close

Enter

Log in using OpenID

- Udruga Roma

embedDownload
Broji / Broj 43 ● Berš / Godina XVI. ● Zagreb , nov�mbro / studeni 2011.
Dragi Romi RH
zajedno smo jači
12. izborna
jedinica za manjine
(04.12.2011.)
Svoje povjerenje iskažite
Aliji Mešiću, koji je
upoznat s problematikom
svih Roma te koji je vjerno
služio dva mandata u
nacionalnom programu
Roma za RH. U suradnji
s vama, unaprijed
zahvaljujemo.
Više ćemo zajednički
napraviti i nećemo stati
samo na obećanjima.
Alija Mešić
kontakt:
091/7384-977
"ZAJEDNO SMO JAČI"
ALIJA MEŠIĆ
Kandidat
za saborskog zastupnika
nacionalnih manjina u RH
12. izborna jedinica
Ukoliko budem izabran i budete li glasali za
mene kao vašeg zastupnika, borit ću se za:
 postizanje statusnih prava, dobivanja prava
na boravak, prebivalište, stjecanje prava na
državljanstvo RH, osobnih dokumenata
 prava na rad
 prava na školovanje – osnovno-školsko,
srednjoškolsko i visoko obrazovanje
 pravo na rješavanje stambenog pitanja
 pravo na socijalnu pomoć
 pravo na povrat imovine
 pravo na ostvarivanje prava na odštetu članovima obitelji čiji su rođaci bili u fašističkim
logorima za vrijeme II. svjetskog rata.
Smatram kako naš dosadašnji zastupnik nije
ostvario svoj zadatak i cilj, te da život Roma i
drugih nacionalnih manjina, te gore navedenih
prava nije do sada ostvaren.
Iz priložene brošure je vidljivo da sam i član
programa za pomoći Romima 05-2012., te da
poznajem probleme Roma, a da bi kao saborski
zastupnik mogao pomoći da se u javnosti čuje
glas Roma te da ostvare svoja prava. Također
ću kao saborski zastupnik predlagati donošenje
zakona kojim bi se ostvarili uvjeti za bolji život
nacionalnih manjina i što hitnije ostvarivanje
njihovih prava.
Izađite na izbore i glasajte za Aliju Mešića jer
ZAJEDNO SMO JAČI.
Poštovani!
Čast mi je predstaviti se brošurom koju Vam
dostavljam u prilogu, a iz koje je vidljiv moj dugogodišnji rad i brojne aktivnosti u cilju poboljšanja života i prava Roma i ostalih nacionalnih
manjina u Republici Hrvatskoj.
Cijeli život borim se za prava nacionalnih manjina i prava Roma kojima i sam pripadam, kako
bi se ostvarila prava koja pripadaju svakom čovjeku jednakopravno sa svim drugim građanima i nacionalnostima u RH.
ROMANO ČAĆIPE
Sadržaj
Parlamentarni izbori – izbori u 12. izbornoj jedinici . . . . . . . . . 4
ZAŠTO je problem izjasniti se Romom? . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
2011. – godina u kojoj se odbijaju uhodani i dokazani projekti . . 6
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
financira projekt kluba Mladeži Roma Hrvatske. . . . . . . . . . . . . 8
Prijavite se za informatičko obrazovanje. . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Zašto predstavnik Roma iz Republike Hrvatske nije bio nazočan u
Varšavi na godišnjoj konferenciji o ljudskim pravima u
organizaciji OSCE-a? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Ostvarenje prava na rad. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Svi smo mi Cigani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Suradnja Grada Zagreba s Vijećem romske nacionalne manjine
Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Izrada novog nacionalnog programa za Rome . . . . . . . . . . . . 14
21. međunarodna sjednica upravnog komiteta Dekade Roma . . . . 15
Međunarodna unija Roma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Diskriminacija i negativni diskurs protiv Roma i Sinta
mora prestati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Već u petom razredu odustaju od školovanja . . . . . . . . . . . . . 18
Romska djeca u Hrvatskoj izložena najgorim oblicima dječjeg rada 19
Treba li nam romski rječnik, i kakav? . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Prijedlog deklaracije o genocidu nad Romima i Sintima
tijekom Drugog svjetskog rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Prijedlog zaključaka za Završnu deklaraciju samita . . . . . . . . . . 26
KESS upozorava na rast antiromskog nasilja te ekstremnog
nacionalizma u Europi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Nasilje protiv Roma u Bugarskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Češki i bugarski premijeri o Romima . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Stotine Roma protestira protiv "romskog kriminala" . . . . . . . . 31
Zajedno za djecu Bosne i Hercegovine . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Unatoč zastrašujućim statistikama, Srbija je ostvarila napredak
u zaštiti prava djece . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
"Ja sam Romkinja SVIJETA" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Rom k'o grom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Prvi srpsko-romski rječnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Uobičajeni stereotipi i predrasude o Romima . . . . . . . . . . . . . 38
“Kad cesta krivuda - priče o ciganskoj karavani” . . . . . . . . . . 42
Romski umjetnici i kulturno stvaralaštvo Roma. . . . . . . . . . . . 45
Pjesme – Šemso Avdić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
POŠTOVANJE,
ROMKINJE I
ROMI,
cijeli život živim i radim
kao pripadnik romske nacionalne manjine, dakle osobno živim
u “romskoj koži” te na
vlastitim iskustvima razumijem problematiku cjelokupne romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Od ranih 90-ih uključujem se
u građanske inicijative u skladu s demokratskim opredjeljenjem naše domovine. Time sam među prvim romskim aktivistima, te osnivač jedne od najstarijih i najaktivnijih nedržavnih udruga koje se iscrpno bave romskim pitanjima. Unatrag
20 godina kroz djelovanje Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije sudjelujem u procesima stvaranja civilnog društva koje obuhvaća kvalitetan suživot svim građanima naše domovine. Iskustva stečena u tih 20 godina omogućavaju mi da
iscrpno razumijem zašto mnoge inicijative, predložene aktivnosti, ali i započete aktivnosti usmjerene spram Roma, nisu
u potpunosti ispunile svoja obećanja. Za Rome u Republici
Hrvatskoj, s obzirom na predstojeći ulazak u Europsku uniju, bitno je da ih zastupaju Romi starosjedioci, dakle osobe
koje su rođene i cijeli život žive u Republici Hrvatskoj, poznavajući problematiku svih Roma kao i ostalih 11 nacionalnih
manjina u RH, raznolikosti domaćih Roma, njihovu kulturu,
običaje, probleme s kojima se suočavaju kao i načine kako u
suradnji s ostalim socijalnim partnerima iznalaziti rješenje
za probleme. Na predstojećim izborima za Sabor Republike
Hrvatske nastupam kao samostalni kandidat te ću u slučaju
odabira predstavljati romsku nacionalnu manjinu, nastupati
u interesu romske nacionalne manjine, nesebično i predano.
Stoga Vas pozivam da na predstojećim izborima, kao pripadnici romske nacionalne manjine, poklonite vaše povjerenje
meni, kako bih zastupao naše zajedničke interese – bolji život, uključenost u društvo, zaposlenje, stanovanje, prosperitet, obrazovanje i statusna pitanja.
S poštovanjem,
Alija Mešić,
predsjednik Udruge Roma Zagreba
i Zagrebačke županije
www.umrh.hr
Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: [email protected] • Glavni urednik: Alija Mešić, e-mail:
[email protected] • Izvršna urednica: Aleksandra Marković, e-mail: [email protected] • Uređivački odbor: Alija
Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk, Renata Đonđ Perković • Tajnica: Snježana Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom Vlade
RH, Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza • Priprema i tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • Časopis je besplatan
ROMSKA ISTINA
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
4
REAGIRANJA
REAGIRANJA
DOGAĐAJI
Parlamentarni izbori – izbori u 12. izbornoj jedinici
Poštovane građanke i građani, Romkinje i Romi,
Republika Hrvatska jamči pripadnicima nacionalnih
manjina u Republici Hrvatskoj ostvarenje prava na zastupljenost u Saboru. Pripadnici romske nacionalne
manjine biraju zajedno sa pripadnicima austrijske, bugarske, njemačke, poljske, rumunjske, rusinske, ruske,
turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine jednog zastupnika u Sabor. Riječ je o 12. izbornoj
jedinici.
Za razliku od svih drugih nacionalnih manjina, osim
što su socijalno i materijalno najugroženiji, Romi su jedini koji nigdje nemaju matičnu državu, dakle jedinu
domovinu koju poznaju jest Republika Hrvatska. Biti
Rom nije jednostavno te upravo zato postoji čitav niz
međunarodnih i europskih inicijativa za koja su osigurana materijalna sredstva putem kojih se pokušava poboljšati situacija Roma u svim pitanjima od značaja –
stanovanje, socijalna i zdravstvena zaštita, školovanje i
zapošljavanje te državljanstvo.
Bitno je za napomenuti kako je i dalje u tijeku Europski projekt pod imenom Dekada Roma 2005 – 2015 u
kojoj sudjeluje niz europskih zemalja, tako i Republika
Hrvatska. Riječ je o ambicioznom projektu za koji su
već odobrena značajna sredstva Europske unije te drugih međunarodnih fondacija, čiji je cilj direktno pomoći Romima da prebrode jaz između svoje svakodnevne
situacije i željene pozicije po kojoj bi bili integrirani u
sve tokove društva.
Živimo u demokratskoj državi, korištenjem demokratskih prava moguće je da Romi doista prebrode razlike i
uključe se u svakodnevne tokove društva kao produktivni građani, no nažalost, demokracija nije jamac da
će se sve zamišljeno i ostvariti. Prepreka mnogih ciljeva jest sama ljudska priroda, dakle i činjenica da mnogi
obećavaju svašta samo s ciljem da sjednu u fotelju uz
koju idu privilegije, a potom čine vrlo malo ili ništa za
one građane koje zapravo zastupaju.
Godine prolaze, inicijative i materijalna sredstva namijenjena Romima također prolaze, te unatoč lijepim rezultatima u tri hrvatske županije i dalje ostaje veliki jaz
između Roma kao nacionalne manjine i ostalih građana Lijepe Naše.
Moglo se i moglo bi se daleko više učiniti za romsku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj, pogotovo sada
kada predstoji ulazak naše domovine u Europsku uniju.
Međutim, previše je pojedinačnih interesa, osobnog ponosa, osobnih interesa uključeno u računicu. Kada budu
izabrani, zastupnici koji bi trebali zastupati biračko tijelo, u ovom slučaju Rome, vrlo brzo počnu zastupati sami
sebe i spram institucija, domaćih i međunarodnih, provode politiku izbjegavanja istine, pričajući kako je sve u
redu i kako sve ide u pravom smjeru.
ROMANO ČAĆIPE
Da bi se razumjelo kako uopće pomoći romskoj nacionalnoj manjini da unaprijedi svoj položaj u društvu,
potrebno je kao prvo imati detaljno životno i radno
iskustvo ne samo sa Romima, već i sa institucijama
naše domovine, ali i sa međunarodnim institucijama, posebice Europskom unijom.
U svakoj zemlji u kojoj žive Romi, situacija je uvijek
specifična, stoga interese Roma koji žive u Republici
Hrvatskoj najbolje može zastupati osoba koja je cijeli život u Hrvatskoj te koja ima dugogodišnje radno
iskustvo kao aktivist koji se bori za prava romske nacionalne manjine.
Pozicija saborskog zastupnika nije „debela hladovina“
već je idealna pozicija sa koje se vlast može redovno
podsjećati da ima još puno posla koji treba zajedno sa
romskom manjinom odraditi, kako bi se ostvarili ciljevi
jednakosti i uključenja u društvo.
Pozicija saborskog zastupnika nije „cilj“ već je samo
djelić na putu cjelokupne zajednice Roma koji žive u
Republici Hrvatskoj, da zajedno sa socijalnim partnerima rade na poboljšanju situacije i uključenju Roma u
sve tokove društva.
Pozicija saborskog zastupnika jest pozicija „radnog konja“ koji vuče teško breme za sve Romkinje i Rome u
Republici Hrvatskoj te za sve druge nacionalne manjine koje su zastupljene u 12. izbornoj jedinici.
Pozicija saborskog zastupnika jest da se bori i zalaže
kod svih ministarstava u Republici Hrvatskoj, kao i kod
Vijeća Europe za prava i podršku projektima koji uistinu aktivno rade na boljitku Roma i razvoju civilnog
društva, jer i dalje smo suočeni sa mnogo situacija u
kojima se sa Romima i dalje manipulira, uspješno im se
uskraćuju prava i na razne načine krše osnovni principi
demokratskog društva.
Nakon iskustava zadnjih 20-ak godina, primjetno je da
se moglo učiniti daleko više po ovom pitanju, jer cilj
nije imati saborskog zastupnika koji se deklarira kao
Rom, već biti zastupan u Saboru Republike Hrvatske
od strane osobe koja dokazano radi na boljitku sviju,
ne samo Roma, već na boljitku cjelokupne zajednice u
skladu sa većinskim opredjeljenjem cjelokupne Europe
– razvoj civilnog društva, društva jednakih mogućnosti, društva u kojem se poštuju ljudska prava.
Stoga, predlažem i pozivam da se gosp. Alija Mešić,
predsjednik Udruge Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije, kandidira na predstojećim izborima za sabor, u 12. izbornoj jedinici, jer je riječ o osobi koja unatrag 20 godina aktivno i sa uspjehom, vrlo uporno čini
samo jedno – bori se za prava romske nacionalne manjine i za razvoj civilnog društva.
Agan Beganović
Udruga Roma dragovoljaca Domovinskog rata
ROMSKA ISTINA
ZAŠTO je problem
izjasniti se Romom?
P
onavlja se situacija koju smo već imali prilike sresti prije srpanjskih izbora za članove vijeća romske nacionalne manjine na nivou lokalne samouprave. Konkretno, riječ je o situaciji u kojoj se socijalno
ugroženi, a time i teško mobilni Romi, onemogućavaju
u procesu izjašnjavanja pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini.
Kako bi romska nacionalna manjina došla u posjed
prava zajamčenih zakonom, a koja se odnose na zajamčeni tretman nacionalnih manjina i time prava
na glasovanja za predstavnike romske nacionalne
manjine, uključivo u 12. izbornoj jedinici za Sabor,
nužno je pri nadležnim tijelima registrirati se kao
Rom.
Iako se većina glasača izjasnila kao pripadnici romske
nacionalne manjine, oni nisu zabilježeni u službenim
bazama podataka, stoga se ponovno moraju dodatno
izjasniti prije samih izbora. Na žalost, suprotno odluci
državne uprave, lokalne općine ne zaprimaju isto izjašnjenje, već se to mora odraditi u centralnom uredu koji
se nalazi u Zagrebu.
Situacija u Zagrebu još je i izvediva, ali u manjin sredinama nije. Naime, lokalna samouprava prema vlastitim
riječima jednostavno ne raspolaže ljudskim resursima
ROMANO ČAĆIPE
za istu funkciju pa se time onemogućava Rome da izjasne svoju romsku pripadnost, a samim
time ih se onemogućava u uživanju njima zajamčenih ustavnih prava.
Imamo slučajeve gdje
su Romi prije 4 godine
izjasnili svoju romsku
pripadnost, a ove
2011. godine ponovno su se morali izjasniti kao pripadnici romske
nacionalne manjine. Pitamo se
tko i po čijem nalogu i u skladu sa
kojim to zakonom,
smije brisati Rome
iz popisa Roma?
Sami Romi tvrde da se
nisu naknadno deklarirali kao pripadnici neke druge
nacije.
ROMSKA ISTINA
5
REAGIRANJA
REAGIRANJA
6
2011. – godina u kojoj se odbijaju
uhodani i dokazani projekti
namijenjeni socijalno ugroženim i
ranjivim socijalnim skupinama
T
ijekom kalendarske 2011., zaprimili smo mnoštvo
primjedbi od strane nedržavnih organizacija koje
rade po pitanjima razvoja civilnog društva, pomoći
u školovanju djece osnovnoškolaca, izvannastavne podrške srednjoškolcima te radionica namijenjenih djeci i roditeljima. U sveukupnom broju, velika je većina
nedržavnih organizacija koje provode ovakve programe, a namijenjeni su romskoj nacionalnoj manjini, ova
2011. godina ostat će upamćena kao godina masovnog
odbijanja projekata.
Pregledom odbijenica primjećuje se kako birokratski
sustav odlično radi u smislu sve kompliciranijih zahtjeva koji se postavljaju pred nedržavne udruge. Povećan broj podataka ne služi uvijek transparentnosti,
već služi kao idealna podloga za odbijanje projekata.
ROMANO ČAĆIPE
Na taj način ove 2011. godine mnogim projektima koji
su uhodani i koji imaju svoje mjesto u lokalnoj zajednici uskraćene su potpore.
Primijećeno je kako se projekti odbijaju zbog toga „što
su dosadili povjerenstvima za odabir projekata“ to smo,
primjerice, čuli telefonom, no, nažalost, nemoguće je
dobiti takvo objašnjenje i pismenim putem. Primijećeno je kako se šanse daju nekim novim nedržavnim
udrugama kako bi pokušale odraditi ono što je već postavljeno i uhodano. Zapravo se tako razbija pozicija etabliranih nedržavnih udruga, a i sredstva se projiciraju po principima koji nemaju veze s kvalitetom i
iskustvom, već se prakticira kopiranje projekata koji su
dokazani, a sredstva se usmjeravaju na novoosnovane
nedržavne udruge.
ROMSKA ISTINA
Osnivanje nedržavnih udruga jednostavno je u Republici Hrvatskoj. Potrebna su svega tri punoljetna građanina kako bi se registrirala nedržavna udruga. Poradi
tog pravila, omogućeno je da sveukupni broj nedržavnih udruga u RH prijeđe brojku od 20.000, što je uistinu nevjerojatan broj. Jasno je kako nije moguće administrativno popratiti tako velik broj nedržavnih udruga
te je administracija pretrpana zahtjevima za financiranjem projekata.
Ovakva situacija iznad svega šteti široj socijalnoj zajednici, a ponajviše lokalnoj zajednici koja je krajnji korisnik većine projekata koje organiziraju i odrađuju nedržavne udruge.
U slučaju romske nacionalne manjine, nedržavne udruge koje se bave ovom socijalno najranjivijom skupinom
građana, posebno su zakinute jer se ionako smanjena
sredstva koja se dodjeljuju romskoj zajednici, većinski
ne usmjeravaju na etablirane nedržavne udruge.
Bitno je razumjeti kako za romsku nacionalnu manjinu postoje posebna sredstva iz Europske unije te međunarodnih fondacija, ta se sredstva šalju Republici Hrvatskoj i domaća administracija raspoređuje ta
ista sredstva. Po našim spoznajama, sredstva se nikad
ne vraćaju kao neutrošena. Dakle, ako se nedržavnim
udrugama koje se bave pitanjima od značaja za romsku nacionalnu manjinu otežava i onemogućava pristup tim sredstvima, pitamo se na što se ta ista sredstva
troše? Na lokalnu administraciju koja čini sve moguće
kako bi diskvalificirala uhodane projekte namijenjene
Romima?
Moramo također razlučiti kako gospodarska kriza
nema nikakve veze s izgovorima o smanjenom financiranju projekata namijenjenog Romima, jer većina
tih sredstava stiže iz međunarodnih izvora, sredstva
su odavno dana na raspolaganje za razdoblje 2005. –
2015. koliko je trajanje europskog projekta „Dekada
Roma“ tako da gospodarska kriza nema utjecaja na ova
izdašna sredstva koja su izvorno namijenjena kako bi
pomogla u socijalizaciji romske populacije kroz mjere
i investicije u stanovanje, zdravstvo, školovanje i zapošljavanje.
Zaključno, možemo potvrditi kako je 2011. godina izuzetno pogubna za romske projekte koji se bave pomoći
školovanju romske djece, osposobljavanja romske mladeži, u prevenciji zlouporabe droga te mnogih drugih
kvalitetnih projekata koji nisu bez razloga povezani, jer
samo kao niz zasebnih i usmjerenih projekata postižu
svoju cjelokupnu svrhu – pomoć u socijalizaciji romske populacije.
Vrlo je lako pronaći sve veći broj administrativnih razloga za odbijanje i diskvalifikaciju projekata koje podnašaju nedržavne udruge koje se bave pitanjima od
značaja za Rome.
Povjerenstva koja sve čine sa sve većim brojem novih
pravila, ne upotpunjuju prazninu koja nastaje na nivou
lokalne zajednice. Nekim projektima je trebalo 10-ak
ROMANO ČAĆIPE
godina da konačno postignu nivo pune prihvaćenosti
od strane lokalnog stanovništva te da daju kvalitetne
rezultate, a odluka povjerenstva koje odlučuje koji će
projekti biti prihvaćeni ili odbijeni, uništava višegodišnje napore i ničime ih ne zamjenjuje.
Napori nedržavnih udruga, volonterski napori, do sada
utrošena sredstva – sve to ne znači ništa. Vrlo je lagano
uništiti, a jako teško graditi.
Nadamo se kako će 2012. godina biti drugačija iako sumnjamo da će nedodirljiva povjerenstva promijeniti svoje
razmišljanje, jer u konačnici, svi oni samo rade svoj posao i rade ga u skladu s pravilima koja sami donose.
Tako promatrano, situacija je u potpunosti izgubljena,
te u slučaju romske nacionalne manjine možemo prognozirati kako će Dekada Roma 2005. – 2015. uskoro
završiti bez postizanja rezultata koje je mogla postići,
s obzirom na to da materijalna sredstva za isto postoje,
kao i etablirane nedržavne udruge koje razumiju problematiku romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Kada nedržavne udruge zaključuju kako nekome
ne odgovara da se Romi razviju, da im djeca savladavaju
školsko gradivo i da romska mladež dođe u poziciju zapošljavanja, moguće nismo daleko od istine.
Ponavlja se stara situacija po kojoj isključivo politički
podobni pojedinci i nedržavne udruge dobivaju materijalnu podršku, dok nedržavne udruge i romski aktivisti
koji rade za dobrobit romske djece i mladeži, ali nisu politički podobni, bivaju vrlo uspješno marginalizirani.
Uredništvo magazina Romano Čaćipe
samo neki od projekata Udruge Roma Zagreba i
Zagrebačke županije
ROMSKA ISTINA
7
DOGAĐAJI
DOGAĐAJI
8
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske
solidarnosti financira projekt kluba Mladeži Roma
Hrvatske koji zapošljava jednog mladog Roma
M
inistarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti iz dijela prihoda od
igara za sreću financiralo je projekt
„Osposobljavanje voditelja za rad
s mladima u uhodanoj aktivnosti
besplatnog pristupa računalnoj
mreži i programima za učenje te
pristupu internetu“ kluba Mladeži
Roma Hrvatske.
Za radno mjesto voditelja kluba
Mladeži Roma javnim natječajem
odabran je Alen Herić koji će ovaj
posao, financiran od strane Ministarstva, obavljati sljedećih 6 mjeseci.
„Ovaj posao mi puno znači jer volim raditi s djecom i pomagati im u
radu na računalima. Zahvalan sam
što sam dobio priliku obavljati posao koji me zanima i u kojem bih
se htio i dalje usavršavati i stjecati
nova znanja. Većina polaznika naših radionica romski su osnovnoš-
kolci s područja općine Pešćenica,
a moj zadatak je da im pomognem
u pisanju domaćih zadaća i ostalih
zadataka vezanih uz njihove školske obveze, kao i pomoć u osnovama rada na računalu. Kako i sam
volim raditi s računalima izuzetno
mi je zadovoljstvo da s mlađim naraštajima mogu podijeliti svoja znanja. Osim rada na računalu u opis
mog novog posla spada i uslužna
djelatnost – posluživanje toplih i
hladnih napitaka korisnicima kluba, a vodim brigu i o imovini kluba.
U radu s djecom između ostalog organiziram tematske radionice kao
što su: glazbena radionica, grafičke
radionice na kompjutoru, organiziramo gledanje edukativnih filmova,
radionica vezanih uz rad interneta i
računalnih alata. Između ostalog, u
moje radne zadatke spada i organiziranje okruglih stolova povodom
obilježavanja međunarodnog dana
PRIJAVITE SE za informatičko
obrazovanje i upišite zvanje u
radnu knjižicu
U
Alen Herić ispred Kluba mladeži Roma
Alen Herić na radnom mjestu
borbe protiv zlouporabe opojnih
droga tijekom lipnja, te organiziranje obilježavanja Međunarodne godine mladih (od 12. 8. 2010. do 11.
8. 2011). I prošle i ove godine bio
sam uključen u organiziranju Međunarodnog dana mladih, što mi je
pomoglo da proširim svoja znanja i
organizacijske sposobnosti. Jako se
radujem budućem okruglom stolu koji ćemo organizirati povodom
mjeseca borbe protiv ovisnosti, a
koji će trajati od 15. 11. do 15. 12.
ove godine gdje ću imati prilike primijeniti svoja ranije stečena znanja“
– rekao je o svom novom poslu zahvalni Alen Herić.
Uredništvo časopisa Romano
Čaćipe želi mu sreću u daljnjem
radu s nadom kako će i u
budućnosti biti sličnih projekata i
novih radnih mjesta.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
REDOVNI
ECDL INFORMATIČKI
TEČAJEVI
druga Roma Zagreba i Zagrebačke županije vrši
upis kandidata na informatički tečaj po pogramu
„INFORMATIČKO OSPOSOBLJAVANJE DJECE I MLADIH ROMSKE NACIONALNE MANJINE
ECDL”. To je 1. stupanj informatičkog tečaja ECDL kojim se stječu osnovne vještine i znanja rada na računalu, a taj start paket sastoji se od četiri modula. Svi
polaznici nakon položena 4 ispita stječu zvanje OPERATER UREDSKE PRIMJENE RAČUNALA (ECDL
Core). Bitno je za napomenuti kako se to zvanje upisuje u radnu knjižicu.
Kandidati koji se prijavljuju na ovaj nadasve koristan
tečaj moraju ispunjavati sljedeće uvjete. Prvi i osnovni
uvjet je da svaki kandidat mora imati najmanje osnovnoškolsko obrazovanje, a drugi ništa manje važan uvjet
Važna obavijest
M
inistarstvo zdravstva i socijalne skrbi jedan
je od nositelja provedbenih mjera i aktivnosti sadržanih u Nacionalnom programu za
Rome i Akcijskom planu Desetljeća za uključivanje Roma 2005-2015. godine. Jedna od mjera Akcijskog plana je i zdravstveno prosvjećivanje o planiranju obitelji i očuvanju reproduktivnog zdravlja,
te mjerama sigurnog majčinstva. U cilju provedbe
ove mjere organiziramo besplatne ginekološke preglede s papa testom i palpatornim pregledom dojki za žene pripadnice romske nacionalne manjine
koje žive na području Zagreba.
Sve zainteresirane žene Romkinje mogu se javiti na
broj telefona 01 245 2554 ili broj mobitela 099 245
2554 ili osobno doći u tajništvo naše Udruge kako
bi se pribilježile za navedene preglede.
ROMANO ČAĆIPE
je da svi kandidati moraju biti zainteresirani i redovno
pohađati predavanja predviđena nastavnim planom i
programom rada.
NASTAVNI PLAN OBUHVAĆA
SLJEDEĆE CJELINE:
MS Windows + MS Word I
40 šk. sati
MS Excel I
20 šk. sati
Internet I
8 šk. sati
MS Outlook I
12 šk. sati
MS PowerPoint I
12 šk. sati
MS Access I
20 šk. sati
Zainteresirani kandidati mogu se prijaviti na informatički tečaj putem telefona Udruge Roma Zagreba i
Zagrebačke županije, 01/245-25-54, 099/245-25-54,
ili pak mogu osobno doći u Udrugu koja se nalazi na
adresi ČEMERNIĆKA 17.
Kandidatima koji uspješno završe start paket ECDL
tečaja pruža se mogućnost završetka još 3 napredna
ECDL modula, pa tako polaznici koji uspješno završe svih 7 modula STJEČU MEĐUNARODNI ECDL
CERTIFIKAT koji je priznat u 148 ZEMALJA diljem svijeta. Zainteresiranim polaznicima koji pokažu
i dodatni interes za informatičko obrazovanje pruža se
mogućnost da nakon stečenog ECDL CERTIFIKATA
polože još 4 ispita te tako steknu zvanje UREDSKOG
RAČUNALNOG OPERATERA 1. STUPANJ, što
se također UPISUJE U RADNU KNJIŽICU. Onima
koji žele još obuhvatnije obrazovanje i naprednije više
zvanje omogućeno je nakon toga polaganje i 2. stupnja ECDL programa, čime se stječe zvanje SPECIJALIST UREDSKE PRIMJENE RAČUNALA (ECDL
ADVANCE), što se DODATNO UPISUJE U RADNU
KNJIŽICU.
Stjecanjem ECDL CERTIFIKATA, a samim time i zvanja postajete značajno konkurentniji na tržištu rada!
ROMSKA ISTINA
9
REAGIRANJA
REAGIRANJA
10
Zašto predstavnik Roma iz Republike Hrvatske
nije bio nazočan u Varšavi na godišnjoj konferenciji
o ljudskim pravima u organizaciji OSCE-a?
UDRUGA ROMA MEĐIMURJE
LONČAREVO NASELJE 14
KONTAKT: 040/847-344
MOBITEL: 098-954-8464
Podturen, 2. studenoga 2011.
URED ZA NACIONALNE MANJINE
N/P GOSP. BRANKO SOČANAC
ČLANOVIMA POVJERENSTVA
AUTOR:
JOSIP BALOG
Poštovani,
Udruga Roma Međimurja već devet godina kontinuirano provodi izvođenje programa predškole
za djecu iz Lončareva naselja u Podturnu za koje
je dobila sve potrebne suglasnosti resornog Ministarstva, a isto tako i rješenje Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji, što govori da su zadovoljeni svi uvjeti za provođenje programa.
Kako bi se program mogao provoditi kroz cijelu
godinu, potrebno je ukupno osigurati 225.000,00
kn i to za sljedeće potrebe:
 plaće za odgojitelja romskog programa, voditelja projekta, a ujedno i jednim dijelom i romskog pomagača
 za prehranu djece
 za nabavku didaktičke i druge opreme
 potrošni materijal
 režijski troškovi (telefon, struja, grijanje)
 knjigovodstveni troškovi
 ostali troškovi i putni nalozi – sudjelovanje na
seminarima, radionicama, edukacijama i dr.
Kako Udruga nije u mogućnosti i dalje provoditi
hvalevrijedan program, bila je primorana prestati s radom, što je zaista nezamislivo nakon toliko
uspješnih godina i pohvala koje smo dobivali od
strane Međimurske županije, Osnovne škole Podturen i onog najvrednijeg, zadovoljstva roditelja i
same djece.
Zbog svega navedenoga molimo vas u ime djece i
njihovih roditelja, učitelja Osnovne škole Podturen (jer imamo njihove pohvale), da odobrite sredstva za nastavak provođenja programa predškole.
Moramo napomenuti neispunjavanje obveze gospodina Mirka Markovića, što je vrlo neozbiljno od
čovjeka koji je upoznat sa cijelom problematikom,
a ujedno i krši dogovorenu obvezu. Na poziciji na
kojoj se nalazi, to si ne bi smio dozvoliti, a ujedno
krši i Plan desetljeća za romsku populaciju.
ROMANO ČAĆIPE
Znamo da situacija u Hrvatskoj nije sjajna, ali bi
trebalo razlučiti prioritete, tim više što znamo da
su za obrazovanje Roma osigurana povelika sredstva, koja se moraju strogo namjenski koristiti, pa
se stoga opravdano pitamo: Gdje su završila?
Zahvaljujemo na razumijevanju i nadamo se financijskoj pomoći.
S poštovanjem
PREDSJEDNIK UDRUGE
Josip Balog
Udruga Roma Zagreb i Zagrebačke županije u
potpunosti podržava Udrugu Roma Međimurja, kao i ostale udruge Roma čiji su kvalitetni programi odbačeni od strane Ministarstva
znanosti, obrazovanja i športa na čelu Uprave
za nacionalne manjine gdje se nalazi gospodin
Mirko Marković.
Također se žalimo na Ministarstvo zdravstva i
socijalne skrbi koji su do unazad dvije godine
uredno podržavali i su financirali naš projekt
„Droga, ne hvala“, a od kada je na čelu uprave
za socijalnu skrb gospođa Tatjana Katić Stanić
program je odbijen s obrazloženjem „Iz Statuta
Udruge nije razvidno da je Udruga registrirana
za djelovanje na području ovisnosti.“
Naš Statut nije mijenjan od samog osnutka
Udruge i tek su sada primijetili da mi nismo
registrirani za djelovanje na području ovisnosti. Ne možemo, a da se ne pitamo kako to prije nije bio problem kad je na čelu uprave za
socijalnu skrb bio Dragutin Keserica iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Za vrijeme
gospodina Keserice bila su nam sufinancirana
još dva projekta "PC i Internet igraonica i radionica" te "Informatičko osposobljavanje djece i
mladeži Romske nacionalne manjine ECDL", a
posljednje se upisuje i u radnu knjižicu.
ROMSKA ISTINA
O
SCE svake godine održava konferenciju na temu ljudskih prava
te se ove godine ista konferencija održala u glavnom gradu Poljske,
Varašavi, 5. listopada 2011. U prethodnim konferencijama sudjelovali
su i predstavnici nacionalnih manjina, tj. nedržavnih organizacija koje se
bave pitanjima ljudskih prava. Tako je
2006. godine na tadašnjoj OSCE-ovoj
konferenciji održanoj u Dubrovniku,
sudjelovala Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Tadašnja konferencija bila je posebice posvećena temama holokausta.
Pregledom izvješća ovogodišnje konferencije u Varšavi, vidljivo je da je
lidera iz Republike Hrvatske nije sudjelovao u ovoj konferenciji, niti smo
zaprimili informacije od državnih tijela RH da je netko od domaćih službenika ili diplomata sudjelovao na
istoj konferenciji.
Da li je razlog tome krivo vjerovanje
OSCE-a kako u RH nema problema
za Rome ili nekome smeta bilo kakva informacija o Romima u RH, ne
znamo, ali će Romano Čaćipe pokušati saznati zašto na ovoj bitnoj konferenciji nitko iz Republike Hrvatske
nije govorio o situaciji Roma u našoj
zemlji.
Na isto bi nadovezali da na 21. sjednici međunarodnog upravnog komi-
Dekada Roma 2005. – 2015. uskoro
će završiti, a u Republici Hrvatskoj je
svega u tri (3) županije ostvaren pomak u skladu sa projektom Dekada
Roma koje podržava i Vijeće Europe,
Europska unija i razne međunarodne
fondacije koje pružaju bitna sredstva
namijenjena rješavanju pitanja od
značaja za Rome u području stanovanja, zdravstva, školovanja i zapošljavanja. Dakle, riječ je o raspoloživim sredstvima i za infrastrukturalne
projekte. Mišljenja smo kako je delegacija iz Republike Hrvatske slobodno mogla izvijestiti sudionike skupa kako u Republici Hrvatskoj može
i treba biti učinjeno više za romsku
jedna od glavnih tema bila porast netolerancije, govora mržnje i nasilja u
nekim zemljama Europe, te je osvrt
na tu temu dan od mnogobrojnih
uzvanika. Međunardona romska unija je posebice govorila o probelmatici
s kojom se susreću Romi.
S obzirom na to kako je situacija s Romima ipak različita od zemlje do zemlje, čudi nas kako nitko od romskih
teta koje upravlja projektom Dekada
Roma 2005.-2015., održanom u Skoplju od 28. rujna do 1. listopada ove
godine nije bila izrečena problematika Roma u Republici Hrvatskoj, iako
je delegacija Republike Hrvatske bila
nazočna u vidu Predstojnika ureda za
nacionalne manjine, te saborskog zastupnika koji predstavlja nacionalne
manjine. Nažalost, europski projekt
nacionalnu manjinu, u skladu s ovim
projektom, a posebice zato jer su
novčana sredstva dana na raspolaganje. Ujedno romske udruge u Republici Hrvatskoj kao ni časopisi koji
prate zbivanja od interesa za Rome,
nisu dobile informacije o ovom skupu, iako je skupu bio nazočan saborski zastupnik, Rom. Toliko o velikoj
skrbi Roma za Rome.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
11
REAGIRANJA
DOGAĐAJI
12
PRAVO NA RAD I ZAPOŠLJAVANJE
Ostvarenje prava na rad kao
osnovni preduvjet ostvarenju
ljudskih prava
U
druga Roma Zagreba i Zagrebačke županije 24.
rujna ove godine organizirala je radionicu koja se
bavila pitanjima zapošljavanja mladih Romkinja i
Roma u dobnoj skupini od 18 do 25 godina, na način da
se mladim osobama omogući realan i činjenicama potkrijepljen uvid u stvarno stanje vezano uz zapošljavanje
u Hrvatskoj danas. Činjenica je da je posla sve manje, a
nezaposlenosti sve više pa na mladim ljudima, nevezano uz njihovu nacionalnu pripadnost, predstoji razdoblje u kojem je jedini način pronalaska zaposlenja osobno zalaganje.
Cilj radionice je pomoći mladim ljudima kako bi pravodobno prepoznali aktualnu situaciju na tržištu rada
pa samim time i prilagodili svoja razmišljanja i stavove
prema zapošljavanju, što je osobito značajno kada mladi ljudi traže svoje prvo zaposlenje. Upravo u tom smislu radionica im je pružila praktična iskustva kako i gdje
tražiti posao; kako napisati životopis; kako razgovarati
s potencijalnim poslodavcem; kako zadržati zaposlenje; kako napredovati na radnom mjestu te kako izbjeći
dužnički odnos zbog nerealnog gospodarenja osobnim
dohotkom. Zbog toga što je najveća prepreka rješavanja
bilo kakvog problema nerealno razumijevanje opće situacije, radionica je u jednostavnim crtama objasnila aktualne i buduće uvjete na tržištu rada, u svijetu i u Republici Hrvatskoj; razliku između državnog i privatnog
Učionica Udruge mladeži Roma jedva je primila sve
zainteresirane
ROMANO ČAĆIPE
PREDIZBORNO ZANOVIJETANJE
Svi smo mi Cigani
Desetljećima, ako ne i duže, Rome prati glas da su neradnici koji jedino znaju
krasti i prositi. Kroz ne baš sretnu povijest i nomadski život, na ovom našem
podneblju i sami su donekle kumovali
takvoj percepciji. Teško se distanciraju od tradicije koja ih sputava da kvalitetnije porade sami na sebi. Tu u
prvom redu mislim na obrazovanje. No, bez obzira na objektivne i subjektivne okolnosti, zar je
moguće da se toliko razlikuju od
svih nas iz drugih etničkih skupina. Je li moguće da su etikete
poput: neradnik, lopov i prosjak
rezervirane isključivo za Rome?
Ne! Odgovorno tvrdim. Svi smo
mi ispod kože jednako krvavi.
Neki dan, u kafiću, slušam dva
sredovječna gospodina kako uz
piće bistre politiku. A, i što bi
drugo? To nam je navada. Za
politiku, nogomet i žene svi smo
eksperti. Tako jedan od dotične
gospode, nostalgično ustvrdi da
su i oni, aludirajući na jugo vrijeme, krali, ali su i nama dali…
Umalo se nisam uključio u diskusiju. Da, oni, i ako su krali, radili su to laganini, vjerojatno zato
što su bili uljuljkani u uvjerenje,
pogotovo dok je Tito bio živ, da
je njihovo dok je svijeta i vijeka. Kada je
nastupilo višestranačje, svi, a pogotovo
pretendenti na vlasti, bili su svjesni da ničija ne gori do zore. Stoga, druže, dok si
na vlasti, potkoži se ako kaniš postati gos-
podin. I bi tako. Ranih devedesetih, prvi,
inaugurirajući dvjestotinjak odabranih,
slavodobitno je uskliknuo, „IMAMO HRVATSKU“. I bi volja njegova. Preko noći,
ono što su milijuni stvarali pola stoljeća,
a što se zvalo društveno, postade njihovo. Tvornice su kupovane za kunu. Vrag
tike ubili rad i stvorili prosjake. Dakle, krađa „gospode“ , koja je Lijepu Našu devastirala gore od velikosrpske agresije. Sad
se pitam, kome pripadaju epiteti: lopov,
prosjak, neradnik? Čemu se nadati? Sudeći po kampanji, koja je u samom startu
dosegla zonu sumraka, ne sluti na dobro.
Jagmu za glasovima najjednostavnije ću opisati stihovima:
FANFARE, TRUBE I ZVONA
ZVONE
PARADA SMEĆA KREĆE SAD,
ZEMLJA U BIJEDU TONE,
SUDBINU NAM KROJI
SVE SAMI GAD.
Da bi se išta promijenilo na bolje, valjalo bi iskoristiti priliku
koja nam se uskoro nudi. Treba izaći na izbore. Što bude veći
odaziv, suzit će se prostor za muljažu. Osim toga, samim tim što
smo nekome dali svoj glas, stječemo pravo na kritiku. Dosadašnje iskustvo je pokazalo da su jedino „ZNA SE BOJOVNICI“ do
jednog izlazili na birališta, mnogi
čak i dva puta, samo da bi se dodvorili voljenom vođi. Svi ostali
bili su nonšalantni. Uz otrcane
alibije, tipa „Što moj glas može
promijeniti?“ „Za koga da glasam,
svi su isti?"... Dovoljna je bila kiša
da ih omela.
Ako se i sad budemo isto ponašali i u budućem sazivu Sabora možemo očekivati
mnoštvo cigana, a samo jednog ili ni jednog ROMA.
PREMDA RAZLIČITI,
SVI SMO ISTI
Alija Mešić na Radionici
sektora; činjenicu da većina država smanjuje broj zaposlenika, te ne upošljava nove te činjenicu kako se sve veći
broj radnih mjesta nalazi u privatnom sektoru.
Ključno pitanje za svakog odraslog pojedinca jest
mogućnost ostvarenja prava na rad, te time ostvarenje
osobnog dohotka, odnosno primanja. Ali ako je nešto i
zajamčeno zakonom, to ne znači da je isto ujedno i ostvarivo u gospodarskom smislu. U sklopu ove radionice
organizirano je izlaganje na tu temu od strane djelatnice
Ureda za ljudska prava Republike Hrvatske.
Potrebno je razlikovati ljudska prava kao generalnu
kategoriju od individualnih materijalnih mogućnosti.
Osobe koje ne raspolažu primanjima uvijek imaju teškoće u ostvarenju ljudskih prava, iz jednostavnog razloga što svojim radom ne doprinose društvu, a društvo ne raspolaže dovoljnim sredstvima da plaća sve
troškove pojedinca, bez obzira na političko uređenje
neke države. Ljudska prava pripadaju u generalne kategorije, dakle riječ je o pravima koja bi trebala postojati i
postoje ukoliko društvo može ista i ostvarivati. Ali ako
je nešto i zajamčeno zakonom, to ne znači da je isto
ujedno i ostvarivo u gospodarskom smislu. Potrebno je
razlikovati teoriju od prakse. U tom smislu, uz pomoć
Ureda za ljudska prava Republike Hrvatske, u sklopu
ove radionice organizirano je izlaganje na tu temu od
strane djelatnika Ureda.
Radionicu je omogućila tvrtka Holcim Hrvatska.
ROMSKA ISTINA
D
PIŠE:
IVO MARTINOVIĆ
odnio titulara, nevolja je što je tim činom
nastala ogromna vojska obespravljenih
radnika, dovedenih na prosjački štap. Da
pojednostavim, lopovi su uz pomoć poli-
Suradnja Grada Zagreba s Vijećem romske
nacionalne manjine Grada Zagreba
ana 26. 9. 2011. godine održan
je sastanak na temu nastavka
suradnje romse zajednice Grada Zagreba s tijelima Grada Zagreba. Sastanku su bili nazočni gradonačelnik Grada Zagreba, Milan
Bandić, predstavnici Grada Zagreba zaduženi za pitanja nacionalnih
manjina, gospođa Knorr i gospodin
Zaninović, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba, gospodin Neđatin Kamberovski, član vladinog povjerenstva
za praćenje nacionalnog programa
za Rome u RH, član Vijeća romske
nacionalne manjine Grada Zagreba
i predsjednik udruge Roma Grada
Zagreba i zagrebačke županije gospodin Alija Mešić, te daljnji suradnici i aktivisti.
S obzirom na to da je u srpnju 2011.
izabrano članstvo aktualnog Vijeća
romske nacionalne manjine Grada
Zagreba, tema ovog sastanka odnosila se na sljedeće korake potrebne
s ciljem suradnje i aktivacije potencijala, posebice potencijala pretpristupnih fondova Europske unije
namijenjenih razvoju civilnog društva i podršci nacionalnim manjinama. Dogovoreno je da se u najskorije vrijeme održi sljedeći sastanak s
ROMANO ČAĆIPE
prezentacijom potencijalnih mogućnosti apliciranja spram EU fondova,
te potrebom da se napravi inventura stvarnog stanja, dakle stvarnog rada raznih nedržavnih udruga
koje se deklarativno bave pitanjima
Roma na području Grada Zagreba,
a s ciljem da se suradnja i eventualna materijalna pomoć usmjeri na
one udruge koje uistinu raspolažu
stvarnim programima i konkretnim
rezultatima, te da se na taj način
rastereti Gradska uprava od onih
udruga koje isključivo traže materijalna sredstva, ali nemaju rezultate
niti reference svog rada.
ROMSKA ISTINA
13
REAGIRANJA
REAGIRANJA
14
Izrada novog
nacionalnog programa za Rome
21. međunarodna sjednica
Upravnog komiteta Dekade Roma
D
Republika Makedonija, kao predsjedavajuća Dekade Roma, organizirala je od 28. 9. do 1. 10. ove godine u Skoplju, 21. sjednicu
međunarodnog Upravnog komiteta. Na sjednici su prisustvovale
sljedeće države članice Dekade Roma: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Čehoslovačka, Mađarska, Makedonija, Crna Gora, Rumunjska, Srbija, Slovačka i Španjolska
ana 15. studenog 2011. u Maloj vijećnici Hrvatskog sabora, Trg sv. Marka 6, održan je okrugli
stol o izradi Nacionalnog programa za Rome u
organizaciji Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske.
Podsjetimo čitatelje, kako se nalazimo u drugoj polovici trajanja Europskog projekta „Dekada Roma 2005.
– 2015.“ u sklopu kojeg je Europska unija odredila
značajna materijalna sredstva kao podršku naporima
lokalnih zemalja poput Hrvatske u provedbi njihovih
nacionalnih programa namijenjenih romskim nacionalnim manjinama.
Novi nacionalni program za
Rome u Republici Hrvatskoj
treba zamijeniti prethodni,
napravljen 2003. godine. Novi
nacionalni program za Rome
treba voditi brigu o raspodjeli
60 milijuna kuna iz državnog
proračuna tijekom sljedećih
10 godina, te ujedno voditi
brigu o dodatnim sredstvima
namijenjenih Romima, a koja
su dostupna od strane međunarodne zajednice.
određene nepravilnosti. Konkretno, bivši saborski
zastupnik Nazif Memedi bez savjetovanja s drugim
predstavnicima Roma dovodi na sastanke anonimne
osobe koje bi trebale sudjelovati u radu ovih radnih
skupina iako za to ne postoji autorizacija ni jednog
tijela koje ima mandat za ova pitanja. Nadalje, nejasno je tko je točno određivao koji će romski predstavnici sudjelovati u radu koje radne skupine, tako
da već sada vidimo nelogičnosti. Romski aktivisti sa
15, 20 godina aktivističkog staža, koji surađuju sa
ministarstvima, gradskim i županijskim upravama te
međunarodnim organizacijama, umjesto da budu uvršteni
u ona radna tijela za koja su
optimalni, uvršteni su u radna
tijela koja se bave teoretskim
pitanjima.
Novi nacionalni program za
Rome u Republici Hrvatskoj
može donijeti poboljšanja za
situaciju Roma u Lijepoj Našoj isključivo ako je već pri samoj izradi novog nacionalnog
plana dana pažnja da se u isti
novi plan uvrste stvarni prioriteti.
Prilikom izrade prethodnog
Novi nacionalni program za
programa 2002. i 2003. goRome razmatra 6 odvojenih
dine, romske predstavnike
područja od značaja:
se pitalo tko će sudjelovati u
kojoj radnoj skupini. Naža1. Uključivanje u društveni i
lost, ove godine romske se
politički život
predstavnike ništa nije pitalo.
2. Statusna prava, nediskriPRIPREMIO:
Među stvarnim prioritetima
minacija i pravna pomoć
jest ujedno činjenica kako je
3. Obrazovanje i šport
ALIJA MEŠIĆ
nužno da se konačno povede
4. Socijalna i zdravstvena začlan Vladinog povjerenstva za
pitanje o Romima koji žive u
štita
praćenje provedbe nacionalnog
Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj
5. Prostorno uređenje i staprograma za Rome
županiji, s obzirom na to da
novanje
6. Zapošljavanje i uključivanje u gospodarski život. na tom području živi najveći broj Roma u Republici Hrvatskoj. Samim tim, logičan je prioritet da se
Za svako područje formirana je zasebna radna sku- u predstojećem razdoblju konačno projiciraju matepina u kojoj se nalaze predstavnici ministarstava i rijalna sredstva urbanim Romima, a ne da se samo
ureda koji su zaduženi za ista pitanja te predstavni- vodi briga o ruralnim Romima. Nadamo se kako će
ci Roma, neovisni stručnjaci i drugi. Želimo napo- novi nacionalni program biti usklađen s realnostima
menuti kako je izrada novog nacionalnog programa stvarne situacije o stanju romske manjine u Republiza Rome tek započela, ali već na početku uočavamo ci Hrvatskoj.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
U
ime Ministarstva za ljudska
prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, sjednici međunarodnog Upravnog komiteta prisustvovali su: pomoćnica ministra mr. sc.
Saliha Đuderija, stručni savjetnik
Ljiljana Šantić i Hedina Sijerčić, koordinator za Rome BiH. Sjednici
međunarodnog Upravnog komiteta
u ime bosanskohercegovačkog tima
prisustvovali su i Sanela Bešić, članica Decade Watch kao i Dervo Sejdić, OSCE monitor za Rome. Teme
diskusija na sjednici Upravnog komiteta bile su: Prezentacija plana
predsjedavanja Republike Makedonije, Nacionalni akcijski planovi
i strategije – prezentacija EU strategije za integraciju Roma do 2020.
godine, Aktivnosti Vijeća Europe
za Rome i važnost prikupljanja podataka, Izvještaj Nacionalnih koordinatora o implementaciji akcijskih
planova u 2011. godini, Fond Decade Trust, Doprinos civilnog društva
u implementaciji Dekade uključenja
Roma 2005.-2015., Trenutna financijska situacija Sekretarijata Dekade i mogućnosti daljeg financiranja,
Preliminarni rezultati istraživanja
stambenog zbrinjavanja Roma u regiji. Republika Makedonija prezentirala je plan rada tijekom perioda
predsjedavanja, tj. od lipnja 2011.
do lipnja 2012. godine. Prvog dana
zasjedanja međunarodnog Upravnog komiteta zaključeno je kako
je prošlo šest godina od postojanja
Dekade i kako je potrebno pojačati aktivnosti na području planiranja
sredstava u budžetima država, članica Dekade, na radu na socijalnoj
uključenosti Roma, na uspostavljanju efikasnog sistema koordinacije
aktivnosti, na uspostavljanju realističnih ciljeva i na kvalitetnijoj koo-
peraciji donatora koji trebaju pratiti
programe Dekade. Mnogi sudionici
u diskusiji zaključili su kako Dekada
ima polovičan uspjeh i opisali su to
izrazima ”pola puno, pola prazno’’.
Zaključeno je kako je potrebno da
tri države, koje još trebaju predsjedavati (Makedonija, Hrvatska i Crna
Gora), usuglase stavove što je potrebno i moguće prioritetno uradi-
PRIPREMILA:
HEDINA SIJERČIĆ
ti u sljedeće tri godine do završetka
Dekade. Predstavnik Svjetske banke
složio se kako je Dekada imala polovičan uspjeh u odnosu na prethodne planove. Napredak postoji, ali je
nedovoljan. Predstavnici romskog
civilnog društva istaknuli su hitnu
potrebu reagiranja na događaje protiv Roma u Bugarskoj i zahtijevali održavanje posebne radionice na
temu sigurnosti Roma. Mnoge zemlje, članice Dekade Roma, završile
su ili su u procesu realizacije reviziROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
je Akcijskih planova s ciljem realnijeg planiranja aktivnosti i budžeta.
Predstavnica Bosne i Hercegovine,
gđa Saliha Đuderija prezentirala je
aktivnosti Bosne i Hercegovine na
realizaciji Akcijskog plana za rješavanje problema Roma. Istaknula je
potrebu primjene socijalne strategije
za sve socijalno isključene kategorije stanovništva i informirala kako će
BiH početi reviziju Akcijskog plana
krajem ove godine. U diskusijama je
istaknuta potreba većeg informiranja Roma na lokalnom nivou kao
i pitanje “kako Dekadu spustiti na
nivo lokalne zajednice’’. Gđa Tunde
Buzetzky, sekretarica Dekade u Budimpešti, informirala je prisutne o
teškoj financijskoj situaciji Dekade
te s činjenicom kako se Sekretarijat već sada suočava s problemima
financiranja planiranih aktivnosti.
Zamolila je, još jednom, članice Dekade da uplate obaveznu članarinu
od 20.000 EUR, među kojima je i
Bosna i Hercegovina. Zaključeno je
kako će Sekretarijat Dekade pripremiti informaciju i prijedlog rješavanja financijske situacije i dostaviti
svim zemljama članicama na izjašnjavanje. Sudionicima su podijeljeni izvještaji Decade Watch-Results
2009., u kojima je Bosna i Hercegovina na prvom mjestu u oblasti
stambenog zbrinjavanja Roma, na
4. mjestu u području zapošljavanja i
zdravstvene zaštite i na trećem mjestu u području obrazovanja. Delegacija Bosne i Hercegovine je raspravljala više puta i prezentirala rad na
rješavanju problema Roma i implementaciji Akcijskog plana. Posebno su istaknuti pozitivni rezultati u
procesu angažiranja Roma koordinatora, kao i u stambenom zbrinjavanju Roma.
15
REAGIRANJA
REAGIRANJA
DOGAĐAJI
16
U
Međunarodna unija Roma
Uniunea Internationala Romilor
Varšavi 3. i 4. listopada održan
je sastanak OESS-a država pod
nazivom “Stavljanje veličine
ljudske prirode” na pitanja Roma u
Europi. Sastanku su nazočile vodeće organizacije Roma u zemljama
članicama OESS-a. Međunarodnu
romsku uniju (IRU), zastupalo je
izaslanstvo na čelu s predsjednikom
organizacije, Stanislawom Stankiewiczem i potpredsjednikom Florinom Cioabaom. U svom je govoru,
potpredsjednik IRU-a oštro osudio
ekstremističke manifestacije protiv
Roma, te zatražio njihovu zaštitu u
O
svim državama članicama OESS-a.
U isto vrijeme zatražio je od vlasti u
svim državama članicama da se oštro kazne politički lideri ili političke organizacije koje koriste mržnje
i nasilja prema Romima u svojim
kampanjama. Također, na plenarnoj je sjednici Florin Cioaba osudio
medije koji promiču mržnju i nasilje
protiv Roma. Florin Cioaba zahvalio
je OSCE državama, jer su oduvijek
bile s Romima, ali i pokazao nezadovoljstvo činjenicom da se u nekoliko država članica te organizacije u
posljednje vrijeme dogodilo nasilje
nad Romima. Također, u plenarnoj
sjednici OESS-a Florin Cioaba je
rekao kako se Rumunjska suočavala
tijekom 1991-1995 s inter-etničkim
sukobima, ali da su rumunjske vlasti bile u mogućnosti upravljati tim
sukobima i osuditi manifestaciju etničke mržnje i ekstremizma.
Predstavnici Roma svih organizacija na sastanku u Varšavi dogovorili
su da će poštovati intervencije IRU
lidera u vezi s ekstremnim i nasilnim manifestacijama protiv Roma u
Bugarskoj.
Međunarodna unija Roma
International Romani Union
Uniunea Internationala a Romilor
n days of 3 and 4 October at
Warsaw was held the meeting of OSCE States titled
“Putting the size of human nature” on Roma issues in Europe.
The meeting was attended by
leading organizations of Roma in
the OSCE member countries. International Romani Union (IRU)
was represented by a delegation
led by the President of the organization, Stanislaw Stankiewicz and
Vicepresident Florin Cioaba. Florin Cioaba spoke both in work and
in plenary meetings prior.
In his speech, the Vice President of
IRU strongly condemned extremist manifestations against Roma,
and demanded their protection in
all OSCE member states. At the
same time he asked the authorities in all Member States to punish harshly those political leaders
or political organizations which
are using hate and violence against
Roma in order to make their campaign Also in the plenary session
Florin Cioaba condemned the articles in the media which promote
hate and violence against members
of Roma. Florin Cioaba thanked
the OSCE states because they have
always been with Roma, but also
showed dissatisfaction with the
fact that in several Member States
of the organization happened late-
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ly demonstrations and violence
against Roma. Also in the plenary
session of the OSCE Florin Cioaba
said that Romania has faced during the 1991-1995 with inter-ethnic conflicts, but that the Romanian authorities were able to manage
these conflicts and to condemn
any manifestation of ethnic hatred
and extremism.
Roma representatives of all organizations present at the meeting in
Warsaw agreed and appreciated the
interventions of the IRU leaders in
connection with extremist and violent manifestations against Roma in
Bulgaria.
International Romani Union
K
Diskriminacija i negativni diskurs
protiv Roma i Sinta mora prestati
ATALIN BARSONY, izvršna
direktorica zaklade Romedia, govori o ulozi medija u
borbi protiv negativnih stereotipa prema Romima tijekom OESS-ove godišnje konferencije o
ljudskim pravima, održane u Varšavi, 5. listopada 2011.
Vlade zemalja sudionica OSCE-a
hitno moraju suzbiti upornu diskriminaciju i negativan stav u javnom i političkom diskursu usmjeren prema Romima i Sintima, koji
su nažalost, česte mete predrasuda, rekla je sudionicima na OESSgodišnjoj konferenciji o ljudskim
pravima održanoj u Varšavi 5. listopada ove godine. “Uočavamo
sve veći broj prijavljenih incidenata koji uključuju populističke političare koji koriste Rome i Sinte kao
žrtvene jarce u javnim govorima
kako bi dobili podršku izbornog tijela“, rekao je prvi zamjenik direk-
tora ODIHR-a Douglas Katalyn
Wake. “To potencijalno Barsony,
može eruptirati u otvo- izvršna
rene sukobe.” U zajed- direktorica
ničkom priopćenju 30 zaklade
romskih aktivista iz ci- Romedia
jele Europe upozoreno
je da u mnogim slučajevima, negativne stereotipe o Romima podržavaju i sami mediji.
“Vrlo često svjedoci smo odvratnih,
populističkih anti-ciganskih retorika
javnog mnijenja koje koriste ne samo
ekstremističke stranke, već i glavne
stranke“, navodi se u priopćenju.
Posebni predstavnik za pitanja
Roma i glavni tajnik Vijeća Europe Jeroen Schokkenbroek, rekao
je kako neprijateljski i provokativni javni diskurs o Romima i Sintima
produbljuje međunacionalnu napetost i održava predrasude. Pozivajući se na slučajeve poticanja na mržnju protiv Roma, rekao je kako je
“brza i odlučna akcija potrebna ne
samo da se krivci privedu pravdi,
već i kako bi se izbjegle eskalacije”.
Sudionici su naglasili potrebu da se
u potpunosti provede plan OESSove akcije za poboljšanje položaja
Roma i Sinta te da se nastavlja rad
kako bi se zatvorile gospodarske i
socijalne razlike između Roma i
Sinta, s jedne strane, i šireg društva
u zemljama u kojima žive, s druge
strane.
Link: http://www.osce.org/
odihr/83627
Discrimination and negative discourse
against Roma and Sinti must stop
K
ATALIN BARSONY, Executive Director of Romedia
Foundation, speaks at a side
event on the role of the media in
countering negative stereotypes
against Roma during the OSCE’s
annual human rights conference,
Warsaw, 5 October 2011.
Governments in OSCE participating States urgently need to tackle
persistent discrimination and negative public and political discourse
targeting Roma and Sinti. They are
unfortunately frequent targets of
prejudiced portrayals by politicians
and public officials, said participants at the OSCE’s annual human
rights conference in Warsaw on 5
October. “We observe an increas-
ing number of reported incidents
involving populist politicians who
scapegoat Roma and Sinti in their
public speeches to gain electoral
support,” said ODIHR First Deputy Director Douglas Wake. “These
developments have the potential to
erupt into open conflicts.” A joint
statement by 30 Roma activists from
across Europe warned that, in many
instances, negative stereotypes of
Roma are supported by the media. “Very often we witness hateful,
populist rhetoric that caters to anti-Gypsy public opinion being used
not only by extremist parties, but
by mainstream ones,” the statement
said. Jeroen Schokkenbroek, the
Council of Europe Secretary General’s Special Representative for Roma
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Issues said that hostile and provocative public discourse concerning
Roma and Sinti deepens inter-ethnic tensions and perpetuate prejudices. Referring to instances of incitement to hatred against Roma, he
said that “quick and decisive action
is needed not only to bring culprits
to justice but also to avoid escalation.” Participants underlined the
need to fully implement the OSCE
Action Plan on Improving the Situation of Roma and Sinti in continuing work to close the economic and
social gaps between Roma and Sinti,
on the one hand, and wider societies in the countries in which they
live, on the other hand.
Link: http://www.osce.org/
odihr/83627
17
REAGIRANJA
REAGIRANJA
DOGAĐAJI
18
IZVOR: http://www.emedjimurje.hr
Romska djeca u Hrvatskoj izložena
najgorim oblicima dječjeg rada
Američko Ministarstvo
rada objavilo je izvješće o
dječjem radu u 140 zemalja
svijeta uključujući Hrvatsku
A
Već u petom razredu
odustaju od školovanja
J
ednog dana tata i mama više
nisu imali novčiće da bi kupili
djeci kruh. Imali su dvoje dječice, Ivicu i Maricu, koju su odlučili povesti u šumu i tamo ih ostaviti - priča odgojiteljica Dragica
Kraljić u koju gleda 13 pari znatiželjnih očiju. Od njih 13, samo deset
razumije o čemu govori, a ostali čekaju da im rečenice s hrvatskog na
romski prevede Romana Vurušić,
romska pomagačica u predškoli u
Pribislavcu, koju polazi 27 mališana
u dvije smjene. U maloj neobilježenoj prostoriji u prizemlju zgrade u
središtu naselja, skupina Ježići (Harik na romskom) uči hrvatski jezik i
priprema se za polazak u školu iduće školske godine. Rosana, hajde
sad ti ispričaj sama bajku o Ivici i
Marici, ali na romskom jeziku, poziva odgojiteljica šestogodišnju Rosanu Oršuš, koja jedina među troje
djece govore hrvatski, a jedina zna
i čitati. Kod kuće razgovaramo na
hrvatskom jeziku. Mama je nauči-
la čitati i mene i braću - kaže djevojčica koju su ostali mirno slušali.
Statistika im ne ide u prilog. Od
1500 romske djece upisane u prvi
razred svega njih 15 posto završi osnovnu školu, a u srednju školu upiše se svega četiri posto. Prva
“selekcija” je nakon četvrtog razreda jer se u peti upiše tek svako treće dijete. Kako bi djecu pripremili
za polazak u školu, u Međimurskoj
županiji drugu godinu za redom
organiziraju predškolu. U 12 grupa
više od 200 mališana uče socijalne i druge vještine i hrvatski jezik.
Program se provodi u Pribislavcu,
Orehovici, Kotoribi, Maloj Subotici, Kuršancu, Macincu, Podturnu
i Murskom Središću i besplatan je
za sve. Velik broj djece tek u predškoli prvi put vidi WC školjku i uči
kako obavljati nuždu u kupaonici,
a ne vani na otvorenom. Sad već
znaju i da prije jela treba prati
ruke - kaže pomagačica u predškoli R. Vurušić. Odgojiteljica Kraljić s
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
romskom djecom radi osam godina i primjećuje napredak. Mlađi
roditelji više brinu o djeci i šalju ih redovito u vrtić i u školu.
Što su roditelji stariji, to su veći
problemi. U ovoj grupi već vidim
nekoliko djece koja neće doći do
osmog razreda jer dolaze zapušteni. Na žalost, oni će prekinuti
školovanje i prepustiti se ulici kaže D. Kraljić. Uzima novu slikovnicu u ruke i čita. Na hrvatskom.
Djeco, kako moramo doma razgovarati? Na hrva..., hrvatskom.
Tako je, kod kuće bi trebali govoriti hrvatski - govori djeci. Duje,
Ines, Kelli, Valentina, Rosana, Đuliano, Nikolina, David... Mališani
su to koji će nakon nekoliko mjeseci predškole, tijekom koje teško da
mogu svladati hrvatski jezik, s ostalom djecom sjesti u školske klupe.
- Djeco, tko je pokušao pojesti
Ivicu i Maricu? - pitala je teta Dragica. Klinci je gledaju. Rosana je podigla ruku.
merička vlada objavila je izdvajanje 32 i pol milijuna dolara pomoći u zajmovima kako bi se pomoglo djeci diljem svijeta koja rade u opasnim uvjetima te kako bi se utvrdili propusti zbog kojih su djeca
u opasnosti. Gotovo polovina od te svote odlazi na Filipine gdje djeca sudjeluju u najgorim oblicima rada u
proizvodnji šećerne trske. Istodobno, američko Ministarstvo rada objavilo je izvješće o dječjem radu kojim
je obuhvaćeno 140 zemalja uključujući i Hrvatsku.
U dijelu izvješća američke vlade koje se odnosi na Hrvatsku posebni naglasak stavlja se na situaciju s romskom djecom. Vlada je primijenila nekoliko socijalnih
programa usmjerenih na romsku djecu i obitelji s niskim primanjima. Pa ipak, stoji u izvješću, djeca, a poglavito ona iz romske zajednice i dalje se nastavljaju
Hati Eminović,
predsjednica udruge
Zlatno romsko srce
O
snovala sam Udrugu Zlatno romsko srce za
obrazovanje djece nacionalnih manjina i deložirana sam iz svoje kuće nakon 40 godina života i ulaganja. U toj sam kući provela cijeli svoj život
zajedno sa svojom obitelji. 14. veljače ove godine deložirana sam zajedno sa svojom djecom i sav mi je
namještaj pa tako i dječje igračke bačen na smeće.
O tom događaju obavijestila sam našeg zastupnika
gospodina Memedija, koji nije htio sa mnom razgovarati ni na telefon. Niti do dana današnjeg nitko se
nije javio niti je ikada poslao ikakav dopis o mom
slučaju. Valjda gospodin Memedi ne razlikuje mržnju i posao, ja ne znam kakav je to zastupnik ako
po Zakonu ne radi svoj posao. Zvala sam gospodina
Kemala koji također nije imao vremena, pa se onda
pitam zašto su takvi zastupnici na takvim položajima. Sami smo si za to krivi. Zato bih molila Vladu
kao i naše Rome da daju glas onima koji će časno i
pošteno odraditi svoj posao, jer svi obećavaju prije
nego što zasjednu u fotelje, a kada se udube u fotelje
više ne poznaju sirotinju i kupuju glasove, a kupovati
ih mogu jer imaju novaca. Ne treba odmoći onome
koji treba pomoć.
ROMANO ČAĆIPE
iskorištavati u najgorim oblicima dječjeg rada uključujući poljoprivredu i prisilno prošenje. Takva djeca izložena su nizu opasnosti, od velikih vrućina i pesticida pa
do dolaženja u kontakt s kriminalnim elementima. Prema nekim izvješćima - navodi se dalje u izvješću - Hrvatska je, iznimno rijetko, destinacija, izvor i tranzitna
zemlja za djecu koju se krijumčari u svrhu seksualne
eksploatacije.
U dokumentu američke vlade navodi se da hrvatski Zakon o radu predviđa istraživanje radnih uvjeta maloljetnika kako bi se ustanovilo rade li u opasnom okruženju. Državna inspekcija ima 111 inspektora koji,
među ostalim, trebaju istraživati slučajeve ilegalnog
zapošljavanja maloljetnika. U prvih šest mjeseci 2010.,
stoji u izvješću američkog Ministarstva rada, izvršeno
je 3,670 inspekcija, a u četiri slučaja upošljavanja maloljetnika utvrđeno je kršenje zakona. Njihovi poslodavci
kažnjeni su novčano.
Hrvatska vlada nastavlja provoditi nekoliko programa
kojima se želi suzbiti prisilno prošenje romske djece u
romskoj zajednici tako što bi oni pohađali školu. Također, Hrvatska sudjeluje u „Desetljeću uključivanja
Roma od 2005. do 2015.“, regionalnom programu kojim
se želi unaprijediti društveni status i društvena zastupljenost Roma. Pored toga, hrvatska vlada nadoknađuje troškove predškolskog odgoja i obrazovanja romskoj
djeci, a tijekom protekle godine povećan je i broj školarina za romsku djecu“, navodi se u izvješću američkog
Ministarstva rada.
IZVOR: http://www.voanews.com
Romska djeca iskorištavaju se u najgorim oblicima rada
ROMSKA ISTINA
19
ROMSKI JEZIK
ROMSKI JEZIK
20
JEZIK ROMA U ZAGREBU I HRVATSKOJ
AUTOR:
NIKOLA RAŠIĆ
V
eći dio hrvatske romske populacije živi u gradovima,
a najviše ih je vjerojatno u
glavnom gradu. Točan broj teško
je precizno utvrditi (vjerojatno
se radi o oko 100 000 Roma u Republici Hrvatskoj), ali sasvim sigurno u Zagrebu živi više tisuća
Roma, što ih zasigurno čini najvećom jezičnom manjinom na
području grada. Najveći dio zagrebačkih Roma govori romskim
jezikom, a samo manji dio hrvatskim, albanskim, makedonskim,
rumunjskim ili nekim drugim
neromskim idiomom, kao jedinim jezikom, osim hrvatskog.
Gotovo svi zagrebački Romi
dvojezični su (u kombinaciji s
lirvatskim), ali standardnim hrvatskim zapravo najčešće ne vladaju dovoljno dobro zbog manjka
obrazovanja i posebno zbog nedostatnih i jednostranih kontakata s većinskim stanovništvom.
Koje dijalekte, u kojim omjerima i na kojim prostorima Romi
u Hrvatskoj i Zagrebu govore,
zapravo ne znamo pouzdano jer
o tome nema studija i izvora na
koje bismo se mogli pozvati. Zapravo, bilo bi jako korisno jedno
takvo istraživanje jednom izvesti. U međusobnoj komunikaciji Romi najčešće koriste romski
jezik, ali kod mnogih Roma primjetna je stalna tendencija opadanja jezične kompetencije na
romskom, zbog sve većeg upliva
kako hrvatskoga tako i drugih
jezika, ali i zbog susreta s različitim romskim govorima koji nisu
uvijek besprijekorno razumljivi
svim sudionicima u komunikaciji. Tako se Romi u Zagrebu (kao
i inače u Hrvatskoj i u mnogim
drugim sredinama) nalaze u izuzetno nepovoljnoj sociolingvističkoj situaciji: jezikom okoline
Treba li nam romski rječnik, i kakav?
ne uspijevaju ovladati u zadovoljavajućoj mjeri, a vlastiti im
jezik nije dovoljno osposobljen
za suvremene društvene potrebe, prije svega pisane i na pismu
utemeljene moderne civilizacije,
te se od njega otuđuju i udaljuju. Romski je jezik, dakle, prvenstveno usmeni medij. U pisanoj
civilizaciji to znači pisati povijest na vjetru. Rijeke lete, zapisi
ostaju. U slučaju većine, manjinski odgovor na ovakvu situaciju
jasan je i nedvosmislen: treba intenzivirati obrazovanje na jeziku
manjine, i proširiti područja korištenja manjinskoga jezika. No,
kao što je općepoznato, u slučaju Roma to je lakše reći nego
provesti u djelo. Velik broj odraslih Roma funkcionalno je nepismen, a mnogo djece često nije
obuhvaćeno školovanjem. Ako u
nekim sredinama romska djeca
pohađaju škole to je isključivo na
jeziku okoline, jer nema kadrova i priručnika na njihovu jeziku. Ako pak u nekim sredinama
i postoji dobra volja za promjenu situacije; ako se možda i nađu
kadrovi - bilo romski bilo neromski, ponovno ostaje problem
priručnika bez kojih se malo što
da uraditi. I na kraju se najčešće
ništa i ne učini, a romski narod i
dalje ostaje u svom bezizlaznom
začaranom krugu socijalne marginalnosti i besperspektivnosti.
Jezik bez rječnika
U romskoj populaciji nagomilalo
se toliko različitih socijalnih problema, od kojih jezični sigurno
nije najvažniji, ali je svakako naj-
Gotovo svi zagrebacki Romi dvojezicni su (u kombinaciji s lirvatskim), ali
standardnim hrvatskim najcešce ne vladaju dovoljno dobro zbog manjka
obrazovanja i nedostatnih kontakata s većinskim stanovništvom
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
neizbježniji jer se emancipacija
kao neodložna zadaća koja se postavlja i pred Rome i pred društvo, može ostvariti samo kroz jezik, a prava emancipacija može se
ostvariti samo putem materinjeg
jezika. U tom je smislu prvi korak
u emancipaciji zagrebačkih Roma
izrada rječnika materinjeg narječja, i to je jedan od osnovnih ciljeva
koje si je postavila romska populacija grada Zagreba. U ovome bismo osvrtu željeli podrobnije opisati neke aspekte ovoga izuzetno
važnoga pothvata, koji su inicirali Alija Mešić i Šemso Avdić, čiji
je rad rezultirao sabirom prvoga
korpusa osnovnoga rječnika od
oko 2500 jedinica. Nakon stručne
lingvističke obrade, koja je pripala u zadatak autoru ovoga prikaza,
rječnik bi bio prikladan za korištenje u predškolskom i školskom
radu s romskom djecom u Zagrebu i drugim mjestima Hrvatske.
Time bi se Hrvatska svrstala u red
sve većega broja zemalja u kojima
postoji neki oblik pedagoškog
rada na romskom. Da bi rječnik
po svome ustroju i sastavu što
potpunije služio ciljanoj namjeri, najvažnije je pitanje bilo donijeti odluku o narječnoj osnovici
od koje će se polaziti. Pri tome
se polazilo od stava da rječnik
smjeran za uporabu na nižim razinama obrazovanja, dakle za rad
s malom djecom, treba biti temeljen na narječju bliskom toj djeci, te je trebalo prosuditi koje bi
to narječje moglo biti. Takav bi
rječnik, dakle, prvenstveno trebao biti (p)opis jezičnoga izraza
te djece, nešto u čemu će se djeca lako prepoznati i s čim će se
moći lako izraziti. U sljedećim riječima nastojat ćemo obrazložiti
osnovne postavke izbora na kojima se ovaj rječnik zasniva. Romi
u Hrvatskoj i u Zagrebu govore
pretežno romskim jezikom (romam chib, xomani, romanes),
koji pripada novoindijskoj skupini indoeuropske porodice jezika,
i srodan je hindskom, urdskom,
pendzapskom,
gudzeratskom,
21
22
ROMSKI JEZIK
ROMSKI JEZIK
radzastanskom, sindskom i drugim novoindijskim jezicima, čiji
je najstariji zabilježeni oblik sanskrt. Preci europskih Roma potječu iz sjeverozapadne Indije. U
tom je smislu – kao član indoeuropske porodice, odnosno indo-iranske potporodice - romski
jezik srodnik balto-slavenskih
jezika, pa time i hrvatskoga. On
nam svjedoči o dnevnoj prisutnosti pradavne povijesti lirvatskoga i drugih naroda s kojima
Romi žive, o vezama s Indijom
i vlastitim drevnim indo-iranskim naslijeđem: Romi su Indijci među nama, indijski oblik nas
samih i predstavljaju nositelje zajedničkoga kulturnoga bogatstva
koje svakako treba sačuvati. A u
prvom redu, treba početi od jezika, kao izraza i nositelja te kulture. Zanemariti romsko među
nama znači zanemariti i vlastitu
kulturu. Njegovati ono romsko
među nama, kojim su nas povijesne prilike obdarile, znači dodati nov sloj hrvatskoj kulturi,
obogatiti ju novim pogledom u
vlastitu i svjetsku baštinu. Zato
se romskim elementom u hrvatskom društvu vrijedi i treba baviti, a samorazumljivo je da bi prvi
rječnik u tome trebao biti i prvi
korak. Zapravo je neshvatljivo da
ga još nema i da ga nije bilo.
Dijalektalna različitost
Romska populacija u Zagrebu rezultat je različitih migracija, što
je rezultiralo susretom različitih
romskih govora na području grada. Romski je jezik, s obzirom na
izrazitu prostornu raspršenost
govornika, izuzetno izdijalektiziran, ali ipak ne do te mjere da bi
to bilo preprekom za (više ili manje) nesmetanu komunikaciju između različitih grupa s područja jugoistočne i srednje Europe.
Osnovna podjela dijalekata koja
se najčešće navodi je ona na vlaške i turske govore, a uveo ju je
jedan od prvih istraživača romskoga, Franz Miklositsch. Kasniji
istraživači (npr. Matras) potonju
grupu radije i točnije nazivaju
“balkanskom”. Linija podjele kreće se jugoistočnim dijelom balkanskog poluotoka: Kosovo, Makedonija, Rumunjska i Bugarska,
područja su gdje se dodiruju dvije skupine govora. Sjeverno i sjeverozapadno od te linije proteže
se područje vlaških govora, čije
je podrijetlo u vlaškim zemljama,
dakle u današnjoj Rumunjskoj i
Moldaviji. Većina Roma u Hrvatskoj govori nekim od tzv. vlaških
romskih govora, mada je i unutar
ove skupine dijalektska razuđenost primjetna. U Zagrebu ima
i Roma koji govore raznim oblicima jugoistočne skupine govora (pretežno arlijski, burgundski,
džambaski i sl.). Ovi su govori relativno dobro opisani od strane
makedonskih i bugarskih romologa, a poznati su i iz nekih popularnih filmova. Njihovi govornici
u Zagrebu uglavnom su doseljenici s Kosova i iz Makedonije, a
njihov jezik predstavlja svojevrsni most između južnih ogranaka
vlaških govora i balkanskih (jugoistočnih) narječja romskog jezika. Osnovna tipološka i leksička
razlika svodi se na pitanje djelovanja tzv. jezičnoga adstrata. U
vlaškoj skupini znatan je utjecaj
rumunjskoga, a u balkanskoj opet
turskoga i grčkog. To znači da
prema tipu jezika otprilike možemo pratiti i smjer romskih migracija. Ako npr. u Lici nađemo
govore u kojima je naziv za šljivu
“prina” (dakle vlaška, tj. rumunjska posuđenica) možemo pretpostaviti da se radi o grupi koja
se nekada doselila iz Rumunjske.
U Grčkoj i Turskoj, odnosno na
balkanskome jugu ima grupa koje
nisu dolazile u kontakt s rumunjskim jezikom. U njima je obilan i
raznolik utjecaj turskoga i grčkoga, te nekih drugih jezika. Ovih
govora u Hrvatskoj ne nalazimo
mnogo, a dolaze nam uglavnom
iz Makedonije. Ipak situacija nije
sasvim jednostavna, jer je turski
jezik odigrao značajan utjecaj i na
brojne vlaške govore, poglavito
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
na gurbetski, a naročito na onaj
dio gurbetske populacije koja je
ili bila u (sporadičnom i neizravnom, ali ipak djelatnom) kontaktu s tim jezikom, kao uostalom
i hrvatski. Najznačajniji je utjecaj turskog (a preko njega perzijskoga i arapskoga) prije svega
na razini leksikona (rječnika, dakle), i najjače se osjeća kod Roma
muslimanske vjere, a u Zagrebu
je većina upravo takva. Susrećemo se, dakle, s jednim bazično
vlaškim govorom, sa značajnim
kontaktnim tragovima turskoga, i naravno, bosanskoga, odnosno, hrvatskoga jezika. Tu skupinu dijalekata, koja u Hrvatsku
uglavnom stiže iz Bosne, Rade
Uhlik, slavni bosanski romolog,
nazvao je “zapadnogurbetski.”
Uhlik je u svojim radovima ovaj
govor temeljito obradio i opisao
s više aspekata, a sačinio je i jedan opsežan rječnik: Srpskohrvatsko-romski-engleski. Ipak još
uvijek ne postoji obratan smjer,
dakle s romskim kao polaznim
jezikom. Naš rječnik bio bi, dakle, prvi te vrste. Gurbetski i zapadnogurbetski u općeromskom
kontekstu. Najznačajnija skupina
vlaških govora na području Srbije, Bosne i Hrvatske (a djelomično i Cme Gore, Kosova i Makedonije) je gurbetska, koja se opet
dijeli na tri skupine narječa: južnu, istočnu i zapadnu. Zapadnogurbetski se govori uglavnom u
Bosni i Hrvatskoj i kao što je već
rečeno, temeljito je opisan u radovima Rade Uhlika. Ipak, nešto
je manje zastupljen u suvremenoj
pisanoj praksi, što ima prije svega veze s relativnim kašnjenjem
emancipacijskih procesa kod
Roma u ovim krajevima. Istočnogurbetski čini prijelaz prema
romskim govorima u Rumunjskoj i Bugarskoj i zemljama srednje i istočne Europe, a na njemu
je zabilježena i intenzivna književna i prosvjetna aktivnost (između ostalog i prijevod Novoga
zavjeta, novosadskoga romologa
Triruna Dimica). Osim toga, ovi
govori danas su prošireni cijelom
Europom, a njima govori i većina
Roma u SAD-u, Australiji i drugim prekomorskim zemljama. U
tom je smislu rad na kodifikaciji
suvremenog zapadnogurbetskog
doprinos procesu kodifikacije i
standardizacije općeromskoga
jezika, koji se danas uglavnom
razvija na dijasistemskoj osnovici
vlaških govora. Ipak, u međuvremenu su se u govoru bosanskih i
hrvatskih Roma odigrale značajne promjene i migracijski procesi velikih razmjera. Demografska
i geografska slika romskoga svijeta u ovome dijelu Europe potpuno je izmijenjena. Zbog toga
svaki rad na proučavanju zapadnogurbetskoga narječja ima i
važnu lingvističko-deskriptivnu i
povijesnu dimenziju. Tako dolazimo i do djelomičnog odgovora
na pitanje postavljeno u naslovu:
Kakav jezik bi bio najprikladniji
za pismenu i prosvjetnu uporabu
među Romima Zagreba i Hrvatske? Nema nikakve sumnje kako
bi se on trebao bazirati na govorima koji su u toj regiji najviše
zastupljeni, a to je upravo zapadnogurbetski. Zbog toga se u rječniku polazi od lokalnih jezičnih
osobina, ali stalno imajući u vidu
općeromsku perspektivu. To
znači da se nastoji primjenjivati
načelo usvojenih zajedničkih ortografskih normi, tamo gdje one
postoje i gdje su primjenjive bez
znatnijega gubitka osnovne jezične informacije. Rječnik u ovoj
fazi nema nominativnu funkciju nego prije svega deskriptivnu
i kodifikacijsku. Osnovna je težnja sastavljača da rječnik služi
kao priručnik u edukaciji romske
djece u Zagrebu. Zbog toga treba
nastojati da on prije svega vjerno
odražava izvorni govor ciljne populacije, mada ga svakako treba
ustrojavati tako da ujedno predstavlja i otvorena vrata prema
drugim romskim govorima. U tu
svrhu rječnik će biti popraćen i
odgovarajućom malom školskom
gramatikom, odnosno praktič-
nim opisom temeljne strukture zapadno-gurbetskog narječja
romskog jezika.
Emancipacijska funkcija
Rad na daljnjoj kodifikaciji zapadnogurbetskoga narječja ima
smisla i zbog toga što bosanski
i hrvatski Romi u svojoj kulturnoj i jezičnoj emancipaciji znatno zaostaju za dostignućima u
obližnjim zemljama, npr. u Srbiji gdje već 30-ak godina postoji bogat kulturni život i jezično
stvaralaštvo na dosta srodnom
gurbetskom govoru. Značajni kulturni pomaci ostvareni su
i u Makedoniji (ozbiljna gramatika 1986., opsežan i kvalitetan
rječnik 1998., izvrsna početnica
1996. itd.), svojedobno na Kosovu (npr. redovna televizijska emisija), a u posljednje vrijeme puno
se toga događa u Rumunjskoj,
Bugarskoj i Mađarskoj s čime bi
hrvatski Romi trebali uhvatiti korak. Ako do toga ne dođe, ionako
problematičan položaj Roma u
Hrvatskoj dodatno će se pogoršavati. Rad na rječniku znači rad
na obrazovanju Roma, a to znači i rad na prevl ad av anj u
socijalne
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
marginalnosti. Zato ovaj projekt
treba vidjeti kao jedan od temeljnih koraka u socijalnoj emancipaciji hrvatskih Roma.
Mr. Nikola Rašić diplomirao je
opću lingvistiku i sociologiju, te
magistrirao iz područja sociološke metodologije na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Od 1988. živi i radi u Rotterdamu
(Nizozemska) kao kongresni tajnik Svjetskoga saveza esperantista. Objavio je više radova i studija s područja jezične politike,
sociologije jezika i sociolingvistike, od kojih i nekoliko studija o sociolingvističkim pitanjima
romskoga jezika. Prevodi s hrvatskog, albanskog, makedonskog,
rusinskog, nizozemskog, engleskog i drugih jezika. Surađivao je
na Dudenovom slikovnom rječniku Englesko-hrvatskom, esperantsko-albanskom džepnom
rječniku, nizozemsko-hrvatskom
rječniku (u izradi), a trenutno
radi na redakciji romsko-hrvatskoga rječnika.
Većina Roma u svijetu koristi se
gurberskim i čergarskim dijalektom
23
REAGIRANJA
REAGIRANJA
24
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA “ISTREBLJIVANJE ROMA I SINTA I
DANAŠNJE NETOLERANCIJE”
N
 Potrebno je napraviti „bazu podataka“ o žrtvama
genocida s imenom i prezimenom žrtava koristeći
suvremenu kompjutersku tehnologiju. Utvrđivanje
broja žrtava genocida u Drugom svjetskom ratu tre-
 Zahtjev da se o genocidu nad Romima koji su počinile
države Trećeg Raicha nad Romima u logorima smrti
raspravlja u američkom Kongresu i da se donesu odgovarajući zaključci treba podržati svim snagama.
ba biti osnova za postavljanje zahtjeva za punu odštetu romskih žrtava genocida,
 Potrebno je postaviti pitanje: tko je odgovoran što je
bez dokumenata u ime Europe proglašeno 240 000
Roma stradalih u Drugom svjetskom ratu?
 Uputiti zahtjev Europskom Savjetu u Strasbourgu da
se najhitnije formira stručna komisija u kojoj bi bili
povjesničari, naučnici, novinari, stručnjaci, filozofi,
itd;
 Tražiti spisak ubijenih Roma na teritoriju Hrvatske,
Njemačke, Poljske, Francuske i svih drugih zemalja
gdje se odigrao genocid nad Romima;.
 Treba provjeriti da li u Los Anđelesu i najvećem federalnom muzeju SAD u Vašingtonu ima materijala
o genocidu nad Romima;
 Potrebno je uputiti apel Vladi SAD-a da otvori arhive ABVERA i GESTAPO-a koji su još uvijek pod
embargom u SAD-u;
 U Ujedinjenim narodima u New Yorku, u čijim se arhivima nalazi dokumentacija o nacističkim logorima
u okupiranoj Europi tijekom Drugog svjetskog rata ustaški logor smrti Jasenovac nije ni zabilježen. Zato
treba poduzeti mjere da se to najhitnije učini;
 U svim gradovima bivše Jugoslavije treba podići spomen ploče u znak sjećanja na sve stradale žrtve fašizma tijekom Drugog svjetskog rata, kao što je već
uradio veliki broj europskih zemalja;
 Treba organizirati muzejske postavke radi upoznavanja šire javnosti o izvršenim zločinima u periodu
1941-1945;
 Treba formirati komisiju za istinu o jasenovačkom
sistemu logora za istrebljenje Roma, Srba, Jevreja i
pripadnika drugih naroda;
 Preporučiti hitno istraživanje područja Uštica u Hrvatskoj gdje se nalaze masovne grobnice više od 12
000 Roma i pripadnika drugih naroda;
 Potrebno je permanentno osuđivati minimiziranje
broja pogubljenih Roma putem medija, publikacija
i lažnog predstavljanja jasenovačkog logora u novoj
postavci Muzeja u Jasenovcu;
 Međunarodna komisija o Jasenovcu treba se sastajati najmanje 2 puta godišnje;
Svi mi koji želimo živjeti u društvu koje se odlikuje
humanim vrijednostima, demokracijom i ravnopravnošću svih ljudi, moramo ustati protiv ideologije nasilja i uspostaviti mostove suradnje i tolerancije. Ne
možemo mirno i šutke gledati kako se ideje nacizma
opet šire i kako se njihovi zločini poriču. Tko zaboravi povijest, taj riskira da se ona ponovi.
I na kraju, predlažem da Konferencija podrži ove prijedloge i napravi Deklaraciju koja će biti usvojena na
kraju zasjedanja i proslijedi ju: Ban Ki-moonu, generalnom sekretaru UN-a; Stalnim članicama Savjeta
sigurnosti UN: Baraku Obami, predsjedniku SAD-a;
Dmitriju Anatoljeviču Medvedevu, predsjedniku Ruske Federacije; Hu Jintaou, predsjedniku Kine; Nikolasu Sarkozyu, predsjedniku Francuske;
europskim dužnosnicima: Mevlütu Çavusoglu,
predsjedniku Parlamentarne Skupštine Savjeta Europe; Thorbjornu Jaglandu, generalnom sekretaru Savjeta Europe; Jeržiju Buzeku, predsjedniku Europskog parlamenta; Thomasu Hammarbergu, komesaru
za ljudska prava Savjeta Europe; Gabriellu Habtomu,
generalnom sekretaru Komiteta za eliminaciju rasne
diskriminacije;
međunarodnim organizacijama: Europskoj kancelariji za informiranje Roma (ERIO); Europskom
centru za prava Roma (ERRC); Institutu otvoreno
društvo (OSI); Projektu za etničke odnose (PER); Europskom komitetu za socijalna prava (ECSR); Nadzornom komitetu za obrazovanje (CDED); Komitetu
eksperata za probleme vezane za zaštitu nacionalnih manjina (DH-MIN); Savjetodavnom komitetu
Okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina;
Komitetu eksperata Europske povelje o regionalnim
i manjinskim jezicima; Međunarodnoj organizaciji
za migracije (IOM); Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju / Uredu za demokratske institucije
i ljudska prava (OSCE/ODIHR); Razvojnom programu Ujedinjenih naroda (UNDP); Visokom komesaru Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR); Svjetskoj banci.
Predsjednik „Novinsko-informativne agencije Roma“
Bajram Haliti
Prijedlog deklaracije
o genocidu nad Romima i Sintima
tijekom Drugog svjetskog rata
a osnovi utvrđenih činjenica, očevidaca, svjedoka povijesnih i pravnih dokumenata, neosporno
je kako je tijekom Drugog svjetskog rata izvršen
zločin genocida nad Romima.
Ono što je danas neophodno uraditi je:
 Omogućiti program izdavačke djelatnosti s ciljem
obavještavanja javnosti o zločinima genocida nad
Romima; Poseban značaj ima izdavanje knjiga na
stranim jezicima - na prvom mjestu engleskom kako
bi se informirala međunarodna javnost;
 Na jednom mjestu sakupiti svu raspoloživu dokumentaciju o stradanjima Roma u Drugom svjetskom
ratu, a posebno žrtvama genocida;
 Zatražiti od Europskog Savjeta u Strasbourgu da
omogući sakupljanje sve građe o genocidu u jednom
centru;
 Zatražiti od Europskog Savjeta u Strasbourgu pokretanje službene inicijative za otvaranje svih arhiva
u zemljama u kojima se događao genocid nad nevinim žrtvama, a to znači i nad Romima;
 Zatražiti od Europskog Savjeta u Strasbourgu novčana sredstva za rad na prikupljanju materijala. Istinu možemo dokazati jedino pozivanjem na određenu građu i dokumente;
 Formirati jednu tehnički suvremeno opremljenu instituciju s ekipama istraživača koje bi mogle organizirano i sistematski pregledati sve fondove građe,
uključujući tu i zapise komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, zatim razne publikacije, monografije, zbornike i drugu ratnu literaturu;
 Osnovati centar za genocid, čime bi se dobilo mjesto
iz koga će kasnije izrasti muzej sa zaposlenicima koji
će materijalno i informacijama pomagati svim zainteresiranim;
 Tisuće učenika raznih škola širom svijeta treba slati
u obilazak koncentracijskih logora u Poljskoj, Njemačkoj i Hrvatskoj;
 Nastojati odgajati romsku djecu da nikad ne zaborave našu prošlost;
 Prilikom popisa žrtava treba tražiti savjete od Židova da nas nauče kako su taj posao obavili. Romi moROMANO ČAĆIPE
raju shvatiti da je to njihov sveti posao - sačuvati i
proučiti važne arhive za vrijeme rata i neposredno
nakon njega kako bi uopće mogli nastaviti živjeti i
kako bi znali bilo što o sebi. Moraju se ustanoviti autentične činjenice o tome tko je ubijao, zašto je ubijao i koga je ubijao. Izjave prebjeglih trebaju se sakupiti, zabilježiti i objaviti;
 U svim dokumentima i svjedočenjima tragati za imenima ubijenih i imenima i prezimenima onih koji su
ubijali;
 Prilikom popisa treba ići od sela do sela, popisati
svako mjesto i sve one koji su na ovaj ili onaj način
poginuli;
 Komisijski treba ustanoviti gdje se nalaze podaci o
žrtvama. Zatim treba skinuti embargo s podataka i
utvrditi da li su podaci nedovoljni ili ima neidentificiranih izvora i isto tako izvršiti obradu podataka.
Na taj bismo način prekinuli proizvoljna nagađanja
brojkama stradalih i njihovu zloupotrebu;
ROMSKA ISTINA
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
25
26
REAGIRANJA
REAGIRANJA
ORGANIZATORU SAMITA
GRADONAČELNIKA O ROMIMA
PRIJEDLOG
ZAKLJUČAKA
ZA ZAVRŠNU
DEKLARACIJU
SAMITA
Poštovani organizatoru,
koristim ovu priliku kako bih Vam kao predsjednik
udruženja građana ,,Novinsko-informativne agencije Roma“ zahvalio na pozivu za sudjelovanje na ovom
samitu koji je od velikog značaja za romsku zajednicu i izgradnju zajedničkog povjerenja između lokalnih
i regionalnih vlasti u Europi i naše nacionalne zajednice. Zbog ranije zakazanih obaveza nisam bio u mogućnosti prisustvovati samitu gradonačelnika o Romima kako bih dao svoj doprinos, te stoga koristim ovu
priliku da se izvješćem javno oglasim i predložim zaključke završnoj deklaraciji samita. Jedno od najvažnijih pitanja danas je definiranje pravne i političke pozicije Roma u europskim zemljama. Treba pokrenuti
inicijativu kako Dekada Roma ne bi bila samo mrtvo
slovo na papiru već njena četiri glavna cilja - rješavanje
problema stanovanja, suzbijanje diskriminacije u obrazovanju, razvoj adekvatnog sistema za praćenje i evaluaciju i uključivanje zemalja potpisnica Dekade Roma
da budu svakodnevna obaveza u donošenju inicijativa
za izradu europske-romske politike. Povećanje njihovog napretka bit će presudno za prosperitet čitavog
kontinenta i zahtijevat će provođenje specijalne politike koja će Romima osigurati uživanje posttranzicijskih
beneficija. Nacionalne strategije država članica trebale
bi slijediti ciljani pristup koji će, zajedno sa Zajedničkim osnovnim principima o uključenju Roma, aktivno
pridonijeti socijalnoj integraciji Roma u većinsko stanovništvo i eliminirati segregaciju tamo gdje ona postoji. Trebaju se uklopiti i pridonijeti širem okviru strategije Europa 2020., te stoga trebaju biti konzistentne s
nacionalnim programima reformi. Kada razvijaju nacionalne romske integracijske strategije, države članice
trebaju imati na umu sljedeće pristupe:
• Postaviti dostižne nacionalne ciljeve za integraciju
Roma kako bi se premostio raskorak s općom populacijom.
• EU integracija Roma vezano za obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvenu zaštitu i stanovanje treba se
izboriti kao minimum.
• Identificirati gdje su relativno nerazvijene mikro-regije ili segregirane lokacije, gdje su zajednice najobespravljenije, koristeći već dostupne socio-ekonomske i teritorijalne indikatore (npr. veoma nizak nivo
obrazovanja, dugoročna nezaposlenost, itd...).
ROMANO ČAĆIPE
TO ORGANIZER OF SUMMIT OF MAYORS ON ROMA
PROPOSAL OF CONCLUSIONS FOR
THE FINAL DECLARATION OF SUMMIT
OF MAYORS ON ROMA
PRIPREMIO:
BAJRAM HALITI
• Alocirati dovoljno financiranje iz nacionalnih budžeta, koje će biti dopunjavano, tamo gdje je to odgovarajuće, međunarodnim i EU financiranjem.
• Uključiti strogi monitoring metode kako bi se procijenio utjecaj akcija integracije Roma i mehanizama i
prikaza za adaptiranje strategije.
• Biti dizajniran, implementiran i praćen u bliskoj suradnji i nastavljajućem dijalogu s romskim civilnim
društvom, regionalnim i lokalnim vlastima.
• Imenovati nacionalnu kontakt točku za romsku integracijsku strategiju s nadležnošću da koordinira
razvoj i implementaciju strategije, ili gdje je relevantno, osloniti se na odgovarajuće postojeće administrativne strukture.
Države članice trebaju pripremiti ili revidirati svoje nacionalne strategije za integraciju Roma i predstaviti ih
Komisiji do kraja prosinca 2011. godine. Na proljeće
2012. godine, uoči godišnjeg sastanka Romske Platforme, Komisija će procijeniti ove nacionalne strategije i
izvijestiti Europski parlament i Savjet o napretku. Isto
tako, osobno smatram kako demokracija i demokratska prava moraju omogućiti romskom narodu mnogo veća i šira prava. Ova prava moraju pustiti korijene
najprije u Europskom parlamentu. Od 12-15 milijuna
Roma žive u Europi i ovaj narod koji na prostorima Europe živi od 15. stoljeća, poslije višegodišnjih progona, genocida i ponovnih progona i pogroma, ne treba
i ne smije ostati bez glasa. S tim u vezi, predlažem: za
sljedeće europske izbore predstavnici romskog naroda trebaju izići sa zajedničkom listom mandata Roma.
Europski parlament bit će na dobitku ako se u njegovim poslaničkim klupama nađu i predstavnici romskog
naroda. Ako ovu poruku prihvate bar članice Europske unije, onda se i Romi u Europi mogu nadati boljoj
i sretnijoj budućnosti. Osobno očekujem kako će novi
pristup biti prihvaćen od strane lidera zemalja Centralne i Jugoistočne Europe na smanjenju siromaštva
među Romima i njihovom uključivanju u društvo u Europi kroz bolje obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i prilike za zapošljavanje, što će pridonijeti pravoj integraciji
Roma u Centralnoj i Jugoistočnoj Europi.
ROMSKA ISTINA
Respected organizer,
I am using this opportunity to, as a president of association of citizens “Journalism-informative agency of
Roma” thank you for invitation for participation on this
Summit of great significance for Roma community and
development of mutual trust between local and regional
authorities in Europe and our national community. Due
to previously scheduled obligations I haven’t been in possibility to be present today on the Summit of mayors on
Roma so that I could give my contribution, so I am using
this opportunity to announce publicly and propose conclusions for the final declaration of Summit. One of the
most important issues today is to define legal and political position of Roma in European countries, then to start
an initiative that Roma Decade shouldn’t remain only a
dead letter on the paper but its 4 main goals – solving of
issue of housing, suppression of discrimination in education, development of adequate monitoring and evaluating system and inclusion of countries-signers of Roma
Decade should be everyday obligation within the process
of adoption of initiatives for creation of European Roma
policy. Enhancement of their progress will be crucial for
prosperity of entire continent and will require realization of special policy that will ensure that Roma do enjoy
post-transitional benefits. National strategies of countries members should follow targeted approach that will,
in line with the Common fundamental principles about
Roma inclusion, actively contribute to social integration
of Roma into the mainstream of society and elimination
of segregation where it exists. They should get adapted
and contribute to the wider framework of the Europe
2020 Strategy and therefore be consistent with national
programs of reforms. When they develop national Roma
integrative strategies, countries members should have in
mind following approaches:
• Achievable national goals for integration of Roma
should be determined so that gap with the general
population could be bridged. These goals should address, as a minimum, 4 goals of EU Roma integration
related to education, employment, health protection
and housing;
• Those relevant undeveloped micro-regions or segregated locations, where communities are the disempowered should be identified, with use of already available
social-economic and territorial indicators (i.e. very low
level of education, long-term unemployment, etc…);
• Allocation of appropriate funding from national budgets that will be supplemented, where it is appropriate,
with international and EU funding;
• Inclusion of firm monitoring methods so that influence of actions of Roma integration and mechanisms
ROMANO ČAĆIPE
of representation for adaptation of strategy could be
assessed;
• To be designed, implemented and monitored in close
cooperation and continuing dialogue with Roma civil
society, regional and local authorities;
• National contact point for the national Roma integrative strategy should be nominated with authorization
to coordinate development and implementation of
strategy, or where it is relevant, to rely on relevant existing administrative structures.
Countries members should prepare or review its national strategies for Roma integration and present them to
Commission until the end of December 2011. On spring
of 2012, on the eve of annual meeting of Roma Platform,
Commission will assess these national strategies and report EP and Council about progress. In addition, I personally believe that democracy and democratic rights
must enable to Roma nation much greater and wider
rights. These rights must leave roots foremost in European Parliament. Between 12 and 15 millions of Roma
live in Europe, and this nation, who live on the area of
Europe since 15th century, after centuries-long prosecutions, pogroms and genocides, shouldn’t and mustn’t remain without voice. In that context, I propose: for next
European elections, representatives of Roma nation
should rise with common list of Roma mandates. European Parliament will be on
gain if in its parliamentary
seats would be found also
representatives of Roma
nation. If this message accept ate least EU countries members, then both
Roma in Europe can hope
for better and happier future. I personally expect
that new approach accepted from side of leaders of countries of Central
and South-east Europe
on decrease of poorness
amongst Roma and their
inclusion to the society in
Europe through better education, health protection
and job opportunities will
contribute to the real inte- Bairam Haliti, predsjednik
gration of Roma in Central udruženja građana "Novinskoinformativne agencije Roma"
and South-east Europe.
ROMSKA ISTINA
27
REAGIRANJA
REAGIRANJA
28
KESS (Konferencija o europskoj stabilnosti i
sigurnosti) upozorava na rast antiromskog nasilja
te ekstremnog nacionalizma u Europi
N
a svojoj internetskoj stranici KESS je
objavio izjavu g.
Knuta Vollebaeka,
visokog komesara
za nacionalne manjine:
„Romi diljem Europe u zadnje vrijeme
ponovno su izloženi
napadima. Stigmatizacija cjelokupne
zajednice te traženje osvete za zločine koji su navodno
počinjeni od strane
pojedinih članova
duboko su zabrinjavajući. Korištenje
Knut Vollebaek visoki komesar za nacionalne manjine OSCE-a
nasilja i terora od
strane ekstremnih grupa ugro- čajevima, državne vlasti kao i svi na vrijeme, kredibilnost i legitižava ne samo fizičku sigurnost drugi politički čimbenici moraju mnost demokratskih institucija
pojedinaca već i, ako se ne dje- pokazati sposobnost vođenja te bit će potkopana kao što će biti
luje preventivno, ugrožava i cje- se suprotstaviti takvim poruka- oslabljena i sposobnost društva
lokupnu stabilnost i kredibilitet ma. Trebali bi denuncirati mr- u cjelini da spriječi nasilje i ranaših država kao demokratskih, žnju i marginalizaciju te osigu- zriješi konflikte.“
multi-etničkih baziranih na vla- rati osnovnu sigurnost i puno „Nažalost, nije neuobičajeno da
davini zakona.“
poštivanje svih prava i svih sta- etno-kulturalna raznolikost do„Nedavni incidenti anti-rom- novnika, pogotovo onih iz naci- prinosi nacionalističkim i ksenoskog nasilja ostavljaju dojam onalnih manjina.“
fobičnim reakcijama, posebice u
kako su potaknuti od strane ek- „Povijest je prepuna upozorenja vremenima krize. Takve reakcije,
stremnih nacionalista koji isko- o posljedicama vezanim uz neto- međutim, moraju biti preventivrištavaju nesigurnost povezanu leranciju u multi-etničkim druš- no obrađene kako bi ostale maruz ekonomsku krizu i politič- tvima. Nasilju se mora suprot- ginalne te izostavljene iz glavku neizvjesnost našeg vremena. staviti kako na političkom tako i nih tokova politike. Pozivam sve
Njihove jednostavne poruke, če- na sudskom nivou. Državna tije- političke vođe, policiju i sudske
sto popraćene optužbama spram la koja se bave zakonom moraju vlasti diljem KESS članica da pocjelokupne zajednice, mnogima dobiti punu podršku u poslov- duzmu odlučne, konzistentne i
se čine atraktivnima onda kada nim istragama te procesuiranju hitne mjere spram nasilja te opatraže žrtvenu janjad odnosno slučajeva spram počinitelja na- sne netolerancije u javnoj i polikad traže jednostavna rješenja silja, što uključuje poštena suđe- tičkoj sferi.“
Izvor: FOCUS agencija
svojih problema. U takvim slu- nja. Ukoliko isto nije učinjeno i
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
V
ienna. OSCE says on its
website that High Commissioner on National Minorities Knut Vollebaek issued
the following statement today:
“The Roma across Europe have
come under renewed attack lately. The stigmatization of an entire community and the seeking of
vengeance for crimes allegedly perpetuated by an individual member
of it is deeply disturbing. The use
of violence and terror by extremist groups threatens not only the
physical security of individuals
but, if unchecked, also the over-
Sorce: FOCUS News Agency
OSCE warns against rise of anti-Roma
violence and extreme nationalism in Europe
all stability and credibility of our
States as democratic, multi-ethnic
entities based on the rule of law.
“The recent incidents of anti-Roma violence appear to be instigated by extreme nationalists, who
exploit insecurities associated
with the economic crisis and political uncertainties of our time.
Their simplistic messages, often
accompanied by the discourse
of victimization of the majority community, appear attractive
to many people who seek scapegoats and easy solutions to their
problems. In such cases, State authorities and all political actors
must show leadership and confront such messages. They should
denounce hatred and marginalization and ensure the basic security and full respect for the rights
of all their residents, particularly
those from minority backgrounds.
“History is full of warnings about
the repercussions of intolerance
in multi-ethnic societies. Violence
must be confronted at both the
political and judicial level. Law enforcement bodies should be given
full support in investigating and
prosecuting cases against suspected perpetrators of violence, ensuring fair trials. If this is not done
promptly, the credibility and legitimacy of democratic institutions
will be undermined and the capacity of society to contain violence and
resolve conflicts will be weakened.
“Regrettably, it is not uncommon
for ethno-cultural diversity to generate nationalistic and xenophobic
responses, particularly at times of
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
crisis. Such responses, however,
need to be countered so that they
remain marginal and contained
outside mainstream politics. I call
upon political leaders, and police
and judicial authorities across the
OSCE participating States to take
resolute, consistent and urgent action against violence and the dangerous ‘mainstreaming’ of intolerance in the political and public
sphere.”
29
ROMI
REAGIRANJA
U BUGARSKOJ
ROMI
REAGIRANJA
U BUGARSKOJ
30
Nasilje protiv Roma u Bugarskoj
B
ugarska je nedavno prvi put
svjedočila nasilju nad Romima.
Bile su to nasilne demonstracije protiv romske manjine, u glavnom
gradu Sofiji i 14 drugih gradova,
uključujući Plovdiv, Varni i Pleven.
Procjenjuje se kako su demonstracije okupile pola milijuna Bugara od
ukupno 7,5 milijuna. U prvim redovima prosvjeda bile su lokalne nacističke bande, koje su smrt dvoje
mladih Bugara iskoristile u vlastite
svrhe. U petak, 23. rujna 19-godišnji
Angel Petrov poginuo je u prometnoj nesreći u južnom bugarskom
gradu Katuniza. Automobilom kojim je pregažen mladić upravljao je
član lokalne romske manjine i bliski
povjerenik lokalnog romskog šefa
Kirila Raschkow, koji se navodno
zakleo osvetiti obitelji pokojnika.
Prema izvješćima medija, Raschkow je usko uključen u sve prisutne
mreže korupcije u Bugarskoj. Romi
se također osjećaju potlačenima i
ugroženima od mafijaških metoda
Raschkowa. Noću 24. rujna, mala
skupina mještana okupila se ispred
kuće “cara Kire”, kako nazivaju Raschkowa, pozivajući ga na odlazak
iz sela. Iz susjednog Plovdiva došlo
je oko 2.000 desničarskih huligana
iz dva najveća gradska nogometna
kluba, koji su mučili Raschkowa te
mu zapalili tri kuće. Policija, koja
je u početku štitila Raschkowo vlasništvo, povukla se, a mnogi desničarski napadači bili su maskirani.
Prema BTV televiziji, mještani su
pozvani na suzdržanost. Tijekom
nemira, 16-godišnji tinejdžer srušio
se i umro od zatajenja srca. Bugarski helsinški odbor kasnije je kritizirao bugarske snage sigurnosti da
su očigledno bile neaktivne tijekom
nereda u Katunizi iako se “poplava
teških kaznenih djela odvijala pred
njihovim očima”, što je dovelo do
“rasističkih vrijeđanja” i “socijalne
napetosti” u mnogim dijelovima zemlje. Romi u Bugarskoj također su
masovno diskriminirani u obrazovnoj i zdravstvenoj skrbi, a često su
podvrgnuti prekomjernoj brutalnosti policije. U prosjeku 90 posto djece završi osnovnoškolsko obrazovanje, a samo 42 posto su Romi. Prema
UNHCR-u, nezaposlenost među
bugarskim Romima je između 56 i
80 posto. 19. travnja, Bugarska novinska agencija Novinite izvijestila
je o prosvjedima 60.000 Roma, sta-
Češki i bugarski
premijeri o Romima
"Rješavamo romska pitanja, ali ne
zaboravljamo kako češki građani
osim prava imaju i obaveze", češki
premijer Petr Nečas
"Želimo rješiti romska pitanja u Češkoj Republici
kroz integraciju te izbjegnuti socijalnu marginalizaciju“, rekao je češki premijer Petr Nečas na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s bugarskim premijerom
Bovkom Borisovom u Pragu. Reporter Focus novinske agencije izvještava: „Želimo primijeniti kompleksni sustav mjera koji će omogućiti romskoj zajednici
da dobije edukaciju, ali na način da ljudi shvate da
osim prava, također postoje i obaveze. Primjerice,
socijalne beneficije mogle bi biti vezane uz pitanje
da li djeca pohađaju nastavu. Želimo sustav koji će
omogućiti integriranje Roma na tržištu rada. Ovisi o
romskim roditeljima hoće li njihova djeca ići u školu
ili ne“ – primijetio je Petr Nečas.
ROMANO ČAĆIPE
novnika Plovdiva, drugog po veličini grada u Bugarskoj. Osuđivali su
loše uvjete života: kuće bez prozora
i stubišta, domovi koji izgledaju kao
nakon bombaškog napada, štakore,
prljavštinu i smrad smeća razbacanog posvuda. Vodeću ulogu u neredima odigrala je desničarska stranka
Ataka (Napad), koja je u posljednjih
nekoliko tjedana organizirala brojne anti-romske demonstracije. Desničarska manjinska vlada GERB
(Građani za europski razvoj), stranka premijera Borisova, podržana od
strane Ataka, sada je dotjerana do
zida. Prema nedavnim istraživanjima javnog mnijenja, Ataka bi danas
dobila svega 2,2 posto glasova, što
znači da ne bi ušla u parlament. Napadi desničarskih fašističkih bandi
su povećani, ne samo u Bugarskoj,
već i u drugim europskim zemljama. Početkom rujna, u sjevernoj
Bohemiji, češkoj regiji karakterističnoj po siromaštvu i nezaposlenosti, viđeni su rasistički marševi
neo-fašističke radničke stranke za
socijalnu pravdu (DSSS) i nekoliko
nasilnih sukoba. U Mađarskoj, paravojne bande redovito marširaju
kroz lokalne općine.
Czech and Bulgarian prime
ministers of the Roma
Czech PM: We solve Roma issue
not forgetting that Czech citizens
have both rights and obligations
“We want to solve the Roma issue in the Czech Republic through integration and avoid the social exclusion,” said Czech Prime Minister Petr Nečas at e
joint press conference with Bulgarian counterpart
Boyko Borisov in Prague, FOCUS News Agency reporter informed. “We want to apply a complex system of measures, which to allow the Roma society
get education but also to act in a way that will make
people realise that apart from the rights they also
have some obligations. For instance, the social benefits could be bind to children’s going to school. It is
up to the Roma parents whether their kids will go
to school or not,” Petr Nečas remarked. “We want a
system that will allow the Roma people integrate at
the labour market.
ROMSKA ISTINA
Stotine Roma protestira
protiv "romskog kriminala"
N
ekoliko stotina osoba pridružilo se prosvjedu protiv onoga
što vjeruju da je raširena kriminalna aktivnost Roma u Bugarskoj. Okupljanje prosvjednika održalo se ispred Nacionalne palače
Kulture u Sofiji te se nastavilo kroz
Vitoša bulevar, izvještava radio stanica Darik. Prema podacima Bugarskog nacionalnog radija ekstremno desna Bugarska nacionalna
unija organizirala je skup, a sudjelovalo je otprilike 1500 osoba. „Protu-paradu“ su organizatori nazvali
mirnim protestom, koji isključuje
konzumaciju alkohola i rasističke
slogane. Nije bilo incidenata, kako
izvještava nacionalni radio. Napetosti u Bugarskoj kulminirale su 23.
rujna 2011. zbog ubojstva bugarskog mladića, Angela Petrova, 19
godina, koji je namjerno pregažen
minibusom, kojim je prema svjedocima upravljao romski vođa iz
Katunitse, Kiril Rashkov, poznat
pod nadimkom Car Kiro. Ubojstvo je rezultiralo masivnim protestima etničkih Bugara u selu
gdje se nalazi kuća Cara Kire.
Vrhunac prosvjeda bio je kada su
S
nogometni huligani iz Plovdiva i nogometni
navijači iz glavnog grada Sofije te južnog grada Stare Zagore
zapalili imanje
Cara Kire. Od
ponedjeljka do
četvrtka navečer
ulične bande u potrazi
za Bugarskim Romima
protesti su se širili kroz
glavne bugarske gradove, uključujući glavni grad
Sofiju. Skoro 350 osoba je
uhićeno od strane policije nakon dvije noći izgreda koji su okarakterizirani
kao neredi s etničkom mržnjom. Bugarske vlasti zamrznule su Rashkovu imovinu dok ga istražuju zbog
izbjegavanja poreznih obveza. Ministarstvo unutarnjih
poslova potvrdilo je uhićenje
Cara Kire.
Hundreds Rise Against
‘Roma Crime’ in Bulgaria
everal hundred people have
joined the parade against what
they believe is widespread
Roma crime in Bulgaria on Saturday.
The gathering of the protesters took
place in front of the National Palace
of Culture in downtown Sofia and
continued through the Vitosha boulevard, Darik radio has informed. It
was the far-right Bulgarian National
Union that organized the rally. According to the Bulgarian National
radio, some 1500 people attended
it. The “contra-parade’”s organizers had called for a peaceful protest,
one that would exclude drunk citizens and racist slogans. No accidents have been reported during
the rally. Tensions in Bulgaria were
sparked by the September 23 murder of Bulgarian youngster, Angel
Petrov, 19, who was deliberately run
over by a minivan, driven, according
to witnesses, by one of the relatives
of notorious Roam boss from Katunitsa, Kiril Rashkov AKA Tsar Kiro.
The murder led to massive protests
of the ethnic Bulgarians in the village, where Tsar Kiro’s mansions are
located. They culminated Saturday
night into the burning of Rashkov’s
properties by football hooligans from
Plovdiv, which is near to Katunitsa,
and by football club fans from the
capital Sofia and the southern city
of Stara Zagora. From Monday to
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Thursday night, protests followed in
many major Bulgarian cities, including the capital Sofia. Nearly 350 people in total were arrested by the police after the two nights of rallies that
involved what has been perceived as
ethnic hatred. Bulgarian authorities
have frozen Rashkov’s assets and
property while he is investigated
on tax evasion charges, the revenue
agency has confirmed. Interior Ministry Chief Secretary Kalin Georgiev
told the morning broadcast of Nova
TV channel Wednesday that Rashkov, AKA Tsar Kiro, has been arrested. On Friday the Regional Court in
the town of Asenovgrad decided to
keep Rashkov behind bars.
31
ROMI
REAGIRANJA
U SRBIJI
ROMI U BiH
32
PRIPREMILA:
HEDINA SIJERČIĆ
T
rećeg listopada ove godine u
zgradi Parlamentarne skupštine
BiH održana je dvosatna konferencija „Zajedno za djecu Bosne i
Hercegovine“. Konferenciju je, svojim uvodnim govorom otvorio ministar Ministarstva za ljudska prava i
izbjeglice BiH, prof. dr. Safet Halilović. Nakon obraćanja predstavnice UNICEF-a, gđe Florence Bauer,
svojim govorima i porukama predstavila su se i romska djeca. Prvo se
predstavio najmlađi sudionik konfe-
„Zovem se Almir Zukić, imam 15
godina. Nikada nisam išao u redovnu školu jer moji roditelji nisu imali
novca da me školuju. Sve što znam
naučila me moja učiteljica u organizaciji „Zemlja djece“. Sa 12 godina
sam počeo izvanredno polagati razrede osnovne škole, a sada se pripremam za osmi razred i želim nastaviti srednjoškolsko obrazovanje.
Biti će jako teško jer živimo u kući
u kojoj nema vode i struje, nemamo
novaca da platimo struju i već dugo
živimo u mraku. Bojim se kako ću
učiti jer mala sijalica koju koristimo
spojena je na akumulator i ne može
učiti i trudit ću se da budem još bolji, ali ne mogu sam. Treba mi vaša
pomoć i zaštita. Želim postati dobar čovjek...“
Bahrudina Ramić je slijedila primjere prethodne djece i tom prilikom rekla: „Ja sam Bahrudina
Ramić. Imam 16 godina. Idem u
Turističko-ugostiteljsku školu, drugi sam razred. Smatram da srednja
škola, baš kao i osnovna trebaju da
budu obavezne i besplatne za svu
djecu. Oni koji ne upišu nikakvu
srednju školu nemaju šanse pronaći posao. Ako srednja škola bude
besplatna i obavezna, bilo bi puno
14.000 DJECE ŽIVI ISPOD GRANICE SIROMAŠTVA
14,000 CHILDREN LIVE BELOW POVERTY LINE
Zajedno za djecu
Bosne i Hercegovine
rencije Ervin Sejdić, učenik drugog
razreda OŠ „Hasan Kikić“ u Sarajevu i on u svojoj poruci kaže:
Ervin Sejdić: “Dobar dan, moja
želja je da djeca ne prose po semaforima i ulicama, da nema gladne
djece. Želio bih da sve tate i mame
imaju posao i da rade, da sva djeca budu sretna i zdrava i da redovno idu u školu. Želio bih da šetam,
igram se i idem u školu, bez straha
da će me netko napasti i da Bosna i
Hercegovina bude sigurna i slobodna zemlja.”
Almir Zukić iz Tuzle obratio se
konferenciji sljedećim riječima:
dovoljno osvijetliti sobu. Volio bih
da nam država pruži mogućnosti da
idemo u školu, da imamo besplatne
udžbenike, jer ima dosta djece koja
hoće da idu u školu, a nemaju novac
za knjige i osnovni pribor. Moji roditelji su u jako teškoj situaciji jer ne
rade, brinu se za mene i moju budućnost. Volio bih da im država barem omogući socijalnu pomoć, da
makar platimo račun za struju koja
nam je isključena. Bilo bi dobro da
se nama djeci omoguće bolji uvjeti za život, da se možemo zaposliti
poslije škole, da imamo hranu, ali i
novac za ostale potrebe. Nastavit ću
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
više obrazovanih i zaposlenih ljudi,
a i roditeljima bi bilo lakše školovati djecu i ne bi prekidali školovanje
zbog problema s novcem. Bilo bi
puno lakše, a naša država bi sve više
napredovala. Većina mojih prijatelja, pa tako i ja, nakon osnovne škole razmišlja o nekom zanatu odnosno zanatskoj školi, dok manji broj
njih upisuje gimnazije.
Zbog svega ovoga bilo bi više zaposlenja, a posao je teško naći i sa završenom školom, a kamoli bez nje.
Zbog toga smatram da je potrebno
uvesti obavezno školovanje i u srednje škole.“
Na konferenciji su se oglasili i dali
svoje prezentacije i gđa Aleksandra
Pandurević, predsjednica Zajedničke komisije za ljudska prava, prava
djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Parlamenta BiH,
gdin. Vjekoslav Čamber, ministar
Ministarstva rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine,
gđa Anka Šeranić, predstavnica Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite
Republike Srpske, prim. dr. Senahid
Ibrišimović, predstavnik Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko Distrikta BiH, gđa Andrea
Žeravčić ispred Save the Children
Norway, gđa Dragana Bulić iz udruženja „Vesta“ Tuzla i gđa Milena Jurić ispred Ministarstva za ljudska
prava i izbjeglice BiH.
Unatoč zastrašujućim
statistikama, Srbija je
ostvarila napredak u
zaštiti prava djece
P
rema pomoćniku za zaštitu spolova, Kosani Beker,
“usvajanjem dobrog zakona Srbija je stekla alate
koji se mogu koristiti kako bi se postigao napredak
u zaštiti prava djeteta”. Zamjenik pučkog pravobranitelja Tamara Lukšić Orlandić također je ocijenila kako
je postignut napredak u svim područjima zaštite prava
djece, posebno kada je riječ o djeci s teškoćama u razvoju. “Bez sumnje, postoji napredak na svim područjima. Uključivanje u obrazovanje je počelo, kao i proces
kretanja djece od velikih do malih institucija, domaćih
zajednica”, naglasila je. Lukšić Orlandić je rekla kako je
teško biti optimističan i dati prognozu o zemlji u kojoj su djeca u školama gladna, jer njihovi roditelji nisu
imali novca za ručak, djeca koja prelaze kilometre pješice da bi došli u školu i djeca koja žive na ulicama, jer
država nije imala dovoljno sredstava za izradu programa prevencije. Ministar rada i socijalne politike Rasim
Ljajić izjavio je kako je najveći problem siromaštvo i
da u Srbiji 14.000 djece živi ispod granice siromaštva.
Istakao je da je u 2008. svako 14. dijete živjelo ispod
granice siromaštva, a da svako osmo dijete živi u takvim uvjetima u 2011. Alarmantna činjenica je da oko
48.000 ljudi dobiva svoje obroke u javnim kuhinjama, a
6.221 od njih su djeca, naglasio je ministar.
Izvor: B92 net
ROMANO ČAĆIPE
Despite the grim
statistics, Serbia has made
progress in protection of
children’s rights
A
ccording to Equality Protection Assistant Commissioner Kosana Beker, by “adopting good laws Serbia has
gotten the tools that could be used to make progress in
protection of children’s rights”. Deputy Ombudsman Tamara Lukšić Orlandić has also assessed that progress has been
made in all areas of protection of children’s rights, especially when it comes to children with disabilities. “Undoubtedly, there is progress in all areas, inclusion in the education has started, as well as the process of moving children
from large institutions to small, home communities,” she
stressed. Lukšić Orlandić said that it was hard to make optimistic prognosis in a country where there were hungry children at schools because their parents did not have the money for lunch, children who crossed kilometers on foot to get
to their schools and children living in the streets because the
state did not have enough funds to create prevention programs. Labor and Social Policy Minister Rasim Ljajić said
that the biggest problem was poverty and that 14,000 children lived below the poverty line in Serbia. He pointed out
that every 14th child lived below the poverty line in 2008 and
that every eighth child lived in such conditions in 2011. The
minister stressed that the fact that about 48,000 people were
getting their meals at soup kitchens and that 6,221 of them
were children was alarming.
Sorce: B92 net
ROMSKA ISTINA
33
DOGAĐAJI
DOGAĐAJI
34
TREĆA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ROMKINJA
Granada, Spain,
23-25 October 2011
THIRD INTERNATIONAL CONFERENCE OF ROMA WOMEN
"Ja sam Romkinja SVIJETA"
"I am a Roma Woman of THE WORLD"
reća Međunarodna konferencija Romkinja u organizaciji Vijeća Europe u suradnji s Institutom de Cultura Gitana
Ministarstva kulture, Španjolske
Vlade i Međunarodne mreže
Romkinja (IRWN) održana je u
Granadi, Španjolska u listopadu
ove godine. Davanje glasa nijemima bila je tema ranijih konferencija Vijeća Europe posvećenih
Romkinjama, a ovaj posljednji
događaj ponovno je imao za cilj
osigurati ostanak glasova Romkinja kako bi se njihov glas čuo i, još
važnije, slušao. Važnost pružanja
platforme Romkinjama, iznošenje
stanja u svojim zajednicama, ali i
težnja za socijalnom pravdom i
zaštitom njihovih ljudskih prava,
ne može biti previše naglašena.
Na prethodnim konferencijama,
Romkinjama je iz prve ruke data
prilika da izraze svoju ranjivost
unutar i izvan zajednice i mreže,
te na taj način, postanu vrijedne
sugovornice vladama i međunarodnim organizacijama. Međunarodne organizacije kao što je
agencija za temeljna prava Europske unije (FRA), OESS/ODIHR-a
i Vlade Švedske i Grčke udružile su snage s Vijećem Europe za
prve dvije međunarodne konferencije Romkinja. Na konferenciji
u Stockholmu 2007. godine, Romkinje su izrazile želju vidjeti buduće susrete u organizaciji različitih vlada. U tom smislu, Grčka
je bila domaćin druge konferencije održane u Ateni 2009. godine, koja je bila usredotočena na
različite odgovore i izazove kao
što su mijenjanje negativnih percepcija Romkinja u medijima, eliminaciju štetnih praksi kao što su
rani brakovi i prisilna sterilizacija, te promicanje poduzetništva i
he Third International Conference of Roma Women organised by
the Council of Europe in cooperation with the Instituto de Cultura Gitana
of the Ministry of Culture, the Spanish Government and the International
Network of Roma Women (IRWN) will
take place in Granada, Spain, in October this year. Giving a voice to the voiceless was the theme of earlier Council of
Europe Roma women conferences and
this latest event will again aim to ensure
that the voices of the Roma women
remain heard
ROMNIA SVJETSKI KONGRES
T
ekonomskog osnaživanja. Nakon
Stockholma i Grčke, na redu je da
Granada pozdravi svijet Romkinja.
Ovaj treći međunarodni skup u
obliku svjetskog kongresa okupit
će Romkinje sa različitih kontinenata (Europa, Azija, Amerika i
Afrika) koje će pridonijeti svojim idejama i podijeliti svoja iskustva. One će se baviti i
dalje prioritetnim pitanjima
identificiranima na posljednjem sastanku u Ateni, kao
što je sudjelovanje Romkinja u
planiranju, provedbi i evaluaciji
politike razvijanja, pristup obrazovanju za djevojčice, seksualnu
različitost u Romkinja i štetnih
praksi u medijima. Ostale teme
treba istražiti te uključiti kulturna pitanja kao što su doprinos
Roma do 21. stoljeća, kulturna
strujanja ugrađena u društvo, unutarnje i vanjske
kulturne vrijednosti i
identitet.
Vijeće
Europe pokrivalo je
troškove jedne
romske žene
zastupnika po
državi članici. Troškovi
smještaja
u hotelu i
obroci bili
su pokriveni od
strane
španjolskog organizatora.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Ms Eleni TSETSEKOU
Support Team of the Special Representative of the Secretary General
for Roma issues
Tel: +33 3 88 41 24 33
Email: [email protected]
ROMNIA WORLD CONGRESS
T
and, more importantly, listened to. The
importance of providing a platform
for Roma women to express the plight
of their communities, whilst striving
for social justice and the protection of
their human rights, cannot be over-emphasised. Through first-hand accounts,
Roma women have been given the opportunity at previous conferences to
express their vulnerability both within
and outside of their communities and
to network and, in doing so, have become valuable interlocutors for governments and international organisations.
International organisations such as
the Fundamental Rights
Agency of the European Union (FRA),
the OSCE/ODIHR
and the Governments of Sweden and Greece
joined
forces
with the Council of Europe
for the first
two international conferences of
Roma women. At the 2007
conference
in
Stockholm, the
Roma
women
present expressed
the wish to see future meetings organised by different governments.
In this respect,
Greece hosted
the second conference in Athens
in 2009, which
focused on the
responses to different challenges
such as changing
the negative perception of Romnia in the media,
the elimination
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
of harmful practices such as early marriages and forced sterilisation, and the
promotion of entrepreneurship and
economic empowerment. After Stockholm and Greece, it is the turn of Granada to welcome the world’s Roma
sudionice 3. Međunarodne
konferencije Romkanja
women. This third international gathering will take the form of a World Congress bringing together Romnia from
different continents (Europe, Asia,
America and Africa) who will contribute their ideas and share their experiences. It will address further the priority issues identified at the last meeting
in Athens, such as the participation of
Roma women in the planning, implementation and evaluation of policies
developed with Roma women, access
to education for girls, sexual diversity
in the Roma woman and harmful practices in the media. Other topics to be
explored include cultural issues such
as the contribution of Roma to the 21st
century, cultural currents embedded
in society, internal and external cultural values and identity. The Council
of Europe will cover the travel expenses of one Roma woman representative
per Member State. Hotel and meal expenses will be covered by the Spanish
organisers.
Ms Eleni TSETSEKOU
Support Team of the Special Representative of the Secretary General for
Roma issues
Tel: +33 3 88 41 24 33
Email: [email protected]
35
36
ROMSKI JEZIK
ROMSKI JEZIK
Prvi
srpsko-romski
rječnik
POVODOM DANA
EUROPSKIH JEZIKA
OBJAVLJEN
P
Hedina Tahirović-Sijerčić predstavila je svoj "Romsko-engleski/englesko-romski rječnik", novelu "Rom k’o grom" na
engleskom jeziku, i knjigu ilustriranih priča za djecu "Fish", na engleskom i romskom jeziku
Rom k'o grom
S
radošću vas obavještavamo
kako se dogodila još jedna vrlo
zanimljiva promocija djela pisaca iz bosanskohercegovačke dijaspore u organizaciji Ministarstva
za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Održana je 22. travnja ove godine.
Gospođa Hedina Tahirović-Sijerčić predstavila je svoj „Romsko-engleski/englesko-romski rječnik“ (ranije je objavila i „Romsko bosanski/
bosansko-romski rječnik“), novelu
pod naslovom „Rom k’o grom’ (na
engleskom jeziku, izdavač: Magoria
Books Toronto) i knjigu ilustriranih
priča za djecu „Fish“ (na engleskom
i romskom jeziku, izdavač: Magoria
Books Toronto). Promotor je bila
gospođa Safeta Obhođaš, čiju je
knjigu „Žena i kalem“ potom predstavio Željko Grahovac.
Hedina Tahirović-Sijerčić pozdravila je mnogobrojne goste na svom
maternjem romskom jeziku. Rekla je da je njena novela „Rom k’o
grom“ posvećena njenom rahmetli
ocu Dervišu (Alije) Tahirović, na
koga je veoma ponosna i čiji amanet
vjeruje da ispunjava. U ovom djelu
opisana je sudbina Hedinine porodice na sarajevskoj Gorici. Autorica
je istakla da su još uvijek, nažalost,
prisutne predrasude i diskriminacija prema Romima u našem društvu.
Najbolji način na koji sami Romi
mogu mijenjati ovakvu situaciju
nabolje je obrazovanjem i njegovanjem svog romskog identiteta u bosanskohercegovačkom kontekstu.
Hedina Tahirović-Sijerčić naglasila
je kako bi željela da se obrazovna
struktura Roma popravi. Rekla je da
u BiH trenutno rade dvadeset dvije
nevladine organizacije koje se bave
poboljšanjem položaja Roma. Tu je
i niz akcijskih planova i programa
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
u okviru Dekade Roma, za koje se
nada da će imati uspješne rezultate.
Naglasila je da se sarajevske romske djevojke ne prodaju. Točno je
da postoji običaj u ovdašnjim romskim porodicama da mladoženjina
porodica daje novac za mladu, ali
to nije novac kojim se mlada kupuje
nego novac za kupovinu svadbene
opreme i za opremanje nove kuće
mladenaca. Na primjer, naglasila je
da su i ona i njene sestre same izabrale muževe i da ih nitko nikome
nije prodao. Otac ih je uvijek poticao na školovanje i da same prave
svoje izbore. Hedina Tahirović-Sijerčić zahvalila je Sektoru za iseljeništvo Ministarstva za ljudska prava
i izbjeglice BiH koje je već nekoliko
godina poziva i daje joj podršku za
sudjelovanje u promociji djela pisaca bosanskohercegovačkog porijekla u dijaspori.
ovodom dana europskih
jezika, u utorak 27. rujna 2011. godine u Domu
Narodne skupštine Republike
Srbije promoviran je prvi Rječnik srpsko-romskog jezika,
autora Bajrama Halitija, književnika, publicista i pravnika.
Rječnik sadrži 50.000 odrednica, s gramatikom i pravopisnim savjetnikom, a objavila ga
je novosadska izdavačka kuća
„Prometej“. Ovaj skup, kome
su prisustvovali ugledni zvaničnici, lingvisti, intelektualna
elita Beograda i veliki broj pripadnika romske nacionalne
manjine, otvorila je Gordana
Čomić, potpredsjednica srbijanskog Parlamenta, koja
je istaknula da pored časti
i zadovoljstva, zahvaljujući prvom srpsko-romskom
rječniku, može se uvidjeti
koliko je istih riječi u jezicima dvaju naroda i koliko
su ljudi povezani. Jovan Damjanović, poslanik i predsjednik Demokratske ljevice Roma,
smatra rječnik kapitalnim djelom za romsku i srpsku leksikografiju, i da bi trebao poslužiti za stvaranje nastavnih
planova u školama u kojima se
obrazuju romska djeca.
Jedan od recenzenata, magistra Milica Ilić-Jeftimijević,
potpredsjednica
Udruženja
književnika Srbije, kaže da su
autora Bajrama Halitija vodile „velike ideje i istraživačka strast“, kao i želja da narod
kome pripada uhvati korak s
drugim narodima, jer Rječnik
je temelj daljeg razvoja romskog jezika i on treba stići u sve
javne institucije, prije svega u
knjižnice diljem Srbije i škole
koje pohađaju
romska djeca i gdje postoje
romski asistenti. Na taj način,
dodala je Ilić-Jeftimijević, bit
će omogućeno praćenje prožimanja dviju kultura, srpske
i romske. Autor Bajram Haliti istakao je da u Srbiji živi između 700.000 i 800.000 Roma,
a mnoga istraživanja pokazuROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ju kako mladi Romi loše znaju materinji jezik ili ga uopće
ne govore, i da će uz ovaj rječnik svaki romski učenik imati
pouzdano sredstvo u unapređenju znanja romskog jezika
i postići veći nivo pismenosti.
Bajram Haliti je ovom prilikom
izrazio neizmjernu zahvalnost
gospođi Jadranki Jelinčić, direktorici Fonda za otvoreno društvo, i Jadranki
Stojanović, koordinatorici
romskog programa Fonda
za otvoreno društvo u Srbiji. Također, zahvalnost je
izražena i gospodinu Predragu Markoviću, ministru
kulture i informacija, i Goranu Bogranoviću, ministru za
Kosovo i Metohiju u Vladi Republike Srbije, bez čije financijske i logističke podrške ovo
kapitalno djelo ne bi ugledalo
svjetlost dana. Na kraju g. Haliti kao veliki optimist očekuje
od svih relevantnih institucija
u zemlji i izvan nje da donacijama i na drugi način, u financijskom smislu potpomognu
tiskanje drugog izdanja ovog
rječnika, s obzirom na to da je
prvo izdanje tiskano u ograničenoj nakladi, a potražnja je veoma velika u zemlji i u svijetu
gdje živi oko 60,000.000 Roma.
Ž. Pavlović
P. S. Valery, o Bajramo Haliti rodel te muke munri informacia
37
ISTINE I ZABLUDE
ISTINE I ZABLUDE
38
N
ema naroda na svijetu koji
je toliko podložan neosnovanim predrasudama i stereotipima kao što je to slučaj s Romima. Širom svijeta, a osobito u
razvijenim zemljama, o Romima
kruže ne samo brojne predrasude
nego i brojni uobičajeni stereotipi,
pa ćemo nabrojati neke od najčešćih i već dobro poznatih predrasuda i stereotipa o Romima. Razuman čovjek brzo će zaključiti da
se taj sud javnosti ne može odnositi samo na Rome, nego i na brojne druge narode, jer nema naroda
u kome nema kradljivaca. Kradu i
pripadnici drugih naroda, pa i onih
najrazvijenijih. Čak se može potvrditi kako su Romi gotovo isključivo sudionici manjih odnosno sitnih
krađa (otuda i predrasuda o Romima kao “kokošarima”), što nije slučaj s kradljivcima iz redova bogatih
i razvijenih naroda. Tamo se obično
krade “na veliko”. Što su to predrasude? Pojednostavljeno rečeno, to
Romi su vječni putnici
noj pomoći. Ideja o nomadstvu kao
urođenom svojstvu Roma je osobito duboko ukorijenjena u zapadnoj
Europi, gdje su Rome neprestano
protjerivali. Do 1856. godine, više
od pola populacije Roma u Europi
bilo je prisiljeno živjeti na jednom
mjestu, jer su ih lokalni vladari držali kao robove. Nomadski način
života danas je rijetkost među Romima i praktički je nepoznat među
Romima iz nerazvijenih država.
“...zbog toga je sloboda kretanja
unutar Europske unije vitalno važna za njihov način života” (Nacrt
izvještaja o Romima Europskog
parlamenta). Međutim, nije točno
da su Romi vječiti putnici. Čak i u
prošlosti, nomadstvo je rijetko bilo
izbor, a više pitanje potrebe i nužnosti opstanka. Lokalni zakoni su
sprječavali Rome i ne-Rome bez
stalnog mjesta boravka da se nastane, jer su smatrani prijetnjom
društvenom poretku ili zbog straha
da bi mogli postati ovisni o socijal-
Ovo je prilično popularno razmišljanje u zapadnoj Europi. Razlog za
to je činjenica da se potpuno ignorira višestoljetna povijest Roma
u zapadnoj Europi, gdje se Romi
spominju od 15. stoljeća. Zabludu podržava i činjenica da je naziv
"Romi" iznenađujuće sličan nazivu
Rumunjska (Romania), imenu zemlje poznate po velikoj romskoj populaciji. Kao što se ime Rom često
miješa s imenom Rumunjske u ko-
je proširen i u javnosti ustaljen sud
unaprijed zasnovan na nedokazivim tvrdnjama i lažnim autoritetima. Predrasudama su podložni ne
samo pojedinci nego i čitavi narodi.
Romi ponajviše. A što su to stereotipi? To su ustaljene tvrdnje koje se
zasnivaju na veoma pojednostavljenim zaključcima, najčešće na golim
lažima i otrcanim banalnostima,
koje je nemoguće dokazati.
Romi dolaze
iz istočne Europe
Uobičajeni stereotipi i predrasude o Romima
joj Romi čine brojnu populaciju no
imena nisu nimalo povezana, isto
kao što nijedno nema zajedničke
korijene s imenom talijanskog glavnog grada (Roma – Rim).
Zapamtite: i Romi imaju
predrasude o Gadžama
(ne-Romima), i mnoge
su negativne. Neke su
vezane uz činjenicu da
romske zajednice imaju
vrlo stroga pravila
ponašanja, druge
potječu iz višestrukih
negativnih iskustava.
Put ka međusobnom
razumijevanju vodi kroz
otvorenost i međusobno
poštovanje
ROMANO ČAĆIPE
Romi kradu
Uđete li u autobus i vidite da u
njemu ima Roma, izađite. Takav
je savjet programski direktor međunarodne nevladine udruge sa
sjedištem u Bugarskoj dao zapadnjacima koji su se pripremali za dolazak na rad u tu zemlju. Vjerojatno najčešća predrasuda o Romima
je da kradu. U stara vremena, Rome
su optuživali da kradu kokoši i jaja;
danas ih optužuju za manja kriminalna djela, kao što su džeparenje i
sitne provale. Naravno, bilo bi glupo pretvarati se da Romi ne kradu,
ROMSKA ISTINA
isto kao što bi bilo glupo pretvarati
se da Belgijanci, Mađari ili Britanci ne kradu. Moguće je da je, zbog
toga što su Romi suočeni s velikim
siromaštvom, nešto vjerojatnije da
se neki od njih okrenu sitnim krađama zbog opstanka. Vodeći političari/ke i direktori/ce uglednih tvrtki
su u središtima skandala zbog krađa
i prijevara, gdje se radi o svotama
tisuću puta većim od onih koje su
ikad Romi ukrali. To što se koriste
elitniji i nekako čistiji pojmovi ne
može sakriti činjenicu da je to krađa. Policija često ciljano promatra
Rome i pripadnike drugih manjina,
kao što su mladi imigrantskog porijekla. Osobe koje pripadaju ovim
grupama su puno češće kontrolirane i uhićivane, iako se pokazalo da
su optužbe protiv njih često lažne.
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Romi su drugačiji
Iako traže i vlastiti identitet, većina
Roma i Romkinja smatra se državljanima zemlje u kojoj žive, a njihovi
sugrađani i sugrađanke neromskog
porijekla su često ti koji ih, u najmanju ruku, ne smatraju jednakopravnim građanima i građankama, ili ih,
u najgorem slučaju, uopće ne smatraju građanima, što je često slučaj
u istočnoj Europi. Europa oduvijek
ima problema s prihvaćanjem nebijelih Europljana i Europljanki, bilo
da su indijskog, turskog, arapskog,
afričkog ili azijskog porijekla, ili ako
su Romi, koji u Europi žive već gotovo tisuću godina. Ovaj način razmišljanja promiču populistički i
demagoški političari koji prenose
nacističke ideje i promiču rasu kao
39
40
ISTINE I ZABLUDE
ISTINE I ZABLUDE
konačni način identifikacije i dobivanja građanstva. Većinu Romkinja
i Roma ne vidite, jer su oni baš kao
većina ljudi oko vas.
Romi žive na tuđoj grbači
Ne žive Romi na tuđoj nego na svojoj grbači, iako među ne-Romima
općenito imaju reputaciju lijenčina
koji se ustežu od rada. Obično ih
se povezuje s prošenjem ili iskamčivanjem socijalne pomoći, ali malo
tko iz redova ne-Roma zapošljava
Rome, a rijetke su i države u kojima
se čine napori s ciljem obrazovanja
i zdravstvene zaštite Roma. Romi su
korišteni kao robovska radna snaga
u gotovo svim europskim zemljama. Do danas se nijedna od ovih
zemalja nije ispričala Romkinjama
i Romima, niti se ponudila da plati
odštetu romskim zajednicama.
Romi su sretni marginalci
Istina, Romkinje i Romi su na margini. Dovoljno je reći da će vas mnogi ljudi gledati drugačije ako vjeruju da ste Rom/kinja. Biti Rom/ kinja
povezano je sa svim mogućim negativnim obilježjima, bilo da su na njih
primjenjive, ili ne. Život osoba na
margini je rijetko kad sretan. Romi
i Romkinje su trpjeli stoljeća diskriminacije i proganjanja, s kulminacijom u doba nacističkog genocida.
Romkinje i Romi u istočnoj i zapadnoj Europi imaju prosječan životni vijek puno kraći od nacionalnog
prosjeka, što je posljedica teških životnih uvjeta, deprivacije i ograničenog pristupa zdravstvenoj zaštiti.
Smrtnost djece je tri puta veća.
Romi su nadareni za glazbu
Ovo je još jedan stereotip, iako na
prvi pogled nije negativan. Zaista, mnogo je nadarenih i naširoko poznatih romskih glazbenika i
glazbenica. Mađarska je, primjerice, poznata po svojim “ciganskim”
sviračima. Jugoistočna Europa ima
vrlo popularne duhačke skupine,
kao što su orkestar Kočani i orke-
star Bobana Markovića. Izvođenje
glazbe pružilo je mnogim Romima
mogućnost zarade. U jugoistočnoj
Europi svirali su još u turskoj vojnoj glazbi, i do današnjih dana su
orkestri za vjenčanja i pogrebe visoko cijenjeni. No, Romi su se bavili i drugim djelatnostima, kao što
su obrada bakra, drveta itd. Zaista,
mnoge su romske zajednice, kao što
su Lovari, Rudari i Kalderash, svoja
imena dobila po zanatu za koji su se
njihovi članovi specijalizirali.
Tipični Romi
Testirajte ljude oko sebe - pitajte
ih što znaju o Romima. Pitajte ih
da vam ih opišu ili, upitajte to sami
sebe. U Istočnoj je Europi većina
ljudi navikla na prisutnost Roma.
Nekad postoji razmjena na osnovi ekonomskog kontakta, prave su
zajednice rijetke. U Zapadnoj Europi, s druge strane, samo je mali
broj ljudi svjesno bio u kontaktu s
Romima. Njihov se doživljaj temelji na glasinama, danas sve češće,
novinskim izvješćima, kao i “vidljivim Romima”. Pod pojmom “vidljivi Romi” mislimo na one Romkinje i Rome “koji izgledaju kao Romi
i Romkinje”: žene crne druge kose,
u dugim raznobojnim suknjama, s
velikim zlatnim naušnicama, okružene hrpom male djece...
Romi se ne žele integrirati
Mnogi su Romi i Romkinje već integrirani, uklopili su se u društvo
u kome žive. Živite li u središnjoj i
istočnoj Europi, vrlo je vjerojatno
da barem netko od vaših prijatelja,
kolega, rodbine ili čak vi sami, imate romskih korijena. Osobe koje su
dostigle pristojan životni standard
sebe nevoljko identificiraju kao
Rome, jer se boje da bi društvena
stigma vezana uz romski identitet
mogla ugroziti njihov društveni status. No, jeste li sigurni da ste spremni prihvatiti Romkinje i Rome
kao ravnopravne partnere i dati im
jednake mogućnosti kao i drugima,
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
primjerice, u zapošljavanju? Jeste li
sigurni da zaista ne mislite kako bi
ne-Romi u vašoj zemlji trebali imati prioritet u svim područjima društvenog života? Ako je tako, pripadate vrlo malobrojnoj manjini, kako
su pokazala mnogobrojna ispitivanja javnog mnijenja. Dajte Romkinjama i Romima stvarnu mogućnost i priliku da sudjeluju u životu
vašeg društva. Naučite par riječi
njihova jezika (pozdravi su najjed-
nostavniji) i vidjet ćete kako je lako
uspostaviti vezu. Oni su već naučili vaš jezik. Dakle, to je malen korak u pravom smjeru. Nestane li nešto na vašem radnom mjestu, prvo
pregledajte svoje džepove, svoj stol
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
i ispod stola, pa, čak i ako ne nađete
ono što tražite, podsjetite se da nije
u redu za nestanak okriviti čistačicu
Romkinju ili sumnjive kolege i kolegice, Rome i Romkinje, jer u većini
slučajeva to nije istina.
41
42
ROMSKA BAŠTINA
ROMSKA BAŠTINA
NAROD BEZ DOMOVINE, ALI S VLASTITOM GLAZBENOM KULTUROM
“Kad cesta krivuda
- priče o ciganskoj karavani”
N
Dokumentarni
film američke
redateljice Jasmine
Dellal prikazuje
glazbu vrhunskih
romskih sastava
i izvođača,
pripovijedajući
istovremeno i o
njihovim životima,
ali i o društvu
koje je prema
njima i dalje puno
predrasuda
e možeš hodati ravno kad cesta nim te Romi preferiraju da ih se zove
krivuda” kaže romska poslovi- njihovim izvornim nazivom ‘Rom’ što
ca, stara vjerojatno koliko i lu- znači ‘čovjek’. Do dan danas zadržali su
tanja romskog naroda na svom mu- plemensku organizaciju života, što je
kotrpnom putu opstanka. “Kad cesta rezultiralo time da su ostali izolirani u
krivuda - priče o ciganskoj karavani” svojim zajednicama i nisu bili zahvaćedrugi je dokumentarni film redateljice ni modernizacijskim procesima.
Jasmine Dellal koji se bavi romskom te- Jako mali broj Roma uspije se školovati,
matikom, a prikazuje glazbu vrhunskih doživljavaju svakodnevne uvrede i stiromskih sastava i izvođača, pripovije- gmatiziranja, neki njima često plaše djedajući istovremeno i o njihovim životi- cu kad nisu dobra, no osim uvriježenih
ma, ali i o društvu koje je prema njima i stereotipa da se bave isključivo krađom,
dalje puno predrasuda.
prošnjom, skupljanjem otpada i gataRomi su nomadski narod porijeklom iz njem, oni posjeduju i izuzetan glazbeni
sjeverozapadne Indije koji se u 13. sto- talent, a u mnogim zemljama su poznati
ljeću počinje širiti iz Azije, a do 16. sto- upravo kao profesionalni glazbenici.
ljeća nastanjuju se po Jasmina Dellar redateljica filma “Kada cesta krivuda cijeloj Europi. Roma priča o ciganskoj karavani”
danas ima između 10
i 12 milijuna širom
svijeta i još uvijek se
nalaze na društvenoj
margini, kako kulturno i politički tako
i prostorno. Romi su
narod bez domovine,
no s vlastitom poviješću, kulturom, običajima i jezikom.
Uobičajeni naziv im
je Cigani, no on se
često smatra pogrd-
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Tko je Jasmine Dellal?
Jasmine Dellal živi u SAD-u, odrasla
je u Engleskoj, a s majčine strane porijeklom je iz Indije gdje je provela veći
dio djetinjstva te je, kako je sama rekla,
na nju prilikom stvaranja filma osjetno
utjecao taj kulturni aspekt sličnosti Indijaca i Roma.
Romski svirači iz četiri zemlje okupili
su se u SAD-u radi koncertne turneje Romske karavane te su tijekom šest
tjedana dijelili pozornicu, garderobe, hotele i autobus. Kamera Alberta
Mayslesa, ikone dokumentarnog filma,
putovala je s njima po sjevernoameričkom kontinentu te zabilježila njihove
zajedničke trenutke na pozornici, ali i
život tih ljudi u njihovim domovima,
daleko od slave i reflektora.
Cijela ideja za turneju potekla je od vjerojatno najpoznatijeg romskog sastava
na svijetu, Taraf de Haïdouks, što u prijevodu znači ‘hajdučka banda’. Dolaze iz
malog rumunjskog grada Clejani, sviraju žičane instrumente i to isključivo po
najbrže puhače na svijetu.
Muzika im je kombinacija
romskih, rumunjskih i turskih utjecaja, već godinama
imaju rasprodane europske
i svjetske turneje, radili su
muziku za Gorana Bregovića i filmove Emira Kusturice, a o njima je snimljen i
dokumentarni film “Iag Bari
- Brass On Fire - Road Movie”.
Esma Redžepova - "kraljica
Cigana" jedna je od najvećih romskih zvijezda današnjice. ‘Kraljica Cigana’, kako
su je prozvali još prije tridesetak godina u Indiji, rođena
je i živi u Makedoniji, ali je
ponosna što je zadržala svoj
jezik i što se nije asimilirala
ni u jednu kulturu.
Ona i njen muž, Stevo Teodosievski činili su jedan
od najpoznatijih sastava
Albert Maysles, legendarni
kamerman dokumentarnih filmova
koji je zajedno s Jaminom zabilježio
mnoge nevjerojatne trenutke filma
sluhu, a svojom glazbom uzdržavaju cijelo selo. Zaradom od prvog CD-a uveli
su struju u svoje selo, a najstariji član
sastava, violinist Nicolae, novcem koji
zaradi na koncertima plaća školovanje
unuci u Bukureštu. Do 1990. bili su poznati samo u Rumunjskoj gdje su svirali
po svadbama, a tada ih otkrivaju belgijski muzičari i producenti koji im organiziraju prvu europsku turneju. Ovo
im nije prvi filmski angažman, a jedan
od njihovih najvećih štovatelja je Johnny Depp s kojim su snimali film “The
Man Who Cried” i koji je zbog njih naučio i romski jezik.
Iz Rumunjske dolazi i cijenjeni puhački sastav Fanfare Ciocarlia koji slove za
na čitavom području Balkana, a unatoč brojnim zamjerkama na njihovo
vjenčanje (on je Makedonac, a ona
Romkinja), njihov brak sretno je trajao sve do Stevine smrti čime su probili mnoge barijere. Nisu mogli imati vlastitu djecu pa su posvojili čak
47 siročadi kojoj su osim krova nad
glavom pružili i glazbeno obrazovanje. Petero ili sedmero njihove djece
redovito nastupa s Esmom na turnejama. Antonio el Pipa dolazi iz španjolskog grada Jerez de la Frontera i
profesionalni je plesač flamenca. Njegova teta Juana la del Pipa nikada nije
naučila pisati, ali osjećaj za flamenco
ima u malom prstu. Ona je pjevačiROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
ca u Antonievom sastavu, a podučava
i mlađe plesače. Iako se smatra dijelom španjolske kulture, flamenco je
specifičan ples pokrajine Andaluzije,
a potječe od tamošnjih Roma čiji su
potomci i Antonio i Juana.
Indiju predstavlja grupa Maharaja koja
svira na svojim tradicionalnim instrumentima, uz ples na koljenima koji u
cijelom svijetu izvodi samo dvoje ljudi.
Život u pustinjskom gradu Rajasthanu
nije lak, a kada su mu umrli roditelji
Harish počinje plesati kako bi mogao
nastaviti ići u školu te brinuti o mlađoj
braći i sestrama.
“Mnogi ljudi u Americi voljeli bi doći
na koncert romske glazbe, ali ne razumiju da su Romi stvarni ljudi. Ovim
filmom htjela sam da ljudi čuju i vide
prekrasnu romsku muziku, ali sam im
htjela i pružiti priliku da provedu vrijeme sa stvarnim ljudima. Nisam naivna
da mislim da jedan film može promijeniti sve, no htjela sam napraviti most
između te dvije strane”, kazala je redateljica filma na zagrebačkoj press konferenciji.
“Bilo bi lijepo kada bi ljudi kroz našu
glazbu naučili nešto o Romima i razbili
predrasude koje imaju”, riječi su jednog
od likova u filmu, no završit ćemo ovaj
tekst citatom jednog drugog koji kaže:
“Ubijali su moj narod, ali moja osveta je
obrazovanje drugih”. (Z. G.)
43
ROMSKA BAŠTINA
ROMSKA BAŠTINA
44
K
njiževnost - što se tiče
romske književnosti, uvijek
je bilo problema zbog nepostojanja standardiziranog jezika.
Postoje, naravno, narodne priče,
postoje doprinosi romskih pisaca
drugim književnostima. Poznati
puszu, a vjerojatno je najpoznatiji
Mateo Maxximoff, Rom koji piše
na francuskom, s vrlo dobrom
književnom reputacijom i dosta
široko prevođen. Zanimljivo je
da su romski pisci iz nekoliko europskih zemalja prije dvije godi-
Poznate izdavačke kuće iz nekih
europskih zemalja (Austrija, Velika
Britanija, Francuska) imaju biblioteke
specijalizirane za romsku književnost,
a neke fondacije danas dodjeljuju
stipendije kojima ohrabruju pripadnike
romske zajednice u istraživanju njihove
kulture i povijesti
u Helsinkiju. Radi se o sljedećim
autorima: Veijo Baltzar, Lick Dubois, Jose Heredia Maya, Mariella
Mehr, Jovan Nikolić, Margita Reiznerova, Alexico Santino Spinelli. U posljednje vrijeme također
poznate izdavačke kuće iz nekih
europskih zemalja (Austrija, Velika Britanija, Francuska) imaju
biblioteke specijalizirane za romsku književnost. Mnoge inozemne fondacije danas dodjeljuju
stipendije kojima naročito ohrabruju pripadnike romske zajednice u istraživanju njihove kulture i
povijesti.
Glazba i film - Od pamtivijeka,
međutim, za Rome se ponajprije
vezuje glazba i, da tako kažemo,
scenske umjetnosti. U srednjoj i
istočnoj Europi Romi su poznata
vašarska i karnevalska dekoracija. Od različitih cirkuskih atrakcija, preko uličnih svirača i plesača, akrobata, dresera medvjeda i
Bekimom Fehmiuom u glavnoj
ulozi predstavlja jedan od uzora
cjelokupne ex-jugoslavenske kinematografije. Jedan od razloga
romskih motiva, a u posljednje
vrijeme i mainstream publika
počinje otkrivati istinske romske glazbene velikane poput Šabana Bajramovića, Esme Redžepove ili Ljiljane Petrović. Na
Romski umjetnici i kulturno stvaralaštvo Roma
pjesnik iz Slovačke Dezider Bango je Rom, vrijedi spomenuti i
poljsku pjesnikinju Romkinju Pa-
ne, na inicijativu radija Deutsche
Welle, osnovali književnu grupu
koja je svoj prvi sastanak imala
Stole Popov,
makedonski
režiser autor
odličnog filma
Gypsi magic
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
drugih životinja, Romi su neizostavan sastojak onog sastojka
europske kulture koji bi Bahtin
prozvao karnevalskim. No bilo
je i “izleta” u elitnu kulturu tog
vremena tako da su se romski
glazbenici znali uzdići i do statusa dvorskih umjetnika. Romanolozi ističu kako je romska glazba
utjecala na bliskoistočnu glazbenu tradiciju, židovsku kletzmer
glazbu, flamenco te jazz, a mnogi od glasovitih kompozitora također su se napajali i na tradiciji
romske glazbe: List, Bizet, Brahms, Dvořák, Verdi, Rahmanjinov te Bartok.
Nepotrebno je pa i nemoguće
ovdje opsežnije govoriti o ogromnom značaju suvremene romske glazbe u svijetu, a naročito
na Balkanu. Odveć je poznato,
recimo, Bregovićevo rabljenje
Dezider Bango
Poznati romski
književnik iz
Slovačke
svjetskoj sceni već dugo haraju
Gipsy Kingsi i mnogobrojni njihovi klonovi. U veliku četvorku
filmskih ostvarenja s romskom
tematikom spadaju dva filma
koja je snimio bosanski režiser,
te po jedan makedonskog i srpskog autora. Kusturičin Dom za
vješanje, koji je dobio Zlatnu palmu “samo” za režiju, jedan je od
onih rijetkih filmova koji je bolji
na neko peto nego na prvo gledanje. Nekoliko godina kasnije
isti je režiser snimio i film Crna
mačka, beli mačor koji se ponovno bavio romskim životom.
Makedonski režiser Stole Popov
autor je izvrsnog filma Gipsy
Magic, ali vjerojatno ponajbolji
film o Romima je onaj kronološki najstariji: legendarni Skupljači perja velikog Aleksandra
Petrovića. Nezaboravna priča s
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
je zasigurno i neizreciva iskrenost, otvorenost i suživot s kojima se Petrović upustio u snimanje ovog filma. Filmska povijest
na ovim prostorima bila bi neizmjerno siromašnija bez filmova s
romskom tematikom.
Žalosna je, međutim, činjenica
da mnogi oduševljeni gledatelji
ovih filmova i dalje gaje istinski
rasističke stavove prema romskom narodu. I dandanas Romi
su velikom broju ljudi sinonim
za kriminal, prljavštinu i druge
negativnosti. Isti ti ljudi su u stanju, gledajući film, biti iskreno
dirnuti romskim životom i njihovom bajkovitom vitalnošću.
Otud i neprestana igra privlačnosti i odbojnosti koju spram
Roma ljudi osjećaju u životu i
umjetnosti.
Muharem Bazdulj
45
46
ROMSKA BAŠTINA
ROMSKA BAŠTINA
Šemso
Avdić
Zbirka poezije:
Romska
sudbina
lancima
okovana
Dvorac
oca mog
Stanite vjetrovi, stanite orkani;
ne rušite dvorac oca moga!
Njemu su dani pokraj vatre dani,
i prostranstva silna odavde do Boga.
Nije to dvorac od ljuta kamena,
ni utvrda moćna što se nebu diže,
tek ubogi šator što kraj rijeke stoji,
kad putuju otac da je Bogu bliže.
Jer sudbina tjera cigana da luta,
i da cijeli život svoju zvijezdu slijedi.
Ne rušite zato njegov dom kraj puta,
njemu više šator od palače vrijedi.
Stišajte se zato vjetrovi,
tornada on stazom predaka neumorno kreće;
od Ganca do danas njega vodi nada,
i nikad ga niko zaustavit neće.
eni
ada u m
n
a
j
n
d
e
e i poslj
;
Slomi s
a t v og a
v
t
s
r
e
j
v
g ne
samoći
i
i
j
n
sve zbo
t
a
p
a.
h drug
kod Bog
i
a
postado
n
š
e
j
i
tade gr
ja,
a ti pos
uša mo
d
e
j
a
n
iše,
Ranje
em .
emam v
n
e
g
a napiš
j
a
n
e
s
m
i
s
n
e
j
a
lu p
svom bo
o
o
t
s
va,
e
č
lonu gla
k
i
m
a
Pijan
i,
ka drht
u
r
t
u
r
čice,
k’o p
e cigan
b
e
t
g
o
b
i.
sve z
do smrt
m
a
s
k
i;
kora
uša bol
d
e
m
m
Z a tobo
a,
a i osjeć
m;
ona jec
im pati
j
o
v
t
a
ti!
m
nko, vra
a
za usna
g
i
c
,
j
e
i se, h
vrati m
Robujr
a
korkox
e pe
Dvorco o
k
me dade
,
hvaljalen
v en
Ačhen ba
a na pera
jr
u
n
a
k
r
sa ,
.
ačhen O
he hi đive
ć
le
o
đi ko Dol
k
e
le
d
h
a
u
d
b
e
a
malj
o čher m
the bare u
a
s
e
v
i
đ
g
paša ja
uvarja
renca e d
a
b
e
r
a
b
hra,
o čher, e
va hi e ca
o
Inaj gova
g
n
e
r
a
konca m
phirol
bare obla
dad kane
o
i
d
la
b
m
paše paj u
vol.
o Del te a
najpaše k
tradol len
i
n
a
m
o
R
E ba x
jo,
sto po tra
a
s
i
n
e
mol.
ir
oleće,
te ph
peraven g
ar dvorco
t
a
a
n
k
j
n
o
e
v
d
t
o
r
ajbu
ehraja te
rom leće n
d
o
a
š
a
p
leči cahra
alja
leče bahv
o
g
o
v
a
s
i
e papoče,
Smir
p
a
c
n
e
m
,
vov dro
g đi ađive
n
a
G
o
Tornado
r
a
at
rol.
n phirol k
no ka me
r
e
t
v
odumuta
o
v
ila
ROMANO ČAĆIPE
rat te ačh
le crdol o
Korak
ti
r
m
s
o
d
če
Te čhud
ijan o b
ar, an j
E krugu
ezersko
jra len
paj
t
e širinp
Gadija
e
hi kana
i e Rom
Ande la
ni bijan
te e čha
ođ
voxe len
te uzne
mirimp
Po sast
e.
o them
d
r
oma iđ
Pala ph
aren len
iripe lu
n
go, rovo
Dvorcu
l kali ja
jra te d
k,
en len,
Mudar
bazenu
ol len o
j
r
a angla
korkoxi
l
pe, ano
đ
i
.
Jakha k
ana ph
anden,
Sovli hi
suno di
lenđe, c
khen an
ahra, o
Xoma h
duripe,
blako e
i robujr
č
a
r
a
k
orkoxe
Sa i jek
peče
lendar
ando su
no sove
l.
ROMSKA ISTINA
ROMANO ČAĆIPE
47
Korak
ko mer đi
ope
Phaglo
hi an m
ande sa
tu san b
o šukar
anđi pa
ipe
la mo t
akana s
rajo
em ama
l samoć
goleče s
ako,
an grije
š
no i kod
Xanime
Dol.
hi o đi m
rno
ni zaru
lipe ina
j ma,
but dro
ma me
nasvali
đilja m
matar,
e napiš
i.
Mato m
o šoro p
ela sar
mo va i
e ran,
zdral sa
pala tu
korako
te xomn
sem đi
ije
ko meri
Pala tu
p
e.
te mo đ
i dukha
mo đi č
lma
uće duk
halma,
će vuš e
nđe me
ka mera
irisavo
v
maj, xo
mnije ir
isavo.
i
Robov obode
sl
e
n
e
v
t
sops
,
du
rsku vo
e
z
e
j
u
se šire,
menčić
a
a
k
d
š
u
i
c
n
č
a
v i po
Ako b
i krugo
n
č
odi,
i
r
t
n
e
ganka r
i
c
Konc
d
a
k
e.
ogodi
znemir
u
u
t
š
a
Isto se d
m
ko djeca
I njoj ta
e,
i ih vod
v
e
t
u
p
etu
oko,
om svij
če crno
a
l
p
,
m
Po cijel
i
ug
njima d
Z a luta
ju,
ima da
d
a
k
e
r
D vo
a
ko.
ed njim
r
p
e
ši dubo
n
u
e
d
u
baz
a
lgij
h nosta
Ubija i
ne;
ju dalji
a
j
n
a
s
e
a sklop
ego,
e;
Oči kad
čerga, n
a
m
e slobod
i
n
j
e
n
v
e
t
j
s
p
a
ovi so
Z akletv
i su rob
n
a
spava.
g
i
a
c
C
i
l
n
a
a
j
v
n
tra
ih sa
m od nj
o
k
a
v
s
Iu
ROMSKA ISTINA
REAGIRANJA
48
SVIM SPONZORIMA, SURADNICIMA I
ČITATELJIMA ŽELIMO SVE NAJBOLJE U
NADOLAZEĆIM BLAGDANIMA
SA EROMEĐE ANDE LUMA BUT SASTIPE
TAJ BAHTALIPE ANDE NEVO BRŠ
ISSN 1845-6413
ROMANO ČAĆIPE
ROMSKA ISTINA
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
2
File Size
4 860 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content