PROJEKT GRAĐANSKIH PRAVA SISAK Civil Rights Project u Sisačko-moslavačkoj RO-MI županiji Ova knjižica izrađena je u sklopu projekta: „Izgradnja kapaciteta romskih organizacija civilnog društva u Sisačko-moslavačkoj županiji“ Ovaj projekt financiraju: Europska unija kroz Europski program za demokraciju i ljudska prava (eng. EIDHR) Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. u Sisačko-moslavačkoj RO-MI Pokrenut 2006. godine Europski program za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) ima za cilj pružiti potporu promicanju demokracije i ljudskih prava u državama koje nisu članice EU. Potpora je namijenjena skupinama ili pojedincima u sklopu civilnog društva koji se zalažu za demokraciju kao i međuvladinim organizacijama koje provode međunarodne mehanizme za zaštitu ljudskih prava. Rad s organizacijama civilnog društva, za i putem njih daje EIDHR-u njihov kritički profil. U razdoblju 2007-2010 kroz EIDHR je izdvojeno - 3.3 milijuna EUR za Hrvatsku. županiji „Europska komisija izvršno je tijelo EU. Europsku uniju čini 27 zemalja članica koje su odlučile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajednički su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.“ Ova knjižica izrađena je u sklopu projekta: „Izgradnja kapaciteta romskih organizacija civilnog društva u Sisačko-moslavačkoj županiji“ Ovaj projekt financiraju: Europska unija kroz Europski program za demokraciju i ljudska prava (eng. EIDHR) Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. IMPRESSUM VODITELJICA PROJEKTA: Milana Kreća PRIREDILI: Projekt građanskih prava Sisak Milana Kreća Aleksandar Kojić Anita Košar Ulemek Josipa Kovačević Udruga “Novi svijet” Luščani Svjetlana Grubješić GRAFIČKO OBLIKOVANJE I TISAK: Maximativa, Sisak NAKLADA: 400 primjeraka SISAK, rujan 2013. SADRŽAJ 1. UVOD 7 2. PREDGOVOR 8 3. DEMOGRAFSKI PODACI O ROMIMA 9 4. SOCIOEKONOMSKI POLOŽAJ ROMA 14 5. OBRAZOVANJE ROMA 15 6. ZAPOŠLJAVANJE ROMA 19 7. ROMSKE UDRUGE 21 8. VIJEĆA ROMSKE NACIONALNE MANJINE 30 9. BESPLATNA PRAVNA POMOĆ 32 10. ZAKLJUČAK 34 P 6 GP Sisak nevladina je, nepolitička, neprofitabilna, humanitarna organizacija, registrirana u Sisku 02.12.2003.g., uz podršku Norveškog vijeća za izbjeglice (NRC). PGP - CRP Sisak djeluje na području Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke i Požeško-slavonske županije (područni uredi u Hrvatskoj Kostajnici, Dvoru, Glini, Vrginmostu, Krnjaku i Pakracu), a u suradnji s drugim nevladinim udrugama na području cijele Republike Hrvatske. PGP - CRP Sisak nastavlja rad Projekta građanskih prava Norveškog vijeća za izbjeglice. Cilj udruge je pružanje pravne i humanitarne pomoći prognanicima, izbjeglicama, povratnicima i socijalno ugroženim osobama, kao i promocija i zaštita ljudskih prava i vrijednosti svih građana u svezi izgradnje, jačanja i učvršćivanja demokracije i humanizma te zaštite i afirmacije ljudskih, građanskih i političkih prava, kao i borba protiv diskriminacije. PGP Sisak od svog osnutka do danas pružio je besplatnu pravnu pomoć, uključujući i zastupanje na sudu, preko 17 000 stranaka, uključujući i pripadnike romske nacionalne manjine, u preko 50 000 predmeta. Uvod Ova knjižica izrađena je u sklopu projekta „Izgradnja kapaciteta romskih organizacija civilnog društva u Sisačkomoslavačkoj županiji“, koji je financiran od strane EU kroz Europski program za demokraciju i ljudska prava (engl. EIDHR). Projekt je trajao 12 mjeseci, od prosinca 2012.g. do studenog 2013.g. uz sudjelovanje partnera Udruge mladih „Novi svijet“ Luščani i suradnika Grada Siska, Sisačko-moslavačke županije, Centra za socijalnu skrb Sisak i UNHCR-a. Cilj projekta bio je jačanje i poboljšanje suradnje između udruga na području Županije, kao i suradnja s lokalnim vlastima i institucijama, a povodom preventivnog djelovanja i sprečavanja svakog oblika diskriminacije romske populacije. Provedbom projektnih aktivnosti željeli smo potaknuti romske udruge na aktivniji rad radi doprinosa svojoj zajednici. Izravnom suradnjom s udrugama utvrdili smo kapacitete svake pojedine udruge kao i aktivnosti koje provode, a sve kako bi se umrežile i postale vidljive. Problemi s kojima se Romi suočavaju i dalje su sveprisutni. Njihova participa- cija na području Županije nedovoljna je da bi polučila rezultate i da bi u bilo čemu pripomogla toj nacionalnoj manjini. Projekt izgradnje kapaciteta bio je usmjeren na potrebu uključivanja što većeg broja novih članova u rad svojih udruga te na nužnost da se postojeće članove animira na aktivno djelovanje, kako bi se negativna slika romskog civilnog društva počela mijenjati. Tijekom svih dvanaest mjeseci radili smo na istraživanju, educiranju i motiviranju romske nacionalne manjine, kao i zagovaranju njihovih potreba kod lokalnih i regionalnih vlasti. Uočili smo kako je osnaživanje kapaciteta romskih udruga vrlo dobar mehanizam stvaranja što većeg broja romskih aktivista, koji su djelatno započeli rad na poboljšanju života romskog stanovništva u županiji. 7 R 8 omi - najugroženija nacionalna manjina u Sisačko-moslavačkoj županiji žrtve su diskriminacije, marginalizacije i socijalne isključenosti. Posljedica toga je nemogućnost i neznanje o pravu na pristup institucijama, a s tim u vezi i pravo na ostvarenje zakonom zajamčenih prava. Kao manjinska kategorija Romi su u nepovoljnijem položaju u odnosu na druge manjine budući da ih se veliki broj ne izjašnjava Romima. To ih čini ranjivom skupinom koja se ne može niti pozivati na prava nacionalnih manjina. Siromaštvo, nezaposlenost, nedostatak obrazovanja, stambeni uvjeti, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, zdravstveno osiguranje, nezaposlenost i nereguliran status neke su od najvažnijih dimenzija na kojima treba aktivno raditi u cilju unapređenja stanja i položaja romske nacionalne manjine. Naravno, definicije riječi „zajednica“ i „društveni akter“ kod romske populacije imaju specifično značenje, a kod inicijativa za osnivanje udruge svima im je zajednička svrha registracije - „pomoć zajednici Roma u kojoj žive“. Dakle, osjećaj pripadnosti bitan je segment djelovanja romskih udruga, ali Predgovor s nužnom potrebom za umrežavanjem, međusobnim povjerenjem i zajedničkim djelovanjem na politike koje se tiču prava romske nacionalne manjine u Sisačko-moslavačkoj županiji. Suradnja je jedan od najvažnijih čimbenika međusobnog povezivanja, socijalnog uključivanja i prevladavanja prepreka koje svakodnevno pogađaju predstavnike romske nacionalne manjine. Zbog nejednakih mogućnosti Romi su u većini slučajeva društveno i pravno segregirani, stoga je umrežavanje romskih udruga bitna stepenica za njihov rast i napredak. Otegotnu okolnost predstavlja činjenica da Romi nisu homogena skupina, posebno u smislu socio-ekonomskog statusa, a različitosti unutar zajednice otežavaju im međusobno povezivanje na lokalnim i regionalnim razinama. Dakle, razmjena informacija i zajedničke akcije ključan su segment održivosti romskog civilnog sektora koji ima za cilj jačanje i prepoznatljivost na lokalnom, regionalnom i državnom nivou, ali uz istovremeno zadržavanje identiteta svojih udruga. Nadalje, ova analiza romskog civilnog sektora u Sisačko-moslavačkoj županiji objedinjuje informacije o stanju romske zajednice na području Županije dobivene provedbom projektnih aktivnosti. Nadamo se kako će nadležna tijela prepoznati važnost zalaganja za romsku nacionalnu manjinu na lokalnom i regionalnom nivou te kako ćemo zajedničkim naporima unaprijediti njihov položaj u Sisačko-moslavačkoj županiji. Demografski podaci o Romima Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj kao pripadnici romske nacionalne manjine izjasnile su se 16.975 osobe. Od ukupnog broja u Sisačko-moslavačkoj županiji živi 1.463 Roma iz čega proizlazi da je naša Županija četvrta po brojnosti Roma u državi. U Tablici br.1. Usporedni prikaz broja Roma po gradovima u županiji prema popisu iz 2001.g. i 2011.g. Tablica br.1. • Broj Roma po gradovima u SMŽ Gradovi 2011. 1. Sisak 436 648 2. Petrinja 13 30 3. Novska 120 170 4. Kutina 17 340 5. Hrvatska Kostajnica - 7 6. Glina 5 32 591 1227 UKUPNO: Capraške poljane, travanj 2013. g. 2001. 9 U Tablici br.2. Usporedni prikaz broja Roma po općinama u Županiji prema popisu iz 2001.g. i 2011.g. Tablica br.2. • Broj Roma po općinama u SMŽ Općine 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Donji Kukuruzari Dvor Gvozd Hrvatska Dubica Jasenovac Lekenik Lipovljani Majur Martinska Ves Popovača Sunja Topusko Velika Ludina UKUPNO: 2001. 2011. 8 1 4 16 87 1 117 5 2 187 28 13 235 Tablica br.3. • Broj Roma po gradovima/naseljima u SMŽ Grad/Naselje/Ulica 10 Sisak centar Sisak, Capraške poljane Sisak, Nikole Tesle Sisak, Sunja Sisak, Palanjek Kutina, Ul. S. Radića Kutina, Donja Gračanica Novska UKUPNO: Evidencija PGP 2013.g 170 1720 55 40 180 1000 400 216 3561 Iz tablica je vidljivo kako se broj pripadnika romske nacionalne manjine udvostručio, međutim stvaran broj Roma u Županiji teško je definirati iz razloga što su se Romi odlučili izjasniti pripadnicima druge narodnosti, posebno Hrvatima, misleći kako će na taj način biti cjenjeniji u društvu i kako će na taj način lakše i bezbolnije ostvariti svoja prava. Vidljivo povećanje broja Roma svjedoči kako su očuvanje romske kulture i tradicije, romskog jezika i pisma ponovno postale vrijednosti koje romska zajednica nastoji promicati kroz izjašnjavanje svoje narodnosti. PGP Sisak izravnim radom s pripadnicima romske nacionalne manjine utvrdio je kako je broj Roma u Sisačko-moslavačkoj županiji mnogo veći nego što to pokazuju statistike, što potvrđuje već spomenutu činjenicu da se još uvijek nedovoljan broj Roma izjašnjava Romima, a još veći broj nije obuhvaćen popisom stanovništva budući da u vrijeme popisa nisu bili prisutni na svojim adresama prebivališta ili zbog kratkog zadržavanja na adresama boravišta neki od njih nemaju osobne dokumente pa s tim u vezi niti prijavljeno prebivalište. U Tablici br.3. Prikaz broja Roma po naseljima/gradovima u Sisačko-moslavačkoj županiji prema podacima PGP-a Stup romske zajednice je obitelj koja je u većini slučajeva mnogobrojna. Gotovo svaka romska obitelj ima najmanje troje djece te pet do deset članova kućanstva. Romi uvijek žive u zajednici, vrlo mali broj Roma izašao je iz getoiziranog načina života i integrirao se u društvo. Broj od samo 170 Roma koji žive u širem centru Siska bitan je pokazatelj romske marginalizacije i segregacije. Jedan od najvažnijih problema je velik stupanj siromaštva zbog čega danas velika većina Roma živi ispod granica siromaštva i gladi. U Sisačko-moslavačkoj županiji postoji pet romskih naselja, odnosno dijelova gradova koji su nastanjeni Romima, a to su Capraške poljane, Palanjek te dijelovi gradova u Kutini, Popovači i Novskoj. Romsko naselje Capraške poljane u Sisku najveće je takvo naselje u Županiji, a također je i najugroženije te ima najlošije uvjete života za stanovnike. Izdvojeno i homogeno u svakom po- gledu, naselje je ilegalno sagrađeno na posjedu u većinskom vlasništvu lokalne samouprave, bez urbanističkog plana i komunalne infrastrukture. Od ukupno 1720 stanovnika naselja, (broj smo utvrdili temeljem razgovora s pripadnicima romskih vijeća), 757 je prijavljenih prebivališta, prema evidencijama MUP-a. Romi u Capraškim poljanama žive u bespravno izgrađenim nekretninama koje su uglavnom u vrlo lošem stanju. Naselje ima vodovod i infrastrukturu distribucije električne energije, koju međutim, ne korisiti većina stanovnika. Velik problem je nedostatak kanalizacije. Tek djelomice su asfaltirane ceste, što je otežavajuća okolnost, pogotovo u kišnim i zimskim periodima. U naselju ne postoji društveni dom kao niti pristup bilo kakvim uslugama kao što su trgovina, ambulanta, pošta, niti bilo što drugo. Javni prijevoz ne postoji, osim autobusa za školsku djecu. Capraške poljane, ožujak 2013. g. 11 Capraške poljane, travanj 2013. g. Naselje Capraške poljane prostire se na zemljištu koje je većim dijelom u vlasništvu Grada Siska. Površina kat. čest. 2/2 k.o. Novo Selo je 78117 m2. Za navedenu površinu Grad Sisak izradio je detaljan Plan uređenja naselja kao temelj za stvaranje uvjeta za urbanizaciju lokacije naseljene Romima, a temeljem kojeg Plana je potrebno izvršiti parcelaciju zemljišta na gore navedenim česticama, za koju svrhu je 12 Capraške poljane, srpanj 2013. g. osigurano 50.000,00 kuna u gradskom proračunu. Parcelacija zemljišta omogućila bi ostvarivanje prava vlasništva na bespravno izgrađenim objektima što bi bio prvi i glavni segment rješavanja imovinsko pravnih odnosa. Zato je PGP Sisak samoinicijativno sazvao sastanak s predstavnicima gradskih vlasti s namjerom da izložimo svoju ideju o pronalaženju preostalog iznosa Palanjek, rujan 2013.g. Romsko naselje u Kutini, rujan 2013.g. Capraške poljane, rujan 2013. g. sredstava za parcelaciju. Obzirom kako je na lokalnim izborima došlo do izmjene vlasti, održali smo sastanak i s novom gradonačelnicom i zamjenicima, ovaj put zajedno s UNDP-om kojima smo se obratili za financiranje parcelacije. Nova gradska vlast potvrdila nam je suradnju i obećala u rebalansu proračuna osigurati planirana sredstva za parcelaciju naselja. Ostala romska naselja u Županiji su manja i sređenija te su stoga životni uvjeti u njima bolji. Naselje Palanjek broji oko 180 stanovnika. Situacija u naselju je nešto bolja nego u Capraškim poljanama, jer se naselje nalazi na glavnoj cesti i radi se o manjem broju kuća koje su izgrađene bespravno. Vodovodna i električna mreža postoje no kanalizacije nema. Romsko naselje u Kutini broji oko 1000 stanovnika, smještenih u oko 90 obiteljskih kuća. Naselje svjedoči o velikim razlikama u razvijenosti romskih naselja u Županiji. S uređenom infrastrukturom te novim stambenim objektima kutinsko romsko naselje jedno je od urbaniziranijih u Sisačko-moslavačkoj županiji. Svaka romska obitelj u naselju ima priključene električnu energiju i vodu, dok kanalizacija nije riješena pa se stanovništvo koristi septičkim jamama. Bez obzira na tu činjenicu, sve okućnice u naselju uredne su te jasno pokazuju kako se tamo romsko stanovništvo integriralo, načinom života, u širu zajednicu bez obzira što živi izvan Kutine. Uz adekvatnost stambenih objekata, u naselju je 2013.g. započeta i izgradnja kulturno-umjetničkog centra odnosno društvenog doma, u kojem će se održavati razne aktivnosti stanovnika naselja. Nedostatak financijskih sredstava predstavlja problem za okončanje radova na objektu, no predstavnici naselja se nadaju da će centar biti izgrađen. Izvan Kutine nalazi se romsko naselje Donja Gračenica s 400 romskih stanovnika, u kojem je životni standard također vrlo nizak. Međutim i dalje je na višem nivou nego u Capraškim poljanama. Romske obitelji ovisne su o socijalnoj pomoći, ali sveopća slika naselja daje naslutiti kako je obavljanje svih životnih funkcija zadovoljavajuće. Dakle, bez obzira na razinu siromaštva, životni standard romskog stanovništva nije dramatičan te postoje radne, higijenske i socijalne navike koje život održavaju na primjerenoj razini. • Kulturno - umjetnički centar u romskom naselju u Kutini, rujan 2013. g. Donja Gračenica, rujan 2013. g. Donja Gračenica, PGP rujan 2013. g. 13 13 Socio - ekonomski Socijalna skrb položaj Roma Marginalizacija Roma povezana je s visokim stupnjem siromaštva, niskom razinom obrazovanosti, sveopćom nezaposlenosti, nereguliranim statusnim pravima, nereguliranim zdravstvenim osiguranjem, neljudskim uvjetima stanovanja i izravnom diskriminacijom od strane ne-Roma. Danas kada je u Hrvatskoj visoka stopa nezaposlenosti, još više dolazi do izražaja nezaposlenost romske nacionalne manjine. Stoga Romi, nažalost, jedini izlaz iz neimaštine vide u ostvarivanju prava iz sustava socijalne skrbi. Prema podacima Ministarstva socijalne politike i mladih i Centra za socijalnu skrb u Sisku vidljivo je kako je najveći broj obitelji korisnik pomoći za uzdržavanje. Korisnici pomoći za uzdržavanje najmanje tri puta godišnje podnose zahtjeve za jednokratnu novčanu pomoć, a čiji najveći ukupni iznos ne može prekoračiti 2.500,00 kuna. U pogledu korisnika socijalne pomoći detektiran je problem zadržavanja prava na socijalnu pomoć. Naime, zbog pravne neukosti većina Roma radi neprijavljivanja promjena u materijalnoj situaciji (najčešće korist od prodaje se14 kundarnih sirovina) ili neredovitog jav- 90 80 Capraške poljane/broj obitelji 70 60 50 Ulica Nikole Tesle/broj obitelji 40 30 Naselje Palanjek/broj obitelji 20 10 0 Uzdržavanje Doplatak za TPNJ O. invalidnina ljanja na Zavod za zapošljavanje, gubi pravo na socijalnu pomoć. Unatoč činjenici da je velik broj romskih obitelji korisnik pomoći za uzdržavanje, i dalje je siromaštvo u romskoj zajednici sveprisutno. Neljudski uvjeti života, manjak stambenog prostora, život u jednoj prostoriji, nepostojanje sanitarnog čvora i osnovnih higijenskih uvjeta ipak ne sprečavaju romsku obitelj na rađanje mnogobrojne djece. Kroz izrazito tešku situaciju prolaze mladi Romi, koji su zbog manjka obra- U grafikonu br.4. Prikaz korisnika socijalne pomoći po obiteljima u pojedinim dijelovima SMŽ • Ministarstvo socijalne politike i mladih i Centar za socijalnu skrb u Sisku ne raspolažu podacima o korisnicima socijalne pomoći prema etničkoj pripadnosti, stoga tablica. br.4. odražava sliku korisnika prema adresi prebivališta u naseljima u kojima žive Romi. zovanja, velikog stupnja siromaštva i socijalne isključenosti posebno degradirani u rastu i razvoju, u odnosu na ostalu mladež. Pri tome se kao najvažniji problem identificira pitanje sklapanja maloljetničkih brakova te činjenica kako se položaj romske žene i romske djevojke kroz stoljeća nije promijenio ili unaprijedio. Djevojka ili žena i dalje je patrijarhalno odgajana. Njezin glavni zadatak je biti domaćica i odgajati djecu. Dakle, zbog pomanjkanja osnovnoškolskog obrazovanja, a posebno niske razine srednjoškolskog obrazovanja i sveopće nezaposlenosti, još je više marginalizirana žena Romkinja. Navedeno uzrokuje „kulturu“ neobrazovanja pa se cijela priča konstantno vrti u krug, bez napretka. Zanemariv je broj slučajeva gdje su romske žene visoko obrazovane te tako, na primjer u Sisku postoji samo jedna žena koja je visoko obrazovana. Jedan od ciljeva sukladno Nacionalnom programu za Rome je i poticanje razvoja organizacija civilnog društva, a posebno romskih udruga u cilju aktivnog sudjelovanja pripadnika romske nacionalne manjine u pomoći i podršci najsiromašnijima. Međutim, navedeni cilj je gotovo neostvariv jer romske udruge nisu osposobljene niti imaju kapacitete za prijavljivanje na natječaje i pisanje projektnih prijedloga, a da bi na taj način dobile sredstva kojima bi pomogle svojoj zajednici. Fundamentalni problem je, dakle, obrazovanje jer ono omogućuje pristup u sve sfere društvenog života. • Obrazovanje Roma Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, osnovnoškolsko obrazovanje obavezno je za svu djecu. Nitko od romske djece u Sisačko-moslavačkoj županiji ne pohađa program predškolskog odgoja. Ta činjenica usko je vezana uz nepismenost roditelja, neosviještenost o važnosti pohađanja vrtića i predškole radi usvajanja higijenskih i radnih navika školske djece, učenja hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Nedostatak materijalnih sredstava kojima bi se ti programi financirali također predstavlja problem. Materijalni uvjeti u romskim naseljima, uključujući nedostatak javnog prijevoza, također doprinose nepohađanju predškolskog obrazovanja. U gradu Sisku organizirano se provodio program predškole u pedagoškim godinima 2007./2008. i 2008./2009., a u suradnji s Gradom Siskom i UNDP-om koji su ujedno bili inicijatori i implementatori projekta. U dječjem vrtiću „Maslačak“ u Sisak Capragu u pedagoškoj godini 2007./2008. u program predškolskog odgoja bilo je uključeno ukupno 33 romske djece u dvije grupe dok je u pedagoškoj godini 2008./2009. program predškolskog odgoja obuhvaćao je petnaestero romske djece. UNDP je kao nositelj projekta podmirivao troškove prijevoza romske djece iz romskog naselja Capraške poljane i troškove romskog pomagača koji je u vrtiću prije svega imao prevoditeljsku funkciju te pomagao djeci u svladavanju jezičnih barijera, a sve kako bi se romska djeca i djeca ne-Romi povezala i na što jednostavniji način stjecala znanja i vještine potrebne za polazak u školu. Nažalost zbog nedostatka sredstava u pedagoškoj godini 2009./2010., niti jedno romsko dijete više nije pohađalo program predškole. Naravno, takav nerazmjer polazi i od činjenice da romske roditelje više nitko nije poticao na suradnju što je polučilo negativne rezultate i ponovno generiralo nezastupljenost u predškolskom odgoju. Prema neslužbenim stavovima stručnih osoba, pedagoga i ravnatelja vrtića i škola, za zaključiti je kako pohađanje predškolskog programa uistinu donosi rezultate i vidljivo utječe na stvaranje pozitivnih stavova spram osnovnoškolskog obrazovanja, a posebice samog upisa romskog djeteta u školu. U gradu Sisku, najveći broj romske djece, njih 116 pohađa osnovnu školu „Braća Bobetko“ u naselju Caprag, koje 15 se nalazi blizu romskog naselja Capraške poljane. U ostalim školama nema ili je iznimno mali broj romske djece. Učenici su integrirani u redovne razredne odjele. Istraživanje, koje je PGP proveo u osnovnim školama koje su teritorijalno najbliže tzv. romskim naseljima ili područjima naseljenima većinom Romima, dovelo nas je do zaključka kako se broj polaznika na početku prvog razreda uvelike razlikuje od broja učenika u kasnijim razredima, posebno sedmom i osmom razredu kada je gradivo zahtjevnije, a zbog čega dolazi do neuspjeha i negativnih ocjena pa većina romske djece odustaje od školovanja. Osnovna škola „Braća Bobetko“, kao vodeća po broju pripadnika romske nacionalne manjine, jedina je škola koja u razrednoj nastavi od prvog do četvrtog razreda ima „romskog pomagača“ radi pomoći u svladavanju redovitog nastavnog plana i programa. Sukladno Nacionalnom programu za Rome, romski pomagač mora biti osoba sa završenom srednjom školom te mora dobro poznavati hrvatski jezik i u pravilu dolaziti iz romskog naselja ili jako dobro poznavati naselja iz kojeg dolaze djeca 16 koja pohađaju nastavu. Romski pomagač Ukupan broj učenika 80 70 60 50 Broj romskih učenika 71 64 70 72 57 74 40 78 62 30 20 10 0 1. razredi 2. razredi 3. razredi 4. razredi 5. razredi 6. razredi 7. razredi 8. razredi Romski pomagač iz osnovne škole „Braća Bobetko“, travanj 2013. godine U grafikonu br.5. prikazan je broj romske djece po razredima u osnovnoj školi „Braća Bobetko“ u Sisku u Sisku dolazi iz naselja Capraške poljane te je već tri godine, od 2010. g. zaposlen na Ugovor o djelu. Usprkos mnogim apelima ravnateljice škole da postoji potreba i opravdanost zapošljavanja romskog pomagača temeljem Ugovora o radu, te pisanoj suglasnosti za njegovo zapošljavanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, Osnovna škola „Braća Bobetko“ u listopadu je 2013.g. s romskim pomagačem ponovno sklopila Ugovor o djelu na tri mjeseca. Naselje Palanjek kod Siska prema podacima kojima raspolaže PGP Sisak ima oko 80 djece. Od ukupnog broja, 19 ih pohađa Osnovnu školu Galdovo, Područnu školu u Hrastelnici od prvog do četvrtog razreda, dok ih je 23 u razredima od petog do osmog, što je ukupno 42 djece. Prema neslužbenim statistikama, Osnovna škola Galdovo druga je u Sisku po brojnosti romske djece, a nema romskog pomagača. U razgovoru sa stručnim osobljem škole, izražena je velika potreba za romskim pomagačem koji bi prije svega imao funkciju prevoditelja, jer faza adaptacije romske djece s romskog na hrvatski jezik traje kroz cijeli prvi i drugi razred osnovne škole. Dakle, nedostatak romskog pomagača uzrokuje otežano stjecanje znanja i uspješno svladavanje školskog gradiva. U Osnovnoj školi Topolovac samo je troje romske djece u četvrtom, petom i sedmom razredu te svi troje prolaze s dobrim uspjehom. U Osnovnoj školi Novska od prvog do osmog razreda ukupno je 46 romske djece. Prema saznanjima PGP-a, sedmero prvašića upisano je u prvi razred za školsku godinu 2013./2014. u Osnovnu školu Novska. Dakle, možemo zaključiti kako većina romske djece u Novskoj pohađa osnovnoškolsko obrazovanje. Međutim, problem se javlja kod srednjoškolskog obrazovanja. Broj polaznika srednje škole u odnosu na broj polaznika osnovne škole bitno je manji. Pripadnici romske nacionalne manjine u većini slučajeva upisuju srednju strukovnu školu u trajanju od tri godine. Zbog relativno lošeg uspjeha na kraju osnovne škole pripadnici romske nacionalne manjine imaju problema i kod upisa u trogodišnje obrazovne programe budući ne udovoljavaju minimalnom broju bodova za zanimanja koja bi željeli upisati, a kao što je trgovac ili frizer. Naime, kandidatima koji upisuju srednju školu, a koji pripadaju kategoriji osoba koje žive u otežanim uvjetima izazvanim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima, kao i kandidatima koji su pripadnici romske nacionalne manjine, u školskoj godini 2013./2014. dodaje se jedan bod na broj bodova koji je utvrđen tijekom postupka vrednovanja za upis u srednju školu. Dakle, ukupno je moguće ostvariti dodatna dva boda za upis u školu. PGP smatra kako bi država, sukladno svim programima koji se odnose na romsku nacionalnu manjinu, trebala provesti pozitivnu diskriminaciju spram romske djece te im omogućiti upisivanje u srednjoškolsko obrazovanje po povlaštenim uvjetima. Nužno je smanjiti minimalni bodovni prag, pri tom ne odustajući od standardnog ocjenjivanja, a sve kako bi se utjecalo na povećanje broja upisa pripadnika romske nacionalne manjine u srednje škole. Statistika PGP-a pokazuje kako je srednjoškolsko obrazovanje Roma u Sisačkomoslavačkoj županiji ispod svake razine. Naime, od ukupno sedmero upisanih Roma u nastavnoj godini 2012./2013., dvojica su ispisana na zahtjev roditelja, a jedan ne dolazi u školu. Roditelji ne 17 U prikazu br. 6. prikazan je broj Roma u Industrijsko - obrtničkoj školi Sisak, u školskoj godini 2012./2013. Industrijsko - obrtnička škola Sisak 2 0 5 1. razred 2. razred 3. razred dolaze na roditeljske sastanke, najčešće ih se mora pozivati telefonski ili brzojavom na informacije. U Srednjoj školi Novska ukupno je u prvim, drugim i trećim odjelima strukovne škole samo dva romska učenika. Prosjek općeg uspjeha je dobar (3), s popravnim ispitima. Što se tiče obrazovanja odraslih, PGP je prikupio podatke o polaznicima Pučkog otvorenog učilišta Kotva u Petrinji. Učilište omogućava osnovnoškolsko 18 i srednjoškolsko obrazovanje odraslih kao i program osposobljavanja. Problem se javlja kod financiranja navedenih programa. Sistem financiranja nikada nije precizno definiran s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te se u prethodnih nekoliko godina dogodio problem s nezavršavanjem upisanih programa. Tako je na primjer 31 polaznik započeo program srednjoškolskog obrazovanja odraslih, no nisu ga završili. PGP se obratio resornom Ministarstvu s pitanjem može li se razriješiti predmetno financiranje, a sve kako bi polaznici stekli osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. Međutim, do dana pisanja ovog izvještaja, problem nije razriješen. Dakle, jedan od bitnih segmenata socijalne isključenosti jest niska razina osnovnoškolskog, a posebno srednjoškolskog obrazovanja što izravno utječe na kvalitetu života pripadnika romske nacionalne manjine. Štoviše, nedostatak obrazovanja presudan je za zapošljavanje, osamostaljenje i osiguravanje egzistencijalnog pitanja, a zbog čega danas veliki broj Roma živi ispod granica siromaštva. • Zapošljavanje Roma Zbog marginalizacije, siromaštva i niske razine obrazovanja, nezaposlenost Roma u Sisačko-moslavačkoj županiji iznimno je visoka, što je i odraz stanja u cijeloj državi. U Županiji je na dan 31.05.2013.g. zabilježeno 19.827 nezaposlenih osoba registriranih u bazi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prije svega, do podataka o stvarnoj zaposlenosti pripadnika romske nacionalne manjine teško je doći obzirom da evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ne uključuju podatak o nacionalnoj pripadnosti te ćemo stoga ovdje stupanj zaposlenosti prikazati temeljem programa javnih radova. Nacionalni program za Rome, kao i Akcijski plan desetljeća za uključivanje Roma od 2005. - 2015., propisuju mjere u cilju osiguranja većeg zapošljavanja Roma, odnosno sufinanciranja zapošljavanja osoba romske nacionalne manjine u trajanju od 24 mjeseca i sufinanciranja zapošljavanja osoba romske nacionalne manjine u programima javnih radova, a koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Prema podacima dostavljenim od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Po- dručnog ureda u Sisku u 2011. godini u program javnih radova za Rome bilo je uključeno 18 osoba, dok je u 2012. godini program javnih radova uključivao devet osoba i jednu osobu putem sufinanciranja zapošljavanja na 24 mjeseca. U 2013. godini putem javnih radova zaposleno je ukupno 17 osoba. Dakle, najveći broj uključivanja Roma na tržište rada bilježimo kroz programe javnih radova, na poslovima komunalnih radova. Gradsko poduzeće, „Gospodarenje otpadom Sisak d.o.o.“ u 2013. godini kroz program javnih radova zaposlilo je 6 osoba na rok od tri mjeseca dok je u tom poduzeću stalno zaposlenih 7 pripadnika romske nacionalne manjine. Najveći problem kod zapošljavanja pripadnika romske nacionalne manjine su predrasude o postojanju određenih vrsta poslova koje mogu obavljati Romi. Unatoč brojnim strategijama i mjerama koje imaju za cilj poticati zapošljavanje pripadnika romske nacionalne manjine, Romi i nadalje ostaju segregirani i distancirani od područja rada i zapošljavanja. Veliku prepreku predstavlja i činjenica kako neki od oblika socijalne pomoći 19 koju primaju Romi na mjesečnoj osnovi, djeluju demotivirajuće u pristupu tržištu rada i pronalasku radnog mjesta. Također, program javnih radova koji najčešće traje tri mjeseca, a najdulje šest mjeseci, znači da će se osobi primatelju socijalne pomoći (pomoći za uzdržavanje) prekinuti ili umanjiti pomoć, kao i da će zahtjev za pomoć morati ponovno podnositi, a što je glavni razlog zašto se svi korisnici socijalne pomoći odlučuju za prava iz sustava socijalne skrbi. Još jedna bitna negativna karakteristika javnih radova je i rok od najviše šest mjeseci, poslije kojeg osoba koja je bila zaposlena u programu javnih radova više nema pravo raditi na tim poslovima. Bez obzira što je nadležna socijalna služba u stalnom kontaktu s nadležnom službom zapošljavanja, u pogledu praćenja redovitih javljanja nezaposlenih Roma korisnika socijalne pomoći, te obzirom da bi se nezaposlenom primatelju trebalo osigurati prvo raspoloživo odgovarajuće radno mjesto, službe to ne čine zbog sveopće nezaposlenosti i nedostatka kompetencija nezaposlenih Roma. Posebno distancirane od područja rada i zapošljavanja su žene Romkinje, koje se u većini slučajeva zbog patrijarhalnog načina života i običaja ne prijavljuju na tržište rada, a ako su i prijavljene na tržište rada čine to radi ostvarivanja daljnjih prava posebno iz sustava socijalne skrbi. Žene uglavnom rade „na crno“, odnosno skupljaju staro željezo i/ili plastične boce. Zbog nedostatka obrazovnih kvalifikacija, nezaposlenost i siromaštvo toliko su ukorijenjeni da su danas dio romskog identiteta. Tradicionalne romske djelatnosti danas su zamijenjene sakupljanjem sekundarnih sirovina, što također nije dugotrajno rješenje zbog ograničenih izvora sirovina, brojnosti romskih obitelji koje se tim poslom bave, kao i činjenice ulaska Hrvatske u EU, s čime je povezana nova zakonska regulativa skupljanja sekundarnih sirovina. • Romske udruge Obzirom na velik broj romskih udruga u Županiji, a čiji su kapaciteti i utjecaj na zajednicu na iznimno niskoj razini, PGP je detektirao potrebu za osnaživanjem romskog civilnog društva, kako bi se udruge osnažile i postale vidljive. U implementaciju projekta krenuli smo s podacima o 14 aktivnih romskih udruga na području Sisačko-moslavačke županije. 1. Udruga Roma „Bratstvo“ Novska-Čidinipe Romengo „Pralipe“ Novska 2. Udruženje Roma Moslavine, Kutina 3. Udruženje Roma Bajaša Sisačko-moslavačke županije, Sisak 4. Romaneska građanska udruga, Popovača 5. Udruga za razvoj i bolji život Roma, Sisak 6. Udruga Roma Kutina, Kutina 7. Romsko kulturno - umjetničko društvo „Crni biseri“ Sisak, Sisak 8. Romski kulturni centar, Sisak 9. Romska prava, Sisak Posjet Hrvatskom saboru, studeni 2013.g. Prvi inicijalni sastanak u sklopu projekta, ožujak 2013.g. 10. Romska udruga umirovljenika, Sisak 11. Udruga za integraciju Roma, Sisak 12. Udruga Roma Hrvatske, Romska budućnost Novska, Novska 13. Udruga Roma Sisačko-moslavačke županije i Grada Siska „Nevo Drom“, Sisak 14. Udruga Roma Palanjek, Sisak 20 Usprkos relativno velikom broju udruga na području Županije, sve one imaju iste probleme. Naime, nakon registracije, većina udruga nije aktivna niti djeluje u cilju zbog kojeg je registrirana. Tako je od ukupnih 14 aktivnih romskih udruga, već u prvom kvartalu implementacije projekta utvrđeno kako je 10 romskih udruga doista aktivno i bavi se registriranom djelatnošću „ pomoć zajednici Roma u kojoj žive“. 21 Tablica br. 7. Službeno aktivne romske udruge na području SMŽ 22 Red. broj Naziv udruge/predsjednik Adresa/Kontakt Osnovna djelatnost 1. Romaneska građanska udruga Popovača/ Dushako Delmatho Popovača, Trg Grofova Erdody 8 / 044 670 708 Njegovanje običaja, vjere, tradicije i kulture, očuvanje nacionalnog identiteta. 2. Udruga za razvoj i bolji život Roma/ Ranko Nikolić U sklopu udruge djeluje Romski malonogometni klub Sisak Sisak, Capraške poljane 80 / 098 990 6740 3. Udruga Roma Kutina/ Dragan Nikolić U sklopu udruge djeluje KUD “Kutinski biseri” Kutina, Stjepana Radića bb/ 098 197 1769 Unapređenje nacionalnog, kulturnog, jezičnog i vjerskog identiteta Roma 4. Romsko kulturno-umjetničko društvo “Crni biseri” Sisak/ Ivica Nikolić Sisak, Capraške poljane br. 4 / 098 961 7941 Promicanje i očuvanje običaja, tradicije i kulture pripadnika Romske nacionalne manjine. 5. Romski kulturni centar Sisak/ Stanoje Nikolić Sisak, Capraške poljane 17 / 098 714 054 Poticanje obrazovanja i edukacije, pružanje svih oblika nematerijalne pomoći. 6. Romska udruga “Budućnost” Novska/ Rajma Fadilj U sklopu udruge djeluje KUD “Novljanski romski talenti” Novska, Alojzija Stepinca 20 / 098 9266 010 / 095 877 2126 Zaštita prava pripadnika romske nacionalne manjine kao i ljudskih prava u cjelini. 7. Udruga Roma Sisačko-moslavačke županije i Grada Siska “Nevo Drom”/ Ismet Salihi Sisak, Ante Starčevića 20 / 098 491 327 Poticanje obrazovanja, suradnja s institucijama. 8. Udruga “Romska prava”/ Dragoljub Nikolić U sklopu udruge djeluje Romski nogometni klub “Roma” Sisak Capraške poljane 39, Sisak / 099 678 6404 Zaštita prava pripadnika romske nacionalne manjine kao i ljudskih prava u cjelini. 9. Romska udruga: Romski put/ Željko Nikolić Stjepana Radića 412, Kutina / 099 248 8659 Poticanje edukacije, briga za odnose između roditelja i djece te suradnja udruga i institucija. 10. Udruga Roma Bajaša Kutina/ Nedeljko Bogdan S. Radića 328, Kutina / 092 299 5567 Pomoć pripadnicima romske nacionalne manjine radi poboljšanja njihova položaja u društvenoj zajednici izvan romskog naselja te promicanje nacionalnog, kulturnog, jezičnog i vjerskog identiteta Roma. Poticanje zapošljavanja, obrazovanja, izgradnja infrastrukture, pomoć siromašnima Svih 10 udruga dijele iste karakteristike, probleme i prepreke. Prije svega, nedovoljno su vidljive i premalo surađuju na povezivanju i zajedničkom djelovanju kako bi povećali svoj utjecaj na širu društvenu zajednicu. Posebno je raširen problem nepovjerenja romske zajednice u predstavnike romskih udruga te mišljenje kako predstavnici osnivaju udruge radi vlastite koristi. Drugi vrlo važan problem jest nedovoljna obrazovanost u pogledu pisanja projektnih prijedloga i dobivanja sredstava koje će udrugu dovesti do višeg nivoa djelovanja te putem kojeg će ona na kraju moći obavljati svoju djelatnost i postići cilj radi kojeg je registrirana. Međutim, zbog romske percepcije da se problemi pa i dobivanje sredstava rješava na način „od vrata do vrata“, nedovoljno je prepoznata nužnost obrazovanja za pisanje jednostavnijih projektnih prijedloga. Prije svega, nedostatak osnovnog obrazovanja članova udruge predstavlja prepreku da bi se već stečeno znanje nadopunjavalo i razvijalo u šire aspekte poput pisanja projekata. PGP je proveo istraživanje na 30 ispitanika članova različitih romskih udruga, radi utvrđivanja razine obrazovanja. Došli smo do zaključka kako većina članova ima završenu osnovnu školu, samo 7 % članova ima srednju školu, a prema saznanjima PGP-a jedina visokoobrazovana članica udruge je Jasmina Salihi, dipl. računalni tehničar iz udruge „Nevo Drom“. Jasmina Salihi, rujan 2013.g. 23 U prikazu br. 8. predstavljeno je istraživanje PGP-a provedeno na 30 ispitanika, članova romskih udruga, vezano za stupanj obrazovanja Stupanj obrazovanja Osnovna škola nezavršena 7% 7% Završena osnovna škola 37% Nezavršena srednja škola 45% U romskom civilnom društvu postoji i problem nepovjerenja i nedostatka suradnje između samih predstavnika udruga. Bez obzira što njihovi članovi izražavaju spremnost na suradnju, ona je u stvarnom životu na najnižoj razini. Gotovo je nevjerojatno da sama pomisao na suradnju romske udruge s drugom romskom udrugom ili provedbe zajedničkih aktivnosti dovodi do gubitka zainteresiranosti i početnog prijateljskog odnosa s inicijatorima potencijalne suradnje, u ovom slučaju s PGP-om. Završena srednja škola 4% Ograničavajući faktori - obrazovanje 30 Zdravstveno stanje Običaji Neizjašnjeni Socijalni status BROJ ISPITANIKA 16 11 2 0 1 VRIJEDNOSTI U grafikonu br. 9. prikazano je istraživanje PGP-a provedeno na 30 ispitanika, članova romskih udruga, vezano za ograničavajuće faktore koji utjeću na razinu 24 obrazovanja članova udruga DA 96% Tablica br. 11. donosi podatke o sredstvima koje je Grad Sisak dodijelio romskim udrugama u 2011.g. i 2012.g. Rezultati ispitivanja koje je proveo PGP pokazuju kako je socijalni status po rođenju jedan od temeljnih ograničavajućih faktora koji utječu na vrlo nisku razinu obrazovanja članova udruga. 10 NE 4% U prikazu br. 10. predstavljeno je istraživanje PGPa provedeno na 30 ispitanika, članova romskih udruga, vezano za suradnju s drugim udrugama Neizjašnjeni 20 Spremnost za suradnju s drugim udrugama u SMŽ Zbog navedenih razloga, u Sisačko-moslavačkoj županiji postoji samo nekoliko udruga koje dobivaju sredstva od lokalne i regionalne samouprave, putem natječaja na koje se te udruge prijavljuju. Spomenute udruge zadovoljavaju administrativne pretpostavke natječaja, na koji se prijavljuju s relativno jednostavnim projektnim prijedlozima, koje im u većini slučajeva pišu druge osobe. Red. broj Naziv udruge Dodijeljena sredstva u 2011. godini Dodijeljena sredstva u 2012. godini 1. Romska prava 7.000,00 kuna 13.000,00 kuna 2. Romski kulturni centar 7.000,00 kuna / 3. Udruga za razvoj i bolji život Roma 9.000,00 kuna / Red. broj Naziv udruge Dodijeljena sredstva u 2011. godini Dodijeljena sredstva u 2012. godini 1. Romska prava 3.000,00 kuna 3.000,00 kuna 2. Romski kulturni centar 3.000,00 kuna 1.000,00 kuna 3. Udruga za razvoj i bolji život Roma 7.000,00 kuna 10.500,00 kuna Tablica br. 12. donosi podatke o ukupno dodijeljenim sredstvima, koje je romskim udrugama u 2011.g. i 2012.g., dodijelila Sisačko-moslavačka županija, Upravni odjel za socijalnu skrb/zdravstvo. 25 U prikazu br. 14. navedeno je istraživanje PGP-a provedeno na 30 ispitanika, članova romskih udruga, vezano za položaj žena u zajednici Tablica br. 13. donosi podatke o ukupno dodijeljenim sredstvima romskim udrugama u 2012.g. od strane Savjeta za nacionalne manjine Iz priloženih tablica očigledno je kako su u Sisačko-moslavačkoj županiji samo tri romske udruge koje redovito dobivaju sredstva i opravdavaju ih redovitim izvješćima. Savjet za nacionalne manjine također je jedan od većih donatora romskih udruga za promicanje romske kulture i tradicije. Predsjednik udruge Romska prava ujedno je predsjednik Gradskog vijeća romske nacionalne manjine te uz navedenu udrugu ima još jednu udrugu Romski malonogometni klub „Roma“ Sisak. Predsjednik Romskog kulturnog centra predsjednik je i Županijskog vijeća romske nacionalne manjine. Kao osobe koje su konstantno u krugu lokalnih političara i službenika, na izvorištu su informacija pa nije niti čudno da jedino oni zbog pravovremenog informiranja podnose projektne prijedloge. Nesporna je i činjenica da romski predstavnici ne žele surađivati jedni s drugima budući jedan drugom predstavljaju konkurenciju. Ostale udruge, kao i mnogi pripadnici romske nacionalne manjine, u vodećim 26 udrugama vide autoritet. Naravno, po- Red. broj Naziv udruge 1. Romska prava 15.000,00 kuna 2. Romski kulturni centar 30.000,00 kuna 3. Udruga za razvoj i bolji život Roma 10.000,00 kuna 4. Udruga Roma Kutina 10.000,00 kuna stoji i nepovjerenje. Problem predstavlja činjenica da se pripadnici romske nacionalne manjine koji nisu uključeni u rad udruga, a imaju primjedbi i negativnih komentara na rad postojećih, neaktiviraju niti uključuju u rad civilnog društva. 62% ispitanika kao temeljni problem romske zajednice, a u vezi rada romskih udruga civilnog društva, uočava nedostatak obrazovanja, dok 17% ispitanika misli da je temeljni problem loše poznavanje hrvatskog jezika. Posebno izražen je problem uključivanja mladih Roma u rad udruga. Naime, mladi Romi uopće nemaju saznanja što je Položaj žena u zajednici - mišljenje ispitanika Dodijeljena sredstva u 2012. g. udruga, što predstavlja i koje mogućnosti nudi. PGP je obavio neformalan razgovor s romskom mladeži iz kojeg smo zaključili kako su mladi Romi u potpunosti nezainteresirani za bilo koji oblik uključivanja u udrugu, dok istovremeno predstavnici romskih udruga ništa ne čine kako bi potakli njihovu zainteresiranost. Isti slučaj je i s participacijom žena Romkinja u udrugama. Tijekom implementacije projekta utvrdili smo kako su samo dvije žene aktivne u radu romskog civilnog društva. Već spomenuta, Jasmina Salihi iz udruge Nevo Drom redovito participira na lokalnoj i regionalnoj 14% 45% 9% 32% loš - potrebno unaprijediti dobar položaj jako dobar položaj odličan položaj razini u radu svoje udruge, ona je naime i prva pripadnica romske nacionalne manjine zaposlena putem programa stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa u Sisačko-moslavačkoj županiji. Stoja Nikolić predsjednica je Udruge romskih branitelja, međutim njezina udruga nije aktivna. Tijekom implementacije ovog projekta PGP je provodio: kompjuterski/administrativni tečaj, edukaciju o pisanju projektnih prijedloga, radionicu o pravima pripadnika romske nacionalne manjine u Hrvatskom Saboru, studijski posjet Općini Orehovica. Na prvom inicijalnom sastanku s predstavnicima romskih udruga svi predstavnici izrazili su želju i prijeku potrebu za edukacijom o pisanju projektnih prijedloga. Prije edukacije održana je radionica odnosno kompjuterski/administrativni tečaj na kojem su se izrađivali razini dopisi, životopisi te molbe za posao. Nakon toga održan je dvodnevni seminar o pisanju projektnih prijedloga u Top Termama „Topusko“ na kojem su dionici stekli potrebna znanja za aktivan rad i participaciju u svojoj udruzi. Međutim, provedene aktivnosti su pokazale da kapaciteti predstavnika udruga Roma nisu na dovoljno visokom nivou, a da bi nakon održavanja radionica bili samostalni u pisanju projekata. No obzirom na zatečeno stanje, vidljiv je znatan napredak. Kompjuterska radionica, PGP travanj 2013. godine 27 Studijski posjet Orehovici Studijski posjet Orehovici, studeni 2013.g. Kompjuterska radionica, PGP svibanj 2013. godine Svi predstavnici su se tijekom provedbe projekta obraćali PGP-u za pomoć u sastavljanju raznih dopisa ili za pisanje i ispravljanje projektnih prijedloga, međutim većina njih nije shvatila kako je vlastito obrazovanje u tom segmentu put do uspješnije udruge. Radionicu o pisanju projektnih prijedloga u Top Termama Topusko pohađao je 21 dionik. Predavač je bio Munir Podumljak iz Partnerstva za društveni razvoj Zagreb. Poučeni dosadašnjim radom s pripadnicima romske nacionalne manjine, radionicu smo pri- 28 Trodnevna radionica o projektnom ciklusu, Topusko, rujan 2013.g. lagodili razini obrazovanja i pismenosti svih prisutnih. Seminar je trajao dva dana. Prvi dan bio je rezerviran za teoretsko predavanje o projektnom ciklusu, dok su drugi dan dionici radili u grupama na definiranju pet ključnih problema u njihovoj zajednici. Kvalitetu seminara ocijenili su poučnom, međutim istaknuli su kako je nedostatak što takve i slične edukacije nisu brojnije, te kako bi po završetku seminara trebali ići na daljnju edukaciju, a da bi iz toga proizašlo osnaživanje njihovih kapaciteta. • U studijski posjet Općini Orehovica u Međimurskoj županiji, vodili smo 21 dionika. Svrha studijskog posjeta bila je stjecanje znanja i prijenos iskustava o povlačenju sredstava iz EU fondova kroz partnerstvo s romskim udrugama s područja Općine, te upoznavanje s mehanizmima jačanja kapaciteta romskih udruga kroz ta partnerstva. Općina Orehovica jedna je od najrazvijenijih u Republici Hrvatskoj. Na području Općine djeluju dvije aktivne romske udruge „Uzor“ i „Europski Romi međimurske županije“. Od ukupnih 2723 stanovnika, 624 je pripad- Osnovna škola Orehovica, studeni 2013.g. nika romske nacionalne manjine koji žive u romskom naselju. Romsko naselje, kroz program IPA 2008. projektom „Potpora Romima“ dobilo je komunalnu infrastrukturu (struja, voda, cesta). Kroz program IPA prekogranična suradnja sa Slovenijom projektom Rokic „DROM“, Općina je romskom naselju omogućila asfaltiranje dijela zemljišta i postavljanje šatora, u kojem danas romsko stanovništvo održava svoje priredbe i tematske radionice. Romska djeca, iz naselja integrirana su u obrazovni sustav s drugom djecom, a kroz navedene projekte omogućeno im je i pohađanje produženog boravka. Romski pomagač u Osnovnoj školi Orehovica radi na ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Općine uživa povjerenje stanovnika naselja te ima dobru suradnju s lokalnim vlastima. Navedeni primjeri dobre prakse bili su uspješan pokazatelj našim dionicima kako njihove želje nisu nedostižne i neostvarive. Međutim, ponovili su da bez aktivnog rada, zalaganja i suradnje lokalnih i regionalnih vlasti naše Županije, s romskim udrugama, Vijećima, te ostalim organizacijama civilnog društva, nema napretka. • Studijski posjet Orehovici, studeni 2013.g. Posjet Osnovnoj školi Orehovica, studeni 2013.g. 29 Vijeća romske nacionalne manjine Na području Sisačko-moslavačke županije djeluje Gradsko i Županijsko vijeće romske nacionalne manjine, s ciljem unapređivanja, očuvanja i zaštite položaja romske nacionalne manjine. Prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina u vijeće grada bira se 15 članova, a u vijeće nacionalnih manjina županije bira se 25 članova pripadnika romske nacionalne manjine. Kandidate za članove vijeća mogu predlagati udruge nacionalnih manjina ili najmanje 20 pripadnika nacionalne manjine s područja općine, odnosno 30 s područja grada i 50 s područja županije. Članovi vijeća nacionalnih manjina i predstavnici nacionalnih manjina biraju se neposredno tajnim glasovanjem za razdoblje od četiri godine, sukladno općem biračkom pravu. Članovi vijeća nacionalne manjine tajnim glasovanjem biraju svog predsjednika vijeća. Vijeće nacionalne manjine bira i osobu koja će zamjenjivati predsjednika vijeća u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti. Jedinice samouprave osiguravaju sredstva za rad vijeća nacionalnih manjina, uključujući sredstva za obavljanje admi30 nistrativnih poslova za njihove potrebe, a mogu osigurati i sredstva za provođenje određenih aktivnosti utvrđenih programom rada vijeća nacionalne manjine. Sredstva, koja vijeće nacionalne manjine ostvari od svoje imovine, od donacija, poklona, nasljedstva ili po drugom osnovu, mogu se koristiti samo za djelatnosti i poslove od značaja za nacionalnu manjinu utvrđenih u programu rada vijeća nacionalne manjine. Članovi vijeća nacionalne manjine iz sredstava vijeća mogu primati samo naknadu troškova koje su imali u obavljanju poslova za vijeće i nagradu, za mjesečno ili neko drugo razdoblje ako to odobri i do visine koju odobri ministar nadležan za poslove opće uprave. Na temelju izbora članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne regionalne samouprave provedenih u srpnju 2011. godine članove gradskog Vijeća romske nacionalne manjine predlagale su romske udruge: Udruga Roma Sisačko-moslavačke županije i Grada Siska „Nevo Drom“, Udruga „Romska prava“ i Udruženje Roma bajaša Sisačko-moslavačke županije. Od ukupnih 282 birača romske nacionalne manjine u gradu Sisku, glasovalo je 188 birača, a nevažećih listića bilo je 13. Predloženo je 37 kandidata. Za članove Vijeća romske nacionalne manjine Grada Siska izabrani su: Dragoljub Nikolić, Tatjana Nikolić, Stanoja Nikolić, Stanoje Nikolić, Vid Nikolić, Zlatko Bogdan, Danijel Nikolić, Drago Nikolić, Goran Vasiljević (Stojan), Goran Mitrović, Željko Mitrović, Nenad Vasiljević, Goran Vasiljević (Stanko), Mirjana Stanković i Marko Nikolić. Kandidate za članove Vijeća romske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije predlagale su udruge: „Romski kulturni centar“, Udruga Roma Sisačko-moslavačke županije i grada Siska „Nevo Drom“ i Udruga za razvoj i bolji život Roma. Utvrđeno je da Županija ima ukupno 460 birača romske nacionalne manjine. Ukupno je glasovalo 224 birača, a nevažećih listića je bilo 17. Predloženo je 57 kandidata. Za članove Vijeća izabrani su: Dragoljub Nikolić, Stjepan Bogdan, Dean Nikolić, Željko Bogdan, Mira Nikolić, Đorđe Lukić, Dijana Mitrović, Željko Mitrović, Anđelka Mitrović (Dušan), Dragan Nikolić (Drago), Drago Nikolić, Saša Nikolić, Srećko Nikolić, Vid Nikolić, Zlatko Nikolić, Stanoje Nikolić, romske nacionalne manjine mjerodavan je za popis birača koji se sastavlja radi izbora članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave. Na temelju službenih podataka Ureda državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji na dan 26. srpnja 2013. godine u registru birača zabilježeno je 414 birača romske nacionalne manjine. U usporedbi s popisom birača romske nacionalne manjine iz 2011.g., broj romskih birača se smanjio. Razlika od 1049 priPrikaz romskih birača u SMŽ za 2013. g. padnika romske naci414 onalne manjine pred1463 stavljala bi dakle ostale Rome koji ili nisu hrvatski državljani, nisu punoljetni ili nemaju prijavljeno prebivalište u SMŽ. ukupan broj Roma u SMŽ udio birača u ukupnom broju Roma u SMŽ U 2011.g. predsjednikom gradskog Vijeća U prikazu br. 15. prikazan je broja bi- romske nacionalne manjine izabran rača romske nacionalnosti u 2013.g. je Dragoljub Nikolić, a predsjednikom prema službenim podacima Ureda dr- županijskog Vijeća romske nacionalne žavne uprave u SMŽ manjine Stanoje Nikolić. Dragoljub Nikolić ujedno je i predsjednik udruge „Romska prava“ dok je Sta- Dragan Nikolić (Stanko), Stanoje Nikolić (Stanko), Stojan Todorović, Miroslav Nikolić, Stanko Nikolić (Krsto), Stoja Nikolić (Stanko), Slobodan Nikolić, Željko Nikolić (Stanislav), Simo Nikolić. Biračko pravo ima osoba, hrvatski državljanin, s navršenih 18 godina života. Upisivanje u registar birača obavlja se na temelju podataka o prebivalištu i boravištu, te evidencije putnih isprava za državljane koji ne žive u RH. Popis birača noje Nikolić istovremeno i predsjednik udruge „Romski kulturni centar“. Udruga „Romska prava“ jedna je od udruga predlagateljica kandidata za članove gradskog vijeća, a „Romski kulturni centar“ jedan od predlagatelja kandidata za članove županijskog vijeća romske nacionalne manjine. Dakle, oba predsjednika istovremeno vrše dvije dužnosti te su uključeni u sva područja lokalnog i regionalnog djelovanja na vrlo aktivan način, ali nedovoljno adekvatan da bi polučio rezultate za cjelokupnu romsku zajednicu. Naime, još uvijek je nedovoljna razina znanja koju predsjednici i članovi vijeća imaju u pogledu svojih prava i dužnosti. Također, rad predsjednika vijeća isprepleće se s njihovim radom u udrugama odnosno bez obzira na homogenost djelovanja u interesu Vijeća i udruge javlja se problematika da uvijek udruga pada u drugi plan, pa se ne zna kada je neku aktivnost odradilo Vijeće ili udruga. Budući se predsjednik Vijeća kod pripadnika romske nacionalne manjine poistovjećuje uvijek i samo s Vijećem, njegovo djelovanje vidljivo je kroz političku participaciju dok njegova udruga u bitno31 me ostaje zakinuta. Besplatna pravna Točno je da sudjelovanje u javnom i političkom životu donosi samo od sebe pregršt informacija pa tako i neminovan napredak koji ostali Romi ili predsjednici romskih udruga teško da ikada mogu stići. Predsjednici romskih udruga i Vijeća pozivaju se na razna događanja, manifestacije, okrugle stolove, političke predizborne skupove, a sudjeluju i u izradi strateških dokumenata. Dakle, velik je problem što iste osobe konstantno sudjeluju u svim aktivnostima, što onemogućava pristup ostalih Roma aktivnom djelovanju u korist svoje zajednice. Sudjelovanje žena Romkinja izvan Romske zajednice zanemariva je. Iz gore navedenih podataka vidljivo je kako su u gradskom vijeću samo dvije (2), a u županijskom četiri (4) Romkinje. Dakle zastupljenost žena u javnom životu i dalje je ispod svake razine. PGP je tijekom istraživanja utvrdio da su članovi oba vijeća za razliku od predsjednika neaktivni. Njihova participacija na lokalnom i regionalnom nivou je minimalna te je prijeko potrebno unaprijediti njihov položaj radi funkcije zbog koje su izabrani, sudjelovanje u javnom životu i upravljanje lokalnim poslovima. • 32 pomoć Romima Romska nacionalna manjina segregirana je i diskriminirana u odnosu na dostupnost gotovo svih zakonom zajamčenih prava. Većina Roma je nepismena ili polupismena zbog čega ne mogu okončati najjednostavnije upravne postupke i zadovoljiti zakonske rokove radi ostvarenja svojih prava. Reguliranje prava na zdravstveno osiguranje, produženje privremenog ili stalnog boravka, oslobođenje od plaćanja upravnih i sudskih pristojbi, pravodobno podnošenje zahtjeva, a da ne govorimo o kompliciranijim sudskim predmetima, zahtijevaju sveobuhvatnu pravnu pomoć. Radi otklanjanja svih administrativnih prepreka, a u cilju ostvarenja Ustavom i zakonom zajamčenih prava, PGP Sisak od 1999. godine pružio je besplatnu pravnu pomoć preko 800 pripadnika romske nacionalne manjine u oko 2400 upravnih i sudskih predmeta. Tako smo i u okviru ovog projekta svakodnevno primali naše stranke u uredu u Sisku, te pružili pravnu pomoć oko 500 Roma s područja naše županije, ali i šire. Regulirali smo privremeni boravak za 20 pripadnika romske nacionalne manjine te isto toliko osoba oslobodili plaćanja upravne pristojbe u iznosu od 500,00 kuna, prilaganjem potvrda o imovnom stanju. Time smo ujedno i educirali Rome o mogućnosti oslobođenja od plaćanja pristojbi temeljem spomenute potvrde. Temeljem Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o strancima (NN 74/13), stalni boravak regulirale su dvije osobe od kojih obje imaju prijavljeno prebivalište na području Republike Hrvatske više od deset godina. Temeljem čl. 94. st.1. toč.4. spomenutog Zakona, podnesen je zahtjev za osobu koja je rođena na teritoriju RH i koja je nedvojbeno hrvatska državljanka, međutim iz razloga na koje nije mogla utjecati nije regulirala svoj status. Podnesen je jedan zahtjev za primitak u državljanstvo Republike Hrvatske. O pet slučajeva apatridije koje bilježimo u Capraškim poljanama izvijestili smo saborskog zastupnika romske nacionalne manjine, Veljka Kajtazija radi pokušaja rješavanja tih predmeta kod Ministarstva unutarnjih poslova na političkoj razini. Radi se o osobama čija činjenica rođenja i državljanstva nije provedena u knjigama matične države, a čije roditelje također nismo pronašli u knjigama matične države, stoga je ishođenje dokumenata i izrada putovnice nemoguć i neizvediv postupak putem kojeg bi osoba dobila identifikacijski dokument sa slikom, a time i regulirala svoj status u RH. Za potrebe gore navedenih predmeta, preko naših kolega iz partnerskih nevladinih organizacija u BiH, Srbiji i Kosovu pribavili smo oko 40 dokumenata (izvoda iz matice rođenih, uvjerenja o državljanstvu, izvoda iz matice vjenčanih, potvrda o slobodnom bračnom statusu i slično), a od 1999.g. ukupno je pribavljeno preko 1000 takvih dokumenata, neophodnih za rješavanje statusnih pitanja Roma u SMŽ. Za punoljetnu osobu, također apatrida, izvršili smo naknadni upis u knjigu državljana i rođenih BiH. Podnijeli smo zahtjev za dodjeljivanje JMBG-a te konačno zahtjev za putovnicu. U okviru projekta izradili smo 134 osobne iskaznice za punoljetne i maloljetne osobe na području cijele županije. Izradili smo i distribuirali brošuru o pravu na pristup institucijama. Njezina namjena je informirati Rome o pravodobnom podnošenju zahtjeva ili produljenju već postojećih prava, te edukacija kako, gdje i kada ostvariti pojedino pravo. Dakle, kao udruga pružamo sveobuhvatnu pravnu pomoć koja Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći nije zadovoljena. Romima kao nepismenoj ili polu- pismenoj kategoriji stanovništva, Zakon je trebao omogućiti učinkovit sustav besplatne pravne pomoći i ostvarivanje prava na pristup pravosuđu i institucijama pod jednakim uvjetima. Nažalost, posve je neadekvatan i nefunkcionalan, a s tim u vezi i diskriminatoran, a trebao je imati ulogu u borbi protiv diskriminacije. Romi nisu u mogućnosti ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć jer upravo za zahtjev koji moraju ispuniti i dokumente koje moraju priložiti trebaju besplatnu pravnu pomoć. U suzbijanju diskriminacije i promidžbi jednakosti PGP ima svoju ulogu i kao „Regionalna kontakt točka za suzbijanje diskriminacije“, koji sporazum smo s Pučkim pravobraniteljem potpisali u travnju 2012. godine u sklopu projekta „Jednaki u različitosti“. Kao regionalna kontakt točka redovito komuniciramo s Uredom Pučkog pravobranitelja, podnosimo pritužbe i zajedničkim snagama radimo na rješavanju zabilježenih slučajeva diskriminacije. U vrijeme pisanja ovog izvještaja trenutno se u saborskoj proceduri nalazi na drugom čitanju novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji bi trebao stupiti na snagu u siječnju 2014 godine. U nacrt Zakona Pučka pravobraniteljica predlagala je staviti projektno financiranje pru- žatelja koji bi modelom rada mobilnih timova pružali pravnu pomoć u romskim naseljima, međutim isti nije usvojen. Mišljenja smo da u cjelokupnom sustavu besplatne pravne pomoći treba istaknuti važnost primarne besplatne pravne pomoći, koju uglavnom pružaju organizacije civilnog društva, a kojoj pravnoj pomoći kroz sam Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći nije osigurana dovoljna zakonska i financijska potpora kako bi se ista pomoć pružila na odgovarajući način, a iz razloga jer je primarna pravna pomoć preventivne prirode. • Izgradnja kapaciteta romskih udruga u Sisačko – moslavačkoj županiji Projekt provodi: PROJEKT GRAĐANSKIH PRAVA SISAK Civil Rights Project Ovaj projekt financira Europska unija 33 Zaključak Cilj našeg istraživanja bio je prikazati stvarnu sliku romskog civilnog društva na području naše županije, budući da do sada nevladine organizacije ili lokalna vlast nisu prepoznale potrebu za istim. Naše istraživanje također je bilo usmjereno na prikupljanje i objedinjavanje statističkih podataka o Romima na jednom mjestu. Zaključili smo da postoje veliki nedostaci u prikupljanju podataka kod institucija, budući njihove evidencije nisu usmjerene na kategorizaciju korisnika prema nacionalnoj pripadnosti. Stoga smo se orijentirali na izravno prikupljanje podataka na terenu, uz pomoć romskih predstavnika. Prikazani podaci u ovoj knjižici daju do znanja da je položaj romske nacionalne manjine, u smislu socioekonomskog položaja, obrazovanja, rada i zapošljavanja, diskriminatoran na najvišoj razini, većoj od one koju smo pretpostavljali. Osnovni problem je siromaštvo, a koje je u uzročno posljedičnoj vezi s obrazovanjem, što na kraju dovodi do ovisnosti o socijalnoj skrbi i segregaciji u svim sferama života. Nepismenost ograničava Rome u pravu na pristup institucijama i ostvariva34 nju prava pod jednakim uvjetima. Detaljan rad na istraživanju romskog civilnog društva pokazao je loše rezultate. Niti jedan predsjednik udruge nije osposobljen za samostalno pisanje “lokalnih” projekata, a da ne govorimo o pisanju projekata EU. Zbog nedovoljnih kapaciteta sve udruge su većinom neaktivne. Detektirali smo samo tri romske udruge koje bilježe relativno dobre rezultate u svom djelovanju, međutim njihove projekte piše vanjski suradnik. Lokalna i regionalna samouprava premalo participira i radi na promicanju suradnje s romskim udrugama. U tom smislu mislimo na osnaživanje romskih udruga kroz partnerstvo na projektima. Na primjer, PGP je tijekom 2013.g. potpisao Sporazum o partnerstvu s udrugom Romski kulturni centar iz Siska da bi ista radila kao partner na provođenju projekta „Stvaranje novog modela međusektorske suradnje u cilju zaštite nacionalnih manjina i socijalno ugroženog stanovništva“ koji je financiran od strane EU. S tim u vezi kao prvi segment izgradnje kapaciteta romskih udruga, vidimo potrebu uključivanja sredstava EU u provedbi postojećih strateških dokumenata za unapređenje položaja Roma i romskih udruga. Prava romske nacionalne manjine regulirana su Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, Nacionalnim programom za Rome, njegovim pratećim dokumentom Akcijskim Planom za uključivanje Roma 2005. - 2015., Nacionalnom strategijom za uključivanje Roma 2013. - 2020.g., te mnogobrojnim drugim međunarodnim dokumentima, međutim niti jedan od njih se ne provodi u dovoljnoj mjeri. PGP Sisak je tijekom implementacije projekta sudjelovao i u izradi Akcijskog plana za uključivanje Roma Sisačkomoslavačke županije 2013. - 2015. koji u vrijeme pisanja ovog izvještaja čeka zasjedanje Županijske skupštine radi izglasavanja. Na zadnjem sastanku, radi definiranja mjera Plana, sudjelovala su samo dva romska predstavnika, što potvrđuje tezu da nizak stupanj njihove participacije u procesu donošenja odluka na lokalnom nivou još više pridonosi neučinkovitoj provedbi strateških dokumenata. Vijeća romske nacionalne manjine vidljiva su jedino kroz predsjednike, koji bez suradnje s ostalim vijećnicima ne mogu ostvariti predviđene ciljeve. Njihovo osnaživanje vidimo u smislu aktiviranja njihovih članova na redovit rad u cilju zagovaranja i intenzivnije suradnje s jedinicama lokalne i područne regionalne samouprave, a radi uključivanja Roma. Romsko civilno društvo potrebno je informirati o važnosti educiranja, kako bi se osposobili za samostalno pisanje projekata. Oni imaju iznimno veliku ulogu u provedbi svih inicijativa za okupljanje što većeg broja Roma, posebno mladih, u zajedništvo, temeljem kojeg će raditi na rješavanju različitih problema romske zajednice. Siromaštvo pripadnika romske nacionalne manjine onemogućava ih u sudjelovanju u volonterskim aktivnostima na raznim projektima. Stoga je potreban dodatan napor kako bi ih se motiviralo na sudjelovanje u takvim aktivnostima. Volontiranje se kod romske nacionalne manjine treba gledati kroz prizmu stjecanja neznatne imovinske koristi, jer Romi na taj način kao nezaposleni “rade” na rješavanju tisućljetnih problema svoje nacionalne manjine. Radi omogućavanja provedbe raznih aktivnosti postoji velika potreba za izgradnjom društvenog centra u romskom naselju Capraške poljane, jer bi se u tom centru održavale razne aktivnosti, manifestacije, kao i aktivnosti romskih udruga, a sve u cilju bolje uključenosti te manjine. Ulaganje napora gradskih i županijskih vlasti u takav projekt rezultiralo bi izravnim unapređenjem suradnje s romskom zajednicom. PGP Sisak će nastaviti raditi na promicanju i zaštiti manjinskih prava pripadnika romske nacionalne manjine i po završetku ovog projekta. U zagovaranju svih navedenih preporuka nastavljamo naš rad osnaživanja romskih organizacija i proaktivan pristup lokalnim vlastima. Od značajne je važnosti raditi i na dodatnom obrazovanju državnih službenika u javnopravnim tijelima, jer postojeći sustav edukacije ne zadovoljava specifične potrebe romske nacionalne manjine. Sisačko-moslavačka županija jedna je najsiromašnijih županija u Republici Hrvatskoj. Zbog visoke stope nezaposlenosti i alarmantnog stanja u gospodarstvu, briga za Rome kao marginaliziranu nacionalnu manjinu gubi smisao i pada u drugi plan. Zato je naše istraživanje imalo za cilj ukazati na spomenute nedostatke i dati preporuke za podizanje svijesti o stanju Roma na području naše županije. Rezultat našeg istraživanja doveo nas je do zaključka kako bi se u odnosu na romsku nacionalnu manjinu trebala provoditi “pozitivna disriminacija” kao jedan od alternativnih načina rješavanja problema Roma. • 35 Za više informacija o projektu obratite se na sljedeće kontakte: Projekt građanskih prava Sisak PGP - CRP Sisak Rimska 6, 44000 Sisak TEL: +385 44 571 752 FAX: +385 44 521 292 e-mail: [email protected] www.crpsisak.hr Udruga mladih “Novi svijet” Luščani Hrvatskog narodnog preporoda 10, 44 010 Sisak - Caprag Za više informacija o EU: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 4, 10 000 Zagreb, Hrvatska TEL: +385 1 4681 300, FAX: +385 1 4627 499 e-mail: [email protected] web: http://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm „Izgradnja kapaciteta romskih organizacija civilnog društva u Sisačko-moslavačkoj županiji“ Building Capacity of the Roma Civil Society Organisations in the Sisak-Moslavina County Sadržaj ove brošure isključiva je odgovornost Projekta građanskih prava Sisak i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije niti Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske
© Copyright 2024 Paperzz
