mjesnog odbora.
Dana 07. veljače 2012. godine u 19,00
sati održat će se stručno predavanje za poljoprivrednike. Na edukaciju se pozivaju sva poljoprivredna gospodarstava, koja su korisnici
državnih potpora ili poticaja u poljoprivredi.
Svi vlasnici šuma i zemljišta na kojima
se nalaze drveća, raslinje i granje uz javne
ceste pod upravom Županijske uprave za
ceste Međimurske županije do udaljenosti
5 m od ruba kolnika ili ukoliko postoji cestovni jarak 5 m od vanjskog ruba jarak,
mole se da uklone (počiste) predmetnu
šumu ili drveće i raslinje radi sigurnosti
prometa na cestama. Isto tako, upozoravaju se vlasnici šuma i zemljišta da trebaju
ukloniti drva i granje koje visi na kolnik
javne ceste.
(sz)
MIHALOVČAN 6
AKTUALNI SAT
LIPANJ 2012.
Općina Gornji Mihaljevec dodijelila novčane
naknade djeci rođenoj u 2011. godini
Sa
svakim
novorođenim
djetetom svijet
se iznova rađa.
Svaka je majka
rođenjem djeteta
nagrađena njegovim dragocjenim
osmijehom. Takav su osmijeh
u 2011. godini
vidjele dvadeset
i dvije majke s
područja Općine Gornji Mihaljevec. Jedanaest
dječačića i jedanaest djevojčica
okupilo se u dvorani doma kulture
u Gornjem Mihaljevcu na poziv
načelnika Općine Gornji Mihaljevec, gospodina Franja Kovačića.
Svakom je djetetu rođenom tijekom 2011. godine dodijeljena
novčana naknada u iznosu od 500 kuna, kao simbolična nagrada
i ne tako velika, ali ipak dobrodošla pomoć. Djecu su ponosno
pratili njihovi roditelji, bake i djedovi, braća i sestre koji su u
SLUŽBENI REZULTATI ZA IZBOR
ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR
SA PODRUČJA OPĆINE
GORNJI MIHALJEVEC
Prosinac je, osim blagdana kojima se svi veselimo, u Republici
Hrvatskoj bio obilježen i izborima pripadnika raznih političkih stranaka, koji će nas zastupati u Hrvatskom saboru. Izbori su održani
4. prosinca 2011. godine. S rezultatima na državnoj razini već smo
davno upoznati i nova vlada broji već nekoliko mjeseci na vladajućim
pozicijama. A kako smo glasali u Općini Gornji Mihaljevec?
Na području Općine Gornji Mihljevec sedam je biračkih mjesta, a
registrirano je 1728 birača. Na parlamentarne izbore izašlo je ukupno
1095 birača, dakle 63,37%, što je prilično zadovoljavajući odaziv, a
važećih glasačkih listića bilo je 1083. Rezultati su bili slijedeći:
KOALICIJA SDP, HNS, IDS, HSU
HRVATSKI LABURISTI – STRANKA RADA
HDZ
HSLS, ZDS
HSS
A-HSS, SP
BUZ, PGS, HRS
HSP MDS
45,98 %
18,28%
13,57%
8,31%
2,40%
1,48%
1,48%
1,39%
1,39%
Većina ostalih kandidata dobila je manje od 1% glasova žitelja
naše Općine, dok neki nisu dobili nijedan važeći glas. Ukoliko vas
zanimaju detaljniji rezultati za našu Općinu, ali i druga biračka mjesta, možete ih provjeriti na www.izbori.hr.
(lk)
razgovoru izmijenili svoja iskustava, te se stvorila ugodna obiteljska atmosfera. Nadamo se da će ovakva radost naići na uspon te da će se u svakoj narednoj godini rađati sve više djece.
(sz)
VOLONTERSKI RAD
U sklopu projekta City volunteers otvoren je Volonterski ured
Međimurja. Ured se nalazi u Čakovcu u prostorijama Autonomnog
centra – ACT (Dr. Ivana Novaka 38).
Projekt City volunteers se provodi u okviru IPA Operativnog
programa Slovenija – Hrvatska 2007. - 2013., a djelomično ga financiraju Europska unija i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Projekt provode zajedno četiri slovenska i tri hrvatska partnera.
Neizostavnu potporu radu volonterskog ureda daju Međimurska županija i udruga Zora.
Cilj je Volonterskog ureda Međimurja – VUM stvoriti bazu volontera i bazu organizatora volontera, međusobno ih povezivati te
nuditi edukacije o volonterstvu i upravljanju volonterima. Misija
je usmjerena na promociju volonterstva na području Međimurske
županije, osvijetliti građane o volonterstvu, poticati razvijanje volonterskih programa u nevladinim organizacijama i javnim ustanovama, poticati volontiranje građana svih generacija te surađivati sa
srodnim organizacijama na području Hrvatske.
Da bi postigli te ciljeve i prikupili relevantne informacije pozivaju se udruge, zaklade, fondacije, sindikati, vjerske zajednice, javne
ustanove, turističke zajednice državna tijela, jedinice lokalne (područne) samouprave koje prema Zakonu o volonterstvu mogu biti
organizatori volontiranja da se registriraju u bazu podataka i da tako
traže volontere za svoje aktivnosti. Od otvaranja volonterskog ureda
u rujnu 2011. godine pomogli su mnogim organizacijama pronaći
volontere te sudjelovati u nekoliko volonterskih akcija.
Prijavni obrasci za registraciju kao i sve ostale informacije mogu
se zatražiti na e-mail volonterskog ureda: [email protected], putem
telefona 040/390-047 ili izravnim informiranjem u uredu ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10 do 14 sati.
LIPANJ 2012.
AKTUALNI SAT
PODJELA DAROVA
UČENICIMA
OSNOVNE ŠKOLE
GORNJI
MIHALJEVEC
ne, pa su učenicima nižih
razreda podijeljeni pokloni u iznosu od približno
70,00 kuna. Prigodne poklone uručio im je Djed
Mraz na njihovoj školskoj
priredbi, koju su zajedno
sa svojim učiteljicama
pripremili uoči Božića.
(lk)
Već duži niz godina Općina Gornji
Mihaljevec, povodom
Božićnih i Novogodišnjih blagdana, daruje učenike Osnovne
škole Gornji Mihaljevec. Unatoč općenito
lošijoj financijskog
situaciji, ta gesta nije
izostala ni ove godi-
MIHALOVČAN 9
MIHALOVČAN 8
AKTUALNI SAT
LIPANJ 2012.
NAŠI
Tradicionalni božićni humanitarni koncert Naši za naše
održan je 17. prosinca 2011. s
početkom u 18 sati. Ovogodišnji
domaćin koncerta bio je Mjesni
odbor Tupkovec, za prigodni program i ostala događanja na pozornici bila je zadužena KUU Lipa,
a kao i uvijek, pokrovitelj je bila
Općina Gornji Mihaljevec. Osim
KUU Lipa, čiji je prikaz starinskog svetkovanja Badnje večeri
otvorio program, na pozornici su
nastupili brojni drugi izvođači.
Pjevački zbor Osnovne škole
Gornji Mihaljevec otpjevao je
nekoliko prigodnih pjesama, Mateo Sternad i Dominik Bogdan
zvucima piana ispunili su dvoranu, Udruga žena Stanetinec prvi
put se predstavila našoj publici, a
Boris Novak, Dejan Fic i Katarina Toplek svojim su glasovima
pridonijeli svečanosti, kao i Ženska vokalna skupina župnog
zbora Sveti Marko Selnica, koje
su prvi put gostovale kod nas.
Pjesmom su publiku uveselili
i Kristina Novak, uvijek rado
viđeni Martin Srpak, Ivana
Tkalec, Dragutin i Dejana Brežnjak, a Nada Lovrec odrecitirala je nekoliko prigodnih stihova. Najjačim pljeskom nagrađene
su izvedbe Muške vokalne skupine župnog zbora Sveti Juraj
na Bregu i Vokalnog ansambla
Svijetlost Sveti Juraj na Bregu.
LIPANJ 2012.
AKTUALNI SAT
ZA NAŠE
Pošto je koncert humanitarnog
karaktera i ove se godine skupljao
dobrovoljni prilog za našeg sumještanina, kojem je u tom trenutku pomoć
bila prijeko potrebna. Unatoč krizi i za
mnoge teškoj financijskoj situaciji, pokazali smo da smo ipak spremni pomoći svom bližnjem, svatko prema svojim
mogućnostima. Prikupljen je iznos od
7480,00 kuna, kojeg je predsjednik
Mjesnog odbora Tupkovec, Mario Zadravec uručio načelniku Općine Gornji
Mihaljevec, Franju Kovačiću, da Općina uplati novac na račun mještanina
kojem je isti namijenjen.
Nakon koncerta pripremljen je domjenak za sve prisutne. Vrijedni stanovnici i stanovnice Tupkovca su osim
ručno izrađenih anđela, kojima su zahvalili svakome na dobrotvornom prilogu, pripremili i fine domaće slastice i
njima počastili publiku i goste. Druženje je nastavljeno uz pjesmu i veselje.
(lk)
MIHALOVČAN 9
MIHALOVČAN 10
AKTUALNI SAT
LIPANJ 2012.
SA SJEDNICA
OPĆINSKOGOdlukaVIJEĆA
Mihaljevec za razdoblje od 2012. do 2014.
o izmjenama i dopunama Odluke
20. sjednica Općinskog vijeća Gor.
Mihaljevec održana je 23. prosinca
2011.
Usvojene su slijedeće Odluke:
Odluka o izgradnji na poduzetničkoj zoni
Krč Gornji Mihaljevec;
Odluka o potpisivanju Sporazuma o sufinanciranju prijevoza učenika osnovne škole;
Odluka o izmjenama i dopunama Proračuna Općine Gornji Mihaljevec za 2011. godinu
i projekcije za 2012. i 2013. godinu;
Odluka o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u društvenim djelatnostima
u 2011. godini;
Odluka o izmjenama i dopunama Socijalnog programa Općine Gornji Mihaljevec za
2011. godinu;
Odluka o izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture za
2011. godinu;
Odluka o izmjenama i dopunama Programa gradnje objekta i uređaja komunalne infrastrukture za 2011. godinu;
Odluka o Proračunu Općine Gornji Mihaljevec za 2012. godinu i projekcije za 2013. i
2014. godinu;
Plan razvojnih programa Općine Gornji
godine;
Odluka o izvršavanju proračuna Općine
Gornji Mihaljevec za 2012. godinu;
Program održavanja komunalne infrastrukture za 2012. godinu;
Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2012. godinu;
Program javnih potreba u društvenim djelatnostima za 2012. godinu;
Socijalni program Općine Gornji Mihaljevec za 2012. godinu;
Odluka o prihvaćanju idejnog rješenja za
izradu grba i zastave Općine Gornji Mihaljevec;
Odluka o određivanju Dana Općine Gornji Mihaljevec;
Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja
u 2011. godini;
Smjernice za organizaciju i razvoj sustava
zaštite i spašavanja na području Općine Gornji Mihaljevec za 2012. godinu.
22. sjednica Općinskog vijeća Općine Gornji Mihaljevec održana je 28.
veljače 2012. godine
Usvojene su slijedeće Odluke:
KOMUNALNO REDARSTVO
tu, vlasnik ili korisnik treba redovito čistiti,
obrezivati ili porušiti, naročito bolesna stabla
koja bi se mogla sama urušiti.
I drugo prema Odluci o komunalnom redu
Općine Gornji Mihaljevec (OKR).
1. OZNAČITI GRAĐEVINU
Svaka građevina koja se nalazi na području Općine Gornji Mihaljevec, osim pomoćnih i gospodarskih građevina, mora biti
obilježena kućnim brojem. Kućni broj mora
biti istaknut na građevini, na vidljivom mjestu s njene ulične strane. Kućni broj ispisuje
se na pločici od materijala koji je zaštićen
od rđe, bijelim slovima na plavoj podlozi ili
na drugi estetski i funkcionalno primjeren
način.
2. UREĐIVATI I ODRŽAVATI GRAĐEVINE, OGRADE, OKUĆNICE I NEIZGRAĐ. GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA
Pročelja-fasade građevina trebaju biti
uredna, čista, redovito održavana, ne smiju
estetski nagrđivati okolinu.
Plakate koji se naljepe, nakon isteka
roka oglašenog na plakatu trebaju skinuti i
zbrinuti oni koji su ih nalijepili.
Ograde uz javne površine moraju biti
uredne, čiste i uređene na estetski i prihvatljiv način.
Ograde od ukrasne živice moraju biti
uredne i redovito održavane tako da ne
predstavljaju nikakvu opasnost za prolaznike i normalno odvijanje prometa.
Prostor ispred ograde ili živice do javne
prometne površine-ceste, uključujući i bankinu, treba uređivati, odnosno više puta godišnje kositi vlasnik ili korisnik građevine.
Visoko raslinje, granje i stabla u okućnici koja zatvaraju cestovni pojas i cestu ili
šumski put, a smetaju normalnom prome-
3. ODRŽAVANJE ČISTOĆE I ČUVANJE JAVNIH POVRŠINA
Zbog održavanja čistoće javnih površina
zabranjeno je:
- bacanje ili ostavljanje otpadaka izvan
posude za smeće
- bacanje gorućih predmeta u posudu za
smeće
- popravak, servisiranje i pranje vozila na
javnim površinama
- ispuštanje otpadnih voda i gnojnica
- bacanje otpada u potoke,…
- paljenje otpada
- obavljanje bilo kakvih radnji kojima se
onečišćuje i uništava javna površina.
Zbog zaštite javnih zelenih površina zabranjeno je samovoljno:
- rezanje i skidanje granja s drveća i grmlja
- guljenje kore stabala…
- skid. plodova drveća, trganje cvijeća
- odnošenje humusa i biljaka
- bacanje otpadaka na javnu površinu
- paljenje biljnog i komunalnog otpada
- puštanje otpadnih voda, kiselina, motornih ulja, gnojnice… itd
OBAVEZE KOJE TREBAJU
IZVRŠAVATI STANOVNICI
OPĆINE GOR. MIHALJEVEC
4. PROVODITI ODLUKU O NERAZVRSTANIM CESTAMA
Poštivati elemente koji čine nerazvrstanu
cestu, naročito; zemljišni pojas s obiju strana
ceste potreban za nesmetano održavanje cestne širine prema projektu ceste, a najmanje
1,5 m računajući od crte koja spaja krajnje
točke presjeka ceste. Jarke, propuste-mosto-
o komunalnoj naknadi Općine Gornji Mihaljevec;
Odluka o izmjenama i dopunama Odluke
o komunalnom doprinosu Općine Gornji Mihaljevec;
Izvješće o provedenoj inventuri za 2011.
godinu;
Izvješće o izvršenju Programa gradnje
objekata i uređaja komunalne infrastrukture
za 2011. godinu;
Izvješće o izvršenju Programa održavanja
komunalne infrastrukture za 2011. godinu;
Odluka o donošenju Plana zaštite i spašavanja Općine Gornji Mihaljevec i Plana civilne zaštite Općine Gornji Mihaljevec;
Odluka o osnivanju postrojbe civilne zaštite Općine Gornji Mihaljevec;
Odluka o izmjenama i dopunama odluke o
imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja Općine Gornji Mihaljevec;
Odluka o izdavanju prethodne suglasnosti na Izvješće o radu i Financijsko izvješće
Javne vatrogasne postrojbe Čakovec za 2011.
godinu;
Prijedlog kandidata za imenovanje sudaca
porotnika Općinskog suda u Čakovcu.
ve, rigole, drenaže ispred svojih kuća ili
njiva, šuma i drugih površina svaki vlasnik
ili korisnik mora uređivati i čistiti tako da
sustav odvodnje oborinskih voda normalno
funkcionira.
Radi zaštite nerazvrstanih cesta ZABRANJENO JE:
- obavljati bilo kakve radove ili radnje
na nerazvrstanoj cesti bez suglasnosti nadležnog odjela Općine. U suglasnosti za radove određuju se uvjeti za izvedbu rada.
- uklanjati, premještati, zaklanjati ili
oštećivati prometne znakove
- dovoditi na cestovno zemljište oborinske vode, krovne vode, otpadne vode ili
druge tekućine
- vući po cesti trupce
- nanositi na cestu blato (kod provođenje agrotehničkih mjera, padanja zemlje sa
guma traktora i drugih prijevoznih sredstava)
- okretati traktore s plugovima na cesti
- puštati stoku na cestu
- postavljati zapreke
- graditi objekte unutar zaštitnog pojasa
i drugo.
5. PROVODITI ODLUKU O AGROTEHNIČKIM MJERAMA
Radi zaštite i unapređenja poljoprivrednog zemljišta (oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare) nužno je provoditi:
- uništavanje biljnih otpadaka
- sprečavanje erozije ili klizanje tla
- sprečavanje zakorovljenosti
- suzbijanje biljnih bolesti
- suzbijanje ambrozije.
Apeliram da se gore navedene odredbe
poštuju.
Komunali redar Vid Marčec
LIPANJ 2012.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 11
GODIŠNJA SKUPŠTINA UPRAVE GROBLJA GORNJI MIHALJEVEC
Predsjednik uprave groblja gosp. Konrad Brezarić, 25. ožujka 2012. godine,
podnio je izvješće o radovima na mjesnom
groblju Gornji Mihaljevec u 2011. godini.
Izvršeno je slijedeće: bojanje kompletne stolarije obiju mrtvačnica, postavljene su kulir
ploče na polju 6A (zeleni grobovi) tako da
su formirane dvije nove staze, zamijenjene
su dvije slavine na groblju, zamijenjeno je
MIHALOVČAN
LIST OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC
NAKLADNIK:
OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC
stropno rasvjetno tijelo u mrtvačnici, nabavljena je nova crna zastava, postavljene su
nove zaštitne betonske kugle na parkiralištu,
te se groblje redovito održavalo. Za uredno
održavanje groblja potrebno je pohvaliti komunalnog radnika grobara, gospodina Vladimira Novaka.
U 2012. godini planira se adaptacija stubišta nove mrtvačnice (postava otpalih pločica),
sanacija puta prema deponiji, zamjena glavnih ulaznih vrata groblja, daljnje postavljanje kulir ploča na polju 6A (po potrebi) i
sanacija parkirališta.
Godišnjoj skupštini prisustvovao je načelnik Općine Gor. Mihaljevec, gosp. Franjo Kovačić, koji je podnio izvješće za 2011.
god. i plan za 2012. godinu ispred Općine.
Predsjednik Uprave groblja Konrad Brezarić
SADNJA LIPA U PRHOVCU
ODGOVORNI I GLAVNI UREDNIK:
Franjo Kovačić
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA:
Boris Resman
UREDNIŠTVO:
Karmen Sklepić, Lea Kovačić, Goran Miljančić,
Konrad Brezarić, Silvana Cerovec
SURADNICI:
J. Petković, I. Novak, F. Golub,
Ž. Fajs, S. Stanković, R. Žižek, V. Golub,
B. Jambrović, A.-M. Vuković, A. Bogdan,
I. Lovrec, D. Varga, V. Marčec,
M. Lončar-Vinković, R. Trokter
NASLOVNICA:
Dejan Resman
TAJNICA REDAKCIJE:
Snježana Zadravec
ADRESA REDAKCIJE:
Gornji Mihaljevec 74, 40 306 Macinec
Naklada:
900 primjeraka
Tisak:
LETIS
Tel./fax 040/899-117
e-mail: [email protected]
ISSN 1845-9870
www.gornjimihaljevec.hr
Rukopise, fotografije, diskete, CD-e ne vraćamo
Dana 02. 04. 2012. godine nekoliko
mještana Prhovca spremno su primili alate
u ruke i odazvali se radnoj akciji sađenja
lipa. Na tom mjestu još je prošle godine
bila šikara koja nije bila godinama čišćena, pa su je mještani Prhovca prošle godine
očistili, a ovih su dana posađene prekrasne
lipe. Ovom su akcijom naši mještani pokazali dobru volju da uljepšaju svoje selo
i zajedničkim snagama doprinesu tome da
bude ugodnije mjesto za življenje, te im se
na tome zahvaljujem.
MIHALOVČAN 12
AKTUALNI SAT
Održan Zbor građana
Dragoslavec Sela
Dana 28. 01. 2012. godine VMO Dragoslavec Sela održalo je
Zbor građana, na kojem je glavna tema bila prošlogodišnja aktivnost VMO-a i analiza zacrtanih planova u 2011. godini.
Prisutnim mještanima se obratio predsjednik Robert Kos, koji
ih je podrobnije upoznao sa svim aktivnostima Mjesnog odbora.
Tako je provedeno nekoliko radnih akcija u kojem su učestvovali
mještani, a koje se odnose na uređenje Doma kulture i okoliša.
Nabavljen je i inventar za Dom, pa je kupljeno 12 kompleta tabli i
klupa koje se koriste u raznim sportskim i drugim susretima.
Na kulturno sportskom planu vrlo uspješno je organiziran Veliki
malonogometni turnir, a po prvi puta zajedno za NK Vučetinec organizirana je sportsko – zabavna manifestacija Četiri brega, koja je
izazvala veliki interes domaćih i drugih posjetitelja. Osim NK Vuče-
LIPANJ 2012.
tinec i ekipe Dragoslavec Sela, sudjelovale su i ekipe iz Dragoslavec
Brega i Okruglog Vrha.
Po prvi puta žene Dragoslavec Sela organizirale su i dolazak
Djeda Mraza u Dom kluture. U toj manifestaciji sudjelovali su mališani, koji su pokazali svoje umijeće u recitaciji, pjesmi i plesu, a
na kraju ih je Djed Mraz nagradio lijepim poklonima.
Zboru građana prisustvovao je i načelnik Općine Gornji Mihaljevec Franjo Kovačić, te njegov zamjenik Boris Resman, koji
su mještane upoznali sa aktivnostima Općine u protekloj godini i
planom za ovu, 2012. godinu. Tako su mještani iskoristili prisutnost
načelnika i postavili mu razna pitanja od njihovog interesa, na koja
im je sa zadovoljstvom odgovoreno .
Nakon Zbora građana održan je turnir u beli, a najbolje rezultate
postigli su Dejan Vabušek, Boris Resman, Franjo Petričević i
Dražen Pintarić, koji su nagrađeni prigodnim nagradama.
Za VMO Dragoslavec Selo Željko Fajs
ZBOR GRAĐANA NASELJA DRAGOSLAVEC BREG
Dana 03. veljače 2012. godine održan
je Zbor građana naselja Dragoslavec Breg u
prostorijama društvenog doma Gornji Mihaljevec. Okupljenim građanima predsjednik
Mjesnog odbora Dragoslavec Breg, gospodin Konrad Brezarić, dao je informacije
o radovima koji su se vršili tijekom 2011.
godine na području njihova naselja. Rekonstruirana je niskonaponska mreža u dužini
cca 1000 m od kč. br. 96 do kč. br 74. Re-
konstruirana je i niskonaponska mreža Ganzarov breg u dužini od cca 360 m. Proširen je
put prema Petricu. Izrađen je sanitarni čvor u
sklopu planiranog kompleksa društvenog doma
Dragoslavec Breg. Realiziran je najveći projekt Sanacija ceste Ganzarov breg. Predsjednik je zahvalio svima koji su do sada sufinancirali realizaciju ovog projekta, te pozvao sve
ostale koji još nisu uspjeli izdvojiti iznos za
sufinanciranje, da isto učine u što kraćem vre-
menskom razdoblju. Do sada je prikupljeno
6.750,00 kuna i 100 eura. Nakon završetka
radova na sanaciji ceste istu je otvorio tadašnji potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Domagoj Ivan Milošević. Zahvalu
su primile i mještanke naselja Dragoslavec
Breg, koje su svojim finim domaćim delicijama doprinjele svečanosti otvorenja ceste.
Za 2012. godinu u planu je sanacija asfaltnog sloja glavne ceste koja prolazi naseljem
Dragoslavec Breg, izgradnja Doma kulture te
šljunčanje puteva prema
potrebi. Kod kč. broja 96
potrebno je postaviti još
jedan slivnik. Izvješće
za 2011. godinu i plan
za 2012. godinu ispred
Općine Gornji Mihaljevec podnio je načelnik
Općine, gospodin Franjo
Kovačić.
Predsjednik
VMO Dragoslavec Breg
Konrad Brezarić
LIPANJ 2012.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 13
Obavljanje zimske službe
u sezoni 2011./2012.
Poslove zimske službe na području Općine Gor. Mihaljevec obavlja Poljoprivredno gospodar. Novak, G. Mihaljevec 43. U
zimskoj sezoni 2011./2012. godine uspješno je očišćen snijeg sa svih nerazvrstanih
cesta na području naše Općine. Za čišćenje
snijega izdvojeno je 15.928,50 kuna.
ZBOR GRAĐANA
GORNJA DUBRAVA
Zbor građana naselja Gornja
Dubrava održan je 29. travnja
2012. godine. Mještani Gornje
Dubrave imali su priliku čuti izvještaj za 2011. godinu i plan
rada za 2012. godinu.
ODRŽAN ZBOR GRAĐANA
U MARTINUŠEVCU
Zbor građana naselja Martinuševec
održan je 28. travnja 2012. godine. Osim
uobičajenih izvještaja o radu i ulaganjima
u naselju za prošlu i planu rada za sljedeću godinu, predsjednik Mjesnog odbora
Martinuševca, Josip Novak, ugodno je
iznenadio sve prisutne počastivši ih zakuskom, koju je pripremila njegova supruga
Blaženka. Možda je i to jedan od dobrih
načina na koji se mogu animirati ljudi da
se odazovu u što većem broju na zborove
građana, jer im je to jedinstvena prilika za
razmjenu mišljenja, dobivanje informacija
koje ih zanimaju od nadležnih ljudi u Općini i naselju i druženje sa svojim sumještanima.
(lk)
ODRŽAN ZBOR GRAĐANA U VUGRIŠINCU
U Vugrišincu je 18. ožujka 2012. godine održan Zbor građana, gdje su
stanovnici tog naselja mogli saznati što je u Vugrišincu ostvareno u 2011.
godini, te što je u planu za 2012. godinu.
Podaci o broju rođenih
i umrlih osoba
Prema evidenciji Ureda državne
uprave u Međimurskoj županiji na
području Općine Gornji Mihaljevec u 2011. godini rođeno je 21, a
umrlo je 18 osoba.
MIHALOVČAN 14
AKTUALNI SAT
LIPANJ 2012.
IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA VZP GORNJI MIHALJEVEC – ŠTRIGOVA
Dana 1. travnja 2012. godine održana je
Izvještajna skupština Vatrogasne zajednice područja Gornji Mihaljevec - Štrigova. Skupština je održana u Železnoj Gori, točnije u kuriji
Terbotz. Skupštini su prisustvovali predstavnici
svih vatrogasnih društava iz VZP, Zlatko Orsag, predsjednik VZŽM, Ivan Novak ispred
veterana VZŽM te Boris Resman, zamjenik
načelnika Općine Gornji Mihaljevec.
Skupštinu je otvorio predsjednik VZP Aleksandar Karlovčec, te podnio izvješće o radu za
2011. godinu. Naglasio je da se zahvaljuje načelnicima Općina koji ispunjavaju zakonsku obvezu financiranja vatrogastva i to sa više od 5%
kako zakon nalaže. Izvješće zapovjednika podnio je Jerko Feifer. Istaknuo da je na području
VZP tijekom 2011. godine bilo 18 intervencija,
od toga 7 požara, 7 tehničkih intervencija i 4
intervencije pod ostalo. Osvrnuo se i na uočene
nedostatke i propuste kod provedenog bodovanja. Utvrđeno je da pojedina društva nemaju ni
jedan liječnički pregled.
Skupštini se obratio i Zlatko Orsag ukazavši
na značaj vatrogastva u cjelini te na poteškoće
na koje se nailazi u radu. Napomenuo je obvezu usklađenja Statuta dobrovoljnih vatrogasnih
društava i to do druge godine, kada su na redu
Izborne skupštine. Skupu se obratio i Ivan Novak ispred veterana VZŽM te apelirao da društva plate članarinu za svoje veterane, kako bi
oni mogli učestvovati u radu veterana. Boris
Resman, koji obnaša i dužnost načelnika stožera
zaštite i spašavanja izrazio je zadovoljstvo suradnjom sa vatrogasnim društvima. Istaknuo je
da su vatrogasci prvi na koje se možemo osloniti
u slučaju ne daj Bože raznih nepogoda.
Tajnik VZP Josip Petković
LIPANJ 2012.
AKTUALNI SAT
OBILJEŽEN DAN
VATROGASACA –
PROŠTENJE U PRESEKI
Kao i prethodnih godina, tako je i ove godine dana 6.
svibnja obilježen Dan vatrogastva. Inače se dan Vatrogastva
obilježava u Republici Hrvatskoj dana 4. svibnja, dok se u našoj Općini prakticira nedjelja prije ili kasnije. Već po tradiciji
vatrogasci iz Općine Gornji Mihaljevec okupljaju se u Preseki
na svečanoj Svetoj misi, te tako odaju počast svom zaštitniku
svetom Florijanu, a to je ujedno i proštenje u Preseki. Po
završetku mise domaćini su sve
prisutne počastili kolačima, koje
su donirali vrijedni mještani.
Predsjednik DVD Josip Petković
MIHALOVČAN 15
MIHALOVČAN 16
AKTUALNI SAT
LIPANJ 2012.
PRVOPRIČESNICI PRIMILI
SAKRAMENT
U nedjelju, 13. svibnja 2012. godine, 17 prvopričesnika primilo
je sakramenat Prve svete Pričesti. Najprije su se okupili u Župnom
dvoru i u svečanoj povorci krenuli u crkvu svete Katarine, na svetu
Misu, na kojoj im je velečasni Ivan Vugrinčić podijelio sakrament i
zahvalio roditeljima na odgoju djece, te zamolio da ih svojim primjerom odgajaju u kršćanskom duhu, sa svim blagodatima i dužnostima
koje vjernički život nosi.
Nakon svete Mise i neizostavnog fotografiranja, prvopričesnici su
se zajedno sa roditeljima i kumovima uputili u Župni dvor na druženje. Prema riječima velečasnog, asocijacija je to na nekadašnje Agape,
što znači zajedništvo vjernika u tjelesnom. Naime, nekad je bio običaj
da se uoči sakramenta Prve svete Pričesti ne smije jesti od pola noći pa
sve do završetka svete Mise. Ljudi su često pješice daleko putovali do
crkve, a svatko bi sa sobom donio nešto za dijeliti nakon Mise, kako bi
upotpunili ono duhovno što su dobili na misi, tjelesnim, dakle hranom.
S tom simbolikom svake godine je organizirano i druženje prvopričesnika, njihovih roditelja i kumova, kako bi se održao taj dio kršćanske
tradicije, doduše u
nešto izmijenjenom
obliku, i u današnje
vrijeme.
(lk)
SAKRAMENAT SVETE
POTVRDE U NAŠOJ
ŽUPI
Ove godine u našoj župi u subotu,
23. lipnja, 20 firmanika iz 8. razreda i
21 firmanik iz 7. razreda primit će sakramenat Svete Potvrde, koji će im podijeliti
mons. Ivan Godina. Desetak dana prije
podjele sakramenta, firmatelj mons. Ivan
Godina doći će na susret s firmanicima i
roditeljima na Svetu Misu i ispitati firmanike. Samoj podjeli sakramenta prethode
tri dana Duhovne obnove, koja će se održavati kroz tri dana, 20., 21. i 22. lipnja,
na večernjim misama s početkom u 19
sati. Trodnevicu će voditi pater Antun
Trstenjak, kojega pamtimo iz TV emisije Duhovni izazovi. Duhovna obnova
je prije svega namijenjena firmanicima,
njihovim roditeljima i kumovima, ali i
svima ostalima koji žele obogatiti svoje
duše i dodatno ih ispuniti Božjom milošću i naukom.
(lk)
MIHALOVČAN 18
POLITIKA I GOSPODARSTVO
LIPANJ 2012.
ni su: Franjo Golub, Vladimir Petković i
Dragutin Novak.
Osim odabira članova u tijela organizacije, predsjednik općinskog HDZ-a izvijestio je sve prisutne o ostvarenim rezultatima u 2011. godini, te predstavio plan rada
za 2012. godinu.
(lk)
IZBORNA SKUPŠTINA
OPĆINSKE
ORGANIZACIJE HDZ-a
Općinska organizacija HDZ-a Općine Gornji Mihaljevec održala je u petak,
24. veljače 2012. godine, Izbornu skupštinu. Za predsjednika Općinske organizacije ponovno je izabran Franjo Kovačić, a
za članove Općinskog odbora izabrani su:
Marjan Sklepić, Krešo Zadravec, Dragutin Hunjadi, Josip Cvetković, Konrad
Brezarić, Stanko Janež, Zvonimir Panić,
Stjepan Tkalec, Bojan Jambrović, Milan
Flinčec, Marija Srša, Jerko Pokrivač,
Mihael Srša, Antun Angel i Franjo Kovačić.
Za članove Nadzornog odbora izabra-
SASTANAK S DIREKTORIMA JAVNIH PODUZEĆA
Dana 20. siječnja 2012. godine održan je sastanak s direktorima javnih poduzeća. Sastanku su
nazočili gospodin Vladimir Ivković, direktor Međimurje plina,
Damir Srpak, direktor ELEKTRE Čakovec, Ivica Mustač, voditelj Hrvatskih voda u Čakovcu,
voditelj Hrvatskih voda u Varaždinu, Ivan Cerovec, Josip Zorčec, direktor Međimurskih voda,
član upravnog vijeća ŽUC-a Mla-
Održano stručno predavanje
za poljoprivrednike
Djelatnica Javne poljoprivredno
savjetodavne službe iz Čakovca gđica
Ljiljana Kocen, dipl. ing. agr., održala je 07. veljače 2012. godine u dvorani Doma kulture Gornji Mihaljevec
stručno predavanje na temu ostvarivanja prava na državne potpore ili poticaje u poljoprivredi tijekom 2012. godine, kao i o obvezi pridržavanja zahtjeva iz domene višestruke sukladnosti.
Višestruka sukladnost je provođenje već postojećih uredbi EU i hrvatskih propisa na području
zaštite prirode i okoliša, te zaštite zdravlja ljudi i
domaćih životinja, s ciljem promicanja održive proizvodnje. Ona obuhvaća postupke kojih se poljoprivredna gospodarstva moraju pridržavati pri obavljanju svoje djelatnosti, a vezane uz zaštitu okoliša,
zdravlje ljudi, dobrobiti životinja, te dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu. Pridržavanje zahtjeva
iz domene višestruke sukladnosti preduvjet su za
ostvarivanje novčanih poticaja.
Zahtjev za dobivanje novčanih poticaja poljoprivrednici moraju zatražiti putem jedinstvenog
AGRONET zahtjeva.
(sc)
den Križaić, predstavnici Općine Gornji
Mihaljevec Franjo Golub, Boris Resman
i Konrad Brezarić, na čelu sa načelničkom
Općine Franjom Kovačićem. Ravnateljica
Županijske uprave za ceste, Ljerka Cividini, bila je spriječena odazvati se sastanku.
Izvršena je analiza radova koji su obavljeni na području naše Općine tijekom 2011.
godine i razmatrani planovi rada u 2012.
godini. Svi sudionici na sastanku usuglasili
su se da je suradnja između njih i Općine
izuzetno kvalitetna.
(sz)
LIPANJ 2012.
SA SVIH STRANA
MIHALOVČAN 19
Turnir javnih poduzeća u Gornjem Mihaljevcu
Kako bi se ponovno odmjerile snage u vještini
igranja malog nogometa i ove je godine Općina
Gornji Mihaljevec organizirala tradicionalni malonogometni turnir javnih poduzeća koja djeluju
na području Međimurske županije. Turnir je održan u petka, 27. siječnja 2012. Godine, u dvorani
Doma kulture Gornji Mihaljevec. Na turniru su
sudjelovale ekipe Međimurskih voda, Međimurje
plina, Hrvatskih voda, Županijske uprave za ceste, Elektre Čakovec i Općine Gornji Mihaljevec.
Održano je petnaest utakmica, a ponosni pobjednik je bila ekipa Međimurskih voda. Pehar za
drugo mjesto primila je ekipa Međimurje plina,
a treće je mjesto osvojila ekipa Hrvatskih voda.
Sve su ekipe svojim prijateljskim duhom pokazale
tolerantnost i dobru suradnju.
(sz)
MIHALOVČAN 20
SA SVIH STRANA
LIPANJ 2012.
MALONOGOMETNI TURNIR POLITIČKIH STRANAKA
OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC
Političari općine Gor. Mihaljevec pokazali 2012. godine u dvorani doma kulture u Gornjem zlog za izbjegavanje sudjelovanja u zajedničkim
su da međusobno nadmetanje može biti ugodno
i napose prijateljskog karaktera. Tako je 17. 02.
Mihaljevcu održan malonogometni turnir između političkih stranaka osnovanih na području
općine Gornji Mihaljevec.
Ove je godine organizator
turnira bila Socijaldemokratska partija pod pokroviteljstvom Općine Gornji
Mihaljevec. Uz dobru zabavu, natjecateljski duh i
razmjenu pokojih planova i
ideja turnir je završio u dobrom ozračju. Prvo mjesto
osvojili su HSS, drugo
mjesto HSLS, treće SDP i
četvrto mjesto HDZ. Kao
primjer drugima pokazali
su da pripadnost pojedinoj
političkoj stranci nije ra-
društvenim događanjima, naprotiv suradnjom
se potiče i postiže dobro funkcioniranje. (sz)
LIPANJ 2012.
SPORT
MIHALOVČAN 21
Skupština šahovskog kluba Gornji Mihaljevec
održana je 18. veljače 2012. godine
KUP MEĐIMURJA
Kao i svake godine, na županijskom KUP-u nastupamo sa 3
ekipe. Natjecanje se odigralo u
5 kola tijekom veljače ove godine. Postigli smo dobar i zapažen
rezultat. Prva ekipa je zauzela
visoko 5. mjesto sa 7 osvojenih
bodova što je samo 1 bod manje
od prvoplasirane ekipe. I druga
ekipa nastupila je solidno, te sa 5
bodova zauzela 10. mjesto, dok
nam je treća, mlada ekipa bila
pretposljednja.
MIHALOVČAN 22
LIPANJ 2012.
SPORT
1. DRŽAVNA JUNIORSKA LIGA
Ponovno nam je pripala čast i zadovoljstvo nastupiti u elitnoj 1. juniorskoj ligi koja
se odigrala u Topuskom početkom travnja.
Doduše, ove godine nastupili smo ipak malo
oslabljeni sa potpuno mladom perspektiv-
Mjesto
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
Naziv ekipe
HAŠK Mladost, Zagreb
ŠK Casper, Zadar
ŠK Liburnija, Rijeka
ŠK Podsused, Zagreb
ŠK Sloboda, Mihovljan
ŠK Zagreb, Zagreb
ŠK Draga, Rijeka
ŠK Mornar, Split
ŠK Junior, Rijeka
ŠK Sveti Vid, Privlaka
ŠK Gornji Mihaljevec
nom kadetskom ekipom predvođenom Dominikom Kovačićem. Nastupilo je 11 ekipa.
Naši mladići uspjeli su osvojiti samo 1 bod
odigravši neriješeno sa ekipom iz Privlake,
dok su ostale mečeve izgubili, što je na kraju značilo 11. mjesto, ali to
je ipak 11. mjesto u cijeloj
državi. Osim Dominika, nastupili su Lovro Kovačić,
Matija i Marin Zadravec,
te Al-Mufleh Tareq.
Sponzori koji su donirali
financijska sredstva i tako
omogučili naš nastup na 1.
Hrvatskoj državnoj juniorskoj ligi je Međimurska županija i Strojarstvo Škrobar
iz Stanetinca.
+
9
8
7
3
4
3
3
3
2
0
0
=
0
1
2
5
2
3
3
2
2
5
1
1
1
1
2
4
4
4
5
6
5
9
MB
18
17
16
11
10
9
9
8
6
5
1
Naziv ekipe
TURNIR MJESNIH
ODBORA
Ovo je vrlo popularno ekipno natjecanje
na kojem rado nastupaju šahisti amateri, kao
i ostali igrači iz šahovskog kluba. Okupilo se
ukupno 8 ekipa koje su bile sastavljene od
po tri igrača. Mečevi su igrani po kružnom
sistemu tako da su se međusobno sastale i
ogledale sve ekipe. Nakon interesantnih borbi
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Štrigova
G. Mihaljevec II
Badličan
Tupkovec
Bogdanovec
G. Mihaljevec I
Vukanovec
G. Dubrava
Bodovi
30
28,5
25
22
20,5
22
18,5
18
14,5
13,5
7,5
1.
2.
1
2
2 1,5
2 2
2 3
2 2
2 1
1 2
3.
5. OTVORENO KADETSKO
PRVEN. VARAŽ. ŽUPANIJE
Krajem travnja odigrano je ovo veliko
kadetsko natjecanje koje je u tri dana igranja okupilo čak 86 mladih igrača. Naši kadeti
standardno su uspješni na ovom natjecanju, te
već drugu godinu za redom Matija Zadravec pokazuje svoj talent, i u mnogo starijoj
konkurenciji osvaja 5 od mogućih 7 bodova
i zauzima odlično 9. mjesto, te je uz Brunu
Makovca najbolji Međimurski kadet. Lovro
Kovačić i Marin Zadravec su podijelili 30 i
31 mjesto sa 4 osvojena boda.
LIGE
Natječemo se sa dvije ekipe u III. i u IV.
ligi i do sada su odigrana 3 kola. Obje ekipe
igraju dobro. Prva ekipa pobijedila je ekipu
Pretetinca sa 4 : 2, te ekipu iz Gornjeg Kuršanca 3,5 : 2,5, dok smo od ekipe iz Murskog
Središća nesretno izgubili 2 : 4, te smo trenutno u gornjem dijelu tablice. Druga ekipa odigrala je neriješeno sa ekipom iz Gardinovca,
te izgubila meč od druge ekipe Mihovljana.
SAVJETOVANJE ZA ŠAHOV. SUCE
31. ožujka naš klub bio je organizator i
domaćin seminara za šahovske suce regije
sjever. Seminar je vodio Saša Stanković,
državni šahovski sudac, a okupilo se ukupno
24 sudaca. Raspravljalo se o raznim sudačkim problemima sa ciljem poboljšanja kvalitete suđenja na natjecanjima. Ovi refrešing
seminari postali su uobičajena praksa, te su se
pokazali kao odličan način razmjene iskustva
te stjecanja novih znanja.
Saša Stanković
4.
1 1
1,5 1
1
2
1,5 1
1 1,5
1 1
2 0,5
pobijedila je ekipa Tupkovca ispred Gornjeg
Mihaljevca I. i Bogdanovca. Natjecanje se
5.
6.
1
0
1,5
2
1
1
2
1,5
0
3
0
2
7.
8. Bodovi Poredak
1 2
8
2 1 8,5
2 1
11
2 2,5 14
3 1 11,5
2 2 13,5
1
1,5 7,5
1 1,5
10
7.
6.
4.
1.
3.
2.
8.
5.
odigralo 18. veljače na tempo od 10 minuta
po igraču.
LIPANJ 2012.
UBRZANO PRVENSTVO
KLUBA U ŠAHU
Kao pripremu za predstojeću ligu, odigrali smo brzopotezno prvenstvo kluba na 5
minuta po igraču. Odazvalo se 16 igrača. S
obzirom da nam je uspjeh u III. državnoj ligi
važan dio programa, doveli smo u naše redove jednog jakog igrača iz Varaždina, Alberta
Maltara. Svoju snagu odmah je dokazao na
ovom natjecanju, pobijedivši sa 13 bodova iz
15 partija. Odličan rezultat napravio je Dominik Kovačić koji je zauzeo drugo mjesto
sa samo pola boda manje. Treći je bio Dario
Ivančić. Vrijedno je izdvojiti i rezultat Lovre
Kovačića koji je bio peti, te ujedno najuspješniji kadet na turniru.
SPORT
MIHALOVČAN 23
POJEDINAČNO
SENIORSKO
PRVENSTVO
MEĐIMURJA
Ovo je prvo natjecanje u
kalendarskoj godini. Nastupio je ukupno 21 igrač, od
toga dvojica naših. Dobar
rezultat ostvario je Darko
Trstenjak, koji je iz 7 partija osvojio 4 boda, i zauzeo 9. mjesto ispred Daria
Ivančića, koji je sa 3,5 boda
bio 12.
NK
Jedinstvo
Gornji
Mihaljevec
U nedjelju, 19.
veljače 2012. godine, održana je
redovna godišnja
skupština NK Jedinstva Gornji Mihaljevec. Na Godišnju
skupštinu
odazvao se veliki
broj gostiju.
Streljački klub
6. travnja
Gornji Mihaljevec
održao je redovnu
godišnju
skupštinu
10. veljače 2012.
godine
SPORT
18. 02. 2012. održana je Izborna godišnja skupština NK Bratstva Preseke uz prisustvo 30 članova. Na skupštini je izabran
novi Izvršni odbor, te je za predsjednika
izabran Bojan Jambrović, tajnik je Bojan Kelner, blagajnik Radovan
Jambrović, a ostali članovi Izvršnog odbora su:
Mladen Novak, Edo Novak, Željko Panić, Milan
Golub, Milan Flinčec,
Bojan Novak, Dražen
Hatlak, Drago Golenko,
Miljenko Golenko i Vinko Pal. Izabrana su i 3
člana Nadzornog
odbora: Slavko
Miklin, Franjo Golub i Darko Trstenjak.
02. 04. 2012. obavljena je kupnja zemlji-
LIPANJ 2012.
šta za izgradnju igrališta od Danice Miklin i
Violete Lovrec.
NK BRATSTVO PRESEKA
Seniori NK Bratstvo (s lijeva na desno):
Bojan
Novak,
Luka
Potočnik,
Emanuel
Škvorc,
Miro Novak, Franjo
Kovačić, Mladen Komar, Danijel Novak,
Dominik
Kovačić,
Mario Čabradi, Dalibor Vršić, Dajan Čekunec, Jasmin Božić
i Karlo Miljančić.
Nedostaju:
Marko Miljančić,
Radovan Jambrović,
Siniša Trupković i
Elvis Zadravec.
Mlađi pioniri (s
lijeva na desno):
Jelena Horvat,
Karlo
Jambrović,
Nikola Lovrec, Dejan Hatlak, Alen Golenko, Damjan Flinčec, Patrik Tomašić,
Emanuel
Flinčec,
Dario
Jambrović,
Marko Jambrović,
Kevin
Golenko,
Tena Komar, Viktorija Golenko, Karlo
Golenko, Marko Kovačić, Filip Komar.
Nedostaju:
Bruno Zadravec
i Benjamin Novak.
LIPANJ 2012.
MIHALOVČAN 25
SPORT
REDOVNA GODIŠNJA
SKUPŠTINA UDRUGE
SPORT ZA SVE
Krajem mjeseca ožujka ove godine održana je Redovna godišnja skupština Udruge
sportske rekreacije Sport za sve Dragoslavec Breg. Skupštini je nazočio zavidan broj
članova i gostiju, kako iz općine, tako i iz
okolnih udruga s kojima Udruga Sport za
sve Dragoslavec Breg odlično surađuje. Nazočne je pozdravio predsjednik Udruge, koji
je kratko informirao članove o radu Udruge
u 2011. godini, te je pri tom naglasio da su
planirane aktivnosti provedene zadovoljavajuće i gotovo u cijelosti ispunjene kako je i
planirano, nakon čega su članovi informirani o planu rada u 2012. godini. Stavljena
je pozornost na važnije manifestacije koje
se planiraju organizirati tijekom godine, kao
što su: malonogometni turnir, obilježavanje
Svjetskog dana sporta, jednodnevni izlet, te
organizirati stolnoteniski turnir. Financijski
dio odradio je blagajnik Udruge, te je utvrđeno da je prošle godine Udruga unatoč raznim nedaćama, funkcionirala i radila skromno i pozitivno. Nazočnima su se obratili
načelnik Općine Gornji Mihaljevec gosp.
Franjo Kovačić, koji je pohvalio rad Udruge i zalaganje njenih članova pokazano u
dosadašnjem radu, naglasivši da on redovito
prati rad Udruge. Nakon njega članovima se
obratio zamjenik načelnika gosp. Boris Resman, koji je pohvalio rad Udruge, njezinih
članova ali i stolnoteniske ekipe, te zaželio
da se takav rad i dalje nastavi, pa će rezultati sami doći. Nadalje nazočnima su se redom obratili predsjednik Udruge Sport za sve
Plešivica, koji se zahvalio na pozivu i ujedno
čestitao Udruzi Dragoslavec Breg na uspješnom radu u prošloj godini, prilikom čega je
najavio da će se suradnja između ove dvije
prijateljske udruge još više pojačati u dalj-
njem periodu. Potom se nazočnima obratila
predsjednica Udruge Sport za sve Sv. Juraj
na Bregu, koja je također pohvalila rad i zalaganje članova Udruge, te zaželila da se taj
rad nastavi i da se organizira što više zajedničkih druženja ovih susjednih Udruga. Na
godišnjoj skupštini posebno su pohvaljeni
Danijela Cmrečnjak i Ivica Srša, koji su
već tradicionalno osvojili medalju u turniru
u beli za rekreativce, ove godine srebrnog
sjaja.
(G.M.)
AUTOPRIJEVOZNIK
Josip Gregorinčić
Tel.: 040 584 244, GSM: 098 241 686
MIHALOVČAN 24
SPORT
LIPANJ 2012.
NOGOMETNI VETERANI
Godina je počela sa dvoranskim turnirom veterana održanim
5. i 6. siječnja. Učestvovalo je šest ekipa veterana u dvodnevnom
sportskom druženju. Na završetku turnira podijeljena su priznanja
za osvojena mjesta. Prvo mjesto osvojila je ekipa Bogdanovca, drugo Star 45 iz Vukanovca, a treće Lamela iz Gornje Dubrave. Nakon
podjele priznanja, zajedničko druženje nastavljeno je u dvorani gdje
se igrao nogomet, a za okrijepu nakon sportskih napora pobrinuli
su se iz ugostiteljskog objekta Štefova klet. Turnir veterana postaje
tradicionalan i nastaviti ćemo iduće godine.
Rekreacijom u dvorani nastavili smo sve do kraja trećeg mjeseca, a onda smo se preselili na zelene terene. Svake godine nam je
proljetni dio bolji, pa je tako bilo i ove godine, međutim nedostižan
je ostao prošlogodišnji rezultat, stoga se nismo plasirali među prve
četiri ekipe. Sezonu smo završili u sredini tablice, što i nije tako
loše s obzirom na to da smo najstarija ekipa u ligi. Na jesen očekujemo da nam se pridruže juniori da zaigraju za veterane.
Kroz cijelu godinu se družimo uz nogomet i nakon njega, a posebno kada netko ima rođendan. Svi se pridržavaju tog nepisanog pravila,
pa tako slavimo na nogometnom terenu, u ugostiteljskim objektima,
u vikendicama, a neki nas pozovu i doma da zajednički proslavimo.
Ta druženja nas održavaju na okupu, jer 18 upisanih igrača je iz 12
različitih mjesta, a svi su nečim vezani uz našu općinu.
Prijateljske utakmice odigravamo svake godine u ljetnim mjesecima, kao i prije
prvenstva, pa ćemo
isto tako i ove godine, a već imamo dogovoreno i nekoliko
utakmica. Rezultate
i ostala događanja
imati ćemo prilike čitati u idućem
broju. Neka nas
sve skupa posluži
zdravlje i čim manje ozljeda, a dobri
rezultati će onda
doći sami po sebi.
Franjo Golub
IZVJEŠTAJNI SABOR
UDVDR GORNJI
MIHALJEVEC
Izvještajni sabor ogranka UDVDR-a
Gornji Mihaljevec održan je 02. ožujka
2012. godine. Predsjednik Udruge, Franjo Kovačić, predstavio je rad Udruge i
njezinih članova u 2011. godini. Članovi
su bili uspješni na Županijskom natjecanju
i osvojili odlično treće mjesto. Obilježili
su Dan domovinske zahvalnosti već tradicionalnim paljenjem svijeća kod spomenika Krist iz Farkašića, odlaskom na Svetu
Misu i nakon nje, druženjem u Župnom
dvoru. Na Dan mrtvih položeni su vijenci
i zapaljene svijeće na grobovima preminulih
branitelja, a organizirano je i paljenje svijeća za Vukovar. Kraj godine obilježilo je
darivanje djece branitelja simboličnim poklonima povodom Božićnih i novogodišnjih
blagdana.
U 2012. godini u planu je sudjelovanje
na Županijskom natjecanju UDVDR-a, po-
većanje broja članova Udruge, obilježavanje obljetnica kroz 2012. godinu i organizacija javne tribine.
Osim članova, Izvještajnom saboru su
prisustvovali i gosti: tajnik Županijske podružnice UDVDR-a Dražen Tkalec, predsjednik UDVDR Sveti Juraj na Bregu Goran Zadravec, predsjednik DVD-a Gornja
Dubrava Vjenceslav Golub,
predsjednik DVD-a Gornji
Mihaljevec Zdravko Mikulan, tajnik Streljačkog kluba
6. Travnja Gornji Mihaljevec
Kristijan Gregorinčić i tajnik
Udruge Sport za sve Konrad
(lk)
Brezarić.
LIPANJ 2012.
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
MIHALOVČAN 25
KUU LIPA OBILJEŽILA MEĐUNARODNI DAN ŽENA
U čast nama ženama, KUU Lipa je 10. ožujka priredila druženje povodom Međunarodnog dana žena. Domaćini su se predstavili recitalom i dvama igrokazima, s kojima su uspjeli dobro
nasmijati publiku. A pošto udruga bilježi manjak muškaraca u
svojim redovima, gosti su svi odreda bili muškog spola. Uvijek
sjajna Muška vokalna skupina Župnog zbora Sveti Juraj na
Bregu, svojim gromkim muškim glasovima razniježila je ženski
dio publike, a raspoloženje su dodatno upotpunili zabavni i veseli
članovi Eko benda, koje već neko vrijeme nismo imali prilike
vidjeti na pozornici. Druženje je proteklo u ugodnoj i opuštenoj
atmosferi, a KUU Lipa ovim putem još jednom zahvaljuje svima
(lk)
na odazivu i dobrovoljnim prilozima.
MIHALOVČAN 28
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
LIPANJ 2012.
Maškare su vrijeme veselja, kada na nekoliko sati postajemo
netko drugi i zaboravimo na svoje brige, a jedini zadatak nam je
širiti smijeh i pozitivnu energiju. Stoga su i ove godine članovi i
članice KUU Lipa odlučili zajedno sa drugim maškarama obavljati
taj veseli zadatak. Iskoristili su aktualno stanje i maskirani u vojnike
bili spremni pomoći Splićanima u čišćenju snijega, ako im kojim
slučajem opet zatreba.
(lk)
ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA KUU LIPA GORNJI MIHALJEVEC
Na sam Uskrsni ponedjeljak, 09. travnja
2012. godine, članovi KUU Lipa okupili su
se u ugostiteljskom objektu Štefova klet u
Gornjoj Dubravi i održali Izbornu skupštinu.
Nakon pozdravnog govora predsjednice
Jasenke Novak, izglasani su članovi tijela
Udruge. U vodstvu Udruge nije bilo većih
promjena, svoj predsjednički mandat produžila je Jasenka Novak, a dopredsjednici su i
dalje ostali Sonja Đuran i Mladen Mikulan.
Za blagajnika je odabrana, uz pohvale za svoj
dosadašnji rad, Irena Resman, a tajnicom
Udruge imenovana je Lea Kovačić. Kao članovi Upravnog odbora, osim predsjednika,
dvaju dopredsjednika i tajnika, odabrani su:
Irena Resman, Ksenija Kos, Mirjana Kraljić Novak, Dragan Novak, Franjo Halabarec, Đurđa Mikulan i Katarina Medved.
Članice Nadzornog odbora također su ostale
iste: Ivanka Golub, Katarina Ladić i Marija Panić. Na Izbornoj skupštini je usvojen i
novi Statut Udruge.
Po riječima dosadašnje i novoizabrane
predsjednice Jasenke Novak, 2011. godina
bila je prilično aktivna. Godina je počela
sa priredbom povodom Valentinova, održanom 13. veljače, gdje je Udruga predstavila
vlastiti rad, ali i ugostila nekoliko izvođača.
Na ulazu se skupljao dobrovoljni prilog za
pomoć radu Udruge, a posjeta je bila jako
dobra. Mjesec ožujak je bio pun događanja.
Članovi Udruge sudjelovali su na nekoliko
fašničkih parada, a povodom Dana žena, pojedini članovi su gostovali na zabavi Udruge
umirovljenika sa igrokazom Kod doktora.
Tom prilikom uveselili su zabavu i nakon
igrokaza, preobukavši se u maškare. Udruga
je gostovala i na 4. susretu dramskih amatera
u Črečanu, s igrokazima Na mlekari i Kod
doktora. Mjesec travanj bio je obilježen nastupom na KAM-u u Prelogu, sa dramskim
igrokazom Ljubavna pisma, za koji je autorica Jasenka Novak dobila nagradu u kategoriji najboljeg dramskog teksta. Kraj lipnja
i početak srpnja protekao je u znaku Dana
lipe, manifestacije koja se tradicionalno održava svake godine. Udruga je bila zadužena
za osmišljavanje kulturnog dijela programa
Dana lipa, koji se protezao kroz dva dana,
petak i subotu. Nastupila je ljetna stanka, a
MEĐIMURSKE VODE d.o.o.
za vodnogospodarsku djelatnost,
vodoopskrbu i odvodnju
40000 ČAKOVEC, Matice hrvatske 10
jesenski mjeseci nisu bili pretjerano aktivni.
Godina je završena organizacijom humanitarnog koncerta Naši za naše, gdje je Udruga
bila zadužena za osmišljavanje i organizaciju
programa.
U tekućoj, 2012. godini, već je održana
priredba povodom Međunarodnog dana žena,
a članovi Udruge, potpomognuti simpatizerima, sudjelovali su i na Međimurskom fašniku
u Čakovcu. Sljedeći je na redu KAM u Prelogu, gdje se Udruga predstavlja s igrokazom
Rastava. Udruga ponovo organizira kulturni
dio programa Dana lipe, 29. i 30. lipnja. U
planu je također ponovna organizacija Božićnog humanitarnog koncerta, a planiran je i
nastup povodom Dana općine, za koji još nije
određeni datum. Ove godine Udruga će sudjelovati i na REGI u Varaždinskoj županiji.
Istaknut je problem odlaska voditelja zbora, međutim još nije pronađeno odgovarajuće
rješenje.
Predsjednica je na kraju svima zahvalila na
podršci i marljivom radu kroz cijelu godinu,
te prije svega na druženju i lijepim zajednič(lk)
kim trenucima.
tel. 040/ 37 37 00
fax 040/ 37 37 71
[email protected]
www.medjimurske-vode.hr
COPMPANY WITH
INTEGRATED MANAGEMENT SYSTEM
CERTIFIED BY DNV
ISO 9001-14001-22000
LIPANJ 2012.
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
MIHALOVČAN 29
DVD GORNJA DUBRAVA
Dana 25. ožujka 2012. godine održana je
redovna Godišnja skupština DVD-a Gornja
Dubrava, 59. po redu, u Vatrogasnom domu
u Gornjoj Dubravi. Predsjednik DVD-a Gornja Dubrava, gospodin Vjenceslav Golub,
pozdravio je vatrogaskinje i vatrogasce, te
sve uzvanike: gospodina Franja Goluba,
predsjednika Općinskog vijeća Općine Gornji Mihaljevec i predsjednika NK Dubravčan,
gospodina Borisa Resmana, zamjenika načelnika Općine, Stanka Goluba, predsjednika MO Gornja Dubrava, Dragutina Trupkovića, tajnika Vatrogasne zajednice Županije Međimurske, Aleksandra Karlovčeca,
predsjednika Vatrogasne zajednice ŠtrigovaGornji Mihaljevec, Ivana Novaka, dopredsjednika veterana, osnivače DVD-a Gornja
Dubrava Ivana Levačića, Romana Polanca
i Stjepana Muršića, zatim Antuna Ladića, predstavnika Streljačkog kluba 6. travnja Gornji Mihaljevec, Branka Lovreca iz
Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog
rata, Ogranka Gornji Mihaljevec, te gostujuće članove DVD-a Martinuševec, DVD-a Stanetinec, DVD-a Gornji Mihaljevec, DVD-a
Štrigova, DVD-a Belica, DVD-a Zasadbreg,
DVD-a Macinec, DVD-a Pribislavec, DVD-a
Novo Selo Rok i DVD-a Gornji Hrašćan, koji
su se također odazvali pozivu na Skupštinu i
VIJESTI IZ STOLNOG
TENISA
Završila je još jedna stolnoteniska sezona
Lista Međimurje. U vrlo dramatičnoj i napetoj
sezoni, ekipe su nakon prvog dijela natjecanja
prema postignutim rezultatima podijeljene u
dvije lige. Tako ekipa iz Dragoslavec Brega
u prvom dijelu nije uspijela ostvariti rezultat
koji bi ih odveo u borbu za prvaka, tj. za borbu za ulazak u viši rang natjecanja. Ostvarili
su zadovoljavajuće 7. mjesto i samim tim se
nametnuli kao favoriti u daljnjem natjecanju.
Nastupom u ligi od 7. - 12. mjesta očekivano
su zauzeli prvo mjesto sa samo jednim porazom, čime su potvrdili prošlogodišnji rezultat.
6. ŽUPANIJSKA LIGA „LIST
MEĐIMURJE“ 7.-12. MJESTA
KONAČNA TABLICA
1. Dragoslavec Breg 10 8 1 1 68:32 17
2. Putjane 8
10 7 1 2 69:31 15
3. Šenkovec 7
10 5 1 4 60:40 11
4. Kos-Kotoriba 6 10 3 3 4 48:52 9
5. Putjane 10
10 4 0 6 45:55 8
6. Kos-Kotoriba 7 10 0 0 10 10:90 0
Najuspješniji igrači: Silvio Novak (Šen 7)
29/1, Kos (DB) 24/6, S. Škoda (Kos-K) 24/6,
Srša (DB) 14/5, Filo (Put 8) 19/8, E. Šestak
(Put 10) 21/9, Jambrović (DB) 20/9......
UČINAK IGRAČA U EKIPI DRAGOSLAVEC BREG:
Kos 39/16, Jambrović 26/20, Srša
18/19, Miljančić 4/7, Resman 0/1, Ciglar
0/4, (Brezarić), par 8/8.
(G.M.)
time iskazali svoju potporu radu i djelovanju
domaćina.
Nakon uvodnog pozdrava svi prisutni su,
na molbu predsjednika, odali minutu šutnje za
preminule vatrogasce.
O radu u 2011. godini prisutne je u ime
Upravnog odbora izvijestila Maja Novak,
izvješće zapovijednika predstavio je Damir
Klobučarić, blagajnika Vlado Gregurina,
a o transparentnosti rada, ispred Nadzornog
odbora, izvijestio je Davor Golub.
U tekućoj, 2012. godini, među nizom planiranih aktivnosti, valja spomenuti čuvanje
Božjeg groba u crkvi Svete Katarine u Gornjem Mihaljevcu, pristustvovanje na Svetoj
Misi povodom obilježavanja Svetog Florijana
u Preseki, hodočašće u Mariju Bistricu uoči
dana Svetog Florijana, sudjelovanje na općinskom natjecanju vatrogasnih društava, organizaciju i održavanje turnira u malom nogometu, organizaciju i održavanje 13. po redu
vježbi na ručnoj štrcaljki i proštenja u Gornjoj
Dubravi 24. lipnja. Planirani su i neki radovi
obnove inventara i pokretne imovine Društva, pa će se stoga nanovo okrečiti prostorije
Vatrogasnog doma, kupiti četiri plafonjere za
salu, auto prikolica za kombi vozilo, a u planu je i nabava priključka za vodu.
Na Godišnjoj skupštini donijeta je i odluka
da će dužnost dozapovijednika vršiti gospodin
Zvnoko Novak, a u članstvo je primljen gospodin Mikulan.
Zapisničarka je bila Maja Novak, a ovjeroviteljima su imenovani Mateja Dečko i
Zlatko Novak.
Na kraju Godišnje skupštine predsjednik
DVD-a Gornja Dubrava zahvalio je u ime
Upravnog odbora i u svoje osobno ime svim
prisutnima, što su u nedjeljno poslijepodne
uzeli vremena te došli na Skupštinu, uz pozdrav VATRU GASI, BRATA SPASI.
Vjenceslav Golub
LIPA I OVE
GODINE
NA KAM-u
Članovi KUU Lipa su i
ove godine uložili svoj trud i
vrijeme i pripremili igrokaz
s kojim su se predstavili na
Festivalu kazališnih amatera Međimurja u Prelogu.
Festival je, već uobičajeno,
trajao tri dana, od 13. do 15. travnja, a na
pozornici su se zaredale najbolje međimurske amaterske kazališne skupine. Ove godine odigrano je 16 predstava, koje je pratilo
stručno povjerenstvo u čijem sastavu su bile
Sanja Nikčević, državna slektorica i Barbara Rocco, glumica i redateljica.
KUU Lipa nastupila je drugog dana
KAM-a, sa predstavom Rastava domaćeg
REGISTRACIJA
TRAKTORA U
NAŠOJ OPĆINI
Cijelo prijepodne i u ranim popodnevnim satima 25.
i 26. travnja 2012. godine
centar Gornjeg Mihaljevca
bio je zatrpan traktorima. Na
sreću, ne radi se o nikakvom prosvjedu, već o redovitom tehničkom
pregledu poljoprivrednih vozila i registriranju istih. Čekanje se za neke
produžilo i na par sati, ali bila je to
prilika za razgovor i razmjenu iskustava sa sumještanima.
(lk)
autora Roberta Kosa. Nažalost, ove godine
izostala je nagrada od strane stručnog žirija,
ali su komentari bili vrlo korektni i dobri,
s tek ponekom manjom kritikom. Za svoju
glumu posebno je pohvaljen Danijel Košak.
Žiri je istaknuo da je odlično odigrao svoju
ulogu i da im se jako svidjela kombinacija
njega i Jasenke Novak kao bračnog para.
(lk)
MIHALOVČAN 30
KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA
LIPANJ 2012.
REDOVNA GODIŠNJA
SKUPŠTINA DVD-a
PRESEKA
Krajem veljače, točnije 26. veljače
2012. godine, Dobrovoljno vatrogasno
društvo Preseka održalo je redovnu godišnju skupštinu. Osim redovnih aktivnosti društva tijekom 2011. godine, važno
je spomenuti izgradnju sanitarnog čvora
uz vatrogasno spremište. Svi radovi na
sanitarnom čvoru i okolišu biti će završeni do Magdalenskog proštenja u Preseki.
Otvorenje sanitarnog čvora planira
se za subotu 28. srpnja
2012. godine u suradnji
sa UDVDR Gornji Mihaljevec. Ceremonija će
započeti Svetom misom
kod kapele u Preseki s
početkom u 17 sati za
vatrogasce i branitelje
domovinskog rata.
U dvorani Društvenog doma u Preseki muzej Međimurja postaviti
će izložbu - akademiju
vezano uz Domovinski
rat. Dođite taj dan u Preseku!
Predsjednik DVD Josip
Petković
Redovna godišnja skupština DVD Gornji Mihaljevec održana
je 4. ožujka 2012. godine.
LIPANJ 2012.
SA SVIH STRANA
Unatrag nekoliko godina, domaćini i zaposleni u
ugostiteljskom objektu Štefova klet obilježavaju Vincekovo. Tom prigodom gostima, osim u restoranu, pripreme nešto fino za popiti i pojesti i u svojim goricama u
Stanetincu, a ove godine slavilo se cijeli vikend, 21. i
22. siječnja. U ta dva dana ugostili su preko 400 ljudi,
koji su se veselili uz pjesmu, ples, delicije i neizostavnu domaću kapljicu. Organiziranje jedne takve manifestacije primjer je u kojem smjeru bi se mogla razvijati
turistička ponuda našeg kraja, jer sudeći prema broju
gostiju, interesa za ovakav oblik turizma očito ima.
Tragom dobre kapljice naš je reporter došao i do
vinogradara Zvonka Petkovića, koji Vincekovo nije
pripremio za širu javnost, već je odlučio iskoristiti priliku i počastiti vrijedne radnike koji mu cijele godine
pomažu u njegovom vinogradu. Pozvao je i nekoliko
prijatelja, te sve prisutne počastio finom domaćom hranom i vinom za koje su cijele prethodne godine marljivo
(lk)
radili.
MIHALOVČAN 31
MIHALOVČAN 32
SA SVIH STRANA
LIPANJ 2012.
U ČAST ŽENAMA
EVELIN NOVAK DOBITNICA
VEČERNJAKOVE DOMOVNICE
U njemačkom gradu Bad Homburgu održana je 6. svečana dodjela nagrada Večernjakova domovnica za 2012. godinu. Ova manifestacija slovi kao najveća Europska kulturno zabavna iseljenička
smotra najboljih, najuspješnijih i najtalentiranijih Hrvata u Europi
i svijetu. Čitatelji Večernjaka odabrali su najpopularnije Hrvate u
kategorijama sporta, glazbe i glume u iseljeništvu. Jedna od nominiranih, a na kraju i dobitnica nagrade, bila je naša Evelin Novak.
Ona je dobila glavnu nagradu u kategoriji pjevačica/glazbenica, a
osim što je bila dobitnica, imala je priliku prisutnima se predstaviti
svojim nastupom. Prema pisanju medija koji su popratili taj događaj, svojom izvedbom Les filles de Cadix uz klavirsku pratnju Daniela Maria Novaka zaradila je velike ovacije, a zajednički nastup
Evelin Novak i Luke Gudelja ocijenjen je kao vrhunac večeri u
glazbenom smislu. Za Evelin ovo je još samo jedan u nizu uspjeha,
a za nas još jedan razlog zbog kojeg smo ponosni što ju poznajemo
i što potječe iz našeg malog kraja. Ovim putem uredništvo lista
Mihalovčan čestita joj na osvojenoj nagradi.
(lk)
Tradiciju obilježavanja Međunarodnog dana žena započele
su još davne 1857. godine hrabre tekstilne radnice, nezadovoljne
svojim plaćama i uvjetima rada. Tada su žene izašle na ulicu i
javno pokazale svoju snagu, snagu koju u sebi nosi svaka od nas,
neovisno o tome da li je znanstvenica ili kućanica, da li je supruga i majka ili časna sestra, ali je žena. Povijest bilježi mnoge
situacije u kojima je žena u odnosu na muškarca diskriminirana,
prikazana manje vrijedna, manje inteligentna, a nažalost, često
dopuštamo da nas prikažu takvima i u sadašnjosti. Mnogo se
toga promijenilo kroz niz godina, međutim još uvijek je nerijetko
žena prikazana prije svega kao predmet požude, tijelo koje mora
odgovarati određenim standardima da bi bilo dovoljno poželjno
muškarcima. A ako kojim slučajem to nije, mora napraviti sve
kako bi bila što bliže nametnutom idealu. U današnjem svijetu
pred nama je mnoštvo zadaća u svakodnevnom životu. Istovremeno moramo biti i zaposlene i kućanice i kuharice i majke i
vrtlarice i njegovateljice i još mnogo toga, ali i sve to obavljati
besprijekorno. Jer se to od nas očekuje, ali i jer na kraju krajeva i
same od sebe očekujemo, da sve napravimo savršeno. Žene smo
sve samo ne jednostavne, svaka od nas ima tisuću lica. Ponekad
smo nježne, pune ljubave, glasne, sramežljive, tužne, sretne,
pune veselja, samozatajne, nasmijane, ljute, stroge, pažljive,
pune razumijevanja, tvrdoglave, nerazumne, duhovite, lijepe,
umorne, zadovoljne, ali prije svega smo žene. Svaka sa svojom
pričom, svaka sa svojim radostima i tugama. Zato smo zaslužile
imati svoj dan, kada bi svaka od nas trebala za sebe napraviti
nešto lijepo i kada bi se svi muškarci u našim životima trebali još
pažljivije nego inače odnositi prema nama. Nadam se da uz sebe
imate muškarca, koji bar povremeno opere suđe, izmasira vam
stopala, obriše pod ili barem postavi stol, ako već ne zna kuhati.
A ako muškarci u vašem životu zakažu, ne zaboravite same sebe
nagraditi koji put, opustiti se i odmoriti, kupiti samoj sebi cvijet,
otići u šetnju samo za svoju dušu ili sjesti i popiti kavu s prijateljicom, bez obzira na sve obaveze koje vas čekaju. Jer mi to
zaslužujemo.
(lk)
LIPANJ 2012.
MIHALOVČAN 33
SA SVIH STRANA
DJED MRAZ U DRAGOSLAVEC SELU
U vrijeme blagdana, 28. prosinca 2011.
godine, Djed Mraz sjetio se i Dragoslavec
Sela, pa je tako odlučio prvi puta po danu
svratiti u to malo selo, zatrpan dječjim darovima kojima je obradovao 35 djece uzrasta do 4. razreda osnovne škole.
Prije podjele darova Lucija, Lidi-
ja i Barbara Pokrivač iz Dragoslavec Sela
ugodno su iznenadile Djeda Mraza i prisutne
roditelje sa svojim recitacijama, dok je Lea
Brglec, također iz Dragoslavec Sela, svojim
nastupom pokazala svu umjetnost i ljepotu
modernog plesa.
Organizacija dočeka Djeda Mraza i
prigodni program organizirale su žene Dragoslavec Sela, potpomognute Vijećem mjesnog odbora, koje je tom prilikom počastilo
okupljenu djecu i roditelje.
Za Mjesni odbor Željko Fajs
POSJET MAŠKARA
U veljači, mjesecu maškara, mještani Dragoslavec
Sela primili su u posjet maškare iz Okruglog Vrha, koji
su došli preuzeti vlast, kako bi pronašli i istjerali sve nedaće iz sela. Tako im je predsjednik VMO-a Robert Kos
predao ključeve, sa željom da obnove asfalt, ali su isti
odgovorili da „več nemaju tu šegu obnavljati asfalte i
delati druge posle“.
Za sve nedaće okrivljen je Fašnik i osuđen na spaljivanje, pa je na veselje svih prisutnih presuda odmah
i izvršena.
Povorci su se pridružili mještani Dragoslavec Sela
koji su se i sami maštovito obukli u razne likove, te su
kako i maškarama priliči, zajedno zapjevali i zaplesali.
Nije nedostajalo ni raznih delicija, ali ni kuhanog vina.
Fašničku povorku organiziralo je VMO Okrugli Vrh
i Udruga žena, koji su nakon okrepe poveli veselje i
pjesmu po cijelom mjestu.
Za VMO Dragoslavec Selo Željko Fajs
MIHALOVČAN 34
USKRSNI OBIČAJI
DILJEM SVIJETA
Ove je godine Uskrsne blagdane obilježilo kišovito i poprilično hladno vrjeme, međutim to nije pokvarilo svečanost
obilježavanja ovog velikog kršćanskog
blagdana. Obilježili smo ga svatko na svoj
način, ali uglavnom na Svetoj Misi, nakon
toga u krugu obitelji i s radošću u srcu. Uz
slavlje Uskrsa vežu se brojni simboli i običaji. One tipične za naše krajeve uglavnom prakticiramo i poznajemo, a kako
Uskrs obilježavaju u drugim zemljama?
Većini je zajedničko ukrašavanje pisanica,
a česti simboli Uskrsa su zečevi i pilići,
te nezaobilazne brojne slastice. Kakve još
manje i više neobične običaje možemo susresti diljem planete, pročitajte u nastavku
teksta.
U Sjevernoj Americi Uskrs je dijelom
sekulariziran, odvojen od sakralnog. Najpoznatiji je običaj lova na pisanice - ro-
LIPANJ 2012.
SA SVIH STRANA
ditelji ili rodbina skriju pisanice u kući ili
dvorištu/vrtu, a potom ih djeca traže. Naime, djeca vjeruju da ih je preko noći skrio
uskrsni zec zajedno s drugim slasticama ili
darovima u uskrsnoj košari. Brojne obitelji
odlaze na nedjeljnu uskrsnu misu ujutro, a
održavaju se i uskrsne parade.
Belgija ima slične tradicije kao Amerika
ali se češće govori da uskrsna jaja donose
zvona iz Rima. Naime, priča govori da zvona sa svake crkve na tihu subotu (stille Zaterdag) ne zvone jer su otišla u Rim.
U istočnom dijelu Nizozemske pale se
uskrsne vatre u sumrak. U okolici Magdenburga dječacima se simbolički isprašio tur
da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje. Taj
je običaj bio čest i u Škotskoj gdje postoji
izreka istučen kao na Uskrs koja znači da je
za neki prijestup dobivena preblaga kazna.
U Norveškoj je zanimljiva tradicija da se
na Uskrs rješavaju ubojstva - na televizijskim
su programima detektivski filmovi, časopisi
objavljuju kriminalističke priče, a čak i kartoni mlijeka imaju priče o neriješenim ubojstvima. Druga je tradicija igranje Yahtzee
igara. Norvežani i Danci na Veliku subotu u
džepovima nose komadiće beskvasnog kruha
umotanog u bijelo platno da bi ga pojeli u
ponoć. Sam običaj bio je čest i u vikinško
doba kad su Vikinzi nosili sa sobom zizmelene bobice koje su simbolizirale život.
U Finskoj i Švedskoj tradicija je bojanje
jaja. Malena djeca odjevena kao vještice skupljaju slatkiše od vrata do vrata u zamjenu za
ukrašene cice-mace. To je rezultat miješanja ortodoksne tradicije blagoslivljanja kuća
imalo svoju školu u kojoj
su gornjomihaljevački župnici poučavali vjeronauk.
Zanimljiv je podatak iz crkvene spomenice da je 4.
rujna 1916. godine rekviziran veći zvon kapele u Preseki u ratne svrhe u težini
od 63 kilograma, a manji
je ostavljen u tornju. Novo
brončano zvono u težini od
53,5 kilograma postavljeno
je 23. srpnja 1922. godine,
na Magdalensko proštenje.
Tadašnji župnik Franjo
Tkalec posvetio je zvon,
kojem je nadjenuto ime sv.
Andrije. Zvon je smješten
u toranj presečke kapele uz
prisustvo, kako piše: „silne množine okolišnjeg žiteljstva, svatevaca, glazbe
i pucanjave mužara.“. Taj
podatak je još jedan od dokaza velike važnosti presečke kapele, ali i samog naselja.
U današnje vrijeme mnogo stvari se promijenilo, međutim Kapela sv. Florijana još
uvijek redovito okuplja tamošnje žitelje u
ljetnim mjesecima na nedjeljnim misama.
Više puta obnavljana i lijepo uređena, služi na ponos svim mještanima Preseke, ali
i cijele Župe.
PRESEKA – KAPELA
SV. FLORIJANA
O Kapeli sv. Florijana podignutoj u
Preseki teško je naći podatke. Razlog
tome su dokumenti pisani na latinskom,
često teško čitljivi i nepotpuni. Po važnosti
i veličini crkvenih spomenika na drugom
je mjestu u Župi Gornji Mihaljevec, iza
Crkve sv. Katarine. U toj kapeli redovito su se služile nedjeljne mise, a naselje
Preseka, u kojoj je smještena, nekada je
bilo vrlo važno naselje ovog kraja, te je
(lk)
s grančicama cice-mace te skandinavske
vještičje tradicije.
U Brazilu se u pokrajini Minas na Veliku subotu džepovi pune komadićima kvarca koji se na Uskrs ostavljaju kod kuće.
U Polineziji se na Veliku subotu krste
školjke za koje se vjeruje da su povezane s
morskim duhovima. Nakon obreda vraćaju ih u more gdje uskrisuju novi život.
U Laponiji se uz pjesmu i ples igraju
sa snijegom, prave se snjegovići te se slavi
Isusovo uskrsnuće i buđenje prirode.
U Rusiji se uz tradicionalna jela veže
i običaj čestitanja trostrukim ljubljenjem u
obraz.
U Meksiku se na ulice postavljaju papirnati likovi Jude Iškariotskog unutar kojih je pripremljen vatromet.
U Bugarskoj i Rumunjskoj na Veliku
subotu stavljaju se brašno, sol, kvasac i pisanice na prozore, a od tih se sastojaka na
Uskrsni ponedjeljak zamijesi kruh. Potom
se kruh blaguje da bi godina bila plodna.
Na Lampedusi, talijanskom otočiću na
Uskrs se zaboravljaju sve svađe i nesporazumi. Na Veliku subotu Sicilijanci kući
nose cvijet pasjeg zuba koji tog dana ima
magične moći te donosi veselje i ispunjavanje želja. Sličan je običaj razvijen i u
Poljskoj gdje se Uskrs naziva Wielkanoc
(velika noć) što upućuje na vjerovanje i
održavanje obreda u uskrsnoj noći.
U Španjolskoj plutaju splavi s ukrašenim
figurama koje predstavljaju likove iz biblijske priče o Kristovu uskrsnuću. Česte su
(lk)
povorke i gozbe.
BADLIČAN – KAPELA
PRESEVETOG SRCA
ISUSOVA
Kapela u Badličanu izgrađena je
1927. godine, a blagoslovljena je 1. svibnja te iste godine. Posvetio ju je tadašnji župnik Franjo Tkalec, a svečanom
događaju su, osim brojnih žitelja naše i
susjednih župa, prisustvovali i štrigovski
župnik Stjepan Kozar i Ivan Gužvinac,
tadašnji upravitelj župe u Macincu, što
svjedoči o važnosti i svečanosti samog
događaja. Kapela su dali izgraditi Alojzije Podgorelec i Marija Podgorelec žiteljima sela Badličan, a posvetili su je Presvetom Srcu Isusovom.
(lk)
LIPANJ 2012.
SA SVIH STRANA
MIHALOVČAN 35
SVEČANO OBILJEŽENE OBLJETNICE BRAKOVA
Dvadesetu godinu za redom Udruga umirovljenika Međimurske županije organizira
zajedničku proslavu 50. i 60. obljetnice braka
za bračne parove koji su članovi Udruge. Svečani susret ove je godine održan u restoranu
K Jeleni u Gornjoj Dubravi, s početkom u 13
sati, a slavila su 104 para, od čega ih je 16
obilježavalo 60. obljetnicu braka, a 88 bračnih
parova 50. obljetnicu. Čestitali su im mnogi
uvaženi uzvanici, pa je tako međimurski župan Ivica Perhoč svima poklonio crvene ruže,
a biskup Varaždinske biskupije msgr. Josip
Mrzljak udjelio im
je Božji blagoslov.
Između ostalih s
njima su slavili i
dekan Gornjomeđimurskog dekanata
vlč. Leonard Logožar, župnik naše
župe, vlč. Ivan Vugrinčić i predsjednica Udruge umirovljenika Gornji
Mihaljevec, Nada
Lovrec. Na dugovječnosti i skladu
DJEČJI DAROVI U DRAGOSLAVEC BREGU
Već tradicionalno, ove godine kao i
prijašnjih godina, članovi Udruge sportske
rekreacije Sport za sve Dragoslavec Breg i
Udruga vetrana Domovinskog rata organizirali su doček Djeda Mraza u Dragoslavec
Bregu i tako razveselili najmlađe, koji su
bili nestrpljivi i jedva su dočekali dolazak
velikog djedice. Darove je primilo oko pedesetak djece iz Dragoslavec Brega i okolnih mjesta. Ove godine, isto kao i prošle,
Djed Mraz dovezao se sa starim traktorom
(pravi Old Timer), dok je na svojim sanjkama imao jako udobnu fotelju, pa je izgledao
baš pravi gospodin. Cijelim putem darivao
je ne samo djecu, već
i odrasle bombonima
(naravno, one koji su
bili dobri i zaslužili ih).
Sama dodjela organizirana je na seoskoj parceli u samom centru
Dragoslavec Brega.
Na parceli na koju je
stigao Djed Mraz okupio se i popriličan broj
mještana Dragoslavec
Brega, kao i okolnih mjesta, što je obradovalo organizatora, te uljepšalo jedno ovakvo
druženje. Dodjeli dječjih darova nazočio je
načelnik Općine Gornji Mihaljevec i predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata
gospodin Franjo Kovačić, koji je pohvalio
organizatore za trud i želju za organizacijom.
Za sve posjetitelje organizator je pripremio
kuhano vino i razne grickalice. Svi zainteresirani mogli su se kratko provozati s Djedom
Mrazom i njegovim luksuznim i iznimnim
prijevozom, koji je organizirao gosp. Franjo
Komar, pa mu se ovim putem organizatori
zahvaljuju.
(G.M.)
njihovih brakova pozavidjeli bi im mnogi od
nas, a mi im želimo još puno ljubavi i zadovoljstva u daljnjem bračnom životu.
(lk)
MIHALOVČAN 36
SA SVIH STRANA
LIPANJ 2012.
IZLET U SLAVONIJU I BARANJU
Izlet u Slavoniju i Baranju organizirala
je Turistička agencija Rudi Express d.o.o. u
suradnji s gospodinom Josipom Bogdanom i
voditeljicom Ljubicom Golubić iz Đurđevca.
Izletnici su posjetili Bizovačke toplice. U Bizovcu, bogatoj hrvatskoj ravnici, u pitomom
mjestu okruženom poljima žita, suncokreta
i kukuruza, izvire davno nestalo Panonsko
more. Iz dubine od gotovo 2.000 metara dolazi nam dar prirode. Voda zdrava i tisućljećima nedirnuta. Slana gotovo kao i Jadransko
more, izuzetno bogata mineralima, toplija od
bilo koje poznate termalne vode (96°C na
izvoru).
Zatim je posjećen Aljmaš. Dolaskom u
Aljmaš izletnici su dočekani zvonjavom svih
zvona. U Aljmašu je u razdoblju od 1920. do
1966. godine bio svećenik naš župljanin Petar Kostanjević. O povijesti i događanjima u
Aljmašu govorio je sadašnji Aljmaški svećenik. Madžarski izvori bilježe prvi puta Almas
1338. god. Na području Aljmaša poznate su
tri crkve. Prva iz godine 1697., druga iz
1708., a treća iz 1846. godine. Aljmaš postaje proštenišno mjesto 1704. Isusovci su ustanovili te godine Gospino svetište, donoseći iz
Luga (Laško) Baranja, Gospin kip. Aljmaš je
proglašen župom 1807. godine. Do tada je
bio samo ispostava (filijala) župe Sv. Mihaela
Arkanđela u osječkoj Tvrđi. Župa i Svetište
povjereni su biskupijskim svećenicima sve do
danas. 1846. u velikom je požaru izgorjela
crkva s Gospinim kipom, mnoge aljmaške
kuće i gospodarstva. Spašena je samo kopija
kipa. Ta je kopija (slika) prenesena u udolinu udaljenu od Svetišta oko kilometar puta.
Tamo je, uz izvor vode, Gospi podignuta kapelica. Uokolo su posađene lipe pa je mjesto
prozvano Gospa pod lipom. I danas to mjesto
posjećuju svi hodočasnici i Gospini štovatelji i s poštovanjem uzimaju izvorsku vodu.
1857. biskup Strossmayer daruje Aljmaškom
svetištu novi (današnji) Gospin kip, izrađen u
Beču. 1945. – 1990. vrijeme je vladavine komunističkog režima, čestog ometanja hodočasnika i zabrana hodočašćenja u Aljmaško
svetište. 1991. započeo je Domovinski rat.
Razorena je aljmaška crkva. Pod neobičnim
je okolnostima u ruševinama aljmaške crkve
nađen oštećeni Gospin kip i prenesen u Osijek. Nakon završetka Domovinskog rata vraćena je Gospa u Aljmaš. U crkvenom svetištu
postavljena je oltarna pala Marijanski triptih
u tehnici vitraja. Nova crkva je ukrašena
trima mozaicima. Treći mozaik je okružen
ornamentima i blistavim arkanđelima, Gabrijelom i Mihaelom, ukrašuje zidnu nišu u
kojoj je trajno izložen zavjetni kip aljmaške
Gospe.
Posjećen je spomenik narodne oslobodilačke armije koji se nalazi na ušću rijeke
Drave u Dunav.
Slijedeći korak bio je park prirode Kopački rit. Kopački rit je poplavno područje
nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka, Dunava i Drave. Ovakav raspored bara i greda
ovom području daje jedinstveni izgled. Cijelo
poplavno područje poprima izgled delte, a jedinstveno da rijeka Dunav u svom srednjem
toku, uz pomoć rijeke Drave, stvara tzv. unutrašnju deltu. Takav fenomen kod drugih Europskih rijeka u ovakvom obliku nije poznat,
te daje ovom području svjetski značaj.
Trenutno je područje presušeno, te se nisu
mogla vidjeti sva bogatstva biljnog i životinjskog svijeta tog prirodnog parka.
Nakon Kopačkog rita zadivili su i Kneževi vinogradi. U podrumima se nalaze nove
drvene bačve kapaciteta od 4800 l do 26000
l. Bačve su izrađene od slavonskog hrasta.
Vinogradi su prožeti kompleksi, vrlo uredno
obrađivani.
Na posljetku smo u obiteljskom Eko domaćinstvu srdačno primljeni i pogošćeni prirodnim proizvodima bez šećera i konzervansa. No, ovogodišnje elementarne nepogode
uništile su voćnjake iz kojih su se dobivali
njihovi originalni proizvodi.
Putovanje je završeno ugodnim druženjem.
(lk)
UDRUGA GRAĐANA ZA PROMICANJE
KVALITETE ŽIVOTA “HARMONIJA”
BIOTERAPIJA
PO METODI gosp. ZDENKA DOMANČIĆA
Djelotvorna terapija koja se zasniva na
činjenici kako je tijelo samoregulirajući živi
organizam koji posjeduje sposobnost samoizlječenja (imuno-sustav). Bioterapeut uravnotežuje, ujednačuje i usmjerava protok energije
kroz tijelo i oko tijela pacijenta i tako hrani
obrambeni sustav (imunološki sustav) koji potom lakše obavlja funkciju iscjeljivanja odnosno ozdravljenja organizma i poboljšava životne funkcije.
Kontakt 098/911 8396
Kristina Preložnjak, NEDELIŠĆE, Nova 8b
LIPANJ 2012.
SA SVIH STRANA
PRESIČKI FELIKSOV MELIN
Stariji mještani Općine Gornji Mihaljevec i šire sa sjetom se sjećaju kako je nekada
bilo kada su morali nositi ili voziti žitarice na
mljevenje. Mljevenje se je vršilo u mlinovima
ili kako mi po domoče rečemo u melinima
(stoga da bude izvorno dalje ću u tekstu navoditi melin a ne mlin). Bilo je raznih vrsta melina, od običnih vodenica, kojih je bilo puno
u našem kraju, pa do onih naprednijih koji su
mljeli finije vrste brašna.
Kada se danas mladima spomene kruh,
prvo im padne na pamet da moramo ići u
trgovinu ili u pekaru, kupiti kruh i to je to.
Nekada je to ljudima bilo puno teže i kompliciranije i trebalo je uložiti puno truda i muke
kako bi si osigurali kruh naš svagdašnji.
Poznato je da mi u Hrvatskoj premalo
vrednujemo svoju baštinu, svoju povijest,
a istovremeno se na raznim ekskurzijama u
Europi divimo svemu i svačemu, pa tako i
običnoj vodenici u Austriji. Tu vodenicu su
poduzetni Austrijanci obnovili i pretvorili u
turističku atrakciju, koja uz dodatne sadržaje
bez problema osigurava egzistenciju jednoj
obitelji.
Vidjevši to zapitao sam se zašto to kod
nas nije tako? Odmah sam pomislio na presički Feliksov melin, te na trud Silvestra Lovreca i cijele obitelji vezan uz obnovu melina
i uređenje okoliša. Da pojasnim malo pojam
zašto naziv Feliksov melin. Za vrijeme Feliksa, koji je bio četvrta generacija mlinara
u obitelji, melin poprima sadašnju formu i
najviše se razvio, te se stoga uvriježio naziv
Feliksov melin. I dan danas dok nekome sa
strane, naročito starijima, spomenete Lovrecovi iz Preseke ne znaju koji su to, ali čim
spomenete Feliksovi, odmah znaju o kome se
radi.
Smatram da njihov trud zavređuje pozornost radi želje za očuvanjem tradicije, te o
tome treba informirati javnost zbog niza zanimljivih i edukativnih sadržaja.
Pa da krenemo u povijest.
Melin je 1742. godine sagradio Mihalj
Lovrec i to je bila, može se reći, obična
veća vodenica na vodeničko kolo sa jednim
kamnom za mljevenje. Mihalj je bio prva generacija mlinara, a melin se je prenosio s koljena na koljeno muškim potomcima obitelji,
MIHALOVČAN 37
tako da do danas već
imamo sedmu generaciju. Očito da su Mihalj, a kasnije i njegov
sin Gašpar (druga generacija) dobro radili i
nešto zaradili, jer već
treća generacija znatno modernizira melin
radi povećanja ekonoObnovljeno pročelje ulaza u melin
mičnosti, te mijenja
pogon melina.
vršiti na 12V i 24V. Punjenje akumulatora je
Od 1851. godine melin se pogoni motobilo posebno aktualno za vrijeme II. svjetskog
rom na drva, u žargonu na holc gas, kojeg
rata, kada su na tom mjestu akumulatore puugrađuje mlinar Joža (treća generacija). Gonili i Nijemci i Bugari i Mađari.
rivo za taj motor je bio dim iz peći spojene na
Vezano uz struju postoji i šaljiva anegdomotor. To možemo usporediti sa današnjim
ta. U ono doba ljudi su se čudili struji, te su
motorom s unutarnjim sagorijevanjem kojedolazili pitati i vidjeti kako to svijetli. Mlinar
mu za pogon služi plin.
Feliks je jednom čovjeku sve pokazao i objaU sadašnjem obliku melin postoji od
snio i čovjeku je naizgled sve bilo jasno. Na1930. godine, kada ga je dogradio mlinar
kon nekog vremena čovjek primi Feliksa za
Feliks (četvrta generacija). Dimenzije melina
ruku te ga zapita : ¨Reći mi i pokoži prosim
su: dužina preko 17 metara, širina 12 metara
te kak boga, de se tu itak nalevle petrolej?¨.
i visina kroz tri etaže.
Vama starijima je sve jasno, a mladima ću
Nekoliko godina kasnije, točnije od 1934.
pojasniti. Nekada su se koristile svjetiljke na
godine, za pogon melina se opet počinje koristiti voda. Te je godine ugrađena reakcijska
ili pretlačna vodena turbina tipa Francis, koja
je nabavljena iz Češke. Prethodno je obnovljena ponovno izgrađena splavnica, te dovodni kanal do melina u dužini više od 200 metara. Splavnica je dugi niz godina bila glavno
lokalno kupalište i to sve do 1975. godine,
kada su sile prirode probile novi vodotok
Sačuvana tabla iz vremena dok je
uzvodno 50-tak metara od splavnice i ostaMeđimurje bilo pod Mađarima
vile splavnicu gotovo na suhom. Ugrađena petrolej ili po domoče olenke u koje je trebalo
pretlačna vodena turbina je uvelike povećala ulijevati petrolej ako se je željelo svjetliti.
produktivnost samog melina i pojednostavnila
1936. godine ugrađena su dva para (čekorištenje. Turbina radi na principu razlike tiri komada) čeličnih valjaka za mljevenje,
tlaka jer je tlak na ulazu u rotor veći od onog tzv. valclini kao zamjena za kamne. Valjci su
na izlazu, stvara se podtlak koji usisava vodu, kupljeni u Češkoj. Čelični valjci su ugrađete se u konkretnom slučaju dobije efekt kao da ni kako bi se moglo puno brže raditi bijelo
voda slobodno pada sa visine od preko četiri brašno. Melin je tako osposobljen za kvalitetmetra.
no mljevenje svih vrsta brašna, bez potrebe
Iste godine nabavljena je i dinama ame- za dodatnim prosijavanjem. Taj princip se i
ričkog proizvođača General motors, koja je danas koristi u svim drugim mlinovima za
služila za proizvodnju istosmjerne struje od mljevenje.
110V tzv. gleihstrom. U SAD-u i Japanu je
Kamni za mljevenje su i nadalje ostali u
i danas napon mreže 110V. To je bila prva melinu i služili su za mleti, kako to u žargonu
struja ili električna energija na našem područ- kaže mlinar Eduard (svi ga zovu Edo, on je
ju. Proizvedena struja koristi- peta generacija u obitelji), na floh, što znala se za rasvjetu melina, kuće či bez odvajanja. Danas se tako proizvedeno
i gospodarskih objekata. Inte- brašno zove integralno brašno.
resantan je i podatak da se je
Kao naknadu za uslugu mljevenja mlinar
struja davala za razne zabave je uzimao ušor od 10% za mljevenje na floh i
koje su se održavale na Pre- 12% za mljevenje bijelog brašno.
seki i to sve do dolaska niskoKada ove postotke usporedimo sa današnaponske mreže na Preseku njim tarifama zamjene pšenice za brašno na
1953. godine i to iz Središča otkupnim mjestima, te cijenu kilograma pšeob Dravi.
nice u odnosu na kilogram brašna u dućaniVažno je napomenuti je ma, definitivno nam mora pasti mrak na oči,
da je ta struja služila i za pu- uz pitanje zar baš to mora biti tako. Pomalo
njenje akumulatora za vozila, nevjerojatno zvuči da su mlinari nekada projer onda nije bilo punjača ka- fitabilno poslovali sa ušorom od 10% ili 12%,
kve danas poznajemo. Dodu- a da danas za kilogram gotovog brašna treba
še, vozila su onda bila rijet- dati oko 3 kilograma pšenice. Eto tu je razlog
ka, ali ipak ih je bilo na širem zbog kojeg danas mlinarsko-prerađivačke
Tri generacije obitelji Lovrec na okupu
području. Punjenje se moglo tvrtke super profitabilno posluju.
MIHALOVČAN 38
SA SVIH STRANA
LIPANJ 2012.
PRESIČKI
Brana za regulaciju vode po domoče “zapore”
Dovodni kanal kod splavnice
Pogled na branu sa strane splavnice
šnajdara, sotlara, tišlara i drugih. Preseka je
danas zbog državne granice nažalost tzv. slijepo crijevo. Ulaskom Republike Hrvatske u
EU 2013. godine, uz uvijet da Shengen tu ne
ostane predugo, to će se promijeniti.
Nakon II. svjetskog rata, od sredine 1945.
godine, nad melin su se nadvili tmurni oblaci.
Ondašnja vlast oduzima melin Lovrecovima
i dovodi podobnog mlinara, koji se ne ponaša domaćinski, u vjeri dobrog gospodara i ne
pazi na melin. Nakon 5 godina takvog korištenja melina, kada se nije ništa popravljalo
i ulagalo, ondašnja vlast vraća melin natrag
Lovrecovima. Tu nije bio kraj mukama mlinara Feliksa, jer se je ondašnja vlast rigorozno odnosila prema privatnicima i nametala
teške uvjete po kojima je trebalo poslovati.
Sav ušor je trebalo predavati u Čakovec i za
to se je dobivala naknada.
Po smrti Feliksa 1967. godine melin radi
još 3 godine, te 1970. godine prestaje sa radom. Presudni razlozi su bili zamjena žitarica
s kojom je počela Poljoprivredna zadruga oko
1968. godine, a koja je mogla ponuditi povoljnije uvjete, te pojava čekičara. Prethodno
je opisano kakvi su danas uvjeti zamjene nakon više od 40-tak godina.
Istinsko zadovoljstvo bilo mi je slušati i
bilježiti razne interesantne podatke i informacije, te vidjeti na okupu tri generacije Lovrecovih: djed Edo, sin Silvo (šesta generacija) i
unuk Nikola (sedma generacija).
Osobito me je iskreno dirnulo s kakvim
žarom, vedrinom i entuzijazmom Edo, usprkos svojih 73 godine života i raznim bolestima koje ga pritišću, objašnjava razne detalje o
svemu vezanom uz melin, a i razne druge do-
godovštine. Edo je šaljivđija i veseo čovjek,
te je od njega zgodno čuti razne štorije, kao
jednu vezano uz struju. Kao što sam već prije
naveo, niskonaponska mreža u Preseku je stigla 1953. godine, a u Gornji Mihaljevec dosta
kasnije. To je, naravno, bilo predmet raznih
zadirkivanja, nadmudrivanja i šala. Kako se
u Gornjem Mihaljevcu jedva čekalo da dođe
struja, Presinčani su im odlučili u tome nekako pomoći. Za jedan Fašnik su napravili veliki drveni transformator, te to na sanjkama sa
konjima, uz pratnju muzike, otpelali u Gornji
Mihaljevec. Ne trebam ni spominjati da je u
tome Edo bio glavni. Priča Edo: ¨Mihalovčani so se ne mogli znejti, a mi smo da dale ne
rošimo zapelali k Videci, dobro se napili i uz
pesmu genuli pot Presike¨.
Silvo je veliki entuzijasta rođen 1971. godine, kada melin nije radio, ali se vidi se da
mu se melin ipak uvukao pod kožu i da živi
za to da ga potpuno obnovi. Nikola ne govori
ništa, već samo pozorno sluša što djed i tata
govore i nadam se da će ga to zaintrigirati.
U nedoumici sam kako čim više toga
opisati, a da nešto ne izostavim, jer se bojim
da me urednik našeg lista ne našpota da sam
previše napisao. Šalu na stranu, ipak smatram
da zbog poštovanja prema domaćinima koji
su se trudili sve objasniti i opisati u najsitnije detalje, trebam podrobnije opisati pojedine
stvari, poput proizvodnje i dobivanja kaše,
struju i ostalo, jer to smatram interesantnim
i poučnim.
Obnova i uređenje melina i objekata vezanih uz melin, te okoliša započela ja 2008.
godine, kada je Silvo preuzeo obiteljsko gospodarstvo.
Prvo je trebalo napraviti ogromne zemljane radove u potoku radi usmjeravanja vode,
koja je prije 35 godina napravila novi vodotok. Trebalo je nasuti cca. 200 m3 zemlje i
kamena. Zatim je trebalo ponovno iskopati
dovodni kanal do mlina u dužini preko 200
metara. Nadalje je nanovo izgrađen, tj. izbetoniran ulazni kanal u turbinu, rekonstruirana
turbina, te rekonstruiran dinamo. Izgrađen je
odvodni kanal nakon turbine, uz oblaganje
dna kanala i stranica kamenom. Izgrađena je
velika krušna peć u kojoj se, za usporedbu,
može peći cijeli odojak ili 12 komada velikog
Dolazak vode u bazen vodne turbine
Punjenje bazena vodene turbine
Dovodni kanal prema melinu
U to vrijeme nabavljena je i kašara, a to
je stroj koji se sastoji od sita, drvenih lopatica
i ventilatora, a koji je služio za odvajanje ljuske od zrna kaše.
Svi koji volite krvavice ili po domoče čurke, znate da se crne čurke rade od hajdinske
kaše, a bijele od prosene kaše. Hajdina i proso
su se nekada redovito sijali, a u današnje vrijeme jako malo ili skoro nigdje, a predstavljaju izuzetno zdravu namirnicu. Interesantan je
način kako se u ono vrijeme dobivala kaša. I
hajdinu i proso trebalo je ručno požeti, složiti
snopove, te ih posušiti. Nakon sušenja snopova kod hajdine se je udarajući s cepom (drvena drška sa rotirajućim drvenim štapovima)
po snopovima odvajalo zrnje od slame. Kod
prosa je bio drugačiji postupak, jer je proso
puno sitnije, te je trebalo prostor ograditi sa
ponjavama, kako bi se spriječilo rasipanje, te
sa snopom tući po drvenoj bačvi. Nakon toga
na red dolazi kašara. Hajdina i proso imaju
vrlo tvrdu ljusku, te ih je potrebno prije upotrebe oljuštiti. U neoljuštenom stanju naročito
proso nije podesno za ljudsku prehranu, zbog
velikog postotka neprobavljive celuloze. Neoljuštenim prosom mogu se hraniti samo ptice
i perad.
Hajdina se je prvo sipala u drveno korito
i prelila sa vrućom vodom, te se uz miješanje
čekalo oko 15 minuta da se nafojta, a to znači
nabubri i onda se to puštalo kroz kašaru, gdje
se odvajala ljuska od zrna. Za obradu 10 kg
nafojtane hajdine trebalo je oko 5 minuta. Sa
prosom je bio isti postupak, samo što je trebalo mijenjati sita na kašari i triput ga puštati
kroz kašaru zbog tvrđe ljuske.
Melin je u to vrijeme držao korak sa vrememom i bio je tehnološki napredan. K melinu je gravitiralo cijelo područje naše Općine,
te sve do Sv. Jurja i do Sv. Urbana. Melin
se u ono vrijeme tehnološki mogao usporediti sa Zadravčovim mlinom Damf u Središću
ob Dravi te mlinom u Čakovcu, samo što su
ti mlinovi bili veći. Preseka je u to vrijeme
bila trgovačko-obrtničko središte šireg kraja.
Uz trgovine i krčme, tu je bila i kožara, te
niz u ono doba važnih obrta, poput šoštara,
LIPANJ 2012.
MIHALOVČAN 39
SA SVIH STRANA
FELIKSOV MELIN
Stroj sa čeličnim valjcima za mljevenje
Pogled na dio strojeva za mljevenje
domaćeg kruha. Za pečenje u krušnoj peći
je pravi majstor Ivana, Silvova supruga. U
potpunosti je izrađeno novo krovište sa novim pokrovom, te obnovljeno oko 70% fasade. Teško je ukratko opisati koliko toga je
napravljeno, jer već sad je napravljeno jako
puno, a ipak još jako puno treba napraviti.
Melin je za sada osposobljen za mljevenje
na floh, a većinom se melje domaća starinska koruza za žgance i pogače i to za osobne
potrebe.
Od države, preciznije od Ministarstva turizma Vlade Republike Hrvatske, je do sada
dobiveno 30 tisuća kuna nepovratnih sredstava, što predstavlja tek kap u moru od uloženog
u dosadašnju obnovu, a dobivena je i pomoć
Hrvatskih voda kod zemljanih radova.
Trenutno je u planu, a već se lagano krenulo i u ralizaciju, potpuno uređenje dviju
prostorija u melinu, jedne u prizemlju i druge
na katu, te fasada sa južne strane. Prostorija
u prizemlju je nekada, kako to lijepo Edo priča, bila namijenjena za pomelaje. To su bili
ljudi koji su donijeli žitarice na mljevenje, te
su u toj prostoriji, uz razgovor i loženje vatre ako je bilo hladno, čekali kraj mljevenja.
Prostorija na katu je bila mlinarska soba sa
krevetom i stolom, te poslovnim knjigama i
dokumentacijom.
Nadalje je u planu rušenje starog veštata
ili mašinhauza (milina je kako ti starinski germanizmi simpatično zvuče dok ih Edo izgovara) koji se s istočne strane preko dovodnog
kanala naslanja na melin. Taj dio je u dosta
lošem i derutnom stanju, a i nema potrebe
za njim, te je logično da se ukloni. To ru-
šenje će, prema bratskom
dogovoru, izvršiti stariji
Silvijev brat Alfons, kojeg
je nekada zov za novim
spoznajama odveo daleko
od doma. Plovio je Alfons
kao mornar svim morima
U kučištu
i oceanima ovog svijeta,
ali ga je zov rodnog kraja
vratio dom, a te je izgradio par desetaka metara od melina kuću, gdje sada živi sa svojom
obitelji.
Silvo želi zaokružiti jedan ciklus, gdje bi
melin u okviru OPG-a uz poljoprivrednu proizvodnju, imao i turističko-edukativni sadržaj. Iskreno priznaje da od oca Edija ima veliku podršku, te da mu u svemu pomaže i da
bi bez njega teško uspjela rekonstrukcije kako
dinama, tako i turbine. Trebalo je puno umijeća i strpljenja za razmontirati navedene naprave, a da se ne polome i unište, a to je Edo
majstorski odradio. Treba Silvo još dosta toga
naučiti od oca, npr. kako to Edo kaže ¨kako
se klepleju mlinarski kamni¨ i niz drugih starih mlinarskih finesa. Nadam se da će Edo
čim više toga uspjeti prenijeti sinu. Nesebičnu pomoć ima od supruge Ivane, sina Nikole,
kćerke Monike i bake Albine, a i od brata
Alfonsa sa obitelji.
Iskreno se nadam da će Silvo
dobiti od Republike Hrvatske ili od
Europe neka značajnija financij-
Stroj za preradu hajdinske i prosene kaše
- kašara
se nalaze mlinski kameni za mljevenje
ska sredstva, te završiti započeto, zaokružiti
cjelinu i staviti je u funkciju koja bi donosila
neku ekonomsku korist. Mogao bi se ponadati
i pomoći svog strica, poznatog vinara Franje
Lovreca iz Svetog Urbana (Edijev brat), koji
bi turistima nakon degustacije vrhunskih vina
mogao preporučiti dodatne sadržaje i uputiti
ih prema Preseki.
Ako bi to krenulo kako treba i razvilo se
do određenog nivoa, u promociji bi sigurno
pomogla i teta Milena Novak iz Gornjeg Mihaljevca (Edijeva sestra). Dovoljno bi bilo da
tetina unuka, svjetski poznata mlada sopranistica Evelin Novak, dovede poznate osobe iz
svog miljea prilikom nekog bližeg nastupa i
evo prijeko potrebnog publiciteta. E sada već
maštamo i sanjamo i to na veliko, ali što ćemo
kada je to tako slatko, a nikad se ne zna.
Sve najbolje!
Odvodni kanal melina
Josip Petković
MIHALOVČAN 40
U subotu, 19. svibnja, Udruga umirovljenika Općine Gornji Mihaljevec, na
čelu sa predsjednicom Nadom Lovrec,
organizirala je još jedan prekrasan izlet,
SA SVIH STRANA
ovaj put u Istarsku županiju. Na put je krenulo čak stotinjak ljudi, članova Udruge,
ali i drugih mještana naše Općine. Ciljna
destinacija bio je Nacionalni park Brijuni,
IZLET U ISTRU
SVIBANJ 2012.
koji nas je oduševio svojom ljepotom.
S pravom slovi kao jedna od najljepših
svjetskih destinacija za odmor u prirodi,
miru i tišini. Nakon Brijuna, posjećen
je grad Pula i njegova poznata Arena,
prekrasna katedrala u Vodnjanu, te na
kraju idiličan gradić u Istri, Motovun.
Unatoč vrlo velikom broju izletnika, zahvaljujući dobroj organizaciji vođe puta
i odličnom raspoloženju svih prisutnih,
izlet je protekao u opuštenoj i ugodnoj
(lk)
atmosferi.
SVI ZAINTERESIRANI IMALI PRILIKU
RAZGLEDATI MONTAŽNU KUĆU
Izgradnja montažnih kuća u svijetu je
vrlo popularan oblik gradnje, no u nas, točinje u Općini Gornji Mihaljevec, tek je u
povojima i naši se mještani teško odlučuju
za tu vrstu kuća. Svi zainteresirani za izradu i postavljanje, te karakteristike montažnih kuća, mogli su se o istome infomirati
u neporednoj blizini. Naime, 14. travnja
2012. u Dragoslavec Bregu, u kući našeg sumještanina Gorana Miljančića,
tvrtka Domprojekt iz Zagreba organizirala je Dan
otvorenih vrata. Posjetitelji
su mogli razgledati kuću i
dobiti informacije od stručnog tima iz Domprojekta,
kao i od vlasnika kuće.
Po riječima stručnog tima, u današnje vrijeme, kada smo suočeni s velikom nestašicom
energenata i ograničenošću fosilnih goriva
te sve većom cijenom energenata, porasla je
potražnja za niskoenergetskim građevinama.
Ekološka svijest i potreba za što većim smanjenjem emisije štetnih plinova u atmosferu,
rezultira sve više izgradnjom niskoenergetskih
građevina. Energetska učinkovitost niskoenergetske građevine temelji se na kvalitetnom
sloju izolacije, kvalitetnim prozorima i vratima koji sprječavaju gubitak topline, sustavu
strujanja zraka, koji uz prozračivanje osigurava i dodatno čuvanje energije, te u korištenju sunčeve energije. Današnji tempo i način
života koji ne dozvoljavaju da se mjesecima
angažiramo oko gradnje kuće na klasičan
način, cijene energenata koje stalno rastu
i težnja ka zdravijem načinu življenja, rezultirali su gradnjom kuća od prefabriciranih elemenata ili popularno montažnom
gradnjom. Takva kuća građena današnjom
tehnologijom, objedinjuje sve spomenute
standarde i potrebe modernog i praktičnog
čovjeka koji želi kvalitetan i siguran dom,
a bez ulaganja vlastite energije i vremena
u niz nepoznanica s kojima se neminovno
susreće pri svakoj drugoj vrsti gradnje. U
Zapadnoj Europi i Americi ovakva vrsta
gradnje čini do 70% svih izgrađenih objekata i s razlogom je u stalnom porastu.
Goran Miljančić rekao nam je da su
se, zajedno sa suprugom, nakon pomnog
razmišljanja i izračuna raznih troškova, od
kreditnih kamata, do troškova opremanja,
odlučili da je ovo za njih dugoročno najpovoljniji i najbolji način gradnje i da su izuzetno zadovoljni svojim izborom, a posebnom prednošću smatra brzinu izgradnje i
energetsku učinkovitost same kuće. (lk)
LIPANJ 2012.
Župnik Matija Srša kroz župnu spomenicu
Matija Srša - 1939-1965 – bio je rodom
iz Prhovca, a do tada službovao je u Nedelišču
kao kapelan. U župnu spomenicu zapisao je da
“puk slabo polazi na dvije sv Mise u nedjelju i
blagdane, polovica ostane na trgu pred crkvom
i općinom.” Orguljaš je bio Slavko Valdec, a
službu zvonara obavljao je Mirko Novak. Tijekom 1939. god. rođenih je bilo 65, umrlo je
41, a vjenčao se 31 par. God. 1940. bilo je
rođeno 92, umrlo 54, a vjenčalo se 28 parova.
Iste godine 29. studenog župnik je pisao Nadbiskupu Alojziju Stepincu da “župljani ne žele
voditi brigu o crkvenim potrebštinama.” God.
1941. rođenih je bilo 78, umrlo 33, a vjenčalo
se 20 parova. God. 1942. župnik je bio na sudu
u Nađkaniži zbog toga što je Konrada Novaka
iz Preseke odvraćao od odlaska u mađasku vojsku, jer će u kratkom vremenu u Međimurje
ući hrvatska vojska. Te godine je bilo rođeno
86 djece, umrlo 4 osoba a vjenčalo se 20 parova. God. 1943. župnik je teško obolio tako
da je pljuvao krv, a orguljašu Slavku Valdecu mađarske vlasti ukidaju sve prihode jer je
odbio svirati mađarske pjesme u crkvi. God.
1943., 10. listopada umro je prijašnji župnik
Franjo Tkalec koji je bio rođen 19. studenog
1875. u Preseki. God. 1943. bilo je rođeno 89
djece, umrlo je 15 osoba a vjenčalo se 11 parova. God. 1944., na Božić, u Gornji Mihaljevec
ušla je njemačka vojska, a župnik je u spomenicu zapisao “moral pada, plesovi, zabave,
vojska...” God. 1944. bilo je rođeno 74 djece,
umrla je 31 osoba, a vjenčalo se 13 parova.
Mađari su kod Štampara u Sv Urbanu u šumi
ubili Petra Ferlin r. 26. VI 1905. i Stjepana
Špreic r. 14. 11. 1911. iz Prhovca, jer nisu
htjeli ići u mađarsku vojsku, a skrivali su se kod
Vinka Ščavničara na Prhovcu. Kada su Nijemci 1945. godine napustili Gornji Mihaljevec iz
župnog svinca odveli su 5 svinja. Na područje
Gornjeg Mihaljevca dolaze Rusi i Bugari koji
su vršili otimačinu i silovanja žena. Zbog igranja s minama stradalo je dvoje ljudi a šestero
je bilo ranjeno. Nakon kapitulacije Njemačke u
župu su počeli dolaziti komunistički agitatori i
počeli huškati narod protiv crkve. Iste godine
200 hodočasnika pošlo je pješice na hodočašće
u Mariju Bistricu. God. 1945. bilo je rođeno
74 djece, umrlo je 48 osoba i vjenčalo se 13
parova. Župnik je pokrstio dvoje zaostalih njemačkih vojnika koji su se oženili domaćim curama a poticali su iz Bosne, Suljan Žigić r. 14.
II 1917. prekstio se u Franju i Salko Solak, r.
13. III 1924. prekrstio se u Alberta.
Tabela 3: Prikaz popisa kuća i žitelja
1946. god.
Naselja
Broj kuća Broj žitelji
Dragoslavec Selo
33
171
Dragoslavec Breg
50
252
Vukanovec
94
443
Vugrišinec
53
311
Tupkovec
28
149
Martinuševec
32
202
Gornja Dubrava
74
394
Bogdanovec
30
162
Gornji Mihaljevec
50
254
Badličan
28
139
Preseka
19
115
Prhovec
44
244
Sveukupno
534
2 836
MIHALOVČAN 41
SA SVIH STRANA
Biskup Salis podijelio je potvrdu za 622
djece. God. 1946. bilo je rođeno 61 dijete,
umrlo je 36 osoba a vjenčano je bilo 32 para.
U školu je polazilo 274 djece, dok je u Preseki
polazilo 95 djece.
God. 1947. rođeno je bilo 69 djece, umrlo
je 48 osoba a vjenčalo se 18 parova u crkvi i
3 civilna para. U školu polazi 328 djece, dok u
Preseki 90 djece.
God. 1948. rođeno je bilo 49 djece, umrlo je
42 djece, a vjenčano je bilo 20 parova.
God. 1949., 24. studenog mjesni aktivisti
“zadrugari”1 donose kip Majke božje od sedam
žalosti u župni dvor i počinju s rušenjem kapelice s obrazloženjem zbog lakšeg pristupa
Poljoprivrednoj zadruzi. Iste godine 17. siječnja oduzimaju se crkvene matice rođenih,
vjenčanih i umrlih. Te godine je bilo kršteno
68 djece, umrlo je bilo 24 osobe i vjenčanih je
bilo 23 para.
God. 1950. župnik konstatira u spomenici
da u crkvu dolazi 250 do 350 ljudi, iako ih stane 470 ljudi. rođenih je bilo 85, umrlle su 32
osobe a vjenčano je bilo 31 par. Župnik navodi
da je psovka vladala kod 80% ljudi, bijela kuga
20%, pijanstvo 70% i indiferentizam kod 35%
ljudi.
God. 1951. rođeno je bilo 79 djece, umrlo
37 osoba a vjenčao se 21 par.
God. 1952., 20. kolovoza biskup dr Josip
Lach dijeli sakramenat potrvrde uz nazočnost
dr Josipa Ujčića beogradskog nadbiskupa.
Potvrdu je primilo 397 djece. Tom prigodom
pod utjecajem komunističkih vlasti vatrogasci
su trebali održati vatrogasnu vježbu, gdje bi
vodom polijevali preko crkve i ometali dijeljenje sv potvrde, ali se agregat pokvario tako
da se vježbanje nije moglo održati. Iste godine
9. studenog obavljen je blagoslov kapele Majke Božje od sedam žalosti na zemljištu Josipa
Jambrovića, grobara u Gornjem Mihaljevcu.
Groblje je bilo gruntovno prenešeno na općinu s obrazloženjem da će se graditi mrtvačnica
na groblju. Te godine bilo je kršteno 54 djece,
umrlo 22 osobe, a vjenčano je bilo 16 parova,
dok je bilo ozvano 37 parova te je župnik zapisao “jer si mladići ove župe radije uzimaju za
žene djevojke susjednih župa, kad djevojke ove
župe neće da rade, hoće da se gospodski oblače
i babikuju....”2
God. 1953. crkveni starješine bili su Antun Lovrec i Stjepan Mikulan. Na čelu općine
predsjednik je bio Stjepan Horvat iz Prhovca,
Mijo Bratuša tajnik, rodom iz Podturna, Konrad Novak je bio matičar, Solak Albert ubirao
je porez, Josip Oreški je bio administrator, te
su još bila dva kurira. Te godine krštenih je
bilo 79, umrlih 27, vjenčalo se 24 para, a župa
je brojila 3020 vjernika.
God. 1954. krštenih je bilo 57, umrlo je
13 osoba a vjenčalo se 18 parova, dok je župa
brojila 3047 vjernika. Župnik je počeo s obnovom slamnatog krovišta na župnoj štali jer je
kišilo po kravama. Te godine predsjednik općine Stjepan Horvat ustrijelio je Ivana Dolara iz
Gornjeg Hraščana na “predvojničkoj” u Štrigovi. Osuđen je bio na 7 godina zatvora.
God. 1955. krštenih je bilo 72, umrlo je
37, a vjenčalo se 31 par, župa je brojila 3069
vjernika. U crkvu je bila uvedena elektrifikaci-
ja, a Jakob Panić iz Vukanovca bio je kažnjen s
3000 din. što je bez dopuštenja kotara skupljao
novac za elektrifikaciju crkve.
God. 1956. krštenih je bilo 76, umrlo je
33 osobe, vjenčanih je 23 parova, dok je župa
brojila 3070 ljudi. Matičar u župi bio je Ivan
Horvat, te započinju prva iseljavanja iz župe.
God. 1957. krštenih je bilo 63 djece, umrle
su 27 osobe, vjenčanih je 25 parova, a broj
vjernika iznosio je 3088.
God. 1958. krštenih je bilo 55, umrlo je
35, vjenčanih je bilo 13 parova, dok je 16. srpnja biskup dr Josip Lach podijelio sv. potvrdu
za 239 djece. Obitelj Feliksa Lovreca i Marije
r. Videc darovala je crkvi sliku sv Jude Tadeja vel. 100x80 cm. Službu zvonara napustio
je 9 studenog Mirko Novak iz razloga što ga
je narod kritizirao da crkvu drži u nečistoći i
neredu. Za novog zvonara postavljen je Viktor Tkalec iz Gornjeg Mihaljevca. Župnik je
u spomenicu zapisao “mladež bježi iz kuća u
gradove, tvornice, u poljoprivredi neće raditi,
zato je broj župljana svake godine skoro isti.”3
God. 1959. kršteno je bilo 59 djece, umrlo
je 31, vjenčano je bio 21 par, a župa je brojila 3077 vjernika, čime je počeo broj opadati.
Te je godine župnik bio kažnjen novčanom
kaznom u visini od 500 din za odsluženu sv.
Misu na “florijansku nedjelju” u Preseki, te
dvaput po 3000 din za odslužene sv mise na
“magdalensku” nedjelju i nedjelju iza blagdana
Srca Isusova u Badličanu, bez navedenog obrazloženja u presudi.
God. 1960. kršteno je bilo 53 djece, umrla
je 34 osoba i vjenčano je bilo 134 parova.
God. 1961. bilo je kršteno 63 djece. umrlo je 30 osoba, a vječnalo se 16 parova. Župa
je spala na 3036 vjernika i započelo je veliko iseljavanje uz župe. Župnik je proslavio 50
godišnjicu svećeništva 21. rujna svečanom sv.
Misom koju je predvodio dr Mijo Tumpić, čazmanski kanonik.
God. 1962. kršteno je bilo 49 djece, umrlo
je 35 osoba, a vjenčalo se 12 parova. Te godine
puknulo je u crkvi malo zvono.
God. 1963. kršteno je bilo 44 djece, umrle
su 22 osobe, a vjenčalo se 20 parova. U prosincu je u župni dvor uvedena električna energija.
God. 1964. kršteno je bilo 54 djece, umrle
su 42 osobe, a vjenčalo se 17 parova. Župa je
brojila 3006 vjernika. Iz župe živi su bili jedan
svećenik (domaći), jedan franjevac, tri časne
sestre sv. Križa i jedna milosrdnica.
Župnik Matija Srša 7. veljače 1965. “stavljen je u trajno stanje mira.” na vlastiti zahtjev,
jer je to u više navrata tražio predhodnih godina od nadbiskupije, s obrazloženjem da u župu
treba “doći mladi svećenik”4.
Ivan Sinković - 1965-1972 – njegov predhodnik
Matija Srša u župnu spomenicu još je zapisao “Prijem
novog upravitelja župe bio je srdačno primljen jer je
mlad, a starca se nažalost župa željela što prije riješiti,
premda je još uvijek u potpunosti izvršavao sve svoje
svećeničko – župničke dužnosti.” Ivan Sinković kao
mlad svećenik odmah je započeo s obnovom puknutog
zvona u tornju i obojio je prozore na crkvi. Već je 14.
lipnja započeo s rušenjem starog župnog dvora i pod
krov je 20. kolovoza već bio stavljen novi župni dvor.
U vjerskom pogledu župa je oživjela na zadovoljstvo
vjernika i samog župnika.
Ivan Novak
Spomenica župe Sv. K. Stjepana, G. Mihaljevec.
Spomenica župe Sv. K. Stjepana, G. Mihaljevec.
Ib.
4
Spomenica župe Sv. K. Stjepana, G. Mihaljevec.
1
2
3
MIHALOVČAN 42
SA SVIH STRANA
“Gmajna”, “Pod borom”, “Park Mladosti” - različito, a isto.
Kao mlada učiteljica uživala sam u nastavi, a posebno na satovima
tjelesnog odgoja, gdje su se uz ciku i viku veselih dječjih glasova
odvijale uobičajene dječje igre: loptanje šarenim “krpenjačama”, hodanje na štakama, prolaz zavezanih očiju preko prepreka, skakanje u
vrećama i bezbroj drugih igara koje su djeca neobično voljela. Bilo
je tu radosti, smijeha, ljutnje i tuge, ali i suza zbog poraza. Kako su
razredi brojili 30 - 45 učenika, školsko igralište bilo je premalo. Mi
učitelji zapodjenuli smo razgovor o potrebi uređenja sportskih terena.
Zaključeno je da se najbolji teren nalazi na kraju sela, od Solakove
kuće do potoka Zejze, šume i ceste. Ta površina bila je šikara obrasla travom i raznoliki grmljem i tamo su se tjerale krave i svinje na
ispašu. Teren je bio neravan s dosta graba – mlaka, koje su nastale
iskapanjem zemlje za pravljenje cigle. Seljani su za svoje potrebe sami
pravili i pekli ciglu, što je bilo zanimljivo promatrati. Znalo se okupiti
mnogo ljudi koji su pomagali raditi. Mijesilo se blato koje se stavljalo
u drvene kalupe, nakon toga se sušilo i takvo osušeno vadilo iz kalupa
i slagalo u krugove. U sredini se naložila vatra da bi se cigla postepeno
zagrijavala, uz oprez, neprestano dodajući krupne panjeve na veliku
žeravicu, ložilo se dan i noć. Dežuralo se naizmjenično. Održavanje
vatre bilo je vrlo zabavno, često uz dobru kapljicu, pričalo se o svemu i svačemu, o ljubavi i nevjeri, nestašlucima mladih, vješticama i
raznim dogodovštinama. Zbog toga su se mnogi bojali biti sudionici u
tom poslu. Po završetku svih radova cigla se odvozila kućama. Ostale
su grabe - mlake ispunjene vodom gdje su svoje stanište pronašle žabe
kreketuše čiji je kreket odzvanjao jutarnjim i večernjim satima cijelom
okolicom. Često se između njih našla i pokoja “ljepotica” bjelouška.
Bila je to takozvana “Gmajna”.
U školi je pao dogovor - idemo u radnu akciju uređenja školskog
sportskog igrališta na “Gmajni”.
U proljeće 1960. god. započeli su radovi na rušenju drveća, krčenju šumaraka, grmlja i zaravnavanju graba - ravnanju terena.
Prvi uvjet za uspješan rad bila je dobra volja, sloga i dobro razrađen plan. Svi učitelji, djeca, članovi školskog odbora i svi zainteresirani mještani - dobrovoljci sudjelovali su u tim radnim akcijama sve
dok planirano nije bilo i izvršeno. Napravljeno je igralište za rukomet
i nogomet, a kasnije i ostala igrališta. Postavljeni su i golovi napravljeni od stabala akacije posječenih u šumi, a poslije se drvo vozilo na
pilanu tako da su golovi bili ravno izrezani. Igralište za rukomet bilo
je zemljano tako da su se povremeno organizirale akcije struganja
trave kako bi se lopta mogla lakše voditi (odbijati od tla).
LIPANJ 2012.
OD GMAJNE DO
Sredinom 70-ih godina razmišljalo se i predlagalo osnivanje sportskih društava, izgradnja sportskih prostorija, kao i daljnje uređenje
sportskih terena.
Evo kratke kronologije rada:
- 9. 4. 1975. osnovano je Streljačko društvo “6. travnja” Gornji
Mihaljevec. Prvi predsjednik bio je Franjo Panić, izuzetno aktivan,
zaljubljenik u streljaštvo, tajnik Ivan Branda i blagajnik Franjo Branda, svi iz Gornjeg Mihaljevca.
Dana 6. 06. 1960. osnovano je društvo za tjelesni odgoj DTO
“Partizan”, a godinu dana kasnije, točnije 25. 6. 1961., u organizaciji
tog društva održan je veliki slet omladine na travnatim terenima igrališta. Godine 1963. u školi počinje raditi Stjepan Lovrec - nastavnik tjelesnog odgoja. On pomaže, potiče, daje upute, a i sam se vrlo aktivno
uključuje u rad na daljnjem uređenju školskog igrališta, ali i vođenja
omladinaca u DTO Partizan, kao i vodstvu nogometnog i rukometnog
kluba. Omladinci-članovi DTO “Partizan” natječu se u raznim sportskim disciplinama, gdje osvajaju razna odličja.
U Spomenici Škole stoji da je školske 1965./66. “za unapređenja
rada školske zadruge, površina obradive zemlje proširena krčenjem
i preoravanjem bivše “Gmajne” (dio uz cestu) koja postaje vlasništvo
škole” tako da je uz gore navedena igrališta tu bila i njiva na kojoj se
uzgajao kukuruz, krumpir i dr. za potrebe škole.
LIPANJ 2012.
SA SVIH STRANA
MIHALOVČAN 43
SPORTSKOG PARKA MLADOSTI
- 1977. god. osnovan je nogometni klub “Jedinstvo” Gornji Mihaljevec. Postavljeni su i prvi željezni golovi koje je izradio Franjo Srša
iz Gornjeg Mihaljevca.
- 29. 5. 1978. izvode se zemljani radovi za asfaltiranje rukometno
- košarkaškog igrališta, igralište je asfaltirano u kolovozu iste godine
- 29. 3. 1980. započela je gradnja streljane za zračnu pušku, iste
godine stavljena pod krov
- 1981. god. osnovan je
ženski rukometni klub, ŽRK
Gornji Mihaljevec, predsjednik kluba i trener bio je Stjepan Lovrec
- 12. 9. 1981. odigrana
je prva rukometna utakmica
ŽRK-a protiv “Poleta” iz
Pribislavca u Pribislavcu, a
ostvarena je i prva pobjeda
26:14; ŽRK Gornji Mihaljevec natjecao se u županijskoj ligi i osvajanjem prvog mjesta ušao je u
međužupanijsku ligu, gdje je ostao do kraja, kada je prestao s radom.
Igračice kluba bile su: Tatjana Panić, Karmen i Dubravka Lovrec (Gornji Mihaljevec), Đurđica Borko (Vukanovec), Nevenka Rubin (Preseka), Marina Ladić (Macinec), Mirjana Golub (Dragoslavec
Selo), Danica Lovrec (Martinuševec), Renata Fic (Prekopa), Zdenka
Cmrečnjak (Bogdanovec), Štefanija Škrobar (Brezje), Vesna Orehovec (Čakovec) i druge.
- 4. 7. 1982. održano je prvo gađanje u streljani povodom Dana
borca
- 15. 5. 1982. započela gradnja svlačionica NK “Jedinstvo”, iskopani temelji
- sezone 1982./ 1983. NK “Jedinstvo” osvaja 1. mjesto u centru
Čakovec i prelazi u viši rang natjecanja
- 27. 3. 1984. postavlja se ograda oko nogometnog igrališta
- 20. 5. 1984. Streljačko društvo postavlja željezne stupove za
vanjsku streljanu
- 5. i 6. 7. 1984. NK ”Jedinstvo” betonira gornju ploču na
svlačionicama
- listopad 1985. NK “Jedinstvo” stavlja krov na svlačionice
- veljača 1989. svlačionice NK ”Jedinstvo” i streljana priključeni
na struju
- 1990. izvršeno unutarnje i vanjsko žbukanje svlačionica
- 1991. sagrađen WC kod streljane i svlačionica
- 8. 7. 1992. obojana ograda oko nogometnog igrališta
- 10. 7. 1992. kopaju se kanali i polažu cijevi za dovod vode u
svlačionice (priključak na bunar)
- 15. 10. 1996. prestaje s radom Streljačko društvo “6. travnja”
Gornji Mihaljevec
- 1997. god. NK “Jedinstvo” (nakon što je ranije ispalo u nižu
ligu) ponovo osvaja 1. mjesto i prelazi u viši rang natjecanja
- 2007. god. ponovo se registrira i danas aktivno radi Streljačko
društvo “6. travnja” Gornji Mihaljevec, za predsjednika je izabran
“stari” i vrlo aktivan strijelac Ivan Branda, koji nažalost kratko vrijeme obnaša tu dužnost
- 2008. god. srušio se stari bor; ono što su generacije “dobrovoljaca” pri uređenju ostavljale usred igrališta jest prekrasan, krošnjasti,
160 - ljetni bor koji je svih tih godina krasio sportske terene, srušio se
u zimi zbog vremenskih nepogoda i svog životnog vijeka i sa sobom
odnio sve tajne i uspomene stare “Gmajne”.
- 2009. god. posađeno je novo stablo bora na istom mjestu - simbol igrališta po kojem je i dobilo naziv “Pod borom”
- 2008. god. uređuju se sportski tereni - “Park Mladosti”
Zahvaljujući Općinskim čelnicima Općine Gornji Mihaljevec na
čelu s načelnikom F. Kovačićem što su imali “sportskog sluha” i kandidirali uređenje sportskih terena i izgradnju Parka Mladosti u zajednički prekogranični projekt (Hrvatska-Slovenija-Mađarska) od 2004.
do 2006. financiran iz programa Europske unije CARDS uređeno je
igralište za odbojku na pijesku, izvršena priprema za terene teniskog
igrališta, boćalište, ljuljačke s toboganom, uređena je trim - staza i
postavljene su sprave s pratećim informacijskim tablama.
- 2011. god. izuzetno aktivno rade članovi predsjedništva NK “Jedinstvo”, u klubu treniraju i natječu se u 3 starosne skupine (mlađi
pioniri, pioniri i seniori). Osvajanjem 1. mjesta prošle sezone ekipa
seniora prelazi u viši rang natjecanja.
Nadam se da će i budući naraštaji nastaviti s očuvanjem i uređenjem postojećih terena, ali i stvaranjem novih, kako bi to mjesto bilo i
ostalo kao nekad, kad su se okupljali mladi sportaši - nogometaši, strijelci, rukometašice, koji su bili pravi entuzijasti, zaljubljenici u sport,
s voljom i žarom borili se svaki na svom sportskom terenu. Vjerujem
da su svima u lijepom i nezaboravnom sjećanju ostale uspomene na
dane provedene na “Gmajni”, a voljela bih da i sportski tereni Parka
Mladosti budu mjesto gdje će se sada i ubuduće okupljati mještani
ovog kraja i svoje slobodno vrijeme provoditi baveći se nekim od
ponuđenih sportova, ili kao rekreativci ili kao navijači, i tako prenositi taj sportski duh na buduće naraštaje na našoj “Gmajni”, “Pod
borom”, u “Parku mladosti”.
Ivana Lovrec
MIHALOVČAN 44
SA SVIH STRANA
LIPANJ 2012.
društva Šljuka, koja je ujedno i
redovna izborna skupština. Nakon
razrješenja starom vodstvu, daljnjim radom Skupštine odabrano
je novo. Predsjednik društva ostao
je Josip Oletić, dok su za članove
Izvršnog odbora, osim predsjednika Društva, odabrani Franjo Bregović, Damir Herjavec, Kristijan Gregorinčić, Ivica Modrić,
Branko Jurković i Vlado Dragojević. Za članove Nadzornog odbora odabrani su Željko Dvanajščak, Dražen Grabant i Stjepan
Srša, a članovi Stegovnog suda su
Boris Novak, Miljenko Topličanec i Stjepan Gregorinčić.
ODRŽANA
IZBORNA
SKUPŠTINA
LD ŠLJUKA
Dana 09. 04. 2012. godine u
prostorijama Lovačkog doma održana je Godišnja skupština Lovačkog
Osim izbora vodstva, članovi Društva
imali su priliku čuti
izvješće o radu i financijsko izvješće iz
minulog razdoblja, te
planove za naredno
razdoblje. Nakon službenog dijela, druženje
je nastavljeno u opuštenoj i veseloj atmosferi.
Izvršni odbor LD Šljuka
eTwinning - projekt u
OŠ Gornji Mihaljevec
Ove školske godine učenici 6.b razreda
sa svojom razrednicom Martom Lončar Vinković iz OŠ Gornji Mihaljevec sudjeluju u eTwinning - projektu Ich zeige dir meine Stadt. Cilj projekta je bolje upoznavanje
s partnerskim školama, predstavljanje svoje
škole, mjesta i okolice, a isto tako i upo-
treba njemačkog jezika
u komunikaciji. Partneri
u projektu su Gimnazija Nikole Kopernika iz
poljskog grada Polczyn
- Zdroja i učenici glazbene škole iz grčkog grada
Lamie. Do sada su učenici s partnerskim školama
putem eTwinning portala
izmjenili nekoliko prezentacija, te komunicirali
s njima putem foruma.
Najzanimljivije je ipak
bilo kada je stigla pošta iz
Poljske. U paketu su bili promotivni materijali, učenički radovi, fotografije i sl., koje su sa
velikom zanimanjem razgledali i predstavili
ih na panoima u školi. Iz Gornjeg Mihaljevca
je poslana pošta sličnog sadržaja u Poljsku, a
uskoro i u Grčku (zahvaljujemo Turističkom
uredu grada Čakovca na pomoći). Poslane su
fotografije Gornjeg Mihaljevca, Čakovca i
Međimurja, promotivni materijali, učenički
radovi i jedno licitarsko srce, rad naše školske zadruge. Očekujemo da će se projekt i
dalje održati i razvijati, pa da se što prije i
još bolje upoznamo sa svojim budućim europskim susjedima.
Marta Lončar - Vinković
učiteljica njemačkog jezika
LIPANJ 2012.NAŠ
ŽUPNIK
Ako postoji osoba u
našoj općini o kojoj svatko ima koju dobru riječ
za reći, onda je to sigurno
naš župnik, velečasni Ivan
Vugrinčić, osoba koja je
Božji čovjek ne samo po
svojoj službi, već i zbog svoje dobrote.
Svećenički poziv obavlja već 41. godinu,
od čega je 36 u našoj župi. Kad ga pitam
kako je počeo njegov put, odgovara mi pomalo neočekivano: „Od maloga su me zvali
časni, ali meni je to išlo na živce i uvijek
sam se srdil zbog toga, a oni su me zezali.
Nakon osnovne škole htel sam iti za željezničara, činilo mi se da bi to bilo baš za
mene, ali je bilo već sve popunjeno. Onda
mi je jedan stariji čovek rekel: „Ivek, pak
idi v župnike, to ti je kruh v životu.“. I tak
sam ja počel o tome razmišljati i otišel sam
v sjemenište v gimnaziju. Pak sam si mislil
kak bude, tak bude dobro, nije mi to bila
mrska ideja, al ak se odlučim drukčije, opet
dobro. Gimnaziju sam završil 1965. i otišel
sam u vojsku u Peč na Kosovu. Tu sam još
bil v dilemi dal da idem za svećenika ili
ne, ali dok sam vidio tamo onaj prostašluk i
nemoral, vidio sam da sam ja ipak drukčiji
i u tom promišljanju dileme je jednostavno
nestalo, odlučio sam se odazvati Božjem
pozivu i nastaviti tim putem.“
Nakon vojske, bogoslovio je šest godina, a svećenik je postao 1971. godine, jer je
imao pravo zarediti se nakon upisa u petu
godinu bogoslovije. Mladu Misu služio je 6.
studenog 1971. godine. Nakon toga poslan
je u Šestine za kapelana i tamo je proveo
tri godine. Pokazao se dobrim i 6. ožujka
1976. godine primio je službu (dekret) za
Gor. Mihaljevec.
TAK TO MOJA BAKA DELA
U potrazi za starinskim
jelima zaputila sam se ovaj
put kod svoje bake, Gabrijele Kovačić iz Gornjeg
Mihaljevca. Otkrila mi je
nekoliko recepata za jela
koja pamtim još iz djetinjstva. Sjećam se da nam je
kao djeci hladentina uvijek
izgledala odbojno, ali stariji su govorili da je jako
fina, koruzni žganci bili su
najbolji sa bijelom kavom,
a krumpirovi sa lukom. Možda probate i sami
koje od žganaca i pripremite jednostavan bezmesni doručak, ručak ili večeru, a za one koji
vole svinjski rep i vuha, tu je recept za hladentinu.
HLADENTINA
suhe kože, suhe nogice, sušena vuha, suhi
rep, sušeni buncek, picekove il kokošje
nogice, mrkva,
lorbek, sol, prper, črlena paprika
Večer prije
nek misliš kuhati treba namočiti
Pojedinci
ga jako
loše prihvatili zbog
SA suSVIH
STRANA
tadašnje politike usmjerene protiv crkve, ali
on se na to nije obazirao. Kaže da se za crkvu teško skupljalo, ali za radne akcije su se
ljudi uvijek rado odazvali i pomagali. Nastojao je uvijek nešto raditi, graditi i obnavljati,
ali često nije bilo novca, tako da je ponekad
i sam posuđivao novac crkvi, od blagoslova
kuća i slično, a ponekad je posuđivala i njegova mama, koja je s njim godinama živjela ovdje. Nekoliko puta nudili su mu premještanje u
veće i bogatije župe, poput Nedelišća i Svetog
Jurja na Bregu, međutim uvijek je odbijao otići. Zavolio je ovaj kraj, saživio sa zajednicom
i s godinama ga počeo osjećati kao svoj dom.
Vjernike je uvijek vodio u pozitivnom
duhu i ostavljao im na savjest njihove grijehe
i loše ponašanje, te im se pokušao približiti pomoću propovijedi i druženjem s njima,
čime si je stvorio blizinu i povjerenje. Kaže
da je taj put za njega onaj dobar i ispravan,
jer time možda gubiš materijalno, ali dobivaš
duhovno i potičeš istinsku vjeru u ljudima.
A, kaže velečasni, dok vjeruješ, ima nade i
ljubavi.
„Ponekad, kad me muče neke krize i nedorečenosti, ponavljam si dvije molitve, koje
me uvijek usmjere na pravi put i pomognu mi
da lakše prebrodim nedaće. Prva je: „Isuse
čista i blažena srca, učini srce moje po srcu
svom.“, a druga: „Bože, prosvijetli mi pamet i srce, izliječi mi dušu, tijelo mi očisti,
prosvijetli me da ne sudim samo po svojem
interesu, daj mi strpljenje nositi najprije sam
sebe, a onda i sve druge.“ Dok ponavljam te
riječi, polako popušta i tjeskoba koju osjećam
i skupljam snage da se suočim sa teškoćama i
budem bolji prema drugim ljudima.“
Možda možemo slijediti primjer velečasnog i napraviti isto kada je nama samima teško, te u vjeri potražiti utočište na koje često u
današnjem tempu života zaboravljamo. (lk)
suho meso v mrzlo vodo i tak ostaviti prek
noči, ka se onda pre skuha. Deti kuhat kože,
nogice, vuha, rep, bunceka i začimbe po
ukuso, a što oče more deti i mrkvo, al jo ne
devlem, jer je od mrkve slatko, a to mi je
ne fino. Po želji se morejo deti i picekove il
kokošje nogice, te se bole sede, jer tota juha
mora biti sedena. To se se skupa fest dugo
kuha, por vur, tak dugo ka se meso od kosti
odpušča, te znači ka je dosti kuhana. Da je
skuhano, naleje se v posode i dene hladit. Da
se ohladi do kraja i ftrdne, te moči jesti, a drži
i po dvo tjedne či je negdi bole na mrzlem.
To se je negda preprovlalo za Vuzem, ka se
ponuca ona juha kaj se žegen kuha i te se to
posle Vuzma jelo.
KORUZNI ŽGONCI
pol litra vode, pol litra koruzne mele, sol
Deneš soleno vodo ka zavri i te nutri fsipleš koruzno melo i v sredini napraviš lukjo s
kuhačom. Tak ostaviš otprilike 15 minot, ka
to pomalen vri i te zmešaš. Na pol litra vode
ti otprilike treba pol litra mele, al to te več
vidiš po priliki, nesmi biti premehko, al mora
biti tolko ka moreš mešati. I te da je gotovo
si napraviš kak ti paše. Za zajtrik jih narežeš
z žlicom ili vilicom i poleješ z mlekom ili belom kovom. Za obid se jejo z dvojim zobilom,
znači restopiš zobila i na to deneš vrhje i dok
KAJ VI MISLITE
O NAŠEM 45
MIHALOVČAN
ŽUPNIKU?
Martin
Močnik, Bogdanovec:
O
našem župniku
mislim se najbojše, mi smo
stori prijateli.
Mislim ka već
takšoga župnika
nemo meli kak
je toti. Ne sam
ka je dober župnik, nek je i dober čovek.
Nenad
Novak, Bogdanovec: Naš
župnik je najbojši župnik
kojega opće
poznam. Kaj
gud da trebaš,
se bo ti pomogo i navek bo
ti do kupico
vinčeka i malo se pospomino s tobom.
Gabrijela Radaljac, Gornji Mihaljevec: O župniku mislim se najbojše, prijatelji smo dugo let,
delali smo čuda
skupa v goricaj
i nigdor ga je ne
bilo ftroga ka bi
i on z nami skupa delo. Vesela
sem da dojde
k meni, navek
ima vole ka se
malo pospomina i za sakoga nekšo lepo reč
najde.
prekuha malo oštre
pšenične mele, ka
to vgosne. S tem
si poleješ žgonce i ješ, a či očeš
moreš i sam z zobilom, bez vrhja.
Za večerjo pa smo znali jesti prepečene. Či
je kaj ostalo od obeda, smo jih sam prepekli,
kcoj zeleno šaloto i meli smo večerjo.
KROMPEROVI ŽGONCI
1 kromper, pol litra vode,
oštra pšenična mela, sol,
olje, luk
Jen vekši kromper narežeš na šnitice i skuhaš v sloni vodi. Dok je kuhani, te ga v toti
vodi zdruzgaš i sam pomalen vsipovleš oštro
pšenično melo i kak vsipovleš, usput mešaš.
Mele moraš vsipati po priliki, nesmi biti premehko, tolko ka još moreš mešati, jer či ti
gjecavo dojde, te je ne dobro. Da so gotovi,
te jih narešež z žlicom. Najbojši so kromperovi žgonci na popečenomo luko. Luka narežeš
po dugoma, kak na rezance, popečeš na oljo
il negda smo na masti, tolko ka malo počrleni
i poleješ po narezanim žgoncima. To smo jeli
uglavnom za obid, a kaj je ostalo smo si večer prepekli, isto kak i koruzne i kcoj smo si
napravili šaloto.
MIHALOVČAN 46
LIPANJ 2012.
Projektni tjedan povodom Dana
planeta Zemlje
Ova školska godina je u OŠ Gornji Mihaljevec u znaku ekologije. Provode se razredni i
predmetni projekti od 1. do 8. razreda u sklopu redovne i izborne nastave, ali i na izvannastavnim aktivnostima. Neki su projekti trajali
dulje vrijeme, jer se promatralo i istraživalo,
a neki su bili provedeni u sklopu projektnog
tjedna povodom Dana planeta Zemlje od 23. –
27. travnja 2012.
Prezentacija projekata je bila održana 16.
svibnja za sve učenike i djelatnike škole, a
bila je upriličena i prigodna izložba likovnih
radova (slika i ukrasnih predmeta od plastike) i
plakata. Govorilo se na hrvatskom, engleskom
i njemačkom jeziku, kazivala se haiku poezija,
prezentirali su se plakati o obnovljivim izvorima energije, pustinjama i solarnoj energiji,
polarnim krajevima, zaštićenim pticama Hrvatske, te su prikazani su rezultati istraživanja
ekološkog ponašanja učenika. Putem prezentacija smo saznali više o problemu zbrinjavanja
otpadnih baterija, o Jadranu i planetu Zemlji
općenito.
Posebno su nas obradovali učenici 2. Ra-
zreda, koji su prvi
puta stali pred publiku i govorili o svom
projektu
praćenja
raspadanja otpadnih tvari iz kućanstava. Naučili smo kako se može napraviti sapun, a mogli
smo ga i omirisati. Zanimljivo je bilo slušati
članice novinarske grupe koje su nas upoznale
s načinom izrade torbica od starih plastičnih
vrećica. Pogledali smo film s eko porukama
knjižničarske grupe. Oni su nam upriličili i
modnu reviju s odjevnim predmetima i modnim dodacima napravljenima od starog papira.
Pogledali smo igrokaz učenika 3.r o voću i povrću iz naših vrtova.
Na tehničkom su učenici šestih razreda
izrađivali makete uređaja i strojeva koji se pokreću obnovljivim izvorima energije (vjetrenjače, mlinovi, jedrilice i sl.) i to su nam prikazali kratkim filmom. Na kraju smo pogledali
priču o simfonijskoj pjesmi Vltava.
Tijekom godine smo odvojeno sakupljali
plastične boce s povratnom naknadom i na taj
način sakupili 186 kn. Tim će se novcem ku-
CAP - program - sprečavanje nasilja nad djecom
Edukaciju završila 9. generacija učenika 2. razreda i njihovih roditelja
Iz Konvencije o pravima djeteta: Svako dijete ima pravo na:
- zaštitu od mučenja ili drugih okrutnih,
nehumanih oblika ponašanja ili kažnjavanja
- posebnu zaštitu u situacijama iskorištavanja poput radnog iskorištavanja djece,
korištenja narkotika, seksualnog iskorištavanja ili zlostavljanja, prodaje, trgovine,
otmice
- odgoj i obrazovanje u duhu razumijevanja, mira, tolerancije i jednakopravnosti.
Zlostavljanje općenito, a posebice zlostavljanje djece vrlo je velik problem koji
ostavlja duboke ožiljke i teške posljedice na
razvoj pojedinca. Prema statistikama UNICEF-a milijuni djece diljem svijeta izloženi
su različitim vrstama nasilja- tjelesnog, psihičkog, seksualnog, rodno uvjetovanog ili
internetskog.
Prvi preventivni program namijenjen
djeci, CAP - program (engl. Child Assault
Prevention), nastao je 1978. u SAD-u i otada se provodi u cijelom svijetu. Cilj projekta
je prepoznavanje nasilja na svim razinama,
osvješćivanje potrebe sprječavanja nasilja te
omogućavanje potrebne pomoći učenicima
koji su već iskusili nasilje. Djecu i roditelje
se poučava strategijama prepoznavanja nasilja te ih se upućuje u to kako i gdje zatražiti
pomoć.
Već osmu godinu zaredom CAP - program provodi se u Osnovnoj školi Gornji
Mihaljevec u suradnji sa zagrebačkom udrugom roditelja Korak po korak, koja jedina u
Hrvatskoj posjeduje licencu za provođenje
Programa i edukaciju koordinatora. Iz naše
su škole u Program uključene pedagoginja
Vesna Branilović, koja je ujedno i koordinatorica, te učiteljice Aleksandra - Maria
Vuković i Marta Lončar - Vinković.
Program se provodi svake godine u drugom razredu. Ove je godine
program proveden s učenicima drugih
razreda učiteljice Silvije Soldat, s kojima je održana zanimljiva radionica,
a za roditelje je organizirano poučno
predavanje.
Sudjelujući u radionici učenici su
se dobro zabavili i nasmijali, ali su zasigurno i mnogo naučili.
Aleksandra Bogdan,
prof. hrvatskog jezika
piti kompasi za potrebe geografije i razredne
nastave.
Učenici prirodoslovne grupe su izradili
kutije za stare baterije i razmjestili ih na više
mjesta u školi.
Također je po prvi put u našoj školi organizirano sakupljanje starog papira, a akcija
je bila natjecateljskog karaktera. Sveukupno
je bilo sakupljeno preko 3 tone papira. Najuspješniji u sakupljanju je bio 6.b razred s prikupljena 1254 kg. Drugo mjesto je pripalo 6.a
(652 kg), a treće mjesto 5. razredu (461 kg).
Među učenicima razredne nastave najuspješniji
je bio 2. razred s prikupljenih 278 kilograma.
Prva nagrada je bila ulaznica za kupanje u
Toplicama Sveti Martin.
Slijedeće školske godine namjeravamo nastaviti s ekološkim akcijama i očuvanjem prirode, te se veselimo nekim novim projektima.
Koordinatorica projekta:
Marta Lončar - Vinković učit. njemačkog jezika
ODLIČNI
REZULTATI
UČENIKA
U
TRČANJU
NA DUGE
PRUGE
Atletski klub
Međimurje svake
godine organizira
Jesenski i Proljetni kros u Čakovcu na
kojem sudjeluju i naši učenici.
Ostvarivši odlične rezultate, najbolji
među njima Sanja Gregorinčić, 5.r (3.
mjesto), David Kraljić, 6.b (3. mjesto)
i Kristijan Horvat, 8.r (5. mjesto) na
inicijativu Atletskog kluba pozvani su
na tradicionalni Kros Sportskih novosti, koji se održao 22. travnja 2012. pod
pokroviteljstvom Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta u Zagrebu uz jezero
Bundek.
U iznimno jakoj konkurenciji u kojoj
je sudjelovalo oko 3000 učenika i učenica
osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske David Kraljić osvojio je 22. mjesto,
Sanja Gregorinčić osvojila je 24. mjesto a
Kristijan Horvat 48. mjesto.
Čestitamo!
Dijana Radek učit. tjelesne i zdrav. kulture
LIPANJ 2012.
ŠKOLA
MIHALOVČAN 47
Učenici uče matematiku radeći,
a ne gledajući druge kako rade…
Dok naša djeca istražuju i otkrivaju nove
stvari u svakodnevnom životu, oni se susreću
sa svijetom matematike. Budući da matematika postaje sve značajnija u današnjem vremenu tehnologije, izrazito je važno da djeca
formiraju pozitivan stav prema matematici
i aktivno sudjeluju u procesu učenja. Matematika se tradicionalno doživljava kao težak
nastavni predmet dostupan samo onima najpametnijima i najsposobnijima, kao predmet
s kojim većina učenika ima problema još od
ranih dana osnovne škole. Nažalost, ovakav
stav prema matematici pokazuje i većina
izlaznih anketa provedenih među učenicima
osnovnih i srednjih škola.
Upravo zato je moj najveći izazov u svakodnevnoj praksi, ali i osnovni moto rada
razbijanje fame o matematici i popularizacija
matematike.
Razina očekivanih kompetencija i sposobnosti u nastavi matematike u osnovnoj školi
temelji se na načelu primjenjivosti, zato u
svojoj svakodnevnoj nastavnoj praksi nastojim matematičke zakonitosti objasniti učenicima kroz primjenjivost matematike u svakodnevnom životu i to na njima primjeren
i prilagođen način. Upravo zato je važno da
učenici uče matematiku “radeći”, a ne gledajući druge kako rade…
Kako je škola dobro informatički opremljena i ravnateljica škole nastoji redovito
obnavljati informatičku opremu u skladu s
raspoloživim financijskim sredstvima, često
koristimo računalo u nastavi matematike učeći kroz interaktivne matematičke programe i
dinamičke softverske alate. Puno slobodnog
vremena provodim baveći se programiranjem
i izradom interaktivnih matematičkih igara
i vježbi, kojima nastojim povećati stupanj
aktivnog sudjelovanja učenika u procesu
učenja i uvježbavanja matematičkih sadržaja,
dajući im mogućnost samostalnog istraživanja matematičkih zakonitosti i samostalnog
izvođenja zaključaka.
Radi postizanja još višeg stupnja aktivnog
učenja i istraživanja u nastavi, često u suradnji
s ostalim učiteljima provodim razne projekte
u nastavi matematike, povezujući srodne nastavne predmete kako bi učenici formirali cjelovitu sliku o svijetu koji ih okružuje. Projektnim metodama najbolje motiviramo učenike
za povezivanje nastavnih sadržaja s praktič-
Učiteljica A.M.Vuković održala
dvodnevni tečaj GeoGebre
- polaznici prvog ciklusa
nim životom, a postižemo i viši stupanj razumijevanja i primjene matematičkih zakonitosti
u problemskim zadacima. Zato nastojim matematičke sadržaje pogodne za takav metodički pristup realizirati projektnim metodama
i aktivnostima u kojima se učenici likovno i
grafički izražavaju, izrađujući iz raznih materijala (kolaž-tehnika, crteži, računalne slike i
sl.) plakate, modele i prezentacije s matematičkim sadržajima koje su istraživali.
Kvaliteta nastavnog rada ogleda se i u
zavidnim rezultatima na natjecanjima iz
matematike, od županijske do državne razine, na što smo vrlo ponosni. Cijela priča
s matematičkim natjecanjima počela je prije
8 godina, kada je i započeo moj rad s nadarenim učenicima, s našim prvim sudionicima
županijskog natjecanja iz matematike (Sklepić, Ivančicom i Trstenjak, Nikolom), da bi
završila s 15 učenika na županijskom natjecanju iz matematike ove školske godine (od
5. do 8. razreda).
Tijekom tih 8 godina naši su učenici čak 5
puta uspješno sudjelovali na Regionalnom i
Državnom natjecanju iz matematike, a osvajanje jednog od prva tri mjesta na županijskim
natjecanjima skoro da je postalo nešto što se
podrazumijeva.
Istaknut ću ovdje značajnije rezultate naših bivših učenika u proteklih, meni osobno,
prekrasnih 8 godina matematičke priče OŠ
Gornji Mihaljevec:
Nikola Trstenjak (sva tri prva mjesta na
županijskim natjecanjima, 3. nagrada na Regionalnom natjecanju, Državno natjecanje u 7.r),
Emanuel Škvorc (1. mjesto na županijskom
natjecanju, Državno natjecanje u 8.r), Kristina
Petković (dva puta 3. mjesto na županijskom
natjecanju, Državno natjecanje u 7.r).
A priča se nastavlja i dalje i u nju ulaze
Plakat Lane Lovrec, 7.r – projekt
Dan broja Pi
Najbolji ove godine: Filip Posel i Maja Pokrivač, 8.r
novi mladi matematičari naše škole, nižući
nove vrhunske rezultate. Prošle školske godine smo osvojili dva 3. mjesta na županijskom
natjecanju (Damjan Flinčec, Anja Trstenjak),
a ove su se godine posebno istaknula naša dva
osmaša: Maja Pokrivač (3. mjesto na županijskom natjecanju) i Filip Posel, koji je osvojio
1. mjesto na županijskom natjecanju i u travnju
uspješno branio boje naše škole na Državnom
natjecanju iz matematike u Poreču. Naš ponos je još veći obzirom na činjenicu da se u
posljednje dvije godine na Državno natjecanje
poziva samo 25 najboljih učenika iz cijele države, a primjerice ove je školske godine na
prvoj (školskoj) razini natjecanja sudjelovalo
oko 2 500 osmaša u cijeloj Hrvatskoj… Pa vi
budite među 25 najboljih!
Ono što mene posebno raduje u toj matematičkoj priči je nastavak druženja s matematikom i uspješno sudjelovanje na matematičkim natjecanjima naših učenika i nakon
odlaska iz osnovne škole. Tako su primjerice
ove godine na Državnom natjecanju iz matematike u Poreču sudjelovale i naše dvije
bivše učenice, sada srednjoškolke: Valentina
Gregorinčić i Kristina Petković. Nema ljepše
nagrade učitelju nego kad se na natjecanju susretne sa svojim bivšim učenikom…
Još je veća nagrada za rad vrlo uspješno
uključivanje naših učenika u srednjoškolsko
obrazovanje, izvrsni rezultati na inicijalnim
provjerama u srednjoj školi, sve veći i veći
broj učenika koji odabiru četverogodišnje
srednje škole, ali i onih koji nastavljaju obrazovanje i nakon srednje škole… Svi ti prekrasni uspjesi naših učenika rezultat su ne samo
osobnog predanog i često pomalo i napornog
rada već su rezultat vrlo uspješne suradnje i
predanog rada svih učitelja, stručnih suradnika i ravnateljice naše škole. Vjerujemo da će
se ova prekrasna priča nastaviti i da ćemo vas
uskoro upoznati s nekim novim fantastičnim
klincima naše škole.
Aleksandra-Maria Vuković učit. matematike
Sudionici stručne ekskurzije
“Dan za znanost” u Zagrebu
MIHALOVČAN 48
VRTIĆ
LIPANJ 2012.
SVETI NIKOLA I DJED
BOŽIĆNJAK U NAŠEM
VRTIĆU
„Dragi Sveti Nikola, dođi k nama ti,
Mi smo djeca dobra, volimo te svi.
Dođi u naš vrtić, dođi samo ti,
Krampusa zločestog vani ostavi…“
Pjevali smo danima prije tog važnog događaja. Dobri nas je starac čuo i poslušao.
Dječicu su u čizmicama dočekala slatka iznenađenja. Krampusu ni traga, ni glasa. Jupi!
*
*
*
I ove smo godine naše najmilije za Božić
razveselili već tradicionalnom priredbom.
Svi, baš svi, od najmlađih do najstarijih,
imali su svojih pet minuta slave na pozornici
Društvenog doma u Gornjem Mihaljevcu.
Dobro uvježbani i puni samopouzdanja…
nije ni čudo što nam neki nisu mogli prestati
pljeskati. A zatim je Djed Božićnjak iznenadio nas. Što svojim sunčanim naočalama, što
punom vrećom darova. Hvala i doviđenja,
dogodine…
ZBIVANJA U VELJAČI
Veljača je uvijek vesela u našem vrtiću. Kako i ne bi bila kad su
nam tu Valentinovo, pa Fašnik, pa nas još i striček Ivica iz Šarenog
svijeta iznenadi predstavom? Prava je šteta što veljača dolazi samo
jednom godišnje…
Valentinovo smo proveli…. pa, ZALJUBLJENO… hm, hm… Vesele ljubavne pjesmice, srčeka, pisamca i sitni pokloni.
Fašnik je bio pravo iznenađenje. Igrokaz Kako se mišić maskirao,
koji su za nas izveli roditelji, bio je pravi hit još danima poslije. Fašnika smo po kratkom postupku osudili za sve loše u protekloj godini i
spalili, pa se posvetili pjesmi, plesu i finim krafnama.
Šareni svijet je uvijek rado viđen gost u Zipki. Ni ovog puta nije nas
razočarao. Prosudite sami, slike sve govore…
CINESTAR
Zajedno s prijateljima iz
Ringišpila uživali smo u kratkom izletu u Varaždin. Posjetili smo Cinestar i pogledali odličan crtić u 3D tehnici - Lomax,
zaštitnik šume i to u pretpremijeri, samo za nas. Bilo nam je
baš posebno s onim čudnim naočalama i svim tim specijalnim
efektima. Opet ćemo tamo,
obećale nam tete.
LIPANJ 2012.
MIHALOVČAN 49
STIHOVI RAJKE TROKTER CIJENJENI I IZVAN NAŠIH OKVIRA
Svake godine u Mariji Bistrici
održava se recital ljubavne poezije Željka Boc, kao uspomena na
prerano preminulu pjesnikinju.
Prilika je to mnogim autorima za
renomiranje u pjesničkim krugovima, a svake godine konkurencija je sve veća. Na ovogodišnji,
IX. recital, naša pjesnikinja Rajka Trokter poslala je svoje radove bez velikih očekivanja. Na
natječaj za uži izbor prispjelo je
petstotinjak radova od 115 autora. Stručni žiri, u čijem sastavu
su bili Ludwig Bauer, književnik, urednik i prevoditelj, Enes
Kišević, književnik i glumac i
Dubravka Težak, dr.sc., sveučilišna prfesorica, imao je iznimno težak zadatak u moru ljubavnih pjesma izabrati najbolje.
Pedeset pjesama odabranih je za
objavu u zbirci pjesama Hod se
nastavlja, a trideset ih je izvedeno na večeri poezije. Pjesma naše
Rajke, Ja šutim, odabrana je u
oba dijela, što je dokaz kvalitete njezinih stihova, koji se očito
cijene i u učenim krugovima.
Čestitamo joj na uspjehu i želimo
još mnogo objavljenih pjesama.
(lk)
PRVOMAJSKO PJEŠAČENJE
Većina ljudi
obilježava Praznik
rada izletom u prirodu, pečejarom,
pješačenjem ili nekim drugim oblikom druženja na
otvorenom. Tako
već devetu godinu
za redom jedan dio
mještana naše općine samoinicijativno organizira prvomajsko pješačenje po međimurskim bregima,
s ciljem boljeg upoznavanja međimurskog
kraja iz neposredne blizine, ispunjavajući
sva čula zvukovima, mirisima i ljepotama
koje ovaj kraj u kojem živimo pruža, a
često ih u obavezama i brigama natrpanoj
svakodnevici ne primjećujemo. Ove godine
ekipa je pješačila po bregima Općine Sveti
JA ŠUTIM
Najčešće šutim
da me riječi ne bole.
Jer riječ ako je gruba
stotinu jeka ima.
A tišina
ima stotinu mogućnosti,
pa ja onda mogu izabrati.
Vidim svoj lik u tvojim očima
i u ime istine šutim,
šutim,
jer te volim.
Šutim,
jer sam bolno svjesna.
Šutim,
jer šutnja ne odzvanja.
LIPA TRAŽI
VODITELJA
ZBORA
KUU Lipa traži voditelja zbora,
koji bi jednom tjedno uvježbavao pjevanje sa nama. Zainteresirani se mogu
javiti na broj telefona 098/199 0005 ili
doći na probu, koja se održava svaki
petak u 20 sati u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu.
Brojevi telefona
i radno vrijeme
Martina na Muri, uz pauzu na prekrasnom
vidikovcu kod kapele sv. Margete, a na
kraju su se, kako tradicija nalaže, počastili
grahom. (lk)
Općine Gornji Mihaljevec
tel./fax 040/899-117
RADNO VRIJEME:
ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak
od 7.00 do 15.00 sati,
utorak u vremenu od 12.00 do 20.00 sati
e-mail: [email protected]
Internet adresa: www.gornjimihaljevec.hr
Vladimir Novak - grobar: tel. 098/957-3441
Nenad Novak - komunalni radnik - domar:
tel. 098/938-6485
Vid Marčec - komunalni redar:
Mobitel 099/732-9660
Ambulanta opće medicine
Tel. 040/899-207
RADNO VRIJEME:
Parni datumi - u vremenu
od 7.00 do 14.30 sati
Neparni datumi - popodne
od 13.00 do 20.30 sati
Radna svaka 4. subota u mjesecu
Stomatološka
ambulanta
U veseloj ekipi pješačili su Antun Angel, Danica Kovačić, Mario Golub, Franjo Kovačić,
Josip Cvetković, Anica Cvetković, Alen Kovačić, Ana Kovačić, Dragica Angel,
Mirjana Golub, Franjo Kovačić mlađi i Franjo Golub, koji je ovom prilikom stao iza kamere
Tel. 040/899-377
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak i utorak - u vremenu
od 13.00 do 20.30 sati
Srijeda, četvrtak i petak - u vremenu
od 7.00 do 14.30 sati
MIHALOVČAN 50
LIPANJ 2012.
GORNJA DUBRAVA 21
TELEFON: 040/899-358
vl. Stjepan Novak
Gornja Dubrava 47a
40306 MACINEC
40 000 ČAKOVEC
Kralja Tomislava 38
Tel./fax: 040 39 58 93
USLUGA GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE
I PRIJEVOZA
DRAGUTIN
BOGDAN
Zebanec Selo 12, mob. 098/242-589

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

13_2011_Prosinac - Općina Gornji Mihaljevec

11_2010_Prosinac - Općina Gornji Mihaljevec

SVIBANJ 2011. GODINA 6 BROJ 12

10_2010_Svibanj - Općina Gornji Mihaljevec

15_2012_Prosinac - Općina Gornji Mihaljevec

Gama Katalog

marinko žic, načelnik prijatelj

ZAMOLBA ZA PRIJEM U ČLANSTVO Naslovu podnosim ovu

16_2013_Svibanj

Oglas za popunu radnog mjesta na određeno vrijeme u

projekti 2013 - BZK "Preporod" Gornji Vakuf

prijava hrvatske tvrtke

odluka o sredstvima za udruge koje nisu u programu kulture 2015