GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
1
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
PUTOVI I STRANPUTICE
Đe je
Livno?
A mi svi skupa u nesretnoj Bosni i
Hercegovini i samo malo manje
nesretnoj Hrvatskoj, dokle ćemo se
zgražati tek nad, i slijepcu i budali,
vidljivim posljedicama, a previđati
također očigledne, zar ne, uzroke?
Više volim (iza)zov stranputice nego izvjesnost (auto)puta. Pa ako se moje raspoloživo
vrijeme poklopi s pristojnim atmosferskim,
teško ću odoljeti. Baš tako izazovna bila je
sunčana neđelja 08.lipnja. Krenuo sam iz
Zagreba oko podne, pa skrenuo s autoputa već u Karlovcu, pa mi pred Plitvicama
opet ruka poletjela na lijevi žmigavac, pa u
Izačiću uš’o, a neđe oko ponoći na Ivanici
izaš’o s te deboto najduže cestovne bosanskohercegovačke dijagonale. I ni to mi nije
bilo dosta, već sam se u Bugojnu sjetio da
se ne mogu sjetiti kad sam zadnji put bio u
Livnu, pa preko Kupreških vrata, Kupresa,
Duv…, pardon, Tomislavgrada, e da bih
protegnuo noge i okrijepio se baš u Livnu.
Livno mi je ostalo u sjećanju kao tipična
bosansk(ohercegovačk)a multinacionalna
i multikulturalna sredina. A toga prekrasnog
nedjeljnog popodneva, uspjevši prošetati
tek poslovnim centrom grada stekao sam
dojam da je u međuvremenu svaki
(pra)povijesni hrvatski kralj ili knez, svaki
otac hrvatske domovine, svaki hrvatski
svetac, fratar, Matica, prijestolnica, gradheroj, pa čak i pjesnik uspio dobiti svoju
ulicu. Četiri dana uoči početka svjetskog
nogometnog prvenstva i „povijesne“ inaugurativne utakmice Brazila i Hrvatske, činilo se da je svaki drugi od mnogobrojnih
šetača, i još mnogobrojnijih sjedača po
kafićima, razigrane djece u centralnom
parku nosio nešto „kockasto“ na sebi, a
većina automobila da je već bila zakićena
hrvatskim zastavicama odnosno „kockastim“ navlakama po retrovizorima. I tako
došetah do zgrade policije. Iznad glavnog
ulaza tri držača za zastave,ali popunjen je
samo srednji i to zastavom, koliko me
sjećanje služi, bivše, odavno ukinute, a
odnedavno u Haagu (posredno) osuđene
tako-onda-nazivane Hrvatske zajednice
odnosno Hrvatske republike HercegBosne. Čim sam „iako iscrpljen od puta“ u
ponoća došao doma otvaram Internet i
saznajem da je to zapravo službena, aktualna i (ustavnopravno) važeća zastava
desete, teritorijalno najveće, Hercegbosanske bosanskohercegovačke županije/kantona, kojoj da je Kupres (sic!) sjedište, a
Livno tek sjedište vlade, a Duv…, pardon
Tomislavgrad sjedište skupštine, a u kojoj
su i nekad „čisto srpske“ općine Glamoč,
Grahovo i Drvar. Dakle, ukinuta i u Haagu
osuđena HZ / HR Herceg-Bosna i njezini
simboli, zastava i grb, nastavljaju živjeti i
djelovati kamuflirani u Hercegbosansku
županiju i njezine simbole. Ima bit da je ključna caka koja je, po svoj prilici, zamazala
oči svim relevantnim faktorima, od Visokoga
predstavnika do Ustavnoga suda izostanak one crtice između „Herceg“ i „Bosna“.
Naime, pokušavajaći odgonetnuti tajnu
onih triju držača, postavio sam dvije
hipoteze. Ako datiraju još iz „Juge“, onda
je jedan bio predviđen za „državnu“, drugi
za „republičku“, a treći za „partijsku“ zastavu. Ako su novijega datuma, onda bi jedan
trebao biti za državnu (pitanje svih pitanja
u BiH: staviti ovu riječ pod navodnike ili ne?),
drugi za „entitetsku“, a treći za „županijsku“
zastavu. Međutim, Internet me informira da
je Ustavni sud BiH ukinuo simbole, zastave
i grbove, i Federacije BiH i Republike Srpske
jer da oni ne simboliziraju sve bosanskohercegovačke narode, već samo „bošnjački“ i „hrvatski“ u Federaciji, odnosno „srpski“ u RS. Pa kako onda da je i za Visokoga
predstavnika i za Ustavni sud BiH i za sve
one koji bi to pitanje mogli i/ili trebali pred
njima potegnuti sasvim u redu: a) da su
zastava i grb teritorijalno najveće i (izvorn-
om, predratnom) strukturom stanovništva
jedne od najizmješanijih županija/kantona
„pravo“ (s bosanskim naglaskom i bosanskim značenjem tog pojma) jednonacionalni; b)da se uz tu jednonacionalnu zastavu u jednom od ona dva prazna držača na
zgradi livanjske policije ne vije i državna
zastava Bosne i Hercegovine? Ako je sve
to u redu, kako očekivati od livanjskog
državnog odvjetništva i policije da savjesno provedu istragu oko nedavnih slučajeva javnog spaljivanja državnih zastava
Bosne i Hercegovine u Livnu i okolici? Prvi
put, ako se dobro sjećam, to je učinjeno
kao satisfakcija zbog poraza „naših“
(reprezentacije Hrvatske), a drugi put kao
izraz likovanja zbog poraza „njihovih“
(reprezentacije BiH). Odnosno, ako nad
ulazom u livanjsku policiju „vihori“ samo
zastava Hercegbosanske županije odnosno kantona odnosno zajednice odnosno
republike, a ni u jednom od dva prazna
držače nema mjesta za državnu zastavu
Bosne i Hercegovine, po čemu bi uopće
za mentalni sklop policajaca i državnih (sic!)
odvjetnika koji svakodnevno ulaze i izlaze
ispod te jedne i jedine zastave, kao i njihovih političkih mentora, bilo neprilično
uklanjanje državne zastave BiH iznad ulaza u jedan obični livanjski kafić? A mi svi
skupa u nesretnoj Bosni i Hercegovini i
samo malo manje nesretnoj Hrvatskoj, dokle ćemo se zgražati tek nad, i slijepcu i budali, vidljivim posljedicama, a previđati također očigledne, zar ne, uzroke? Ma i one
spaljene zastave su makar nekoliko sati
budile sjećanja na izvornu bosansk
(ohercegovačk)u dušu Livna, za razliku od
ona dva stalno prazna držača ponad porte
zgrade livanjske policije.
Darko Kaciga Dubrovčanin
Mrš kleroustašiji, sloboda (hrvatskoj) naciji!
PS
Ceterum censeo…uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima
koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime
– Most Dubrovnik.
OTVORENO PISMO KOMUNALNIM SLUŽBAMA GRADA I DNŽ,
LUČKOJ KAPETANIJI DUBROVNIK
I KONZERVATORSKOM ODJELU DUBROVNIK
Zabrinuti smo
Evo što su nam naši sugrađani dojavili proteklih dana na Zeleni
telefon Eko-Fon 020/453-850:
Posječene 24 topole u Velikom Stonu, kanalizacija smrdi na putu
kod Hotela u Donjem Čelu, trava 70 cm na plaži u uvali Lapad, na
Lokrumu samo 40 m od Maksimilijanova samotana niknuo „drveni čardak ni na nebu ni na Zemlji„- buduće barake, još uz to se
uništava povijesna baština, betonizacija i nasipanje Omble i dalje
napreduje, jahte i jedrilice se sidravaju nasred Omble... i prijete i
prometu i zagađenju Omble
Vjerujemo našim sugrađanima i dijelimo njihovu zabrinutos, te vas
molimo za žurno očitovanje.
Voditeljica Zelenog telefona Eko-fona Jadranka Šimunović
2
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
MALOGRAĐANŠTINA I KOMPLEKSI
„Naškoj“ nepismenosti
nikad’ kraja...
Koliko se žuči prolilo u polemikama za i protiv Belvedera, na nastojanje da magistrala
zaobiđe Grad. Još odzvanjaju zapomaganja gospođe Bebe Beritić da se zaštiti Grad
od betonskog okova, da puninu svoje autentičnosti istakne u zelenom vijencu padina
Srđa i plavetnila mora. I da je onda bila tako snažna i glasna svijest struke i građanske
razboritosti nikada se ne bi sagradio ni „Neptun“, ni „Belveder“, a možda niti „Excelsior“
Bio je tu nekad restoran „Pergola“ . Očito da je nekome
zvučalo ljepše i privlačnije nego
naški odrina. Uostalom strano
je pa je i time malograđanski
kompleks nakratko potisnut . A
i talijanski gosti će ga razumjeti
i dakako navaliti, ko u svoje .
Očito nije se baš tako dogodilo
jer je poduže bio zatvoren. Ali
zato sada u novom ruhu i s
novim „domaćim“ imenom „
Pantarul “. I slika prikazuje što
to znači. Da ne treba interprete.
Nastojanja su bila dobronamjerna ali je pismenost , ko u puno
slučajeva naškoga izostala. I
priklonila se novokomponiranom dubrovačkom govoru. Jer
sve te naške riječi koje čujemo i
čitamo, iz srama prema svome
a iz oduševljenja prema tuđemu
bez razmišljanja pružaju ruke
preko granica Republike i
ponosno ih unose u njedra Grada. Da se zna ‘ko je gazda ! Ama
nije pantarul nego pantaruo. Taj
karakteristični dubrovački samoglasnik „O“ kojim završava (
a i počinje; ožica, oliganj, odviše
… ) puno riječi jest naša prepoznatljivost koja nije standardna ali nije ni nepravilna. Pa tako
imamo bezpotrebno posuđeni
mul, mirakul , skandal, karneval
...umjesto naškoga : Muo , mirakuo , skando , karnevo ... , i pribor za jelo: nož, ožica i pantaruo. A kad se sklanja postaje
pantarula- lu, mula-lu, mirakulalu, skandala-lu, karnevala-lu.
Pa kad je vjekovna prikla
prikonoći postala fritula zašto i
dobrojutro ne bi bilo good
morning? U samim počecima
turizma , stari čovjek, moj susjed prije 50 godišta zn’o mi je
rijet : „Sinko, više ti vrijedi jedan
„Gut morgen“ nego stotinu „Dobro jutro“ . I tako: „Hrvatsku ni
za što “ a za solde sve!
Šetamo dalje prema predivnoj
izložbi „Hrvatska iz zraka“. I uzput, u srcu Lapada na mjestu
nekada kamene ville u sivilu izniklo zdanje čudnih oblika. Školski primjer kontrasta ljepote i
nakaze. Villa prekoputa koja je
izdržala nasrtaj ponude ostala
je svjedočanstvo produhovljene
arhitekture, ugođaja i ukrasa
Lapada. A kako nazvati ovaj
zločin ? Možda „Blidinjsko
geto“. ili
unakaženi Lapad . I koliko
sarkazma u ponudi „cvijeta
nekretnine“. Privodi se kraju na
temelju
svekolikih dozvola „nepotkupljivih“ stručnjaka premazanih
mirisom tisuća orhideja. U cvjetnom polju „ podmazanog “
betona!?
Impresivnost izložbe navodi na
razmišljanje. A dolaskom doma
kao u nastavku romana. Na
DUtv intervju našega znanoga
građanina . O svemu. O Gradu.
Kako bi to sve moglo, a i trebalo izgledati. Što bi smetali neboderi na Srđu, zašto ne graditi
iznad magistrale, a što bi tek bilo
da je magistrala išla po samome
Srđu, kako ne smeta Belveder,
Excelsior...? Slušati i naslušati
se. Misliti, razmisliti i zabrinuti se.
Naručeni razgovor u potvrdu
svojih bolesnih stremljenja kratkovidnih ideja materijalističkog
poriva, na snazi Berluskonijeve
medijske moći postaje opasan,
za Grad. Za Baštinu. Pa i za prisjetiti se; koliko se žuči prolilo u
polemikama za i protiv Belvedera, na nastojanje da magistrala zaobiđe Grad. Još odzvanjaju zapomaganja gospođe Bebe
Beritić da se zaštiti Grad od betonskog okova, da puninu svoje
autentičnosti istakne u zelenom
vijencu padina Srđa i plavetnila
mora. I da je onda bila tako
snažna i glasna svijest struke i
građanske razboritosti nikada
se ne bi sagradio ni „Neptun“,
ni „Belveder“, a možda niti „Excelsior“. Naravno ovako napadni. Ali tak’a razmišljanja treba
odagnati režiranim nastupom
građanske osobe, spustiti je u
polje prostodušnog puka i uvjeriti ga u zlatnu budućnost tuđega Grada. I gledano iz kuta priučene ugostiteljske struke u
kojoj su sazdane sve znanosti
krajobraza, arhitekture, estetike,
povijesti umjetnosti, društvenih
i inih znanosti,širokog pogleda
od trpeze do blagajne , a kao
glasnogovornika „uzdanice
naše budućnosti“ ostaje nam
više nego se zabrinuti
Davor Mage
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Kanal bez
željeznih rešetki
Furesti s kruzera, nakon razgledavanja stare gradske jezgre, sa
Straduna prolaze između konopa kroz vrata prema Pilama. I sve
bi bilo dobro da se nije ispriječio jedan problem uza sami prolaz,
pogotovo za invalide u kolicima. Nedostaju željezne rešetke. Ako
invalid u kolicima nije oprezan, vrlo lako može upasti u kanal i, ne
daj, Bože zaraditi kakvu ozljedu. Nadam se da će se za dobro
svih, ovaj problem što prije riješiti.
Zdravko Trojanović Trojo
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
„PRIVREMENO“ U DUBROVNIKU U STVARNOSTI ČESTO POSTAJE „TRAJNO“ (15)
Gdje je dokaz o „blagoslovu“
biskupa Severina?
Kako bi, dakle, biskup Severin po svojoj struci, biskupskoj službi, kršćanskoj savjesti i tragičnom obiteljskom
iskustvu mogao htjeti da se kosti iz dubrovačke katedrale prebace iz vjekovnoga počivališta na neko drugo mjesto?
Neprihvatljivo je da se za uklanjanje otkopanih
ljudskih kostiju iz katedrale rabi časna uspomena blagopokojnoga msgr. dr. Severina
Tomislava Perneka, dubrovačkoga biskupa
od 1967. do 1989. i dubrovačkoga biskupa u
miru od 1989. do 1997. On je u doba arheoloških istraživanja katedrale i Bunićeve poljane jedini bio ovlašten zastupati Dubrovačku
biskupiju, pa tvrdnja da su kosti premještene
„uz blagoslov Dubrovačke biskupije“ (Glas
Grada, 483, 20.6.2014., str. 5) ide na njegov
račun.
Nažalost, već je postalo poslovično izvlačiti
se na one koji se, jer su pokojni, sami više ne
mogu braniti, i kriviti biskupa Severina za promašaje civilnih struktura oko obnove katedrale.
U Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku
priznaju da još nisu utvrdili pisani trag o navodnom odobrenju Dubrovačke biskupije da se
kosti pohrane u kosturnicu na Boninovu. Je li
previše tražiti dokaz za iznesenu tvrdnju?
Neka se objavi tobožnja isprava dubrovačkoga biskupa kojom se on u ime Biskupije odriče posjeda tih kostiju i ustupa ih
Zavodu za obnovu ili Zavodu za zaštitu
spomenika ili gradskom groblju, ili kojom daje
dopuštenje da se kosti njegovih prethodnika
na katedri dubrovačkih nadbiskupa i drugih
pokojnika iz katedrale i njezina narteksa odvezu u bezimenu zajedničku kosturnicu, ili kojom ustupa tisućljetno pravo na grob pokopanih u katedrali i uz nju!
Sumnjam da takva isprava postoji. Evo i zašto.
Severinova oca Frančišeka (55), rođena u
Ptuju u Sloveniji 20. siječnja 1889., dana 20.
kolovoza 1944. pokraj Banje Luke pogubila
su dva pijana partizana s pet metaka u zatiljak. Mještanima su rekli da mu leš bace u Vrbas, ali ga je jedna obitelj privremeno pokopala u svoj vrt. Nakon protjerivanja partizana
iz Banje Luke njegov tada 20-godišnji sin
Severin ostavio je studij, došao, otkopao očevo tijelo i pokopao ga na groblje Sv. Marka u
Banjoj Luci. Bilo mu je stalo da se s mrtvima
postupa dolično.
Severinova starijega brata Franja (21), rođena 18. siječnja 1923. u Kotor-Varošu, studenta prava, u kolovozu 1944. uhitili su partizani
u Banjoj Luci, zatvorili i mučili u podrumu
direkcije rudnika ugljena; to je zadnje što
obitelj o njemu zna. Kad su u predjelu tzv.
Rakovačkih bara otkrivene masovne grobnice, JNA je na tom prostoru odmah napravila vojni poligon s velikim asfaltiranim površinama, vjerojatno kako bi se onemogućilo
pronalaženje mjesta partizanskih zločina. Sljedeće 53 godine Severin je živio s činjenicom da bratu ne zna grob.
4 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
Severinova majka Anna Augusta, djevojački
von Schneeberg, rođena 10. ožujka 1895. u
Zürichu u Švicarskoj, a umrla u Dubrovniku
26. svibnja 1979., do smrti je živjela sa sinom
Severinom i do zadnjega dana svaku je večer
ljubila sliku najstarijega sina o kojemu nije
znala je li i gdje je pokopan. Nju je pak sin
Severin pokopao kraj njezina muža u Banjoj
Luci.
Kao doktor pravnih znanosti biskup Severin
je znao da uljudbe svih vremena smatraju
kako je pravo na dostojan sprovod i pokop
pokojnika temeljno ljudsko pravo. Kosti imaju pravo na grob. Štovanje mrtvih jedno je od
prvih pokazatelja kulture i religije. Rimski su
zakoni određivali da svatko ima pravo na ukop
Rimski biskup sveti Ivan Pavao II. i dubrovački
biskup Severin I. u Vatikanu 18. ožujka 1983. Obojica su rođeni nakon Prvoga svjetskog rata, obojica mladi ostali bez brata i izgubili oca u Drugom
svjetskom ratu, obojica doktorirali u Rimu, obojica duhoviti i skromni, a uvjereni protivnici
bezbožnoga ateizma i jednoumlja, obojica briljantni pravni umovi i učitelji kršćanskoga morala;
obojica mladi postali biskupi; obojica pastiri iz
daleka (Severin Tomislav Pernek u Dubrovniku,
a iz Travnika, a Karol Józef Wojtyła u Rimu, a iz
Poljske); obojica nisu svjedočili samo riječima
nego i bolovali, više puta i u bolnicama. Obojica
počivaju u crkvama uz koje su vezali svoje djelovanje. Lijevo se vidi štaka, trajna potreba nakon
što je Biskupa na pješačkom prijelazu u Lurdu 6.
listopada 1980. zgazio francuski taksist
(pa i osuđenici na smrt poput Isusa), a bilo je
kažnjivo oskvrnjivanje grobova. Stari su Rimljani grob smatrali religijskim mjestom, pa ako
je tko pokopan „bespravno”, na tuđem zemljištu, vlasnik ga nema pravo ukloniti da ne bi
oskvrnuo grob. Od rimskoga prava potječe,
a vrijedi i danas da je groblje izvan pravnoga
prometa, pa se nad grobom ne može steći
vlasništvo. No, onomu tko je zemljište ukopom posvetio za grob priznaje se pravo groba, ius sepulcri, koje se sastoji u pravu nadzirati grob, posjećivati ga i obavljati vjerske obre-
de kraj njega.
Kako bi, dakle, biskup Severin po svojoj struci, biskupskoj službi, kršćanskoj savjesti i
tragičnom obiteljskom iskustvu mogao htjeti
da se kosti iz dubrovačke katedrale prebace
iz vjekovnoga počivališta na neko drugo mjesto? On može biti kriv samo zato što je vjerovao
da su ljudi koje mu je socijalistička vlast slala
kao pregovarače i koje je angažirala – u
svojem poslu stručni, savjesni i odgovorni.
Ni prikrivanje tragova nije mu svojstveno jer
je, između ostaloga, sve svoje propovijedi
imao napisane iako ih je uvijek govorio bez
čitanja, a jedini razlog bila je obrana od doušnika koje su mu pokušavali prišiti ono što nikada nije rekao. Ako je ovdje dao suglasnost,
ona mora postojati u pisanom obliku.
Povrh svega, promjena namjene korištenja
nekretnine (podzemlja katedrale iz groblja u
muzej), konzervatorska sanacija i izvanredno održavanje crkve te svaki čin koji se odnosi na dobra povijesne ili kulturne vrijednosti
smatraju se poslovima izvanrednoga upravljanja, pa je za davanje suglasnosti da se te
kosti prenesu, prema kanonu 1277. dijecezanski biskup morao imati pristanak Biskupijskoga ekonomskoga vijeća i Zbora savjetnika (konzultora). Nema ni naznake da su
spomenuta tijela ni Biskup dali takvu suglasnost.
Dubrovačka biskupija nije bila u posjedu katedrale od 1. travnja 1981. do 24. studenoga
1986. pa odgovornost za upravljanje u tom
razdoblju snosi činjenični posjednik.
Predlažem da se isprave objave i da se suočimo s prošlošću.
Biskup Severin bio je čovjek pravnih savjeta,
jasan i nedvosmislen. Nije mogao shvatiti one
u Crkvi koji su se neodgovorno propisima
prema crkvenim odnosili i sigurno ih nije kršio.
Njemu je propis doista bio zakon, a ne prostor za traženje zakonske rupe. Geslo koje je
odabrao: „služiti istini u ljubavi“ (Caritati in
veritate), stvarno je i živio. Bio je pravičan
čovjek, stručan u kanonskom i rimskom pravu, a doktorat je napisao o obiteljskom zakonodavstvu SFRJ. Nije se pogađao ni činio
kompromise u bitnim stvarima. Nitko nije bio
tako velik i moćan da bi ga se biskup Severin
bojao i nitko tako malen i nemoćan da ga ne
bi poštovao. Vrijeme njegova biskupovanja
bilo je doba teškoga vandalizma prema
čovjeku, vjeri i svemu što je sveto i kršćansko; doba u kojem je ideologija bila jača od
pameti, a politika od iskonskih svetinja.
Razdoblje progona vjere i tradicije bilo je izjednačavano s „oslobađanjem čovjeka“. U doba
arheoloških istraživanja katedrale javno je
prosvjedovao zbog prikazivanja na Ljetnim
igrama predstave koja „teško vrijeđa najsvetije
osjećaje katoličkih građana, ironizira Katoličku Crkvu i kršćansku kulturu“. Govorio je istinu bez šminke.
Prema Knjizi narudžbi Pogrebnoga
poduzeća Boninovo i Dnevniku arheoloških radova Josipa Stošića koji
se čuva u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, prijenos kostiju
obavljen je na Uskrsni ponedjeljak
8. travnja 1985., a to je zapovjedni
blagdan, neradni dan u crkvenom
kalendaru. Biskup Severin nije
mogao željeti da se na Uskrsni
ponedjeljak obavlja takav sprovod,
tj. prijenos. Mogao je jedino biti
doveden pred gotov čin tuđom voljom i odlukom te pustiti da se jedan
svećenik barem pomoli za pokoj
duša pokojnika čije su kosti prebačene, još se ne zna u koju kosturnicu. No, teško mi je pojmiti da je i
to dopustio. Ne vjerujem da se msgr.
Pernek mogao složiti s premještanjem kostiju bez točno utvrđenih modaliteta, napismeno utanačenih.
Takav se čin ne može odobriti samo
usmeno. Gdje je pisana isprava?
Djelatnici Arhiva Dubrovačke biskupije pregledali su početkom srpnja 2014. službeno glasilo – Obavijesti
Dubrovačke biskupije iz 1983. (kad
je počelo sustavno iskopavanje
grobova u Katedrali), 1984. i 1985.
godine (kad je dio kosti prenesen
na Boninovo) i utvrdili da u njima
nema nikakva spomena o tim kostima ni njihovu prijenosu. Pregledali
su i Urudžbeni zapisnik Biskupijske
kurije (Biskupskoga ordinarijata u
Dubrovniku) u razdoblju 1983.–
1985. i utvrdili da se ni tamo ne nalazi
ništa o kostima, odnosno da nitko
od Biskupa ili Ordinarijata nije tražio
suglasnost, dopuštenje, odobrenje,
potporu ili pristanak za prijenos kostiju iz Katedrale na Boninovo, niti je
ono samoinicijativno dano.
Rimski je pravnik Ulpijan kao pravno
načelo postavio da umrli ne smije
ostati nepokopan. Stoga su teologa
i pravnika poput biskupa Severina
tadašnje vlasti i mjerodavna tijela
mogle samo dovesti u zabludu tvrdnjom da se kosti iz katedrale nikako
ne mogu vratiti kamo bi trebale,
odakle su iskopane, i kao jedino
moguće mjesto pokopa ponuditi
gradsko groblje. To isto čine i nama
danas. Onda je „razlog“ da se kosti
„ne će zatrpavati“ bila ideja da se
od svega otkopanoga moraju
prezentirati samo arhitektura i freske.
Danas je „razlog“ što zacrtani projekt „nije predvidio vraćanje kostiju
u podzemni prostor Katedrale, niti
su za to uspostavljeni ikakvi uvjeti“.
Uspostavite uvjete, a časne ljude
ostavite na miru!
Petar Marija Radelj
DUBROVNIK NEKAD I SAD
Komu se
obratiti?
Kako su humanizam i renesansa obilježili kasniju
srednjevjekovnu povijest, tako su primitivizam i korupcija obilježili početak 21 stoljeća, u nas. Netko
će reći, pa bilo je toga uvijek, i jest ali oni su danas
postali glavno obilježje društva u kojemu se sve
drugo izgubilo i nestalo, ili postalo raritet, poput
morala, etike, skladnosti ili pak kreativnosti. Naročito
je to došlo do izražaja u našemu Gradu koji je oduvijek bio oličenje sklada i skladnosti, kulture i umjetnosti, štovanja lijepog, pa je kontrast prevelik, jer
Grad je danas samo ružna suprotnost svega što je
nekad bio.
Zašto sad opet o ovome govorim? Pa svi znamo
što se u Gradu događa i mislimo kako nas više
ništa ne može iznenaditi, da ne može biti gore, ali
sinoćnji (3.7. 2014.) me događaj zgrozio i pokazao da ipak uvijek može biti gore. Govorim o
događaju NOĆ GLADIJATORA koji se 3.7., vjerovali ili ne, odigrao ni manje ni više nego na taraci od
Revelina, usred Grada, u prostoru kojega su još i
nazvali CULTURE CLUB REVELIN-smiješno i jadno, a nadasve neadekvatno, jer tu nema ni K ni C
od kulture. Naprosto je nevjerojatno i nezamislivo
tako nešto prizemno dovest u Grad i to na taracu
od Revelina! Neviđena je to sramota i poniženje s
kakvom se ne može saživit nitko tko imalo pozna i
voli ovaj Grad! Možete li uopće zamislit, nešto tako
primitivno i krvoločno na taraci jednog Revelina!?
Sve je to još bilo popraćeno pjesmama „velikih
hrvata“ na tuta forca razglasima da se cijeli kotar
Ploče iza Grada tresao, a čujem da su onima bliže
Revelinu iskakali i prozori iz štokova. Stvarno kulturno, kako i samo ime club-a kaže. Počelo je to
oko 22 sata i trajalo do ranih jutarnjih sati. Prava
zabava okorjelih primitivaca ali na ekskluzivnoj
lokaciji, za kakvu ti i takvi misle (potpuno krivo) da
zaslužuju u današnjem društvu. Slična manifestacija, vjerojatno za istu ,“biranu publiku“, također
sa zaglušnom bukom i sličnim izborom pjesama,
bila je organizirana na istom mjestu i za vrijeme
nekih nogometnih utakmica. Svi stanovnici Ploča i
Konala su morali slušati navijanje tih pijanih primitivaca i zaglušnu muziku po njihovom izboru i to
preko mega-razglasa, umjesto da imaju mirnu noć.
Nikome od organizatora nije palo na pamet da
većinu građana u okruženju uopće ne interesira
takva vrsta zabave, nego da ih možda smeta i
ometa u noćnom odmoru, na koji imaju puno pravo. Ali od primitivizma ne možete očekivat empatiju. Taj razumije samo - zaradu.
Ali odakle izvire ta bezobzirnost, bahatost i primitivizam u našemu Gradu? Odakle, nego iz gradske uprave, jer DOZVOLU za sva ova, tobož kulturna događanja, dava –GRADONAČELNIK. ON
bi, po svojoj funkciji trebao bit čelnik svih građana
a ne samo onih od kojih ima koristi. Ali, gradonačelnik je odmah podijelio građane u 2 grupe:
prvi su oni što činu što ih je volja, stvaraju nered,
buku i galamu po cijelu noć, ali od njih se ima koristi, pa je on na njihovoj strani, a oni drugi,od kojih
nema koristi, moraju sve to trpjet bez mogućnosti
bilo gdje se žaliti. Ti drugi su, kako bi se reklo,
građani drugoga reda!
Kad me sinoć (3.7.) uznemirila ta strašna galama
od razglasa s tarace Revelina, najprije sam zvala
policiju. Naravno, od njih sam dobila očekivani odgovor kako oni nijesu nadležni, a dozvolu je dao Grad
Dubrovnik, t.j. gradonačelnik (koji je uostalom daleko od Revelina u svakom pogledu). Kad sam pitala
komu se mogu žaliti radi te buke, dežurni policiot
me uputio na Državni inspektorat, nemajući pojma
da je ta institucija ukinuta prije Nove godine i nema
je! Znači, policija nije nadležna za buku po noći ali
ne zna ni tko jest?!
Sutradan, onako neispavana, krenula sam iznaći
komu se čovjek, “silovani“ građanin Dubrovnika ima
obratit za pomoć u slučaju tih „kulturnih„ događanja praćenih bukom. I ukratko SAVJET: gradonačelniku svakako nemojte ići jer on je idejni začetnik i
„zaštitnik“ svekolike buke, galame, nereda i „kulturnog primitivizma„ po Gradu, pa neće imat razumijevanja za vaše probleme i samo ćete gubit
vrijeme. Kako saznajem SANITARNA INSPEKCIJA odgovorna je za buku, ali na broju 351-124,
nadležna inspektorica gđa Cvjetković, rekla je da je
sve u nadležnosti Grada, koji dava dozvolu, a nadzor nad dozvoljenim, provodi tko? Opet naše KOMUNALNO REDARSTVO, pa mi je dala broj 640604. Zvala sam i tamo. Gosp. Cumeljan je bio ljubazan i rekao kako nijesam dobila baš pravu informaciju od sanitarnog inspektora, jer je Sanitarna
inspekcija ta koja je dužna mjeriti razinu buke pa i u
ponoća ako treba (samo ne znam kako onda doći
do bilo kojega inspektora). “Brigo moja pređi na
drugoga“! Ipak smo ostali na obećanju kako će
komunalno redarstvo sve izvidjeti, a i podnijela sam
pismenu prijavu Sanitarnoj inspekciji, pa ćemo vidjeti što će biti! Svakako, dragi građani, sad znate,
komu se trebate obraćati, kad je u pitanju buka,
iako sumnjam da ćete išta postići, jer je sve podređeno „idejama i željama vizionarskog gradonačelnika“, kojega svakako treba u startu zaobići zatreba li
vam bilo kakva pomoć. I policiju možete odmah
preskočiti, ona spava i ništa ne zna. Ovi ostali, komunalno redarstvo i sanitarna inspekcija, možda
nešto i učinu ali samo ako budete dovoljno uporni
(ipak i oni moraju bit poslušni). Dakle, pokušajte,
naoružajte se upornošću i strpljenjem i izdržite do
izbora novoga gradonačelnika, za kojega se samo
možemo nadat da možda neće imati tolike afinitete
za komercijalizirana, bučna i prizemna događanja
(„kulturni primitivizam“) preko razglasa diljem Grada, a naročito na mjestima koja su nama iz Grada
uvijek bila nekako –sveta. Jedno od tih svetih mjesta je i REVELIN, koji nikad nije bio toliko jadan,
ponižen i obezvrijeđen kao sada, za vrijeme vladavine A.Vlahušića. Što nam Vlahušić još može ponudit i priuštit za svoga mandata? Borbu pasa na
taraci Revelina, ili trku bikova kroz ulice Grada? Ili
borbu bikova ispred Crkve sv.Vlaha? Zašto ne? Sve
bi se to sjajno uklopilo u Vlahušićevu viziju Grada i
donijelo veliki INKAS, a što je važnije od inkasa?
Bome, ništa, pa ni vlastita familija.
Dr Dorina Mitić-Šoša
P.S.
Upravo sam sad na portalu DU NET pročitala da
su noć prije ovog „kulturnog“ događaja na Revelinu, tj. 2.7., gladijatori-zaštitari u tom t.zv. Culture
clubu Revelin, PREBILI mladoga Amerikanca toliko da još leži na Medarevu, ali svi o tome šute, i
policija i mediji, pa i gradonačelnikovi glasnogovornici!? Hoće li se pokrenut istraga? Da li će biti odgovornih? Što
mislite???
GlasGrada
- 486 - petak 11. 7. 2014. 5
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
PLANOVI I PLANERI
Na dugom štapu
Dio Riječke ulice je i dalje u katastrofalnom stanju,
pogotovo kada pada kiša, još malo pa će Grad u tom
slučaju trebati zaposliti gondolijera
Po svemu sudeći vrlo je teško
nekim planerima gledati Grad realnim pogledom prosuđujući
stvarne njegove potrebe. Na jednoj strani se grad uređuje i uljepšava a na drugoj strani se ne vide
ili previđaju ekološki propusti što
u nekim slučajevima traje čak i
više godina. Ekološka svijest
nekih naših sugrađana nije
dovoljno razvijena ili je uopće
nema, ali nije jasno zašto se
nadležne službe ne javljaju kada
je to stvarno opravdano i ne postupaju po postojećim zakonima,
planovima i programima. Ovih
dana smo bili svjedoci jedinstvenog povijesnog nastupa komunalnih redara na Solitudu
gdje su izdali nalog da se u blizini ljetnikovca Ghetaldi-Gundulić
pored šetnice otklone oštećene
brodice, ali mi se čini i ispravne
koje tamo leže već duže vrijeme
pored manjeg željeznog kontejnera. Međutim one i dalje stoje
na istom mjestu, premda neke
brodice imaju i svoj registracijski
broj. Istovremeno komunalni redari nisu valjda imali vremena
proći pored ljetnikovca Riječkom
ulicom da bi tamo konačno registrirali dugogodišnje odlagalište
građevinskog otpada koje se
stalno obnavlja. U zadnje vrijeme
tamo je vjerojatno nanesen i
iskop izvađen iz mora pored šetnice na Solitudu. Iz nekih za sada
nepoznatih razloga ovo nelegalno odlagalište nije na popisu u
Programu zaštite okoliša Grada
Dubrovnika 2012. – 2015. Prema
svemu viđenom problem je
nadležnima proći i ostalim dijelovima Babin kuka, možda, kako
sam već spominjao, jer je to za
njih Terra incognita ili možda eksteritorijalno područje u koje se
ne smije doći bez dozvole. A
možda je namjera Grada da ovo
odlagalište proglasi Arheološkim
nalazištem gdje će se jednog
dana pronaći Zakon o otpadu,
Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o
zaštiti prirode i moguće Program
o zaštiti okoliša Grada Dubrovnika. Na okuci Riječke ulice prema
ljetnikovcu se izvode neki
nedefinirani radovi jer nema zakonski obavezne informacijske
table tko radi što i za koga radi,
tamo je nakon odvožnje zemlje
iskrsnuo i potporni zid iza kojeg
se poravnava zemljište. Ovaj dio
Riječke ulice je i dalje u katastrofalnom stanju, pogotovo kada
pada kiša, još malo pa će Grad u
tom slučaju trebati zaposliti gondolijera. Put od ulice V.Lisinskog
do lučice Solitudo je u istom
KIP DOMOVINE IZRAĐEN BROJKAMA
Treba vjere i
nešto pameti
Hrvatska dobno spolna piramida zapravo i nije nalik
piramidi već nečemu trbušastom što nam pokazuje
da je glavnina stanovništva sabrana od 30 - 65 godina, dok je broj “seniora”(iznad 65) znatno veći od broja
“pionira”(0 - 15),u odnosu 20% prema 14%.
Radno aktivno pučanstvo čini 42%, uzdržavano 35%,
a umirovljenici 23%.
Od 1990. do 2011. izgubili smo pola milijuna ,tj. sa
4,7 mil. pali na 4,2. Prema djelatnostima primarne čine
9%, sekundarne 33%, tercijarne 58%. U prijevodu činovnici, konobari, trgovci i pokoji obrtnik. Visokoobrazovanih je svega 8% unatoč bujanju fakulteta i
poznatim aferama.
Selo odumire, a tragično stanje stočnog fonda te
“žitna” politika su posebna tema; dočim aromatske
biljke i potražnja zdrave hrane pružaju nove prilike,
osobito jugu zemlje (60% obradivih površina je pod
žitaricama).
6 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
lošem stanju s ukrasima od otpada. Sada se utvrdilo na GV da
je poduzeće Vrtlar posjeklo
borove na nelegalno započetom
gradilištu na početku šetališta
I.Zajca o čemu je već bilo riječ
prije više mjeseci. Kako se to
smjelo dogoditi, tko je to odobrio? Sada imamo veliki prosjek
na glavici Solitudo i sa strane
mora. Na obali sa strane ljetnikovca pored šetnice postoji veliki
zarđali kontejner kojeg koristi
Ronilački klub, pa valjda ovaj
važan klub zaslužuje bolji dodatni radni prostor, a kontejner se
tamo ne bi trebao nalaziti. Kako
sam već u prošlom osvrtu pisao
šetnica od vile Franice do vile
Mladinov nije uređena, a kante
za smeće su sve punije i smeća
imamo i oko staze. Hotelsko
poduzeće Valamar je sva svoja
tri odlagališta građevinskog otpada u tolikoj mjeri saniralo da
se ne primjećuje da je tu bio razni otpad takve vrste, pa se uvjetno može prihvatiti takvo stanje.
Međutim, put koji ide od hotela
Argosy ka istočnom ulazu na
plažu Copacabana nije još popravljen, a kod ulaza na plažu
za vrijeme kiše stvara se tolika
bara da jedva prolaze i automobili. Ni rasvjeta na ovom putu nije
postavljena. Mogao bi se ponešto urediti i onaj odvojak prema plaži Cava. Šetnica od hotela Dubrovnik President ka zapadnom ulazu na plažu Copacabana treba daljnja uređenja,
nedostaje i rubno kamenje uz
šetnicu kako se ne bi rasipao
U strukturi energije(HEP 2012) NE Krško čini 14%, TE 25%, HE25%, te vjetroel. 2% sa tendencijom rasta.
Očito je slaba uporaba biomase, solara i “smeća”.
Razvidna je litoralizacija (selidba prema obali) te težnja ljudi da idu u veće
gradove.
Tako je u Zagrebu pola dječjih vrtića u
državi, a sigurno i nadpolovičan broj
znanstvenika, umjetnika, poduzetnika.
Cijela područja(manji gradovi, otoci,
sela) ostaju raseljeni i prepušteni
odumiranju.
Dosta te crne statistike, Hrvatska je
bogomdana zemlja za život - samo treba drugačiju politiku, a ako to ne budemo sposobni promijeniti ima čeljadi koja će doći i nastaviti život.
Neke zanimljive statistike za kraj.
1945. Hrvatska i Irak imaju otprilike isti
broj žitelja. Danas Bagdad ima 7 milijuna stanovnika a cijeli Irak 25 milijuna.
U 16 stoljeću Lopud sa 3000 duša je
div prema Zagrebu koji je na 500.
naneseni agregat. Nedostaju i
neke kamene klupe. Čuli smo i
o još jednom novom planu za
glavicu Babin kuka (tu i tamo se
primijeti da postoji Babin kuk u
Lapadu, ali samo u ovakvim i
sličnim planovima) planira se
gradnja atletskog stadiona na
glavici. Prvo je bilo planirano
dječje igralište, pa sportsko rekreacioni centar, sada atletski
stadion, a moguće da ćemo u
doglednoj budućnosti izgraditi
našu Olimpiju (ko u staroj
Grčkoj). Dok nam istovremeno
Nogometni stadion izgleda kao
malo bolje uređena seoska livada, Sportski centar u Gospinom
polju čeka veće decenije uređenje i opremanje, igralište ispod Minčete još nije dovršeno,
nije dovršena ni rekreaciona staza na Velikoj i Maloj Petki, a
Sportsko rekreacioni objekti na
Srđu na dugom štapu. Što se
tiče glavice Babin kuka ne bi li
trebalo znati koliki je interes
građana i turista, te kakav bi bio
utjecaj na okoliš. Isto tako bi trebali znati zašto zelenilo na Babin kuku nije u Katastru zelenila
Grada Dubrovnika? Trebalo bi
također postaviti i oznake pored
šetnica da se zna je li novi dio za
pješake i eventualno za bicikliste
ili možda za motoriste koje se
povremeno provozaju, to isto
važi za dio šetnice od plaže Copacabana ka plaži Cava, gdje se
pojavljuju i automobili.
Marko Tomić
Ljeta gospodnjeg 1871. ima Meksiko
9 milijuna (danas 100), Austro Ugarska 38 naprema SAD sa 37, San Francisco i LA su manji od Cavtata, Princip se još nije rodio, Turci su još u BiH,
ali su već napustili Beograd...
Od 1 milijarde Zemljana 1805. dolazimo za 200 godina, tj.2014. do 7 milijardi.
Najveća europska(i katolička) nacija
su 1805. Francuzi, kojih ima tek zeru
manje od Rusa (Rusija je većim
dijelom u Aziji).
What a wonderful world, čudesan je
svijet samo treba vjere i nešto pameti.
Josip Trostmann
P.S
Kome pripada Zemlja - trgovcima,
znanstvenicima, bankarima, industrijalcima ili sirotinji (uvijek najbrojnijoj)?
Zemlja pripada onome tko je najviše
voli! Ili kolega Kaciga, kako kaže stara hercegovačka poslovica - čije
ovce toga i planina!
PRIOPĆENJE HNS-a LIBERALNIH DEMOKRATA
Županije koje vode HNS-ovi župani među
prve četiri na ljestvici konkurentnosti
Zagreb, 9. srpnja 2014. godine
- Prema podacima mjerenja
konkurentnosti hrvatskih županija Nacionalnog vijeća za
konkurentnost, među prve četiri najkonkurentnije županije
dvije su na čelu s HNS-ovim
županima – Varaždinska na
drugom mjestu, na čelu s HNSovim Predragom Štromarom i
na četvrtom mjestu Međimurska županija, na čelu s Matijom
Posavcem. Podaci su to koji
daju jasnu sliku o perspektivama i potencijalima hrvatskih
županija i predstavljat će vrijedan orijentir i vodič svima koji
žele investirati u Hrvatsku,
poručio je potpredsjednik HNSa i ministar gospodarstva Ivan
Vrdoljak.
„Ti podaci svjedoče i potvrđuju
kvalitetu HNS-ove politike, HNSovih župana i daju čvrstu sliku
o tome kako u Hrvatskoj pod
istim zakonima i istim uvjetima
konkurentnosti postoje oni koji
rade svoj posao za građane,
investitore i poduzetnike,
zapošljavaju ih i daju im potporu i postoje oni drugi koji rade
nešto drugo, ali se vrlo često
znaju žaliti na to kako im centralna država to onemogućuje“,
istaknuo je Vrdoljak čestitajući
HNS-ovim županima. „Ponosni
smo na njih i na sve njihove
suradnike koji su očito pre-
poznali kako se i u današnjim,
teškim uvjetima poslovanja u
Hrvatskoj može napraviti vrlo
dobar posao“, rekao je potpredsjednik HNS-a i podsjetio i na
nedavno hvalevrijedno priznanje HNS-ovom gradonačelniku
Ivanca, Milorad Batiniću, kojeg
je ugledniFinancial Timessvrstao među deset najkonkurentnijih malih europskih
gradova. “To je politika HNS-a
na kojoj ćemo i u budućnosti
ustrajati. Tamo gdje vodimo
imamo vidljive rezultate.“
Među više od sto parametara
istraživanja Nacionalnog vijeća
za konkurentnost, Varaždinska
županija prednjači u kvaliteti
usluge lokalne uprave poduzetnicima, istaknuo je župan
Varaždinske županije i predsjednik Središnjeg odbora
HNS-a Predrag Štromar. Od
najvažnijih ostvarenja koja su
doprinijela rezultatu izdvojio je i
korištenje sofisticirane proizvodne tehnologije, zastupljenost proizvodnje više dodane
vrijednosti, ulaganje poduzeća
u istraživanje i razvoj, suradnju
poduzetnika sa sveučilištima i
institutima, korištenje suvremenog marketinga u poduzećima te odabir menadžera prema
kvaliteti, a ne prema rodbinskim
vezama. „Indeks konkurentnosti
govori o tome da mi stvaramo
PRIOPĆENJE HSLS-a OGRANAK DUBROVNIK
Primjenjivati važeće propise
Da se Pravilnik primjenjuje u Dubrovniku, kao što se
primjenjuje u Zagrebu, vlasniku psa ne bi palo na pamet
da ostavi svog ljubimca kad mu dosadi odnosno
ponestane volje za brigu o njemu
Na sjednici Gradskog vijeća
Grada Dubrovnika 5. srpnja
2014. god., u okviru rasprave o
izvješću o radu Sanitata Dubrovnik d.o.o. za 2013 godinu,
osvrnuo sam se i na način brige
o napuštenim psima u Dubrovniku. Rekao sam i ponavl-
jam da se taj problem može i
treba riješiti primjenom važećih
zakonskih propisa. O eutanaziranju ja nisam govorio.
Naime, ministar poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvoja je na
temelju članka 37. stavka 8. Zakona o veterinarstvu (‘Narodne
mARKETIN
[email protected]
T: 020 358 980 F: 020 311 992
okruženje
koje
potiče
konkurentno
poslovanje
poduzećima. Mislimo da je to i
najbitnije i da je to posao politike na lokalnom nivou“, poručio
je Štromar.
Za Međimursku županiju, koja
je uvijek u vrhu, rezultati Nacionalnog vijeća nisu novost.
Međimursko gospodarstvo u
posljednjih šest, sedam godina
otkad se govori o krizi, bilježi
pozitivne trendove, istaknuo je
župan Međimurske županije i
član Predsjedništva HNS-a Matija Posavec. Županija bilježi svakogodišnji rast prihoda i povećanje izvoza, pogotovo od sredine 2013. godine otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju.
Međimursko gospodarstvo čini
4,2posto hrvatskog izvoza, a tek
1,9 posto hrvatskog uvoza.
„Drugim riječima, više nego
dvostruko više izvozimo, nego
uvozimo. Već šestu godinu imamo suficit robne razmjene s inozemstvom, rastu nam investicije, u zadnjih šest mjeseci čak
je i 1450 novih radnih mjesta
otvoreno“, istaknuo je Posavec.
Uspjeh pripisuje efikasnosti u
izdavanju dozvola koje se, prema sadašnjem rekordu Županije izdaju u roku sedam dana,
te efikasnosti javne prave. „Kod
nas investitor koji dolazi otvarati tvornicu i nova radna mjesta
novine’, broj 41/07), donio
Pravilnik o označavanju pasa.
Ovaj Pravilnik je stupio na snagu
1. lipnja 2010. god., dakle, prije
više od 4 godine. Da se Pravilnik
primjenjuje u Dubrovniku, kao
što se primjenjuje u Zagrebu,
vlasniku psa ne bi palo na pamet da ostavi svog ljubimca kad
mu dosadi odnosno ponestane
volje za brigu o njemu. Ako bi
nekome nehumanom vlasniku
to nedjelo i palo na pamet, ljubimac bi mu bio vraćen i prije
nego što ga je i napustio.
Kad bi se u Dubrovniku primjenjivali važeći propisi, na Žarkovici ne bi bilo 360 pasa, o kojem
broju govori djelatnik iz Sanitata. Činjenica je da u Zagrebu
nema 20 (dvadeset puta) više
mjesta nego što je broj pasa
sada na Žarkovici, kako tvrdi
za sedam dana dobije apsolutno sve potrebne papire koji su
u ingerenciji regionalne i lokalne samouprave“, rekao je
Posavec. Nadalje, Međimurska
županija ima razrađen takozvani
post investment care, odnosnoinvestitora se prati i nakon
završene investicije. Posavec je
istaknuo i postojanje e-građevinske dozvole, sustav županije bez papira, gdje u svakom
trenutku svatko od trenutka predavanja dopisaonline može
provjeriti tko ga rješava i u kojem
roku, sufinanciranje kamate
poduzetnicima na kredite, sufinanciranje sajmova, postojanje
razvojne agencije koja je servis
svim poduzetnicima i obrtnicima, bespovratna sredstva Europske komisije i niz drugih ostvarenja koja su doprinijela
odličnoj poziciji na ljestvici
konkurentnosti.
„Ako čovjek radi u općem iu
najboljem javnom interesu,
onda ne treba biti uplašen hoće
li neka odluka biti ovakva ili
onakva i evo rezultata koji mogu
biti primjer“, istaknuo je Posavec
uz poruku da u Međimurju nemaju strah od donošenja odluka i
da će nastaviti još snažnije i
hrabrije. Zahvalio je Ministarstvu gospodarstva na podršci i
praćenju dobrih projekata, a
kao zanimljiv podatak za kraj
istaknuo je činjenicu da
Varaždinska i Međimurska županija imaju manji prosjek plaća
nego ostatak Hrvatske.
Ured za odnose s medijima
Sanitatov djelatnik, tj. 7200
(sedamtisuća i dvjesto), nego se
broj kreće oko 180 (stotinuosamdeset), upola manje nego
što ih je sad u Dubrovniku. /I s
brojevima treba znati!/ Istinitost
ovog broja može provjeriti svatko tko se potrudi nazvati tel. broj
01 658 5663. Posebno ističem
da nitko gradonačelnika nije ovlastio da se razbacuje novcem
iz proračuna uz poruku s govornice Gradskog vijeća da će
osigurati sredstava za sve pse,
ma koliko ih bilo na Žarkovici.
Obveza gradonačelnika je da se
trudi i potiče na primjenu zakona i propisa. Ali nažalost, to mu,
što je svakodnevno očigledno,
nije jača osobina.
Vijećnik HSLS-a u GV Grada
Dubrovnika, Ivo Gjaja,
dipl.ing.
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
7
KONZULAT MAĐARSKE U DUBROVNIKU
Počasna konzulica dr.sc. Katja Bakija
Za počasnu konzulicu Mađarske u Dubrovniku imenovana je
dr.sc. Katja Bakija iz Dubrovnika. Tim povodom je u četvrtak,
10. srpnja održano svečano
otvorenje počasnog konzulata
Mađarske u Atlant Poslovnom
Centru (III. kat), kojemu je nazočio i mađarski ministar vanjskih poslova Tibor Navracsics
te izvanredni i opunomoćeni
veleposlanik Mađarske dr. Gabor Ivan.
Životopis
- dr. sc. Katja Bakija
Rođena u Splitu, osnovno i
srednje (opća gimnazija) obrazovanje završila u Dubrovniku.
Diplomirala kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,
nakon završenog poslijediplomskog studija magistrirala na
zagrebačkom sveučilištu s temom iz dubrovačke književne i
jezične baštine (Časopis “Dubrovnik cviet narodnog
književstva (1849.- 1852.)”). Na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je i doktorirala s
temom Medo Pucić i njegovo
djelovanje između književnosti i
politike.
Bila je i predavač na međunarodnoj Zagrebačkoj slavističkoj
školi i na Diplomatskoj akademiji Ministarstva RH.
Predavala je na više europskih
sveučilišta – na Odsjeku za kroatistiku i slavistiku Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Pečuhu
(Mađarska), na Institutu za prevoditelje i tumače u Grazu, (Austrija), na Filozofskom fakultetu
Karlovog sveučilišta u Pragu,
kao vanjski suradnik na Hrvatskim studijima Sveučilišta u
Zagrebu na Odsjeku za kroatologiju, a od prošle akademske
godine zaposlena je na Sveučilištu u Dubrovniku na Odjelu za
komunikologiju.
Veliki dio svog radnog vijeka
provela u Mađarskoj. Za vrijeme
svog sveučilišnog rada u Pečuhu uz redovnu nastavu na Institutu za slavistiku Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Pečuhu
kroz izvannastavne aktivnosti
(promocije, književne susrete i
tribine, video projekcije, filmske
večeri) studentima je nastojala
pružiti što više informacija o
zemlji čiji su jezik odlučili studirati i svojim aktivnostima poma-
gala i u razvijanju i unaprjeđenju kulturnih veza i prijateljstva
između Mađarske i Hrvatske. U
tom kontekstu sudjelovala na
brojnim znanstvenim skupovima, u književnim i teatrološkim
publikacijama, znanstvenim
zbornicima pisala o književnopovijesnim i kulturnim vezama
između dvaju zemalja. Sa
svojim fakultetskim kolegama i
danas surađuje na zajedničkim
projektima.
Tijekom diplomatskog mandata u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske na mjestu konzulice odgovorne za kulturu, znanost i obrazovanje u
Generalnom konzulatu Repub-
like Hrvatske u Pečuhu posebice se kao Dubrovkinja trudila
poticati i podržavati suradnju
Pečuha, europske prijestolnice kulture za 2010.
godinu i grada Dubrovnika. Željela da što više umjetnika (glazbenika, slikara,
glumaca, umjetničkih fotografa, folklorista) iz obje
države upozna prelijepe
gradove Pečuh i Dubrovnik, da razmjene
iskustva i predstave se na
najbolji način. Surađivala je
s vodstvom projekta EPK
na realizaciji brojnih kulturnih projekata. U sklopu programa kulturne suradnje u
Pečuhu su se tada predstavili
Kazalište Marina Držića, Studentski teatar Lero, Klavirski trio
Dubrovnik, umjetnički fotograf
Goran Vranić, a u Dubrovniku
je gostovalo Hrvatsko kazalište
iz Pečuha.
To su i razlozi zbog kojih će kao
upravo imenovana počasna
mađarska konzulica u Dubrovniku biti u prilici nastaviti
surađivati u ostvarivanju programa kulturne suradnje mađarskih i hrvatskih umjetnika i razvijanju tradicionalno dobrih
odnosa između dviju zemalja i
dvaju naroda.
DUBROVNIK
Biskupova čestitka novom provincijalu kapucina
Dubrovački biskup mons.
Mate Uzinić, predsjednik
Vijeća HBK za ustanove posvećenog života i družbe
apostolskog života, čestitao
je fra Juri Šarčeviću na izboru za novog provincijalnog
ministra Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda
Bogdana Mandića. Također
je čestitao cijeloj kapuncinskoj provinciji kao i fra
Goranu Rukavini, novoizabranom vikaru Provincije, i novoizabranim
savjetnicima: fra Željku
Cestaru, fra Ivici Vrbiću i
fra Ivici Petanjku.
„Ovom prigodom želim
preko Vas zahvaliti Hrvatskoj kapucinskoj provinciji za njezinu nazočnost na području Dubrovačke biskupije, čiju
GODIŠNJA SKUPŠTINA INFORMATIČKOG KLUBA FUTURA
Podijeljena uvjerenja polaznicima
besplatnih radionica programiranja
Godišnja skupština Informatičkog kluba
Futura i dodjela uvjerenja polaznicima besplatnih radionica programiranja Od ideje
do aplikacije održala se u Sveučilišnom
kampusu 2. srpnja 2014.
U proteklih godinu dana od osnivanja
udruge članovi Future, između ostalih, nastavnici i studenti Odjela za elektrotehniku i
računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku,
održali su 28 radionica namijenjenih svim
8
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
uzrastima, počevši od osnovne škole do
umirovljenika. Najavljene su nove radionice programiranja, ali i osnivanje Centra
robotike koji bi trebao okupiti sve zainteresirane učenike osnovnih i srednjih škola i
studente. Potporu Futurinom ulasku u svijet robotike već su dali Sveučilište u Dubrovniku i Grad Dubrovnik, a slijede dogovori i s drugim sponzorima i donatorima.
Uvjerenja su dobili: Dino Avdić, Igor Bajo,
100. obljetnicu od dolaska kapucina u Dubrovnik obilježavamo upravo ove godine,“
dodaje dubrovački biskup zahvaljujući
bivšem provincijalnom ministru fra Anti Logari na svemu što je učinio za Hrvatsku kapucinsku provinciju.
Čestitku završava blagoslovom i molbom
za nebesku zaštitu „Majke Marije, koju u
dubrovačkom svetištu štujemo kao Gospu
od Milosrđa i sv. Leopolda Bogdana
Mandića, zaštitnika Vaše Provincije.“
A.T., dubrovacka-biskupija.hr
Matko Batoš, Marin Begović, Petar Bubica,
Žana Bulat, Josip Curić, Frano Čaveliš,
Dubravko Daničić, Stjepan Di Reda, Mato
Đović, Kristina Fiedler, Roko Franetović,
Filip Ivanović, Dubravko Jakovljević, Frano
Jančić, Anamarija Jelić, Dživo Jelić, Pavao
Kaštelan, Ivana Klečak, Petar Kotlar, Luka
Krnetić, Hrvoje Lucianović, Marin Lucianović, Vicko Lukšić, Ivica Mezei, Nikša
Mihaica, Đivo Miloslavić, Romualdo Miljak,
Maris Mirović, Dora Nikolić, Iva Nikolić, Milan Pantović, Ivana Papac, Filip Pažanin,
Ivana Petrović, Pero Radić, Stijepo Radić,
Katarina Regjo, Andrej Šarić, Igor Šarić,
Merica Šimunović, Ivan Ucović, Tomo Vodnica i Ivana Zadro. Sandra Buratović
GRAD DUBROVNIK
8.SRPNJA 2014.
65. IGRE
U obilasku Solituda
Generalna proba Otvaranja
Plaža je središnji dio projekta uređenja šetnice od Orsana do Copacabane, a Grad
konačno dobiva jedan uređeniji lungomare,
kazao je gradonačelnik Andro Vlahušić
novinarima 8.srpnja na novouređenoj plaži
Mandrač smještenoj pokraj lučice u Solitudu, a na kojoj radovi još nisu gotovi.
-Plaža je samo središnji dio. Na ovoj plaži
je bilo smetlište godinama. Ovdje se radilo
skoro dvije godine. Odlagali smo i mi dok
Generalna proba Svečanog otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara tradicionalno se
održala dan prije Otvaranja, u srijedu, 9.
srpnja u ponoć ispred Crkve sv. Vlaha.
Nakon velikog lanjskog uspjeha, režije Otvaranja ponovno se prihvatio Krešimir Dolenčić, uz koreografkinju Larisu Lipovac i
kostimografkinju Doris Kristić. Dubrovačkim
simfonijskim orkestrom ravnao je Filip
Pavišić, a nastupio je i Udaraljkaški ansambl
Sudar s Matejem Meštrovićem koji je
napisao glazbu za ovu prigodu, zatim Gradska limena glazba Dubrovnik, Akademski
pjevački zbor Pro musica iz Mostara, Zbor
Libertas, Folklorni ansambl Linđo, KUD
Stjepan Radić iz Pridvorja, Triko cirkus teatar i Dubrovački trombunjeri. Festivalskom
dramskom ansamblu pridružili su se članovi
kazališne družine Kolarin, učenici dubrovačkih srednjih škola, baletni odjel Umjetničke škole, članovi više plesnih studija,
juniorski igrači Vaterpolskog kluba Jug CO
i dubrovačka dječica.
Generalna proba Otvaranja događaj je koji
se svako novo festivalsko ljeto s nestrpljenjem iščekuje i tradicionalno privuče veliki
broj građana kako bi se na tribinama ispred
Svetog Vlaha začuo i njihov glas.
Karla Labaš
je ovdje Vodovod radio. Ja bih se zahvalio
ljudima koji su ovdje vrijedno radili čak dvije
godine. - rekao je između ostalog Vlahušić,
dodavši kako radovi još nisu okončani.
-Ovo je prostor koji nastaje, nije gotov. GUPom je predviđeno da se plaža proteže od
Mandrača do Babina kuka, a od ove plaže
do Osrana bit će uređena lučica za domaće
stanovništvo. Ovu malu lučicu još ćemo
urediti. Mogli bi tijekom sezone izdvojiti
nešto novca da se dovede kamen i ona
dodatno uredi. - istaknuo je Vlahušić.
www.dubrovnikpress.hr, N.M.
GRADSKO VIJEĆE GRADA DUBROVNIKA
Josipa Pavlović umjesto Dubravke Sarić
Gradsko vijeće na sjednici, održanoj 5.srpnja, uz ostalo, većinom je glasova razriješilo
Dubravku Sarić s mjesta ravnateljica Folklornog ansambla Linđo. Prema odluci Vijeća
ansambl će do imenovanja ravnatelja voditi
v.d. ravnateljica Josipa Pavlović.
Dugogodišnja plesačica Linđa zaposlena je
u jednoj od dubrovačkih hotelskih grupacija. Prije imenovanja Pavlović neki od vijećnika iznijeli su svoje stavove o stanju u Ansamblu, ali i načinu na koji ga je vodila Sarić.
- Nije mi namjera braniti ravnateljicu jer je
stvar završena, ali kako je Linđo u
nadležnosti Grada Dubrovnika za očekivati
je da je i ponašanje sukladno onom u instituciji, a ne u amaterskom klubu. - kazala je
Matija Čale Mratović (HNS) na Gradskom
vijeću tijekom rasprave o razrješenju Dubravke Sarić s mjesta ravnateljice FA Linđa.
- Uvjeti poslovanja Linđa kad nisu imali svoj
prostor bili su izuzetno dobri i uz to se radilo
jako puno na promidžbi. Neki su koristili
nošnje privatno, a o tome nema riječi u niti
jednom zaključku niti je Upravno vijeće smatralo da treba dati mišljenje o tome. Kad se
nešto dogodi uvijek postoji pitanje zašto i
zašto baš sad. Samo želim podvući i reći da
Upravno vijeće ima svoj udio u cijeloj
ovoj priči. - rekla je Čale Mratović.
- Ne stavljajući se ni na stranu
ravnatelji ni na stranu amatera, kad
se dođe do situacije kad dijalog više
nije moguć, logika nalaže da se
promijeni trenera, a ne igrače.- rekao je Igor Miošić (KLGB Srđ je
Grad).
- Zašto su o stanju u Linđu morali
znati svi prije gradskih vijećnika koji
su ljudima u Upravnom vijeću dali
povjerenje. Zašto je moralo doći do
usijanja u vrijeme turističke sezone.
Ovo je znak za uzbunu gradskoj upravi, ali i Ana Hilje Vama kao
pročelnici. – poručila je Olga Muratti gradskoj pročelnici za kulturu Ani
Hilje.
- Dolazimo u situaciju da nekome
skidamo glavu. Ja sam glasala za
odluku Upravnog vijeća jer tko smo
mi da im ne vjerujemo ako smo im
dali povjerenje. Meni kao čovjeku su
loši međuljudski odnosi zadnje što
se može tolerirati. - kazala je nezavisna vijećnica Olga Muratti.
www.dubrovnikpress.hr, N.M.
U SLUČAJU JAVNE GARAŽE DUBROVNIK
Značajan napredak u
pregovorima
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić
predsjedao je 3.srpnja sjednicom Povjerenstva za
predmet javna garaža na Ilijinoj glavici u gradskoj
vijećnici. U radu povjerenstva sudjeluju gradonačelnik Andro Vlahušić, predsjednik Gradskog
vijeća Grada Dubrovnika Niko Bulić i svi predstavnici
klubova vijećnika i stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću. Gradonačelnik je članove povjerenstva izvijestio o pregovorima u Zagrebu s predstavnicima Privredne banke Zagreb i Midia grupe.
Ostvaren je značajan napredak u pregovorima i
sudeći prema dosadašnjim pokazateljima, gradska uprava će do rješenja arbitražnog spora naći
zadovoljavajuće rješenje za gradski proračun i
građane Grada Dubrovnika, rekao je gradonačelnik
Vlahušić. Cilj pregovora je da se smanji iznos nadoknade štete prema Midia grupi, te usuglasi povoljno rješenje za sve stranke uključene u postupak.
EUROPEAN BUSINESS GAME
Sudjelovale i učenice iz Gimnazije Dubrovnik
Učenice Gimnazije Dubrovnik Elena
Vračarić, Dora Kržić i Ana Džakula, u pratnji koordinatorice projekta prof. Nikice Anić
te stručnog suradnika u projektu Miha
Glavinića, upravo su se vratile iz Perugie s
natjecanja European Business Game.
European Business Game je međunarodni projekt koji za cilj ima promicanje
poduzetništva i razvijanje poduzetničkog
duha kod mladih, a u kojem učenici Gim-
nazije Dubrovnik sudjeluju vć 13 godina
uzastopno. Ove godine su uz dubrovačke
gimnazijalce sudjelovali i učenici škola iz
Italije, Francuske, Škotske, Engleske, Danske, Češke, Slovačke i Farskih otoka. Zadatak učenika je izraditi kompletan poslovni plan te simulirati otvaranje tvrtke pri čemu
se učenici upoznavaju sa stvarnim svijetom
poduzetništva. Učenice Gimnazije Dubrovnik predstavile su se svojim projektom
Solar- E, mobilnim uređajem koji se puni
na solarnu energiju i za kojeg su sigurne
da postoji mjesto kako na hrvatskom tako i
na europskom tržištu. Tijekom pet dana
boravka u Italiji sudionici ovog projekta su
se upoznali s ljepotama Umbrije , posjetili
poznatu tvornicu čokolade Perugina, obrte
proizvodnje keramike te posjetili Assisi, te
otok Polvese. Jedna od najvećih vrijednosti ovog projekta je u tome što su, sudjelujući u njemu, stekli nova znanja i iskustva
te sklopili mnoga prijateljstva s vršnjacima
diljem
Europe.- 486 - petak 11. 7. 2014. 9
GlasGrada
GRAD DUBROVNIK
NASTAVAK KOMUNALNIH RADOVA U ULICI STJEPANA CVIJIĆA:
STAV GRADA DUBROVNIKA I OPĆINA SUVLASNIKA:
Grad voljan sufinancirati još jednu garažu za
Libertas Dubrovnik d.o.o
stanare po modelu javno-privatnog partnerstva ostaje jedinstvena tvrtka
S predstavnicima stanara stambenih zgrada Stjepana Cvijića 16, Stjepana Cvijića
18 i Sustjepanska 5, sastao se 7.srpnja
gradonačelnik Andro Vlahušić. Sastanak
je održan u prostoru bivšeg kina Gruž, a
tema je bila gradnja privatne garaže u blizini navedenih kućnih brojeva. Jedan od
predstavnika stanara susjede je podsjetio kako uskoro ističe ishođena građevinska dozvola, te kako je vrijeme za realizaciju projekta i gradnju garaže na postojećem
parkingu, a koja bi po projektnoj dokumentaciji imala oko 50 parkirnih mjesta.
Po uzoru na projekt izgradnje garaže
Stjepana Cvijića 32, Grad Dubrovnik voljan je pružiti potporu stanarima kako bi se
u Ulici Stjepana Cvijića izgradila još jedna
garaža po modelu javno-privatnog partnerstva, rekao je gradonačelnik Vlahušić
okupljenim stanarima. Grad Dubrovnik financirao je izradu cjelokupne projektne
dokumentacije, oslobodio investitore
plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa,
pokrio troškove izmještanja infrastrukture
i instalacija te pružio podršku u pregovorima s izvođačima i nadzornicima radova,
podsjetio je gradonačelnik.
Riječ je o projektu na privatnom zemljištu
na kojem je izgrađena privatna garaža, ali
prepoznajemo javnu korist ovog projekta
jer on uvelike zadovoljava komunalne po-
trebe stanara ovog dijela Gruža, rekao je
gradonačelnik Vlahušić naglasivši kako je
Grad voljan pomoći pojedincima koji se
nisu u financijskoj mogućnosti uključiti u
zajednički građevinski pothvat na sve zakonom raspoložive načine.
Realizacija ovog projekta značila bi nastavak komunalnog uređenja Ulice Stjepana
Cvijića. Nakon nedavno izgrađene garaže
čiju je gradnju sufinancirao Grad Dubrovnik, uređeno je i potpuno novo
parkiralište sa oko 40 mjesta, a u tijeku je i
proširenje nogostupa na dijelu ulice. Na
istom dijelu ulice postavit će se rubnjaci i
označiti horizontalna signalizacija na kolniku. Navedeni radovi učinit će ulicu prohodnijom, te će se stvoriti prostorni preduvjeti
za uvođenje naplate parkiranja i sankcioniranja nepropisno parkiranih automobila,
što će u konačnici dovesti do veće razine
prometnog reda u ovom dijelu Gruža.
SVJETSKO UDRUŽENJE TURISTIČKIH NOVINARA I PISACA – FIJET U DUBROVNIKU
Gradonačelniku Vlahušiću „Povelja Zlatne jabuke“
Konferencija za medije Svjetskog
udruženja turističkih novinara i pisaca FIJET održat će se u petak, 11. srpnja u
11.00 sati u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1), a na konferenciji će govoriti predsjednik FIJET-a Tijani Haddad, predsjednica FIJET-a HR Tina Eterović Čubrilo,
članica Izvršnog odbora FIJET HR Paulina Peko Šalja te novinar Slobodan Nano
Vlašić, urednik i novinar emisije Radio
Dubrovnika “Zlatna jabuka” nazvanoj po
nagradi FIJET-a koja se emitira od 1996.
godine nakon dodjele ove nagrade Gradu
Dubrovniku. Ove godine navršava se 60
godina otkako je u Parizu osnovano Svjetsko udruženje turističkih novinara i pisaca (putopisaca) u turizmu F.I.J.E.T. (Federation Internationale des Journalistes et
Ecrivains du Tourisme). To je najstarije
udruženje turističkih novinara koje trenutačno okuplja članice iz 30 zemalja s
oko 1000 članova.
Povodom cjelogodišnjeg obilježavanja
šest desetljeća FIJET-a predsjednik Tijani
Haddad (publicist, novinar i bivši ministar
turizma Tunisa) i savjetnik za medije Generalnog tajnika Svjetske turističke organizacije (UNWTO) Taleba Rifai na Otvorenje Dubrovačkih ljetnih igara dolaze kao
10 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
gosti dubrovačkog gradonačelnika i TZ-a
Grada Dubrovnika, a za vrijeme boravka
u Dubrovniku gradonačelniku Andru
Vlahušiću uručit će “Povelju Zlatne jabuke”.
Pored navedenoga, teme konferencije su
certifikat za osnivanje “FIJET hotela” (nekoliko hrvatskih hotela već je potpisalo takav
ugovor) te aktivnosti FIJET HR u široj regiji.
Karla Labaš
UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK
Izložba „Galateja“
Fadila Vejzovića
Izložba akademskog slikara i grafičara
Fadila Vejzovića pod nazivom „Galateja“
otvorena je u srijedu, 9. srpnja u Galeriji
Dulčić Masle Pulitika gdje se nalazi jedan
dio izložbe, dok se drugi ciklus iste nalazi
u Atelijeru Pulitika. Opisujući izložbu, autor ovog izložbenog projekta, Andrija Seifried u katalogu je zapisao: „Ovi radovi
oslanjaju se na lik Galateje koja se gubi u
prostoru i vremenu koji kod Fadila Vejzovića nisu omeđeni, već su svevremenski, gotovo univerzalni. Ovdje se radi o sigurnoj ruci školovanog „arhitekte“ i senzi-
Na Skupštini Društva Libertas, održanoj 8.srpnja, usvojeni su rezultati poslovanja za 2013.
godinu te je dana razrješnica Upravi. Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić
upoznao je ostale suvlasnike da je u lipnju
isplaćena zadnja rata kredita za EBRD, tako
da društvo Libertas Dubrovnik sada posluje
bez kreditnih opterećenja, osim leasinga za
dio novih autobusa. Obzirom da je istekom
ugovora prestala važiti klauzula o obračunu
plaćanja za susjedne općine, potrebno je
uvesti novi model obračuna koji vrijedi za određivanje cijene koja se treba plaćati Libertasu,
rekao je gradonačelnik Vlahušić. Usuglašeno je da to bude cijena po kilometru koja će
se posebno obračunavati na području Grada
Dubrovnika za gradsku vožnju, te prigradsku
vožnju za općine Ston, Dubrovačko primorje
i Grad Dubrovnik. Zajednički stav Grada Dubrovnika, općina Konavle, Dubrovačko primorje i Mljet je kako je u interesu svih građana juga Hrvatske, da Libertas ostaje jedinstvena tvrtka, s jedinstvenom ponudom voznih linija. Kada suvlasnici prihvate ekonomske cijene
prijevoza po kilometru i prestane isplata dodatnih sredstava, restrukturiranje Libertasa u
zadanim financijskim okvirima bit će nužno,
usuglasili su se sudionici skupštine. Općine
Konavle i Župa dubrovačka također će u
dogovoru sa Libertasom odrediti dvije razine
cijena, jednu za glavni pravac od Dubrovnika
do Cavtata, te drugu cijenu za prijevoz do
manjih odredišta na području ove dvije
općine. Grad Dubrovnik i općine će sukladno
mogućnostima potrebama stanovništva
odrediti i cijene za svoje građane, kao i vozni
red. Prijevozniku Libertas će se redovito
plaćati razlika sredstava koja će nastati između
prihoda i rashoda u poslovanju.
bilitetu slikara za kojeg je umjetnost beskrajna, božanstvena sloboda stvaranja.“
Fadil Vejzović rođen je 1943. u Sarajevu. Od
1962.-1966. studirao je na Akademiji likovnih
umjetnosti u Zagrebu. Od 1969. do danas
djeluje samostalno i kao član grupe Brezovica. Od 1970. do 1975. polazio je postdiplomski studij grafike i slikarstva na Akademie der
bildende Künste u Nürnbergu. Od 1976. do
1986. radio je u magazinu Start kao ilustrator
i grafički urednik. Dobitnik je brojnih nagrada
i priznanja, a izložbe redovito održava diljem
Hrvatske i svijeta te je od 2007. u stalnom
postavu Moderne galerije Zagreb. Živi i radi u
Zagrebu. Izložba ostaje otvorena do nedjelje, 10. kolovoza 2014. Radno vrijeme: svaki
dan, osim ponedjeljka, od 9 – 20 h.
GRAD DUBROVNIK
6. MEMORIJALNI BICIKLISTIČKI MARATON VUKOVAR – DUBROVNIK
Deset biciklista uspješno savladalo dugo putovanje
Članovi biciklističke udruge Brod vozili su
ukupno pet i pol dana krenuvši na put 28.
lipnja s Ovčare, preko Vinkovaca, Slavonskog Broda, Nove Gradiške, Okučana,
Novske, Kutine, Popovače, Siska, Petrinje,
Gline, Vojnića, Karlovca, Duge Rese, Senja, Starigrad Paklenice, Zadra, Šibenika,
Splita, Makarske, Ploča, Stona, Slanog.
Posljednju etapu bicklisti su vozili do Dubrovnika gdje su stigli 3.srpnjaoko 12.00
sati. 6. Memorijalni biciklistički
ultramaraton Ovčara – Dubrovnik ima za cilj odati počast
palim braniteljima i žrtvama Domovinskog rata u najviše
pogođenim dijelovima Hrvatske. Članovi udruge Brod
komentirali su kako je put bio
naporan, ali su poneseni entuzijazmom i svojim ciljem – da se
ratno vrijeme ne zaboravi – uspješno savladali ove zahtjevne
HRVATSKI CRVENI KRIŽ
Donacija Kluba Dubrovčana iz New Yorka
Dana 30. lipnja uručena je donacija Kluba ’Dubrovnik’ iz
New Yorka u iznosu od 4 000 dolara za pomoć poplavljenom stanovništvu u Slavonije. Donaciju Hrvatskom Crvenom križu uručila je Maja Mozara voditeljica Hrvatske Matice
iseljenika - podružnica Dubrovnik. Ovu humanitarnu akciju
pokrenuo je Ivo Lupis (82), najstariji član Kluba Dubrovčana. Donacija će biti proslijeđena nekim od najugroženijih
obitelji, s većim brojem djece s područja općine Gunja i
Rajevog sela.
Predsjednik kluba Šime Šimunović izrazio je zadovoljstvo
u ime članova kluba Dubrovnik iz New Yorka, što mogu na
ovaj način pomoći stradalim sunarodnjacima u Hrvatskoj,
odnosno Slavoniji, vjerujući da će njihov klub i dalje
podržavati humanitarne projekte kao i do sada. U toj vjeri
Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik i Hrvatska matica iseljenika zahvaljuju donatorima.
dionice. Biciklistička udruga Brod ovim
putem promovira i biciklizam, a pored
sportskog, rekreativnog i povijesnog cilja
6. Biciklistički Ultramaraton također želi povezati županije panonske i jadranske Hrvatske te potaknuti regionalni razvoj, turizam i suradnju na svim područjima gospodarskog i društvenog života. Predstavnici
TZ grada Dubrovnika dočekali su bicikliste
na Pilama, koji su zatim koji pošli na izlet
žičarom na Srdj te će se prošetati gradskim
zidinama. Za njih je organizirana večera u
restoranu Kopun. Ana Orlović
IZ DJEČJIH VRTIĆA DUBROVNIK
Obavijest
Od 01.srpnja do 31.kolovoza 2014. na raspolaganju su sljedeći objekti:
Dječji vrtić ‘Pčelica’, Nova Mokošica, B.
Kašića - formirane su tri jasličke i tri vrtićke
grupe, ukupno djece tijekom ljeta će biti 120.
Dječji vrtić ‘Ciciban’, Solinska 1 - formirane
su tri jasličke i tri vrtićke grupe, ukupno djece
tijekom ljeta će biti 80.
Dječji vrtić ‘Škatulica’, Medarevo, Dr.Roka
Mišetića 2 - formirane su tri jasličke i tri vrtićke
grupe, ukupno djece tijekom ljeta će biti 120.
Dječji vrtić ‘Palčica’, Iva Vojnovića 34 formirane su tri jasličke i sedam vrtićkih grupa, ukupno djece tijekom ljeta će biti 200.
Dječji vrtić ‘Izviđač’, M.-Blažića 5, uključujući i dječji vrtić ‘Pile’, Ivana Kukuljevića b.b.
- formirane su tri jasličke i tri vrtićke grupe,
ukupno djece tijekom ljeta će biti 90.
Djeca koja ne pohađaju jaslice ili vrtić tijekom
cijelog mjeseca srpnja i/ili tijekom kolovoza
2014. plaćat će 50% cijene, ukoliko već do
sada nisu koristili dio godišnjeg odmora u
tekućoj godini.
UDRUGA KINOOKUS I KINEMATOGRAFI DUBROVNIK
KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA
„Okusi drugačije kino“ ponovno u
Slavici
Mate s onoga svita na Makarskom ljetu
I ove se godine nastavlja projekt koji su prošlog ljeta
pokrenuli udruga Kinookus i Kinematografi Dubrovnik kako bi
pokušali vratiti publiku u ljetno
kino Slavica. Prošlogodišnji pilot projekt postigao je veliki uspjeh: za neke se od projekcija
dokumentarnih filmova po izboru Kinookus Food Film Festivala čekalo u redu za kartu, što se
ne pamti od zlatnog doba ovog
kina. Hrvatski audiovizualni centar i Grad Dubrovnik prepoznali
su važnost ove inicijative za očuvanje vrijednog prostora Kina
Slavice i za razvijanje filmskog
ukusa, prije svega mladih, za
dokumentarni i autorski film.
Stoga su odlučili podržati nastavak filmskog programa koji je
počeo u srijedu 9. srpnja u 21
sat prikazivanjem dokumentarnog filma posvećenog čovjeku
koji je nedavno, prigodom Terra Madre Balkan susreta, po prvi
puta posjetio Dubrovnik i Hrvatsku. Riječ je o Carlu Petriniju, utemeljitelju i predsjedniku
Slow Fooda, najvećeg svjetskog ekogastronomskog
pokreta za očuvanje dobre,
čiste i tradicijski uzgojene hrane.
Slow Food Story, talijanskog
redatelja Stefana Sarda, koji je
producirala umjetnička direktorica Kinookusa Ines Vasiljević, na
originalan način izlaže povijest
pokreta kroz životnu priču jednog od najvećih vizionara našeg
doba.
Cijena ulaznice za projekcije srijedom je 25 kuna. Za više informacija: [email protected].
Kazalište Marina
Držića gostovalo je
na Makarskom ljetu s
predstavom „Mate s
onoga svita“. Ova
kulturna manifestacija održava se po 21.
put, a upriličit će preko 80 različitih kulturnih, zabavnih i
sportskih manifestacija na različitim
predjelima grada
Makarske. KMD je 6.
srpnja izvelo uspješnu komediju Jasena Boka u režiji Zorana
Mužića. “Mate s onoga svita”
temelji se na narodnoj priči o
vragolanu Eri, te poprima elemente suvremene komedije i
prerasta u kabaret prepun pjesme, smijeha i plesa. Bitan element je razigrana glazba skladatelja Mate Matišića. U pred-
stavi igra cijeli ansambl KMD-a:
Branimir Vidić Flika, Glorija Šoletić, Izmira Brautović, Zdeslav
Čotić, Edi Jertec, Hrvoje Sebastijan, Mirej Stanić, Boris Matić i Nika Burđelez uz gostovanje glumice Petre Kovačić Pavline i ‘dubrovačkog brazilca’
Emersona de Souze Cruza.
Ž.D.
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 11
GRAD DUBROVNIK
KONFERENCIJE ZA MEDIJE O ODLIČNIM TURISTIČKIM REZULTATIMA, DOČEKU
2015. i INOVATIVNOJ MOBILNOJ APLIKACIJI ‘’LAST MINUTE DUBROVNIK’’
Odlični rezultati prve polovice 2014.
Na konferenciji za medije u Turističkoj
zajednici grada Dubrovnika na Pilama,
održanoj 3.srpnja, predstavljeni su
odlični rezultati prve polovice turističke
2014. godine s jedanaest posto više
gostiju, raznovrstan program dočeka
Nove 2015. godine te inovativna mobilna aplikacija ‘’Last minute Dubrovnik’’
Direktorica TZ Dubrovnik-a Romana
Vlašić započela je konferenciju za
medije s turističkim rezultatima za prvih
6 mjeseci 2014. s ostvarenih 317 669
turističkih dolazaka i 1 042 168 noćenja, odnosno povećanje od 11 posto u
dolascima i 9 posto u noćenjima te također povećanje u svim vidovima
smještaja. Lošije vrijeme u predsezoni
očigledno nije išlo na štetu Dubrovnika, a poglavito jer kako je direktorica
Vlašić naglasila Dubrovnik nije camping destinacija već se brendirao u nešto mnogo više te da su su rezultati
potvrda atraktivnosti Dubrovnika kao
turističke destinacije na zapadnoeuropskim tradicionalnim tržištima, ali i u
cijelom svijetu.
Siniša Žakula, voditelj Odjela za promociju i online strategiju TZ grada Dubrovnika predstavio je novu mobilnu
aplikaciju koja je zaista inovativna jer
je prva u Hrvatskoj tog tipa. Aplikacija
je tehnički vrlo zahtjevna te je TZ grada
Dubrovnika realizirala ovaj projekt uz
pomoć informatičke tvrtke Planet 1107.
Predstavnik tvrtke
Nikša Vlahušić prezentirao je kako sama aplikacija funkcionira. TZ
grada Dubrovnika je
također kao podršku
aplikaciji uvela 20 minuta, unutar 24 sata, besplatnog interneta unutar i ispred zgrade TZ
na Pilama. O bogatom
novogodišnjem programu govorio je Zoran
Milić, prestavnik agencije Scardona,
službenog organizatora ovogodišnje
manifestacije. Kako je sam rekao,
raznovrstan četverodnevni program u
kojem će svatko pronaći nešto za sebe.
Gradonačelnik grada Dubrovnika je
rekao da Dubrovnik može biti veoma
zadovoljan s ostvarenim rezultatima te
da Grad drži u vlastitim rukama svoju
sadašnjost i budućnost, a sve zahvaljujući sinergiji privatnog i hotelskog
smještaja. Programi i planovi za ovu
godinu su kompletirani i bit će jako uspješna sezona te je gradonačelnik rekao da Dubrovnik već radi na programima i planovima za iduću 2015.godinu.
Ana Orlović
„Doček Nove godine 2015.
na Stradunu“
četverodnevna manifestacija
PONEDJELJAK, 29.12.2014.
Koncert PRLJAVO KAZALIŠTE I VALETUDO
UTORAK, 30.12.2014.
Koncert ŽELJKO BEBEK I DARIVA
DOČEK NOVE GODINE 2015.
SRIJEDA 31.12. - jutarnji program
a. Dubrovačke klape – kolenda
b. Cocktail show
c. Čestitka gradonačelnika
d. „Dječja Nova godina“ sa Tonijem Cetinskim i 30
nagrada za najmlađe
31. 12. /01.01. 2015 večernji program
SILENTE, TONY CETINSKI, PETAR DRAGOJEVIĆ
I BEND
ČETVRTAK, 01.01. 2015.
Dubrovački simfonijski orkestar (tradicionalni novogodišnji koncert)
Klapski koncert - klapa CAMBI (K.Kambelovac) i klapa Sv. JURAJ- HRM
LAST MINUTE DUBROVNIK
Nova mobilna aplikacija
Pregled i rezervacija raspoloživog privatnog i hotelskog smještaja u roku od 24 sata omogućen je
putem mobilnih aplikacija za iOS i Android mobilne
uređaje, a aplikacije su prilagođene i za mobilne
telefone i tablete.
Pregled u aplikaciji omogućen je prema vrsti smještaja: apartmani, hoteli ili sobe. Aplikacija je dostupna
na 7 jezika: hrvatski, engleski, francuski, njemački,
ruski, japanski i španjolski. Pregled smještaja omogućen je putem interaktivne karte ili putem liste, koje
pokazuju trenutnu lokaciju korisnika što omogućava lakše snalaženje. Uz naziv smještaja na ovim pregledima vidljive su i skraćene informacije o smještaju (adresa, cijena...), te kontakti za rezervaciju.
Prva polovica turističke godine s jedanaest posto više gostiju
Odlični rezultati dubrovačkog turizma u prvih šest mjeseci turističke 2014.
317 669 turističkih dolazaka i 1 042 168 ođer je i kinesko tržište ostvarilo značajno
noćenja, odnosno povećanje od 11 posto povećanje broja turista. Gosti iz Kine su
u dolascima i 9 posto u noćenjima, potvr- ostvarili 3 386 dolazaka, odnosno 86 posto
da su atraktivnosti Dubrovnika kao turističke više nego prošle godine i 6 508 noćenja,
destinacije na zapadnoeuropskim tradicio- što čini 84 posto više noćenja za razliku od
nalnim tržištima, ali i u cijelom svijetu.
2013. godine.
Top-listu država iz kojih dolaze dubrovački Dubrovnik također bilježi porast prometa iz
turisti predvode već tradicionalno gosti iz SAD-a s ostvarnih 23 238 dolazaka što čini
Ujedinjenog kraljevstva s 44 490 dolazaka 15 posto povećanja u dolascima i ostšto čini 10 posto više od 2013.g. te 14 pos- varenih 69 275 noćenja, odnosno 17 posto
to udjela u ukupnom broju dolazaka i ost- više u noćenjima.
varenih 216 277 noćenja što čini 11 posto Gosti iz Rusije su na prošlogodišnjoj razini
više nego 2013. , što čini 20 posto udjela u dolazaka i noćenja, odnosno 3 969 dolaukupnim noćenjima. Slijede gosti iz Hr- zaka i ostvarenih 22 007 noćenja.
vatske, Njemačke, SAD-a, Francuske, Ko- Posebno veseli porast dolazaka španjolskih
reje, Švedske, Finske, Japana, Španjolske gostiju, s 10 280 dolazaka, 16 posto više te
itd.
ostvarenih
Povećanja broja turista očita su ove god- 28 695 noćenja, odnosno 21 posto više
ine posebice s tržišta Koreje koje je utros- noćenja u odnosu na prošlu 2013. godinu
tručilo dolaske kao i noćenja. Ostvareno je što je potvrda oporavka španjolskog tržišta.
23 886 dolazaka te 39 939 noćenja. Tak- Mjesec lipanj je za sve dionike turističkog
12 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
godine s ostvarenih
gospodarstva u Dubrovniku bio jako dobar
jer je kroz protekli mjesec u našem gradu
ostvareno 119 628 dolazaka i 443 045
noćenja, što je 11 posto više dolazaka i 9
posto više noćenja nego u istom mjesecu
2013. godine. Zabilježen je porast u u svim
vidovima smještaja. Hotele je kroz mjesec
lipanj posjetilo 77 132 gostiju, što je 2 posto više nego prošle godine, s ostvarenih 272
462 noćenja, odnosno 2 posto više nego
2013.g.
Privatni smještaj i dalje nastavlja s rastom.
Kroz lipanj je ostvareno 27 007 dolazaka
što čini 54 posto više dolazaka u odnosu
na 2013.g. te 99 624 noćenja što čini 38
posto više noćenja u odnosu na prošlu
godinu.
Dubrovački turistički djelatnici očekuju da
će i vrhunac turističke godine koji je pred
nama biti jednako tako uspješan i pozitivan.
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
PRIMORSKO KULTURNO LJETO
U MAJKOVIMA ODRŽANE RADIONICE
Večer klapske pjesme i folklora
Odgovorno branje ljekovitoga bilja
U sklopu programa Primorskog kulturnog ljeta u subotu 5.lipnja
održana je priredba ispred crkve svetoga Jeronima u kojoj su sudjelovali KUD Lijerica Slano i muška klapa Staglin iz Slanoga. Okupljeni gosti i domaća čeljad uživali su uz klapsku pjesmu slanjske
afirmirane muške klape Staglin i zvuke lijerice i primorskoga linđa.
Bila je ovo prigoda pokazati i domaćima i strancima kako Primorci
čuvaju, njeguju i prezentiraju svoju nematerijalnu kulturnu baštinu.
Svakako je ova večer bila zabava za izvođače, a posebno za publiku iz koje su neki rado pokušali naučiti korake ovoga jedinstvenoga plesa. Lj.Šimunović
Udruga Škola Majkovi, koja je nastala s ciljem očuvanja tradicijskog
života na selu, u subotu 28. lipnja i u subotu 5. srpnja organizirala
je radionice odgovornoga branja ljekovitoga samonikloga bilja.
Ovoga puta radionice su se prvenstveno odnosile na branje i preradu smilja. Budući da je tijeku branje smilja, koga otkupljivači
veoma dobro plaćaju, veliki broj stanovništva je zainteresiran i na
ovaj način popuniti kućni budžet. I tu onda stradaju staništa ove
aromatične ljekovite vrste. Ivana Penjak Kasavica, voditeljica
Udruge i voditeljica radionica, kazala je kako je istinito i tužno to
što berači smilja rade. Čim se u nešto umiješa novac i zarada
,ljudi izgube kontrolu. Tako je primijećeno kako na nekim lokacijama u Dubrovačkom primorju, smilje više ne raste jer su ga
neodgovorni berači sjekli u korijenu. A odgovorno branje, kazala
je, podrazumijeva branje trećine biljke s cvijetom, kako bi sljedeće
godine biljka još bujnije rasla. Odgovorno znači biti svjestan svoga
posjeta prirodi i uzimanja iz prirode onoliko koliko smijemo te ostaviti i prirodi i čovjeku onoliko koliko prirodni zakoni dozvoljavaju. Prirodu , kaže gospođa Penjak Kasavica, treba ostaviti u istoj
ljepoti i ravnoteži u kakvoj smo je prilikom posjeta i zatekli. No, na
žalost odgovornosti prema prirodi sve je manje pa tako i prema
svemu drugome što nas okružuje.
Program radionica obuhvaća odlazak u prirodu i prepoznavanje
ljekovitoga bilja: smilja, pelina, Gospine trave, sjekavice, žuke,
vrijesa, majčine dušice, lovora i mnogog drugog ljekovitog raslinja kojima nas je Bog blagoslovio, kazala je voditeljica.
Nakon branja na radionicama su sudionici učili pripravu macerata i destilata od smilja koje su poslije radionica sa sobom ponijeli.
Budući da se u zgradi majkovske škole, gdje su se radionice
održavale,nalazi i Majkovska kuća meda, posjetitelj su se uz susretljivost gospođe Ružice Tepšić mogli detaljno informirati i o životu
pčela i nastajanju primorskoga ljekovitoga meda. U radionice su
uključene i najmlađe Primorke koje su posjetitelje učile pletenju
lavande i izradi mirisnih kušinčića od smilja i lavande. Interes je
bio veliki ,kazala je Ivana Penjak Kasavica, koja smatra kako bi se
ovakve radionice trebale organizirati za sve koji se odluče za branje
smilja jer inače će ga neodgovorni berače za kunu više iskorijeniti
kao što su iskorijenjene mnoge biljne i životinjske vrste na ovomu
planetu kako bi stekli što veću zaradu. Tužno je jer novci zarađeni
od takvoga neodgovornoga odnosa prema prirodi se brzo potroše, a priroda ostaje zauvijek uskraćena za još jedan Božji blagoslov, poručila je Ivana Penjak Kasavica.
Lj.Šimunović
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM U OPĆINI DUBROVAČKO PRIMORJE
Odgovorno razvrstavanje
Plan gospodarenja otpadom po europskim pravilima zadana je
obveza svih lokalnih zajednica, općina, gradova i županija da se
isti realizira do određenoga roka. Općina Dubrovačko primorje Plan
gospodarenja otpadom donijela je u lipnju 2007. godine, a u tijeku
je priprema revizije Plana za razdoblje do 2020. godine.Proteklih
godina Općina je ulagala sredstva i omogućila građanima odgovorno razvrstavanje otpada. Tako u Primorju postoji 21 zeleni otok,
a planirano je postavljanje još 17 zelenih otoka koji bi omogućili
savjesno razvrstavanje otpada.S pravilima razvrstavanja građani
su već upoznati i uglavnom ih se i pridržavaju kako sve ono što
iznesu iz svojih sprema, garaža, kuća i dvorišta ne bi završilo u
smeću. Pravilno razvrstavanje otpada preduvjet je recikliranja.
Zeleni otoci u osnovi podrazumijevaju plavi kontejner za odlaganje papira i kartona, žuti kontejner za metalnu i plastičnu ambalažu,
a zeleni za staklo.Stotinu sedam postavljenih spremnika za
odvojeno prikupljanje otpada po vrstama veliki su korak u odgovornom odnosu po pravilima gospodarenja otpadom, a u planu je
postavljanje i dodatnih. Planirana je i nabava mobilne jedinice za
odvojeno prikupljanje otpada, a sredstva su sufinancirana putem
FZOEU-a(Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti).
Budući da su općine i gradovi dužni krenuti u realiziranje Plana
gospodarenja otpadom u RH do 24. srpnja, Općina Dubrovačko
primorje je odgovorno poštovala zadani rok, a ostalo je na građanima koliko će se pridržavati pravila i sami poštovati i iskoristiti
ono što im je omogućeno. Lj.Šimunović
ŽUPA DUBROVAČKA
ŽUPSKO LJETO
Stari splitski plesovi KUD-a Marko Marojica
Pred velikim brojem okupljenih posjetitelja, u sklopu programa Župskog ljeta na ljetnoj pozornici ispred restorana Oleander u
Mlinima, župski KUD Marko Marojica u
prošlu nedjelju je po prvi put izveo novu
koreografiju Starih splitskih plesova. Premijera novog plesa u repertoaru župskog
KUD-a dogodila se na kraju jednosatnog
programa koji je počeo župskim, pa konavoskim plesovima, a upotpunio ga je i nastup tamburaša KUD-a. Župski KUD je s
uvježbavanjem Splitskih plesova počeo
početkom godine kad je s njima tri dana
radio poznati splitski koreograf i etnograf
Branko Šegović. Već tada vidjelo da su članovi KUD-a brzo usvojili koreografiju, te
da će novi osmominutni program
biti spremni zaplesati već ovu sezonu. Da bi se novi
ples mogao izvesti,
bilo je potrebno
uvesti i tamburice.
Tako je u veljači s vježbanjem počelo 12 tamburaša predvođenih
iskusnim voditeljem Ivanom Vlašićem. Uskoro je počeo rad na spajanju tamburaša i plesača, a rezultat svega je prezentiran u nedjelju
na ljetnoj pozornici u Mlinima.
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 13
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
NA TEMU PRIPREME PROJEKATA ODRŽIVIH
PROMETNIH SUSTAVA URBANE REGIJE
Održana radionica
Uz
predstavnike
nadležnog
ministarstva i JASPERSA sastanak
je okupio županijske gradonačelnike
i načelnike, predstavnike županijskih
institucija te sve relevantne
čimbenike za povezivanje krajnjeg
juga Hrvatske s ostatkom zemlje
U organizaciji Dubrovačko-neretvanske
županije i Regionalne razvojne agencije
DUNEA u hotelu Valamar Lacroma 9.srpnja je održana radionica na temu: “Priprema
projekata održivih prometnih sustava urbane regije”.
Uvodno su o temi “Dubrovačko-neretvanska županija u nacrtu Strategije prometnog
razvoja RH” govorili Dubravka Đurkan Horvat, načelnica Sektora za fondove EU, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI) i Olja Budisavljević, koordinator za izradu Strategije prometnog razvoja
RH u MPPI, Voditeljica odjela za izvješćivanje, Služba za programiranje i izvješćivanje, Sektor za fondove EU, dok je o sadašnjim dokumentima o prometu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prezentaciju održala Marina Oreb, ravnateljica županijskog Zavoda za prostorno uređenje.
O pojmu funkcionalne regije i oblikovanju
projektnog koncepta govorio je Rafael Alcayde Ferrus, predstavnik Zajedničke tehničke podrške projektima europskih regija
(JASPERS-Joint Assistance to Support
Projects in European Regions), a o izradi
planova i projekata – pravilnoj pripremi uključujući i pitanja zaštite okoliša govorili su
njegovi kolege Sarah Duff, stručnjakinja za
zaštitu okoliša i Neri di Volo, stručnjak za
promet.
Župan je zaključujući sastanak, isti ocijenio uspješnim i korisnim te je zahvalio svim
sudionicima na konstruktivnom doprinosu.
Također, Župan je istaknuo kako je rasprava još jednom potvrdila da postoji prometna nepovezanost Županije prema ostatku
Hrvatske i EU te unutar nje same. Pokazala
je, također, da ne postoji uvjerenost da je
Strategija (Nacrt) odgovorila na sve promet-
ne potrebe Dubrovačko-neretvanske županije. To se posebno odnosi na vezu autocestom od Ploča do Dubrovnika, koja nije
jasno naznačena te Pelješki most za koji
se ponovno spominje potreba izrade
Studije s više rješenja.
“Dobro je da je Nacrt Strategije, kao što smo
to i mi u Županiji, prepoznao Dubrovačkoneretvansku županiju kao jednu prometnu
funkcionalnu regiju. Na konceptu Dubrovačko-neretvanske županije– funkcionalne regije, radit ćemo zajedno s Jaspersom
i Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture, a kako bi napravili Strateški razvojni plan prometa Županije (Master plan)
u kojem će se pristupom „odozdo prema
gore“ utvrditi najbolja prometna rješenja i
slijedom toga pripremiti projekte za financiranje od strane fondova EU.”- zaključio je
župan Dobroslavić.
Uz predstavnike nadležnog ministarstva i
JASPERSA sastanak je okupio županijske
gradonačelnike i načelnike, predstavnike
županijskih institucija te sve relevantne čimbenike za povezivanje krajnjeg juga Hrvatske s ostatkom zemlje.
4.SRPNJA 2014.
Dodijeljene oznake Dubrovačke gastro kvalitete
Zamjenik župana Davorko Obuljen i zamjenik pročelnika za
turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Maro Kristić
sudjelovali su na svečanosti
dodjele oznaka Dubrovačke
gastro kvalitete ugostiteljima koji
prema stručnoj komisiji na najbolji način predstavljaju dubrovačku gastro ponudu.
Nakon čestitki svim dobitnicima
oznake, zamjenik pročelnika
Kristić se zahvalio svim ugostiteljima i članovima komisije koji su
14 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
obilazili i bodovali dubrovačke ugostiteljske
objekte. Veliki broj ugostitelja prepoznao je
ovaj projekt kao mogućnost ulaska u društvo najboljih, na području koje predstavlja
najbolje od Hrvatske i hrvatskog ugostiteljstva, a to je Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija.
Organizatori ovog projekta su Dubrovačko
– neretvanska županija, Grad Dubrovnik,
Turistička zajednica Dubrovačko – neretvanske županije,Turistička zajednica Grada Dubrovnika, Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko – neretvanske
županije i Udruženje obrtnika Dubrovnik.
ŽUPANIJSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA
DUBROVAČKA BISKUPIJA
Izabrano Turističko
vijeće
Gospa od Orašca
“U prvih šest mjeseci ove godine na
području Dubrovačko- neretvanske
županije zabilježeno je 9 posto više
dolazaka i 6 posto više turističkih
noćenja, nego lani. To je ohrabrujući
ulazak u glavnu sezonu i nadamo se
da ćemo do kraja godine ostvariti još
jednu uspješnu turističku godinu”, kazao je predsjednik Turističke zajednice
Dubrovačko-neretvanske županije,
župan Nikola Dobroslavić na izbornoj
skupštini održanoj 3. srpnja 2014.. Skupština je bila izbornog karaktera te su
u Turističko vijeće županijske Turističke
zajednice izabrani: Mario Boras,
Draženko Čolić, Mladen Đelum, Mihajlo Grgić, Frano Luetić, Stanko Ljubić,
Nike Marušić i Željko Miletić, a u Nadzorni odbor Maja Milovčić i Marino
Sardelić.
Župan Dobroslavić ovom je prigodom
zahvalio dosadašnjim članovima Turističkog vijeća, izrazivši uvjerenje u kontinuitet i kvalitetan rad novih članova.
Gospa od Orašca svečano je proslavljena na
njezin blagdan, 2. srpnja u crkvi Pohođenja
Blažene Djevice Marije u Orašcu. Uoči
blagdana misu je predvodio don Franjo
Tomić, a nakon mise koncert u crkvi održao
je Dubrovački komorni zbor pod ravnanjem
profesora Franja Krasovca.
Na sam blagdan je bilo više misa u crkvi, a
predvodili su ih don Ivan Borić, policijski kapelan, fra Emanuel Jurić, bivši župnik, fra Mijo
TURISTIČKI PROMET U
DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ
ŽUPANIJI
Džolan, ravnatelj Franjevačkog instituta za
kulturu mira iz Splita, fra Veselko Grubišić,
gvardijan franjevačkog samostana Male braće
u Dubrovniku i fra Drago Ljevar, župni vikar iz
Rožata. Liturgijsko pjevanje na misama
tijekom dana predvodili su zborovi iz Zatona i
Orašca, a sudjelovao je i zbor iz Male braće.
Uz misu u 9 sati i večernju misu na blagdan je
bila procesija oko crkve te blagoslov djece,
roditelja i hodočasnika. Kao i svake godine
veliki broj vjernika hodočastio je Gospi od
Orašca sa svojim molitvama, potrebama, izvršavajući zavjete ili zahvaljujući za uslišane
molitve.
Gospa od Orašca
časti se od 16. stoljeća kada je na izvoru Dobra voda
izgrađena crkva, po
preporuci starca iz
Orašca kojem se,
prema njegovom
svjedočanstvu,
ukazala Blažena
Djevica Marija i to
od njega tražila.
Vjernici od tada
svjedoče o brojnim
uslišavanjima i
zagovoru Gospe
od Orašca u zaštiti
ovoga kraja.
dubrovackabiskupija.hr
U prvih šest mjeseci
9 posto više
dolazaka, 6 posto
Gospa za lugom – blagdan Pohođenja Marijina
više noćenja
Tijekom lipnja 2014. godine u turističkim odredištima na području Dubrovačko-neretvanske županije, a prema evidenciji turističkih zajednica gradova i općina, ostvaren je promet od
195.529 dolazaka i 839.924 noćenja
što je 9% više dolazaka i 5% više
noćenja nego u lipnju prošle godine.
Od početka godine do kraja lipnja registrirano je 455.583 dolazaka i
1.694.136 noćenja, što predstavlja porast u dolascima od 9% a u noćenjima
6% u usporedbi s istim razdobljem
prošle godine. Domaći turisti su ostvarili 14%, a strani 5% više noćenja
nego 2013. godine.
Najviše noćenja su ostvarili turisti iz
Ujedinjenog kraljevstva, zatim iz Njemačke, domaći turisti, turisti iz Francuske, SAD-a, BiH, Poljske, Švedske,
Češke, Koreje, Norveške, Finske, Slovenije, Belgije, Japana, itd.
Od početka godine u hotelskom
smještaju je ostvareno 1.134.617
noćenja što je porast od 3% dok je u
kućanstvima ostvareno 434.455
noćenja što predstavlja porast od 18%
u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Vjernici iz konavoskih župa Pridvorja, Grude i Čilipa okupili su se u srijedu, 2. srpnja poviše Konavoskog
polja za lugom (šumicom) u crkvici
posvećenoj pohodu Blažene Djevice
Marije Elizabeti kako bi zajedno proslavili istoimeni blagdan Pohođenje
Marijino.
Iako se blagdan još od novog rimskog kalendara (1969. g.) slavi 31.
svibnja, ipak u Konavlima je i nakon
te godine ostao običaj hodočašćenja crkvi Gospe za lugom početkom
srpnja. Misa se slavi na novopostavljenom vanjskom oltaru okrenutom
prema Konavoskom polju.
Ove godine misno slavlje predvodio
je don Josip Barišić, župnik župe Čilipi uz koncelebraciju don Josipa Mazarekića,
župnika župe Gruda. Jedna od najstarijih
crkava u Konavlima, Gospa za lugom vjekovima je okupljala vjernike koji su u pokorničkim procesijama s barjacima i križevima
hodočastili za Svetog Liberana, Prosne dane,
Vidov dan i blagdan Pohođenja Marijina. Župe
su se zavjetovale Gospi da Ona čuva sve posijano i posađeno u Konavoskom polju, nakon
što su prije zavjeta mnogo pretrpili od nevremena i raznih štetočina. Osobito se svečano
slavio blagdan Pohođenja Marijina koji bi okupio hodočasnike ne samo iz Konavala već i
šireg područja. Budući da je crkva bila uz
ceste i putove znalo bi se okupiti i dosta trgovaca koji bi za hodočasnike priredili banke s
oruđem i kućanskim potrepštinama.
Izvor: Ivana Mazavac,
dubrovacka-biskupija.hr
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 15
GLAS PLOČA
16 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
GLAS PLOČA
TENIS
KARATE
Tenisači Ploča na završnici
državnog prvenstva u Zagrebu
Teniski klub Ploče pobjedom
u Opatiji protiv istoimenog
predstavnika riječke regije
pobjednik je regionalnog
prvenstva za tenisače do
18.godina. Mladi pločanski
tenisači na gostujućem terenu deklasirali su domaćina
sa visokih 8:1, te ovom pobjedom izborili su pravo nastupa među osam najboljih u
finalnom dijelu natjecanja
Na Svjetskom kupu u karateu Borna
Petrović osvojio brončanu medalju
koje će se održati u Zagrebu.
Ovo je ujedno i osmi uzastopni nastup tenisača Ploča na
završnom turniru prvenstva
Hrvatske.
Za Ploče su igrali: Marko
Galić, Ante Zovko, Mile Matić,
Filip Džakula, Dominik Dodig,
Andrej Grubišić, Dominik
Medak, voditelj - Ivan Galić,
trener - Hrvoje Galić.
Pripremio: Sana
RAGBI
Ragbijaši Ploča
četvrti u Tomislavgradu
Pred velikim brojem gledatelja na Buškom jezeru kod
Tomislavgrada ragbi klub
Tomislav sa udrugom Dobri
ljudi organizirao je 4.međunarodni "Beach rugby fest
2014" na kojem je sudjelovalo 12 ragbijaških klubova iz
BiH i Hrvatske. Igralo se u
četiri skupine sa po tri ekipe,
raggbijaši Ploča bili su u skupini sa Vitezom i Atletikom
(Sv.Filip Jakov), te završili kao
pobjednici skupine i plasirali
se u polufinale. Rezultati
skupine:Ploče - Vitez 2:1, Atletiko - Ploče 3:6.
Polufinale: Ploče - Šibenik 6:8
Utakmica za 3.mjesto: Sinj 1 Ploče 6:2.
Poredak prve četiri ekipe:
Čelik(Zenica), Šibenik, Sinj,
Ploče.
Za Ploče su igrali: Boris Bajnoci (kapetan), Josip Mustapić, Boris Kulidžan, Željko
Barbir, Toni Grle, Zoran Mrgić,
Rino Rebac, Fernando Rakušić, Zvonimir Bikić, voditelj
- Ante Dropulić Panta.
Pripremio: Sana
Nakon šest uspješnih izdanja ove
godine je Hrvatska odnosno grad
Umag bio domaćin sedmog po
redu WKF Trening kampa i Svjetskog kupa (7th WKF Training
Camp-Karate I Youth World Cup)
za uzrast od 10 - 17. godina u organizaciji Svjetske karate federacije (WKF - World Karate Federation) te održana jedna od
najprestižnijih i najmasovnijih karate manifestacija.
Na Svjetskom kupu sudjelovao je
i mladi Borna Petrović iz karate
kluba Porto Tolero te nakon tri
dobivena susreta i jedan poraz
ostvario senzacionalan uspjeh osvajanjem 3.mjesta u kategoriji kadeta do 57.kg.
U prvom kolu pobijedio je
reeprezentativca Latvije sa 1:0, u
drugom kolu gubi od odličnog
Crnogorca koji je došao do finala
te tako Bornu povukao u repesaž,
gdje najprije pobjeđuje predstavnika Slovenije sa 8:1, te u borbi za
medalju sudačkim preglašavanjem pobjeđuje reprezentativca
Slovačke.
Pripremio: Sana
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 17
Predavanja na inozemnim sveučilištima
Na temelju Erasmus programa mobilnosti,
nastavnici Sveučilišta u Dubrovniku imaju
priliku biti gosti priznatih inozemnih, europskih, sveučilišta.
U ovoj akademskoj, 2013./2014. godini,
nastavnici s Odjela za ekonomiju i poslovnu
ekonomiju, Odjela za komunikologiju i
Odjela za elektrotehniku i računarstvo posjetili su europska sveučilišta i na njima su
održavali nastavu.
Prof. dr. sc. Srećko Krile boravio je na
Prometnom fakultetu Jan Perner u Pardubicama, Republika Češka, od 10. do 17.
svibnja 2014. Profesor Krile održao je nastavu studentima u sklopu kolegija iz područja ekspertnih sustava u transportu. Tema
predavanja bila je Multi-destination routing
problem, u kojemu je pojasnio mogućnosti novih tehnika da se s pomoću njih optimalno određuju prijevozne rute s više ukrcajnih i iskrcajnih odredišta. Prezentirao je studentima i njihovim nastavnicima suvremene
razvojne alate za aplikacije kojima se koristi u potpori pri odlučivanju.
Pročelnica Odjela za ekonomiju i poslovnu
ekonomiju izv. prof. dr. sc. Ivona Vrdoljak
Raguž i nastavnici Odjela za ekonomiju i
poslovnu ekonomiju doc. dr. sc. Ivo Šper-
anda i doc. dr. sc. Matea Matić održali su
nekoliko predavanja od 12. do 16. svibnja
2014. na Odjelu ekonomije Sveučilišta u
Palermu, Italija. Predavanja izv. prof. dr. sc.
Ivone Vrdoljak Raguž obuhvatila su teme iz
Vodstva i Korporativnog upravljanja fokusirajući se na empirijska istraživanja
provedena u Republici Hrvatskoj i zemljama Jugoistočne Europe, a izlaganja doc.
dr. sc. Matea Matić obuhvatila su više
kolegija: Menadžment prodaje i E-marketing povezanih s ponašanjem potrošača i
čimbenicima u internetskom okruženju.
Doc. dr. sc. Ivo Šperanda predavao je o
temi „Utjecaj redukcije rizika na konkurentnost izvoza“. S nastavnicima Sveučilišta u
Palermu dogovorena je suradnja za daljnje znanstveno-nastavne aktivnosti na izradbi
zajedničkih članaka, za sudjelovanja na
međunarodnim konferencijama, uključivanje u zajedničke projekte i studije te učlanjenja u međunarodne asocijacije financija,
menadžmenta i marketinga.
Doc. dr. sc. Marija Dragičević, nastavnica
na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, boravila je od 13. do19. svibnja 2014.
na Odjelu za turizam Sveučilišta u Ljubljani.
Održala je dva predavanja: Croatian hospitality industry - the state and future trends i
Managing Quality in Hospitality
Industry - the case of Croatian
Hotels.
Mr. sc. Zorica Krželj-Čolović, asistentica na Odjelu za ekonomiju i
poslovnu ekonomiju, posjetila je
od 7. do 11. travnja 2014. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Ljubljani i predavala je studentima
preddiplomskog studija na
kolegiju Learning and Knowledge
Management. Tema je bila Strategic networking in small and
medium hospitality enterprises.
18 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
Doc. dr. sc. Nebojša Stojčić, nastavnik na Odjelu za ekonomiju i
poslovnu ekonomiju, bio je na
Business School Staffordshire
University, Stoke-On-Trent, Velika Britanija, od 16. do 22. ožujka
2014. Održao je predavanja s temom Keynesian Economics and
Monetarism u sklopu kolegija
Macroeconomic policy na preddiplomskom studiju Business
Economics i s temom Microeconomics of market and competition u sklopu kolegija Risk and Financial Analysis na diplomskom
studiju Masters in Business Ad-
ministration (MBA). Tijekom njegova boravka dogovorena je suradnja s nastavnicima
Sveučilišta Staffordshire na prijavama novih
projekata, što je rezultiralo i uzvratnim posjetom prof. Carol Southall, koja je boravila
na Sveučilištu u Dubrovniku u svibnju.
Izv. prof. dr. sc. Tihomir Luković, nastavnik
na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, bio je na Bremerhaven University of
Applied Sciences, Faculty of Economics
and Business, Njemačka. Mobilnost je ostvario u razdoblju od 21. do 27. siječnja
2013. i održao je tri predavanja: Environmental Impacts of Cruising in Dubrovnik
and the Future, Dubrovnik as a Cruise Destination and the Economic Impacts in the
Region, Cruise Tourism Niches: Beyond
Mega-Cruise Vessels. Paralelno uz predavanja, izv. prof. Luković sudjelovao je i na
5. Međunarodnoj Cruise konferenciji, koju
organizira međunarodno udruženje Cruise
Research Society (CRS), u kojemu je i jedan
od članova - osnivača. S kolegom dr. sc.
Antonom Asićem održao je izlaganje s temom Port dues as element of cruise port
competitiveness, kao rezultat zajedničkoga
istraživanja što su ga proveli u Dubrovniku.
Izv. prof. dr. sc. Mato Brautović boravio je
na Linnaeus Sveučilištu u Švedskoj, gdje
je održao seriju predavanja studentima
preddiplomskih studija za novinarstvo i
medijski menadžment, upoznavši ih s radom MIT App Inventora što služi za razvoj
aplikacija za Android platformu i s osnovnim
tehnikama data scrapinga s Interneta. Također, sudjelovao je na znanstvenom seminaru namijenjenome za nastavnike Odjela
za novinarstvo i medije gdje je prezentirao
znanstvena istraživanja na Sveučilištu u
Dubrovniku i mogućnosti suradnje između
sveučilišta.
Doc. dr. sc. Natalia Stagl Škaro, nastavnica na Odjelu za komunikologiju, bila je na
Sveučilištu u Beču od 6. do 10. siječnja
2014. Održala je predavanja studentima
diplomskog studija Komunikologije o kulturologiji i metodologiji. U sklopu njenog
boravka dogovorena je suradnja u razmjenama nastavnika i studenata, pa je ovaj
semestar na studiju na Sveučilištu u Dubrovniku studentica iz Beča.
Proteklih nekoliko godina primjećuje se
porast interesa nastavnika za odlazak na
inozemna sveučilišta pa će se taj trend nastaviti i u sljedećoj akademskoj godini, kad
započinje novi program Europske komisije
Erasmus+. Program Erasmus+ obuhvaća
sve europske i međunarodne programe i
inicijative Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta.
STATISTIKA - LIPANJ
U prvih 6 mjeseci
više putnika
Lipanj je na dubrovačku zračnu luku dovezao više putnika nego što je to bilo
lani i to za 4,95%. U proteklom mjesecu je na dubrovačkom aerodromu
zabilježeno 234.887 putnika. Najprometniji dan u lipnju bio je 29., nedjelja kada
je u jednom danu preko aerodroma prošlo 12.576 putnika. U lipnju je i popunjenost zakoplova dosegnula visokih 89%, u svibnju je bila 80%.
Zbog izuzetno uspješnog lipnja rezultati prvog šestomjesečja su dobri - putnički promet je povećan za 1,86%, čime se uspjelo anulirati smanjenje broja
putnika u zimskim mjesecima, nastalo zbog manjeg broja naleta prema Dubrovniku.
- Zadovoljni smo i očekujemo ispunjenje ovogodišnjeg plana putničkog prometa
u povećanju od 2-3% u odnosu na lanjski, rekordni promet - kazao je Frano
Luetić, zamjenik direktora Zračne luke Dubrovnik.
DOBRA VIJEST
Reinvestiranje dobiti u razvoj
dubrovačkog aerodroma
Na sastanku Skupštine Zračne luke Dubrovnik održane u Zagrebu pod presjedanjem ministra Siniše Hajdaš
Dončića donesena je odluka o reinvestiranju dobiti, odnosno, njenom ulaganju u daljnju izgradnju i razvoj.
Takvom odlukom će se omogućiti nastavak realizacije projekta "Razvoj i obnova Zračne luke Dubrovnik
2020.", što je važan korak u planovima dovršetka izgradnje putničkog terminala i popratnih sadržaja u Čilipima. Ovo je svakako dobra vijest, pogotovo nakon najave kako će se sva dobit državnih poduzeća preusmjeriti
u državni proračun, čime bi se razvojni planovi ozbiljno doveli u pitanje.
LETOVI ŠPANJOLSKE IBERIE
American Airlines u code share suradnji
i u Dubrovniku
Američki zrakoplovni prijevoznik American Airlines i član OneWorlda pored code share suradnje na liniji britanskog nacionalnog prijevoznika British Airways-a Zagreb - London Heathrow ima code
share suradnju i na linijama španjolskog nacionalnog prijevoznika Iberije iz Zagreba za Madrid, te takodjer iz Dubrovnika za Madrid,
piše AEROCROATIA.
Obzirom da je American Airlines kupio konkurentnu tvrtku US Airways iz Star Alliance-a, te ju preselio u udruženje OneWolrd, takodjer US Airways sada ima code share suradnju sa British Airwaysom na liniji Zagreb - London Heathrow.
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 19
PRIMJERI DRUGIH
MALE DESTINACIJE
Ulaganje u
infrastrukturu
Na posljednjoj Skupštini dioničara zadarske Zračne luke,
2. srpnja, kojom je predsjedao ministar Siniša Hajdaš
Dončić donijeta je Odluka o investiranju dobiti od 7,7 milijuna kuna. Tom odlukom će ostvarena dobit nakon
plaćanja poreza državi, u iznosu od 7.700.000 kuna,
umjesto u njen proračun završiti u investicijama, među
kojima je i dogradnja terminala za putnike uz obvezu odvajanja putnika iz zemalja EU i ostalih. Iako je dosadašnji
predsjednik Nadzornog odbora, Ivo Dunatov, dio sredstava htio potrošiti za plaćanje oglašavanja Ryanairu, to
se nije prihvatilo.
Čarteri iz
Velike Britanije
Britanska turistička agencija Newmarket Travel koja već nekoliko godina
organizira kratkotrajne charter letove iz manjih britanskih gradova prema
Dubrovniku će ove godine imati 2 nova odredišta, Inverness i otočić Man
izmedju Engleske i Irske. Charter letovi su organizirani jednom tjedno
ponedjeljkom a odredišta iz Britanije se u tijeku sezone mijenjaju. Na ovim
charter letovima lete zrakoplovi Boeing 737-300 litvanskog zrakoplovnog
prijevoznika Small Planet Airlines (S5/LLC). (izvor:aerocroatia)
PARKING I OSTALO
Novotiskani plan
Zračne luke Dubrovnik
Tiskan je novi plan Zračne luke Dubrovnik, s prikazom zgrada i
okolnog zemljišta, te smještajem parkirališta. Svakako je potrebno istaknuti kako se na parkingu ispred tzv. zgrade B dozvoljava
parkiranje vozila u maksimalnom trajanju do 2 sata, te kako sat
zadržavanja na tom mjestu košta 20 kuna. Na velikom parkingu
20 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
koji se proteže ispred upravih zgrada zadržavanje do 15 minuta
se ne plaća, parking u trajanju do jednog sata košta 10 kuna, do 2
sata 20 kuna. Od dva do četiri sata parking se plaća 25 kuna, a od
4 do 12 sati 30 kuna. Ukoliko imate potrebu svoje vozilo ostaviti
na parkingu aerodroma od 12 do 24 sata, to ćete platiti 50 kuna.
STRATEGIJA
CROATIA AIRLINES
Financiranje
iz novih izvora
U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture je održano javno izlaganje nacrta
Strategije prometnog razvoja Republike
Hrvatske i pripadajuće joj Strateške studije
utjecaja na okoliš koje su u procesu javne
rasprave od 26. lipnja do 27. srpnja 2014.
godine.
Uvodnu prezentaciju nacrta Strategije
prometnog razvoja Republike Hrvatske
održao je ministar Siniša Hajdaš Dončić u
kojoj je obrazložio potrebu izrade nove
prometne strategije koja će
biti temelj sveobuhvatnog,
intermodalnog, razvojnog i
društveno odgovornog
prometnog sustava.
„Potreba za izradom Strategije prometnog razvoja, tem
eljnog i sveobuhvatnog dokumenta koji definira ciljeve razvoja i prioritete za ulaganja u
prometnu infrastrukturu
nametnula se iz nekoliko razloga. Prvi je činjenica da je
postojeća Strategija promet-
nog razvoja donesena još 1999. godine, s
prognozama u pojedinim prometnim područjima do 2010. godine. Ta Strategija temelji se na podacima starim gotovo 20 godina. Velik dio prometne infrastrukture
(posebno u dijelu cestogradnje, u prvom
redu autocesta) u međuvremenu je
izgrađen, a neke zračne luke danas u jednoj godini ostvare promet kakav su nekad
ostvarile sve zajedno na godišnjoj razini. U
posljednjih 15 godina, doživjeli smo razvoj
novih tehnologija koje mogu doprinijeti
boljim i bržim uslugama, potrebe i navike
stanovništva za mobilnošću su se promijenile, kao i količina tereta koji se prevozi. Sve
to zahtijeva jasno definiranje potreba za ulaganjem u prometnu infrastrukturu.“, naglasio je ministar te kao drugi razlog naveo
hrvats ko članstvu u Europskoj uniji. „Hrvatska je prošle godine prihvatila svoju najveću prometnu reformu uspostavom jedinstvene transeuropske prometne mreže
TEN-T mreže i dodatnog CEF fonda za financiranje prometnih prioriteta do 2020.
godine. Definiranjem TEN-T mreže (Osnovne i Sveobuhvatne), rascjepkana mreža
europskih prometnica (željeznica, cesta,
zračnih luka, morskih i riječnih luka te unutarnjih plovnih putova) ujedinjena je u jedinstvenu infrastrukturu te su definirani
prometni pravci i infrastruktura čiji razvoj je
predviđen do 2030, odnosno 2050. godine.“
Kao jedan od važnih razloga za
donošenje Strategije ministar
Hajdaš Dončić istaknuo je mogućnost financiranj a prometne
infrastrukture iz novih izvora –
fondova Europske unije.
„Dosad je prometna infrastruktura najveći dijelom bila financirana od strane države, kreditnim zaduženjima. Moramo naći
način za drugačiji izvor za
prometna ulaganja, posebice u
politici mjera prekomjernog deficita. Po prvi puta smo u jednom programskom razdoblju kao država
članica i imamo pravo na korištenje strukturnih i kohezijskog fonda te smo proces
izrade Strategije započeli i kako bi ispunili
jedan od preduvjeta (tzv. ex-ante uvjeta)
Europske komisije za sufinanciranje kroz
EU fondove za programsko razdoblje
2014.-2020“, dodao je ministar i kazao da
je izrada strateškog planskog dokumenta
za sve prometne sektore s pripadajućom
strateškom procjenom utjecaja na okoliš
upravo ta obveza. „Na ovaj način, imamo
temelj za financiranje svih postojećih projekata do 2016. godine iz Strukturnih, Kohezijskog, CEF fonda, EIB i EBRD kredita
te projekat a u financijskom razdoblju od
2014.-2020. Budući da Strategija definira
ciljeve do 2030. godine, uz određene
izmjene, ona će služiti i kao temelj za
buduća financijska razdoblja.“, zaključio je
ministar.
(Ministarstvo prometa)
DUBROVNIK
ZAGREB
ZAGREB
DUBROVNIK
PET 11.7.
6:25-7:20
12:35-13:40
12:55-13:50
SUB 12.7.
6:25-7:20
6:55-7:50
19:25-20:30
NED 13.7.
6:25-7:20
7:30-8:35
13:35-14:30
PON 14.7.
6:25-7:20
12:35-13:40
13:00-13:55
UTO 15.7.
6:25-7:20
12:15-13:20
SRI 16.7.
6:25-7:20
13:15-14:55
ČET 17.7.
6:25-7:20
12:55-13:50
16:50-17:55
20:55-21:50
PET 18.7.
6:25-7:20
12:35-13:40
12:55-13:50
13:15-14:20
20:55-21:50
SUB 19.7.
6:25-7:20
16:15-17:20
19:25-20:30
21:20-22:15
NED 20.7.
6:25-7:20
13:20-14:25
13:35-14:30
20:55-21:50
PON 21.7.
6:25-7:20
12:35-13:40
13:20-14:25
UTO 22.7.
6:25-7:20
12:55-13:50
SRI 23.7.
6:25-7:20
13:50-14:55
12:55-13:50
ČET 24.7.
6:25-7:20
16:50-17:55
20:55-21:50
PET 11.7.
14:45-15:40
21:10-22:05
SUB 12.7.
5:55-6:50
17:45-18:50
21:10-22:05
NED 13.7.
5:50-6:55
21:10-22:05
PON 14.7.
5:50-6:45
14:45-15:40
21:10-22:05
UTO 15.7.
5:50-6:45
14:45-15:40
21:10-22:05
SRI 16.7.
5:50-6:45
14:30-15:35
14:45-15:40
21:10-22:05
ČET 17.7.
5:50-6:45
14:45-15:40
15:00-15:55
21:10-22:05
PET 18.7.
5:50-6:45
14:45-15:40
21:10-22:05
SUB 19.7.
5:55-6:50
17:45-18:50
21:10-22:05
NED 20.7.
5:50-6:55
10:35-11:40
15:00-15:55
21:10-22:05
PON 21.7.
5:50-6:45
11:40-12:45
21:10-22:05
UTO 22.7.
5:50-6:45
13:45-14:50
14:45-15:40
21:10-22:05
SRI 23.7.
5:50-6:45
12:10-13:05
14:45-15:40
21:10-22:05
ČET 24.7.
5:50-6:45
12:10-13:15
14:45-15:40
15:00-15:55
21:10-22:05
Informacije o ostalim polascima i
odlascima možete dobiti na telefon
773 377, 773 100 ili na:
www.airport-dubrovnik.hr
Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: [email protected], s naznakom
’za- 486
dbv- info’.
GlasGrada
petak 11. 7. 2014. 21
22 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Kako nam je?
Kroničar svoga vremena bi, iz svoje suhe perspektive, zaključio kako je
poplava nekima odnijela sve što su imali, a nekima donijela sve, što inače
nikad’ ne bi imali
Naš Gradonačelnik je bio neutješan, dok
je čit’o osmrtnicu pokojnoga zbora Maloga Raspjevanoga Dubrovnika. Svi smo je
pročitali i nikome nije bilo svejedno. Ni onima, čija su to bila djeca, ni onima, koji su i
sami nekad’ bili mala - raspjevana djeca. A
onda se je Gradonačelnik pribr’o, i subito
smislio utjehu svima ucviljenima, obećavši, da će ON osnovat’, sasvim novi, Mali
Raspjevani Dubrovnik. Glazbeni stručnjaci
očekuju, još manji i još raspjevaniji.
Govore ugostitelji i iznajmljivači, da, ako se
po jutru dan poznaje, bolje da nije ni svanulo. Zabrinuti su i žale se, kako nema pola
turista od lani. Je li to radi fuzbala, vremenskih delumbija ili su to neke nove, crne rupe
usred sezone.
A školovani stručnjak za crne rupe, naš
Ministar turizma, govorio je, zašto je
temu tako. Pa nam je objasnio, da se te
rupe događaju onima, koji nemaju destinacijski menadžment. Tu smo mi falili. Taj čovjek jednostavno zna. Ma kako
samo, ta njegova dijagnoza , uvjerljivo,
a opet prefinjeno zvuči. Bez tih modernih, stranski nazvanih institucija, moraš se
pomirit’ s rupama. Možeš jedino molit’
Boga, da ti gosti dođu. A poznata je ona
stara, slikovita narodna, da u vinogradu
ne pomaže molitva, nego - motika.
Turistička zajednica Grada, nema razloga za brigu. Ili puno mole, ili puno
broje. Pa su, nepogrešivo brojeći goste,
nabrojili puno više, nego zabrinuti iznajmljivači, taksisti, trgovci i ugostitelji.
Pa ovi zadnji prigovaraju državnim turističkim znalcima, kako im politička
matematika, nešto škrokava. Pa petljaju
o nekakvim rekordima. K’o da zadnji
konobar ne zna, koliko su priganih liganja
prodali lani, a koliko ove godine. Zato su
uvjereni, da bi bilo najbolje, kad’ bi oni sami
uzeli turizam u svoje ruke. Trebaju pod hitno u Sabor i Ministarstvo turizma, postavit’
svoje stručnjake.
Od kako su počele suše, malo se spominju poplavljena područja. Tek vijest o temu,
kako Crveni križ, manirom novčarskog
stručnjaka, ‘oplođuje’ milijune, a Caritas
prodaje tone robe, koja više Slavoncima ne
treba, jer su svoju robu osušili. Mora bit’ da
su se zasitili i konzervi, pa je dio hrane, njima namijenjene, svršio u samoposlugama,
a jedan ‘’trgovac’’, što su ga na pjaci uhitili
kako prodaje humanitarnu pomoć,
pravd’o se je riječima, da jes’ prodav’o
humanitarnu pomoć, ali samo onima kojima je pomoć - najpotrebnija!
Kroničar svoga vremena bi, iz svoje suhe
perspektive zaključio, kako je poplava nekima odnijela sve što su imali, a nekima
donijela sve, što inače nikad’ ne bi imali.
A imat’ ili ne imat’, pitanje je koje muči uzgajivače kokoši. Nije im više bitno, je li prvo
bila kokoš, ili jaje. Jer, ako ne budu kokošima ugađali, prema uputama iz Europe,
čeka nas strašna odmazda. Ostat’ ćemo
bez jaja. Već i samo duhovito pučko
pjesništvo nabraja, kako se jaja mogu
spravit’ na mali milijun načina: i u tvrdo i
umeko, i u gusto i u rijetko, u sorbulu i isprigano na oko... a ovi novokomponirani euroskeptici nezadovoljno repaju onu: to je
nama naša borba dala, da imamo državu
bez jaja.
Eto ti vraga. Članstvo u Europskoj Uniji,
donijelo nam je Europska pravila za kokošji komoditet. Oni su odlučili, da kokoš ne
može bit’ sretna u premaloj kajbici, pa ako
uzgajivači ne podignu smještaj koka nesilica, na barem četiri zvjezdice, ostat’ ćemo
bez jaja. Status kokota nije točno definiran,
za sad’. Valjda zato što oni ne nose jaja?!
Dok se ne formira Državno kovjerenstvo
za kokošinjce, kontrole još nema, pa je teško reć’, kako će se kaznit’ one, čije koke
nemaju komforne kajbice.
Moram priznat’, meni je
bilo čudno, kako su naši
Vatreni glatko i obilato
napunili mrežu Kameruna. A opet, što ja znam?
Koji sam ja stručnjak za
nogomet, nisam siguran, je li u onemu
fuzbalu gumena anima,
ili je po principu tubles mješine. Ili je to bila reklama za pivu iz Karlov- Piše: Mario Klečak
ca... sve jedno.
A onda mi je iznova bilo čudno, kako je,
onaj njihov, podmuklo opičio našega, s
leđa, i to s laktom. A naš se sronco na
ledinu, s bolnim krikom. Lopta bila na
drugom kraju igrališta. Da ga možda nije
htio zagrlit’, pa se spotaknuo o kakav busen trave i tako mu nehotice uvalio lakat u
škinu. Ne bi valjda namjerno? Ma zamisli ti,
sad’ kažu, sve je bilo - namješteno. Da bi
neki u kladionicama zgrnuli velike solde,
Kamerun je nama u stvari puštio da ih pobijedimo. U ime Oca i Sina...!
Kosooka kladioničarska mafija s Dalekoga Istoka je kriva za sve. Oni su znali
točan rezultat dan prije. Znali su i za crveni karton, onega njihovoga podmuklice. Naturalo, naši nisu ništa krivi.
Jes’ da se u njih, tamo na Dalekom Istoku sviće, sedam osam ura prije, nego
li u nas, ali svejedno, nisu mogli znat’
rezultat prije nas. Što je puno, puno je.
A ima još! Šuška se, da su Meksikanci
namjestili da pobjede nas, a da mi o
temu nismo pojma imali. Sve namješteno. Ovo ti ga dođe, k’o Pjesma Eurovizije.
Predsjednik Republike nema nikakve
veze s aferom Barbika, koju su mu podvalili besprizorni protivnici. I on radi tega
ne perikula puno, jerbo nije riječ ni o
kaznenom djelu, ni o ugrožavanju nacionalne sigurnosti. Ma je isto, onako,
za svaki slučaj, hitno sazv’o presicu. Za
to, što on voli pravednost? Ma nekima se
isto činilo, da je malo zabrinut. Reklo bi se,
da ga brine još pet godina novoga mandata, ali ga je strah o temu govorit’, da ne
bi širio paniku među građanima.
A ovi iz opozicije, što ga pogrdno nazivaju
imenom omiljenog morskog mekušca,
zamjeraju mu, da se nije sjetio sazvat’ izvanrednu presicu, radi stotina tisuća nezaposlenih, jednakog broja blokiranih računa, smrznutoga Gorskog Kotara i potopljene Slavonije. Nego radi predizbornih škeraca.
Svjetska banka kritizirala Hrvatsku Vladu.
Govore, kako je nesposobna i rijedak
fenomen, što državu vodi u šestu godinu
recesije. Nisu po imenu spomenuli Premijera, pa neću ni ja. Ma, za rijet’ pravo, lako
je Svjetskoj banci pričat’. Njima nije pukla
cijev u kući, k’o našemu Premijeru. A
tobože, oni misle da znaju kako je nama.
A i mi, samo mislimo, da znamo, kako nam
je. Jer nam, u stvari i nije tako, kako mislimo da nam je. Nego kako? Onako nam je nikako!
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 23
BAŠTINA PO DUBROVAČKI
Piše: Mirjana Urban
Stonske kamenice suproj papinoj skomuniki (leđenda)
Papa se subito ugrize za jezik, ma njegov blagosov se nije više mogo ni tornat (vratiti) ni skančelat (poništiti)
Prezentavam (predstavljam) jed- mijali i namignivali. Soprakomit like sv. Marka (Venecije) i ispo- a tako i dubrovački brodi. Navenu pripovjes koja se nahodi u li- je ostavio Grad i domalo se vidio im kako je hotio Mlečićima gali (plovili) su s crnom bandjerbru skrovane (nepoznate) nomi- ukrco na najveću galiju, onu zlat- konsenjat Grad.
om (zastavom). Spačali (propanacijoni (imena, naslova), perke noga kjuna. Ma galije njesu
„Junaci će zidine. Kad tamo li) su merkanti (trgovanja) po
sam je arivala zaimat (posuditi), partile, ostale su đe su i bile.
Mlečići jurišaju, a Sveti Vlasi stoji kršćanskijem zemjama i intjera
ma ona je brez zameta (počet- Pridveće tega dana bila je velika na bedemima te ih turka štapom, situacijon u Gradu je bila u veka) i svrhe. Upisana je i štampa- crkovna solenitat (svečanost, a oni padaju i tope se onđe u likon perikuli (briga, strah, bojana apeno neđe okolo početka slavlje) pa se sjatilo vele čejadi. moru ...“
zan). Svi po svijetu su se evitavali
1900. godišta. Trata se (tiče se) Uz vlastelu bilo je i onije hrom- Oni što su još stali na galijama, (klonili) te skomunike zemje i
Dubrovnika u srednjemu vijeku. ijeh i čoravijeh ko i svekolikoga subito su isali jedrija i partili iza njezine čejadi.
Bila mi je interesanta po vele običnoga božjega svijeta. Puna Lokruma. Arčibiskupa je infotani Zaludu su u Rim hodile deleg(mnogo) leđendi koje vazda ko Sveta Marija popova, fratara, do- (razljućeni) narod dopotezo acijoni i konsuli s mitom i molprozirnom retom (mrežom) im- minikana, beneditina s arčibisk- (dovukao) Velikomu Vijeću i isko bama Papi da digne skomunibakukavaju (omotavaju) ovi naš upom.
(tražio) da ga stavu na karu (stup ku. Osto je na sve to gluh i njem.
stari Grad pa ću stega ođe i I dokle su sva ta čejad bogojub- srama) i da ga smaknu za tradi- I tako je pasalo intjero (cijelo)
prenotat (predbilježiti) koju od no stala i slušala prediku jednoga menat (izdaju). Narod se nije godište.
njih, onako ukratko i tilo (brzins- fratra o Isusovoj smrti, prije nego hotijo smirit, a vlastela nijesu zna- Trefilo (dogodilo) se da je Papa
ki).
se ima uputit prečesijun (procesi- la što bi. Jedan od njih, najstariji, u Rimu činijo festu za Veliki četvrU brijeme kad leđenda počimlje ja) s upaljenijem dupljerima (vrs- je zaisko da ga ubiju matrakom tak, a na fraju (provod, veselje
Dubrovnik se nahodi pod Mleci- ta svijeće lojanice) i buktinjama, (batom). Vlastela se iznebušila uz gozbu) je invito (pozvao) Ivama (dunkve, trata se o bremenu arčibiskup je samo stojo ko kip, (snebivala), perke bi tokalo prije na Stojkovića (dubrovačkoga
prije 1358., oli prije Zadarskoga njem i smrknut ne
svećenika). Ma ti pop
mira, kad smo se finalmente hajući za sve što se u
nije došo praznije
(nasvrhu) deliberali (otarasili, crkvi zgađa (zbiva).
ruka. Nešto je donijo
oslobodili) mletačke uprave i Auktor,
kaonuti
sobom, ma tako da
kad Dubrovčani sami elegraju perkazo, (za slučaj)
se ne obada (primije(biraju) kneza iz svojije redova, kontinuava (nastavlja)
ti) što. Intanto (uglavnprečizije (točnije) redova vlaste- pripovjes s patetikim
om), trpeza je u Rimu
le, čijem su defešte (napokon, (žalosnim) udesom
bila prikrcana raznije
naposlijetku) i prihitili za se starice Deše, kojon je
delicija i svi su gustali
svukoliku vlas).
feročo (okrutno) more
(uživali) u njima. Od
Auktor, ko goj to bijo da bijo, u odnijelo tri sina umasvega blaga božjega
ovoj leđendi senjava (zapisuje) lo bremena. Sveđ bi
na trpezi su bile i kada je to bilo na Veliki petak, na u more gledala uz
menice. Papa je, ma
dan kad su suproj (nasuprot) iz- molitvu ne bi li kojene samo on, navalio
točnoj bandi grackijeh mira, a ga od njih ugledala.
na njih tako da mu je
kala Lokruma, izvandzora (prije Zvala hi je, ne bi li hi
curak (slina) sveđ klzore) akostale (pristale) četiri dozvala. Držali su svi
izio niza bradu. (Mlveliške mletačke galije. Naveg- da je partila (krenula)
jac, mljac!) Stojković
ale (plovile) su ko bi rijet (tko bi glavon. Tako je i u tu
je aprofito (iskoristio)
rekao) supre Iztoku pa, konuti, svečan večer umalo
tu situacijon (trenutak)
(slučajno) fermale da u Gradu pala doli s mira od
i obratio mu se:
profestižaju (proslave) Skrsenje Pusjerne, dokle hi je Povelja za osvojenu nagradu bila je “Grand Prix – Gold Medal” “Sveti oče je li da mer(Uskrs).
iskala po moru i krivi- na međunarodnom natjecanju u Londonu 1936. godine.
ita (zaslužuje) blagosTega istoga dana subito la se za njima. Foto: www.peljesactravel.com
ova ona zemlja đe se
(odmah) dzorom (zorom) na kraj Perikolozo (opasno) prignutu pri- iskat oprost od Rima, ma in se goje ovake kamenice?“
se iskrco (iskrcao) soprakomit ko mira, neko je potego za rame narod nije do. Na svrhu stari Papa će ko nehote: „Pa da je po
(zapovjednik), kako bi se intro i zdrico (uspravio) supre sebi. gospar Nikša zakomanda: „Pr- sto puta blagosovjena!“ Kad to
(susreo) s knezom i arčibisk- Bijo je to jedan starac, pjunuti oni ije neka se ubije arčibiskup reče podigne ruku i blagosovi.
upom (nadbiskupom). Toka rijet što čuva Grad na svijem grack- matrakom, a onda neka se ište u Na to će mu Stojković umijato:
da su to svo troje u to brijeme ijem vratijima i mirima – sveti Vla- Rimu proštenje.“
„Slava ti Bože! To je Sveti oče
bili Mlečići. Knez ga je trato onon si. Spjegavo (govorio) jon je da Razmoždanili su mu glavu i onda moja domovina Dubrovačka
posnon hranom, kako se priliči hoće salvat (spasiti) Grad od ne- ga začeprjali (pokopali) neđe u državica!“
Velikomu petku, a arčibiskup je prijateja i da zato ona toka (tre- zemju na Pločam, ma njesu ćeli Papa se subito ugrize za jezik,
imo ambudanat (dugi, veliki, ba, mora) subito spjegat (reći) rijet đe.
ma njegov blagosov se nije više
opširni) diskoras (razgovor). Per- vlasteli da im Mlečići spremaju Kad je Rim obazno (saznao, mogo ni tornat (vratiti) ni
fin ga je u podne akompanjo atak (nasrtaj, napad). Žvelto se doznao) kako su se Dubrovčani skančelat (poništiti).
(pratio) do Maloga mula i do dr- (brzo, hitro) movila (zaputila se) deliberali (odstranili) arčibiskupa, I tako su Dubrovčani kamenicaijeva (brodića) uz rivu. Prije nego u crkvu đe su se još svi nahodili Papa jim je konsenjo (predao, ma, lukavo, dobavili Papin blašto je partijo, arčibiskup mu je uz i prinjela im ti aviz (poziv, uručio, dostavio) skomuniku gosov što je anulalo (poništilo)
nekakvu ačenatu (mig) reko: obavijest) parca (zaštitnika). Kad (prokletstvo). Redovnici i skomuniku, koja hi je tremendo
„Hodie mecum eris in paradiso.“ ju je čuo arčibiskup vas se is- svećenici su se odmetli i štr- (jako, teško) kostala (stajala, za(danas ćeš sa mnom biti u raju, pavento (prestrašio), počeo maknuli (razbježali) iz Grada. padala).
Luka 23,43). Doklen se svjetina meškojit i znojit od straha i Niko nije mogo učinjet matri- P.S. Malostonska vrsta kamenipripala tezije (tih) diskorasa božjega kastiga (kazne). Subito monij (vjenčanje), oli krstit djete. ca poznata je po kvaliteti još iz
(razgovora) i ačena (signala), oni je klečeći na zemji izvadijo bokun Nijesi se, perfin mogo ni ukopat razdoblja Ilira. Ukras trpeza dilsu
samo jedan
drugome
(komad) knjige (pisma) Repup- ko čejade. Grad se zavijo u crno, jem Europe.
24 seGlasGrada
- 486
- petak nas11. 7. 2014.
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
Neki nikada ne nauče
Dakle, još jednom, jer povjesničar Karamarko očito
nikako da nauči lekciju: antifašisti su stvorili hrvatsku
državu koja je bila dijelom jugoslavenske federacije. I
još jednom: na čelu antifašista bili su komunisti čiju je
partiju vodio Josip Broz Tito. Ako je, dakle Tito za nešto
kriv, onda je kriv za to što je Hrvatska u novoj Jugoslaviji,
za razliku od one monarhističke, dobila atribute države
i – u krajnjoj liniji – pravnu mogućnost da iz federacije
izađe
Ovaj naslov nosi tekst koji je proteklih dana objavio internetski
portal „tacno.net“ iz pera Stjepana Mesića, bivšeg hrvatskog
predsjednika i počasnog predsjednika Saveza antifašističkih
boraca i antifašista Republike
Hrvatske. On spada među rijetke hrvatske političare koji „bez
dlake na jeziku“ često reagira na
neprimjerene izjave, napise i,
sve u svemu laži o NOB-i i njenim borcima i općenito o antifašizmu po kojem je Hrvatska
poznata kao jedna od zemalja
pobjednica nad nacifašizmom u
Drugom svjetskom ratu, antifašizmu koji bi trebao biti u temeljima Lijepe naše. Tekstom o
kojem je riječ Stjepan Mesić je
reagirao na najblaže rečeno
neodmjerenu izjavu Tomislava
Karamarka, predsjednika HDZa u kojoj „Crnimarko“ bubnuo
da bi on kada bi bio stanovnik
Pantovčaka, hoće reći, kada bi
on bio predsjednik RH, da bi
kao prvo uklonio Titovu bistu iz
Predsjedničkih dvora. Bubnuo
Kara Marko i ostao živ, ali na
sreću ovoga naroda, hrvatskoga, nikada on kao predsjednik RH neće ući u ured dvora na Pantovčaku.
U rečenom tekstu Stjepan
Mesić je, uz ostalo napisao: „Izjava g. Karamarka kao da sugerira da naše društvo nepovratno
skreće udesno, odričući se ideja i ideala koji su nosili generacije naših očeva i djedova u
epskoj borbi za slobodu što je i
danas priznaje i cijeni cijeli svijet. U prilog tome kao da govore
i brojne publikacije, od knjiga
što se prodaju po sumnjivo niskim cijenama, preko dnevnika
i tjednika i više nego diskutabilne vrijednosti, pa do komentara
koji se od vremena do vremena
pojave i u ono malo preostalih
medija što zaslužuju da im
čovjek posveti pozornost, a u
kojima se Tita po kratkome postupku otpisuje kao zločinca i diktatora. Odbijam prihvatiti da je
zaokret Hrvatske udesno nep-
ovratan. I siguran sam da u
tome imam potporu većine
građana naše zemlje. Jer. bitno
je shvatiti jedno: nije u pitanju
Tito, ili da budem precizniji, nije
u pitanju samo Tito. On je simbol, uništavajući kojega desnica želi uništiti i antifašizam kao
podlogu društva što bi ga trebalo graditi u današnjoj Hrvatskoj. Pokušaj g. Karamarka
da to sakrije izjavom kako je
“Tito ukaljao antifašizam svojim
zločinima” i više je nego jeftin i
proziran, ako znamo da dolazi
od čovjeka koji je ne tako davno
izjavljivao kako bi smatrao uvredom da ga se nazove antifašistom. I sada bi on branio antifašizam, i to od Tita? Smiješno i
žalosno.
No, u svemu tome ima i logike,
koliko jasne, toliko i opasne. Na
području bivše Jugoslavije antifašističku su borbu poveli i
završili uspješnije, nego u bilo
kojoj zemlji okupirane Evrope,
komunisti. Tito je bio komunista. I jedno, i drugo, činjenice su
koje čak ni g. Karamarko ne bi
mogao zanijekati. Doduše, on
će vjerojatno reći da je antifašistička borba bila pobuna protiv hrvatske države, što je omiljena teza današnje hrvatske
desnice preuzeta od ekstremne
ustaške emigracije koja se uspješno integrirala u tkivo Republike Hrvatske. Međutim, tu već
imamo problem. Ako je NDH
bila hrvatska država, a svakome
kome je stalo do časti hrvatskog
imena jasno je da nije, niti je
smijemo takvom smatrati, onda
koji je to antifašizam što ga g.
Karamarko brani od mrtvoga
Tita? Jer, antifašistički su se
borci digli kako protiv nacističko-fašističke okupacije, tako i
svih koji su je – objektivno –
pomagali i podržavali, a to su u
Hrvatskoj nedvojbeno bili
ustaše (u ovome kontekstu ne
zanimaju me ni četnici, ni belogardejci, ni balisti, govorimo o
Hrvatskoj). Iz antifašističke
borbe proizašla je federativno
uređena Jugoslavija u kojoj je
Hrvatska bila federalna jedinica
s nekim bitnim atributima
države, da i ne spominjem to da
je i u prvome poslijeratnom ustavu, kao i u onome iz 1974. bila
izrijekom priznata kao država.
Dakle, još jednom, jer povjesničar Karamarko očito nikako da nauči lekciju: antifašisti su
stvorili hrvatsku državu koja je
bila dijelom jugoslavenske federacije. I još jednom: na čelu antifašista bili su komunisti čiju je
partiju vodio Josip Broz Tito.
Ako je, dakle Tito za nešto kriv,
onda je kriv za to što je Hrvatska u novoj Jugoslaviji, za razliku od one monarhističke, dobila atribute države i – u krajnjoj
liniji – pravnu mogućnost da iz
federacije izađe.“ Kl
Izlet – četiri dana u Lici
Udruga antifašista Dubrovnik priprema jesenski izlet za svoje članove i druge zainteresirane, autobusom, četiri dana, od četvrtka
do nedjelje, 25. do 28. rujna. Odredište je Lika sa smještajem u
hotelu „Zvonimir“ u Otočcu (tri noćenja na bazi dva puna pansiona i jednog polupansiona. Planirano je posjetiti NP Plitvička jezera,
NP Sjeverni Velebit, i otok Rab, odnosno tamošnji Memorijalni
centar, koji sjeća na fašistički logor „Kampor“. Cijena izleta je
1200,00 kuna i može se platiti u tri obroka. Rezervacije s uplatom
prve rate primaju se do zaključno 15. kolovoza, ponedjeljkom,
srijedom i petkom u Udruzi antifašista Dubrovnik, od 10 do 12
sati.
www.effect-dubrovnik.com
PORTAL O BITNOME I AKTUALNOME U EKONOMIJI, FINANCIJAMA, POLITICI, DRUŠTVU, KULTURI, TURIZMU, DUBROVNIKU... Teorija i praksa ekonomije i poduzetništva, financijski proračuni, političke, društvene, kulturne i turističke
teme, sapienti sat, osoba dana, misao dana, dubrovačke minijature, viđenja,
ljudi, novitati, riječi... i još ponešto riječju i odabirom Bajra Sarića. Bogata arhiva.
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 25
mali OGLASI
KUĆE
Prodajem novu kuću na dvije
etaže (107 m2 x 2) u BiH, u blizini manastira Tvrdoš, kraj rijeke.
Gornja etaža potpuno uređena i
opremljena, ograđena okućnica
cca 350 m2. GSM: 095 87 49 371
STANOVI
Prodajem/Dajem u najam stan u
Novoj Mokosici 55m2, kontakt:
099 754 7239
Iznajmljujem stan kod Cavtata,
potpuno opremljen,i iznajmljem
sobe s kuhijom i kupatilom slobodno od 8.08. Tel.098 92
11995.
APARTMANI
Iznajmljujem apartman na duže
vrijeme. Kompletno opremljen,
osobni parking. 099 441 0808
ZEMLJIŠTA
RENAULT MEGANE 1.4,
1998.g., prešao 155000 km, reg.
do 6/’15. 099 674 1005
AUDI A3 1.9, diesel, regist. do 11/
’14. 098 285 582
SEAT Cordoba reg. do 5/’15,
2005g. dizel 184000 km crni, prvi
vlasnik, klima, prodajem za
30000 kn ili mjenjam za barku.
098 138 8391
BEVERLY 500, 2005.g. za 16000
kn. 098 192 7649
APRILIA ATLANTIC 125, 2004.g.,
27000 km, prvi vlasnik, u odličnom stanju, garažiran, kufer. 091
795 3240
VESPA PX 150, stara godinu
dana, reg. do 07/2015., 2700 km.
098 186 7621
PLOVILA
Hitno prodajem građevinsko
zemljišta u Čibaći - Mišići, odmah
ispod autobusne stanice. Cijena
50 eura/m2. 098 747 107
Drvena plastificirana pasara 7.7
m, samogradnja by Mr. Franko
Cetinić, Perkins 36 HP made in
UK, 11.100,00 Eura. 098 747 107
CAVTAT Mećajac Prodajem
dvije građevinske parcele, vlasništvo 1/1. 099 242 2122
Prodajem barku maestral 6, kabina, nadkabina, krmena platforma, motor albin 10 ks 4500 eu.
091 521 3458
VOZILA
RENAULT MEGANE CLASSIC
1.4, 1999.g., prešao 164000 km,
reg. do 8/’14., benzinac, 55 kw.
Cijena 14000 kn. 098 192 7649
POSAO
Popravci na odjeći, sve po 25
kuna! 413 795
Uređujem vrtove i đardine,
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.
Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen,
u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,
neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
dipl.ing.agr. 098 958 1993.
Fizioterapeut pruža usluge
masaže. Dolazim na vašu
adresu. Zvati od 10 do 18. 099
593 5256.
Ozbiljna
pouzadana
sa
iskustvom čuva djecu na području grada.098 176 1360
Kućni majstor 24 sata u vašem
životnom prostoru. Svi fini zavrčni radovi u gradevini (pituravanje stanova i kuća, sanacija sitnih
popravaka u domaćinstvu, elektro i vodo uređaja, po potrebi
održavanje kuća i apartmana),
ugradnja laminata i pločastog
namještaja. Garantirana kvaliteta, cijena povoljna. Radimo u Dubrovniku i bližoj okolici. 092 311
6363
ZIDAR s iskustvom izvodi sve
vrste gradjevinskih radova,
zidanje šalovanje žbukanje iskop
betoniranje i sl. 098 699 655
KAMENOKLESAR-Izrada Grobnica, Spomenika, Vaze, skaline,
klupice, ograde povoljno 091
728 5208
Čistila bih apartmane, spremala
kuće, Ploče - Stari Grad. 098 169
2692.
RAZNO
Iznajmljuje se vez za barku u Rijeci dubrovačkoj uz osiguran parking. Informacije na broj 091 173
9666.
Poklanjam štenca mužjaka
starog 4 mjeseca mješanac hrvatskog ovčara i labradora.
Očišćen od parazita, cijepljen i
sa putovnicom. Kontakt broj 091
562 7283
Prodajem mobitel HUAWEI
U8650 dekodiran sve mreže za
250 kuna i digitalni fotoaparat
NIKON za 150 kuna. 091 915
8049
POMOĆ I NJEGA
Njegovateljica traži posao za
pokretne i nepokretne ljude 098
176 1360
Čuvala bi djecu na području grada 098 176 1360
Tražim posao na recepciji u uredu i vikendom čistm apartmane.
Samo ozbiljne ponude 099 855
6807
Njegovateljica za pokretne i nepokretne ljude. 091 720 3257
OSOBNI ODNOSI
Čekam te u sutonu da mi ohladiš ljetne noći. Mlad i komunikativan željan zabave. 091 548
7644
Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn,
PDV uključen). GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr ili [email protected]
ULICAMA MOGA GRADA
Irish pub
"The Gaffe"
Marende
ponedjeljakpetak
cijena 35.00kn
od
10.00h-15.00h
ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI
NA OVIM STRANICAMA, NAZOVITE
MARKETING GLASA GRADA: 358 980 / 311 992,
ILI SE JAVITE MAILOM:
[email protected]
26 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
Kino Visia
TRANSFORMERSI 3D
POŠTAR PAT
Kino Jadran
WALKING ON SUNSHINE
PJESMA KOJA LJUBAV ZNAČI
IZBAVI NAS OD ZLA
Kino Slavica
PROGRAM 65. DLJI: SUDAR U
DVORCU
PEDRO U GOSTIMA PRIČAJ S
NJOM
PROGRAM 65. DLJI:
“Ljetne igre iz arhiva Hrvatske
televizije”
40. GODINA DUBROVAČKIH
LJETNIH IGARA
OKUSI DRUGAČIJE KINO:
Ciklus dokumentarnih filmova u
organizciji Kinookusa i Kinematografa Dubrovnik
Sveučilište i Grad zajedno u ulaganje
u Botanički vrt na Lokrumu
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić
održao je danas sastanak s
rektoricom dubrovačkog
sveučilišta prof. dr. sc. Vesna
Vrtiprah, ravnateljem JU
Rezervat Lokrum Mariom
Tevšićem i stručnjacima iz Instituta za more i priobalje
Sveučilišta u Dubrovniku Dr.
sc. Valterom Kožulom koji je
i ravnatelj ovog instituta i Dr.
sc.Nenadom Jaspricom. Tema sastanka bio je razvoj i perspektiva Botaničkog vrta na Lokrumu, o kojem se brine Institut.
Gradonačelnik Vlahušić rekao je kako je Lokrum idealno mjesto
za razvoj mediteranske znanosti, istaknuvši kako svi resursi na
otoku stoje na raspolaganju Sveučilištu za znanstvene,
istraživačke i edukativne svrhe te dodao kako bi bilo idealno kada
bismo, radom stručnjaka dubrovačkog sveučilišta mogli stanje
flore i faune na otoku podići na najvišu razinu.
Botanički vrt treba stalna ulaganja, a
Grad i Rezervat spremni su u tome
pomagati Sveučilištu, počevši od tehničke pomoći u održavanju do dugoročnih zajedničkih ulaganja, rekao je ravnatelj Rezervata
Mario Tevšić.
Rektorica Vrtiprah prihvatila je inicijativu naglasivši da
Sveučilište, kroz Institut za more i priobalje te Zavod za mediteranske kulture, ima sasvim dovoljno stručnog znanja i
kapaciteta koji mogu hortikulturu i botaniku vrta održavati i
unapređivati znanstvenim radom, istraživanjima i inovacijama.
Ravnatelj Instituta za more i priobalje Valter Kožul kazao je kako
će u najskorijem roku, zajedno sa Zavodom za mediteranske
kulture izraditi elaborat ulaganja u Lokrum koji će biti osnova
sporazuma o dugoročnoj suradnji između Grada Dubrovnika,
Javne ustanove Rezervat Lokrum i Sveučilišta u Dubrovniku.
Prioritetna ulaganja su novi staklenik i ograda Botaničkog vrta, a
dugoročno ulaganje u biljni fond i znanstvena istraživanja omogućit će razvoj znanosti, komentirao je Nenad Jasprica.
HPD DUBROVNIK
Izrađen interaktivan zemljovid
Suradnjom među planinarskim savezima udruženim u Balkansku planinarsku uniju (BMU) izrađen je interaktivan zemljovid koji prikazuje sve planinarske domove, kuće i skloništa na prostoru Balkana. Hrvatski planinarski
savez i udruge udružene u HPS danas upravljaju sa 150 planinarskih do-
mova, kuća i skloništa. Na interaktivnoj karti se nalaze
objekti kojima upravlja Hrvatsko planinarsko društvo Dubrovnik, a to su Planinarska kuća Škola Kuna Konavoska
u Kuni Konavoskoj i Planinarski dom Vrbanj koji se nalazi
na Vrbanju u Crnoj Gori. Članovi HPD Dubrovnik sudjelovat će na Memorijalnom skupu planinara “Ivica Plazonić”
u Masnoj Luci koji se održava od 18-20.07.2014.
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 27
Izvadci iz knjige:
„Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih
prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih
pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“
Uvod
Ivo Perić u svojoj
knjizi „Razvitak turizma u Dubrovniku
i okolici“ piše kako
je u starom dijelu
grada, u Ulici od
Mula, otvorena u
prvoj
polovici
1893. gostionica
»Lacroma«. Radom te gostionice
(s imenom otoka
Lokruma) rukovodio je gostioničar Robert Odak. Gostionica je bila veoma dobro posjećena. U toj
gostionici je 1. VII 1893. bila i svečana
večera u čast kipara Ivana Rendića i njegove supruge. Ta je večera priređena po
nalogu Odbora za podignuće Gunduliće-
va spomenika i Pododbora
za organizaciju svečanosti otkrića tog spomenika. U lokalnom listu je o toj večeri
zabilježeno: »Večera je počela u 9 sati a trajala je do iza
ponoći«. Gostionica »Lacroma« bila je ujedno i konačište.
Ona je potkraj 1893. ovako
oglašavala svoje konačišne
usluge: »Gostionica Lacroma
u Dubrovniku - Po sred grada - Sa pogledom na more Nova zgrada i novo pokućstvo - Prostrane sobe - Tačna služba - Kupelji
u kući u morskoj i slatkoj vodi i ruske kupelji
- Cijene umjerene«. Uređena, dakle, kao hotel, ta se gostionica ubrzo potom i prozvala
»Hotel Lacroma« najviše zaslugom Roberta
Odaka. Kasnije on otvara restoran i hotel „De
Lukša Lucianović
Povijest
dubrovačkog hotelijerstva
la Ville“, uzima u zakup Gradsku kafanu,
gradi i otvara hotel „Odak“ na Pločama
te potom opet gradi i otvara hotel u Korčuli. Bio je to jedan od najznačajnih hotelijera u povijesti dubrovačkog hotelijerstva.
Feljton br. 27
Hotel „Odak“ - preteča
današnjeg hotela „Excelsior“
Hotel „Odak“ (60 postelja) otvoren je 1913. godine a izgradio ga je Robert Odak iz Knina koji je u Dubrovnik došao
1887. kad je imao samo 29 godina.
No radeći uporno, i vjerujući u svoje poslovne sposobnosti
,stekao je povjerenje bogatijih ljudi koji su mu posuđivali
novac za njegove poslovne poduhvate. Hotel „Odak“ (danas
hotel „Excelsior) je u to vrijeme bio drugi hotel u Dubrovniku po komforu, s vrlo lijepo uređenim vrtovima i plažnim
objektom.
Ovaj hotel nastavio je raditi i poslije Prvog svjetskog rata, prvo kao
hotel „Odak“, a onda kao hotel „Excelsior“ sve do današnjih dana
uz brojne promjene, adaptacije i nadogradnje.
Jedna zanimljiva priča u burnoj povijesti ovog hotela: kako je Antun Račić sačuvao inventar hotela „Excelsior“. Kapetan Jugoslavenskog Lloyda Antun Račić vodio je hotel “Excelsior” 1940. g. i sa
svojim suradnicima, uoči nadolazećeg rata a pretpostavljajući što
bi se moglo dogoditi, sav je vrijedan posrebreni (alpaka) hotelski
inventar sakrio u jednu prostoriju i dao je zazidati.
U svezi toga postoji priča kako je nekolicina radnika hotela, kako
ne bi bilo ništa sumnjivo, svaki dan donosila u torbi po jednu ciglu
i drugi materijal za gradnju, a kada su sve to skupili zazidali su tu
prostoriju.
Poslije rata, zbog oskudice, dobro je došao taj inventar, ne samo
hotelu “Excelsioru”, već i drugim hotelima.
Fitness Bazen Sauna·
Parna kupelj·Power Plate
28 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
Hotel Hilton Imperial
tel: 020 320 389
USPJEŠNA PREDSEZONA:
Turisti više dolaze i duže noće
Ministar turizma Darko Lorencin predstavio je ovih
dana na konferenciji za medije u Puli podatke sustava turističkih zajednica o ostvarenom turističkom
prometu za prvih šest mjeseci ove godine.
Kumulativni podaci za razdoblje siječanj-lipanj
govore o porastu od 6,6 posto u dolascima (3,95
milijuna dolazaka) i 4,7 posto u noćenjima (15,96
milijuna noćenja) turista na Jadranu i u Gradu
Zagrebu u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
„Uspjeh ovogodišnje predsezone je rezultat predanog rada svih turističkih djelatnika. Činjenica jest
da imamo konkurentan proizvod i odlične resursne
osnove, ali mi smo konstantno rastuća destinacija upravo zbog predanog rada i truda svih turističkih djelatnika, a ja im se ovim putem na tome
zahvaljujem“ – izjavio je ministar turizma Darko
Lorencin prilikom predstavljanja rezultata.
Strani su turisti ostvarili porast od 7 posto u dolascima (3,4 milijuna dolazaka) i porast od 4,3 posto u noćenjima (14,21 milijun noćenja). Rast su
ostvarili i domaći turisti od 3 posto u dolascima
(550 tisuća dolazaka) i 7,6 posto u noćenjima (1,74
milijuna noćenja). Porast turističkog prometa
(noćenja), u razdoblju od siječnja do lipnja, ostvaren je na emitivnim tržištima Njemačke (+4%),
Austrije (+8%), Italije (+10%), Velike
Britanije (+7%), Francuske (+8%),
Švedske (+11%), Finske (+9%), SADa (+17%), Kanade (+17%), Koreje
(+250%) i Kine (39%).
„Uz naša tradicionalna tržišta, poput
Njemačke, Austrije i Češke, optimizam
nam daju i tržišta poput Velike Britanije
koja se sve više penje na ljestvici najjačih tržišta. Veseli i povratak talijanskih
turista te činjenica da je Hrvatska sve
prepoznatljivija i na dalekim tržištima poput Koreje, iz koje nas je do lipnja posjetilo 128 tisuća turista, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od čak 250 posto“ – rekao je Lorencin komentirajući podatke s emitivnih tržišta, dodavši
kako će se na pojedinim tržištima provoditi sustavna ulaganja, posebice za periode pred i posezone.
U Istri je ostvareno 1.043.082 dolazaka što je 5,4
posto više i 5.232.542 noćenja što je 4,3 posto
više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Na
Kvarneru je ostvaren rast od 2 posto u dolascima
(668.733 dolazaka) i rast od 1,2 posto u noćenjima (2.666.723 noćenja).
U Splitsko-dalmatinskoj županiji je u prvih šest
mjeseci ostvareno 609.223 dolazaka što je porast
od 8,5 posto i 2.566.657 noćenja što je porast od
5,3 posto. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je
ostvaren porast od 8,6 posto u dolascima (460.186
dolazaka) i porast od 5,2 posto u noćenjima
(1.723.037 noćenja).
Zatim slijedi Zadarska s 333.442 dolazaka što je
11,7 posto više i 1.603.368 noćenja što je 13,5
posto više nego lani. U Šibensko-kninskoj županiji je u ostvareno 203.309 dolazaka što je pad
od 0,6 posto i 952.032 noćenja što je pad od 3,8
posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2013. godine.
U Ličko-senjskoj županiji je ostvaren porast od 8,6
posto u dolascima (143.838 dolazaka) i porast od
7,8 posto u noćenjima (368.726 noćenja). U
razdoblju od siječnja do lipnja 2014. godine u
Gradu Zagrebu ostvareno je 10,3 posto više dola-
zaka (378.588 dolazaka) i
8,5 posto više noćenja
(665.694 noćenja).
10,7 posto više noćenja u
lipnju
Prema službenim podacima za mjesec lipanj, na
Lukša Lucianović
Jadranu i u Gradu Zagrebu
www.dubrovnikostvareno je 1,87 milijuna
turistinfo.com
dolazaka (porast od 8,9
posto) te 9,38 milijuna noćenja (porast od 10,7
posto) u odnosu na lipanj prošle godine.
U Istri je ostvareno 522.339 dolazaka što je 12
posto više i 3.195.497 noćenja što je 17,3 posto
više nego u lipnju 2013. godine. Na Kvarneru je
ostvaren rast u dolascima turista za 4,3 posto
(324.547 dolazaka) i rast u noćenjima za 8,3 posto (1.616.771 noćenja).
Splitsko-dalmatinska županija u lipnju je ostvarila
323.563 dolazaka što je rast od 7 posto i 1.610.412
noćenja što je rast od 6 posto u odnosu na lipanj
prošle godine. Zadarska županija bilježi 183.300
dolazaka i 1.018.808 noćenja što u odnosu na
lipanj prošle godine predstavlja rast u dolascima
od 13,2 posto i rast u noćenjima 10,8 posto.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno je
198.350 dolazaka i 856.370 noćenja
što predstavlja porast od 8,4 posto u
dolascima i 4,5 posto u noćenjima. U
Šibensko-kninskoj županiji je u lipnju
ostvareno 115.217 dolazaka (porast
od 5,3 posto) i 613.534 noćenja što je
3,1 posto više nego u lipnju 2013. godine.
U Ličko-senjskoj županiji je ostvareno
77.457 dolazaka što je 17,4 posto više
i 255.891 noćenje što je 23,8 posto
više u odnosu na lipanj prošle godine. U Gradu
Zagrebu ostvareno je 92.139 dolazaka što je 7,8
posto više i 154.531 noćenja što je 6 posto više u
odnosu na lipanj 2013.
U turističkim djelatnostima ostvareno 15 posto
više prihoda
Na dobre rezultate turističkog prometa u predsezoni, odlično se nadovezuju i financijski pokazatelji. Tako prema podacima Porezne uprave, ukupni financijski prihodi u djelatnostima pružanja
smještaja, pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja,
u prvih pet mjeseci 2014. godine, iznose 8,14 milijarde kuna što predstavlja rast od 15 posto u odnosu na istom periodu 2013. godine.
„S porastom prihoda od 15 posto u prvih pet
mjeseci smo izuzetno zadovoljni. Važno nam je i
to što se lagano približavamo tempu hvatanja zacrtanih investicija do 2020. godine. Ipak, osim investicijskog ciklusa, prema Strategiji razvoja turizma trebamo raditi i na prilagodbi sustava prema
DMO modelu, koji će se bazirati na PPS konceptu
i izmjenama Zakona o turističkim zajednicama“,
zaključio je ministar turizma Darko Lorencin.
Najveći prihod zabilježen je u djelatnosti pružanja
smještaja u hotelima i sličnim objektima, u kojoj
su pravne i fizičke osobe ostvarile ukupno 3,5 milijarde kuna ili 41 posto više nego lani. Rast prihoda bilježi se također u odmaralištima i objektima
za kraći odmor (+57 posto), kampovima (+27
posto), djelatnostima pripreme i usluživanja pića
(+6 posto) te u restoranima (+3 posto).
Delegacija SUH - a
Dubrovnik na godišnjoj
skupštini Matice
umirovljenika Dubrovnik
Na Skupštini Matice umirovljenika Dubrovnik
prisustvovala je i delegacija Sindikata umirovljenika Hrvatske - podružnica Dubrovnik u sastavu Josip Zedniček, Ilija Franković i predsjednik Lukša Lucianović.
Na Skupštini je Luce Gvozden podnijela izvještaj o radu ove Matice s napomenom, na
početku, kako je to humanitarna, neprofitna i
izvanstranačka organizacija, čiji je cilj poboljšati položaj i životnih uvjeta umirovljenika, kao
i pomoć najugroženijim članovima.
Predsjedah SUH-a Dubrovnik Lukša Lucianović je pozdravio skup te napomenuo
kako treba nastavati dobru suradnju između
ove dvije umirovljeničke udruge.
Nakon toga pročitan je plan rada za period
od 2014. do 2016. g. koji je jednoglasno prihvaćen.
Rezervirajte vrijeme
za ovaj izlet
ZADAR –
NIN
Od 27. do
28. rujna
(Dva dana i
jedna noć)
Predbilježba
tek od 1.9.
ove godine.
Muzej Soli u Ninu
www.dubrovnik-turistinfo.com
Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka)
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 29
UNESCO PISAO ZELENOM FORUMU I EKO OMBLIĆIMA
Proces nominiranja Omble za upis
na Listu svjetske baštine
Proteklih dana stiglo nam je pismo od
UNESCO-a na našu adresu a u svezi naše
nominacije rijeke Omble- najljepše i najmanje ponornice svijeta na Svjetsku listu
prirodne baštine. Nominaciju Omble naše
rijeke života smo poslali 14.svibnja 2014
na adresu UNESCO-a, Pariz, a odgovor i
prijevod UNESCO-a je u privitku.
Poštovana gospođo Šimunović,
ponajprije se želim zahvaliti na Vašem
pismu od 14. svibnja 2014. godine, a koje
se odnosi na lokalitet rijeke Omble sa njezinim izvorom i Vilinu špilju. Sukladno članku
3. Konvencije o svjetskoj baštini svaka
država mora identificirati i predložiti
lokalitete smještene na svom teritoriju za
Tentativnu listu, koja je prvi korak potencijalnom upisivanju lokaliteta na Listu svjetske
baštine. Spomenuta „Tentativna lista“ je
popis onih lokaliteta smještenih na teritori-
ju države, a za
koje
dotična
država smatra da
imaju najveći potencijal za upis na
Listu svjetske
baštine. Tentativna lista se uvijek
može nadopunjavati. Upis lokaliteta na Tentativnu
listu je vrlo važan
korak u procesu,
obzirom da Odbor za svjetsku baštinu neće uzeti u obzir
nominacije za Listu svjetske baštine ukoliko nominirani lokalitet nije registriran na
Tentativnoj listi države na čijem se teritoriju
nalazi, barem godinu dana. Također, dopustite mi da Vas podsjetim da Odbor za
Sve je to zbog lošeg krvotoka
Poštovani Doktore Janjiću, povodom Vašeg osvrta na moj članak od 20.
lipnja 2014, moram Vam zahvaliti što ste tako lijepim riječima pohvalili moj
članak. Oprostite ako sam Vas povrijedio svojim, po Vama nestručnim
tezama. Samo Vama na znanje da sam 18 godina od moje 14-32 slušao
tako velikoumne i školovane doktore kao što ste i Vi, i svake godine primao 15-20 blokada, te onda 2-3 sedmice Kalosa koji je po mojem skromnom mišljenju sigurno najkvalitetnija rehabilitacijska ustanova u Hrvatskoj.
I tako punih 18 godina. Sa 32 sam operirao kičmu, iako me mjesec dana
pred operaciju nije boljelo ništa, ali ja sam slušao školovane doktore, jer
su za male ljude doktori uvijek u pravu. Svi ti doktori što su činili na meni,
činili su s najboljom namjerom i činili su ono što su učili i što su znali.
Napomena da blokade nikada nisam primao u Kalosu, već u ambulanti u
Blatu od svojega liječnika opće prakse.
Mojih 18 godina provedenih na liječenju u Kalosu, nisu bili samo moje
liječenje, već i stano istraživanje. Danas tvrdim da je onaj koji je izumio
blokade nehotice ratni zločinac sa najboljim namjerama. Blokade uništavaju
bol što je bit vama doktorima kao i pacijentima jer nemate drugog rješenja, ali one ujedno uništavaju funkciju mišića jer se daju u stražnjicu upravo
u onaj mišić koji drži zdjelicu na okupu, a koji po Vašem dugogodišnjem
školovanju i 30-godišnjoj praksi, ne postoji. O tom mišiću koji zatvara zdjelicu otraga čitao sam i počeo istraživati 1992. godine. To je pisao Vaš
uvaženi kolega iz Ljubljane, reumatolog Branko Popović, koji je o tome
pisao stidljivo, kako mi je i sam kasnije nakon 10 godina kada smo o tome
telefonski razgovarali, jer su i njemu zbog tih njegovih tvrdnji govorili kolege
da je lud. Još u Blatu sam radio po njegovim napucima, ali samo otraga
na leđima, jer sam to istraživao po drugima. Kad sam došao uj Dubrovnik
1.9.1999. nakon dva mjeseca rada sam blokirao. Ništa me nije boljelo, ali
ništa nisam mogao raditi. Znao sam gdje je problem, ali nisam mogao
sam po sebi raditi. Tražio sam od mojih kolega pomoć, ali nitko nije htio
raditi na meni. Po meni je strah staviti ruku na čovjeka koji nešto zna.
Isto tako ni Vaši kolege, od kojih je jedan kasnije govorio po bolnici da mi
neće doći niti jedan sportaš dok je on živ, a trebala mi je doći Janica Kostelić na preporuku profesora Iva Banca kojem sam još prije 10 godina
riješio gangrenu desne noge.
Nakon mjesec dana bolovanja počeo sam opet raditi bez obzira na moje
probleme i počeo istraživati po sebi. To istraživanje na sebi i reanimacija
moga tijela prvih 6-7 godina je bilo ludilo od problema. Sve me je počelo
boljeti i morao sam raditi i šutjeti. Sada dolazimo do Vaše famozne atrofije.
Ja sam bio skroz mišićno atrofirao i nestao, a što stalno govorim da nije
problem riješiti, bar meni, ono što boli već ono što ne osjećate. Danas sa
30 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
svjetsku baštinu ne može uzeti u obzir nominaciju za upis ukoliko nominacijska dokumentacija nije izrađena prema propisima
zadanim u Operativnim smjernicama za implementaciju Konvencije svjetske baštine od strane
vaše državne vlasti (http://
whc.unesco.org/en/nominations/).
Za više informacija o procesu
upisa na Listu svjetske baštine i
o Konvenciji svjetske baštine,
stojimo Vam na raspolaganju.
Također, možete se konzultirati
sa svojim vlastima koje vode
brigu o Svjetskoj baštini u Hrvatskoj, Nacionalno središte za
svjetsku baštinu, gosp. Bruno
Diklić (bruno.diklic @minkulture.hr).
Također, želim iskoristiti priliku da Vam zahvalim na Vašoj potpori u implementaciji
Konvencije svjetske kulturne baštine.
Petrya Totcharova, Voditeljica odjela
Jedinica za Europu i Sjevernu Ameriku
Centar za svjetsku baštinu
svojih 60 godina, bez sata teretane i vježbanja na spravama, ja sam po
izgledu bilder od 30-35 godina s daljnjom intenzivnom fizičkom reanimacijom. Ali to nije došlo samo od sebe, već je rezultat krvavih 14,5 godina
istraživanja na sebi i svojim pacijentima, to jest na živim ljudima a ne kao
što Vi anatomiju oduvijek istražujete na mrtvacima. Iza svake svoje tvrdnje
i teze stojim i mogu ih dokazati. Svaka atrofija se može riješiti kao što se
mogu i svi reumatski problemi riješiti, ali onda se treba raditi a ne pripisivati
farmaciju.
Sada je upravo kod mene Vaša 15-godišnja bivša pacijentica Marija kojoj
ste Vi zbog bolova u koljenu dva puta u veljači vadili vodu iz koljena, kao i
još jednom, jedan Vaš poznati kolega. Doktor Nemec joj je 30. travnja
operirao koljeno, a problemi su i dalje ostali isti. Njezina mama je pročitala
u Glasu Grada upravo, po Vama moj famozni članak o atrofijama, i do
današnjeg dana smo riješili njezino, ali i sve ostale probleme koje Vi niste
gledali. Problem nije bio u njezinom koljenu, već u drugim dijelovima tijela
koji su bili atrofirali. Njezino koljeno nije trebalo operirati, kao što je i pogrešno
vađenje vode iz koljena. Ja sam takva koljena i sve otečene zglobove rješavao još u Blatu prije 20 godina i bez ovog 14,5 godišnjeg istraživanja na
sebi u Dubrovniku.
Sokrat je rekao kad je umirao: „Tek sad znam da ne znam ništa“. Nakon
10-ak godina istraživanja rekao sam - tek sad znam da nisam znao ništa.
Sve moje pretpostavke su se i potvrdile i stojim iza svake svoje tvrdnje, jer
su to činjenice koje mogu lako pred svim medicinskim autoritetima dokazati. Ja ne znam pisati latinskim rječnikom jer nisam završio medicinski
fakultet kao Vi. Ja sam po struci strojar, a mi strojari moramo doći do uzroka problema a ne uništiti problem. Mene je moja nevolja natjerala da se 45
godina igram i istražujem medicinom. Ne sa farmacijom već stalnim i svakodnevnim radom na pacijentima. Moja istraživanja nisu počela jučer, već
su plod dugogodišnjeg istraživanja na živim ljudima, a ne na mrtvacima i
na zamorcima sa farmacijom. Ja nisam medicinski stručnjak kao Vi, ali
stojim iza svake svoje riječi i svog postupka.
Za razliku od Vas ja moram kod svakog pacijenta gledati i raditi cijelo tijelo,
a najnoviji Vam je primjer mala Marija, koja sada nema nikakvih problema,
a što nije problem provjeriti.
Uskoro ću izaći u javnost s jednom Vašom pacijenticom kojoj ste još prije
rata operirali lijevi lakat i koja je odavno u invalidskoj penziji. Na njoj sam
napravio preko 600 besplatnih sati samo da mogu dokazati da se sve
atrofije i sva ukoštavanja, kao i sve reumatske bolesti mogu riješiti, jer su
sve to problemi lošeg krvotoka, što Vi kategorički pobijate. Za divno čudo
zove se isto Marija i ima 52 godine. Dragi doktore, budite ponizni a ne
bahati.
Sa štovanjem, Franko Bačić
ZELENO SUNCE, EKO OMBLIĆI
Mrzitelja zelenila sve više
Nismo još došli sebi od prošlotjedne
(ili točnije na Dan državnosti 25.lipnja 2014.) namjerne sječe 50 godišnjih zdravih pitaspora i to ukupno 7
(sedam) radi budućeg restorana na
prostoru omiljenog dječjeg igrališta
iza Jezutita u Novoj ulici u gradskoj
jezgri, a evo su nam stigle dojave
naših sugrađana preko našeg Zelenog telefona Eko-Fona kako su
namjerno otrovana 3 zdrava bora u
Kinu Slavica na Boninovu. To nije prvi
put da dobijamo dojave o trovanju
vrijednih stabala u našeg Gradu, prisjetimo se trovanja stabala na Domobranskom groblju, trovanju zdravog
duba na Lapadu, trovanju zdravog
bora u naselju 7 smrtnih grijeha.
Mišljenja smo da bi se trebale uvesti
odmah velike kazne za sve one koji
namjerno truju ili prstenuju stabla ili
ih sijeku bez dozvole Komunalnih
službi Grada. Treba vidjeti kako to EU
radi. Pa već smo godinu u EU ali nikakvih pomaka ne vidimo što se tiče
zaštite zelenila i okoliša općenito.
Prestrašno je što se događa u zadnje vrijeme u našem Gradu s njegovim
vrijednim zelenilom, nemilice se
sječe, uništava, truje, bezdušno
prikraćuje a sve da bi se uzeo prostor za parkinge, restorane,
trgovine...prisjetimo se samo sječe vrijednog zelenila na Batali i u parku
Batala na moru, sječe kod Hotela
„Stadion“, Hotela „Park“, sječe u Šipčinama, sječe u vrtu Skočibuha na
Boninovu, sječe u parku Đivović...
sječe u parku oleandri uz Posat.
Izgleda da je mrzitelja zelenila ovdje
kod nas sve više…
Predsjednica Eko-centra Zeleno
Sunce & Eko-Omblića Jadranka
Šimunović
TRI VALAMAROVA DUBROVAČKA HOTELA DOBILA PRIZNANJA
HOLIDAYCHECKA
Za visoku kvalitetu usluge
Nakon što je deset hotela grupacije
Valamar u svibnju ovjenčano certifikatima izvrsnosti koje dodjeluje TripAdvisor, najveći svjetski portal za
putovanja i ocjenu kvalitete usluga u
turizmu, i drugi slični portali HolidayCheck i Zoover nagradili su vodeće
Valamarove hotele s brojnim priznanjima i nagradama za visoku kvalitetu
usluge.
Zooverovu nagradu temeljenu na recenzijama gostiju “Zoover Award
2014” za jedan od najboljih hotela u
Hrvatskoj četvrtu godinu zaredom
ponosni nosi obiteljski hotel Valamar
Club Tamaris 4* iz Poreča. Rabački
hotel Valamar Bellevue 4* dobio je
priznanje “Zoover Highly Recommended 2014”, koje dobivaju objekti
koje gosti najviše preporučuju nakon
svog boravka. Istovremeno, priznanje “Zoover Recommended 2014” odlazi hotelima koje gosti rado preporučuju, a ove godine to su porečki
Valamar Zagreb 4* i Pical 3* te apartmani Lanterna 3*, kao i rabački
hotel Miramar 3*.
Dobitnici HolidayCheck
nagrade za 2014. u kategoriji “Najbolji hotel uz
plažu” su hoteli Valamar
Sanfior 4* iz Rapca i Valamar Koralj 3* iz Krka te
novoobnovljeni hotel
Valamar Zagreb 4* iz
Poreča. Dobitnik njihova
priznanja za Top Hotel
2014. je porečki sportski hotel Valamar Pinia
3*. Dobitnici HolidayCheck priznanja “2014
Quality Selection” su rabački hotel Valamar
Bellevue 4* te u Dubrovniku novoobnovljeni dubrovački hotel Valamar Argosy 4*, obiteljski hotel Valamar Club
Dubrovnik 3* i hotel Tirena 3*.
Marina Majić Crnković
HRVATSKA POLJOPRIVREDNO
SAVJETODAVNA SLUŽBA
Oprez maslinova
muha
Samim maslinarima najteže će Piše: Antun Kotlar,
dipl. inž. agr.
biti donijeti odluku treba li
uopće raditi zaštitu ili ne, s
obzirom na ovogodišnji urod maslina i prelazak
tzv. ekonomskog praga zaštite
Pored svih nedaća koje su zahvatile maslinare ove godine nedostajao je samo problem maslinove muhe. Po
prvim uočenim simptomima te brojnosti leta maslinove
muhe kao i nešto sniženim temperaturama za ovo doba
godine, izgledno je da ih niti on neće zaobići.
U samom startu, na ekstremno kišni, jesensko-zimski
period nadovezalo se kišno proljeće a posljedica je manje-više kompletan izostanak uroda pri čemu je zabilježen
iznimno jak napad paunovog oka i maslinovog medića
kao izravna posljedica blage i kišovite zime. Maslinici
koji su na nešto povoljnijim položajima odnosno na
položajima manje podložnim napadu bolesti i štetnika i
koji su „imali sreću“ pa da u vrijeme cvatnje nije bilo
oborina, nešto obećavaju s ovogodišnjim urodom. Međutim, kad se podvuče crta, takvih maslinika neće biti
puno.
Na problem paunovog oka i medića nadovezuje se
problem maslinovog moljca (kao konstanta na određenim lokalitetima) i problem maslinovog svrdlaša kojeg
su mnogi maslinari „po zlu“ zapamtili prošle godine.
Dugo se očekivao i na kraju dočekao pripravak koji ima
dozvolu za suzbijanje svrdlaša u nekim maslinarskim
zemljama EU. Riječ je o pripravku pod trgovačkim nazivom Imidan 50 WP koji osim dozvole za suzbijanje
svrdlaša ima i za maslinovu muhu i moljca. Iako je u
trgovine stigao s malim zakašnjenjem zbog neophodne
birokratske procedure puštanja u promet, maslinari su
ga spremno prihvatili. Kad spominjemo svrdlaša, treba
reći da je napad zabilježen i ove godine na mnogim
lokalitetima, ali intenzitet napada nije bio niti blizu tako
jak onome iz prošle godine.
Da i oni rijetki maslinici koji bilježe iole značajniji urod
ne mogu biti mirni, pobrinula se maslinova muha, koja
obično u našim sušnim, mediteranskim uvjetima čini
značajnije štete tek kao treća generacija, kroz rujan i
listopad. Kako joj ove godine temperature pašu i tijekom
srpnja, nakon prezimljenja u uvjetima blage zime i malog roda maslina, mogu se očekivati velike poteškoće i
s njom. U prilog tome govore i prva očitanja na feromonskim lovkama gdje je zabilježen brojan let pa stoga upozoravamo maslinare na oprez. Prvenstveno je
potrebno u ovoj fazi obratiti pozornost na plod u
maslinicima uz more jer je koštica odrvenjela i plod je
kao takav „interesantan“ za muhu. U udaljenijim
maslinicima od mora plod će u tu fazu doći kroz naredne
dane.
Dozvolu za suzbijanje maslinove muhe imaju Succes
bait i sredstva na bazi fosmeta (Imidan 50 WP) i dimetoata (Rogor 40, Zagor, Chromgor 40, Perfekthion, Calinogor, Ritam, Sistemin E-40). Osim navedenih sredstava mogu se u tu svrhu koristi i Eco-trapovi. Što će se
izabrati ovisi o tome o kojem se sustavu proizvodnje
radi (konvencionalni, integrirani ili ekološki) a samim
maslinarima najteže će biti donijeti odluku treba li uopće
raditi zaštitu ili ne, s obzirom na ovogodišnji urod maslina i prelazak tzv. ekonomskog praga zaštite.
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 31
ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA
-KAKO SU ŽENE IZBORILE PRAVO GLASA(2)?
Ženski svijet
Priredio:
Damir Račić
Osobno mislim, da je Eva (Evita) Peron, 1919.-1952. najviše
pozitivnih stvari učinila za svoj narod. Istina bila je žena
predsjednika, pa joj je bilo daleko lakše da svoje zamisli
ostvari, ali je svojom nepokolebljivom snagom i
razumijevanjem za siromašne potakla gradnju škola, stanova
za siromašne, bolnice...
U maju me osudiše na devet mjeseci, a
odležala sam samo šest nedjelja. Morali
su me pustiti, jer bih umrla, da su me držali
još samo malo.
Znam što me čeka. Jadnu ženu vežu dva
puta dnevno i privežu je za postelju, pa
ipak se brani jezikom i zubima. Juče je
Donji dom morao protiv nas žena donijeti
novi zakon.
Gospodine sudijo i vi gospodo porotnici,
na vas bacam svu odgovornost za sve što
će biti! Ženskinje će se boriti, i dalje, pa
mene bilo ili ne bilo na svijetu, Naš pokret
napreduje.
A, kad sudija po nekom vremenu izreče
presudu, da je mistres Penkhorstova osudjena na tri godine robije, diže se
urnebes, kakvog ne pamte ni najstarije
sudije. Prisutno ženskinje skoči sa stolica
i povika: „Sramota! Grozno! Užasno! Slava našoj zastavi!“
A kad osudjenicu izvedoše iz sudnice sa
svih strana zaori se: „Živila!“ Penkhorstova je bila u licu blijeda kao krpa.
Sufražetkinje otpjevaše Marseljezu, pa se
razidjoše plačući, uzdišući i grdeći. Mistres Penkhorstova ode u zatvor. Ne prošlo
par dana pa je moradoše pustiti na slobodu; ona je štrajkovala gladom (gladju) i
žedju! Što sada? Nije lako s ženama boj
biti.
Pankhurstova je imala dvije kćeri. Njena
starija kćer krenula je stopama svoje majke, pa evo i o njoj nekoliko osnovnih podataka iz Hrv. enciklop. Christabel Harriette Pankhurst (Manchester, 1880-1958.
Los Angeles, California). Starija kći Emmeline Pankhurst. Drži se da je ona tvorac
agresivne taktike sufražetskog pokreta.
Poslije se okrenula vjerskom radu u Evangelističkoj crkvi. Posmrtno (1963.) dobila
je od britanske kraljice Elizabete II. odličje,
naslov Dame of the British Empire.
Ideja o ženskom pravu glasa proširila se
Europom naročito nakon I. svjetskog rata,
pa je našla pristalice i medju hrvatskim
ženama. Aktivistkinje obilazile su gradove
i održavale predavanja. Jedna od njih posjetila je i naš grad. Evo, što o tome donosi
lokalni tisak.
„Dubrovački list“ od 17.08.1927. godine,
broj 26. ŽENSKI POKRET
32 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
U utorak u 7 sati uveče predavala je u
Sokolani g.ca Dr. Perić iz Splita o ženskom
pokretu. Predavanje održalo se je pred
pozvanim gostima, ali je unatoč toga
pobudilo veliki interes medju cijelim dubrovačkim ženskim svijetom, jer je ideja o
pravu glasa žene već i ovdje postala popularna. One, koje su bile sretne, da su mogle lično prisustvovati predavanju g.ce
Perić, bile su ushićene odličnom spremom
kojom je predavačica obradila svoju temu.
Nakon predavanja nastala je diskusija, te
je jednoglasno prihvaćen prijedlog, da se
i u Dubrovniku osnuje ogranak društva
„Ženski pokret“. U tu je svrhu izabran
odbor,koji će sazvati konstituirajuću skupštinu. Istaknuto je i to, koliko je važno, da
se u Dubrovniku osnuje društvo „Ženski
pokret“, kao u svim većim gradovima naše
domovine, za da se unaprijedi jedna, ne
samo za žene već i za političku i socijalnu
dobrobit cijelog naroda korisna ustanova.
Ona daje ženama najviše mogućnosti da
sudjeluju u javnom radu, a pošto ima
mnogo učenih, naobraženih i do skrajnosti
požrtvovnih i savjesnih žena, nadati se je,
da će se žene pokazati dostojne svoje velike zadaće, koju su same sebi postavile.
Predavanju su prisustovale i članice Ženske Zadruge te Društvo Anice Bošković.
Veliki interes koje je polučilo predavanje
g-djice Perić, obilazeći gradove, ipak nije
snažnije aktiviralo žene u borbi za dobijanje prava ženskog glasa u Kraljevini
Jugoslaviji. Pravo glasa žene su dobile tek
1945. godine, tj. nakon rata. Zanimljiva je
činjenica, naime, pravo na glasovanje žena
u Švicarskoj ostvarile su tek 1971. godine.
„Crvena Hrvatska“ od 23.2.1907. godine, broj 16. ŠTO MOGU ŽENE?
Dne 14. o. mj. dogodili su se u Londonu
nevjerojatni skandali, što su ih žene izazvale. Poznato je da se je u Engleskoj sve
više emancipuju pa bi htjele sada da imadu
i one pravo glasa. Osobito ih je u velik broj,
koje se bore za to pravo. Tako su dne 14.
držale javnu skupštinu pred parlamentom,
gdje su vikale, bučile, demonstrirale i t.d.,
a iza upravo divljih govora što su neke
izrekle prihvatila se nekakva rezolucija.
Imala se sada izabrati deputacija, da ministru predsjedniku preda(ju) rezoluciju, ali
na jednom skoči
njih 700-800, koje
su sve htjele da
idu k ministru.
Ogromna deputacija pjevajući i
vičući dođe do
kuće ministrove te htjede silom da prodre,
ali ih je policija stala razgoniti, na što se
razvila interesantna borba (za one koji su
gledali sa strane – kom. D.R.). Kiša je rosila, te žene sa kišobranima navališe na
policiste, a poznato je kakvi su to divovi, i
jamačno bi one njih rastjerale, da nije
došao odio (odred) konjanika, koji su ih
raspršili. Kad im to nije uspjelo vratile su
se u još većoj množini i uz veće nerede
pred parlament, gdje su buku ponovile, a
neke su htjele silom da prodru u parlament.
Policisti su počeli da (h)apse, na što su se
one dale upravo kao (ratnice) amazonke
da reagiraju. Šeširi ženskijeh počeli su
padati, ali i kacige policista. Konačno su
ipak bile rastjerane. U(h)apšeno ih je oko
60 ženskijeh, a prva među njima Miss
Despard, koja je četu vodila, sestra generala Frencha i mnoge druge odlične
dame.
Poznato je da policija protiv prosvjednika
koristi različita sredstva kako bi rastjerala
sudionike demonstracija, prosvjeda. Protiv sufražetkinja koje su demonstrirale u
Londonu kako bi prisilile političku vlast da
se i ženama omogući dobijanje pravo na
glasovanje, upotrebljena je jedna doista
neobična i originalna metoda koja se je
pokazala veoma učinkovitom. Naravno,
upitno je, je li stvarno bila primjenjena kako
je u sljedećem tekstu opisana protiv ženskih demonstracija.
„Crvena Hrvatska“ od 16.12.1908. godine, broj 101. MIŠEVI I ŽENE
U Londonu su ondješnje pobornice za pravo glasa obdržale neku skupštinu. (Prosvjed na javnom prostoru – nap. D.R.).
Policija ih je htjela odstraniti, ali nije bilo
moguće. Tada se dogodi nešto neočekivano! Jedan detektiv, koji dobro zna, da
se sve žene od prirode boje miševa sabrao je (sakupio je) negdje miševa, te ih je
pustio nenadano medju sufražetice. Ove
su se sve razbježale i policija ih je (za)tim
mogla potisnuti... Kad su se sabrale, htjele
su ponovno da se sakupe, ali su već miševi policije (tj. policija) zaposjeli teren.
Je li ova vijest istinita, to naravno ne javljaju novine, ali svakako je – zabavna. (Komentar uredništva „C.H.“ – nap. D.R.)
Različitim metodama političke borbe žene
su dobile pravo glasa, ali predrasude prema ženama još su duboko ukorijenjene u
svijest muškaraca, a to je najteže promijeniti.
Osobno mislim, da je Eva (Evita) Peron,
1919.-1952. najviše pozitivnih stvari učinila za svoj narod. Istina bila je žena predsjednika, pa joj je bilo daleko lakše da
svoje zamisli ostvari, ali je svojom nepokolebljivom snagom i razumijevanjem za
siromašne potakla gradnju škola, stanova
za siromašne, bolnice....“Neslužbeno je
upravljala ministarstvima rada i zdravstva,
a osnovala je i Zakladu Eve Peron za socijalnu pomoć, kako bi pomogla onima kojima je potrebno. Bila je također i otvorena
zagovornica ženskih prava. Evitu tu siromašni i izvlašteni smatrali sveticom.“(!)
Za koju se to političarku može danas reći?!
– op. D.R.
uzetost». Ali, po tome, svi
smo mi Amerikanci. AmeriPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor, paroh dubrovački
kanci su samo simbol prezauzetih ljudi. Kažu da ime
«bijeli čovjek» u Keniji
Kad je Bog na Božić došao u svijet, ljudi ga prevedeno znači «neko ko se vrti ukrug».
nisu primili. Nisu imali vremena. Bili su Negdje je zapisano kako je neki Kenijac
prezauzeti. Za Njega nije bilo mjesta ni u rekao jednom misionaru iz Amerike, koji je
prihvatilištima. Svojima dođe i svoji ga ne nosio sat na ruci: «Vi, Amerikanci, imate
primiše. Izgleda da sve do danas nemamo satove, a mi, Kenijci, imamo vremena». Tremjesta za Boga. Potiskujemo ga sa mnogim ba da shvatimo da brzina nije sve. Kad bi
stvarima, naročito s tzv. biznisom.
bilo tako, onda bi zečevi upravljali svijetom.
Kod evanđelista Luke postoji zapisana priča Gandi je rekao da je «važniji život nego da
Gospoda Isusa Hrista o zaposlenim ljudi- mu razvijamo brzinu». Mi danas imamo
ma. Kaže kako je neki čovjek zgotovio veče- mnogo više aparata u kući nego ikada, a
ru i mnoge pozvao. Jedan po jedan, od onih opet se žalimo da nemamo vremena. Brzo
koje je pozvao da večeraju, izvinjavali su življenje je brzo umiranje.
se da ne mogu da dođu. Svi su bili prezauzeti; jedan sa njivom, drugi sa ženom, treći
s volovima. Ono što Hristos hoće da kaže
jest da čovjek postaje toliko zauzet kako
živjeti da zanemari život. Bog se tako lako
može potisnuti trivijalnošću i neozbiljnošću.
Isus nam kaže da važne dužnosti u životu,
koje nas udaljavaju od Boga, nisu uopće
dužnosti, nego grijesi.
Đavolski zanat
Ljudi iz priče su se svi izvinili. Svi su svalili
krivicu na zauzetost poslovima. Jedan Bog je zauzet s nama
mudri hrišćanski mislilac primjećuje da Mi očekujemo od Boga da ima vremena za
đavo lovi mnoge, ne sprečavanjem du- nas – i On ga ima. Jer, ako je Bog ikada
hovnog susreta sa Bogom, nego šaputan- zauzet, On je zauzet zbog nas i u našu
jem da upravo tad budu zauzeti. Možda, korist. Međutim, velika većina nas nema
drugi put? Uistinu je istinita poslovica da vremena za Njega. Treba da se suočimo s
«kad đavo ne može da te učini rđavim, on tom činjenicom. Neko je rekao: «Tvoj rokte učini prezauzetim».
ovnik je tvoj Simbol vjere. Za ono u šta
Neko je rekao da je «američki posao preza- vjeruješ imaš vremena». Evo šta kaže jedan
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVENA OPĆINA DUBROVNIK
Jesmo li prezauzeti?
pjesnik čime smo zauzeti:
Zauzeti smijanjem, zauzeti igrom
zauzeti dangubom svakodnevno,
prijatelji i neprijatelji sve što znaju reći jest
«Prezauzet sam.»
Uspori me, Gospode
Jedan nepoznati autor je napisao molitvu
koja odgovara potrebama mnogih hrišćana:
«Uspori me, Gospode! Smanji lupanje mog
srca mirnoćom uma. Smanji moj zahuktali
tempo. Daj mi smirenje usred smetenosti
dana. Opusti napetost mojih nerava istinskom muzikom Tvoje ljubavi, koja živi u
mom sjećanju. Nauči me vještini ‘uzimanja
minuta odmora’ da se pomolim za prijatelja, ili da pogledam neku prirodnu ljepotu.
Pomozi mi da shvatim da je moj hrišćanski
život važniji od brzine. Daj mi da pogledam
na grane visokog hrasta, koji je visoko
izrastao i postao snažan zato što je rastao
polako. Uspori me, Gospode! Uspori me».
Ako smo toliko zauzeti da nema mjesta za
Isusa Hrista u našem životu, onda je naš
život promašen. Test za sve u život u je
mjesto za Hrista. Mjesto za Hrista!
Bješe svjetlost istinita koja obasjava svakog
čovjeka koji dolazi na svijet. U svijetu bješe,
i svijet kroz njega postade, i svijet ga ne
pozna...A onima koji ga primiše dade vlast
da budu djeca Božija... (Jn 1,9-12).
U nedjelju 13. VII u 20 sati u pravoslavnoj
crkvi Sv. Blagovještenja održat će se
koncert hora «Sveti Serafim Sarovski» iz
Zrenjanina. Na repertoaru je pravoslavna duhovna
Dobrodošli!
GlasGradamuzika.
- 486 - petak
11. 7. 2014. 33
ŠPORT
VK JUG CO
Pavo Marković potpisao
VK Jug CO i Pavo Marković potpisali su novi ugovor na dvije godine, s opcijom jedan plus jedan,
što znači da će nakon ove sezone ponovno sjesti
za stol, zajednički analizirati učinak i obostrano
dogovoriti što je najbolja opcija kako za klub, tako
i za igrača. Pavo Marković je rođen 20. travnja 1985.
godine. Kao senior igra za Jug od 2003. godine,
dakle u kapici Juga ima devet osvojenih naslova
prvaka Hrvatske, šest puta je bio osvajač Kupa Hrvatske, 2006. je osvojio naslov klupskog prvaka
Europe. Svi se sjećamo 2007. i dva pogotka u finalu protiv Mađarske u Melbourneu kojima je Pavo
Marković donio Hrvatskoj naslov prvaka svijeta.
Iznimna mi je čast i zadovoljstvo potpisati novi ugovor s Jugom. Dakle, ljubav se nastavlja i svi smo
sretni s takvim rješenjem. Jug je okupio momčad
koja može pucati visoko. Jednostavno moramo isprati gorčinu prethodne sezone, a to možemo samo
ako svi budemo imali isti cilj – rekao je Pavo Marković odmah po potpisu ugovora za službenu stranicu Kluba. D.Lopin
VATERPOLO
WTA LJESTVICA
NOĆ GLADIJATORA 9:
Ana Konjuh 137. igračica
svijeta
Spektakl na Revelinu
Očekivano, na najnovijoj WTA ljestvici najboljih
svjetskih tenisačica 16-godišnja Dubrovkinja Ana
Konjuh je napravila veliki pomak. Sa 189. mjesta
‘spustila’ se na 137. mjesto. Najbolji renking karijere Ani je ostvarila zahvaljujući uspjehu prvo u
kvalifikacijama Wimbledona, trećeg Grand Slam
turnira sezone, a potom i s dvije pobjede u glavnom turniru protiv TOP 100 tenisačica svijeta, prvo
protiv prvog novozelandskog reketa, Marine Erakovic te potom Belgijke Yanine Wickmayer. Konjuh je u Wimbledonu osvojila 170 bodova, a izgubila 50, budući nije branila naslov na turniru u
Montpellieru, kojeg je osvojila točno godinu dana
prije nastupa u kvalifikacijama najprestižnijeg teniskog turnira na svijetu te je na najnovijoj svjetskoj
rang listi bogatija za 120 bodova. Dubrovkinja,
najmlađa sudionica glavnog turnira Wimbledona, idući nastup će imati na WTA turniru u Istanbulu (250.000 američkih dolara), potom na isto
toliko vrijednom WTA turniru u Bakuu nakon čega
seli u Ameriku gdje će na US Openu, posljednjem Grand Slam turniru sezone, pokušati izboriti
nastup u glavnom turniru, stoji na službenoj
stranici mlade dubrovačke tenisačice. D.Lopin
‘Barakude’ osvojile turnir u Grčkoj
PLIVANJE
Hrvatska vaterpolska reprezentacija sjajnim je igrama oduševila u Ateni. Drugi osvojeni pripremni
turnir zaredom najbolja je najava uzbudljivog ljeta
uz Europsko prvenstvo koje nas očekuje od 13. –
27. srpnja u Budimpešti. Podsjetimo, Hrvatska je
reprezentacija prije nekoliko tjedana osvojila i B.net
kup u Zagrebu. Barakude su pod vodstvom izbornika Tucka bili najbolji među ljutim protivnicima u
Grčkoj, bez poraza te s jednom neriješenom utakmicom u srazu sa domaćinom Grčkom. Rezultati
hrvatskih utakmica su: Hrvatska – Srbija 10:, Hrvatska – Grčka 7:7, Hrvatska – Italija 12:4, Hrvatska – Španjolska 8:6. Odlične igra i pobjede nad
Srbijom te Španjolskom dva puta u nekoliko
tjedana, najava su oštre borbe koja nas očekuje u
skupini na Europskom prvenstvu. Podsjetimo, uz
Srbiju i Španjolsku, s nama su u skupini i domaćini, aktualni Svjetski prvaci Mađari, Francuska i Njemačka. Za Hrvatsku su u Ateni igrali: golmani Josip Pavić, Marko Bijač centri Nikša Dobud i Luka
Lončar, bekovi Ivan Milaković, Kristijan Milaković,
Andro Bušlje i Ivan Buljubašić, vanjski igrači Anđelo Šetka, Sandro Sukno, Petar Muslim, Maro Joković, Luka Bukić i Duje Živković. Ovog ljeta uz Europsko prvenstvo naše vaterpoliste očekuje i Svjetski kup u Almatyu. D.Lopin
Plivačice i plivači Juga nastupili su na Regionalnom prvenstvu Hrvatske u Splitu proteklog vikenda. Natjecanje je trajalo tri dana s obzirom da
su bili spojeni prvi i drugi dio u jedno natjecanje,
umjesto u dva. Imali smo peh da su se nekolica
plivačica i plivača razbolila,i s obzirom na činjenicu da je veći dio ekipe već u subotu bio u Gradu,
rezultati su odlični! OSVAJAČI MEDALJA: Tanja
Šmid - 5 zlata Frane Miloslavić - 3 zlata, 2 bronce,
Adriana Marinović - 1 zlato, 2 srebra, Mihael Vidojević - 2 srebra, 1 bronca, Paula Garbin - 1
bronca. Kadetska štafeta 4x200 slobodno (Mihaela Đuho, Mihaela Hapan, Gracija Filipović,
Adriana Marinović) – zlato. Kadetska štafeta sve
u istom sastavu (Gracija Filipović, Doris Radošević, Adriana Marinović, Mihaela Đuho) 4x50
slobodno - zlato, 4x50 mješovito - zlato i 4 x 100
slobodno - srebro. Nastupili su: Mihaela Đuho,
Gracija Filipović, Paula Garbin, Mihaela Hapan,
Ana Lučić, Adriana Marinović, Đivo Matović,
Marija Majić, Frane Miloslavić, Mihael Vidojević,
Tanja Šmid, Petra Čikato, Lara Kakarigji, Filip
Zalović, Michel Brassard i Lea Lučić. Treneri:
Borut Petrič, Andrej Drobac i Joško Turk. D.Lopin
17 medalja za PK Jug
Na borilačkom
spektaklu Noć
Gladijatora IX, a
u glavnoj borbi
večeri,
dubrovački borac,
član UFC Gladijator, Ante Delija
ekspresno je stigao do svoje
nove pobjede. U okršaju protiv Nizozemca Valentina Oveerema, Delija je već u prvoj rundi riješio pitanje pobjednika.
Oveerem u borbi, koja je trajala oko dvije minute, nije pokazao niti jedan ozbiljan udarac. Rušenjem u parter te nizom
snažnih udaraca Delija je ‘natjerao’ suca da prekine meč.
Baldo Perak poražen je nokautom u prvoj rundi, nakon čega
je u ring ušao Antun Račić. “Killer” je dominirao u parteru
nad protivnikom koji je pristao na meč u posljednji čas, nakon čega ga je natjerao na tapkanje ‘arm-triangle’ gušenjem. Tada je na red došao Kristijan Perak, koji je odmah u
početku susreta srušio svog protivnika čistom desnicom,
no nije ga uspio dovršiti. Njegov protivnik je zaprijetio koljenom i s nekoliko up kickova, no Perak je naizgled vratio
svježinu u trećoj i pobjeda je bila jasno u njegovom kutu.
Borilački spektakl na otvorenom, na tvrđavi Revelin, okupio
je borce iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Konga, Egipta, Albanije, Mađarske, Austrije, Nizozemske i Hrvatske. D.Lopin
JUDO
Matej Raguž nastupio na Prvenstvu
Europe u Grčkoj
Matej Raguž član
Judo kluba Dubrovnik nastupio je
za kadetsku reprezentaciju Hrvatske
na Prvenstvu Europe za koje se
održalo od 04.do
06. 07.2014. godine
u Ateni. Matej je
prvu borbu pobijedio predstavnika
Litve (Tomas Luckus), ali nažalost nakon vodstva u
drugoj borbi na kraju je ipak bolji bio reprezentativac Latvije Aleksejs Akimenko. Matej Raguž završava sezonu na 17.mjestu Svjetske kadetske rang liste. Ž.Đ.
Dubčić i Jančić pobjednici
22. IZDANJE TURNIRA NA MALIH BARICA ‘MONTOVJERNA 2014’
Novi rekord ‘Malog Wembleya’
22. izdanje Turnira na malih barica ‘Montovjerna
2014’ okupilo je nevjerojatne 77 momčadi! Nevjerojatan podatak je taj da će ove godine nastupiti preko
770 igrača iz 77 momčadi na popularnom igralištu
‘Mali Wembley’ koje je ove sezone zasjalo u novom
‘ruhu’. Uz novu podlogu, napravljene su izvrsne preinake oko terena te sada popularno igralište zaista
izgleda fenomenalno.
Momčadi su podijeljene u 16 skupina; u trinaest skupina je pet momčadi, a u tri skupine su po četiri
momčadi. Prolazak dalje osigurati će dvije najbolje
momčadi iz svake skupine. Utakmice u skupini traju
2×15 minuta, a od osmine finala 2x20minuta. Podsjetimo, najbolja momčad biti će nagrađena sa 10.000
kuna i pokalom, drugoplasirana sa 5.000 kuna i
pokalom,
trećeplasirana
3.00011.
kuna
i pokalom i
34 GlasGrada
- 486 -sapetak
7. 2014.
BRIDŽ KLUB DUBROVNIK
četvrtoplasirana momčad sa 1.000 kuna. Uz tri najbolje plasirane momčadi, bit će nagrađeni i najbolji
strijelac, najbolji igrač, fair-play momčad te najbolji
pojedinac za najveću borbenost za turniru (pokal
„Hrabro srce“). Do kraja skupina igrati će se čak osam
utakmica dnevno, a prva je na rasporedu, svakog
dana, s početkom u 18,20 sati. Amatersko sportsko
društvo Montovjerna već četvrtu godinu uzastopno,
na svojim službenim stranicama Društva, svim momčadima osigurava jedinstveno praćenje turnira.
Naime, turnir će i ove godine na stranici
www.asdmontovjerna.com biti online što znači da će
svi zainteresirani u bilo kojem trenutku biti u mogućnosti pogledati LIVE rezultate svake utakmice,
raspored utakmica i poredak momčadi po skupinama. D.Lopin
U ponedjeljak 07.07.2014. u hotelu Neptun odigran
je redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik. Na turniru je nastupilo 9 parova uz Cross-Imps obračun. Pobijedili su Niko Dubčić i Frano Jančić.
Rezultati turnira:
1.Niko Dubčić - Frano Jančić +28,20
2.Vinko Mijoč - Srđan Golubović +27,40
3.Cvjetko Kalauz - Vlaho Kalauz +24,10
4.Pero Jemo - Stijepo Čubela +11,00
5.Zdenko Stankovic - Vedran Košta -1,90
6.Velibor Puzović - Đivo Tikvica -3,60
7.Marija Jelčić - Boris Lovjer -5,40
8.Višnja Muratović - Sule Muratović -34,90
9.Rade Garić - Jerko Jerry Kovač -44,90
PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL
www.dbksport.hr
www.dbksport.com
BOĆARSKI TURNIR „RJEČINA - 2014.
Pobjednici Ivo i Vlaho Butrica te Mato Miloslavić
Završen je prvi ovogodišnji ljetni turnir parova Rječina – 2014. U Župi Dubrovačkom. Turnir su osvojili
Ivo Butrica, Vlaho Butrica i Mato Miloslavić. Oni su u
finalu bili bolji od Mata Batinića, Srećka Batinića i Stanka Matkovića. U polufinalnim utakmicama pobjednici turnira slavili su protiv Nikole Žeravice i Luka Ledinića, dok su u drugom polufinalu Batinići i Matković za nijansu bili bolji od Stijepa Violića, Pera
Nadramije i Iva Karača. Najboljim igračem turnira proglašen je Ivo Butrica koji je nagrađen posebnim peharom. Na turniru je sudjelovalo 32 para, a turnir su
organizirali i vodili Mateo Haićman, Nikola Zec i Mario Raguž.
Najbolja 4 para nagrađeni su medaljama i peharima,
te novčanim nagradama: 1. mjesto – 5.000,00 kuna,
2. mjesto – 2.500,00 kuna, 3. i 4. mjesto po 500,00
kuna. Nakon završetka finala upriličena je zajednička večera za sve sudionike turnira, sponzore i ostale
prijatelje boćanja. Rezultati završnice:
PRVENSTVO ŽUPANIJE KADETI-2014.
Luka Bevanda najbolji kadet
Na terenima u Rašici odigrano je
prvenstvo Županije – kadeti (igrači do 14 godina) za 2014. godinu. Najbolji kadet bio je Luka Bevanda iz Donjeg Brgata koji je osvojio 3 prva mjesta, 1 drugo, 1
treće i 1 četvrto, što znači da je u
svih 6 disciplina osvajao medalju. Prvo mjesto je osvojio u disciplini pojedinac i u parovima i štafetnom izbijanju sa klupskim kolegom Josipom Jerković, drugi je
bio u brzinskom izbijanju, treći je
bio u bližanju i izbijanju u krug,
te četvrti u preciznom izbijanju.
Odličan uspjeh ostvario je i njegov imenjak Luka Gašpar iz Ploča koji je ostvario dvije pobjede i to u bližanju i
izbijanju u krug, te brzinskom izbijanju. Matko Pendo iz
BK Komolac Ombla najbolji je bio u preciznom izbijanju. Završnica prvenstva Hrvatske za kadete odigrati će
se u Rijeci sljedećeg tjedna. Plasmani po disciplinama
(osvajači medalja):
Bližanje i izbijanje u krug:
1. Luka Gašpar (Ploče)
2. Matko Pendo (Komolac Ombla)
KUP HRVATSKE
Komolac do polufinala
Boćari Komolca kao pobjednici kupa Županije za
2014. godinu sudjelovali su na završnici kupa Hrvatske u Zadru. Iako nisu nastupili u najboljem sastavu, uspjeli su stići do polufinala. U četvrtfinalu ždrijeb
im je dodijelio pobjednika kupa Slavonije BK Sveti
Luka kojeg su pobijedili rezultatom 7:2. U polufinalu
bolji od Komolaca bili su boćari BK Pule. U finalnoj
utakmici BK Pula je izgubila od BK Gorčine koja je
postala pobjednik Kupa za 2014. godinu. Rezultati:
četvrtfinale: Sveti Luka – Komolac 2:7, Pula – Povljana 9:0, Zrinjevac – Lovran 4:5, Gorčina – Kijevo 9:0.
Polufinale: Lovran – Gorčina 1:8, Komolac – Pula 3:6.
Finale: Pula – Gorčina 2:7.
polufinala: I.Butrica, V. Butrica(M. Miloslavić) – L. Ledinić, N. Žeravica 13:7, S. Violić, P. Nadramija – S.
Batinić, S. Matković 9:10.
Finale: I.Butrica, M. Miloslavić – S. Matković, S. Batinić (M. Batinić) 11:5.
Luko Hendić
3. Luka Bevanda (Donji Brgat)
4. Marko Batinić (Hvidar Gromača)
Precizno izbijanje:
1. Matko Pendo (Komolac Ombla)
2. Marin Batinić (Hvidra Gromača)
3. Stijepo Batinić (Hvidra Gromača)
4. Luka Bevanda (Donji Brgat)
Brzinsko izbijanje:
1. Luka Gašpar (Ploče)
2. Luka Bevanda (Donji Brgat)
3. Matko Pendo (Komolac Ombla)
4. Marko Batinić (Hvidra Gromača)
Pojedinac klasično:
1. Luka Bevanda (Donji Brgat)
2. Nikola Lučić (Hvidra Gromača)
3. Marko Batinić (Hvidra Gromača)
4. Matko Pendo (Komolac Ombla)
Parovi:
1. Luka Bevanda, Josip Jerković (Donji Brgat)
2. Marin Batinić, Stijepo Batinić (Hvidra Gromača)
3. Marko Batinić, Dominik Batinić (Hvidra Gromača)
4. Matko Pendo, Nikola Lučić
Štafetno izbijanje:
1. Luka Bevanda, Josip Jerković
2. Marko Batinić, Stijepo Batinić
3. Luka Gašpar, Matko Pendo
4. Marin Batinić, Nikola Lučić
Izvješća sa utakmica BK Komolac:
Sveti Luka – Komolac 2:7
Bližanje i izbijanje u krug: Jure Vasilj – Nikša Krijes
24:22(2:0), Ivan Kolak – Srećko Bajo 13:21(0:2).
Pojedinac: Marko Buhinjak – Maro Monković
8:11(0:2).
Par: Ivica Validžić, Damir Bošnjak – Mario Bajo, Stijepo Violić 4:13(0:3).
Pula – Komolac 6:3
Bližanje i izbijanje u krug: Suad Zemunović – Nikša
Krijes 17:17(1:1), Petar Barlian – Srećko Bajo
23:13(2:0).
Pojedinac: Bojan Novak – Mario Bajo 3:13(0:2).
Par: Dean Ikić, Mario Percan – Stijepo Violić, Pero
Nadramija (Maro Monković) 13:4(3:0).
Luko Hendić
UČIMO HRVATSKI
Novinarska patka
Jednu od svakodnevnih radijskih obrazovnih emisija na Hrvatskom radiju pod nazivom Govorimo hrvatski urednica je
započela pitanjem uzgajaju li novinari patke i odmah nastavila da će dr.Mihaela Matešić s Filozofskog fakulteta u Rijeci slušateljima odgovoriti na pitanje i objasniti o
kakvim je patkama riječ. Njezino izlaganje je glasilo:
“U svakodnevnom životu često rabimo
izraze i frazeme o čijem podrijetlu ne znamo i ne razmišljamo mnogo. Iza ponekih
se takvih riječi krije zanimljiva priča o njihovu nastanku. O jednoj takvoj riječi govorit ćemo danas. Na pitanje o tome koliko značenja u hrvatskom jeziku ima riječ
patka, odmah bismo se dosjetili dvaju
značenja. Prvo, domaća životinja i drugo,
neistinita riječ - glasina. Prvo značenje
ujedno je i prvotno značenje, a drugo je
dodano - nastalo je kasnije. Kako? U
počecima novinarstva, ako su novinari
procijenili da je potrebno objaviti i vijest
koju nisu uspjeli provjeriti, takve su
neprovjerene vijesti u tisku označavali latinskim riječima ‘non testatum’ što znači
‘nije provjereno’. Kratica za taj izraz koja
se sastojala od početnih slova izraza non
testatum ‘n’ i ‘t’ nalazila se upisana kraj
takve vijesti. Uobičajeni način čitanja te
kratice kao ‘ente’ glasovno se podudarao
s njemačkom riječi Ente, što u prijevodu
znači patka. Odatle je nastao pojam novinarska patka ili novinska patka čime se
obilježava senzacionalna ili neistinita vijest
u novinarstvu. Takvi nepouzdani izvještaji
i podaci nisu, dakako, bili značajke samo
novinske struke, oni su oduvijek bili odlikom svih područja svakodnevne ljudske
komunikacije, tako da je sintagma novinarska ili novinska patka ubrzo ostala bez
svoga pridjeva i riječ patka počela je
označavati svaku informaciju u čiju je istinitost opravdano posumnjati. No i više
od toga, ona je sinonim za netočnu i izmišljenu informaciju, za glasinu općenito.
Riječi koje smo primili iz stranih jezika i
preveli ih nazivamo kalkovima ili
prevedenicama. Riječ patka u značenju
vodene ptice plosnata kljuna domaća je
riječ, a njezino proširenje značenja potaknuto je prijevodom frazema novinarska
patka, koji izravno dolazi iz njemačkog jezika”.
Konačno smo evo saznali ono što do sada
velikoj većini Hrvata nije bilo poznato. Čitanje slova n i t kao en te, izgovaramo ente
što u njemačkom izgovoreno upravo tako
(a napisano Ente) znači isto što u hrvatskom patka.
T.K.
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 35
10.SRPNJA 2014.
65. Dubrovačke ljetne igre
-Počelo je ljeto i stav’mo pam- dubrovačkog kneza pretvara u
et na festival. Dobro nam došli virtualnog vodiča kroz Dubrovnik
na 65. Igre. - zaključio je inten- i Igre. – rekla je Dubravka Jusić,
dant Krešimir Dolenčić
rukovoditeljica Korporativnih koPodizanjem festivalske zastave munikacija Vipneta.
Libertas uz stihove „Himne slo- Dan nakon otvaranja, u sklopu
bodi“ 10. srpnja u 21.00 sat popratnog programa i povodom
ispred crkve sv. Vlaha svečano 65. obljetnice Igara, na dvije
su otvorene 65. Dubrovačke ljet- lokacije - u atriju palače Sponza
ne igre, koje će se i ove godine i u Multimedijalnom centru Visia
tradicionalno održati od 10. srp- - bit će otvorena izložba Oblikonja do 25. kolovoza. U 47 dana, vatelji sjećanja – fotografi i dizana gotovo dvadeset ambijen- jneri Dubrovačkih ljetnih igara ostalnih lokacija, više od 2000 um- tvarena u suradnji s Muzejem za
jetnika iz cijelog svijeta pred umjetnost i obrt iz Zagreba uz
međunarodnom publikom izvest podršku Državnog arhiva u Duće oko 80 dramskih, glazbenih, brovniku, koja će istaknuti značaj
baletnih, folklornih i drugih pro- brojnih fotografa Igara, nezaograma, istaknuto je na konferen- bilaznih imena hrvatske povijesciji za medije održanoj 7.srpnja ti fotografije, kao i likovnih umu atriju palače Sponza. Na kon- jetnika i dizajnera koji su kreirali
ferenciji su govorili ravnateljica plakate,naslovnice ili cjelokupni
Igara Ivana Medo Bogdanović,
gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, zamjenik župana
Dubrovačko-neretvanskog Davorko Obuljen, intendant Krešimir Dolenčić i rukovoditeljica Korporativnih komunikacija Vipneta Dubravka Jusić.
– Zahvaljem se Ministarstvu kulture, Gradu Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i
svima koji su nas podržali i ovu
godinu. Upravo zahvaljujući
suradnji sa svim partnerima,
sponzorima i donatorima, ali i
umjetnicima koji su svjesni teških
vremena za kulturu, uspjeli smo
premostiti određene financijske vizualni identitet pojedinih godišizazove. Posebno se zahval- ta Igara te tako stvarali i oblikovjujem svim uglednim poslovnim ali pojedinačnu i kolektivnu vikućama na čelu s Vipnetom koji zualnu memoriju u šezdesetpepodupiru naša umjetnička nas- togodišnjem kontinuitetu. Zahtojanja i prepoznaju našu valjujući suradnji s Hrvatskom
kreativnu snagu i potencijal. radiotelevizijom izložba je poNadam se da će i naša vjerna praćena dokumentarnim filmovpublika, naviknuta na izvrsnost i ima pod nazivom Ljetne igre iz
kvalitetu, biti uz nas u narednih arhiva Hrvatske radiotelevizije u
47 festivalskih dana. – istaknula izboru Hrvoja Juvančića, a
je na početku ravnateljica Igara pripremljeno je i nekoliko dokuIvana Medo Bogdanović.
mentarno-igranih filmova koji će
– Uz tradicionalni Vip program i imati besplatne projekcije u ljetpopust od 20% na ulaznice ku- nom kinu Slavica. Kroz srpanj će
pljene u svim Vip centrima za tih se nizati koncerti Dubrovačkog
osam odabranih izvedbi, već simfonijskog orkestra s gostima
nekoliko sezona razvojem solistima, Zagrebačkih solista u
posebnih, besplatnih mobilnih ljetnikovcu Skočibuha i
aplikacija
unapređujemo Vojvođanskog simfonijskog
doživljaj Igara svim posjetiteljima orkestra pod ravnanjem BerislaDubrovnika i ljubiteljima umjet- va Skenderovića na Bošknosti. Tako uz lani predstavljen ovićevoj poljani. Tu su i oni namVip script predstave „Ekvinocijo“ ijenjeni mlađoj i široj festivalskoj
te „Romeo i Giulietta“ gledatelji publici na atraktivnim lokacijama,
mogu pratiti uz titl na mobilnim poput Sudar Percussion anauređajima, a od ove godine tu sambla s Matejem Meštrovićem
su i dvije nove: aplikacija Vip DLJI ili Jazziane Croatice na Srđu, uz
sa svim informacijama o festivalu dva gostovanja Akademije
te Vip DSF guide koja koristi te- dramskih umjetnosti s hvaljenim
hnologiju
proširene
i 2014.
i nagrađenim produkcijama Nal36 GlasGrada
- 486 -stvarnosti
petak 11. 7.
ješkovićeve Komedije V. te Molierovog Tartuffa.
Premijerni dramski program 65.
Igara otvaraju 25. kolovoza
Shakespeareovi Romeo i Giulietta u režiji Jagoša Markovića,
koji je jednu od najljepših
ljubavnih priča smjestio u renesansni ljetnikovac Skočibuha na
Boninovu, želeći ne samo
obilježiti 450. godišnjicu Shakespeareova rođenja već nas i podsjetili koliko je vrijedna ljubav i
koliki je grijeh mržnja. Držićeva
najpoznatija i najizvođenija komedija Dundo Maroje u režiji Krešimira Dolenčića premijeru će
imati 9. kolovoza na Držićevoj
poljani. Dolenčićev Dundo 2014.
godine postavlja aktualna pitanja o očevima i djeci, što ostavljamo u nasljeđe i kakav Grad ostavljamo svojoj djeci. Legendarni Vojnovićev Ekvinocijo u režiji
Joška Juvančića i izvedbi Festi-
valskog dramskog ansambla i
ove je godine na programu
pokazujući svijetu vrhunce dubrovačkog ambijentalnog teatra.
Studentski teatar Lero gostovat
će sa svojim najnovijim uratkom
Pomrčina nastalom prema
zapisima Ruđera i Anice Bošković, što je ujedno i prvo uprizorenje njihovih zapisa u hrvatskom kazalištu uopće. Na
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza u Akvariju,
u režiji Ante Vlahinića, izvesti će
se ulomci iz Ratnog dnevnika
Džemile Bukovica, a uspješan
prošlogodišnji projekt „Pisci u
Sponzi“, ostvaren u suradnji s
Hrvatskim društvom pisaca, nastavlja se i ove godine. Uključivat
će premijerne izvedbe ulomaka
iz romana Ocean more u izboru
i preradbi Mani Gotovac te izvedbi HNK Varaždin uz potporu Talijanskog instituta za kulturu u
Zagrebu, na kupalištu Šulić uz
gostovanje samog autora
Alessandra Baricca, koji će festivalskoj publici upriličiti i svoju
književnu večer. Uz to, publiku
očekuju teatralizacije djela Iva
Brešana u režiji Vinka Brešana
te večer autora Ivana Vidića. U
sklopu projekta u Kneževu dvoru održat će se i večer Arsena
Dedića uz glasovirsku pratnju
Matije Dedića pod nazivom
Pisac opće prakse.
U koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara, Festivala Ljubljana i
Slovenskog narodnog gledališča iz Maribora, koreografi i redatelji Valentina Turcu i Leo Mujić
postavit će na Boškovićevoj poljani neobarokni balet Opasne
veze, po motivima romana Les
Liaisons dangereuses Pierra
Choderlosa de Laclosa na glazbu majstora baroka. Nakon
praizvedbe u Dubrovniku, balet
će biti izveden na Križankama na
Festivalu Ljubljana, a zatim se
seli na repertoar SNG Maribor.
Ljubitelji baleta uživat će i u baletnom koncertu Preparation....
grand sissone Međunarodne ljetne baletne škole s velikim baletnim imenima poput Nine Semizorove i Aleksandra Lukjanova.
Ambijentalne gradske prostore
ispunit će ovo ljeto barokna glazba, kao i njene suvremene refleksije. Okosnicu glazbenog programa čine nastupi tri ugledna
europska ansambla koji predstavljaju tri najznačajnija nacionalna barokna stila. Tako će talijanski barok predstaviti ansambl Concerto de’ Cavalieri pod
umjetničkim vodstvom Marcella
di Lise sa serenadom Erminia,
Tancredi, Polidoro e Pastore
Alessandra Scarlattija, dok će
njemački barok, izvodeći svih
šest Bachovih Brandenburških
koncerata, predstaviti jedan od
najslavnijih svjetskih orkestara –
Bachov orkestar leipziškog
Gewandhausa. Francuski barok
će predstaviti Le Concert Spirituel, glasoviti vokalno - instrumentalni sastav pod vodstvom
uglednog Hervéa Niqueta, izvodeći francusku sakralnu glazbu iz doba Luja XIV., Kralja Sunca, koja je rijetko izvođena na
ovim prostorima. Vrhunske
glazbene večeri jamče i Hrvatski
barokni ansambl, talijanski pijanist svjetskog ugleda Andrea Padova te Dieter Flury, soloflautist
Bečke filharmonije. Kako je
jedan od presudnih utjecaja na
današnju glazbu barok ostavio i
na jazz, nastupit će trio Davida
Gazarova, čije su improvizacije
na Bachove teme poznate i cijenjene. Poslastica su i nastup Dubrovačkog gitarskog trija s mezzosporanisticom Renatom Pokupić koji će praizvesti skladbe
Anđelka Klobučara i Zorana Juranića, pisane posebno za ovu
prigodu, zatim nastupi pijanista
Bojana Gorišeka, Kvarteta tuba
XL s trubačem Ericom Aubierom
te Kvarteta Tartini u Dvoru. Zvijezda jazz programa svakako je
Nnenna Freelon, glasovita
američka pjevačica, čiju karijeru
krasi šest nominacija za nagradu
Grammy. U suradnji s Gradom
Zagrebom, 65. Dubrovačke ljetne igre će ispred crkve svetoga
Vlaha, pod ravnanjem maestra
Iva Lipanovića, zatvoriti Zagrebačka filharmonija i bariton svjetskog ugleda Željko Lučić sa
sopranisticom Lanom Kos.
U sklopu popratnog programa
bit će predstavljena i monografija Neve Rošić u izdanju Dubrovačkih ljetnih igara te predstavljanje
znanstvene
monografije Katedrala Gospe
Velike u Dubrovniku i knjige O
starome dubrovačkom govoru
nazbilj autorice Ivane Lovrić.
Filmski program Dubrovačkih
ljetnih igara u suradnji s Pulskim
filmskim festivalom uključivat će
projekcije filmova iz međunarodnog programa kao i domaće filmove pobjednike u ljetnim kinima Jadran i Slavica. Tradicionalno, program obogaćuju i nastupi folklornih ansambala Linđo
i Lado na taraci tvrđave Revelin.
-Dubrovnik moramo čuvati.
Šezdeset i pet godina Igara nije
ništa prema onom vitezu Orlandu, koji svojim mačem, čuva
svoj mali prostor ispred Sv. Vlaha. „Čuvajte se budućnosti!“
upozoravaju nas i Shakespeare
i Držić više nego ikada do sada,
dok se očevi zbog vlasti, besmislenih svađa, dinara, taštine, nadmudruju s djecom u Romeu i
Giulietti, kao i u Dundu Maroju, a
samo smo „mala zrnca pijeska
dokle ti oko seže“, kako kaže
Baricco. Sve je ovo jer trebamo
čuvati ovaj Grad, pomoći mu
našom tišinom i poštovanjem,
poduprijeti ga ljubavlju i okupati
glazbom, poezijom i riječima od
kojih je i sam sagrađen. Počelo
je ljeto i stav’mo pamet na festival. Dobro nam došli na 65. Igre.
- zaključio je intendant Krešimir
Dolenčić.
Dubrovačke ljetne igre, kao središte hrvatskog i svjetskog duha
i kulture, kao mjesto stvaranja, a
ne gostovanja, mjesto susreta,
ideja i novih umjetničkih izričaja,
i ove su godine tradicionalno
podržali Ministarstvo kulture RH,
Grad Dubrovnik, Dubrovačkoneretvanska županija te brojni
sponzori, na čelu s generalnim
sponzorom Vipnetom, kako bi
zajedno
ostvarili
ovaj
najprestižniji kulturni događaj u
Hrvatskoj.
Karla Labaš
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA DUBROVNIKA
Tradicija i šarm Mediterana
u programima ljetnih priredbi
Doživjeti Mediteran kakav je nekad bio moguće
je u malim turističkim mjestima okolice Dubrovnika i Elafitskih otoka, pitoresknim i mirnim
naseljima, koje turisti odabiru zbog ugodne
atmosfere, prekrasnih plaža, čistog mora i ljubaznih domaćina.
Već dugi niz godina Grad Dubrovnik i Turistička zajednica grada Dubrovnika, na Elafitskim
otocima, u Zatonu i Orašcu organiziraju zabavno-glazbene programe, upravo kako bi turistima ponudili upoznavanje s mediteranskim
melosom, folklorom i pučkim običajima koji se
njeguju od davnina.
Posebnim programima uz
tradicionalne pučke feste i
blagdane ovog ljeta gosti će moći uživati u
tridesetak priredbi – koncerti dalmatinskih klapa, folklorni nastupi, koncerti klasične glazbe i
nastupi hrvatskih estradnih zabavljača koji će
biti izvedeni na Koločepu, Lopudu, Šipanu, u
Zatonu i Orašcu. Raznovrsni večernji programi
namijenjeni su i svim stanovnicima ovih lijepih
mjesta i otoka, ali i svim ostalim Dubrovčanima
koji se zateknu tamo.
ZATONSKO LJETO 2014.
13. srpnja, nedjelja
21.00 h Zaton Mali, ljetna pozornica
KLAPA MAESTRAL
20. srpnja, nedjelja
21.00 h Zaton Mali, ljetna pozornica
PLESNI STUDIO LAZARETI
I STEP & JAZZ
27. srpnja, nedjelja
21.00 h Zaton Veliki na rivi
KLAPA RAGUSAVECCHIA
KUD SV JURAJ OSOJNIK
30. srpnja, srijeda
20.00 h Zaton Veliki na rivi
JADRANSKE IGRE
KOLOČEPSKO LJETO 2014.
13. srpnja, nedjelja
21.00 h Villa Ruža
KLAPA SUBRENUM
27. srpnja, nedjelja
16.00 h Donje Čelo
8. KUP ELAFITA – VATERPOLO
21.00 h Donje Čelo, na rivi
GRUPA CABRIA
30. srpnja, srijeda
21.00 h Gornje Čelo, ispred crkve sv. Antuna
KLAPA RAGUSAVECCHIA
LOPUDSKO LJETO 2014.
19. srpnja, subota
21.00 h Ispred Župnog dvora
KLAPA RAGUSA
12. srpnja, subota
21.30 h crkva sv. Nikole
MJEŠOVITI ZBOR LIBERTAS
21. srpnja, ponedjeljak
21.30 h crkva sv. Nikole
DORA KAMBER – violin,
IVANA JELAČA - piano
13. srpnja, nedjelja
21.30 h crkva sv. Nikole
ĐURO TIKVICA, klavir
(Mozart, Chopin, Bach, Franck)
26. srpnja, subota
21.30 h crkva sv. Nikole
DARIO ČAGALJ, gitara
18. srpnja, petak
21.30 h crkva sv. Nikole
AIDA i MILO KRILANOVIĆ
- mezzosopran i klavir
(program sakralne vokalne glazbe)
ŠIPANSKO LJETO 2014.
16. srpnja, srijeda
21.00 h Suđurađ, na rivi
FESTA – GOSPA OD KARMENA
GRUPA TREĆA SMJENA
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 37
MATO MALI I PERO NJIOV
Andijo na konaku
I Brazil je, kaže Pero, negda bijo drugo ime za fuzbal, a nakon Njemačke
je… rekla bi Jane, u guzici
Danaske malo komu prema, pripovijeda
Mato, što je i đe negda bilo prem. I puva li
komu ili ne puva ispo samara. Popruzi su,
kaže on, popuštili, a nikog nema da i stegne. Današnji čoek je umislijo, ako ima u
špagu, da mu ne treba još ima i u glavi.
Tereti se gore brez potrebe. Kadarke vidiš,
kaže on, da danaske zbrstani boje prolazu i mirnije živu, ondarke ti ne more ništa
više zasmeta ko naše mudrijanje. Do juče
nijesmo bili ni vlasni o svoga, činjeli smo i
malu i veliku nuždu u oboru, pod podom,
za busom, a danaske nam niko nije ni do
kojena. Ko je ko mi! Doduše, bili smo i
kadarke nijesmo zeričicu svoji, ali u
sindžirima. Vengo, proj će i ovo, ko što je
sve pasalo. I Brazil je, kaže Pero, negda
bijo drugo ime za fuzbal, a nakon Njemačke je… rekla bi Jane, u guzici.
Ti moreš, kaže Pero, i u današnja bremena sres čejad koja su išla među svijet, što
im je svijet ušo i u kuću i u selo, koja su
mogla i viđe i ču, obazna, nauči se na život,
ali… nije im se dalo. Ne da im se ni danaske. Bi s narodom. Reko bi pokonji Jozo:
Ne daju sebe sebi.
Nijesu se, pa da i jesu, rodili zbrstani, ali
jope imaju, pa i da nemaju, svoje dušmane. Oni kadarke i vozu, iz auta zapjuvaju za drugijem, suśedima skidaju gaće
z guzice i udaraju se, govoru takve rječetine koje ne bi izragajo ni u najgoroj zabiti.
Rdarogu i rdarozi, rekli bi Dunavjani, niko
ne vaja. Nema s mirom ni uj u kuću, ni izaj.
Svakoga zađes. A o te naše zabiti, na korak je Grad, đe se igraju i Držić i Šekspir,
đe se davno pamet primila. E kadarke bi
dzeru promojela, provirjela, ako ne more
gore - barem dzeru doje, ali...
Reko bi pokonji Jozo: ne do ti Bog ni večera
ni leć s onijem kojemu špag kaže đe će i
kako će. Pokonjik je, kaže Jane, umijo viđe
i brez ura koja je ura, u koga je andijo na
konaku, a u koga je vrag zapaso svoje. Oni
kojima je, kaže Pero, vazdarke malo, a što
su zinuli na tuđe, umrije će, a dušu pušti
neće. Pokonji je Jozo vazdarke govorijo:
Tuđa muka ne odrani unuka.
Ne vidimo da se smičemo, ali nam se jope
ne da. Ne veseli se tuđijem jadima. Pripovijeda Janin neput kako je i u ratu, u izbjeglištvu bilo više veseja, vengo danaske
doma, u miru i za punom trpezom. Obijes
je, govorijo je pokonjik, najgori rat. Još se
iz tije bremena pamtu one našega Mijača.
Ko bi i sve senjo, kaže Janin neput. Puca
se, nema se, nema struje, nema ni rane za
kupi, ali nekijem čudom radu telefuni. Mijač razgovara s jednijem čejadetom, pa ga
u razgovoru pita što čini, a ovi mu odgovora kako pere zube. Mijač bi bijo puko, kaže
Janin neput, da mu nije reko: A su čijem si
i šporko, a?
Mijač i on su jednom prilikom pošli i u Cr-
POVODOM 3. OBLJETNICE PROSLAVE ROĐENDANA VLAHA BUKOVCA
U SKLOPU FESTIVALA EPIDAURUS U CAVTATU
Sretan Ti Vlahov rođendan Cavtate
Kuća Vlaha Bukovca sijala je u svim duginim bojama u petak 4.lipnja 2014. I ne samo da
je sijala osvijetljena za ovu prigodu specijalno probranim osvjetljenjem,a u organizaciji
Epidaurus festivala, iz kuće Vlaha Bukovca širili su se zvuci probrane riječi i najfinije
glazbe, radosti zajedništva,
glazbene virtuoznosti, smijeha i osmjeha.
Epidaurus festival u suradnji
s Kućom Bukovac poklonili
su nam za rođendan Vlaha
Bukovca
predavanje
dr.sc.Rozane Vojvoda „Bukovčeve malene kolegice“ i
koncert Ansambla Brevis iz
Kalingrada-Rusija. Osobito
me se dojmilo što je dr.sc.
Vojvoda na kraju svog zanimljivog i sadržajnog predavanja o Vlahu Bukovcu i njegovim kćerima pozvala i Bukovčeve sugrađane da s publikom podijele malo znane
detalje iz života ovog velikog
umjetnika i njegovih kćeri.
Uslijedio je jednosatni koncert mladih umjetnika iz
Pianistica Ivana Marija Vidović okružena malim, velikim
Rusije, starosti između 8 i 14
kolegicama i kolegama iz ansambla Brevis iz Kalingrada
38 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
veni križ, uze što robe.
Mijač našo nešto
repa, a Janin neput
naletijo na paletun.
Navuko ga, ali kratki Piše:
go
rukavi. Mijač jope vidi Antun Šva
što je na stvari, pa će
mu: Pokonjik je, mora bi, imo dzeru kraće
ruke, a?
Kadarke bi neko volijo krpit, prišivat, rekli
bi: čudne laži, ubili je jadi. Ali ove su, kaže
Pero, iz života. Kojijem se more prijegnu, i
od kojije ne treba bježa. Od kojije i obijes
bježi glavom brez obzira.
Sva sreća, kaže Sele, da je danaske opala i ona pomama za sinovima. Kadarke je
žensko dijete bilo tuđa sreća, tuđ ručak.
E, nemaš se čemu veseli, moja Sele, odgovara jom Jane. Opala je pomama i za ćerima. U našoj je Vali 2011. službeno popisano 8577 čejadi, a lani je u Hrvackoj
umrlo 10447 čejadi više vengo i se rodilo.
Nestaje nas, i sinova i ćeri.
Pokonji Jozo je vazdarke govorijo da ti je
Bog najviše do ako si zno sta s mirom. I u
ratu i u miru. Pripovijedo je i onu svoga
rođaka, što mu se nije dalo nikako ima
muško. Na kraju je, kaže, i Bog pogledo
na nj, pa su mu se zajedno rodili i ći i sin.
Da bi rođak na kraju reko:
- Eto ti ga na! Nije ni on mogo doj bež
nje…
I sve našemu čejadetu ide od ruke, dok
ga nešto ne štrapne, dog ga neko ne ferma i kaže: „našo si crkvu đe ćeš Boga
moje“. Pokonjik je užo rije: Moli Boga, ali
ne prećerivaj i su tijem, da ti se, ne do Bog,
i pamet ne obije o glavu. Kako će ti ondarke andijo osta na konaku?
godina, kojima se, kako su primjetile dugogodišnje profesorice glazbe iz Umjetničke
škole Luke Sorkočevića, nije potkrala niti
jedna jedina greška,unatoč zahtijevnom i
obilnom programu. Za slatko rođendansko čašćavanje pobrinuli su se prijatelji i
sponzori festivala Epidaurus i sve iznenadili
svojom umješnošću. Tako je profesorica
klavira Marija Kordić Pobran sve oduševila
svojim čokoladnim pralinama u oblicima
slikarske palete, ptičica, zvjezdica, riba,
pahuljica, gitara, klavira... koji su svojim
okusom bili ravni svom besprijekornom izgledu. Čokoladne torte iz slastičarnice Pupica i padišpanj kojeg je i Vlaho Bukovac
najviše volio uokvirile su slatki rođendanski
ugođaj, a zadovoljna lica posjetitelja potvrdila su da smo svi mi na rođendan Vlaha
Bukovca dobili pregršt neočekivanih, a doista finih i nezaboravnih poklona.
Zaboraviti spomenuti kustosice muzeja
Kuće Bukovac bilo bi u najmanju ruku neprimjereno jer upravo Heleni i Luciji možemo
čestitati na gostoljubivoj i prisnoj atmosferi
koja vlada u ovom muzeju. Radujući se
unaprijed svim budućim događanjima vezanim za muzej Kuća Bukovac i Epidaurus
festival, svima od srca čestitam.
Ivana Penjak Kasavica
PRIOPĆENJE POLICIJSKE UPRAVE
DUBROVAČKO NERETVANSKE
Nakon svađe do tragedije
- Jučer, 7. srpnja, oko 17.15 sati, u dvorištu kuće u Ulici Đura
Baglivi u Dubrovniku, policija je zatekla 28-godišnjaka s vidljivim tjelesnim ozljedama koji je prevezen u dubrovačku
bolnicu radi pružanja liječničke pomoći. U obiteljskom stanu
ozlijeđe-nog, koji se nalazi u istoj ulici, pronađeno je mrtvo
tijelo njegove 60-godišnje majke. Obavljenim očevidom kojim
je rukovodila nadležna državna odvjetnica kao i do sada prikupljenim saznanjima utvrđene su osnove sumnje kako je oko
17 sati nakon kratke obiteljske svađe, 28-godišnjak zadao
više ubodnih rana nožem svojoj majci uslijed kojih je ona
preminula. Potom je pokušao izvršiti samo-ubojstvo skočivši kroz prozor sa visine od oko 4 metra na kameno tlo dvorišta. Zbog teških ozljeda opasnih po život zadržan je na
liječenju u dubrovačkoj bolnici. U tijeku je kriminalističko
istraživanje poradi utvrđivanja svih okolnosti ovog tragičnog
događaja.
Glasnogovornica Marija Gjenero
(Iako u policijskom izvješću nisu navedena imena, Jutarnji
list je objavio kako je riječ o Nedi Radić i njenom sinu Marku
Oberanu)
TRIPADVISOR
Hotelu More priznanje za
izvrsnost
TripAdvisor jedan je od najuvaženijih i najvećih portala savjetnika za putovanja u svijetu, koji ima više od pedeset milijuna
mjesečnih posjetitelja te preko šezdeset milijuna njihovih ocjena i mišljenja, i ove godine ponovno je dodijelio hotelu More
priznanje za izvrsnost. Uz pohvalu za izvrsnost, koju već tradicionalno hotel More dobiva, ove godine dobili su još dva dodatna priznanja; za restoran More i špilju bar More. Sve ove
godine u Hotelu More su se trudili da restoran i špilju bar
More uslugom i ponudom približe što većem broju gostiju i
posjetitelja. Ovim dobivenim certifikatima izvrsnosti “Trip Advisor Certificate of Excellence 2014” koja se temelje isključivo
na ocjenama gostiju, ne samo da u Hotelu More dobivaju
potvrdu i priznanje, već poticaj za što predaniji i kvalitetniji
rad.
UDRUGA DVA SKALINA - Umjesto cvijeća za u spomen na pok. Antu Slade, 100,00
kuna prilažu Kate i Pero Mlinarić. U spomen na pok. susjeda Damira Banova, umjesto cvijeća 300,00 kuna prilaže Antica Pavlin. Umjesto cvijeća za pok. Joza Vuletića,
našeg bivšeg kolegu, djelatnici hotela “Park” prilažu 400,00 kuna. Umjesto cvijeća za
naše preminule članove: Antu Sladu i Vlaha Biankia, Lovačka udruga DUBRAVA
prilaže 600,00 kuna. Miloslavić Pavo Tomislav donira 1446,19 kuna. N.N. donira 100,00
kuna. Srđan Lakić donira 4 000 Eura. Djeca, roditelji i djelatnici od srca se zahvaljuju
na svim prilozima.
UDRUZI “ZAJEDNO DO ZDRAVLJA” priložili su: u spomen na našu Jadru, Zoran
i Majda s djecom, 300 kn. Dragoj Jadranki umjesto cvijeća dundo Martin Butigan s
kćerima, 600 kn. Toplo zahvaljujemo svima, koji akcijama i uplatama pomažu rad
Udruge. Ž.R. kod OTP Banke 2407000–1100302492. Tekst objave na fax: 312 –
300 ili email: [email protected]
UDRUGA “POSEBAN PRIJATELJ” DUBROVNIK - Branka Sekulo donacija 100,00
kn. Udruga se zahvaljuje na donaciji. Udruga za savjetovanje, edukaciju i pomoć
roditeljima djece s posebnim potrebama “Poseban prijatelj” Dubrovnik 098608742
Obavijest o smrti
MARE BOŠKOVIĆ, 1924.
STIJEPO PERAK, 1929.
STEFANIJA MILOSLAVIĆ, 1930.
ANA MARGARETIĆ, 1931.
BERNARDA NJIRIĆ, 1931.
MITAR VLAHINIĆ, 1935.
NIKOLA ČUČIĆ, 1936.
JASENKA PUPPA, 1946.
IVAN JARAK, 1947.
DAVOR LACMANOVIĆ, 1961.
VICKO LAZO,1961.
MARIJA RUSO, 1968.
MARIN MRAČIĆ, 1984.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected]
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr,
arhivu prošlih brojeva pogledajte na linku: http://www.glasgrada.hr/arhiva/
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014. 39
LOPUD
DUBROVAČKE LJETNE IGRE
Vandalizam
u parku
‘Sudar’ u Slavici
U zadnje vrijeme Lopud je
postao poprište nereda. Prije nešto više od dva tjedna
tijekom vikenda priređen je
party na plaži Šunj koji organiziraju dvojica mladića
s otoka. Kako saznajemo,
kada se mladež vraćala s
plaže prevrnuli su sve kante
smeća, razbacali i uništili sve putokaze koji su bili postavljeni, i za plažu i za
pješake. Šteta je otprilike dvije i po tisuće kuna.
Protekli vikend došlo je do štete i u lopudskom parku. Rano ujutro otočane
je dočekao nevjerojatan prizor. Stupovi su bili izvađeni iz zemlje, a tri su bila
potpuno skršena. Najveća šteta je učinjena na sredini parka, gdje je slomljen jedan od stupova pokraj stola i klupe. Kako kažu mještani, pozvana je
policija koja je obavila očevid.
Igralište
Kad je riječ o kupanju i bijegu od
gradske vreve, većina se slaže kako
je najbolje “pobjeći” na neki od
Elafitskih otoka. Jedan od najposjećenijih je svakako otok Lopud
sa svojom plažom Šunj. Ono što ne
vide izletnici i posjetitelji Šunja, je
dječje igralište koje je zapušteno i
predstavlja opasnost za bezbrižnu
dječju igru. Iako pripada Gradu,
daleko je od uređenja kakva su se
dogodila ostalim dječjim igralištima
na užem području Grada. Nadamo
se kako će i ovo igralište dobiti “novo
ruho” kako bi se lopudska dječica
mogla nesmetano igrati i zabavljati
bez straha. A na Lopudu je djece sve
više. M.Tvrdiša
Dan
nakon
Svečanog
otvaranja 65. Dubrovačkih ljetnih
igara, u petak 11.
srpnja, udaraljkaški ansambl Sudar
Percussion uz
pratnju Mateja
Meštrovića na glasoviru nastupit će
u 22:30 sati u ljetnom kinu Slavica.
Publika će uživati
u jedinstvenoj zabavnoj večeri u Slavici koja će započeti projekcijom
tridesetominutnog glazbenog dokumentarca redatelja
Arsena Oremovića o snimanju albuma „Eat suite“
spomenutih umjetnika u dvoru Sveti Križ Začretje u Hrvatskom Zagorju, nakon čega će Sudar Percussion i
Matej Meštrović zacijelo publiku dići na noge kompozicijama s njihovog zadnjeg albuma „Eat suite“, a očekivano vrijeme početka koncerta su 23:00 sata. Jedinstvene skladbe naziva „Paprikash“, „Barbicue“, „Baklava’s dance“ i druge opisane su u hrvatskim medijima
kao maštovite, razigrane i duhovite.
Matej Meštrović spada među najsvestranije hrvatske umjetnike, uspješan je glazbenik i jedan od najutjecajnijih
aktivnih skladatelja klasične glazbe. Sa Sudar Percussion ansamblom koji okuplja neke od najboljih udaraljkaša regije, Meštrović je stvorio potpuno novi glazbeni
pravac – „pravo malo čudo ukusnog, lucidnog i intrigantnog kombiniranja sastojaka iz klasične, jazz, rock,
pop i etno glazbe“. Na njegovom youtube kanalu dostupni su audio zapisi skladbi sa spomenutog „Eat suite“
albuma. Karla Labaš
POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA
Obavijest građanima povodom održavanja Croatia
Foruma i godišnjeg sastanka Brdo - Brijuni procesa
Povodom održavanja dvaju međunarodnih
skupova i to Croatia Foruma, od 10. do
12.srpnja, te godišnjeg sastanka Brdo –
Brijuni proces, 14. i 15.srpnja, u Dubrovniku i Cavtatu, kada se očekuje dolazak
brojnih visokih dužnosnika i gostiju, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska u
suradnji s Ravnateljstvom policije provoditi
će mjere osiguranja ova dva skupa.
U sklopu mjera osiguranja dolaziti će do
povremenih ograničenja u prometu na relacijama od Zračne luke Dubrovnik do
Cavtata i Dubrovnika. Posebno će u večernjim satima 10. srpnja te tijekom dana 14. i
15. srpnja bit ograničenja na prometnicama koje vode prema starom Gradu kao i
na platoima Pila i Ploča. Prilikom svih
policijskih postupanja vodit će se računa
da se promet najavljenih datuma odvija sa
što manje zastoja i čekanja za građane kao
ko je to moguće, izbjegavaju prometnice
na kojima će se primjenjivati ograničenja u
prometu.
Pozivamo građane na strpljenje i razumijevanje te da poštuju upute policijskih
službenika na terenu.
Glasnogovornica Marija Gjenero
U TRENUTKU KAD ČOVJEK POČNE SUMNJATI U SVOJ
ŽIVOT I SVOJU VRIJEDNOST, ON POSTAJE BOLESTAN
GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.
misao
tjedna
40
i da se što manje utječe na odvijanje ostalih aktivnosti i događaja u gradu.
Na određenim mjestima u Dubrovniku zbog
parkiranja vozila brojnih sudionika ova dva
skupa koristit će se slijedeći parkirališni
prostori:
- 10. srpnja od 15 sati do 6 sati 11. srpnja
cijeli parkirališni prostor od raskrižja Viktorija u Ulici F. Supila do ulaza na parkiralište
„Žičara“
- 11. srpnja od 8 sati do 24 sata 12. srpnja cijeli parkirališni prostor od zgrade Gimnazije do ulaza na parkiralište „Žičara“
- 14 srpnja od 8 sati do 24 sata 15. srpnja
cijeli parkirališni prostor od raskrižja Viktorija u Ulici F. Supila do ulaza na parkiralište
„Žičara“ kao i 20 parkirališnih mjesta na
parkiralištu Pile.
Molimo građane da na vrijeme uklone svoja vozila sa navedenih parkirališta i da, koli-
Sigmund
Freud

1 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.

1 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.

513-1 - Glas Grada

1 GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.

1 GlasGrada - 504 - petak 14. 11. 2014.

Prijavnice i dokumenti za izlagače iz država Ex YU Prijavnica za

prijava za sudjelovanje na sajmu

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji