close

Enter

Log in using OpenID

10_2010_Svibanj - Općina Gornji Mihaljevec

embedDownload
PRIZNANJE NAŠOJ
OPĆINI
U povodu 56. obljetnice Dana općine Središče ob Dravi našoj je Općini 10. travnja
2010. dodijeljeno posebno Priznanje za nesebično pomaganje žiteljima te općine na kraju
Drugog svjetskog rata. To veliko priznanje
su u ime naše Općine s ponosom primili načelnik Franjo Kovačić i predsjednik Općinskog vijeća Franjo Golub.
GODINA 5
BROJ 10
SVIBANJ 2010.
MIHALOVČAN 2
RIJEČ
UREDNIKA
Poštovani čitatelji Mihalovčana,
pred Vama i nama
je deseti jubilarni
broj našeg lista.
Puno je truda i
vremena trebalo uložiti u stvaranje svakog
broja. No, vjerujem, da je Mihalovčan
ispunio svoju osnovnu zadaću, a to je da
bude informativan za sve naše žitelje.
Komercijalne novine nas rijetko ili
nikako ne prate, s toga je značaj izlaženja
vlastitih novina neprocjenjiv, tim više što
se svi dosadašnji brojevi mogu naći na
internetskim stranicama Općine, pa smo
dostupni svim zainteresiranim čitateljima
u čitavom svijetu.
Zahvaljujem se dosadašnjem glavnom
Ovaj razgovor s povodom trebao bi biti
zanimljiv jednako mlađoj generaciji kao i onima
nešto zrelije dobi. Prvima zato da što će im dati
pogled na naše mjesto u ratnom stanju, a drugima
jer će ih vratiti u vrijeme njihovog djetinjstva. O
Drugom svjetskom ratu učili smo u školi, čitali u
knjigama, gledali na televiziji. Razdoblje između
1941. i 1945. pokazalo je koliko je daleko um
jednog čovjeka sposoban ići da bi ostvario svoju
viziju svijeta. Zaista je granica ljudske gluposti
beskonačna. S druge strane, nisu ni Amerikanci,
Britanci, Rusi i ostali saveznici birali sredstva da
unište protivnika. Rat izvlači ono najgore iz ljudi.
Čovjek je čovjeku vuk. Tehnologija se usavršava
do razmjera pogubnih za čitavo čovječanstvo. A
kako se u svemu tome snašao jedan malen, običan
čovjek? Čovjek koji nije mogao utjecati na odluke državnog vodstva. Čovjek koji je želio samo
miran i skroman život. Ta misao ponukala me
da porazgovaram sa svojim djedom, Stjepanom
Lovrecom i njegovim prijateljem iz djetinjstva,
Franjom Grulom. Gospodin Franjo osoba je baš
kao i moj deda. Vedra, vesela i puna optimizma.
Zavidno je znanje i podaci kojima raspolažu. Bila
sam fascinirana činjenicom što se još sjećaju punih
naziva mjesta, prijatelja, datuma rođenja i ostalih
sitnica, jer ako bi mene samo pitali koje sam godine završila srednju školu trebalo bi mi neko vrijeme da razmislim; a bilo je to pred kojih… hm…
čekajte da zbrojim: tri ili četiri godine. Bilo kako
bilo, ubrzo sam shvatila da ovo neće biti jedan od
onih tipičnih novinarskih zadataka. Naslonila sam
se na stolicu i pažljivo slušala previranje po sjećanjima dvojice nekadašnjih susjeda i dugogodišnjih
prijatelja.
Početak rata i mobilizacija omladine
Godine 1941. Međimurje je najprije zaposjela
njemačka vojska. Nedugo nakon toga ulazi i mađarska vojska. Sljedeće četiri godine Međimurje
je pod vlašću Mađara, a NDH ne čini ništa da se to
promijeni. Hrvatski jezik u potpunosti je istisnut
iz javnog života.
Kako to u ratu biva, naređena je mobilizacija
uredniku gosp. Borisu Resmanu na brojnim satima uloženim u pripremama za izlaženje svakog Mihalovčana. Zahvaljujem i
svim dosadašnjim članovima redakcije, te
suradnicima, koji su na bilo koji način surađivali u stvaranju lista. Zahvaljujem posebno i sponzorima, bez kojih bi izlaženje
lista bilo vrlo teško ostvarivo.
Novu redakciju čine članovi koji direktno rade na izlaženju lista, s toga je ona
smanjena. Rezultat rada nove redakcije je
ovaj deseti broj. Pozivam sve zainteresirane za suradnju na izlaženju Mihalovčana,
da nam se pridruže, daju prijedloge i priloge iz bilo koje oblasti koja je vezana uz
naš kraj i naše ljude, a koja bi mogla biti
zanimljiva čitateljima. Želimo stvarati kreativne, informativne i zanimljive novine,
ali našim vlastitim snagama, doslovce naš
„Mihalovčan“.
Franjo Kovačić
omladine. Zbilo se to
prvog svibnja 1942. godine. Vojska je pokupila
svu djecu u našim selima
i odvela ih do Lendave,
odakle su ih pošiljali
dalje za Njemačku. Nije
za čuditi što se nevoljko
odlazilo u vojsku, pa
se tražilo načina kako
ju izbjeći. Oni imućniji
uspjeli su potplatiti određene osobe kako bi se
ih proglasilo nesposobnima za obavljati vojsku i
poslalo doma. Većina, međutim nije bila ovako
povlaštena. Preostalo im je da se individualno
snalaze. A to znači – bijeg. Gospodin Franjo i
prijatelj uz pomoć tate Karola uspjeli su u svom
naumu da se spase. Pobjegli su do obližnje žitnice
i uzeli ljestve da preskoče ogradu. Sakrili su se
u neku staju u obližnjem dvorištu, gdje su čekali
tatu. On ih je utrpao među slamu i deke na kolima
i krenula je avantura. Vješto su izbjegli sve zamke
na putu i došli do mosta na Muri. Mjesta kojeg
su se možda najviše pribojavali. Naime, da bi ih
se pustilo preko mosta trebali su imati papire o
identitetu, ali oni ih nisu imali. Srećom, tata je
znao mađarski i uspio podmititi graničare (dao im
je nešto novca i cigarete). Stigavši do Prekope,
odlučili su predahnuti. Konačno su bili na svojem
terenu. Nakon dugo vremena, nakon mučne i iscrpljujuće vožnje, ponovo su se osjećali sigurnima.
U Mihaljevec su produžili pješice. Svi koji su
uspjeli izbjeći mobilizaciju bili su složni da se ni
pod koju cijenu neće vratiti u Njemačku. Od onda
su se počeli skrivati. Napravili su bunkere i čekali
da opasnost prođe. Znak da mogu izaći iz bunkera
bio je ulazak bugarske vojske.
Dedina priča nudi drugačiji način izbjegavanja mobilizacije vojske. Njegova mama uspjela
je uvjeriti vojnike koji su došli po dedinog brata
(deda je bio fizički preslab da ga se mobilizira) da
ga odvedu u Njemačku, da je on već u vojnoj službi i da radi negdje na granici. Radi dokaza deda
je nekoliko puta morao otići do Načkaniža odakle
je poslao razglednice u ime svog brata fingiravši
da im brat šalje razglednice kao
pozdrave iz vojske.
Dolazak Bugara
Nakon odlaska Nijemaca,
nekoliko sati bilo je zatišje. Nitko
nije dolazio pa su ljudi pričali kako
su „ničiji“. No, ubrzo su stigli
Bugari. Nova fronta formirala se
na liniji Obrež, Godeninci, Kog,
SVIBANJ 2010.
Krč, Stanetinec i okolica. U Mihaljevcu su se
smjestila dva bataljuna. Tu osnovnu formaciju
kopnene vojske činila su četiri topa. Topovi su
se zamijenili u tri navrata, dolazili su oni većih
dimenzija, sve jači i razorniji. Postavili su ih tako
da su oni kraćeg dometa bili naprijed, a ovi dužeg
dometa otraga, cilj napada je bilo njemačko „gnijezdo“ u crkvi na Kogu. Velik je broj Bugara koji
su naselili naš kraj, a ovdje su bili kaznom. Bilo ih
je dobrih i loših, no svi su bili izuzetno pobožni.
Nosili su krunice i križeve i uvijek bi se križali
prilikom zvonjave crkvenih zvona. Bili su vesele
naravi, ali često su prelazili granice dobrog ukusa,
pa bi se nakon velikih pijanki znali iživljavati nad
ženama. I deda i gospodin Franjo dobro se sjećaju
jedne veselice kada su Bugari doveli čak i kuhara.
Uzeli su tri kokoške, krumpira, vrhnje i sve zapekli u krušnoj peći. Ovakav bogat ručak morao
se i dobro „zalijati“. Nabavili su dvije bačve od
300 litara, obje pune vina. Jedna od njih i danas
stoji u podrumu gospodina Franje. Kako Bugari
nisu nikad bili škrti, sve su pozvali za stol i svi
zajedno su jeli i pili. No, kako je rat odmicao,
ovakvih veselja bilo je sve manje, a pucanja i
granatiranja sve više. Bugari su krali i uzimali
sve na što su naišli, ne birajući sredstva. Bili su
sposobni ubiti samo zbog jedne jedine ručne ure.
Zbog blizine prve crte bojišnice koja se prostirala
duž današnje slovenske granice, opasnost za ljude
iz tih mjesta bila je sve veća. Sve obitelji naše
općine toplo su im ponudile utočište. Dale su im
smještaj, žrtvujući svoj mir i slobodu. Kuće u kojima su dotad živjeli ispraznili su za novopridošle
bjegunce, a same obitelji smjestile su se u staje i
podrume. Bila je to cijena koju su morali platiti
za okončanje rata. Upravo zahvalu za to ljudsko
iskazivanje osjećaja solidarnosti, primili su čelnici
naše Općine na proslavi Občinskog praznika Središča ob Dravi. Kapitulacijom Njemačke 1945. rat
je i službeno završio, a sve vojne trupe povukle
se iz naše općine i ostalih krajeva. Međimurje
se odcijepilo od Mađarske i ponovno postalo dio
hrvatskog teritorija.
Iz života izvući ono najbolje
Nakon podužeg razgovora i novih saznanja,
nisam mogla, a da ne primijetim optimističan duh
kojim su obojica govorili. Unatoč tome što su
proživjeli teške ratne strahote, što su ih selili po
cijeloj Jugoslaviji da se bore za nešto što ni sami
ne žele, što su vidjeli stradanja svojih najbližih,
ljubav prema životu nije se umanjila. Nisu mi
pričali o tome, radije su se sjećali kako su skakali
u rupama gdje su bile prethodno bačene granate,
kako su se igrali sa napuštenim oružjem kojeg su
našli i kako su sakrivali meso „s tiblice“ u zemlju
da ga vojnici ne bi našli. Netko je jednom rekao:
„kakve su ti misli, takav ti je život“. Mi danas
živimo u formiranoj državi ne bojeći se da će nam
sutra u kuću upasti naoružani stranci i odvesti nas
u nepoznato. Živimo u miru, ali ne znamo ga cijeniti. Okrenuli smo se lažnim idealima i strepimo
za materijalnim bogatstvom ne mareći za ono duhovno. Više radimo, manje se smijemo. Bojim se
da mi nećemo moći pričati našim unucima ovako
puni radosti prema životu.
Narcisa Sklepić
SVIBANJ 2010.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 3
MALA FINANCIJSKA POMOĆ ZA
PRVE KORAKE
S željom da barem malo olakša roditeljsku brigu, naša je Općina po
prvi puta dodijelila financijsku pomoć od 500,00 kn bebama rođenim u
2009. godini. Ukupno je podijeljeno 14.000,00 kn 28 obitelji, a takva je
gesta predviđena i u proračunu za 2010. godinu. Premda u odnosu na današnje troškove života petsto kuna možda ne djeluje puno, ipak je svaka,
pa i mala pomoć, uvijek dobrodošla.
UREĐENJE OKOLIŠA
KAPELE U PRESEKI
Na trošak Općine izvedeni su radovi na uređenju
okoliša oko kapele u Preseki. Porušena su stabla kestena i izvađeni panjevi, a obojani su i prozorski okviri
kapele. Time je kapela dočekala proljeće u novom i
ljepšem izdanju.
SUFINANCIRANJE PRIJEVOZA I NABAVA UDŽBENIKA
Općina Gornji Mihaljevec objavila je natječaj za sufinanciranje
prijevoza učenika srednjih škola i dodjelu naknade za nabavu
udžbenika u listu Međimurje i na oglasnim pločama na
području Općine. Zahtjevi za navedene natječaje zaprimali su
se od 07. rujna do 30. studenog 2009. godine. Kriteriji za
dobivanje pomoći utvrđeni su Pravilnikom o sufinanciranju
prijevoza („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10a/
05.) i Pravilnikom o dodjeli besplatnih udžbenika („Službeni
glasnik Međimurske županije“ broj 10a/05.).
Socijalno vijeće i Odbor za primarnu zdravstvenu zaštitu,
socijalnu skrb i brigu o djeci raspravili su svaki pojedinačni
zahtjev, te temeljem izvršene provjere navoda iz zahtjeva i
njegove opravdanosti utvrdili prijedlog za dodjelu pomoći.
Temeljem opravdanih zahtjeva donijeta su rješenja o dodjeli
pomoći na temelju prijedloga Socijalnog vijeća i Odbora za
primarnu zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb i brigu o djeci.
Sufinanciranje prijevoza odobreno je dvanaestorici učenika
srednjih škola, za što će se iz općinskog proračuna izdvojiti
22.360,80 kuna.
Naknada za kupnju udžbenika odobrena je jedanaestorici
učenika osnovne i srednje škole. Iz općinskog proračuna će se
za kupnju udžbenika izdvojiti 8.168,86 kuna. (s.c.)
MIHALOVČAN 4
AKTUALNI SAT
SVIBANJ 2010.
Na županijskom natjecanju iz informatike
bio je Matija Bogdan, a u Učeničkom zadrugarstvu Ivan Ladić, Nikolina Srša i Darija
Borko. Na „Zboru mladih pjesnika“ Zlatar
2009 nagrađeni su Sarah Žunek i Marin
Zadravec. Na nagradnom natječaju „Maštom
po Europi“ i Reviji hrvatskog filmskog i video
stvaralaštva djece uspješni su bili Karla Ladić, Lana Lovrec, Antonela Šepić, Martina
Vuk, Jelena Novak, Dejan Lesničar i Marin
Zadravec.
Sportske uspjehe postigli su Lovro Kovačić i Tamara Hatlak u atletici, a prvo mjesto
u županiji osvojili su i šahisti Lovro Kovačić,
Matija Bogdan, Marin Zadravec, Mario
Novak i Matija Zadravec.
Svima čestitamo na postignutim uspjesima.
PODJELA NAGRADA
NAJUSPJEŠNIJIM
OSNOVNOŠKOLCIMA
U srijedu, 23. prosinca 2009. godine, u vijećnici Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu,
organiziran je svečani prijem i podjela nagrada
za postignute uspjehe na natjecanjima učenicima Osnovne škole Gornji Mihaljevec.
Za sudjelovanje na državnom natjecanju iz
matematike nagrađena je Kristina Petković, a
za istraživački rad u Učeničkom zadrugarstvu
nagrađeni su Lovro Kovačić i Josip Novak.
SASTANAK S DIREKTORIMA JAVNIH PODUZEĆA
Na temelju članka 16. Statuta
Općine Gornji Mihaljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“
broj 16/05. i 10/09.), Općinsko
vijeće Gornji Mihaljevec na svojoj
7. sjednici održanoj 12. 03. 2010.
godine, donosi
ODLUKU
o akcijskom priključenju
na vodoopskrbnu mrežu
Dana 15. siječnja 2010. godine održan je
sastanak predstavnika Općine Gornji Mihaljevec s direktorima javnih poduzeća gospodinom Zoranom Šarićem – ravnateljem Županijske uprave za ceste, gospodinom Damirom
Srpakom – direktorom ELEKTRE Čakovec,
gospodinom Ivanom Cerovcom i Ivanom
Mustačem – predstavnicima Hrvatskih voda i
gospodinom Josipom Zorčecom – direktorom
Međimurskih voda.
Na sastanku su razmatrani izvršeni radovi
na području naše Općine tijekom 2009. godine i razmatrani planovi rada u 2010. godini.
Izraženo je zadovoljstvo međusobnom suradnjom.
Franjo Kovačić
Članak 1.
Domaćinstvima (fizičkim osobama) na području Općine Gornji
Mihaljevec, u naseljima u kojima
postoji izgrađena vodovodna mreža,
a koja u vremenu od 01. 04. 2010.
godine do 31. 12. 2010. godine, podnesu Međimurskim vodama d.o.o.
zahtjev za priključenje na vodoopskrbni sustav i sklope s Međimurskim
vodama d.o.o. Ugovor o izvođenju
radova i priključenju, odobrava se
poseban popust kod plaćanja naknade
za priključenje na vodovodnu mrežu,
tako da naknada za priključenje iznosi 1.000,00 kuna (umjesto 4.000,00
kuna), a može se platiti odjednom,
uz 10% popusta ili u ratama, na 10
mjeseci, beskamatno.
Socijalno ugrožena domaćinstva
oslobođena su plaćanja naknade za
priključenje na vodoopskrbnu mrežu.
SVIBANJ 2010.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 5
SASTANAK STOŽERA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
Dana 09. prosinca 2010. godine u
prostorijama Doma Kulture u Gornjem
Mihaljevcu održan je sastanak Stožera
zaštite i spašavanja Općine Gornji Mihaljevec. Stožer je usvojio Analizu stanja
sustava zaštite i spašavanja na području
Općine Gornji Mihaljevec u 2009. godini.
Isto tako Stožer je usvojio prijedlog Smjernica za organizaciju, razvoj sustava zaštite
i spašavanja na području Općine Gornji
Mihaljevec za 2010. godinu.
Dana 12. prosinca 2010. godine u prostorijama Doma Kulture u Gornjem Mihaljevcu
održan je sastanak Uprave groblja. Predsjednik
Uprave groblja podnio je izviješće o izvršenim
radovima na groblju u tijeku 2009. godine.
Članovi Uprave groblja utvrdili su prijedlog
radova koje je potrebno izvršiti na groblju u
Gornjem Mihaljevcu u 2010. godini.
IZVJEŠĆA SA SJEDNICA
KOLEGIJA PREDSJEDNIKA
MJESNIH ODBORA OPĆINE
GORNJI MIHALJEVEC
Na sjednici Kolegija predsjednika Vijeća mjesnih odbora
održanoj 12. siječnja
2010. godine dogovoreno je da se izbori
za Vijeća mjesnih
odbora provedu na zborovima građana.
Predsjednici mjesnih odbora su se obvezali
da će o terminu održavanja zbora građana
obavijestiti Općinu. O radu zimske službe
izvješće je podnio izvršitelj usluge Vilim
Novak iz Gornjeg Mihaljevcu. Konstatirano je da većih problema u radu zimske
službe nije bilo.
Sljedeća sjednica Kolegija predsjednika
Vijeća mjesnih odbora održana je 9. ožujka
2010. godine. Na sjednici je određen režim
javne rasvjete na području Općine Gornji
Mihaljevec i to na način da rasvjeta pali u
sumrak i svijetli do 23 sata, te se ponovno
pali u 4,30 sati i svijetli do svanuća. Istom
Odlukom određeno je da nema cjelonoćne
rasvjete. Komunalni redar Vid Marčec
podnio je iscrpno izvješće o dosadašnjem
radu. Od većih akcija istaknuo je podjelu
kanti za odvoz smeća. Od 52 zaprimljena
predmeta riješio je 34 dok je 18 predmeta
u postupku. Načelnik je upoznao nazočne
o rezultatima provedenih izbora za Vijeća
mjesnih odbora.
(s.c.)
IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA
VZP OPĆINA GORNJI
MIHALJEVEC-ŠTRIGOVA
U Vatrogasnom domu u Gornjem Mihaljevcu održana je dana 09. travnja 2010. godine Izvještajna skupština Vatrogasne zajednice
područja Općina Gornji Mihaljevec-Štrigova.
Skupštinu je otvorio predsjednik VZPO
Gornji Mihaljevec-Štrigova Aleksandar Karlovčec, ujedno i predsjednik DVD Štrigova,
pozdravivši predstavnike iz osam dobrovoljnih
vatrogasnih društava sa područja VZ, Zlatka
Orsaga, predsjednika VZ Županije Međimurske i Franja Kovačića, načelnika Općine
Gornji Mihaljevec. U podnijetom izvješću
predsjednik je naglasio da je zadovoljan radom
vatrogasnih društava sa našeg područja, te se
zahvalio i načelnicima Općina koje ispunjavaju
svoju zakonsku obavezu financiranja vatrogastva sa više od 5% općinskih proračuna.
Josip Petković
PROŠTENJA
06. lipnja 2010. 10,30 Proštenje u
Martinuševcu
13. lipnja 2010. 10,30 Proštenje
Srca Isusova u Badličanu
20. lipnja 2010. 10,30 Proštenje
Srca Isusova u Gornjoj Dubravi
11. srpnja 2010. 10,30 Proštenje u
Dragoslavec Bregu-Sv.Benedikt
18. srpnja 2010. 10,30 Proštenje u
Križopotju u čast MJK.BŽJ.Bističke
25. srpnja 2010. 10,30 Proštenje
Sv. Magdalene u Preseki
20. kolovoza 2010. 8,00 i 10,30 Sv.
Stjepan Kralj – Kraljevo
05. rujna 2010. 10,30 Proštenje u
Vukanovcu
25. studenog 2010. 10,30 Proštenje
Sv. Katarine
MIHALOVČAN 6
AKTUALNI SAT
SVIBANJ 2010.
Izvješće sa 7. sjednice Općinskog vijeća Općine Gornji Mihaljevec
1. Općinsko vijeće Općine Gornji Mihaljevec održalo je dana 12. ožujka 2010. godine
svoju 7. sjednicu. Vijećnici su raspravljali o
petnaest točaka dnevnog reda. Usvojen je Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine
Gornji Mihaljevec za 2009. godinu. Prihodi u
navedenom razdoblju ostvareni su u iznosu od
3.864.727,92 kuna dok su rashodi ostvareni u
iznosu od 3.559.490,13 kuna. Povjerenstvo za
popis imovine, obveza i potraživanja podnijelo
je izviješće o izvršenom popisu sa stanjem na
dan 31. 12. 2009. godine koje je jednoglasno
usvojeno. Za održavanje komunalne infrastrukture u 2009. godini izdvojeno je 841.255,91
sukladno Programu održavanja komunalne
infrastrukture. Program gradnje objekata i
uređaja komunalne infrastrukture za 2009.
godinu izvršen je u iznosu od 2.043.522,54
kuna. Trgovačka društva Međimurje-plin
d.o.o. i Međimurske vode d.o.o. određena su
kao trgovačka društava od posebnog interesa
za općinu Gornji Mihaljevec. Isto tako vijećnici su usvojili Odluku o akcijskom priključenju
na vodovodnu mrežu kojom se u razdoblju od
01. 04. do 31. 12. 2010. godine određuje u
iznosu od 1.000,00 kuna (umjesto 4.000,00
kuna). Prioritetnim dionicama za sanaciju
cesta u sklopu programa EIB II određene su
sljedeće ceste:
- Badličan - od igrališta prema Novak Franji kbr. 31 dužine 612,74 m;
- Dragoslavec Breg - dionica prema Trupkoviću i Nadi Kraljić dužine 302,94 m;
- Martinuševec - dionica od Flinčeca do
Baisa dužine 421,29 m;
- Vugrišinec - put prema Dvanajščaku
dužine 378,69 m;
- Vukanovec - Zanjkova graba - Brzinkamost-Škvorc Dražen dužine 522,74 m.
Odluka o komunalnoj naknadi Općine
Gornji Mihaljevec izmijenjena je na način da
se obveze plaćanja komunalne naknade oslobađaju u potpunosti nekretnine namijenjene
za obavljanje djelatnosti trgovačkih društava i
obrta osnovanih u tekućoj godini. Oslobođenje
od plaćanja navedena trgovačka društva i obrti
ostvaruju samo za godinu u kojoj su osnovani,
uz uvjet da imaju sjedište na području Općine
Gornji Mihaljevec. Na zahtjev Zajedničkog
autoprijevozničkog obrta „KIM“ Goran
Kolman i Dražen Moharić iz Bogdanovca 12
Općinsko vijeće odobrilo je privremeno parkiranje isključivo poluprikolica kod Doma kulture Gornji Mihaljevec pod uvjetom da prilikom
parkiranja i odlaska s parkirališta ne čine buku
koja bi djelovala ometajuće za mještane. Ugovor o zakupu zaključuje se za razdoblje od 15.
03. 2010. godine do 31. 12. 2010. godine.
Vijećnici su izvješteni o završenom postupku izbora programa javnih potreba u kulturi
za investicijsku djelatnost na temelju Poziva za
Program kulturnog razvitka u 2010. godini.
Od tri kandidirana programa Ministarstvo
kulture uvrstilo je u Program financiranja za
2010. godinu sljedeće projekte:
- za Dom kulture Gornji Mihaljevec odobreno je 100.000,00 kuna;
- za Dom kulture Vukanovec odobreno je
20.000,00 kuna.
Ministarstvo kulture dostavilo je obavijest
da prijedlog programa obnove Doma kulture
u Preseki nije uvršten u Program kulturnog
razvitka za 2010. godinu. Na kraju sjednice
načelnik Općine izvijestio je nazočne članove Općinskog vijeća o početku provedbe
programa javnih radova, o davanju u zakup
poslovnog prostora u stambenoj zgradi (bivši
matični ured), te o Odluci kolegija predsjednika Vijeća mjesnih odbora koja se odnosi
na novi režim rada javne rasvjete na području
naše Općine.
(s.c.)
SVEĆANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA
U prosincu prošle godine u Vijećnici Doma kulture u Gornjem
Mihaljevcu održana je Svečana općinska sjednica, na koju su pozvani
članova radnih tijela Općinskog vijeća, predsjednici Mjesnih odbora,
udruga, društava i sportskih klubova s područja Općine Gornji Mihaljevec. Predsjednik Općinskog vijeća Franjo Golub i načelnik općine
Franjo Kovačić pozdravili su prisutne, te napravili kratak pregled
prošle i planova za novu godinu.
Kao najveće postignuće Franjo Kovačić istaknuo je gradnju pješačko – biciklističke staze i obnovu ceste kroz Bogdanovec, što je bila
investicija vrijedna milijun kuna. Isto tako, u Gor. Dubravi izgrađena je pješačka staza, u što je uloženo 550 000 kuna. U suradnji sa
ŽUC-om izgrađena su četiri autobusna stajališta, u Bogdanovcu, Vugrišincu, Dragoslavec Selu i Martinuševcu. Od većih projekata istaknuto je i renoviranje Doma kulture u Gor. Mihaljevcu u što je uloženo
250 000 kuna.
U novoj godini slijedi dogradnja škole, investicija vrijedna 7 milijuna kuna koju financira Svjetska banka putem Ministarstva prosvjete
i športa. Time Osnovna škola Gornji Mihaljevec postaje jedna od
dvije međimurske škole, za koje je ovaj projekt odobren i kojoj će na
taj način biti omogućena jednosmjenska nastava. U planu je i sanacija
nerazvrstanih cesta u vrijednosti od 2 milijuna kuna financirana putem
Europske investicijske banke. Izgradnja komunalne infrastrukture na
poduzetničkoj zoni Krč u Gornjem Mihaljevcu vrijedna je milijun
kuna i financira se od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Slijedi i izgradnja autobusnih stajališta u Gornjoj Dubravi,
Dragoslavec Bregu i Gornjem Mihaljevcu, te izgradnja pješačko – biciklističke staze na dionici Gornji Mihaljevec – Bogdanovec.
Načelnik Franjo Kovačić je istaknuo, da unatoč krizi i manjem
priljevu sredstva iz državnog proračuna, Općina Gornji Mihaljevec
posluje vrlo dobro uz sredstva dobivena putem raznih projekata na
koje se općina prijavljuje.
Na kraju svečane sjednice uzvanici su počašćeni domjenkom i
prigodnim poklonima.
(lk)
SVIBANJ 2010.
MIHALOVČAN 7
AKTUALNI SAT
Provedeni izbori za Vijeća mjesnih odbora
Bogdanovec - zbor građana održan
31. siječnja 2010. g. Dom kulture
Gornji Mihaljevec
Predsjednik VMO: Dragutin Hunjadi, Bogadanovec 20
Zamjenik predsjednika: Željko Srša, Bogdanovec 32
Članovi VMO:
Krešo Zadravec, Bogdanovec 11, Ivan Ladić, Bogdanovec 16,
Zdravko Posedi, Bogdanovec 37, Zlatko Horvat, Bogdanovec 36,
Vladimir Novak, Bogdanovec 22.
Vugrišinec - zbor građana održan
20. veljače 2010. g. ugostiteljski objekt
„Klet Veselko“
Predsjednik VMO: Željko Dvanajščak, Vugrišinec 79
Zamjenik predsjednika: Franjo Kovačić, Vugrišinec 43
Članovi VMO:
Branko Jurković, Vugrišinec 26, Milan Korez, Vugrišinec
112a, Dražen Bogdan, Vugrišinec 28.
Tupkovec - zbor građana održan
21. ožujka 2010. g. Dom kulture
Gornji Mihaljevec
Predsjednik VMO: Mario Zadravec, Tupkovec 18
Zamjenik predsjednika: Zdravko Rebernik, Tupkovec 24
Članovi VMO:
Robi Mauko, Tupkovec 38, Stjepan Tkalec, Tupkovec 1, Alojz
Zadravec, Tupkovec 16.
Bogatstvo Hrvatske u kapljici vode
Naše Jadransko more je slano,
Hrvatska je lijepa kao kapljica vode na mom dlanu.
U kapljici vode nađe se sva njena ljepota,
nacionalni parkovi, jezera, potoka i šumskih divota.
Prirodna ljepota veže nas,
da bude tako i dalje lijepa,
očuvajmo tu divotu
jer to je za nas veliki napredak.
Sva Hrvatska bogatstva su kao zlatna kap,
ponosni smo na nju i čuvamo je kao sami sebe.
Helena Pergar, 6. r.
MIHALOVČAN 8
AKTUALNI SAT
SVIBANJ 2010.
Gornja Dubrava - zbor održan 25. 04.
2010. g. Vatrogasni dom Gor. Dubrava
Predsjednik VMO: Stanko Golub, Gornja Dubrava 83
Zamjenik predsjednika: Bojan Posel, Gornja Dubrava 15
Članovi VMO:
Goran Gregorinčić, Gornja Dubrava 21, Vlado Gregorina, Gornja Dubrava 80, Ivan Novak, Gornja Dubrava 67, Stanislav Novak,
Gornja Dubrava 91, Zvonimir Novak, Gornja Dubrava 41a, Nenad
Posel, Gornja Dubrava 59b, Walter Škvorc, Gornja Dubrava 7.
Gor. Mihaljevec - zbor održan 26. ožujka
2010. g. Dom kulture Gornji Mihaljevec
Predsjednik VMO: Zdravko Šafarić, Gornji Mihaljevec 23
Zamjenik predsjednika: Goran Lovrec, Gornji Mihaljevec 29
Članovi VMO:
Mira Jalšovec, Gornji Mihaljevec 12, Boris Resman, Gornji
Mihaljevec 73, Dušan Posel, Gornji Mihaljevec 80.
Dragoslavec Breg - zbor održan 23. 04.
2010. g. Dom kulture Gor. Mihaljevec
Predsjednik VMO: Konrad Brezarić, Dragoslavec Breg 81
Zamj. predsjednika: Kristijan Škrobar, Dragoslavec Breg 67
Članovi VMO:
Radovan Horvatić, Dragoslavec Breg 80, Zvonimir Novak,
Dragoslavec Breg 96, Jasenka Bauer, Dragoslavec Breg 82.
Vukanovec - zbor održan 28. ožujka
2010. g. Dom kulture Vukanovec
Predsjednik VMO: Mladen Borko, Vukanovec 18
Zamjenik predsjednika: Stanko Janež, Vukanovec 81
Članovi VMO:
Vladimir Borko, Vukanovec 69a, Zlatko Jambrović, Vukanovec
11, Josip Košak, Vukanovec 40, Vladimir Petković, Vukanovec
70a, Dražen Škvorc, Vukanovec 49, Josip Horvatić, Vukanovec
71, Katarina Borko, Vukanovec 54.
SVIBANJ 2010.
AKTUALNI SAT
MIHALOVČAN 9
Dragoslavec Selo - zbor građana
održan 5. veljače 2010. g.
Dom kulture Dragoslavec Selo
Dana 05. 02. 2010. godine u Domu kulture u Dragoslavec Selu
održan je zbor mještana, na kojem su provedeni redoviti izbori za
članove VMO-a.
Na početku zbora dosadašnji predsjednik Robert Kos iznio je
izvješće o četverogodišnjem radu, gdje je kao najvažniji projekt
istaknuo izgradnju dugo očekivanog Doma kulture, a izvedeno je i
niz drugih projekata oko provođenja raznih turnira i proslava. Do
realizacije je došlo i uz pomoć Općine Gornji Mihaljevec. Dragoslavec Selo je naselje, koje se svake godine sve više popunjava mladim
ljudima što dovodi do povećanja broja stanovništva. Zbog toga se i
ukazala potreba za objektom poput Doma kulture, kako bi mještani
imali središte za razna okupljanja, sportske i druge aktivnosti. Veliki doprinos dali su i sami mještani, koji su se nesebično odazivali na
brojne radne akcije, a pomogli su i raznim donacijama.
Zboru su prisustvovali i načelnik Općine Franjo Kovačić, te
njegov zamjenik Boris Resman. Isti su se osvrnuli na rad Mjesnog
odbora i ocijenili ga veoma pozitivno, te istaknuli kao primjer dobre
suradnje ostalim mjesnim odborima.
Po završetku zbora pristupilo se predlaganju, a zatim i glasovanju članova za Vijeće mjesnog odbora Dragoslavec Sela. Mještani
su ponovo za predsjednika odabrali Roberta Kosa, a kao zamjenika
Željka Fajs. Glasove za članove Mjesnog odbora su i ovaj put
dobili Emil Novak, Mirko Zeman, Damjan Buhanec i Marijan
Tomšić, a kao novi članovi izglasani su Franjo Podvez, Tino Toplek i Boris Tomašić.
Nakon službenog djela, međusobno druženje nastavilo se uz
razmjenjivanje razna iskustava, ali i prijedloga za daljnji uspješan
rad Mjesnog odbora.
Željko Fajs
Martinuševec - zbor građana održan 20. ožujka 2010. g.
Vatrogasni dom Martinuševec
Predsjednik VMO: Josip Novak, Martinuševec 17
Zamjenik predsjednika: Srećko Lesničar, Martinuševec 6
Članovi VMO:
Boža Bais, Martinuševec 21, Franjo Županec, Martinuševec 31,
Danijel Lovrec, Martinuševec 2.
MIHALOVČAN 10
AKTUALNI SAT
SVIBANJ 2010.
PREDSJEDNICI VIJEĆA MJESNIH ODBORA OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC
Ivan Kovačić
Dragutin Hunjadi
Konrad Brezarić
Robert Kos
Stanko Golub
Zdravko Šafarić
Josip Novak
Željko Panić
Darko Horvat
Mario Zadravec
Željko Dvanajščak
Mladen Borko
Badličan 34
Bogdanovec 20
Dragoslavec Breg 81
Dragoslavec Selo 16
Gornja Dubrava 83
Gornji Mihaljevec 23
Martinuševec 17
Preseka 16
Prhovec 18
Tupkovec 18
Vugrišinec 79
Vukanovec 18
040/584-174
040/899-170
040/899-065
040899-231
040/899-201
040/899-195
040/584-155
040/584-050
040/584-013
040/857-354
040/857-412
040/899-228
098/173-8428
098/198-8979
091/502-0302
098/980-2750
098/164-1627
095/904-7921
098/948-5115
098/426-976
091/1225-071
Najave događaja
REKONSTRUKCIJA
NISKONAPONSKE
MREŽE U NASELJU
GORNJI MIHALJEVEC
Investitor radova HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Čakovec
izvršio je rekonstrukciju niskonaponske
mreže u Gornjem Mihaljevcu prema
Glavnom projektu broj 23/2009 od srpnja
2009. Rekonstrukcija NN izvedena je
zračno armirano betonskim stupovima i
samonosivim kabelskim snopom u dužini
od 535 metara. (s.c.)
OBAVLJANJE
DIMNJAČARSKIH POSLOVA
Prema odluci o komunalnom redu, o
obavljanju dimnjačarskih poslova na Području
Općine Gornji Mihaljevec, Dimnjačarski obrt
Dragan Zdolec obavještava Vas da se dimnjačarska služba na području spomenute Općine
obavlja prema mjesečnom planu rada:
- 9. radni dan; Gornji Mihaljevec,Vugrišinec, Tupkovec 1, 2, 2a, i dio Vukanovca
- 10. radni dan; Bogdanovec, Vukanovec
- 11. radni dan; Gornja Dubrava, Martinuševec, dio Prhovca
- 12. radni dan; Badličan, Preseka, dio
Prhovca
- 13. radni dan; Dragoslavec Breg, Dragoslavec Selo
Subota u radnom tjednu na području
Općine G. Mihaljevec za korisnike koji su
nedostupni radi posla ili inozemstva. (narudžba na gsm; 091/576-3988)
Datum se mijenja u slučaju državnih i crkvenih blagdana, nedjelje i većih vremenskih
nepogoda, na slijedeći radni dan.
DIMNJAČAR Dragan Zdolec
03. lipnja 2010. godine - Blagdan Tijelova
sa procesijom
20. lipnja 2010. godine - Kup Općine u
nogometu - organizator NK Bratstva Preseka
22. lipnja 2010. godine - Obilježavanje
Dana antifašističke borbe u Martinuševcu
25. lipnja 2010. godine - Obilježavanje
Dana državnosti
26. lipnja 2010. godine - Sv. Potvrda - Crkva Sv. Katarine Gornji Mihaljevec
02., 03. i 04. srpnja 2010. godine - Manifestacija Dani lipe 2010.
05. kolovoz 2010. godine - Obilježavanje
Dana domovinske zahvalnosti i Dana branitelja
07. i 08. kolovoz 2010. godine - Gađanje
na glinene golubove „Liga“ - organizator Lovačko društvo „Šljuka“ Gornji Mihaljevec
16. listopad 2010. godine - Otvorenje
lova i interno gađanje glinenih golubova organizator Lovačko društvo „Šljuka“ Gornji
Mihaljevec
20. studeni 2010. godine - Kartaški turnir
u Preseki - organizator NK Bratstvo Preseka
04. prosinac 2010. godine - Tradicionalna
kolinska večera - organizator NK Bratstvo
Preseka
26. prosinac 2010. godine - Kartaški turnir
- organizator NK Jedinstvo Gornji Mihaljevec
Obavijest o odvozu
krupnog otpada
Obavještavamo Vas da će se krupni
otpad na području Općine Gornji Mihaljevec odvoziti 14. 06. 2010. godine. Krupni
otpad potrebno je iznijeti jedan dan prije
odvoza. Isto tako je potrebno odvojiti željezo od ostalog otpada. Molimo Vas da nakon
prolaska kamiona ne iznosite nikakav otpad
jer takav neće biti naknadno odvezen. U
krupni otpad ne spada: elektronički i elektronski otpad (odvoz elektroničkog otpada
besplatni br. tel. 0800/444-110), šuta tj.
otpad od građevinskog materijala, gume
(kamionske gume, od osobnih automobila i
traktorske), školjke od automobila te tekući
otpad-ulja, boje i otapala. Odvoz krupnog
otpada vrši se isključivo iz kućanstava.
Posude za ostali otpad u vrijeme odvoza
krupnog otpada držite na vidnom mjestu.
Eko flor - plus d.o.o.
Predsjednik VMO Badličan
Predsjednik VMO Bogdanovec
Predsjednik VMO Dragoslavec Breg
Predsjednik VMO Dragoslavec Selo
Predsjednik VMO Gornja Dubrava
Predsjednik VMO Gornji Mihaljevec
Predsjednik VMO Martinuševec
Predsjednik VMO Preseka
Predsjednik VMO Prhovec
Predsjednik VMO Tupkovec
Predsjednik VMO Vugrišinec
Predsjednik VMO Vukanovec
Brojevi telefona
i radno vrijeme
Općina Gornji Mihaljevec
tel./fax 040/899-117
RADNO VRIJEME:
ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak
od 7.00 do 15.00 sati,
utorak u vremenu od 12.00 do 20.00 sati
e-mail: [email protected]
Internet adresa: www.gornjimihaljevec.hr
Vladimir Novak - grobar: tel. 098/957-3441
Nenad Novak - komunalni radnik - domar:
tel. 098/938-6485
Vid Marčec - komunalni redar:
Mobitel 099/732-9660
Ambulanta opće medicine
Tel. 040/899-207
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak i utorak - u vremenu
od 13.00 do 20.30 sati
Srijeda, četvrtak i petak - u vremenu
od 7.00 do 14.30 sati
Stomatološka ambulanta
Tel. 040/899-377
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak i utorak - u vremenu
od 13.00 do 20.30 sati
Srijeda, četvrtak i petak - u vremenu
od 7.00 do 14.30 sati
PAMETNE MISLI
Tko previše razmišlja malo će ostvariti.
J.C. Friedrich von Schiller
VIC - VIC - VIC - VIC - VIC - VIC
Kompjuterizacija
Što radi Cigo na kompjuteru?
Kopa po recycle bin-u.
SVIBANJ 2010.
POLITIKA
MIHALOVČAN 11
IZBORNA
SKUPŠTINA
OGRANKA
HSLS-a GORNJI MIHALJEVEC
Izborna skupština Ogranka HSLS-a
Gornji Mihaljevec održana je 05. travnja
ove godine u Gornjem Mihaljevcu. IV. po
redu Izbornu skupštinu otvorio je predsjednik
Ogranka Boris Resman, pozdravivši članove
ogranka i goste, Josipa Griveca, predsjednika ŽV HSLS-a Međimurske Županije te Josipa Cvetkovića, potpredsjednika Općinske
organizacije HDZ-a Gornji Mihaljevec.
U opširnom izvješću o četverogodišnjem
radu od prethodne izborne skupštine pa do
danas, Boris Resman se osvrnuo na sve aktivnosti ogranka u tom razdoblju. Istaknuo je
da je liberalna opcija potrebna kako u našoj
Općini, tako i u Republici Hrvatskoj. Zahvalio se članovima ogranka na podršci u radu,
te ih pozvao da i nadalje svojim angažmanom
pridonesu stvaranju boljitka u našoj sredini.
Za predsjednika ogranka u narednom
četverogodišnjem razdoblju izabran je Josip
Petković, a za potpredsjednike Sonja Đuran
i Boris Resman. Za tajnika je izabran Zdravko Šafarić, a za rizničara Stanko Golub. U
Izvršni odbor ogranka koji broji 12 članova
izabrani su: Franjo Petričević, Bojan Posel,
Gordana Knezić, Antun Srša, Vjenceslav
Golub, Boris Tomašić, Bojana Novak,
Zoran Novak, Mario Zadravac, Franjo
Šegović, Risto Simić i Mira Gregorina. U
Nadzorni odbor izabrani su Alojz Zadravec,
Davor Golub i August Jambrović.
Novoizabrani predsjednik ogranka Josip
Petković zahvalio je na izboru i na ukazanom
povjerenju.
Josip Petković
J O S I P N O V AK , 7 . r .
J E LENA NOVAK, 5.r.
VALENTINA GREGORINČIĆ, 7.r.
GODIŠNJA
IZVJEŠTAJNA
SKUPŠTINA OPĆINSKE
ORGANIZACIJE HDZ-a
Na godišnjoj Izvještajnoj skupštini
Općinske organizacije HDZ-a, članovi
stranke okupili su se 8. siječnja o.g. Kao
gost skupštine bio je nazočan Predsjednik
Županijskog odbora HDZ-a gosp. Vladimir Ivković. Izvješće o radu tijekom 2009.
godine podnio je Predsjednik Općinske organizacije gosp. Franjo Kovačić. Izraženo
je zadovoljstvo aktivnošću stranke u 2009.
godini, posebice ostvarenim rezultatima na
lokalnim izborima u Općini, te podatkom da
je u stranku na području Općine u prošloj
godini primljen 21 novi član.
Franjo Kovačić
NOVOOTVORENA TRGOVINA TEKSTILA
U Gornjem Mihaljevcu na lokaciji bivšeg matičnog
ureda u stambenoj zgradi otvorena je trgovina tekstilne
robe u vlasništvu Dejana i Martine Ferlin. U bogatoj
ponudi možete naći široki asortiman dječje, ženske i
muške robe. Trgovina je otvorena radnim danom od
8.00 - 19.00, a subotom od 8.00 - 14.00. Kontaktirati
nas možete
na broj 098/
9049622.
Vaše zadovoljstvo,
naš uspjeh.
Veselimo se
vašem dolasku.
IZBORNA KONVENCIJA SDP-a
SVIBANJ 2010.
POLITIKA
U petak, 9. 04. 2010. g. u Domu kulture u Dragoslavec
Selu održana je Izborna konvencija Općinske organizacije
SDP-a Gornji Mihaljevec. Na početku konvencije predsjednik
Darko Horvat podnio je izvješće o aktivnostima stranke, kao
i program za naredno razdoblje. Izvješće i program su pozitivno ocijenjeni od strane ostalih članova stranke.
Nakon toga pristupilo se glasovanju. Za potpredsjednike
stranke izabrani su Marinka Kostanjević i Bojan Novak.
Općinski odbor čine Alen Branda, Dražen Pintarić, Zvon-
MIHALOVČAN 13
ko Jularić i Marko Vuk. Za članove Nadzornog odbora
izabrani su Željko Fajs, Marko Miljančić i Dejan Jularić.
Konvenciji su prisustvovale i posebne gošće, saborska
zastupnica SDP-a Nadica Jelaš i tajnica županijske organizacije Ivanka Štefulj. Tom prilikom članovima se
obratila gospođa Nadica Jelaš koja je upoznala prisutne
s aktualnim događajima u zemlji i odgovarala na pitanja.
Poslije konvencije nastavljeno je međusobno druženje.
Željko Fajs
MIHALOVČAN 14
GOSPODARSTVO
SVIBANJ 2010.
Prezentacija Programa gospodarenja šumama šumoposjednika
na području općine Gornji Mihaljevec
Predstavnici Hrvatskih šuma i Šumarske
savjetodavne službe, Podružnica Zagorje
- Međimurje, Ured Čakovec održala je dana
19. veljače 2010. godine u prostorijama doma
kulture Gornji Mihaljevec prezentaciju Programa gospodarenja šumama šumoposjednika
na području općine Gornji Mihaljevec. Svi
zainteresiranim omogućen je uvid u elaborat
Programa gospodarenja, s važnošću od 1.
siječnja 2010. - 31. prosinca 2019. godine, u
vremenu od 28. siječnja 2010. do 19. veljače
2010. u prostorijama Općine Gornji Mihaljevec (ured općine), Gornji Mihaljevec 74, u
vremenu od 7 do 15 sati (ponedjeljak, srijeda,
četvrtak i petak) i u vremenu od 12 do 20 sati
(utorak). Sve primjedbe i prijedloge u vezi
Programa gospodarenja šumama šumoposjednika na tom području mogle su se iznijeti pri
uvidu ili uputiti u pismenom obliku na: Šumarsku savjetodavnu službu, Podružnica Zagorje
- Međimurje, Ured Čakovec, Zrinsko - Frankopanska 9, Čakovec. Obavijest o održavanju
javnog uvida objavljena je na Internet stanicama Šumarske savjetodavne službe te na svim
oglasnim pločama na području naše Općine.
Na javnoj raspravi iznesen je prijedlog Programa gospodarenja za šume šumoposjednika
gospodarske jedinice Gornja Dubrava, koja
obuhvaća devet katastarskih općina Badličan,
Bogdanovec, Dragoslavec, Gornja Dubrava,
Gornji Mihaljevec, Martinuševec, Preseka,
Prhovec i Vukanovec.
ODBOR ZA GOSPODARSTVO
Terenski dio radova i uredsku obradu
podataka za uređajni elaborat provedeni su
tijekom 2009. godine a obavili su ih i sastavili
djelatnici Hrvatskih šuma d.o.o., Odjela za
uređivanje Uprave šuma Koprivnica.
Program gospodarenja za gospodarsku
jedinicu “Gornja Dubrava” izrađen je u skladu
s odredbama Zakona o šumama (“Narodne novine”, br. 140/05., 82/06. i 126/08.), Pravilnikom o uređivanju šuma (“Narodne novine”,
br. 111/06. i 141/08.) i odredbama šumskogospodarske osnove područja. Konzultiranjem
javnosti, te svih zainteresiranih strana, želi se
integrirati šumarstvo u društvenu okolinu te
omogućiti vanjski utjecaj na pitanja gospodarenja šumama u šumama šumoposjednika.
Općinski Odbor za gospodarstvo i poljoprivredu održao je dana 16. veljače 2010. godine svoju sjednicu. Na istoj je dogovoreno da
će predstavnici obrtničke komore Međimurke
županije održati dana 19. veljače 2010. godine, sastanak s obrtnicima na kojem će biti
prezentirano slijedeće: Vijesti iz regionalne
agencije Redea Čakovec o EU fondovima,
informacije HOK međimurske županije i
Uloga lokalne samouprave u recesiji. Isto
tako Odbor za gospodarstvo raspravljao je o
poduzimanju mogućih recesijskih mjera.
PREZENTACIJA POTICAJA U POLJOPRIVREDI
Dana 26. siječnja 2010. godine u 18,00
sati u prostorijama doma kulture u Gornjem
Mihaljevcu predstavnici Hrvatskog zavoda
za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Područnog odjela Međimurske županije, održali
su informativni sastanak za poljoprivrednike.
Prezentirane su izmjene u sustavu poticaja
poljoprivrede i ruralnog razvoja, novi sustav identifikacije zemljišnih čestica tijekom
2010. godine, te su poljoprivrednici upoznati
sa obvezom zbrinjavanja ambalažnog otpada
kemijskih sredstava za zaštitu bilja.
SVIBANJ 2010.
SPORT
TURNIR JAVNIH PODUZEĆA
U petak 22. siječnja 2010. godine u dvorani doma kulture Gornji Mihaljevec održan
je tradicionalni Malonogometni turnir javnih
poduzeća, koja djeluju na području naše
Županije. Domaćin turnira bila je Općina
Gornji Mihaljevec. Na turniru je sudjelovalo 6 ekipa od kojih je najviše uspjeha imala
ekipa Međimurje plina koja je osvojila prvo
mjesto, drugo mjesto osvojila je ekipa Elektre Čakovec, treće mjesto ekipa Međimurskih
voda, četvrto mjesto ekipa Hrvatskih voda,
peto mjesto pripalo je ekipi domaćina, dok je
šesto mjesto osvojila ekipa Županijske uprave
za ceste. (s.c.)
MIHALOVČAN 15
MIHALOVČAN 16
SPORT
SVIBANJ 2010.
ŠAHOVSKI KLUB GORNJI MIHALJEVEC
Šahovski klub Gornji Mihaljevec već u
prvoj polovici godine bilježi mnoge aktivnosti, kako rezultatske, tako i organizacijske.
Godinu smo započeli aktivno nastupom
nekoliko naših igrača na prvenstvu Međimurja. Natjecanje se odigralo u Mihovljanu
od 4. do 10. siječnja, gdje se okupilo 22
igrača. Naš najuspješniji predstavnik bio
je Damir Jaklin koji je zauzeo solidno 10
mjesto. U sredini tablice plasirali su se još i
Dario Ivančić, Dominik Kovačić, Emanuel
Škvorc te Lovro Kovačić.
Nakon tog turnira klub je održao godišnju Izbornu skupštinu. Za novog predsjednika kluba izabran je Dario Ivančić, uz
dopredsjednike Franja Kovačić i Borisa
Resman. Saša Stanković ostao je tajnik i
kapetan kluba.
U našoj je Općini šah vrlo popularan,
stoga je 31. siječnja odigrano tradicionalno
prvenstvo Mjesnih odbora Općine Gornji
Mihaljevec. Nastupilo je ukupno devet ekipa od po tri igrača. Mjesto prvaka Općine
izborila je ekipa Bogdanovca, ispred Gornjeg Mihaljevca I i Gornje Dubrave. Za
pobjednike su nastupili Jaklin Damir te
mlade uzdanice kluba, braća Marin i Matija Zadravec.
Najuspješniji Međimurski klub Stridon
iz Štrigove organizirao je Pozivni turnir
Štrigova 2010. Okupili su se svi najjači međimurski i varaždinski šahisti, kao i gosti iz
Slovenije, ukupno 32 igrača. Nekoliko naših
igrača također je imalo čast igrati na tom
turniru. Igralo se 7 kola, 7 subota. Dobro su
nastupili Damir Jaklin i Saša Stanković,
koji su bili u gornjem dijelu tablice. Franjo
Kovačić, Dario Ivančić i Emanuel Škvorc
nisu postigli zapaženiji rezultat.
Čitavu veljaču nastupali smo na Županijskom KUP-u sa čak dvije ekipe, međutim
nismo postigli zapaženiji rezultat. Od 18
ekipa, prva ekipa zauzela je 12. mjesto, a
druga 14. Pohvale upućujemo našim prvim
pločama Borisu Resman i Damiru Jaklin,
koji su obojica osvojili po 60 % bodova.
Pomladak Šahovskog kluba je rezultatski nešto uspješniji. Braća Marin i Matija
Zadravec vrlo uspješno su nastupili na dva
turnira u Mađarskoj u Szombathelyu. Matija
je zauzeo odlično 4. Mjesto, a Marin 12.,
te su tim rezultatima konkurirali za ukupni
visok plasman. To je ciklus od 4 uzastopna
turnira gdje se ukupno zbrajaju rezultati.
Nažalost, zbog obaveze u kadetskim ligama
nisu mogli otići na posljednja dva turnira.
Svake godine imamo nekoliko prvenstava kluba sa različitim tempom igranja.
Ubrzano prvenstvo na 30 minuta odigrali
smo od 19. do 21. ožujka. Nastupilo je ukupno 14 igrača i nekoliko gostiju. Pobijedio
je igrač Murskog Središća, Darko Šardi sa
6,5 bodova. Drugo i treće mjesto podijelili
su Dario Ivančić i Damir Jaklin sa 5 bodova, slijede Saša Stanković i Dominik
Kovačić sa 4,5 bodova, itd.
Naši najmlađi šahisti su nas vrlo uspješno predstavili i na prvenstvu Osnovnih
SVIBANJ 2010.
MIHALOVČAN 17
škola. Na županijskom školskom prvenstvu
nastupilo je 7 ekipa, i naši dečki pobijedili
su sve protivnike, te se uvjerljivim prvim
mjestom plasirali na poluzavršnicu državnog prvenstva Osnovnih škola. Tu je
konkurencija bila malo jača, ali naši dečki
su opet bili dominantni. Bez poraza, sa dvije pobjede i jednim neriješenim rezultatom
podijelili su prvo i drugo mjesto, ali se zbog
dodatnih kriterija nisu plasirali na državno
prvenstvo. Nastupili su Lovro Kovačić,
Marin i Matija Zadravec, Mario Novak i
Matija Bogdan.
S obzirom da su krajem ožujka počinjale
državne lige, naše mjesto bilo je 13. ožujka
domaćin savjetovanja za šahovske suce Međimurske i Varaždinske županije. Seminar
je vodio Saša Stanković, državni šahovski
sudac i povjerenik III. i IV. Hrvatske šahovske lige centar B sjever. Na seminaru se je
okupilo tridesetak sudaca i kapetana ekipa.
To je ujedno i prvi takav seminar održan u
našoj županiji.
Kadetska B državna liga upravo je završila. Igralo se je u tri kruga natjecanja, po tri
kola dnevno, a nastupilo je ukupno 26 ekipa.
U Đurđevcu smo u prvom kolu odigrali
neriješeno sa Sv. Nedjeljom Bestovje, pa pobijedili Ericsson iz Zagreba 2,5 : 1,5 i Polet
iz Buševca 3 : 1. Slijedeća tri kola igrala su
se u Topuskom gdje smo izgubili od štrigovskog Stridona 1,5 : 2,5, pobijedili Banja
Luku iz Zagreba 3 : 1 i odigrali neriješeno
sa ekipom Mladosti iz Petrinje. Posljednja
tri kola odigrala su se kod nas u Gornjem
Mihaljevcu. Velika je čast za naš klub, a i
samo mjesto, ugostiti 150 mladih šahista.
Ovo je već treći put da smo dobili povjerenje
Hrvatskog šahovskog saveza u organizaciji
ovog natjecanja. Dakle, u 7. kolu pobijedili
smo ekipu iz Sv. Ivana Žabno sa 3 : 1, pa
direktnog konkurenta za najviši plasman,
ekipu Ban Jelačić iz Zaprešića i nadomak
plasmana u „A“ kadetsku ligu gdje su vodila
prva dva mjesta, odigrali smo neriješeno sa
pobjedničkom ekipom Prigorja iz Markuševca, što nas je gurnulo na nezahvalnu 4.
poziciju. Naravno, uzevši u obzir činjenicu
da su naši predstavnici jedni od mlađih u toj
ligi, rezultat koji su postigli je odličan i treba
im čestitati. Nastupili su Anja Trstenjak,
Matija Zadravec, Lovro Kovačić, Marin
Zadravec i Mario Novak.
Na pojedinačnom kadetskom prvenstvu Varaždinske županije u Varaždinskim
Toplicama koje se je održalo od 9. do 11.
travnja, nastupili su i naši mladi uzdanici.
Najbolje su se plasirali Mario Novak i Matija Bogdan, sa po 4 osvojena boda. Marin
Zadravec sakupio je 3, a Matija Zadravec
2,5 boda.
Teško je u nekoliko redaka obuhvatiti
sva natjecanja na kojima smo sudjelovali,
a ni naredni mjeseci ne donose manje aktivnosti. Državna liga je u tijeku, na redu su
kadetska i juniorska državna pojedinačna
natjecanja, planiramo organizirati veliki kadetski međunarodni turnir… Dakle, i idući
broj „Mihalovčana“ treba rezervirati bar
dvije stranice za šahovski klub.
Saša Stanković
MIHALOVČAN 18
SPORT
SVIBANJ 2010.
POLITIČARI ODMJERILI SNAGE U
NOGOMETU
mjerili snage na terenu, najuspješnijima su
Dana 29. siječnja 2010. godine održan je tradicionalni malonogometni turnir
članova političkih stranaka s područja naše
Općine. Ove godine organizator je bila OO
HNS-a Gornji Mihaljevec. Nakon što su od-
dodijeljeni pehari, pa je tako za treće mjesto
pehar pripao HDZ-u, drugo mjesto pripalo
je HSS-u, dok je pobjednički pehar osvojila
ekipa SDP-a.
NOGOMETNI SUSRET
PREDSTAVNIKA OPĆINA
GORNJI MIHALJEVEC I
ŠTRIGOVA U ŠTRIGOVI
Dana 17. travnja 2010. godine održan
je prijateljski susret predstavnika Općine
Gornji Mihaljevec i Općine Štrigova u
sportskoj dvorani u Štrigovi.
Odigrane su dvije utakmice. U prvoj je
pobijedio domaćin, a u drugoj gost, stoga
je došlo do neodlučenog ishoda i obaveze
da se odigraju još dvije utakmice gdje će
domaćin biti Općina Gornji Mihaljevec. U
strijelce se je upisao i najstariji član ekipe
Gornjeg Mihaljevca, Općinski vijećnik
gospodin Konrad Brezarić (65), te time
dokazao da za dobru igru i sportski duh
nisu važne godine.
SVIBANJ 2010.
SPORT
MIHALOVČAN 19
MIHALOVČAN
LIST OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC
NAKLADNIK:
OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC
ODGOVORNI I GLAVNI UREDNIK:
Franjo Kovačić
ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA:
Boris Resman
UREDNIŠTVO:
Karmen Sklepić, Lea Kovačić, Snježana Zadravec,
Goran Miljančić, Konrad Brezarić
SURADNICI:
J. Petković, V. Marčec, R. Trokter, S. Stanković,
V. Golub, Ž. Fajs, F. Bregović, R. Žižek,
M. Jelinek, Ž. Fajs, N. Sklepić, H. Pergar,
D. Zdolec, L. Lovrec, T. Vugrinec,
L. Ž.-Horvatić, D. Radek, S. Soldat, L. Srša,
A. Trstenjak, J. Novak, J. Zvonimir, I. Sklepić,
F. Golub, D. Kovačić
TAJNICA REDAKCIJE: Silvana Cerovec
ADRESA REDAKCIJE:
Gornji Mihaljevec 74, 40 306 Macinec
Naklada:
900 primjeraka
Tisak: LETIS
Tel./fax 040/899-117
e-mail: [email protected]
ISSN 1845-9870
www.gornjimihaljevec.hr
Rukopise, fotografije, diskete, CD-e ne vraćamo
MEMORIJALNI
STRELJAČKI
TURNIR
IVO BRANDA
I ove godine, 05. travnja, održan
je Memorijalni streljački turnir Ivan
Branda, u kojem su sudjelovale udruge
s područja Općine Gornji Mihaljevec.
Prijavljeno je 11 ekipa, a najuspješnija
je bila Osnovna škola Gornji Mihaljevec. Drugo mjesto osvojila je ekipa NK
„Dubrovčan“, a treća je bila gostujuća
ekipa iz susjedne općine, UDVDDR
Štrigova. (lk)
Bogatstvo Hrvatske u kapljici vode
Kao što kapljica vode
vrvi životom,
tako i Hrvatska
vrvi bogatstvom.
Jadransko more, naše bogatstvo,
naše rijeke života pune.
Planine krasne, snježne i zelene,
kamenite i suhe.
Ravnice slavonske, žitnice pune,
gdje zlatno sunce ih grije,
međimurski i zagorski brežuljci,
gdje zlatno grožđe zrije.
I izvori naši, bogati životom,
čisti i bistri,
vrve životom kao i
Hrvatska bogatstvom.
Lovro Kovačić 7.razred
MIHALOVČAN 20
SPORT
SVIBANJ 2010.
OTVORENO PRVENSTVO
OPĆINE GOR. MIHALJEVEC
POBJEDNIK
ROBERT JELENIĆ
Ove godine je prvi put u Općini Gornji
Mihaljevec održano Otvoreno prvenstvo Općine u stolnom tenisu, pod nazivom «Dragoslavec Breg 2010». Prvenstvo je organizirala
tamošnja udruga sportske rekreacije «Sport
za sve», unutar koje djeluje stolnoteniski
klub. Na ovom turniru koji je održan u Domu
kulture u Gornjem Mihaljevcu, odazvalo se
je 25 igrača iz Putjana, Šenkovca, Ivanovca,
Čakovca i nekolicina domaćih igrača. Ovaj
turnir pokazuje da se je igranje stolnog tenisa
dovelo na veću razinu i da postoji interes za
taj sport, kako kod mladih, tako i kod starijih
članova udruge, a povremeno se uključuju i
ostali ineteresenti.
Prvo mjesto na prvenstvu osvojio je Robert Jelenić iz Čakovca, drugi je bio Stjepan
Vizinger iz Putjana, dok je treće mjesto
osvojio Silvio Bubek iz Mihovljana. Važno je
napomenuti da je na turniru nastupio i jedan od
najstarijih igrača stolnog tenisa u Međimurju,
gosp. Nikola Breznik iz Putjana, koji se jako
dobro nosio sa svojim protivnicima, te je na
kraju osvojio četvrto mjesto. Tri prvoplasirana
igrača primila su pehare za osvojena mjesta.
Turnir se održavao pod pokroviteljstvom
Općine Gornji Mihaljevec.
Stolni tenis se aktivno u Općini Gornji Mi-
haljevec igra tek oko četiri godine, ali njegova
popularnost u posljednje vrijeme je u porastu,
što dokazuje i igranje jedne ekipe u 5A Županijskoj stolnoteniskoj ligi, koja broji sve više
aktivnih igrača.
(G.M.)
SVIBANJ 2010.
Sredinom travnja 2010. u G. Mihaljevcu
je počela s radom atletska škola „Atletskog
kluba Međimurje“ i treninzi malih osnovnoškolaca pod vodstvom trenera Bračko Daniela. Odaziv i entuzijazam malih atletičara je
velik, trenutno ih je upisano 16, što pokazuje i
njihovo učestvovanje na Otvorenom prvenstvu
Međimurja u višeboju, održanom u Čakovcu
24. 04. 2010. na stadionu SRC „Mladost“
u organizaciji AK Međimurje. Startalo je 132
natjecatelja iz nekoliko županija u konkurenciji mlađih i starijih limača i limačica te
mlađih i starijih kadeta i kadetkinja. Iako su
naši mali atletičari tek početnici, nekolicina
SPORT
dobrovoljaca natjecali su se
u troboju u kategoriji mlađih
limača. Kad se uzme u obzir
da su na netjecanje išli nakon
samo jednog treninga, postigli
su izvrsne rezultate. Tako je u
kategoriji mlađih limačica Lara
Kralj osvojila 14. mjesto, a u
kategoriji mlađi limači Marcel
Kelnerić - 5. mjesto, Dominik
Bogdan – 8. mjesto i Michael
Jelinek - 11 od ukupno 23 prijavljenih u njihovoj kategoriji. Velike čestitke
malim natjecateljima na uspjehu i neka to bude
MIHALOVČAN 21
poticaj i ostalima da u što većem broju sudjeluju na treninzima i natjecanjima.
Marina Jelinek
MIHALOVČAN 22
KULTURA I ZABAVA
SVIBANJ 2010.
DOČEK DJEDA MRAZA U PRESEKI
U Preseki je već tradicionalno 01. siječnja 2010. godine, uz
poštivanje preporuka starijih, organiziran doček Djeda Mraza. Program u organizaciji DVD-a Preseka započeo je u 14,00 sati. Vodile
su ga nove voditeljice Tamara Hatlak i Kristina Petković, koje su
na početku pozdravile sve prisutne, posebno djecu, te im zaželjele
puno zdravlja, sreće i zadovoljstva u novoj 2010. godini.
Djed Mraz je stigao kao i prošlih godina
na kočiji punoj darova, koju su vukli prekrasni konji u vlasništvu Mirana Miklina. On
se je i ovaj put iskazao kao uzorni ¨foringaš¨, na čemu mu organizator zahvaljuje.
Nakon zanimljivog programa koji se je
sastojao od pjesme, plesa, glume i ostalog,
a koji su izveli učenice i učenici OŠ Gornji
Mihaljevec i mališani predškolske dobi,
uslijedila je podjela darova razdraganim
mališanima. Djed Mraz se zahvalio na toplom dočeku, te obećao dolazak i sljedeće
godine.
Josip Petković
DOČEK DJEDA
MRAZA U
DRAGOSLAVEC
BREGU
Ni ove godine Djed Mraz nije zaboravio na mališane koji ga uvijek strpljivo
čekaju u Dragoslavec Bregu da im donese
darove. Pošto kod nas vladaju malo drugačije prilike nego na Sjevernom polu, posudio je traktor da si olakša put i razveseli
okupljenu djecu. Podijelio im je darove, te
ih podsjetio, da se slučajno ne zaborave
čim više smijati i veseliti, pa ih sigurno
neće zaobići ni sljedeće godine.
Ako je u Vašem domu izostalo Valentinovo, nadam se da ste zadovoljštinu našli na
priredbi Kulturno umjetničke udruge „LIPA“.
Njihov zbor nam je između ostalog otpjevao pjesmu „Ti si rajski cvijet“. Ta je pjesma
tako lijepa, tako Valentinska, da bi ona sama
bila dovoljna da se ispuni svako srce. Ali
bilo je tu još toga što je vrijedilo čuti i vidje-
ti, na primjer starinski plesovi.
Vrtićka djeca. Sami po sebi
su slatki, a kada nam još pokažu svoje nove vještine, onda
više nisu samo slatki, nego
preslatki. Dok su na pozornici
bili Pušipeli to me vratilo u one
dane kada se odlazilo na zabave. Dakle nostalgija.
Mlade snage iskazale su se
u pjesmi a mali plesači mogli bi
uz bok plesačima Plesa sa zvijezdama. Svi smo bili ponosni
na njih.
Dramska družina izvela je
simpatičnu parodiju. Nasmijali
su nas i nikako ne smijem zaboraviti EKO BEND. Kak bi to
ljudi rekli „da ih nema, trebalo
bi ih izmisliti“. Oni su nekako
baš naši. Oni su nekako baš EKO. Oni su nekako baš točka na i.
Nemojte misliti da nema i kritika. Ima ih,
ali ovaj puta one idu samo publici i to onima
koji su imali „neodgodive“ razgovore za vrijeme predstave.
Jedva čekam sljedeće druženje.
Rajka Trokter
MIHALOVČAN 24
KULTURA I ZABAVA
SVIBANJ 2010.
Blagdansko vrijeme u
Općini Gornji Mihaljevec
već se tradicionalno obilježava humanitarnim koncertom
Naši za naše. Ovog Božića
SVIBANJ 2010.
održan je peti po redu i unatoč
snježnoj mećavi koja je zahvatila cijelo Međimurje, dvorana
Doma kulture u Gornjem
Mihaljevcu bila je i ovaj put
ispunjena. Nastupili su brojni
izvođači, većina već dobro
poznatih publici, međutim
najveći pljesak izmamili su
polaznici dječjeg vrtića Zipka.
Svojim neodoljivim dječjim
šarmom u trenu su osvojili
simpatije publike. Humanitarni koncert održan je po peti
put, a ovogodišnji prihod od
6.863,00 kuna proslijeđen je
udruzi Katruža.
KULTURA I ZABAVA
MIHALOVČAN 25
MIHALOVČAN 26
KULTURA I ZABAVA
SVIBANJ 2010.
UDRUGA UMIROVLJENIKA ŽENAMA U ČAST
Udruga umirovljenika je na poseban način
ove godine obilježila
Dan žena. Svečanost su
otvorili izložbom ručno
izvezenih
stolnjaka,
nadstolnjaka i krevetnine. Te vrijedne unikatne
radove izvezle su Gabrijela Guterman i Marija
Srša, a oko postavljanja
izložbe pomogla im je
Natalija Vabušek.
Nakon razgledavanja
ručnih radova, posjetitelji su se zajedno sa
gostima iz Nedelišća, Čakovca i Šenkovca
preselili u dvoranu Doma kulture u Gorenjem Mihaljevcu. Tu je priređen program
u kojem su recitacijama sudjelovali Jelena
Novak, Antonela Šepić, Lana Lovrec i
Josip Novak, te KUU Lipa sa igrokazom
Kakva ljubav takva plaća.
Marljive članice Udruge umirovljenika
počastile su prisutne finim domaćim kolačima, a veselo druženje nastavilo se između
ostalog i uz ples srca.
SVIBANJ 2010.
KULTURA I ZABAVA
MIHALOVČAN 27
MALI MAŠKORI
Veljača je vrijeme veselja i
ludosti, kada ulicama mnogih
gradova diljem svijeta koračaju
šarene povorke maštovito maskiranih ljudi. Da i mi osjetimo
malo tog ugođaja u našoj Općini, pobrinuli su se mališani iz
Dječjeg vrtića Zipka i svojom
dječjom neposrednošću i kreativnošću uljepšali nam zimu.
VRŠENJE USLUGA ISKOPA I PRIJEVOZA
GRAĐEVINSKIM STROJEVIMA
MEHANIZACIJA MAUKO
VL. ROBERT MAUKO
PREKOPA 98, 40312 ŠTRIGOVA
Mob. 098/749-102
Štefova klet
GORNJA DUBRAVA 21
TELEFON: 040/899-358, MOBITEL 098/180-28-22
LUKA VUKOVIĆ, 6.r.
MIHALOVČAN 28
VRTIĆ
„Večer snježna u noć tone, božićna zvona sada zvone…“ bio je poziv svim dragim
gostima da dođu pogledati
našu
božićno-novogodišnju
priredbu. I dok su najmlađi
„Medvjedići“ na žalost bili
desetkovani vodenim kozicama, „Bubamare“ i „Vjeverice“ ponovo su se iskazale na
bini. Prigodnim recitacijama,
igrokazima i odličnom plesnom koreografijom izmamili
su veliki pljesak publike! Stigao je i slavni gost - Djedica,
koji je svojim poklonima
ugodno iznenadio mališane.
Bilo je tu slastica, didaktičkih
SVIBANJ 2010.
igara, lijepih slikovnica i priča, za svaki
ukus ponešto.
SVIBANJ 2010.
MIHALOVČAN 29
VRTIĆ
FAŠNIK
NAŠI ZA NAŠE
Zima je stvarno produžila svoj boravak u nađem kraju. Bilo nam je
dosta snijega, leda i hladnoće pa smo je odlučili otjerati. Kako? Bližio
se Fašnik i to je bila odlična prilika da prestrašimo zimu.Svakog dana
maskirali smo se, plesali, pjevali. Pretvarali smo se u sve ono što nismo
mogli biti u stvarnom životu. Udruživši snage s roditeljima izradili smo
i kostime i oružje indijanaca, dodali pera i razne zvečke, te kao pravi
indijanci urlicima pokušali otjerati neprijatelja-zimu. Slijedio je kratki
nastup za sve drage goste koji nekako nisu bili raspoloženi pridružiti
nam se u plesu i veselju. Nimalo razočarani, jer mi smo se ipak dobro
zabavili, navalili smo na krafne koje nam je poklonila Općina, hvala,
vidimo se i druge godine!
Ove smo godine po prvi puta dobili poziv da sudjelujemo na tradicionalnoj priredbi humanitarnog karaktera „Naši za naše“. Iako je pao
snijeg i ceste su bile jedva prohodne, naši mališani stigli su na vrijeme
i svojim nastupom oduševili mnogobrojnu publiku. Naša srca bila su
ispunjena toplinom jer smo svojim skromnim doprinosom pripomogli
onima kojima je pomoć potrebna.
PROLJETNE RADNE AKTIVNOSTI
VALENTINOVO
Zahvaljujemo gospođi Jasenki Novak na pozivu da budemo sudionici ovogodišnje priredbe povodom Valentinova. Kako već imamo
mnogo iskustva s nastupima i rado surađujemo, poziv smo s veseljem
prihvatili. Simpatičnim igrokazom, a posebno poznatom „Hajde da
ludujemo“ uistinu smo zaludili publiku.
I u vrtiću je vladalo pravo uzbuđenje. Naime, svakog Valentinova
djeca međusobno izmjenjuju simbolične poklone. “Kad će već jednom
to Valentinovo? Teta, koliko još dana? Je danas Valentinovo, ha teta? “
bila su prva pitanja po dolasku u vrtić. Čekanje se ipak isplatilo jer su
iznenađenja u poklonima bila slatka i zanimljiva.
PRAZNIK RADA
Međunarodni praznik rada obilježava se
kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886.
godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero
je radnika osuđeno na smrt.
Demonstracije su održane radi zahtjeva
radnika za osam satnim radnim vremenom.
1. svibnja se kao međunarodni praznik
rada obilježava od 1889. godine, a u Hr-
Napokon je i proljeće stiglo. Počeli su radovi u vrtu, polju, dvorištu. I mi smo s veseljem prionuli uređivanju našeg malog vrta koji
je sada spreman cijelu sezonu davati nam fino zdravo povrće.Doduše,
malo nam je uzmanjkalo nekih sadnica cvijeća za dvorište, a i igralištu
dobro dođe sjena neke krošnje u vruća ljetna popodneva.U pomoć smo
pozvali roditelje, a zatim se s tetama primili ozbiljnog posla. Hvala
svima koji su pomogli da naš vrtić postane još ljepši, topliji i okružen
prekrasnim bojama i mirisima.
Tekstove pisala odgojiteljica Tihana Vugrinec, a crtežima ih
popratili polaznici starije skupine.
vatskoj je prvi put obilježen 1890. godine u
Maksimiru.
U 20. je stoljeću se datum s vremenom
etablirao kao anarhistički i socijalistički blagdan, te je baš u tim krugovima poznat i kao
Međunarodni dan radnika, odnosno Praznik
rada. U ovom je obliku prvi svibnja postao
međunarodno slavlje socijalnih i ekonomskih uspjeha radničke klase i sindikalnog
pokreta.
OBLACI
Pogledajte kako su lijepi,
pogledajte ih niste slijepi.
Gledajte ih dok je dan,
i uvidjet će te da su kao san.
Oblaci su to što rekoh da gledate,
dodirnite ih ako možete,
dodirnite bar jednog...
dok sjedite i gledate,
Lana Lovrec, 5.r.
MIHALOVČAN 30
ŠKOLA
SVIBANJ 2010.
IZVJEŠĆE
O EDUKACIJI
DJECE
U PODRUČJU
ZAŠTITE I
SPAŠAVANJA
održanoj
04. 12. 2009.
Provođenjem akcije u sklopu programa
Nacionalne edukacije djece u području zaštite i spašavanja, u OŠ Gornji Mihaljevec, 04.
prosinca, 2009. g., održano je predavanje za
učenike 1. i 2. razreda. Učenike su uz prigodnu prezentaciju o opasnostima koje vrebaju
na svakom koraku, upoznali predstavnici Područnog
ureda Državne uprave za
zaštitu i spašavanje Čakovec, te ih educirali kako
u pojedinim situacijama,
poplave, požara, potresa i
drugo, reagirati – zaštititi
se ili spasiti, i koga pozvati. U prikazanim
situacijama učenici su vidjeli što rade i
kako pomažu različiti sudionici spašavanja
(vatrogasci, policija, hitna pomoć, civilna
zaštita GSS i dr.). Nakon prezentacije,
prisutni predstavnik DVD G. Mihaljevec
Knjiga je pisana u želji da približimo
pojedincu ideje i spoznaje do kojih smo mi
došli, ostavljajući mu odluku koliko i kako će
koristiti dobiverne poruke.
Izdavanje knjige poklapa se s desetogodišnjim radom vezanim za biološku proizvodnju hrane u našoj školi, pa je i sama knjiga
rezultat iskustva u radu s učenicima i ljudima
u primjeni ekoloških načela u vlastitom življenju.
gospodin Martin Močnik i predstavnica PU
Međimurske, radeći s djecom po grupama,
upoznali su ih sa opremom kojom se služe u
svom poslu, kako se ona koristi i odgovarali
na mnogobrojna pitanja zainteresiranih mališana o njihovom radu i raznim situacijama
u kojima su se radeći svoj humani posao, u
praksi našli. Nakon dvosatnog druženja, gosti su podijelili prigodne materijale svakom
učeniku, a naši vatrogasci i slatkiše, jer su
učenici pokazali solidno znanje u ponašanju
kod određenih nesreća i opasnosti.
Ljubica Ž. - Horvatić
Veselimo se što dio ovoga možemo podijeliti s brojnim prijateljima.
Voditeljica zadruge: Nada Panić
MORALNI POBJEDNICI
KNJIGA UČENIČKE ZADRUGE
KLOPOTEC
BUNDEVE NA
TANJURU
Ove je godine završen dvogodišnji projekt
vezan uz prikupljanje recepata i izdavanje
knjige recepata o jelima od buča i bučina ulja
koje su koristile naše bake i prabake.
Logičan je to slijed događaja vezanih za
proizvodnju buča i ulja od buča proizvedenih
u našem školskom vrtu, a karakterističnih za
naš kraj.
Knjiga je realizirana uz pomoć naših mještanki: Julijane Glažar iz Vukanovca, Milene
Novak iz Gornjeg Mihaljevca, Agneze Novak
iz Dragoslavec Brega, Magdalene Novak iz
Dragoslavec Brega i Anike Pilaj iz Gornjeg
Mihaljevca koje su nesebično podijelile recepte starih jela od buče i bučina ulja s članovima zadruge koji su ih obilazili i bilježili.
Ova brojem stranica nevelika knjiga doprinos je popunjavanju praznine u literaturi
o prirodnoj prehrani donoseći pojašnjenja o
zaboravljenoj namirnci naših baka koja je
bila sastavni dio jelovnika ondašnjeg vremena. Ovakvi recepti mogu obogatiti svaki
jelovnik.
Kao pobjednici županijskog natjecanja
učenici OŠ «Gornji Mihaljevec» izborili su
pravo sudjelovanja na poluzavršnici prvenstva osnovnih škola u šahu, kao predstavnici Međimurja, koje je održano je 31.
ožujka 2010. godine u OŠ «Štrigova».
Igrali su odlično te na kraju podijelili
prvo mjesto s ekipom OŠ «Gradina», no
prema dodatnim kriterijima (bacanje novčića) i nedostatku sreće ipak zauzeli drugo
mjesto.
Nastupili su: Lovro Kovačić, Matija i
Marin Zadravec, Mario Novak i Matija
Bogdan.
Dijana Radek, prof. TZK
SURADNJA KUU LIPA I
OSNOVNE ŠKOLE
U OŠ Gornji Mihaljevec već nekoliko
godina uspješno djeluje grupa Mali folkloraši u programu izvannastavnih aktivnosti
učenika od 1.-4. razreda. Dosada smo
nastupali na školskim priredbama za Dan
škole ili u nekim posebnim prigodama, a
od ove godine uspostavljena je suradnja
s članovima KUU Lipa iz Gornjeg Mihaljevca.
Cilj nam je da učenike naše škole potaknemo za očuvanje tradicije gornjomeđimurskog kraja kroz pjesmu, ples, glumu
koju njeguju članovi KUU Lipa.
U budućnosti bismo težili pokazati
tradicijske plesove našeg kraja i izvan naše
Općine na smotrama koje se održavaju u
Međimurju.
Nadamo se da ćemo na ovaj način moći
ostvariti cilj - sačuvati tradicijske vrednote
gornjomeđimurskog kraja i naših starih.
Voditeljica grupe ”Mali folkloraši”:
Silvija Soldat, dipl. uč. RN
SVIBANJ 2010.
ŠKOLA
LOV NA BLAGO
Jednog dana za vrijeme ljetnih praznika, pozvala sam svoje tri prijateljice:Anju,
Antonelu i Jelenu da prespavaju kod mene.
Došli su ujutro u deset sati. Kad više nismo
znale što raditi, otišle smo zaviriti ima li na
tavanu nečega zanimljivoga. Kad smo malo
bolje pogledale, pronašle smo jednu vrlo
zanimljivu kartu. Na njoj su bila označena
nekakva mjesta. Pošto nam je bilo jako dosadno, pokušale smo je slijediti. Bilo nam
je jako zabavno, sve do jednog trenutka
kad nas je uplašio miš. Također je bilo zanimljivo da su sva ta mjesta i stvari do kojih
je karta vodila bila na tavanu. Malo nas je
iznenadilo kad smo ugledale nešto neobično.
Naime, na karti je bilo prikazano kako treba
ući u nekakvo zrcalo, no nikako ga nismo
mogle naći.
Nakon petnaest minuta traženja Jelena je
pronašla nekakav visoki pravokutnik prekriven bijelom plahtom. Bio je na sasvim drugom kraju tavana i stajao je u kutu. Nikako
se nismo mogle dogovoriti koja će od nas
povući plahtu pa smo probale brojalicom i
došlo je na mene. Kad sam povukla plahtu,
vidjele smo da je to obično staro zrcalo sa
drvenim okvirom i prekriveno prašinom. Jedino neobično što smo uočile bio je jedan crveni gumb koji se nalazio na okviru zrcala.
Znatiželja nas je nekako vukla da pritisnemo
gumb, no strah nas je tjerao na odustajanje.
Odlučile smo ga pritisnuti. Pritisnule smo ga
sve zajedno. Čekale smo nekoliko minuta i
ništa se nije događalo. Kad smo već odustale i krenule prema vratima, nešto se počelo
događati sa zrcalom. Na staklu zrcala primijetile smo puno kružića koji se vrte u krug.
Izgledalo je kao da nas netko želi hipnotizirati. Jedva smo se usudile prići tom zrcalu
i pritisnuti ga. Opet se ništa nije događalo,
no sad smo već čekale pola sata. Čekajući
pregledavale smo razne predmete koji su bili
na mome tavanu. Za čas se začuo nekakav
zvuk koji je bio jako glasan pa smo se malo
uplašile, a zvučao je bip, bip,bip……Pogledale smo zrcalo i vidjele da piše „dodirnite
me“. I mi smo ga dodirnule.
Malo kasnije, nešto nas je počelo vući.
U tren oka našle smo se na potpuno drugom
mjestu. Bile smo na nekoj livadi na kojoj
su bile samo obične djeteline. Kad smo se
malo ogledale, primijetile smo drveće koje
zapravo nije bilo drveće, nego velika djetelina. Vidjele smo mi i ljude sa glavama
u obliku djetelina koji su čak i živjeli u
kućama – djetelinama. Zatim smo pogledale
na kartu. Karta je kazala da trebamo otići
do prvog drveća na kojem rastu jagode i
da je trebamo nekako otvoriti. Mi se nismo
mogle snaći pa smo pitale nekoga za savjet.
Sve smo razumjele jer su govorili hrvatski.
Otišle smo do tog stabla, otvorile najveću
jagodu i pronašle blago. Nismo mogle
vjerovati. Nakon par minuta promatranja
uzele smo blago i vratile se istim putem i
došle na tavan. Tamo smo sjele i još malo
ga promatrale. U toj jagodi bili su zlatnici,
biseri, ogrlice, narukvice i još mnogo toga.
Blago smo sakrile uz zrcalo i pokrile ga sa
nekakvom krpom, a mi smo otišle mami
koja je pekla kolače.
Lana Lovrec, 5.r.
PROLJETNA FILMSKA
RADIONICA
Proljetni praznici za učenike – članove
filmske grupe OŠ Gornji Mihaljevec,koja
radi tek drugu godinu, ove godine bili su
nezaboravni. U pet dana, 01. i 02. 04. te od
06. – 08. 04. 2010. na prijedlog voditeljice
grupe, Ljubice Ž.-Horvatić, svesrdnu pomoć
u realizaciji ravnateljice Karmen Sklepić i uz
potporu gospođe Vere Robić Škarica iz Hrvatskog filmskog saveza, u pravi svijet filma male
filmaše uvela je priznata ratna reporterka i snimateljica, redateljica i scenaristica te dobitnica
mnogobrojnih domaćih i međunarodnih filmskih i televizijskih priznanja i nagrada, Biljana
Čakić Veselič.
U vrlo opuštenoj ali radnoj atmosferi,
mali filmaši – Matija Zadravec (4.r.), Karla
Ladić, Lana Lovrec, Dejan Lesničar, Jelena Novak, Antonela Šepić, Martina Vuk,
Marin Zadravec (5.r.) i Kristiana Lesničar
(7.r.) pokazali su svoje filmske sklonosti, ali i
talente (režija, scenarij, gluma, kamera). Nakon kratkog teoretskog dijela koji je bio vrlo
brzo svladan, nakon gledanja i analize odabranih scena (vrste kadrova, rakursa, stanje
kamere, glume, vježbi snimanja, glumačkih
improvizacija isl.) s nestrpljenjem se krenulo
u odabir vrste i tematike filma. Kocka je pala
na već dugo željeni igrani film. Izrađen je i
razrađen scenarij, podijeljena zaduženja:
uloge, redatelji, snimatelji, šminka, rekvizita, svijetlo...i dogovoreno vrijeme početka
snimanja.
U tri dana snimanja na terenu i u zatvorenom prostoru, polaznici radionice naučili
su i stekli neprocjenjivo praktično iskustvo
filmskog „zanata“, tj. stvaranja filma od
ideje do snimanja i tako stvarno upoznali svu
njegovu težinu, ali i ljepotu. Svakodnevno
pregledavajući snimljeni materijal sami su uočavali svoje greške, a drugi dan ih ispravljali.
Uz neprimjetno, ali čvrsto vodstvo svoje mentorice – tete Biljane, snimili su mnoštvo scena
i kadrova neobične priče pod radnim i sim-
MIHALOVČAN 31
boličnim naslovom „Avantura“.
Vrijednost ove petodnevne
radionice u OŠ Gornji Mihaljevec
je mnogostruka. Od one stručne,
gdje su učenici naučili o filmu i
njegovom stvaranju što se ne da
naučiti iz nikakvih knjiga i predavanja, preko ugodnog i veselog
druženja, kreativnog provođenja
slobodnog vremena, do onog
najvažnijeg – razvijanje osjećaja
pipadnosti ekipi, samokontrola,
poštivanje i pridržavanje odluka
i uputa pojedinaca koji određenog trenutka obavljaju dogovoreni zadatak te
važnost svakog pojedinca u zajedničkom radu
gupe do uspjeha
Kako se zbog skromne opreme snimanje
oteglo na sva tri dana, film će biti završen
tijekom slijedećih dana. Oduševljena klincima
i ljudima našeg kraja, mentorica ove radionice
(od milja zvana teta Biljana) ponudila je svoju
pomoć i za ovaj zadnji dio stvaranja filma tj.
montažu, ako bude u mogućnosti obzirom na
zauzetost (sa našeg snimanja odjurila je na
Dane hrvatskog filma koji su se u vrijeme naše
radionice održavali u Zagrebu). U svakom slučaju, nadamo se da će se stvoreno prijateljstvo
i filmska suradnja naše filmske grupe i Biljane
Č.Veselič nastaviti i dalje. Toplo se nadamo
skorom susretu. Ako ne prije, a ono barem na
„premijeri“ našeg prvog igranog filma „Avantura“. Da je ovo bila prava avantura i novost
u našem kraju (vjerojatno prvo snimanje
igranog filma) dokazuje i ineres naših lokalnih
novina „Međimurske novine“ čiji novinar je
došao na lokaciju snimanja i obavio intervju o
ovom događaju s voditeljicom – mentoricom i
polaznicima ove filmske radionice. Kao što je
i sam rekao „Gornje Međimurje već ima pjevačkih zvijezda...možda se ovdje krije i kakva
filmska...“. Dok to ne otkrijemo, naša filmska
grupa i dalje će kroz igru i rad, sa skromnom
snimateljskom opremom filmski djelovati za
svoj „gušt“!
Voditeljica Ljubica Ž.-Horvatić i članovi
filmske grupe OŠ Gornji Mihaljevec
ŠKOLA
ŠKOLA
Učenici mi smo svi,
Bilo nas dva, četiri ili tri.
U školu moramo svaki dan,
a molimo se da bi to bio samo san.
Učiteljica nas uči
i lektira nas ponekad muči,
ali je moramo čitati u kući.
Domaću zadaću pišemo doma
i ona nas vodi do loma.
U svemu tome nečeg ima,
učitelji dobro žele nama svima.
Ja bih u školu
uvela nove promjene:
skratila bih satove,
produžila odmore.
Praznici bi trajali
koliko bi učenici htjeli,
svi bi bili sretniji!
U školi, na satu
pričali bi viceve,
radili bi što bi zaželjeli,
tako nitko ne bi bio loše volje,
svi bi bili veseli!
Lea Srša, 6.r.
Anja Trstenjak, 5.r.
MIHALOVČAN 32
KLUBOVI, UDRUGE I DRUŠTVA
SVIBANJ 2010.
LIPA PONOVO NA
KAM-u
SKUPŠTINA KUU LIPA
Dana 22. 1. 2010. godine održana je
Godišnja skupština KUU Lipa. Odazvao se
je velik broj članova uz počasne goste, koji
uvijek pomažu u radu Udruge.
U izvješću o proteklim aktivnostima posebno je istaknut plasman na državni Festival
kazališnih amatera. Udruga redovito sudje-
luje u svim kulturnim zbivanjima u Općini,
gdje je posebno omiljen zbor koji djeluje
unutar Udruge, a započelo se je i s očuvanjem tradicionalnih plesova gornjemeđimurskog kraja. Prošle smo godine prvi puta sudjelovali i na Fašniku u Čakovcu i Nedelišću,
a sa dramskom skupinom sudjelovali smo i
na REGI u susjednoj županiji.
Planovi za sljedeću godinu obuhvaćaju
pojavljivanje na Fašniku, sudjelovanje na KAM-u u Prelogu, te
intenzivnije bavljenje folklornim
plesovima. U svrhu toga započeta
je suradnja sa Osnovnom školom
Gornji Mihaljevec. Te aktivnosti
predstavljene su samo kao okvirni
planovi, s otvorenim mogućnostima
za razna gostovanja i ostale aktivnosti.
Nakon službenog dijela Skupštine, druženje je nastavljeno uz ukusne kolače vrijednih članica Lipe, te
uz veselu svirku Eko benda.
Motivirani iznimnim prošlogodišnjim
us-pjehom na KAM-u i ove godine smo se
odvažili sudjelovati na ovom kazališnom
festivalu, održanom 08., 09. i 10. travnja
u Prelogu.
Nastupali smo da igrokazom Kalmana
Mesarića Gospodsko dijete, koji je za tu
priliku prilagodila i tekst adaptirala Jasenka Novak. Ni ovaj put uspjeh nije izostao,
stoga smo se kući vratili s priznanjima za
adaptaciju teksta i režiju koje je dobila Jasenka Novak, te glumačku kreaciju za koju
je pohvaljena Lea Kovačić u ulozi Marice.
Od strane stručnog žirija za Okruglim
stolom pohvaljen je i Dejan Fic za ulogu
Jožeka.
Svi zainteresirani pozvani su da dođu
pogledati predstavu na nadolazećim Danima lipe.
(lk)
I OVO LETO SMO
BILI
MAŠKORI
Kak i prošlo leto, tak smo i ovo, odlučili malo dobre vole donesti i maškore s
sebe napraviti. Bili smo v Zasadbregu, v
Čakovcu i v Nedelišću i sigdi su nas lepo
ugostili, tak da bomo morali sikak i drugo
leto iti. Bilo nas ga čuda, al najlepši su bili
oni najmeši, zato smo posebno veseli, ka
so i oni z nami išli.
Zvijezde
Zvijezde su ukružile nebo…
Iako bih ih voljelja doseći,
al’ nažalost ne mogu!
Jelena Novak 5.r.
Udruge kratko je izvjestio nazočne o
daljnjim aktivnostima Udruge u narednoj 2010 godini. Nazočnima su se
redom obratili i gosti koji su ocjenili
rad Udruge kao dobar i da takvim
tempom treba raditi i dalje. Među
ostalima gosp. Franjo Kovačić
zahvalio je Udruzi za već uspješno
tradicionalno organiziranje dodjele
dječjih darova koji se zajednički sa
Udrugom veterana Domovinskog
rata uspješno organiziraju. Po završetku godišnje skupštine za sve
članove kao i njihove goste održano
je zajedničko druženje. (G.M.)
GODIŠNJA SKUPŠTINA SPORTA ZA SVE
Krajem mjeseca travnja ove godine
Udruga sportske rekreacije Sport za sve iz
Dragoslavec Brega održala je redovnu godišnju skupštinu Udruge. Na godišnjoj skupštini uz nazočne članove Udruge nazočili
su gosti iz Plešivice i predstavnici općine
Gornji Mihaljevec. Na početku skupštine
nazočne je pozdravio predsjednik i kratko
podnio izvješće o radu udruge u 2009.
godini. Financijsko izvješće o radu
udruge podnio je blagajnik Udruge i
konstatirao da je ova godina bila izrazito loša, na što je valjda uvelike utjecala i kriza u državi, ali unatoč svim
tim preprekama račun Udruge ostao
je u pozitivi. Nakon toga predsjednik
SVIBANJ 2010.
KLUBOVI, UDRUGE I DRUŠTVA
MIHALOVČAN 33
GODIŠNJA SKUPŠTINA
LOVAČKOG DRUŠTVA
ŠLJUKA
Lovačko društvo Šljuka Gornji Mihaljevec
održalo je redovnu godišnju skupštinu dana 10.
travnja 2010. godine. Dragi gost među ostalima bio nam je i načelnik Općine gospodin
Franjo Kovačić, koji je u svom pozdravnom
govoru izrazio zadovoljstvo našim radom i
suradnjom s Općinom. Obradovao nas je obećanjem o potpori u skladu s proračunskim mogućnostima, naročito pri plinofikaciji lovačkog
doma. Godišnja skupština prigoda je da se podnesu izvješća o radu za proteklu godinu i da
se planiraju aktivnosti za naredno razdoblje.
Predsjednik Društva gospodin Josip Oletić u
izvješću o radu naznačio je aktivnosti koje su
provedene u proteklom razdoblju. Naročito se
osvrnuo na odstrel srnjaka i srna konstatirajući
da je poboljšan rezultat u kvaliteti trofeja, što
je produkt pravilnog i kvalitetnog odstrela; te
kvalitetne prihrane i postavljanja soli u solišta.
Istaknuo je da je izvršena izgradnja lovačke
nadstrešnice (sjenice) namijenjene potrebama
svih mještana, ne samo lovaca. Obavijestio je
o učešću ekipe u gađanju na glinene golubove,
gdje na razini Međimurske lige nije postignut
značajan rezultat, ali je važno i korisno učešće
i druženje u sklopu toga, tim više što je naša
ekipa od nedavno počela s intenzivnijim pripremama. Naše je Društvo organiziralo jedno
kolo unutar lige 1. i 2. 8. 2009. godine. Tom
je prigodom organizirano i druženje na kojem
je sudjelovao velik broj ekipa i građana. U
financijskom izvješću Društva tajnik Franjo
Bregović istakao je kao glavne izvore prihoda
lovni turizam u obliku pružanja usluga u lovu i
prodaje divljači i njezinih dijelova, spomenuo
je i donaciju Općine, a kao najveći rashod spomenuo je izgradnju sjenice. Blagajnik Josip
Horvatić dodao je da je značajni dio prihoda i
iz dosta visokih članarina koje plaćaju članovi.
Lovnik Josip Petričević obavijestio je članstvo
o velikom uspjehu u odstrjelu srnjaka. Odstrijeljeno jedno grlo u zlatnoj medalji, jedno u
srebrnoj i dva u brončanoj. Statističar Damir
Herjavec izvijestio je
članstvo o odstrjelu sitne
divljači, radnim akcijama i drugim aktivnostima. Član Nadzornog
odbora Milan Resman
konstatirao je da u poslovanju društva nisu
uočene
nepravilnosti.
U raspravi su članovi
upoznati s promjenom
zakonske regulative u vezi naleta vozila na
divljač, o čemu smo već pisali u ovome listu.
Zatim je istaknut problem krivolova, osobito
zabilježen slučaj kada je odstrijeljena srna u
lovostaji koja je bila gravidna i u utrobi imala
tri laneta. Krivolovac je u šumi odbacio kožu
sa tri fetusa laneta, a meso odnio. Istaknut je
i veliki napor oko prihrane divljači protekle
zime, koja je bila duga sa obilnim snježnim
pokrivačem, pa je trebalo prehranom održati
fond divljači i njezino kondiciju. Nakon ra-
GODIŠNJA SKUPŠTINA
STRELJAČKOG KLUBA
sprave jednoglasno su prihvaćena izvješća i
predložen plan rada za naredno razdoblje, iz
kojeg izdvajamo napučivanje lovišta sa 200
komada fazanskih pilića, izgradnju ražnja uz
sjenicu, popravak ograde, kupnju oranice, organizaciju lova i gađanje glinenih golubova.
Lovački vic: Kod suca! Pita sudac krivolovca recite tko je bio sa vama u krivolovu!
Krivolovac! Nisam lud da izdam vlastitoga
brata.
Tajnik: Franjo Bregović
Dana 19. ožujka 2010. godine u prostorijama
Doma Kulture u Gornjem Mihaljevcu održana je godišnja skupština Streljačkog kluba 6. travnja Gornji
Mihaljevec.
MIHALOVČAN 34
KLUBOVI, UDRUGE I DRUŠTVA
SVIBANJ 2010.
Skupština
Udruge
umirovljenika
Udruga umirovljenika održala je godišnju
skupštinu u prostorijama
ugostiteljskog
objekta
Štefova klet u Gornjoj
Dubravi dana 27. veljače 2010. godine.
SKUPŠTINA NK JEDINSTVO
SKUPŠTINA
NK
BRATSTVO
Nogometni klub
Bratstvo
Preseka
održao je godišnju
skupštinu 28. veljače 2010. godine u
prostorijama Kluba
u Badličanu.
Nogometni klub Jedinstvo Gornji Mihaljevec održao je
godišnju skupštinu 21. veljače 2010. godine u prostorijama
Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu.
IZVJEŠTAJNI SABOR OGRANKA
UDVDR-a Gornji Mihaljevec
Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata, Ogranak Gornji Mihaljevec, održao je 12. veljače 2010. god.,
redovni godišnji Izvještajni sabor. Izvješće o radu ogranka
tijekom 2009. godine podnio je predsjednik ogranka gosp.
Franjo Kovačić, dok je financijsko izvješće podnio blagajnik
gosp. Branko Lovrec.
Na Izvještajnom saboru donijet je Plan i program rada za
2010. godinu, te financijski plan.
Kao gost Izvještajnog sabora bio je nazočan Predsjednik
Ogranka UDVDR-a Štrigova gosp. Zlatan Žižek.
Franjo Kovačić
SVIBANJ 2010.
KLUBOVI, UDRUGE I DRUŠTVA
SKUPŠTINA
NK
DUBROVČAN
Dana 23. ožujka 2010. godine u prostorijama Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu održana je skupština Nogometnog
kluba Dubrovčan - veterani.
Veterani NK Dubrovčan
Nogometni veterani na području naše
općine djeluju već jedanaestu godinu. Svake
godine jedni odlaze drugi dolaze jer radimo
na „pomladku“. Jesenji dio završili smo na
sredini tablice 5 mjesto od 10 ekipa. Na
proljeće pomaknuli smo se prema gornjem
dijelu a nadam se da ćemo i tako i ostati.
Brojčano smo se pojačali, jača je konkurencija i bolji su rezultati, iako igraju svi koji su
na spisku i dođu na utakmicu. Kroz zimsko
razdoblje imamo rekreaciju četvrtkom gdje
se mogu uključiti i ostali koji imaju želju za
rekreacijom ali moraju imati najmanje 30
godina. Kroz božino - novogodišnje blagdane organiziramo turnir veterana
gdje se također mogu natjecati svi iz
naše općine kao udruga, mjesni odbor
ili grupa mještana. Na ovogodišnjem
turniru sudjelovalo je šest ekipa a pobjeda je pripala najboljem. Nakon završetka turnira nema nikakvih nagrada
a zajedničko druženje se nastavlja.
Kao svake godine tako i ove
odlazimo na dvodnevni izlet. Ove godine to je Hrvatska, Split i otok Brač.
Nadam se da ćemo dobro iskoristiti
dvodnevno druženje kao i uvijek do
sada.
Franjo Golub
MIHALOVČAN 35
MIHALOVČAN 36
KLUBOVI, UDRUGE I DRUŠTVA
SVIBANJ 2010.
GODIŠNJA SKUPŠTINA
DVD-a GORNJA DUBRAVA
Dana 14. 03. 2010. god. održana je 57.
godišnja skupština DVD-a Gornja Dubrava,
koju je vodio predsjednik Vjenceslav Golub.
U prošloj 2009. godini društvo se odazvalo na čuvanje Božjeg groba u Crkvu sv.
Katarine u Gornjem Mihaljevcu. Odazvali
smo se i na svetu misu povodom sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, koja je bila
održana u Preseki. Četvrti put društvo je
učestvovalo na Hodočašću u Mariji Bistrici
također povodom sv. Florijana. U protekloj
2009. godini DVD Gornja Dubrava organiziralo je dvije zabave i jedne javne vježbe,
kao i turnir u malom nogometu.
Prisutni općinski čelnici pohvalili su rad
društva u protekloj godini, kao i suradnju sa
Mjesnim odborom Gornja Dubrava.
Upravni odbor uručio je Mihaelu Novak spomenicu za 10 godina rada u društvu,
a Zvonku Novak i
Zvonku Hunjadi dodijeljena je spomenica
za 30 godina rada u
društvu.
Vjenceslav Golub
GODIŠNJA SKUPŠTINA DVD-a GOR. MIHALJEVEC
I ove je godine održana redovna godišnja skupština DVD-a Gornji Mihaljevec.
Članovima Društva i gostima pročitano je
izvješće za 2009. godinu, a predstavljeni su
i planovi za 2010. godinu. Financijski plan
uvelike ovisi o općinskoj donaciji, te donaciji
pučanstva putem dobrovoljnih
priloga, na čemu zahvaljujemo. Pošto je naš DVD središnje društvo, potrebna nam
je i određena oprema, koja
je predpisana zakonskim normama. Svake godine imamo i
inspekcijski nadzor, stoga smo
upućeni u zakonske norme te
poznavanje nove i suvremenije
opreme. Imamo i formiranu
interventnu ekipu od 20 ljudi.
Svaki član interventne ekipe
ima barem zvanje vatrogasac,
te valjano liječničko uvjerenje.
Stoga se žitelji naše Općine
uvijek mogu osloniti na našu pomoć. Naša
želja je da bude što manje požara te ljudskih
nesreća. Još jedanput najljepše zahvaljujem
ljudima dobre volje na donacijama.
Tajnik: Jularić Zvonimir
SVIBANJ 2010.
MIHALOVČAN 37
TEČAJ ZA ZVANJE VATROGASAC
Domaćin ovogodišnjeg tečaja za zvanje vatrogasac koji se je
održavao u drugoj polovici mjeseca ožujka ove godine, bilo je
DVD Stanetinec. Tečaj je proveden u organizaciji Vatrogasne
zajednice Međimurske županije i Vatrogasne zajednice područja
općina Gornji Mihaljevec-Štrigova. Tečaj je pohađalo ukupno 28
kandidata iz 8 Dobrovoljnih vatrogasnih društava sa područja
Općina Gornji Mihaljevec i Štrigova. Tečaj za zvanje vatrogasac pohađalo je 27 kandidata i 1 kandidat za zvanje vartogasac I
klase.
Kroz svakodnevna predavanja koja su trajala dva tjedna kandidati su stjecali osnovna znanja i vještine vatrogasne struke.
Josip Petković
SKUPŠTINA
DVD-a
U GORNJEM
MIHALJEVCU
Dana 9. travnja
2010. godine u prostorijama Vatrogasnog doma
u Gornjem Mihaljevcu
održana je Izvještajna
skupština
VATROGASNE ZAJEDNICE
PODRUČJA OPĆINE DVD-a OPĆINE
ŠTRIGOVA-GORNJI
MIHALJEVEC.
SKUPŠTINA DVD-a
MARTINUŠEVEC
Dana 13. veljače 2010. godine u prostorijama Vatrogasnog doma u Martinuševcu održana je skupština
DVD-a Martinuševec.
MIHALOVČAN 38
OBILJEŽEN DAN
VATROGASACA
I NJIHOVOG ZAŠTITNIKA
SVETOG FLORIJANA
Na dan 04. svibnja svake godine
obilježava se Dan vatrogastva, a ujedno i
blagdan Dan sv. Florijana zaštitnika svih
vatrogasaca.
Dan vatrogasaca obilježava se od
1993.godine kada je Hrvatska vatrogasna
zajednica u cilju promicanja vatrogasne
djelatnosti i njegovanja tradicije ustanovila
stalne vatrogasne manifestacije.
U Općini Gornji Mihaljevec Dan vatrogastva se obilježava u nedjelju koja prethodi
KLUBOVI, UDRUGE I DRUŠTVA
SVIBANJ 2010.
tom datumu ili nedjelju kasnije. Po tradiciji
vatrogasci iz dobrovoljnih društava iz Općine Gornji Mihaljevec okupljaju se u Preseki
gdje obilježavaju taj dan i slave blagdan
svog zaštitnika, a to je ujedno i proštenje
u Preseki.
Tako je bilo i ove godine u nedjelju 02.
svibnja. Na misu koja je započela u 10,30
sati kod kapele u Preseki vatrogasci su došli u povorci noseći zastave. Po završetku
mise svi prisutni su bili počašćeni kolačima
koje su donirali članovi DVD-a Preseka i
mještani.
Josip Petković
SVIBANJ 2010.
SA SVIH STRANA
MIHALOVČAN 39
BIJELA ZIMA
U NAŠOJ OPĆINI
Prošla zima nas je, nakon višegodišnjih
suhih zima, obilato obdarila snijegom i
zimskim radostima. Bjelinom je uljepšala
naš brežuljkasti kraj i najviše razveselila one
najmlađe, koji su bez obzira na hladnoću
iskoristili svaki trenutak za igru na snijegu.
Odraslima je zadala i poneku glavobolju
zbog povremene poledice i neprohodnih
cesta, međutim naša se je zimska služba potrudila da ipak svakome oslobodi put do kuće
u najkraćem mogućem vremenu.
ŠTALICA
USPJEŠNO OTVORENA ZIMSKA
SEZONA ČIŠĆENJA SNIJEGA
Ni ove godine Vilima Novaka iz Gornjeg
Mihaljevca nije iznenadio snijeg koji je u trenutku zatrpao ceste. Na području Općine Gornji Mihaljevec uspješno su počišćene sve dionice cesta zahvaljujući vrijednom sumještaninu
koji se je pobrinuo za njihovu prohodnost. Kao
predsjednik Odbora za komunalne djelatnosti
želio bih se osobno, a i u ime svih mještana iz
područja općine Gornji Mihaljevec, zahvaliti
Vilimu Novaku na uspješnoj suradnji i dobro
obavljenom poslu.
U mjesecu darivanja i okupljanja najmilijih mnogi ljudi razmišljaju kako ispuniti
želje i nadanja. U tom mjesecu ne nedostaju
ideje i kreacije, pa se otvara veliki prostor
vlastitoj mašti. Svatko se trudi što ljepše i
svečanije dočekati Božićne i Novogodišnje
blagdane ukrašavanjem svojih gradova i
mjesta gdje žive.
Stoga su mještani Dragoslavec Sela
odlučili ukrasiti i osvijetliti svoje mjesto na
osebujan način. Na dječjem igralištu pokraj
Doma kulture postavljena je u betlehemska
štalica u prirodnoj veličini sa likovima i betlehemskim svjetlom u skladu sa biblijskim
zapisima.
Sa velikim oduševljenjem i marljivošću
ideja je realizirana donacijama mještana i
poduzeća „Toroid“ iz Nedelišća. Mnogi
roditelji fotografirali su svoje male anđele
u štalici za trajnu uspomenu.
Željko Fajs
Konrad Brezarić
Kruh
Svet je on kao ljubav Božja.
Mama i baka peku ga doma.
Mirisan je, ukusan je,
mekan je kao srce moje.
Blagovanje njegovo
sveto je.
Vrijedne bile ruke koje ga pekle.
Svečanost njegova bila veća od pjesme,
Svet bio kao Srce Božje.
Svet je on, svet je On!
Samanta Bauer 6. r.
MIHALOVČAN 40
Nakon gotovo 20 sati provedenih u zraku i
s dva presjedanju – u Frankfurtu i Dubaiu,
konačno smo stigle na Šri Lanku. Pogled iz
aviona pri slijetanju bio je prekrasan. Plavo
nebo sa pokojim pravilno oblikovanim bijelim
oblačićem, palme koje se penju u vis, zelenilo
i sunce. Iz hladnog i tmurnog Zagreba, tropi
su nas dočekali u svom svojem sjaju. No
odmah pri izlasku slijedio je šok. I to onaj
temperaturni. Vani je bilo 35 Celzijevih sa
vlagom u zraku od 77 posto. Znoj, drhtavica i
teško disanje. Popile smo vode i pokušale se
pribrati. Sestra i ja bile smo koliko uzbuđene,
toliko i prestrašene. Tek smo sada shvatile da
smo ušle u nama nešto potpuno novo, još neviđeno. U avanturu na otoku čaja, dragog kamenja i začina. U zemlju gdje je do nedavno trajao građanski rat. U zemlju tek nešto veću od
Hrvatske, ali pet puta mnogoljudniju. Dugo
godina koloniziranu, a danas veoma siromašnu
državu udaljenu 4 vremenske zone od Zagreba. Pomaknule smo kazaljke na satu i potražile
taksi koji će nas odvesti do Colomba – glavnog
i najvećeg grada Šri Lanke. Tamo nas čekaju
sestrini kumovi kod kojih ćemo se smjestiti. U
sat vremena vožnje s taksijem jedino o čemu
sam razmišljala bilo je kako na jednom od
najmanjih planeta mogu postojati dva tako
različita svijeta. Koliko god da se trudila, naginjala glavom kroz prozor auta i promatrala,
nisam mogla naći jednu poveznicu sa onim
modernim, civiliziranim svijetom u kojem sam
dosad živjela. Dobro, i ovdje žive ljudi i razvijen je kakav-takav promet, ali tu prestaje svaka
daljnja usporedba. Na cestama, koje su jako
loše, kotrlja se sve što možete zamisliti i sve
što se može kretati. Automobili su većinom
stari, trošni. Tek sam kasnijih dana primijetila
da ima priličan broj skupocjenih automobila
koji se baš i ne viđaju često na našim cestama,
poput Rolls Royceva, Hummera, Ferrarija i
sličnih. No, njih je najviše na cestama Colomba. Posebno se trebaju izdvojiti za ovaj dio
Azije karakterističina tuk-tuk vozila. To je
vozilo na tri kotača gdje sprijeda sijedi vozač,
SA SVIH STRANA
a otraga dvije ili tri osobe, mada se nas znalo
nagurati i šestero. Nema vrata, nego samo
staklo s prednje strane, a prekriven je ceradom. Vožnja tuk-tukom predstavlja pustolovinu za svakog turista,
jer vozači voze brzi slalom, te koriste svaki slobodan centimetar ceste, pa se vozilo cijelo vrijeme
naginje desno, lijevo. Kad se tome
pridodaju loše ceste s puno rupa,
pravo je čudo zapravo što nijednom nisam ispala van. Moglo bi
se reći da su i autobusi ovdje svojevrsna atrakcija. Onako stari, svi
odreda izgledaju kao da će se raspasti svakog trena. Nemaju vrata,
ni prozore, ali su obojeni kao slikovnice. Većina ih ima ugrađene
avionske motore, pa stvaraju nesnosnu buku. Kad se tome pridodaju trube, kao da slušate koncert
raštimanih glazbala. Truba je u
prometu broj jedan i koristi se za apsolutno
sve: ako skrećeš - trubi, ako pretičeš – trubi,
ako planiraš stati – trubi. Ma kakvi ŽMIGAVCI ili semafori. Općenito, prometnih pravila
nema. Odnosno, pravilo je da pravila nema.
Kao što nema ni pješačkih prelaza ili autobusnih stanica, tj. ne koriste se. Možeš i iskočiti
iz autobusa, sve je to normalno. Normalno je i
da se na motorima vozi cijela obitelj. Uz sve
vrste vozila, aktivni sudionici u prometu još su
i životinje. Psi, krave, majmuni, pa čak i slonovi. Uz ovako kaotičnu sliku prometa, moglo
bi se pomisliti da su nesreće česte, ali zbog
izrazite smirenosti vozača i stečenih vještina
kretanja u prometu, nesreća gotovo da i nema.
Ono što mi je najviše odvraćalo pozornost od
prometa, bila je nečistoća. Smeća posvuda. Na
pojedinim mjestima, prizori su bili strašni za
vidjeti. Kad smo stigle i smjestile se, otišle
smo prošetati gradom. I primijetile veliki paradoks: zemlja prekrasno miriši. Zatvoriš li oči i
zaboraviš kuda hodaš, jedino što osjećaš su
opojni, doduše, prilično intenzivni mirisi. Vjerujem da je glavni razlog u njihovim budističkim i hinduističkim obredima. Naime, ovdje
se kroz čitav dan pale svakojake stvari. U kućama, ispred njih, po ulicama, dućanima, a
najviše u hramovima. Kako je dan tekao, polako smo se privikavale na drugačije okruženje i
klimu. U sljedeća dva dana, nestao je onaj
početni šok i osjećala sam se posve uklopljenom. Na brzu prilagodbu uvelike je utjecao
trodnevni izlet na sam jug Šri Lanke na koji
smo krenuli odmah drugog dana boravka.
Ocean, valovi, palme i pješčane plaže. Luksuzni hoteli, welness i spa centri. Sve dotad viđeno na filmu i slikama bilo je ništa spram ovog
hedonističkog osjećaja senzualnog i duhovnog
zadovoljstva. Tek je tad rečenica Leonarda
DiCapria u filmu „Žal“ dobila za
mene pravo značenje: „Pravi raj
na Zemlji postoji i moguće ga je
pronaći na egzotičnim mjestima
naše planete.“ Sjećam se kako
sam nakon tog filma maštala o dalekim, tropskim krajevima. Vodeći se onom „mašta može svašta“
bila sam uvjerena kako ne može
postojati ništa ljepše od stvorenog
u mojoj maloj glavici. No, priroda
je pobijedila maštu, a lokalno stanovništvo unovčilo što im Majka
SVIBANJ 2010.
priroda dade. Unatoč tome, na plažama nećete
vidjeti puno turista. Dugogodišnje ratovanje i
razorni tsunami 2004. godine ostavili su teške
posljedice. Na povratku u Colombo posjetilo
smo jedno od mnogobrojnih sela koja su dale
izgraditi strane vlade nakon tsunamija u kojem
je poginulo više od 30 000 ljudi. Još će dugo
trebati zemlji da se oporavi od te katastrofe. U
Colombu nas je dočekalo sparno i „teško“
vrijeme, nebo je bilo oblačno i tmurno. Potajice sam se nadala da će proći neki manji monsun da ga doživim, al padala je tek kratko kiša.
Za razliku od naših krajeva kada nakon ljetne
kiše slijedi osvježenje, ovdje nema trunke
svježine. Kao da kiše nije pala. Narednih par
dana provela sam upoznavajući Colombo i
noćni život. Kako smo mladi svugdje jednaki i
ovdje je u prvom planu bila zabava i ples do
ranih jutarnjih sati. Lokalno je stanovništvo
prilično odvojeno od ostalih koji tu borave, pa
sam se više družila s mladima iz drugih dijelova svijeta nego domaćina. Upoznala sam
Ruse, Korejce, Japance, Brazilce, Indijce i
mnoge druge. Svi su oni većinom djeca roditelja koji ovdje rade u UN-ovim i inim misijama.
Tokom dana bile smo u shopping centrima, a
tek navečer bi posjetile neki hram, muzej ili
galeriju. Shopping centri nisu poput naših.
Osim mnogobrojnih dućana, tu su i restorani,
teretane, kozmetički i frizerski saloni, lounge
barovi i druge zanimacije. Najviše je dućana s
nakitom, što i ne čudi kad imaju najljepše drago kamenje. Postoje i galerije-dućani dragog
kamenja. U tom blještavilu osjećala sam se
kao kraljica u riznici svog nakita. Šri Lanka je
veoma bogata svim vrstama dragog kamenja,
ali najpoznatiji je plavi safir. Smatra se da se
najljepši oblik tog plavog kamena brusi upravo
ovdje. Jedan takav nalazi se u britanskoj kraljevskoj kruni, a u svom zaručničkom prstenu
imala ga je i princeza Dijana. Nema sumnje da
unatoč čaju, ono što je ipak najviše privlačilo
bogate moreplovce ovdje jest upravo bogatstvo, raznolikost i ljepota dragog kamenja. To
je ujedno i razlog zašto su cijene istog duplo
niže nego igdje drugdje. Za razliku od mene,
moje su se sestre ipak više dojmili budistički
hramovi. Prostorno prilično veliki sa velikom
koncentracijom intenzivnih miomirisnih ulja
nisu baš bili nešto čisti, obzirom da se u njima
može boraviti samo bos. Budizam je učenje
kojeg je otkrio Shakyamuni Buddha. Buddha
nije osobno ime već titula koja označava
SVIBANJ 2010.
budnog ili probuđenog, onog koji se probudio
iz sna o životu i koji stvarnost vidi onakvu kakva zaista jest. Zbog toga je budizam i učenje o
duhovnom buđenju nastalo na temelju Budinog
izravnog iskustva i predstavlja detaljno opisan
put koji do njega vodi. Pitanja na koja je Buda
odgovarao ista su ili vrlo slična pitanjima koja
mi postavljamo danas. Temeljna shvaćanja
Budinog nauka vrlo su izravna i upotrebljiva
u praksi. Loša i nepovoljna djela koja činimo
nisu posljedica naše izvorno zle prirode, već
dolaze iz neznanja o prirodi života. Tako nastaju pohlepa i odbojnost, a iz njih svi ostali
jadi, poput ljutnje, želje za povređivanjem,
straha, zavisti, ljubomore i uznemirenosti.
Oni život čine nesigurnim i teškim, a ljudske
odnose neskladnim i zamršenim. Budizam nas
upućuje kako smirivanjem uma, razvijanjem
svjesnosti i razumijevanja te njegovanjem
pozitivnih emocija možemo uzeti konce života
u vlastite ruke. Za to treba izgraditi samopouzdanje, objediniti energije, osvijestiti prirodu
svojeg djelovanja i njegove posljedice, usvojiti
određena moralna načela vladanja i imati jasnu
viziju daljnjega vlastitog duhovnog razvitka.
Stara izreka kaže: kao što veliki ocean na površini, u sredini i na dnu ima samo jedan okus,
okus soli, tako i Dharma (Budin nauk) na početku, u sredini i na kraju ima samo jedan okus
– okus oslobođenja. Budizam nije religija u
uobičajenom smislu riječi jer Buda nije bio ni
bog ni prorok, a ni Mesija. On ne nudi učenje
u koje treba vjerovati, niti njegova filozofija
služi produbljivanju znanja o stvarnosti samo
tog znanja radi. Budizam radije upućuje na to
što činiti, omogućujući tako stvarnu i cjelovitu promjenu. Budine su riječi: onomu tko je
pogođen strijelom, nije najpreče saznati tko je
strijelu odapeo, iz koje je kaste, od kakvog je
drveta izrađen luk - najpreče je izvaditi strijelu
i spasiti život. Možda upravo zbog takvog nauka ljudi unatoč siromaštvu i bijedi žive mirnim
i sretnim životima. Kad sam vidjela svu onu
sirotinju, ljude koji žive na ulici, bijedu i jad
kojom su pogođeni došlo mi je da plačem, ali
kad sam ih upoznala i vidjela da su u potpunosti neopterećeni materijalnim bogatstvom
spoznala sam da su u duši veoma spokojni i
da im je život ispunjen duhovnim bogatstvom.
To sam još dublje doživjela kad smo otišli u
unutrašnjost Šri Lanke, u planine. Išli smo
na trodnevni izlet na plantaže čaja. Kako smo
odmicali od Colomba, kilometar po kilometar,
klima se polako mijenjala, nestajalo je vlage i
palmi, a svježine je bilo sve više i više. Morala sam čak obući i vesticu. Konačno, nakon
SA SVIH STRANA
šest sati vožnje stigli smo u pokrajinu koja je
središte svjetske proizvodnje najčuvenijeg čaja
na svijetu. U Nuwara Ellyu. Ono što se kupuje po najskupljim cijenama u najpoznatijim
svjetskim dućanima, čaj kojeg pije kraljica
Elizabeta dolazi s golemih plantaža na kojima
rade žene. Na glavama imaju velike košare
u koje stavljaju listiće biljke čajevca. Kad ih
napune nose ih u tvornicu gdje slijede procesi
obrade kojima se stvara čaj kakvog mi danas
pijemo. Pojam velikih modernih tvornica
ovdje je nepoznat, radi se u malim manufakturama u koje se može doći, sjesti i kušati
čaj, te se upoznati s procesom proizvodnje. Mi
smo ih posjetili nekoliko, a u jednoj smo čak i
sudjelovale u proizvodnji vlastitog čaja. Ritual
pijenja čaja ovdje je veoma važan, a zadržali
su i poslijepodnevni „tea time“ od Engleza.
Oni su naime obožavali Nuwara Eliyu, što se
osjeća i danas. Arhitektura kuća
nalikuje tradicionalnom životu
visokih engleskih klasa. Tipični
viktorijanski način života, trava
je gotovo savršeno njegovana, a
golf igralište jedno je od najpoznatijih u južnoj Aziji. Vrhunac
engleskog izdanja pak je Hill’s
Club, dvorac kojeg su izgradili
engleski plantažeri kao mjesto
okupljanja u slobodno vrijeme
kako bi imali „dom daleko od
doma“. Ženama je bio zabranjen
ulaz, tek pred desetak godina
otvorili su „mixed bar“, gdje
su smjeli ući muškarci sa svojim ženama. Dvorac je okružen
prekrasnim parkom i vrtovima. Da bi se uopće
ušlo unutra treba imati iskaznicu članstva. Mi
smo kupili onu jednodnevnu, tzv. turističku,
pa smo postali članovi elitnog Hill’s Cluba. Ne
moram ni pričati kako sam se osjećala moćno i
prestižno, makar samo na jedan dan. Ušli smo
unutra, razgledali i ostali na večeri. Hrana je
slična onoj prije stotinjak godina, a za večeru
postoji i „dress code“, pa je doživljaj
engleskog plemićkog života bio potpun. Tada sam i shvatila zašto se
ovaj kraj naziva Malom Engleskom.
Inače, Nuwara Elyu nazivaju još i
vrtom Azije zbog brežuljaka, dolina
i slapova koji se spuštaju s podnožja
Mount Pidurutalagale, najvećeg vrha
u Šri Lanki. To mjesto otkrio je
1819. Samuel Baker, istraživač koji
je otkrio izvor Nila. Trećeg dana boravka ovdje posjetili smo botanički
vrt, a tek tada mojem divljenju nije
bilo kraja. Na stotine vrste različitog
drveća, cvijeća i ostalih biljaka. Što
MIHALOVČAN 41
se god zasadi, sve uspijeva. U jednom dijelu
vrt prelazi u malu džunglu, no tu nismo išli
zbog opasnosti od zmija. Mada sam ja htjela,
većina je prevladala. Želja mi se ispunila već
sljedećeg dana u Pinnaweli - sirotištu slonova. To je jedno od rijetkih mjesta od kojeg
je potpunosti napravljena turistička atrakcija.
Postoji određen raspored po kojem žive slonovi, njih stotinjak, a u njihovom kupanju i
hranjenju mogu sudjelovati i turisti. Kad smo
se zajedno sa slonovima spuštali do rijeke
gdje će se oni kupati, zamijetila sam čovjeka sa ogromnim udavom oko vrata. Odmah
sam stala. Rekao je da je mogu primiti ako
želim. Naravno da sam iskoristila priliku, no
tek kad sam je primila u ruke shvatila da je
toliko teška da je ni sama ne mogu staviti oko
vrata. Pomogao mi je taj čovjek, pokraj kojeg
je stajala jedna košara sa još jednom zmijom
– kobrom. On bi svirao, a zmija bi plesala.
Poslije zmija i slonova posjetili smo još jedan
vrt. Ovog puta, začinski. Bilo je zanimljivo
vidjeti sve ono što je zapakirano u staklenkama i kupujemo s polica dućana, u svom izvornom obliku. Dobili smo i besplatnu masažu s
nekima od njih. Meni je najbolja bila masaža
leđa s vanilijom i masaža čela s kokosom. Svi
mirišljavi otišli smo do Kandya – posljednje
prijestolnice šrilankanskih kraljeva. Tu se
čuva Budin zub,a kako svakog dana ovdje
hodočasti stotine ljudi, čeka se nekoliko sati
u hramu da se dođe do njega. Od svih hramova koje sam vidjela, ovaj je bio najljepši.
Velebno, poluotvoreno zdanje sa predivnim
zelenim vrtovima. Najbolji pogled na njega
pružao se s vrha brežuljka na koji smo se popeli, no zbog vrućine brzo smo sjeli u klimatizirani auto i odvezli se najpoznatijeg filmskog
mosta – mosta na rijeci Kwai. Nažalost, most
nije obnavljan, pa kraj njega stoji veliki znak:
„na vlastitu odgovornost“. Željni avanture,
naravno da smo ga prošli. Tu smo sjeli u
istoimeni kafić prepun slika sa scenama filma.
Pjevušeći poznatu skladbu iz filma vratili smo
se u Colombo. Ostala su nam još dva dana do
povratka kući koje smo iskoristile ispijajući
koktele u egzotičnim ambijentima. Šri Lanka
je zaista čaroban otok. Opravdala je svoje ime
„Lijep otok“, što u prijevodu znači taj naziv.
Zadnjeg dana lijeno smo slagale stvari u putne
torbe, a još teže ušle u avion. Čekao nas je
dugi let do hladnog Zagreba, a srce nam je još
uvijek kucalo u egzotičnom ritmu romantičnih
palmi, visokih valova, zelenih plantaža i pitomih brežuljaka Šri Lanke.
Narcisa i Ivančica Sklepić
MIHALOVČAN 42
SA SVIH STRANA
SVIBANJ 2010.
VUZMENKE
- OSTALA SELA
Uz uskrsne blagdane veže se i starinski
običaj paljenja Vuzmenki, koje svojom svjetlošću tjeraju zle duhove. U današnje vrijeme to je prije svega prilika za druženje u
krugu obitelji i prijatelja. Sa svakog brijega
u mnogim mjestima naše Općine mogla se
vidjeti plamteća svjetlost, koja je upotpunila
naše veselje.
USKRS – SV. MISA
Uskrs, kao najveći blagdan kršćanstva, zauzima posebno mjesto u životu
svakog vjernika. Tada i oni, koji ponekad
u svakodnevnim obavezama i užurbanom
načinu života zaborave na Boga, odu na
Svetu misu i pomole se. U svečanom i
dostojanstvenom tonu kroz Uskrsne blagdane i ove nas je godine vodio velečasni
Ivan Vugrinčić, dok su vatrogasci u
iščekivanju Isusova uskrsnuća tiho pazili
na njegov grob.
USKRS DOČEKAN UZ VUZMENKE
U predvečerje Velike subote u Dragoslavec Selu pojavio se neobičan prizor
svjetlosti i topline koji je impresionirao
svakog mještana i prolaznika. Desetak
Vuzmenki poredanih jedna do druge svojim plamenom vinule su se prema nebu
i nagovještale dolazak velikog blagdana
Uskrsa. Blagdanskom ozračju pridružili
su se i mještani koji su u korpicama i
cekerima donosili razne specijalitete i
razna tekuća osvježenja, smjestivši se na
panjeve i klupe izrađene od akacije. Tako
je u međusobnom druženju uz pjesmu i
Moje djetinstvo
Kad sam bio dijete,
uvijek nisam imao sreće
jer me nitko čuvati neće.
Kad sam znao jesti,
a nisam znao sjesti
čekao sam da me mama smjesti.
veselo raspoloženje u Dragoslavec Selu
dočekan Uskrs.
Željko Fajs
Kad sam puzao
sve sam bacao,
tata se stalno ljutio
ali ja ga nisam razumio.
Kad sam hodao
stalno sam padao
a to je boljelo
ali nisam hodalice volio.
Luka Vuković 6.r.
SVIBANJ 2010.
PUŽEVI
Mnogi vrtlari/ice vode stalnu i mukotrpnu
borbu s najezdom puževa. Puževi se najviše
šire za vlažnih godina – noću i tijekom kišnog
vremena, a nemilice izjedaju povrće i ostale
biljke. Većinom su najveći problem puževi
golači, dok mali puževi s kućicom – žuti živičinjak i gajski živičinjak (prugasta kućica) ne
pričinjaju velike štete, kao ni veliki vinogradnjak (veliki puž s kućicom), koji jede čak i
jajašca puževa golača i na taj način pridonose
regulaciji broju puževa u vrtu. Međutim, puževi su i “zdravstvena služba” u vrtu – pojedu
uvele biljke i uginule životinje i imaju korisno
mjesto u ekološkom sustavu.
Najugroženije su salate, dalije, kadifice,
jagode (plodovi), gredice s usjevima i mlade
biljčice općenito, a preventiva su biljke koje ih
odbijaju kao međukultura – gorušica, paprat,
rajčica i dragoljub (ili prekriti gredicu s listovima navedenih biljki)
Preventiva:
Puževi jajašca odlazu u pukotinama i
jajašca izgledaju kao sitni bijeli biseri. Zato
treba poravnavati zemlju na obranim gredicama. U rano proljeće treba češće prekopati
zemlju kako bi promrzla odložena jajašca.
Tijekom vlaznih godina malčirati samo tankim
slojem ili uopće ne, ne zalijevati navečer.
Postoje i ograde za pužve – bio-fix – švicarski
izum – pocinčani lim čiji gornji rub ima izrazito savijen profil i puževi ju ne mogu prijeći
– dugovječna ograda. Emca – ograda s 2 tanke
žice pod naponom struje – štiti od puževa.
Oko izrazito ugroženih biljaka staviti obrambene trake od suhe piljevine ili oštrog pijeska,
komadića trstike, ječmene plijeve ili borovih
iglica.
Prirodni neprijatelji: ježevi, žabe, slijepići, gušteri, trčci, ličinke krijesnica, rovčice,
patke i ostale ptice – štitite prirodne neprijatelje!
Ostale metode: Za suhog vremena djeluje
vapno, kameno brašno ili drveni pepeo oko
ugroženih kultura. Ali s posipavanjem navedenih morate biti oprezni: drveni pepeo povećava lužnost tla, a vapno povećava kiselost,
tako da na umu morate imati koje vam je pH
vrijednosti tlo i koje biljke uzgajate na gredici
koju ćete posipavati. Možda najbolje isprobati
kombinaciju.
Piljevina odbija puževe jer ih bode i izbjegavaju ju – posipati piljevinu okolo gredice da
ne mogu prijeći preko “granice”
SA SVIH STRANA
Talog
od
kave – puževi ne
podnose talog od
tave i naveliko ga
izbjegavaju, posipajte ga posvud po
gredicama – time
ne samo da ćete
otjerati puževe,
već i nahraniti
gliste koje obožavaju talog od kave
i lagano dognojiti
zemlju. Talog od
kave blago povećava kiselost u
tlu, idealan je za
bobočasto voće.
Zamke: drvene daske, vlažne vreće, veliko lišće povrća,
izdubeni grejpovi ili krastavci, naopačke okrenute glavice salate – tu će se se tijekom dana
sakriti puževi i tako ih možete skupiti u velikom broju – i odnjeti daleko od vrta – uvijek
ih je lako odnjeti nekamo u šumu ili na livadu.
Mamci s pivom – njih treba postaviti čim dalje
od vrta jer ih strašno privlači, čak u krugu od
100 metara, pa da ih ne namamite u vrt.
Biljkama protiv
nametnika
BILJKE POMAŽU BILJKAMA:
bolest/nametnik: odbijajuće biljke:
buhač - pravi pelin, paprena metvica, salata, žutilovka u cvatu
Krumpirova zlatica - hren, mrtve koprive,
paprati
Kupusni bijelac - kopar, kadulja, ružmarin, majčina dušica, paprena metvica, pelin,
rajčica, celer
lisne uši, krvave uši - dragoljub, lavanda,
vrtni čubar
lukova muha - mrkva
miševi, voluharice - češnjak, kockavica,
mlječika, pasji jezik, kokotac, suncokret (kao
zaštitno rubno bilje)
mravi - lavanda, vratić, matilovac
mrkvina muha - luk, kadulja, grbica
muhe - bosiljak, vratić, orah, nicandra
nematode (glistaci) - kadifice, neveni,
facelija
pepelnica - češnjak (općenito baktericid i
fungicid), vlasac
puževi - usjev gorušice, luk, češnjak, dragoljub, kadulja, izop, majčina dušica
ribizova hrđa - pravi pelin uz grmove
ribiza
Pripravci od koprive
i njihova primjena
Kopriva (urtica dioica) je ljekovita i jestiva biljka. U biovrtlarstavu kopriva jest jedna
od najvažnijih biljaka jer ima jako široku
primjenu, a najviše se koristi za pripravke
kojima se jača otpornost biljaka, sredstva za
prskanje protiv nametnika i kao tekuće gnojivo
za biljke.
Kopriva kao tekuće gnojivo za biljke djeluje uravnotežujuće i ljekovito, potiče rast i
stvaranje klorofila, te privlači gliste u vrt. Ko-
MIHALOVČAN 43
privino gnojivo je bogato dušikom, a ne vole
ga jedino grah, grašak, luk i češnjak.
LJUTA JUHA OD
KOPRIVE
Koristi se kao sredstvo za prskanje protiv lisnih ušiju na voćkama, grmlju i ostalim
biljkama.
Sastojci: - 1 kg svježe koprive, ubrane
prije nego je procvala
- 10 litara kišnice ili odstajale vode
Kopriva se pomiješa s kišnicom u posudi
i ostavi da odstoji 12-24 sati – ne duže jer se
gube “žareće” tvari koprive. Ovaj se pripravak koristi nerazrijeđen i djeluje protiv lisnih
ušiju. Učinkovitost je dvojbena i rezultati ovise o cjelokupnom biosustavu u vrtu.
Za prskanje probajte odabrati prskalicu
kojom možete čim ciljanije prskati – da se ne
raspršuje nepotrebno na sve strane i ne prskajte za vjetrovitih dana – da ne uništite i korisne
kukce u vašem vrtu.
Ovaj pripravak ima ograničeno djelovanje
(ne djeluje dugo kao kemijski pripravci) i preporuča se u slučaju najezde prskati zaredom
nekoliko dana.
KOPRIVINO TEKUĆE
GNOJIVO
Koristi se kao sredstvo za prskanje ili
zalijevanje za obranu od nametnika i jačanje
otpornosti biljaka.
Sastojci: - 1 kg svježe ili 200 grama suhe
koprive, ubrane prije nego je procvala
- 10 litara kišnice ili odstajale vode
Kopriva se pomiješa s kišnicom u posudi i
ostavi da odstoji 3-4 dana
Preporuča se otvor posude prekriti nekom
mrežom da ne bi ptice mogle upasti u posudu.
Nakon 3-4 dana juha počinje fermentirati na
suncu i tada se koristi kao sredstvo za prskanje, razrijeđena u omjeru 1:50.
Kao gnojivo za zalijevanje koristi se razrjeđeno u omjeru 1:10, s time pazite da zalijevate na tlo u području biljaka, ne po zelenim
dijelovima biljaka.
KOPRIVINO TEKUĆE
GNOJIVO II
- postupak je isti kao i kod prvog recepta
za koprivino tekuće gnojivo, ali se ostavi
duže u posudi – spreman je za upotrebu kad
poprimi tamnu boju i prestane se pjeniti, a to
je otprilike za 1,5 – 3 tjedna. Ta hranjiva juha,
ako je imate u većim količinama, koristi se do
kraja vrtlarske godine. Rijedi se u omjeru 1:
10, ili ako je napravljena “jača” smjesa, s više
aktivnih sastojaka, u omjeru 1:20. Eventualni ostatak na kraju godine može se dodati u
kompost.
VAŽNO: za izradu gnojiva koristite plastične ili kamene posude, nikako ne metalne,
jer prilikom vrenja može doći do neželjenih
kemijskih reakcija gnojiva s metalom. Posudu
nemojte puniti do vrha, ostavite malo slobodno
radi toga jer se gnojivo prilikom vrenja zapjeni. Na vrh posude obavezno stavite nekakvu
mrežu ili rešetku da biste spriječili da u posudu
upadnu ptice ili druge životinje.
M. Jelinek
MIHALOVČAN 44
SA SVIH STRANA
SVIBANJ 2010.
DEKORIRANJE - UKRAŠAVANJE JELA najvažnija pravila
Sastojci:
Za 4 osobe:
0,8 kg srnećeg buta bez kosti, 0,4 kg
maslaca, 0,4 kg kompota od višanja, 0,04 l
Shery brandy-a, 0,1 l crnog vina, 0,001 kg
cimeta, 0,001 kg šećera, 0,1 kg povrća iz
marinade, 0,2 kg mesna temeljaca.
Za prilog
valjušci od krumpira
Opis:
Na maslacu ispržimo medaljone s obje
strane, zalijemo temeljcem i kratko pirjamo.
Dodamo pasirano povrće iz marinade, zatim
crno vino, Shery brandy, cimet i šećer. Pirjamo još nekoliko minuta na laganoj vatri.
Uz medaljone kao prilog poslužujemo valjuške od krumpira.
Sastojci:
Svinjetina ili teletina, luk, suha slanina,
gljive lisičarke ili šampinjoni, ulje, ajvar,
senf, začini.
Opis:
Očišćene gljive narežemo i poparimo
kipućom vodom pa ocijedimo. Odreske lagano popržimo s obje strane na vrućem ulju.
Nakon toga odreske maknemo, a u istu posudu stavimo suhu slaninu izrezanu na tanke
rezance i kratko je popržimo. Zatim primiješamo pripremljene gljive, dobro izmiješamo i lagano pirjamo povremeno dolijevajući
vode. Na kraju umiješamo sol, papar, malo
ajvara, senfa i pripremljene odreske. Poslužimo uz pirjanu rižu ili njoke.
Ne kaže se bez razloga da se lijepo garnirana hrana ”jede očima”. Naročito se
pažnja poklanja ukrašavanju hladnih jela jer se pri tom ne misli samo na jelo već i na
dodatke: kolutovi ili kriškerajčice, rotkvice, ukrasni peršin, lijepo oblikovan maslac,
masline, kiseli krastavčići i sl.
Pri kombinaciji dodataka za ukrašavanje treba imati u vidu sljedeće:
- dodatak za ukrašavanje treba istaknuti boju, oblik ili sličnu karakteristiku jela, a
ne smije ovo potisnuti,
- ukrasi trebaju biti kontrastne boje: jela sa sirom - paradajz, paprika i sl.
- dodatak treba jelo dopunjavati u okusu i hranjivoj vrijednosti,
- treba ga upotrijebiti racionalno i sa mjerom, suviše ukrasa djeluje sasvim suprotno.
Za ukrašavanje jela postoji i veoma raznovrsan pribor. Među neophodne spadaju:
oštar nož, okrugli izrezivač, nazupčen nožić i vrećica sa raznim ulošcima.
Za ukrašavanje se može koristiti: majoneza, kečap, rotkvice, crni luk, rajčica,
limun, masline, krastavci, naranča, tvrdo kuhana jaja, razni oblici sjeckanog sira,
maslac, zeleni maslac, crveno-zeleni maslac, crvene kuglice od maslaca, razne vrste
voća (posebno jagode, maline, kupine, ribizle, višnje i trešje), voćni sokovi, prženi
lješnjacii, orasi ili bademi.
D. Kovačić
Goveđa pržolica na međimurski
način
(glavno jelo),
Specijalitet međimurske kuhinje
Sastojci:
Za 4 osobe:
80 dag goveđe pržolice, 2 glavice luka,
6 režnjeva češnjaka, 1 žlica brašna, 20 dag
rajčica, 50 dag krumpira, 15 dag paprike,
1 dl ulja, 15 dag suhe slanine, 1 žličica
mljevene crvene paprike, 1/2 vezice peršina
sol i papar
Opis:
Goveđu pržolicu narezati na četiri
odresaka, istući ih batom, posoliti i
popapriti, uvaljati u brašno i popržiti s
obje strane na dobro zagrijanom ulju. Meso
izvaditi i staviti na zagrijani tanjur. Na istom
ulju popržiti sitno isjeckani luk, češnjak i
peršin. Dodati slaninu narezanu na režnjeve
i posuti mljevenom paprikom. Preliti juhom
ili toplom vodom, vratiti popržene odreske
i zajedno pirjati desetak minuta. Paprike
očistiti od sjemena, oprati i razrezati na
četiri komada. Rajčicu oguliti i razrezati na
četiri komada, istisnuti sjeme i sok. Pržolice
posložiti u vatrostalnu ili zemljanu posudu
zajedno s umakom u kojem su se pirjale,
dodati krumpir, odozgo posložiti paprike
i rajčice, posipati sjeckanim peršinom i
preliti iscjeđenim sokom od rajčica. Peći
40 minuta u pećnici na temperaturi od 180
stupnjeva C.
ADRIANA NOVAK
Svinjski lungić u moštu
(glavno jelo),
Specijalitet međimurske kuhinje
Sastojci:
1 kg svinjskog lungića (file), 0,25 kg
crnog grožđa (po mogućnosti vrste Izabela),
0,05 kg kukuruznog brašna, 0,25 kg sjeckana luka, 0,25 kg mrkve, 0,05 kg svinjske
masti, 0,30 l crvenog mošta, sol, papar
malo bijelog brašna.
Opis:
Svinjski file razrezati po dužini do pola
tako da ostane spojen, te ga rasklopiti i
istući kuhinjskim batom. Na jednu polovicu
rasklopljenog filea treba posložiti grožđice
pa preklopiti drugim dijelom filea i potući
rubove da nadjev ne ispadne. Nakon toga
cijeli file treba dobro uvaljati u kukuruzno
brašno i položiti ga u duboku tavu gdje
smo prethodno na masnoći pirjali izrezanu
mrkvu i luk. Lungić treba zaliti moštom i pirjati dok meso ne omekša, a pri kraju dodati
bijelo brašno da se umak zgusne. Grožđane
bobice odvojeno popržimo na masti da se
lakše odvoji kožica, pa tako oguljene cijele
dodamo u umak.
D. Kovačić
DARIA BORKO, 6. r.
SVIBANJ 2010.
MIHALOVČAN 45
MIHALOVČAN 46
SVIBANJ 2010.
USLUGA GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE
I PRIJEVOZA
DRAGUTIN
BOGDAN
Zebanec Selo 12, mob. 098/242-589
GORNJA DUBRAVA 59a, 40306 Macinec
tel. 040-899-210, fax 040-899-456
e-mail: [email protected]
www.lamela.hr
Proizvodnja – usluga – prodaja
- lamele kvačila
- potisne ploče
- potisni ležaji
- obloge kočnica
- disk pločice
- lamele cisterni
Primjena:
Usluga:
- izrezivanje frikcije na CNC stroju
- tokarenje diskova i doboša
- brušenje potisnih ploča i
zamašnjaka
- motocikle i skutere
- osobna i dostavna vozila
- teretna vozila i prikolice
- traktore i poljoprivredne strojeve
- utovarivače i ostale građevne
strojeve
- posebne namjene po uzorku
ili crtežu
MEĐIMURSKE VODE d.o.o.
za vodnogospodarsku djelatnost,
vodoopskrbu i odvodnju
40000 ČAKOVEC, Matice hrvatske 10
tel. 040/ 37 37 00
fax 040/ 37 37 71
[email protected]
www.medjimurske-vode.hr
COPMPANY WITH
INTEGRATED MANAGEMENT SYSTEM
CERTIFIED BY DNV
ISO 9001-14001-22000
vl. Stjepan Novak
Gornja Dubrava 47a
40306 MACINEC
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
2
File Size
5 925 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content