close

Enter

Log in using OpenID

Depresija i OPASNOST PO DRUGE

embedDownload
Depresija i OPASNOST PO DRUGE Jeffrey Geller, MD, MPH,profesor psihijatrije naMedicinskom fakultetu Univerziteta u Massachusetts­u [email protected] Ovih dana je vjerovanje da su osobe s mentalnom roditelja, zasnovanona vjerovanju da će
bolešću opasne jedna od najčešćih zabluda javnosti. ubistvo rezultirati “oslobađanjem disforije”. Iako to doprinosi stvaranju stigme i socijalne • Ubistva počinjena unutar porodice i ubistva‐
distance za neke vrste mentalnih bolesti, isto se ne samoubistva počinjenaod strane starijeg može reći za depresiju.Kod depresije su uzroci (preko 65 godina) para su karakterisana stigme i socijalne distance utemeljeni u drugim depresijom kao jednim od češćih psihičkih faktorima, koji još uvijek nisu jasni.Depresija se poremećaja (rezultat globalnog generalno ne povezuje s opasnošćupo druge. istraživanja). • Masovna ubistva propraćena samoubistvom Obilježje depresije je opasnost po sebe ‐ odnosno, su veoma čest primjer van‐porodičnog suicid. Depresija predstavlja faktor rizika za ubistva nakon kojeg slijedi samoubistvo. suicidalna razmišljanja (postoji mnogo više Depresija je najčešća dijagnoza u ovakvim pokušaja nego samih samoubistava).Kvalitetna slučajevima. mentalna zdravstvena zaštita može smanjiti rizik, dok programi prevencije samoubistava i direktne Postoje i drugi aspekti opasnosti ili štetnosti telefonske linije moguobezbijediti podršku. roditeljskog suicidapo djecu. Pomisli o povređivanju Međutim, fokus na samoubistvo i prevenciju svojih novorođenčadi se javljaju kod 41% istogskreće pažnju s činjenice dadepresija i depresivnih majki (šest puta više u odnosu na ne‐
rezultantna suicidalna razmišljanja/pokušaji depresivne majke) i ovakve misli dovodedo samoubistva mogu u situacijama "najgoreg slučaja" otuđenja majki od novorođenčadi. Djeca žena koje predstavljati opasnost po druge. pate odpostporođajne depresije su podložna lošim rezultatima fizičkog razvoja. Najjasniji primjeri situacija u kojimadepresivne osobe predstavljaju opasnost za druge su u onim Djeca koja žive s posljedicama roditeljskog suicida slučajevima gdje depresivna osoba ubija nekoga, što pokazuju više depresivnih simptoma, je ponekad popraćeno i samoubistvom. Ubistvo ‐ neproporcionalnu stopu suicidnosti i hospitalizacija samoubistvo je globalni problem, iako postotak zbog pokušaja samoubistva, više psihijatrijskih ubistava i samoubistava velikoj mjeri varira od uputnica, simptome slične PTSP‐u praćene zemlje do zemlje. Postoji nekoliko situacija u kojima osjećajem krivice i samooptuživanja, izraženije depresija vodi do ubistva, a ponekad i samoubistva: poremećaje ličnosti, povećanu stopu presuda za počinjene nasilne zločine, te znatno veći rizik od • Čedomorstva i postporođajne depresije: vlastitog samoubistva. Ubistva djeteta mlađeg od godinu dana od strane majke. Pedeset posto Depresija može biti faktor u mnogim drugim ubistavanovorođenčadi se dogodi u toku situacijama u kojima samoubistvo uzrokuje štetu prva četiri mjeseca, najčešće iz "altruizma" drugima."Suicidne epidemije" su predstavljale ili u vidu ubistva iz ljubavi, gdje, npr. problem daleko ranije nego je organizovana suicidalni roditelj ne želi ostaviti dijete psihijatrija počela pokušavati izdiferencirati svoje "samo" i djeluje u skladu s onim što misli da nijanse. Takve epidemijese javljaju sporadično, ali u je najbolji interes djeteta. više navrata, kod određenih populacija, kao što su američki Indijanci, i na određenim lokacijama, kao • Filicid: ubistva djeceod strane roditelja, na što su bolničke psihijatrijske jedinice. koja otpada 60% svih ubistava djece. Depresivne žene koje su počinile Samoubistvo saobraćajnom nesrećom jeefikasan filicidprijavljuju razmišljanja o vlastitoj način da se prikrije samoubistvo: Suicid vozačaje smrti i smrti svog djeteta (djece) nekoliko 2000.godine rangiran studijom o parasuicidu dana ili sedmica prije samog čina. WHO/EURO Multicentra kao dvanaesti najčešći
• Adolescentska roditeljoubistva, gdje metod pokušaja samoubistva, ali trenutno postoji osramoćeni i ponižavani sin (obično) ubija dosta varijacija među različitim zemljama u slučajevima samoubistava vozača za koje se zna. Samoubistvo motornim vozilom je opasno za druge jervozač nema kontrolu nad stvarnim ishodom. Neki ljudi koji imaju namjeru da se ubiju postave situaciju na takav način daiskoriste neku drugu osobu u smrtonosne svrhe, gdje je ta druga osoba čestopolicajac/policajka, što se naziva "samoubistvo policajcem".U ovakvim slučajevima može doći do opšte pucnjave. Depresija može biti faktor pri patološkom izazivanju požara, a bilo kakav požar je opasan za stanovništvo u blizini.Izazivanje požara se često koristi kod filicida. Pacijenti s dijagnozompiromanije imaju veći broj prethodnih epizoda depresije u odnosu na bolesnike s drugim poremećajima kontrole impulsa. Smrt samožrtvovanjem u zapadnim i razvijenim zemljama predstavlja rijetkupojavu, i uglavnom se radi o samoubistvu depresivne osobe. U istočnim i zemljama u razvojusamospaljivanje je multifaktorijalno, ali ovdje tradicija često prikriva samoubistvo ukorijenjeno u depresiju. Kod samospaljivanja, počinilac je jedinameta, ali kada izbije vatra osoba koja je izazvala vise nema kontrolu nad vatrom ili vlastitim uništenjem. Suicidalnost, sekundarna depresiji, može predstavljati opasnost po druge. Ljudi koji čine takva djela uglavnom pate od poremećaja raspoloženja, a najčešći poremećaj raspoloženja je velika depresija. ČINJENICE Pomoć nekom koga poznajete ko pati od depresije Prijatelji i porodica mogu biti spas za nekoga s depresijom.Možete biti presudan faktor u njihovom oporavku. Informacije na ovoj stranici će vam dati određene smjernice za pružanje najbolje mogućenjege, uz istovremenu brigu i o sebi. Šta možete učiniti kako bi pomogli.Ovisno o težini depresije, postoje mnoge stvari koje možete učiniti kako bi pomogli. Jednaod najvažnijih je razgovor i slušanje vaše voljene osobe. Pitajte kako se osjećaju, aliih nemojte prisiljavati na razgovor ukoliko oni nisu zainteresovani. Vođenje ovakvih jednostavnih i otvorenih razgovora im može pokazati da ste tu da pomognete. Takođe ih jedobro pitati šta je najkorisnije za njih kada se osjećaju depresivno. Slušajte šta imaju za reći. Recite im da ste tu da ih saslušate kada imaju potrebu da razgovaraju. Razumijevanje depresije.Takođe je važno za vas da razumijete depresiju, njene simptome, moguće tokove i tretmane. To će vam pomoći da razumijete vaše voljene osobe i kako se on ili ona se osjećaju. Takođeće vam pomoći da znate ukoliko se vasa voljena osoba oporavlja.Informacije sa ovih stranica vam mogu pomoći da dobijete bolje razumijevanje složenosti ovog poremećaja. Tu su i mnogi online izvori iz cijelog svijeta s dodatnim informacijama. Podrška njihovom liječenju.Važna oblast podrške za nekoga s depresijom je rad s takvim osobamana sprovođenjunjihovog plana liječenja, uključujući i
uzimanje lijekova kao što je propisano, posjećivanje zdravstvenih stručnjaka kao što se preporučuje, te dodatnu podršku po potrebi. Možda ćetevi morati podsjećati vašu voljenu osobu da uzme svoje lijekove svaki dan. Takođe možete pomoći tako što ćete zakazivati i voditi ih na zakazane zdravstvene preglede. Ukoliko im ne bude bolje, možda ćete
morati da ih ohrabrite da traže dodatnu ili alternativnu podršku. Prepoznavanje znakova upozorenja za samoubistvo.Važno je znati da su ljudi s depresijom skloniji pokušajimailiizvršenju samoubistva. Shvatite ozbiljno sve komentare o samoubistvu ili želji za umiranjem. Čak i ako ne vjerujete da stvarno žele povrijediti samisebe, očigledno se radi o osobi koja je u opasnosti. Pomoć u svakodnevnom životu.Ljudi s depresijom često imaju poteškoća s nekim od osnova svakodnevnog zivota. Kad je dovoljno snažna, depresija može ostaviti osjećaj nepokretnosti, nemotivisanosti i nemogućnosti obavljanja velikog broja najjednostavnijih životnih zadataka.U takvim vremenima će osobe s depresijom trebati podršku u svojim redovnim aktivnostima ‐ možda ćete ih morati potaknuti da se istuširaju, jedu, ili izađu na vazduh. Ponekad im može zatrebati pomoć da odu do trgovine, očiste kuću i plate račune. Podrška redovnim aktivnostima.Pokušajte podstaći vaše voljene osobe da održavaju aktivnosti kojima se bave kada nisu depresivni . Ako redovno igraju tenis, ponudite da ih odvedete na mečeve. Ako volontiraju u lokalnoj klinici, pomozite im da odu do tamo. Ako ste ranije svake sedmice išli zajedno u kino, idite i dalje. Takođe možete da podržite njihov povratak na posao . Nemojte ih tjerati da rade stvari na koje nisu spremni, ali pokušajte da im pomognete da ostanu aktivni u vlastitim životima. POZIV NA AKCIJU Svjetski dan mentalnog zdravlja 2012. Jedan od godišnjih ciljeva Svjetskog dana mentalnog zdravlja je da se podstakne i promoviše informisano zagovaranje i akcije za poboljšanje usluga koje se pružaju osobama s mentalnim i
poremećajima ponašanja, da se promovišu mentalno zdravlje i blagostanje, te rad na prevenciji
mentalnih poremećaja. Preporuke su ovdje navedene kao podsjetnik nedovršenog posla zagovornika mentalnog zdravlja širom svijeta.WFMH potiče udruženja koja se bave mentalnim zdravljem, profesionalna udruženja, organizacije korisnika i porodica, kao i individualne građane zagovornike da razmisle o načinima inkorporacije ovih preporuka u svoje godišnje planove zagovaranja i politike djelovanja. • Omogućenje liječenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti: Tretman i liječenje mentalnih poremećaja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti predstavljaosnovni korak koji će omogućiti najvećem broju ljudi lakši i brži pristup uslugama. Mnogi već traže pomoć na ovomnivou. Međutim, da bi ovaj model bio uspješan, osoblje opšte zdravstvenezaštite mora biti obučeno u osnovnim vještinama zaštite mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje bi trebalo biti uključeno u programe obuke, uz dodatne kurseve za poboljšanje efikasnostitretmana mentalnih poremećaja, u okviru opšte zdravstvenezaštite. • Dostupnost psihotropnih lijekova :Osnovni psihotropni lijekovi treba da se obezbijede i da budu stalno dostupni na svim nivoima zdravstvene zaštite. Takvi lijekovi se često daju kao standardni tretman, naročito u situacijama gdje nemamo pristup psihosocijalnim intervencijama i visoko obučenim profesionalcima. • Obezbjeđenje zaštite u zajednici: U kontekstu rezultata liječenja i kvaliteta života osoba s hroničnim mentalnim poremećajima, zaštita u zajednici ima bolji učinak od institucionalnog tretmana. Preusmjeravanje pacijenata iz mentalnih bolnica na njegu u zajednici je takođe ekonomično i poštuje ljudska prava pacijenata. Taj pomak prema konceptu njege u zajednici zahtijeva dostupnost zdravstvenih radnikai usluga rehabilitacije na nivou lokalne zajednice, uz pružanje podrške u kriznim situacijama, obezbjeđenje smještaja, te zaštićeno zapošljavanje. • Edukacija javnosti: Javna edukacija i kampanja podizanja svijesti o mentalnom zdravlju treba biti pokrenuta u svim zemljama. Dobro planirane kampanje jačanja javne svijest i edukacije mogu umanjiti stigmu i diskriminaciju, povećati nivo korištenja usluga zaštite mentalnog zdravlja, i približiti zaštitu mentalnog zdravljazaštiti fizičkog zdravlja. • Uključenost zajednica, porodica i korisnika: Zajednice, porodice i korisnici bi trebali biti uključeni u razvoj i proces odlučivanja o politikama, programima i uslugama. Intervencije trebaju voditi računa o starosti, polu, kulturi i društvenim uslovima, kako bi se zadovoljile potrebe osoba s mentalnim oboljenjima i njihovih porodica. • Uspostavljanjedržavne politike, programa i zakonodavstva: Politike, programi i zakonodavstvo koje reguliše oblast mentalnog zdravlja su neophodni koraci za značajno i održivo djelovanje. Trebali bi se zasnivatinatrenutnim znanjimai poštovanju ljudskih prava. Reforme sektora mentalnog zdravlja bi trebale biti dio širih reformi zdravstvenog sistemaa zdravstveno osiguranje ne bi trebalo diskriminisati osobe s duševnim smetnjama, već im omogućiti širi pristup liječenjui smanjiti teret s kojim se nosi sistem zaštite. • Jačanje ljudskih resursa: Većina zemalja u razvoju treba proširiti i poboljšati obuku stručnjaka za mentalno zdravlje, koji obezbjeđuju specijalističku njegu i podršku programima primarne zdravstvene zaštite. Većini zemalja u razvoju nedostaje adekvatan broj takvih •
•
•
stručnjaka koji trebaju biti angažovani u službama za zaštitu mentalnog zdravlja. Nakon što prođu kroz obuku, takvestručnjake treba poticati da ostanu u svojoj zemlji, na pozicijama na kojima će na najbolji način iskoristiti svoje vještine. Veza s drugim sektorima: Sektori koji se ne tiču zdravlja, kao što su obrazovanje, rad, socijalna zaštita, pravo i nevladine organizacije, trebaju biti uključeni u jačanje mentalnog zdravlja zajednica. Nevladine organizacije bi trebale biti puno više proaktivne, s bolje definisanim ulogama, i treba ih ohrabriti da daju veću podršku lokalnim inicijativama. Praćenjementalnog zdravlja zajednice: mentalno zdravlje zajednica treba pratiti uključivanjemindikatora mentalnog zdravlja u zdravstvene informacije i sisteme informisanja. Indeksi trebaju sadržati informacije o broju osoba s mentalnim smetnjama i kvalitetu njege koja im se obezbjeđuje, kao i neke generalne mjere koje se tiču mentalnog zdravlja zajednice. Monitoring je neophodan da bi se procijenilaefikasnost prevencije i programa liječenja mentalnih bolesti, te u svrhu jačanja argumenata za obezbjeđenje dodatnih resursa. Neophodni su novi indikatori mentalnog zdravlja zajednice. Podrška dodatnim istraživanjima: Dodatna istraživanja bioloških i psiholoških aspekata mentalnog zdravlja suneophodna kako bi se poboljšalo razumijevanje mentalnih poremećaja i razvileefikasnije intervencije. Ovakva istraživanja treba provesti na širokoj međunarodnoj osnovi, kako bi se mogle razumjeti varijacije kod različitih zajednica i naučiti više o faktorima koji utiču na uzroke, tok, i ishod mentalnih poremećaja. Izgradnja istraživačkih kapaciteta u zemljama u razvoju je hitna potreba. "Na individualnom nivou, kao i nivou zajednice, i države, vrijeme jeda se edukuje o depresiji i podršci onima koji pate od ovog mentalnog poremećaja." "Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja nam daje priliku da razmislimo o praktičnim stvarima koje možemo učiniti.Ne raditi ništa nije opcija."Dr. Gabriel Ivbijaro World Federation for Mental Health PO Box 807 Occoquan, VA 22125, USA [email protected] www.wfmh.org 
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
126 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content