ZUMIRAJ ZAPOŠLJAVANJE MLADIH Priručnik za interaktivnu edukaciju o pravu na rad i zapošljavanju putem audiovizualnih materijala ZUMIRAJ ZAPOŠLJAVANJE MLADIH Priručnik za interaktivnu edukaciju o pravu na rad i zapošljavanju putem audiovizualnih materijala Sarajevo, 2015. 2 3 Dragi edukatori i edukatorice, profesori i profesorice, nastavnici i nastvanice, Pred vama se nalazi priručnik koji je rezultat zajedničkog rada Pravo Ljudski tima i Projekta zapošljavanja mladih (YEP), kojeg implementira GOPA mbH uz podršku Vlade Švicarske. Priručnikom “Zumiraj zapošljavanje mladih” nastavljamo implementaciju obrazovnog programa “Zumiraj prava u školi”, obogaćujući ga za još jedan obrazovni modul. Imajući u vidu da obrazovne institucije imaju društvenu odgovornost da tretiraju problem nezaposlenosti mladih kao prioritet, a kako bi mladima bilo omogućeno da steknu vještine i znanja tražena na tržištu rada, Pravo Ljudski i YEP usudili su se razviti ciljnu metodologiju za rad na ovu temu unutar redovnog obrazovnog sistema. Smatramo da je za rješavanje ovog problema od suštinskog značaja aktivno partnerstvo sa obrazovnim sustavom u procesu podizanja svijesti i znanja mladih o institucijama koje djeluju unutar tržišta u BiH, o stavovima i vještinama koje su im potrebne za aktivno traženje posla, kao i o poteškoćama na koje moraju biti spremni po završetku školovanja. Korištenjem specijaliziranih publikacija i interaktivnih metoda, Zumiraj prava u školi ne podrazumijeva samo razvijanje ljubavi prema dokumentarnom filmu i usvajanje novih znanja i informacija, već i motivaciju za dijalog o mnogobrojnim temama o kojima mladi u procesu nastave teško ili nerado progovaraju. Ovu metodologiju aktivno koristi preko 100 profesora i profesorica iz cijele BiH, koja se postepeno razvija i implementira od školske 2011./2012. godine. Nadamo se i vjerujemo da će priručnik “Zumiraj zapošljavanje mladih” susresti mnogo onih koji učestvuju u riješavanja problema nezaposlenosti mladih, i učiniti proces za traženje posla mladim ljudima kreativnim, interesantnim i uspješnim. Kumjana Novakova Direktorica Pravo Ljudski 4 Ranko Markuš Rukovodilac Projekta zapošljavanja mladih 5 ZUMIRAJ ZAPOŠLJAVANJE MLADIH PRIPREMA: ZUMIRAJ RAD I (NE)ZAPOSLENOST rad, pravo na rad, radnička prava, posao, zapošljavanje i zapošljivost, neformalno zapošljavanje, dostojanstven rad, nezaposlenost. VAŽNI POJMOVI // Potaknuti kod mladih proces promišljanja prava na rad naspram zapošljavanja, odnosno “prava na posao”, koncept zapošljivosti, nezaposlenosti, kao i razumijevanje koncepta dostojanstvenog rada i oblike kršenja radničkih prava. Na kraju časa učenici i učenice trebaju biti sposobni/e razlikovati pravo na rad od (ne)dostupnosti zapošljavanja, koncept dostojanstvenog rada, te forme kršenja radničkih prava. ljude, pa čak i djecu u fabrikama do krajnjih granica. Bezdušno iskorištavanje natjeralo je preko 40.000 radnika da izađu na ulice Čikaga i bore se za ostvarenje zahtjeva koje su simbolizirale tri osmice. Država je ovaj štrajk ugasila tako što je policija intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je prosvjednika uhapšeno, a vođe štrajka su izvedeni pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju. Međunarodni dan radničke solidarnosti 1. maj se širom svijeta i danas obilježava u spomen na one koji su svojom borbom doprinijeli današnjem poimanju koncepta dostojanstvenog rada za čije se ostvarenje, ali i očuvanje i danas mnogi bore. U uslovima današnje globalne ekonomije, liberalizacije tržišta, tzv. fleksibilizacije rada i ogromnog rasta nezaposlenosti sve veći broj ljudi susreće se sa poteškoćama pri pronalaženju zaposlenja. Dodatno, oni koji uspiju naći posao nerijetko se susreću sa sve većim stresom i promjenjivim uslovima rada. Kako sve to utječe na mlade ljude i kakve će posljedice ostaviti na generacije koje dolaze? CILJ // 1. Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravične i zadovoljavajuće uslove rada i na zaštitu od nezaposlenosti. 2. Svako, bez ikakve razlike ima pravo na jednaku platu za jednaki rad. 3. Svako ko radi ima pravo na pravednu i zadovoljavajuću naknadu koja njemu i njegovoj porodici obezbjeđuje egzistenciju koja odgovara ljudskom dostojanstvu i koja će, ako bude potrebno, biti upotpunjena drugim sredstvima socijalne zaštite. 4. Svako ima pravo da obrazuje i da stupa u sindikate radi zaštite svojih interesa. Rad je usko povezan sa samoodređenjem, samopoštovanjem, samoostvarenjem, a time i sa ljudskim dostojanstvom, ali i ljudskom sigurnošću. Nepravedni uslovi rada i visoka stopa nezaposlenosti dovode do nemira i konflikta u društvu, kao i stagnacije kako pojedinca/ ke, tako i društva u cjelini. Šta je nezaposlenost,1 odnosno kada se jedna osoba smatra nezaposlenom? Nezaposleni su lica starija od 16 godina, sposobna i voljna raditi, aktivno traže posao, ali su bez posla. Periodi velike ili trajne nezaposlenosti imaju ogroman negativni utjecaj na pojedince i društvo ne samo u materijalnom, već i u socijalnom i psihološkom smislu i to je svakako problem čijem rješavanju trebaju doprinijeti svi, kako pojedinci tako i javne institucije na svim nivoima vlasti – kao što su odgovorna ministarstva, zakonodavna vlast (Parlament), biroi za zapošljavanje, no i obrazovni sistem, škole i univerziteti. Sloboda rada predstavlja jednu od osnovnih sloboda čovjeka i radnika/ce, a samim tim i jedan od temelja radnog prava. Obuhvata i pravo na izbor rada (posla, zaposlenja) i poslodavca, kao i slobodu rada u toku trajanja radnog odnosa (pozitivna definicija). Univerzalna Deklaracija o ljudskim pravima, Član 23. 1. O osmosatnom radnom danu ili šta je 1. maj i zašto ga obilježavamo? 6 º Prisilni dječiji rad Pravo na rad ili pravo na posao: dostojanstveni rad Pravo na rad se često pogrešno razumijeva kao pravo na posao. Kao standard ljudskih prava, ono u svojoj osnovi znači da država mora obezbijediti pristup radu svima bez diskriminacije i poduzeti konkretne mjere za povećanje broja radnih mjesta te osigurati pravedne uslove rada, ali ne i da svako mora dobiti posao. Važne dimenzije prava na rad su one koje osiguravaju dostojanstven rad, odnosno 1. pristojne uslove rada, 2. pravednu nadoknadu za izvršen rad, 3. pravo na plaćen odmor, 4. zaštitu od iskorištavanja i diskriminacije na radnom mjestu, te 5. pravo na udruživanje u sindikate i 6. pravo na stupanje u štrajk onda kada uslovi rada nisu pravedni. Ova prava su definirana kako Univerzalnom deklaracijom o pravima čovjeka, tako i Međunarodnim paktom o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. čijom je članicom Bosna i Hercegovina postala još davne 1971. godine. Osam sati rada, osam sati slobodnog vremena i osam sati sna. To je ideal dostojanstvenog življenja i rada za koji su se davne 1886. godine borili čikaški radnici. Do masovnih radničkih štrajkova u mnogim dijelovima svijeta došlo je nakon stoljeća razvoja kapitalističkog sistema obilježenog radnim danima koji su trajali i po 18 sati, iscrpljujući NAJGORI OBLICI KRŠENJA PRAVA NA RAD º Prisilni, prinudni rad, odnosno zadužni rad Prisilni rad odnosi se na situacije u kojima su osobe prisiljene raditi kroz korištenje nasilja ili zastrašivanja, ili kroz suptilne načine, kao što su akumulirani dug (zadužni rad), zadržavanje osobnih dokumenata ili prijetnje o informisanju imigracijskih vlasti. Prinudni rad predstavlja kako moralno tako i pravno neprihvatljivu pojavu, suprotnu načelu slobode rada, odnosno nerada, a koje predstavlja jedan od temelja radnog prava. Prema Međunarodnoj konvenciji o pravima djeteta, svako dijete ima pravo na zaštitu od ekonomske eksploatacije i rada na poslu koji može biti opasan ili ometati obrazovanje djeteta ili štetiti njegovom zdravlju, odnosno fizičkom, mentalnom, duhovnom, moralnom ili socijalnom razvoju. Prema ovoj Konvenciji, najgori oblici dječijeg rada su: (a) svi oblici ropstva ili običaja sličnih ropstvu kao što su prodaja i krijumčarenje djece, dužničko ropstvo i kmetstvo i prinudni ili obavezni rad, uključujući prinudno ili obavezno regrutovanje djece za učešće u oružanim sukobima; (b) korištenje, nabavljanje ili nuđenje djeteta Prema uputama International Labour Organisation (ILO-a), standardna međunarodna definicija nezaposlenosti obuhvaća sve osobe starije od dobne granice određene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovništva, koje su (1.) tijekom referentnog razdoblja bile bez posla, (2.) tijekom tog razdoblja bile u svakom trenutku na raspolaganju za posao, te (3.) tražile posao (poduzimale određene korake u cilju pronalaženja posla). 1 7 radi prostitucije, proizvodnje pornografije ili za pornografske predstave; (c) korištenje, nabavljanje ili nuđenje djeteta za nedozvoljene aktivnosti, naročito za proizvodnju i krijumčarenje droge onako kako su definisane relevantnim međunarodnim ugovorima; (d) rad koji je po svojoj prirodi ili okolnostima u kojima se obavlja, vjerovatno štetan po zdravlje, bezbjednost ili moral djece. Međunarodna organizacija rada zabilježila je 21 milion ljudi koji su žrtve prisilnog rada; od toga su 11.4 miliona žene i djevojčice, a 9.5 miliona muškarci ili dječaci. Prema procjeni Federalnog zavoda za zapošljavanje Bosne i Hercegovine, u BiH je trenutno neformalno (“na crno”) zaposleno oko 200.000 ljudi, a poslodavci im ne uplaćuju doprinose. Neformalno zapošljavanje odlikuju: visok nivo neizvjesnosti, prekovremeni rad, niska primanja, nedostatak socijalne zaštite i devalorizacija ljudskog potencijala. Kada su u pitanju mladi, prema Zavodu, ovaj vid zapošljavanja spriječava razvoj ljudskog potencijala mladih, s obzirom na to da se prvo zaposlenje “na crno” pretvara u sve neizvjesnije prilike za bolje poslove u budućnosti, a povećanje perspektive rada “na crno” obeshrabruje mlade da dalje ulažu u obrazovanje (posebno je nizak nivo ponovnog uključenja u obrazovni sistem osoba iz neformalnog sektora). Neformalno zapošljavanje je osnovni faktor koji utječe na zapošljivost, jer mladi smatraju da njihove kvalifikacije stagniraju ili se umanjuju, te da trajno gube vezu sa formalnim tržištem rada i nemaju perspektivu za pronalaženje pristojnog zaposlenja. U BiH ne postoje ni strategija ni plan kojim bi se poduzele mjere u oblasti neformalnog zapošljavanja. 2. (Ne)Zaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini Zakonom o mladima Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH 36/10) i Zakonom o omladinskom organizovanju Republike Srpske (Službeni glasnik RS 98/04, 119/08, 1/12) precizira se da su mladi osobe u životnoj dobi od navršenih 15 do navršenih 30 godina starosti. Stopa nezaposlenosti u BiH je daleko viša od prosjeka EU i drugih značajnih ekonomskih asocijacija u svijetu, a kontinuirani rast nezaposlenosti je najsloženiji ekonomski, socijalni i razvojni problem sa kojim se BiH suočava. Statistika rada za Bosnu i Hercegovinu upečatljivo ukazuje na tri ključna problema: ogromnu nezaposlenost mladih, izrazitu neaktivnost i dugotrajnu nezaposlenost. U 2013. godini stopa nezaposlenosti bila je 27,5% (26,5% za muškarce i 29,0% za žene), dok je u istom periodu 2012. godine iznosila 28% (26,4% za muškarce i 30,7% za žene). Stopa nezaposlenosti bila je najviša među mladim osobama starosti od 15 do 24 godine. Zvanična stopa nezaposlenosti mladih za 2013. godinu je nevjerovatnih 59,1%, što znači da je više od polovine mladih nezaposleno. Od toga je više od 50% mladih ljudi ekonomski neaktivno – nema posao niti ga traži, a preko 50% mladih koji traže posao ne mogu doći do zaposlenja duže od godinu dana. Podaci Agencije za statistiku BiH iz 2012. godine o dužini čekanja na evidenciji nezaposlenih pokazuju da čak 58,5% mladih traži posao duže od godinu dana, a da je svaka deveta mlada osoba na evidenciji Zavoda za zapošljavanje duže od tri godine. 8 Problemi mladih i njihovog zapošljavanja navedeni su kao prioriteti u strateškim dokumentima na svim nivoima odlučivanja u BiH koji djeluju u sektoru zapošljavanja, no prethodni podatak govori i o tome da se ovaj problem u praksi ipak ne tretira kao prioritet od strane nadležnih institucija. Radi se o stopi nezaposlenosti koja je rekordna u evropskim okvirima. Sa druge strane, donosioci odluka i kreatori politika u Bosni i Hercegovini ne čine dovoljno kako bi se ozbiljno i sistemski pristupilo rješavanju ovog problema. Treba imati na umu i to da odgovornost za pronalaženje posla nije samo na onom ko posao traži. Državne institucije u čijoj je nadležnosti osiguravanje prava na rad u svim njegovim dimenzijama trebaju kontinuirano osiguravati pristup radu svim radno sposobnim osobama. U tom kontekstu svakako treba pomenuti rezultate kvantitativnog istraživanja “Glasovi mladih” iz 2013. koje je proveo UN u BIH 2011/2012. godine na uzorku od 2.360 mladih ljudi u dobi od 15 do 30 godina. Primjera radi, 74% mladih kao svoj najvažniji problem navodi nezaposlenost, 19% je izjavilo da se društvo nedovoljno brine za društvene probleme mladih. Upečatljiv je podatak da 79% ispitanika/ica smatra da obrazovanje koje imaju ili stječu neće ili će im samo donekle omogućiti zaposlenje. Odgovor na pitanje kako se obrazovni sistem može pomjerati u smjeru koji bi mladima omogućio da steknu vještine i znanja tražena na tržištu rada izuzetno je kompleksan. Zasigurno je da sve institucije, pa i one obrazovne, imaju društvenu odgovornost da tretiraju ovaj problem kao prioritetan. Jedan od mnogih načina je i podizanje svijesti i znanja mladih o institucijama koje djeluju unutar tržišta, a pogotovo o vještinama koje su im potrebne za aktivno traženje posla i poteškoćama na koje moraju biti spremni po završetku školovanja. Ukoliko želite zajedno sa učenicima i učenicama u školi realizirati mali klub za traženje posla kroz koji bi se oni/e mogli/e povezivati sa tržištem rada nešto aktivnije ili ukoliko neki/e učenici i učenice žele da se samostalno aktivnije pripremaju za tržište rada, neki od dolje navedenih izvora koji su dostupni i online mogu biti od izuzetne koristi. KORIŠTENI I PREPORUČENI IZVORI Analiza tržišta rada i zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2012. godini, s procjenama za 2013. godinu, Federalni zavod za zapošljavanje, Sarajevo, 2013. Anketa o radnoj snazi 2013: preliminarni rezultati Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2013. “Glasovi mladih”—Istraživanje o mladima u BiH, Kvantitativni rezultati, MDGF, Sarajevo, 2012. Hadžimahmutović, Belma i Martić, Marko. Nezaposlenost mladih: EU i BiH dijele isti problem, mogu li rješenja biti zajednička? Centar za istraživanja i studije GEA, Novembar 2013. Kulenović, Jan Zlatan. Priručnik za mlade Iskoristi Mogućnost. Radni materijali YEP-a. Sarajevo: GOPA mbH, predstavništvo za Bosnu i Hercegovinu, 2014. Ljudska prava u svijetu rada, pravo na rad i ljudska prava u svezi s radom, u Razumijevanje ljudskih prava: priručnik o obrazovanju za ljudska prava, Urednik/ci: Wolfgang Benedek i Minna Nikolova, Mreža za ljudsku sigurnost, ETC Graz i Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo, 2005. Dostupno na: http://www.etc-graz.at/typo3/index.php?id=710 Mujanovic, Erol, Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini: trenutna situacija, izazovi i preporuke, Sarajevo: Friedrich-Ebert-Stiftung, 2013. Portal Buka. Nezaposlenost mladih u BiH: Ne sanjajte isključivo o poslu u javnoj upravi, biće ga sve manje! Objavljeno: 5.5.2014. Dostupno na: http://www.6yka.com/novost/50746/nezaposlenostmladih-u-bih-ne-sanjajte-iskljucivo-o-poslu-u-javnoj-upravi-bice-ga-sve-manje Dr. sc. Dženana Husremović, Sidik Lepić, Mike Chambers, Maja Zirojević-Bužo, Priručnik za nastavno osoblje, Program upravljanja karijerom. Radni materijali YEP-a. Sarajevo: GOPA mbH, predstavništvo za Bosnu i Hercegovinu, 2014. Dr. sc. Dženana Husremović, Sidik Lepić, Mike Chambers, Maja Zirojević-Bužo, Prilozi za mlade, Program upravljanja karijerom. Radni materijali YEP-a. Sarajevo: GOPA mbH, predstavništvo za Bosnu i Hercegovinu, 2014. Projekat zapošlaljavanja mladih. Priručnik za rad u Klubu za traženje posla, Radni materijali YEP-a. Sarajevo: GOPA mbH, predstavništvo za Bosnu i Hercegovinu, 2011, 2013. Web stranica Youth employment project YEP: www.yep.ba. 9 POZOR: PRAVILA IGRE / THE RULES OF THE GAME Francuska, 2014, (106’) REŽIJA // Claudine Bories, Patrice Chagnard Lolita se mrzi smijati. Kévin ne zna kako se prodati. Hamid ne voli šefove. Imaju dvadeset godina. Nemaju nikakvih kvalifikacija. Traže posao. U šestomjesečnom periodu, treneri agencije za pomoć u zapošljavanju učit će ih pravilnim stavovima i izražavanju kako bi dobili posao na današnjem tržištu. Kroz ovo stažiranje, film otkriva apsurd ovih novih pravila igre. O FILMU // FESTIVALI I NAGRADE // Cannes Film Festival, France, 2014—ACID Program Claudine Bories (1942, Pariz, Francuska) je režiserka i spisateljica, poznata po filmovima “Les arrivants” (2009), “La fille du magician” (1990) i “Monsieur contre madame” (1999). Kada je imao 17, Patrice Chagnard vodio je Filmski klub u Grenobleu, najbrojniji francuski klub te vrste. Preselio se u Pariz 1965. godine, gdje je studirao filozofiju na Sorboni. Radio je kao glavni urednik magazina Témoignage Chrétien i Télé-Ciné, te je režirao dokumentarne filmove za TV. Od 1977. godine posvećen je režiranju dokumentarnih filmova, isprva za TV, a onda i za kino. O REDITELJICI I REDITELJU // 10 11 ZUMIRAJ ZAPOŠLJAVANJE: METODOLOGIJA NASTAVE Aktivnosti koje slijede predviđene su za dvočas, odnosno nastavni blok od 90 minuta. Ove aktivnosti ipak mogu da se koriste u nešto reduciranom obliku ili tokom jednog časa od 45 minuta, ili tokom jedne sedmice na dva odvojena časa, ovisno od toga kojom dinamikom možete ili želite raditi na ovoj temi. Veliki broj aktivnosti sadrži diskusije koje trebaju voditi ka zaključcima predstavljenim u pripremnim materijalima. Preporučeni slijed aktivnosti za jedan odnosno dva časa Podsjećamo: “Zvanična stopa nezaposlenosti mladih za 2013. godinu je nevjerovatnih 59,1%, što znači da je više od polovine mladih nezaposleno. Od toga je više od 50% mladih ljudi ekonomski neaktivno – nema posao, niti ga traži a preko 50% mladih koji traže posao ne mogu doći do zaposlenja duže od godinu dana.” Pojašnjenje: Zvanična statistika u nezaposlene ubraja i ekonomski neaktivne mlade. Stoga je zapravo ekonomski neaktivno oko 25-30% mladih. Prema zakonu mladi su svi ljudi od 15 do 30 godina. Struktura radionice 1 45’ Struktura radionice 2 90’ Uvodna aktivnost: Mladi i nezaposlenost 10’ Uvodna aktivnost: Mladi i nezaposlenost 10’ 1. ZUMIRAJ : NEZAPOSLENOST Zumiraj : Nezaposlenost 10’ Zumiraj: Nezaposlenost 10’ CILJ // Zumiraj: Poslovni intervju 10’ Zumiraj: Poslovni intervju + Interaktivna simulacija: Imam intervju za posao! 35’ Zumiraj: Dostojanstveni rad 10 Zumiraj: Aktivno traženje posla 10’ Završna aktivnost 5’ Zumiraj Dostojanstveni rad + Rudarska je sreća najveća 35’ Finalna refleksija 5’ Završna aktivnost 5’ Usvajanje i razumijevanje definicije nezaposlenosti s akcentom na aktivnom traženju posla po kojem se nezaposlenost razlikuje od ekonomske neaktivnosti. POTREBNI MATERIJAL // UVODNA AKTIVNOST: MLADI I NEZAPOSLENOST *S obzirom na to da je donja starosna granica za zaposlenje u Bosni i Hercegovini 16 godina, ova aktivnost može da se efektivno koristi samo sa učenicima i učenicama srednjih škola. Edukator/edukatorica uvodi učenike i učenice u temu ulaska mladih u svijet rada postavljajući kontekst i nekoliko pitanja za vođenu diskusiju: Danas ćemo govoriti o radu, zapošljavanju i radnim pravima, kao i procesu traženja posla, no i nezaposlenosti. Učenicima i učenicama podijeliti listiće/Radni list 1/. Svako od njih ponaosob treba na papirić koji su dobili/e napisati najvažniji razlog zbog kojeg, po njihovom mišljenju, mlada osoba danas u Bosni i Hercegovini ili drugdje u svijetu nema posao, iako ga traži. Na papirić trebaju napisati ovaj razlog upotrebljavajući do pet riječi. Po završetku kratke aktivnosti dati im zadatak da čuvaju papirić do kraja časa. Potom se može ukratko uvesti i predstaviti film i njegovi autori učenicima i učenicama, uz napomenu da će se tokom radionice gledati i nekoliko isječaka iz filma. Dodatno objasniti kontekst filma navodeći da firma za zapošljavanje Ingeus kroz lično vođena mentorstva pomaže mladim ljudima da steknu vještine i sposobnosti pomoću kojih bi lakše i brže došli do zaposlenja. Film prati nekoliko mladih ljudi tokom njihove potrage za zaposlenjem. PRIKAZATI INSERT IZ FILMA // VOĐENA DISKUSIJA // º Ko je do sada imao zaposlenje? Radni list 1 Lolita se angažuje (2’05’’) Slijedi kratka vođena diskusija na osnovu slijedećih pitanja: º Ko trenutno radi? º Želi li Lolita naći posao? º Ko želi da radi? º Da li Lolitu smatramo nezaposlenom osobom i zašto? º Želi li Lolita raditi? º Ko nije nikada radio? Broj učenika/ica koji/e su odgovorili/e pozitivno na svako pojedinačno pitanje treba zapisati na tabli, a potom izračunati procenat od ukupnog broja učenika i učenica u razredu, te zapisati na tabli. Br. učenika/ca koji su pozitivno odgovorili na pitanje Def. Nezaposleni su lica starija od 16 godina, sposobna i voljna raditi, aktivno traže posao, ali su bez posla. Ovaj status se razlikuje od statusa ekonomski neaktivnih lica jer ona niti imaju posao niti ga traže. ZAKLJUČAK // % od ukupnog broja učenika/ca u učionici Radio/la Radi Nije radio/la 12 Ne radi ali želi 13 2. ZUMIRAJ: POSLOVNI INTERVJU Razumijevanje kompleksnosti procesa traženja posla, sa fokusom na intervju za posao, vještine i sposobnosti. Poslije ove aktivnosti, a kao uvod u narednu, profesor/ica pravi razliku između vještina i sposobnosti i objašnjava da su i vještine i sposobnosti jednako važne za poslovne prilike. Profesor/ica uvodi učenike/ice u interaktivnu simulaciju praveći poveznicu između onoga što su upravo vidjeli/e i reflektirali/e i njihovih ličnih iskustava. Na samom početku aktivnosti pitati učenike/učenice sljedeća pitanja da bi se uveli/e u temu: Vještine možemo podijeliti u tri grupe: CILJ // º Da li ste ikad bili na poslovnom intervju? Znate li kako poslovni intervju izgleda? º Potom najaviti projekciju isječaka iz filma. Prije prikazivanja, profesor/ica daje zadatak učenicima/cama da ga/ju pozorno prate imajući u vidu naredno pitanje na koje će kasnije trebati odgovoriti i obrazložiti svoje mišljenje: º Ko 1. Adaptivne vještine (lične karakteristike) – ovo su vještine koje nam omogućavaju da se prilagođavamo različitim situacijama. Npr. tačnost, pouzdanost, iskrenost, prilagodljivost. One su vezane za karakter osobe koja traži posao. 2. Prenosive vješine – vještine koje se koriste u različitim poslovima poput rada na računaru ili služenja određenim kompjuterskim programima. 3. Profesionalne vještine – one su vezane za određeni posao, npr. kuhar treba znati rezati namirnice i pravilno ih održavati. će od troje mladih ljudi uspjeti naći posao? Edukator/ica prikazuje inserte iz filma “Pravila igre” koji prate tri protagonista filma, Thieryja, Lolitu i Kevina na simulacijama poslovnog intervjua u Ingeus agenciji za traženje posla. Kevin ne zna da se proda (2’47’’) Lolita ima kvalitete (2’38’’) Thiery recitira (0’45’’) VOĐENA DISKUSIJA Poslije gledanja isječaka iz filma zamoliti učenike i učenice da razmisle i odgovore na sljedeća pitanja: Ako biste sudili/e samo po prvom dojmu, kome biste od njih troje vi dali/e posao? A šta mislite, ko od njih troje dobija posao u filmu? Thiery triumfira (0’30’’) Nakon gledanja ovog isječka, uputiti učenicima i učenicama sljedeći niz pitanja: POTOM PRIKAZATI // º Zašto baš Thiery dobija posao? º Kako se Thierijev stav razlikuje od stava ostalih? º Šta mislite, na šta treba obratiti pažnju na početku poslovnog intervjua? A tokom njega? Na poslovnom intervjuu prvi utisak ima izuzetno značajnu ulogu. Naime, prvih 30 sekundi su vrlo često odlučujuće za sam ishod intervjua. Thiery je uredno obučen, pozitivan, dobro informiran i pripremljen za intervju. Nasmijan je, iako (sasvim normalno) vidno ima tremu. Poznaje firmu u kojoj traži posao. Za razliku od ostalih kandidata, fokusiran je i na firmu u kojoj se zapošljava, a ne samo na svoje vještine i sposobnosti. Odgovara na pitanja direktno, bez okolišanja i ne zastajkuje dok govori. Prilikom traženja posla izuzetno je važno dobro promisliti o svojim vještinama i sposobnostima koje će biti predstavljene poslodavcu. Sposobnosti su temeljne čovjekove osobine. One određuju pojedinčev domet u nekoj aktivnosti. Sposobnosti mogu biti intelektualne (npr. sposobnost rasuđivanja, rječitost, sposobnost pamćenja), motoričke (npr. brzina reagiranja, fizička snaga, ručna spretnost) ili senzorne (npr. oštrina vida, taktilna osjetljivost). Svako zanimanje traži određeni sklop sposobnosti. INTERAKTIVNA SIMULACIJA // Imam intervju za posao! POTREBNI MATERIJALI // Radni list 2 Učenike/ice treba podijeliti u tri grupe. Idealno, grupe ne bi trebale imati više od pet osoba. Svaka grupa dobija po jednu od tri uloge: Vedran/Nina/Amela (Radni list 2). *Ako grupa broji više od tri člana/ice, onda dvije grupe dobijaju istu osobu za predstavljanje. U grupama učenici/ce trebaju da zamisle da je osoba koju predstavljaju konačno dobila priliku za dugoočekivani intervju za posao i prezentira svoje vještine i sposobnosti poslodavcima. Potom trebaju pripremiti kratku simulaciju intervjua. Jedna osoba iz grupe treba da bude Vedran/Nina/Amela. On ili ona bi na osnovu uputa i ključnih riječi, a uz pomoć ostalih iz grupe koji glume poslodavce, trebao/la odglumiti da je na intervjuu, na osnovu uputa koje su dobili/e. Po završetku svake od simulacija učesnici/e dobiju pljesak. ZAKLJUČAK // 14 Na kraju ih edukator/ica uputi da zajednički promisle o tome da li su Amela/ Vedran/ Nina dobro predstavili svoje vještine i sposobnosti. Na kraju aktivnosti dati učenicima i učenicama da glasaju ko od tri osobe treba dobiti posao. Svi dobiju pljesak. 15 3. ZUMIRAJ: AKTIVNO TRAŽENJE POSLA 4. ZUMIRAJ: DOSTOJANSTVENI RAD CILJ // Razumijevanje kompleksnosti procesa traženja posla, sa fokusom na problemima sa kojima se mladi ljudi suočavaju. CILJ // PRIKAZATI // UVODNA AKTIVNOST // Rudarska je sreća najveća. POTREBNI MATERIJALI // Radni list 4. Lolita je pukla (03’47’’) Kevin se buni (02’36’’) Razumijevanje koncepta dostojanstvenog rada i upoznavanje sa radnim pravima. PRIKAZATI // VOĐENA DISKUSIJA Thiery je ambiciozan (02’19’’) Thiery se traži (02’24’’) º Kako doživljavate proces kroz kojeg prolaze Lolita i Kevin? º Zašto gube strpljenje? º Da li je proces traženja posla jednostavan? º Šta treba raditi? Proces aktivnog traženja posla nipošto nije jednostavan. Samo gledati oglase i prijavljivati se na njih katkada nije dovoljno. Neophodno je poslodavce zvati, ići direktno kod njih čak i kada ne nude posao u oglasima, predstaviti se, ostaviti svoj CV i boriti se sa odbijanjem što može biti jako frustrirajuće. ZAKLJUČAK // Prilikom traženja posla poželjno je razmisliti o svojim znanjima i vještinama, te uskladiti vlastita očekivanja i planove sa potrebama na tržištu rada i potrebama poslodavaca/ke. Ovdje trebate naglasiti da je važno da učenici i učenice osvijeste koja znanja, vještine i sposobnosti posjeduju, te identificiraju područja i znanja koja je potrebno unaprijediti kako bi lakše našli/e posao (informatičke vještine, strani jezici, korištenje novih tehnologija u pojedinim zanimanjima i slično). Institucije koje se bave zapošljavanjem, kao što su Biroi/Agencije za zapošljavanje su na raspolaganju svim nezaposlenim licima. Ukoliko je učenicima ili učenicama potrebna pomoć u procjeni vlastitih znanja i vještina ili kreiranju plana traženja posla, savjetujte ih da se obrate stručnim licima koji u Biroima rade kao savjetodavci ili u klubove za traženje posla koji djeluju pri brojnim Biroima za zapošljavanje u BiH. Klubovi za traženje posla su jedan od načina da se mladi aktiviraju i uključe u proces traženja posla i implementiraju se u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske i kantonalnim službama za zapošljavanje, a u okviru Projekta YEP. VOĐENA DISKUSIJA º Kako doživljavate proces kroz koji prolazi Thiery? Da li je Thiery jednako entuzijastičan i nakon što dobije posao? º º Da li smatrate da Thiery ima dostojanstveni posao? º Šta je za vas dostojanstveni posao? INTERAKTIVNA RADIONICA // Ja sam dobar/a radnik/ica, Ja sam dobar/a poslodavac/ka! POTREBNI MATERIJALI // Radni list 3. REFLEKSIJA Šta mislite da li su iste vještine potrebne da bi bili dobri radnici i dobri poslodavci? Zašto? Rad: pravo ili obaveza? FINALNA REFLEKSIJA Šta smo radili danas? Kako ste se osjećali za vrijeme rada? Može li neko podijeliti najsnažniji doživljaj sa današnje radionice sa nama? Šta se od ovoga može primijeniti izvan učionice i kako? ZAVRŠNA AKTIVNOST Svaki učenik i učenica treba naglas pročitati sa svog papirića razlog nezaposlenosti mladih koji je naveo/navela kao najvažniji. Oni koji to žele, mogu i trebaju pojasniti zašto su odabrali/e određeni razlog. Treba postaviti i pitanje da li je neko od njih promijenio/la mišljenje do kraja radionice. Ako jeste, oni koji žele mogu kratko obrazložiti zašto. Ovdje je jako bitno da povedete inicijativu na način da prepoznate stereotipne predodžbe koje se često koriste izgovor za netraženje posla . Neki od učenika/ica će sigurno navesti da je tzv. posao “preko štele” ili preko “veze” jedna od najvažnijih prepreka u dobijanju posla. Iako takve pojave jesu česte, svakako da ova vrsta negativnih primjera često koristi i kao izgovor za netraženje posla. Tu vrstu odgovora i primjera treba preusmjeriti tako da se učenicima postavi pitanje: da li su čuli/e i vidjeli/e da se neko aktivno priprema za poslovni intervju ako traži posao, da aplicira na poslove uporno i dugo? Da možda razmišlja o svojim sposobnostima, vještinama, usavršava ih, promišlja? Da li su čuli da se neko obratio za pomoć pri traženju posla nekom od postojećih klubova za traženje posla koji su aktivni pri biroima za zapošljavanje i slično... Na kraju radionice svi dobiju pljesak. 16 17 RADNI LIST 1. RAZLOG NEZAPOSLENOSTI MLADIH LJUDI Izrezati i podijeliti učenicima i učenicama Najvažniji razlog zbog kojeg je mlada osoba (u BiH ili u svijetu) nezaposlena je: Najvažniji razlog zbog kojeg je mlada osoba (u BiH ili u svijetu) nezaposlena je: Najvažniji razlog zbog kojeg je mlada osoba (u BiH ili u svijetu) nezaposlena je: Najvažniji razlog zbog kojeg je mlada osoba (u BiH ili u svijetu) nezaposlena je: Najvažniji razlog zbog kojeg je mlada osoba (u BiH ili u svijetu) nezaposlena je: Najvažniji razlog zbog kojeg je mlada osoba (u BiH ili u svijetu) nezaposlena je: Najvažniji razlog zbog kojeg je mlada osoba (u BiH ili u svijetu) nezaposlena je: Najvažniji razlog zbog kojeg je mlada osoba (u BiH ili u svijetu) nezaposlena je: Najvažniji razlog zbog kojeg je mlada osoba (u BiH ili u svijetu) nezaposlena je: Najvažniji razlog zbog kojeg je mlada osoba (u BiH ili u svijetu) nezaposlena je: 18 19 RADNI LIST 2. IMAM INTERVJU ZA POSAO! GRUPA 1 . Ja sam Amela. Tražim posao već 18 mjeseci. Nakon stotine aplikacija, dobila sam šansu! Sutra imam intervju za posao u organizaciji za zaštitu životinja! A jedno od osnovnih pitanja koje gotovo svi poslodavci postavljaju, odnosi se na vještine i sposobnosti... Ovo su moje vještine i moje sposobnosti. Da li je ovo dobro predstavljeno da mi poslodavac/ka da šansu? Moje vještine Moje sposobnosti Iskrena sam, primjećujem kada ljudi lažu i volim pričati priče. Odlična sam u matematici i matematičkim operacijama. Odgovorna sam i mogu detaljno izvršiti svaki zadatak. Znam koristiti internet i e-mail. Kasnim, ali uvijek se javim! Volim maziti mace. GRUPA 2. Ja sam Nina. Tražim posao od prošle godine. Aplicirala sam na nekoliko mjesta i najzad sam dobila šansu! Sutra imam zakazan intervju za posao u Osnovnoj Školi Roza Luksemburg! Jedno od pitanja koje očekujem su moje vještine i sposobnosti. Imam tremu i zbog toga sam sebi pripremila listu. Kakve su mi šanse ako se ovako predstavim? Moje vještine Moje sposobnosti Otvorena sam, iskreno kažem šta mi smeta kod nekoga. Pišem lijepo, dobra sam u gimnastici i u slikanju. Diskretna sam sa nepoznatim ljudima. Strpljiva sam u napetim situacijama. Tačna sam, nikada ne kasnim, niti volim kada neko kasni. Pravedna sam. GRUPA 3. Zovem se Vedran. Završio sam školu prije pola godine i tražim posao. Sutra mi je prvi intervju. Zvali su me na razgovor u javnom poduzeću za gradski transport. Pitaće me o vještinama i sposobnostima koje imam. Šta ako se ne predstavim kako to oni očekuju? 20 Moje vještine Moje sposobnosti Vozim odlično i dobro upravljam različitim mašinama. Ne volim pisati i čitati. Povučen sam i ne volim gužvu. Obožavam sport i igrice, a odličan sam i u popravkama elektronskih uređaja. Praktičan sam i direktan. Odmaram svako popodne 21 RADNI LIST 3. JA SAM DOBAR/A RADNIK/ICA, JA SAM DOBAR/A POSLODAVAC/KA! Podijelite učenike i učenice u tri radne grupe. Izrežite i podijelite tabele ispod. Zamolite ih da se zajednički dogovore o pet osobina svakog dobrog/e radnika/ce, kao i pet osobina svakog dobrog/e poslodavca/ke. 22 Ja sam dobar/a radnik/ca! jer Ja sam dobar/a radnik/ca! jer 1. 1. 2. 2. 3. 3. 4. 4. 5. 5. Ja sam dobar/a radnik/ca! jer Ja sam dobar/a radnik/ca! jer 1. 1. 2. 2. 3. 3. 4. 4. 5. 5. Ja sam dobar/a radnik/ca! jer Ja sam dobar/a radnik/ca! jer 1. 1. 2. 2. 3. 3. 4. 4. 5. 5. 23 RADNI LIST 4. RUDARSKA JE SREĆA NAJVEĆA... Profesor/ica podijeli učenicima i učenicama tekst ZUMIRAJ STRUKTURU ČASA Aktivnost Rudarske nesreće u BiH: Sigurnost rudara ispod svakog nivoa U Bosni i Hercegovini dogodile su se brojne rudarske nesreće. Uzroci su uglavnom loši uvjeti rada i zastarjela oprema. Tako je u januaru 2008. godine ozlijeđeno osam rudara u nesreći u Đurđeviku koju je izazvalo obrušavanje materijala. U maju iste godine u eksploziji u Rudniku boksita u Jajcu povrijeđena su dva rudara. Eksplozija se dogodila nakon aktiviranja mine koja se u rudniku koristi prilikom eksploatacije. U Staroj jami u Zenici, na dubini od 650 metara ispod zemlje, u septembru 2007. godine poginuli su Muris Pipo i Samir Čajlaković. U trenutku obrušavanja starog kopa u jami je bilo oko 40 rudara treće smjene. U Rudniku mrkog uglja “Abid Lolić” u Han-Biloj u februaru 2006. godine od eksplozije metana unutar okna ozlijeđena su 24 rudara. Jedan rudar je nešto kasnije preminuo. Dvije velike rudarske nesreće desile su se u Kaknju. U rudniku je 1943. godine poginulo 127 rudara, a 21 godinu kasnije, u jednoj od jama istog rudnika stradalo je 128 radnika. Od toplotnog udara i ugljenmonoksida život je izgubilo 50 rudara 1970. godine u Jami “Sretno” kod Breze, a šest godina poslije od eksplozije metana preminulo je 17 rudara. Ipak, najveća rudarska nesreća desila se 26. augusta 1990. godine, oko 1:30 sati, u jami “Dobrnja-jug”. U trenutku eksplozije u jami se nalazio 181 rudar. Smail Imamović je jedini preživjeli rudar iz te nesreće. Kad se eksplozija desila, Imamović se nalazio oko 200 metara od izlaza iz jame. Uvodna aktivnost Zumiranje Diskusija Zaključak Sigurnost u rudnicima je ispod nivoa Redovni profesor i šef Odsjeka za sigurnost i pomoć Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli Abduselam Adilović ističe da se za vrijeme rata nije ulagalo u opremu i sistem proizvodnje. “Dokle god se proizvodi, do tada je i sigurnost na većem stupnju. Međutim, kad otkopi stoje, kad pripreme stoje, onda dolazi do narušavanja prirodne ravnoteže, povećanih pritisaka, rušenja radne sredine. Tad se sigurnost pogoršava i uvjeti za rad su jako opasni.” Drugi aspekt koji je istakao profesor Adilović u razgovoru za Novo vrijeme je taj da rudnici nisu mogli sami ekonomski izdržati da bi mogli držati sigurnost i rad na visokom nivou. To je bio jedan od razloga formiranja konzorcija koji je, prema mišljenju profesora Adilovića, izuzetno dobro zamišljen, ali ne funkcionira onako kako je zamišljen. Refleksija Završna aktivnost Čemu služi Kako se izvodi º uvodi sudionike/sudionice u temu/radionicu º nivelira ili unificira energetski nivo grupe º kreira prijatnu podlogu za rad º u većini slučajeva se izvodi kroz igru º najčešće traje kratko º može, a i ne mora imati vidljivu vezu sa temom º može završiti sa pitanjima koja osiguravaju vezu sa glavnom aktivnošću º osigurava iskustveno prolaženje kroz simulacije koje su u vezi sa ciljevima i očekivanim ishodima º osigurava doživljaj/emocionalnu podlogu za diskusiju º sadrži noseće aktivnosti radionice kroz razne pristupe: igranje uloga/crtanje/ analiza tekstova/rad na radnim materijalima/... º potiče razmjenu doživljaja i mišljenja iz glavne aktivnosti º osigurava ekspresiju i integriranje zakl jučaka radionice º slijedi nakon svake iskustvene aktivnosti º vodi se na osnovu paketa strukturiranih pitanja koje se vežu sa iskustvima iz glavne aktivnosti º vodi je edukator/ica – ne nudi zaključke nego vodi sudionike/ice da sami/e dođu do njih preko rezimiranja i generalizacija prethodnih iskustva i predznanja º daje edukatorima/icama smjernice i informacije o tome što se očekuje kao rezultat diskusije º rezimira znanja, vještine i stavove koje se trebaju usvojiti º ne čita se sudionicima/icama, služi kao smjernica za edukatore/ice º rezimira doživljaje, iskustva i poante aktivnosti º povezuje iskustvo sa svakodnevnim životom º pakuje emocije i saznanja u “upotrebljiv” sklop informacija i ponašanja º slijedi nakon glavne ili završne aktivnosti, u zavisnosti od dinamike i veze između aktivnosti º uvjek se vodi na osnovu istih pet pitanja º edukator/ica ne nameće mišljenje º ključna u usvajanu poanti, ne smije joj se banalno pristupiti º pokreće sudionike/ice nakon diskusije/ refleksije i/ili osigurava završetak sa pozitivnim osjećanjima º kreira kanal za konstruktivno emocionalno pražnjenje º nivelira energetski i emocionalni nivo nakon radionice º izvodi se kroz igru i traje kratko º može se sprovoditi prije i nakon refleksije “Zamišljeno je da se ulažu sredstva u kupovinu nove opreme kao što su mehanizirana široka čela, mašine za izradu jamskih prostorija, određene transportne linije i slično, što bi poboljšalo sigurnost rada u rudnicima. Sad je sigurnost ispod očekivanog nivoa”, ocijenio je Adilović. IZVOR Novo vrijeme, Autor: Samir Keč. Objavljeno: 15. septembar 2014. http://novovrijeme.ba/rudarske-nesrece-u-bih-sigurnost-rudara-ispod-svakog-nivoa/ 24 25 ZUMIRAJ ZAPOŠLJAVANJE MLADIH Priručnik za interaktivnu edukaciju o pravu na rad i zapošljavanju putem audio-vizualnih materijala IZDAVAČ Projekat zapošljavanja mladih (YEP)* SUIZDAVAČ Udruženje građana i građanki Pravo Ljudski ZA IZDAVAČA Ranko Markuš UREDILE Alina Trkulja Kumjana Novakova AUTORSKI PRILOZI Alina Trkulja Kumjana Novakova LEKTURA Jasmina Bajramović SELEKCIJA FILMA Kumjana Novakova PREVOD I TITLANJE FILMA Alina Trkulja DVD AUTHORING Guillermo Carreras - Candi GRAFIČKI DIZAJN Amir Berbić ŠTAMPA ARCH DESIGN d.o.o. TIRAŽ 100 primjeraka Projekat zapošljavanja mladih (YEP) podržava Vlada Švicarske, a implementira njemačka kompanija GOPA mbH. 26 Dijelite dalje — možete umnožavati i redistribuirati materijal u bilo kojem mediju ili formatu, pod slijedećim uslovima: Imenovanje — Morate adekvatno navesti autorice, uvrstiti link na licencu i naznačiti eventualne izmjene. Možete to učiniti na bilo koji razuman način, ali ne smijete sugerirati da davatelj licence izravno podupire Vas ili Vaše korištenje djela. Nekomercijalno — Ne smijete koristiti materijal u komercijalne svrhe. Bez prerada — Ako remiksirate, mijenjate ili prerađujete materijal, ne smijete distribuirati taj prerađeni materijal.
© Copyright 2024 Paperzz
