Croatian Real Estate Newsletter Broj 94, svibanj 2014. TEMA BROJA: Intervju Miran Gajšek, načelnik Odjela za urbanizam, Grad Ljubljana GODIŠNJE NAGRADE UHA-e Pokrovitelji CREN-a: SADRŽAJ 1. TEMA BROJA Intervju Miran Gajšek, načelnik Odjela za urbanizam, Grad Ljubljana 3 2. IZVJEŠĆE Godišnje nagrade UHA-e 9 3. DOGAĐANJA Održan Caparolov stručni simpozij „PASSIVHAUS: Iskorak u održivu gradnju“ 4. STATISTIKA 4.1. Prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji – travanj 2014. 4.2. Statistička priopćenja Državnog zavoda za statistiku iz područja građevinarstva 4.2.1 Izdana odobrenja za građenje u ožujku 2014. 4.2.2 Indeksi građevinskih radova u veljači 2014. Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. 14 18 18 18 19 2 1. TEMA BROJA Miran Gajšek načelnik Odjela za urbanizam, Grad Ljubljana Fotograf: Miha Fras Molimo Vas da se predstavite našim čitateljima. Završio sam Arhitektonski fakultet u Ljubljani, smjer urbanizam. Na Građevinskom fakultetu završio sam magistarski studij regionalnog i prostornog planiranja, gdje mi je mentor bio profesor Vladimir Braco Mušič. Prvih sedam godina radio sam kao mladi istraživač na Urbanističkom institutu Republike Slovenije i završio magistarski rad pod naslovom „Regionalizacija in pomestnenje Slovenije“. Potom sam sedam godina radio u Ministarstvu za životnu sredinu i uređenje prostora, u početku na programu autocesta, a kasnije u Sektoru za međunarodni razvoj. Pet godina radio sam u Gradskoj općini Celje na projektima urbanizma i regionalnog razvitka. 2005. godine vratio sam se u Ljubljanu na radno mjesto načelnika Odjela za uređenje prostora u Gradskoj općini Ljubljana. Jedanaest sam godina bio predsjednik Udruženja urbanista Republike Slovenije, a osam godina bio sam jedan od potpredsjednika ECTPCEU-a. U Ministarstvu, Celju i Ljubljani radio sam i na regionalnim aspektima prostornog planiranja, osobito u vezi pripreme i izvođenja regionalnih programa razvoja. Prema svemu što ste rekli, slobodno možemo reći da ste Vi, u određenom smislu, glavni urbanist Ljubljane. Molim Vas da vrlo kratko opišete našim čitateljima osnovne faze urbanističkog razvoja Ljubljane. Točno je da sam posljednjih sedam godina načelnik Odjela za urbanizam, ali posebno treba naglasiti da osobito značajnu ulogu ima dogradonačelnik profesor Janez Koželj. Zašto? Zna se da su u urbanizmu i prostornom planiranju političke odluke uređenja prostora bitne u svakoj fazi planiranja, ali su bitni i stručni autoritet te znanje profesora urbanizma. Sve je počelo s prometom. U Ljubljanskom barju (močvari) pronađeno je najstarije drveno kolo s osovinom na svijetu. 5200 godina nije baš malo! Osnovna faza urbanističkog razvitka Ljubljane je rimski grad Emona i tu valja naglasiti da upravo ove godine slavimo 2000 godina od osnivanja i urbanističkog razvitka grada. Srednji je vijek donio organski rast naselja oko Ljubljanskog grada, a barokni razvitak donio je, između ostalog, i Kongresni trg, povezan s kongresom Svete Alijanse 1821. godine. Nadam se da ćemo povodom dvjestote godišnjice Ljubljanskog kongresa izgraditi neki Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. novi trg, a najbolji primjeri bili bi planirani trg i park u području urbane regeneracije Partnerstvo Šmartinska. Devetnaesto stoljeće donijelo je urbanizaciju uz razvitak industrije i, naravno, željeznice Beč – Ljubljana – Trst. Nakon katastrofalnog potresa 1895. godine Ljubljansko je gradsko vijeće 1896. organiziralo urbanistički natječaj. U tome su također sudjelovali Camillo Sitte i Max Fabiani. Kao zanimljivost spomenut ću da smo tek prije dvije godine završili Fabianijev most koji predstavlja posljednji dio nove kružne ceste, što je zasigurno sastavni dio modernog urbanizma koji je planirao veliki urbanist Dunavske monarhije već prije 116 godina. Država (kasnije Kraljevina) SHS stvorila je mnoge mogućnosti, ali u Ljubljani je najveće i najznačajnije arhitektonske i urbanističke projekte napravio Jože Plečnik. Nakon Drugog svjetskog rata glavni grad najrazvijenije jugoslovenske republike doživio je razvitak industrije, nove kvalitetne stambene četvrti i izgradnju infrastrukture, posebno cesta, pa i autoceste. U samostalnoj Sloveniji u Ljubljani napravili smo mnogo projekta, ali istina je da smo najviše i najbolje izgradili upravo u vrijeme gradonačelnika gospodina Zorana Jankovića. Conditio sine qua non vrlo je snažno političko razumijevanje 3 „Osnovni urbanistički koncept grada Ljubljane je urbana obnova ili urbana regeneracija. Mogli bismo reći da su upravo obnova ili regeneracija bitne za identitet, značenje, funkcije, pa i oblik europskoga grada; za to da raste i da se razvija na temelju starijih, pa i najstarijih gradova.“ značenja urbanizma i planiranja s jedne strane, a s druge organizacija najboljih mogućih stručnjaka, transparentan rad, arhitektonski i urbanistički, čak i međunarodni natječaji. U urbanističkom smislu Ljubljana se uvijek razvijala organski, u svojoj strukturi zvijezde, bilo petokrake ili heksagonalne. Ljubljana nikada nije odlučila sagraditi Novu Ljubljanu, kao, na primjer, Novi Zagreb ili Novi Beograd. Magistrala sjever-jug razvija se čak na drevnoj lokaciji Carda Maximusa; Celovška cesta ide prema Alpama, Tržaška prema Mediteranu, Dolenjska prema Balkanu, a Šmartinska prema Centralnoj Europi. Urbana regeneracija je tema koja je danas izrazito aktualna u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj i Sloveniji. Vi imate određena iskustva u takvim projektima. Molimo Vas da nam kažete o kojim se projektima radi. Osnovni urbanistički koncept grada Ljubljane je urbana obnova ili urbana regeneracija. Englezi kažu urban renewal, ali može se upotrebljavati i termin urban regeneration. Kolege iz RTPI-a (Royal Town Planning Institute) kažu da upotreba termina ovisi i o tome tko je na vlasti. U tom smislu upotrebljavamo i princip urbane regeneracije. Govorit ćemo o tri primjera urbane regeneracije: Partnerstvo Šmartinska, Tobačna City i Centar Stožice. Partnerstvo Šmartinska sigurno je najveći po opsegu i po količini privatnih i javnih pravnih osoba (sudionika). U jesen 2007. godine započeli smo s međunarodnim urbanističkim natječajem koji smo završili u svibnju 2008., a međunarodni članovi žirija bili su iz ECTP-CEU-a i organizacije CABE (Commission for Architecture and the Built Environment, UK). Pobijedili su arhitekti i urbanisti Hosoya-Schafer Architects AG iz Züricha. Nakon toga slijedila je gotovo godina dana rada na masterplanu, koji je bio osnova za promjenu strategijskog dugoročnog plana i urbanističkog plana namjene površine grada Ljubljane. Najmanje dva značajna objekta su završena: Kristalna palača, najviša zgrada u Sloveniji (investitor: BTC d.d.) i novi hotel Plaza (investitor: Zlatarna Celje Picture 1: Source: Municipal spatial plan of the city of Ljubljana – Strategy (Official gazette of the Republic of Slovenia, No. 78/2010+ amendments and changes), pp. 11402 Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. 4 d.d.). Upravo su u tijeku razgovori s više novih, konkretnih investitora, a hrvatska grupacija ATLANTIC GRUPA je vlasnik jednog značajnog zemljišta. Tobačna City je primjer gdje je poduzeće IMOS d.d. kao vlasnik i developer, zajedno s Gradskom općinom Ljubljana i s Komorom za arhitekturu i prostor Slovenije, organiziralo urbanistički i arhitektonski natječaj. Prvonagrađeni rad arhitekata Dekleva-Gregorič bio je osnova za promjenu prostornog plana, a prva faza – podzemna garaža – već je u izgradnji. Center Stožice sagrađen je na lokaciji degradiranog prostora: prva faza – nogometni stadion i višenamjenska dvorana sagrađeni su, dok druga faza – trgovački centar još nije. Koliko su ovakvi projekti važni za razvoj svakog europskog grada i metropole? Projekti urbane regeneracije bitni su za razvoj europskih gradova, osobito glavnih gradova, odnosno metropola. Mogli bismo reći da su i država ili međudržavnih institucija, kao što je EU. Na primjer, u Velikoj Britaniji upravo je počela predizborna debata vezana uz veliki manjak stanova u Londonu. Analizira se gdje bi bilo dobro napraviti čak dva nova Garden Cityja, bitni su i kvalitetni projekti urbane regeneracije na teritoriju GLA-a (Greater London Authority), pa čak i šire, na globalno značajnom jugoistoku Velike Britanije. Istovremeno su projekti urbane regeneracije, ali i javno-privatnih partnerstava vjerojatno odlični primjeri politike ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije EU, pa i najaktualnije politike reindustrijalizacije europskih gradova. Slobodno pitajte nekog birokrata iz glavnog grada EU, pa i iz naših glavnih gradova, što je to u stvari teritorijalna kohezija. Ili pak koji su bitni projekti za stvaranje novih radnih mjesta za mlade, dakle projekti socijalne i ekonomske kohezije. Ili bolje ne pitajte, bolje je da napravimo zajedno nekoliko (samo nekoliko, nikako previše) dobrih projekta urbane regeneracije uz dodanu vrijednost „Urbanistički razvoj Ljubljane počeo je i još traje uz rijeku Ljubljanicu. Nikako ne možemo zamisliti funkciju i oblik, pa ni identitet i značenje Ljubljane bez Ljubljanice. Omen est nomen.“ upravo obnova ili regeneracija bitne za identitet, značenje, funkcije, pa i oblik europskoga grada; za to da raste i da se razvija na temelju starijih, pa i najstarijih gradova. Želio bih naglasiti da ljubljanska škola arhitekture (Plečnik, Ravnikar, Mušič itd.) gradi na principu ne samo očuvanja starog, nego starog i dobrog. To znači da se neka zgrada ili predio grada koji u arhitektonskom ili urbanističkom smislu nisu dobri mogu čak i srušiti! U isto vrijeme princip urbane regeneracije jedan je od bitnih principa urbanističke politike gradova, regija, pa znanja, sveučilišta, tehnoloških i znanstvenih parkova. Uz to je nužan razvitak željezničke i logističke infrastrukture, pa i dobro upravljanje prirodnim bogatstvima, posebno hranom i vodom. Ne trebamo mnogo više od toga u našoj makroregiji. U pripremi ovih projekata Vi ste sakupljali tuđa iskustva. Koji su Vam gradovi i projekti bili uzor? Već spomenuti gradovi London, Swansea, Dublin, Hamburg, Genova, Cape Town, Vancouver, Celje itd. gradovi su koje osobno dobro poznajem i koji Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. imaju dobre, pa čak i vrlo dobre projekte urbane regeneracije. Svijet i Europa sada su u ekonomskoj krizi, recesiji, možda čak i depresiji. Vrlo dobar primjer dogodio se u Velikoj Britaniji početkom 80-ih i 90-ih godina, kada je vlada Margaret Thacher pripremila i izvela program enterprise zones u regionalnim gradovima (London Docklands, Swansea, Port Talbot...), koji su zasigurno utjecali na ekonomski, socijalni, urbanistički, pa i politički razvitak Velike Britanije. Upravo su sada enterprise zones ponovno bitne za ekonomski i socijalni razvoj. Profesor Sir Peter Hall u nedavnim intervjuima ističe ulogu Michaela Haseltinea prije i Andrewa Adonisa sada, političara koje on najviše cijeni i s kojima je najviše surađivao. Valja pročitati Adonis Growth Review, koji je kao alternativni regionalni program razvitka već objavljen. Dobar rad političara i prostornih planera posebno je bitan za sveukupni razvoj. U Ljubljani postoji izuzetno dobra suradnja između gradonačelnika gospodina Zorana Jankovića, dogradonačelnika profesora Janeza Koželja i svih nas urbanista (u Odjelu kojega vodim ima nas čak 41). Nešto je teži dijalog s Vladom, bilo lijevom ili desnom. Ljubljana je, kao i Zagreb, grad na rijeci, ali u drugom mjerilu. Rijeke su često neizostavan element prostornog planiranja i urbanizma u europskim gradovima i pokrajinama. Objasnite nam Vaš pogled na ovu temu. Urbanistički razvoj Ljubljane počeo je i još traje uz rijeku Ljubljanicu. U vezi rijeke Save treba naglasiti da je ona najduža slovenska rijeka, ali istovremeno na takvoj udaljenosti od grada da se za sada, a to znači u narednih deset-dvadeset godina, vjerojatno neće urbanizirati u smislu izgradnje urbane infrastrukture većih razmjera. Za sada u planu imamo razvoj zelenih površina, parkova, turističkosportsko-rekreativnih površina, pa i izgradnju hidroelektrana. Ljubljanica i Gruberjev kanal - to je, pak, nešto sasvim drugo. Nikako ne možemo 5 Picture 2: Source: Municipal spatial plan of the city of Ljubljana – Strategy (Official gazette of the Republic of Slovenia, No. 78/2010+ amendments and changes), pp. 11403 zamisliti funkciju i oblik, pa ni identitet i značenje Ljubljane bez Ljubljanice. Omen est nomen. Rijeka Sava jedna je od osnovnih prostornih poveznica Slovenije i Hrvatske te dalje Srbije i Bosne i Hercegovine. Vi ste aktivno uključeni u projekt uređenja Savskog sliva. O kakvom se projektu radi? Ideju za Projekt Sava stvorili smo na godišnjoj konferenciji ECTP-CEU-a u Brusselsu 2012. godine Sandra Jakopec, Zoran Hebar i ja. Odmah su nam se pridružili kolege iz Beograda. Radi se o projektu Perspektiva prostornog razvoja na području riječnog bazena rijeke Save. Želio bih naglasiti da su i u teoriji i praksi prostornog planiranja riječni bazeni osobito primjereni za prostorno planiranje, upravo zbog sveobuhvatne veze sa zaštitom životne sredine. Isto bih tako želio naglasiti da imamo dobre primjere kako se u riječnim bazenima u vezi s izgradnjom velike infrastrukture planiralo i upravljalo prostorom. Na primjer, u SAD-u su u 30-im godinama povodom krize (The Great Depression) zbog planiranja i izgradnje hidroelektrana na rijeci Tennessee organizirali Tennessee Valley Authority, koja još i sad radi. U Zagrebu, Ljubljani, Beogradu, pa i u Sarajevu željeli bismo staviti na istu razinu planiranja nacrte hidroelektrana na rijeci Savi, nacrte protupoplavnih uređenja, riječne plovidbe, turističkog i ekonomskog razvitka uz obalu s jedne strane, a s druge sve uvjete zaštite životne sredine. Projekt Sava bio bi jedan dio ambiciozne Dunavske strategije, gdje nije baš puno urađeno. Što moramo uraditi? Projekt Sava mora biti zabilježen u državnim i regionalnim dokumentima za period od 2014. do 2020. godine, konkretno u Operativnom programu i partnerskom sporazumu. Dio problema leži u tome što planiranje još uvijek ima negativnu konotaciju iz vremena socijalizma. Drugi dio problema je u tome da naše, po teritoriju male države ne mogu same Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. programirati financije za prometnu ili vodnu infrastrukturu, koja prema definiciji ide preko tri, četiri, pet ili više država. Savski sliv je tema kojom se Vi i kolege iz Hrvatske te Srbije i Bosne i Hercegovine intenzivno bavite. U Hrvatskoj najviše surađujete s Udrugom urbanista Hrvatske i njezinom predsjednicom Sandrom Jakopec. Kako ta suradnja teče i koje su njezine osnovne značajke? Razgovore smo započeli s poštovanim kolegom Ninoslavom Dusperom i tu želim istaknuti da mi je posebna čast i zadovoljstvo bila pomoć koju je Društvo urbanista i prostorskih planerjev Slovenije pružalo kolegama iz Hrvatske povodom punopravnog učlanjenja Udruge urbanista Hrvatske u ECTP-CEU-u. S kolegicom Sandrom Jakopec zapravo smo zajedno pripremili nacrt Projekta Sava. Susrećemo se na sastancima u Ljubljani, Zagrebu, pa i ljetnim skupštinama ECTP-CEU-a. Bitna je razlika u tome da nije potrebno ići 6 „S projektom Ljubljana Forum započeli smo Blaž Golob i ja prije četiri godine. Bitne su sljedeće tri stvari. Prvo, teritorijalno smo se orijentirali na europsku makroregiju Jugoistočnu Europu, drugo, radimo na mreži gradova i treće, radimo na razvojnom krugu.“ u Brussels ili London da bi se hrvatski i slovenski urbanisti dogovorili oko nekog zajedničkog projekta, nego da to možemo, u stvari i moramo napraviti na sastancima između naših gradova i udruženja. godine. Blaž je predsjednik, a ja sam dopredsjednik foruma. Potrebno je naglasiti veliku podršku, razumijevanje, ali i aktivnu suradnju Grada Ljubljane, odnosno gradonačelnika gospodina Zorana Jankovića. Nedavno ste bili u Brusselsu gdje ste prezentirali projekt NEW RENAISSANCE FROM THE SOUTH-EAST EUROPE. Ova prezentacija održala se 25. travnja 2014. godine u Europskom parlamentu. Molim Vas da nam kažete više o ovom projektu i o tome tko su sve sudionici projekta. Bitne su sljedeće tri stvari. Prvo, teritorijalno smo se orijentirali na europsku makroregiju Jugoistočnu Europu, koja je možda politički korektno ime za Balkanski poluotok. Upravo su europske makroregije, ako zaista imaju nekih zajedničkih problema, pa i zajedničkih rješenja, izuzetno prikladne za strateško planiranje i EU programiranje. Drugo, radimo na mreži gradova, osobito glavnih ili regionalnih gradova jer gradovi imaju dugu povijest suradnje ili barem nemaju međusobnih problema kao možda države, pogotovo u Jugoistočnoj Europi. Jednostavno rečeno, gradovi su mnogo, mnogo stariji od država! Treće, radimo na razvojnom krugu (development circle). To znači da se na nekom velikom zajedničkom problemu radi u smislu okupljanja gradskih i regionalnih (pa i državnih) vlasti, da arhitekti i urbanisti, pa i svi Blaž Golob je čak petnaest puta organizirao Bled Forum s različitim temama. Nas dvojica smo se dogovorili da napravimo follow up Bled Foruma, pa i Ljubljana Foruma u Brusselsu, da informiramo i animiramo europske parlamentarce o tome što radimo jer trebamo podršku u „glavnom gradu Europe“ za naše projekte. Nedavno su bili izbori za Europski parlament. Od parlamentarca iz Slovenije bili su prisutni gospođa Tanja Fajon, a iz Hrvatske gospodin Andrej Plenković. Predsjednik ECTP-CEU-a Henk van der Kamp predstavio je djelatnost europskih urbanista, a dr. Dejan Komatina predstavio je projekte Savske komisije. Željeli smo predložiti da i Jugoistočna Europa dobije viziju razvoja. Znam da je teško čak i pričati o tome, a kamoli raditi tako nešto, ali je barem politički proces počeo. Vi ste jedan od organizatora Ljubljana Foruma. Koja je osnovna ideja ove konferencije? S projektom Ljubljana Forum započeli smo Blaž Golob i ja prije četiri drugi stručnjaci iz interdisciplinarnog područja prostornog planiranja i očuvanja životne sredine predstave svoje ideje i projekte na konkretnoj temi, da dolaze banke (pogotovo EIB), investitori u nekretnine, velike korporacije, pa i mala i srednja, javna i privatna poduzeća, dakle svi oni koji imaju zajedničke interese. Na kraju bih dodao da radimo na zajedničkim projektima, što je i cilj Ljubljana Foruma. Svake godine organiziramo i Okrugli stol gradonačelnika. Do sada smo čuli kako se upravlja gradovima kao što su Beč, Bratislava, Budimpešta, Zagreb, Rijeka, Sarajevo, Podgorica, Beograd, Priština, Bukurešt, Sofija, Ljubljana itd. Ovo je link na kojem se može pročitati više o Ljubljana Forumu: http://www. ljubljanaforum.org/2013/. U prosincu 2013. godine održan je zadnji Ljubljana Forum. Koje su bile osnovne teme i keynote speakers? Glavne teme bile su upravljanje vodom i upravljanje prostorom. U vezi s upravljanjem vodom bitno je naglasiti da je tu aktivno sudjelovao predsjednik Savske komisije dr. Dejan Komatina. Savska komisija održala je i svoj sastanak na Ljubljanskom gradu. Bio je tu i gospodin Leo Penović iz HEP RNVP-a. Bio je predstavljen prostornorazvojni projekt u Savskom bazenu. Ono što želimo naglasiti jest da konkretne projekte hidroelektrana, protupoplavnih mjera, plovidbe rijekom Savom, putničkih i trajektnih luka, turističkog i ekonomskog razvoja itd. moramo međusobno usuglasiti, a to baš i nije lako. Zapravo je samo jedna rijeka Sava, „Ono što želimo naglasiti jest da konkretne projekte hidroelektrana, protupoplavnih mjera, plovidbe rijekom Savom, putničkih i trajektnih luka, turističkog i ekonomskog razvoja itd. moramo međusobno usuglasiti, a to baš i nije lako. Zapravo je samo jedna rijeka Sava, a mnoštvo je različitih interesa.“ Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. 7 a mnoštvo je različitih interesa. Kako vidite bili smo aktualni, katastrofalne poplave na Balkanu jesu rezultat neulaganja u zaštitu protiv poplava. Na drugoj strani imamo transeuropske koridore: gospodin Joan Amorose iz organizacije FERRMED predstavio je moguće scenarije razvoja željezničkih pruga, a tu je za Sloveniju i Hrvatsku posebno bitno što se događa s Mediteranskim koridorom, pa i koridorom Baltik–Jadran. Gospodin Janko Pirkovič iz BTC-a i gospodin Milan Jelenc iz Slovenskih železnica predstavili su projekt javno-privatnog partnerstva Intermodalni logistični terminal Ljubljana, koji predstavlja faznu izgradnju jednog od najsnažnijih railroad terminala u ovom dijelu Europe. Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. Vi ste predavali na našoj Desetoj godišnjoj međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina koju smo organizirali 9. i 10. travnja ove godine u Zagrebu. Izrazito nam je drago da ste se odazvali našem pozivu. O čemu ste govorili? Govorio samo u principu zaštite okoliša kod prostornog planiranja te sam predložio kandidaturu grada Ljubljana za Zelenu prijestolnicu EU. 8 2. IZVJEŠĆE GODIŠNJE NAGRADE UHA-e Foto: Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitekata 2013.; fotograf: Marko Mihaljević U ponedjeljak 28. travnja u 19h otvorena je izložba realizacija UHA-e te su dodijeljene nagrade za najbolja arhitektonska ostvarenja u 2013. godini. Hrvatski arhitekti prijavili su ukupno 99 autorskih arhitektonskih ostvarenja u 2013., a Stručni savjet Udruženja hrvatskih arhitekata nominirao je 13 autora i autorskih timova u četiri kategorije za nagrade: Viktor Kovačić, Drago Galić, Bernardo Bernardi i Neven Šegvić. Stručni savjet UHA-e, 28.4.2014. godine dodijelio je sljedeće nagrade UHA-e: (1) Nagrada „VIKTOR KOVAČIĆ“ za životno djelo kao najviše priznanje Foto: Marijan Hržić; fotograf: Marko Mihaljević Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. za cjelokupan životni opus u svim domenama arhitektonskog stvaralaštva dodijeljena je prof.dr.sc. Marijanu Hržiću, koji je osvojio već niz priznanja i najviših državnih nagrada za svoj stvaralački opus i sustavni rad na promišljanju urbanizma. Nagrada Viktor Kovačić još je jedan podsjetnik na njegove inventivne prijedloge, istančani osjećaj za urbanotvornu Foto: Marijan Hržić; fotograf: Marko Mihaljević 9 Foto: Marijan Hržić, D. Mance i Z. Krznarić – Krematorij Mirogoj, Zagreb (1981. – 1984.) dimenziju arhitekture, veliko planersko iskustvo, teorijsko promišljanje i nadasve plodonosnu arhitektonsku praksu. Poznate su njegove realizacije poput Krematorija na Mirogoju (sa Z. Krznarićem i D. Manceom), Nacionalne i sveučilišne knjižnice (sa Z. Krznarićem, D. Manceom i V. Neidhardtom) te Cibonina tornja (s I. Pitešom i B. Šerbetićem). biro Turato za Sportsku dvoranu i gradski trg u gradu Krku na otoku Krku. Projektni tim čine Idis Turato, Ida Križaj, Marko Liović, Josip Mičetić, Ana Staničić, glavni inženjer je Branko Hriljac, a izvođač je GP Krk. Krčka je dvorana smještena na donedavno zapuštenom Trgu glagoljaša, pokraj srednjovjekovne crkvice. Foto: Arhitektonski biro Turato; fotograf: Marko Mihaljević Nagradu „VIKTOR KOVAČIĆ“ za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za 2013. godinu osvojio je Arhitektonski Foto: Marijan Hržić, D. Mance, Z. Krznarić i V. Neidhardt – Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb (1978. – 1995.) Foto: Arhitektonski biro Turato - Sportska dvorana i gradski trg u Krku; fotografi: Sandro Lendler, Domagoj Blažević, Jure Živković Njenu osnovu čini šest velikih, bijelih monolitnih blokova, od kojih je svaki težak 23 tone, a ispod se nalaze staklene fasade. Prilikom rušenja Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. trošnoga studentskoga doma, koji se prije tu nalazio, pronađen je niz arheoloških nalaza. Budući da je ustanovljeno da je riječ o izuzetno vrijednim nalazima, svi su morali biti sačuvani na lokaciji i u izvornome obliku. Iskopani samostanski i crkveni zidovi postali su tako sastavni dio novoga objekta. Učenici iz obližnje osnovne škole dvorani mogu pristupiti na dva načina: preko trga i kroz novosagrađeni podzemni hodnik. 10 Foto: 3LHD; fotograf: Marko Mihaljević (2) Nagradu „DRAGO GALIĆ“ za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture za proteklu kalendarsku godinu osvojio je 3LHD za Kuću V2 u Dubrovniku. Autorski tim čine: Saša Begović, Marko Dabrović, Tatjana Grozdanić Begović, Silvije Novak, Romana Ilić, Ivan Milonja, Ivana Dabrović (Ecoing d.o.o.), Kristina Vidić (Ecoing d.o.o.) i Maja Tutavac (Ecoing d.o.o.). Kuću karakteriziraju jednostavna, geometrijska forma i bijela boja i staklene stijene koje omogućuju Foto: 3LHD - Kuća V2, Dubrovnik; fotograf: Marko Ercegović fantastičan pogled iz svih soba. Zbog kosine terena ulaz je na najgornjoj etaži, parkiranje uz ulični dio, dok se ostali luksuzni sadržaji, primjerice tri spavaonice s kupaonicama, roditeljska spavaonica s garderobom i kupaonicom, stubište, prostrani dnevni boravak, TV salon s projekcijskim platnom te prostorom za dječju igru i slično nalaze u poluetažama. (3) Nagrada „BERNARDO BERNARDI“ za najbolje ostvarenje u području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja pripala je Gradskoj knjižnici u Labinu, Foto: Gradska knjižnica u Labinu; fotograf: Marko Mihaljević Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. čiji su autori Damir Gamulin, Margita Grubiša, Marin Jelčić, Igor Presečan, Zvonimir Kralj i Ivana Žalac. Knjižnica je dio zaštićenog kompleksa industrijske kulturne baštine zvanog Pijacal. Ideja za reaktivaciju nekadašnje infrastrukture rudnika u Labinu u nove javne sadržaje započela je s projektom „Novi svjetionici hrvatskog Jadrana“ Berlage Instituta, MATRA programa i Udruženja hrvatskih arhitekata iz 2005. godine. Sljedeći korak u aktivaciji zgrada nekadašnjeg ugljenokopa bilo je provođenje Foto: Gradska knjižnica u Labinu; fotograf: Ivan Dorotić 11 natječaja za prenamjenu prostora u gradsku knjižnicu i multimedijalni centar. Osnovna koncepcija uređenja interijera knjižnice zasnivala se na ideji zadržavanja karaktera zgrade uz momente prezentacije nekadašnjeg uređenja i atmosfere, ali uz poštivanje nove funkcije. Knjižnica funkcionira kao javni prostor i generator kulture u regiji te služi kao mjesto susreta i produkcije kako kulturnih djelatnika tako i građana Labina i okolice. (4) Nagradu „NEVEN ŠEGVIĆ“ dijele dr.sc. Zrinka Paladino za knjigu „Lavoslav Horvat: Kontekstualni ambijentalizam i moderna“ (izdavač: Meandar Media i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski muzej arhitekture) te dr.sc. Borka Bobovec za Monografiju Miroslava Begovića u kojoj je autorica istražila rad našega poznatoga arhitekta (izdavač: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Udruženje hrvatskih arhitekata). Foto: Zrinka Paladino; fotograf: Marko Mihaljević Stručni savjet činili su: Boris Fiolić, dipl.ing.arh., voditelj Stručnoga savjeta UHA-e Vedran Duplančić, dipl.ing.arh. Željko Golubić, dipl.ing.arh. Nikola Škarić, dipl.ing.arh. Mira Tadej Crnković, dipl.ing.arh. Janko Velnić, dipl.ing.arh. Marko Vitković, dipl.ing.arh. Foto: Borka Bobovec; fotograf: Marko Mihaljević Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) kao poticaj stvaralaštvu s područja arhitekture, urbanizma i dizajna te kao poticaj javnoj afirmaciji misli i djela hrvatskih arhitekata, u cilju promicanja društvene uloge arhitektonskog stvaralaštva i vrednovanja arhitektonskih dostignuća u vremenskom slijedu njihova nastajanja dodjeljuje sljedeće nagrade: • nagradu „VIKTOR KOVAČIĆ“ za životno djelo kao najviše priznanje za cjelokupan životni opus u svim domenama arhitektonskog stvaralaštva. Nagrada nosi ime po hrvatskom arhitektu, sveučilišnom profesoru, koji je probijao puteve moderne arhitekture i bio promotor arhitektonske misli i zbivanja u Hrvatskoj početkom XX. stoljeća. Kovačić je svojim svestranim djelovanjem kao arhitekt, pisac i pedagog odlučno utjecao na razvitak arhitekture u Hrvatskoj. Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. 12 • nagradu „VIKTOR KOVAČIĆ“ za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva za proteklu kalendarsku godinu; • nagradu „DRAGO GALIĆ“ za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture za proteklu kalendarsku godinu. Nagrada nosi ime po arhitektu, akademiku i dugogodišnjem sveučilišnom profesoru s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čija je aktivnost ostavila značajne tragove na gotovo svim poljima djelovanja arhitekta, a posebno na afirmaciji stvaralaštva na području stambene arhitekture. • nagradu „BERNARDO BERNARDI“ za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja za proteklu kalendarsku godinu. Nagrada nosi ime po arhitektu, dobitniku nagrade „Viktor Kovačić“ za životno djelo, čija je stručna aktivnost ostavila duboke tragove na plastično-oblikovnom polju arhitektonskog djelovanja, a posebno na afirmaciji stvaralaštva na području dizajna i unutrašnjeg uređenja. • nagradu „NEVEN ŠEGVIĆ“ za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture. Nagrada nosi ime po arhitektu i dugogodišnjem sveučilišnom profesoru s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čija je između ostalog, publicistička aktivnost u urbanističko-arhitektonskim kulturološkim studijama bila pokretač arhitektonske pojavnosti minulih desetljeća i čiji se utjecaj značajno odražavao u mnogobrojnim naraštajima hrvatskih arhitekata. Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. 13 3. DOGAĐANJA Održan Caparolov stručni simpozij „PASSIVHAUS: Iskorak u održivu gradnju“ U organizaciji poduzeća Caparol Hrvatska 15. svibnja 2014. godine u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade održan je hrvatsko-njemački stručni simpozij na temu „PASSIVHAUS – iskorak u održivu gradnju“. Na simpoziju je gostovao uvaženi prof.dr. Wolfganga Feista, pionir koncepta pasivne kuće, osnivač i direktor PassivHaus Instituta iz Darmstadta u Njemačkoj te znanstveni voditelj studijske grupe za troškovnu učinkovitost pasivnih kuća. projekta energetske obnove Vlade Republike Hrvatske, a taj je poboljšanje životnog standarda čovjeka kroz manju potrošnju energenata, zaštitu okoliša te kvalitetnijeg stanovanja. Predavanja je poslušalo preko 200 sudionika (arhitekata, inženjera građevinarstva, inženjera strojarstva, te njihovih komora, kao i predstavnika domaćih i stranih državnih institucija i komora), što je potvrdilo kako za temu održive gradnje vlada veliki interes u stručnoj hrvatskoj javnosti. Simpozij je okupio stručnu graditeljsku i arhitektonsku javnost zainteresiranu za koncept održive gradnje kao bitne odrednice u razvoju štedljivog i konkurentnog gospodarstva s idejom da se kroz zajedničke napore edukacijom stručne javnosti u Hrvatskoj u konačnici približi krajnjem cilju Prof.dr. Wolfgang Feist održao je prezentaciju na temu pasivnih kuća kao isplativih rješenja u gradnji, dok se dr. Andreas Kiesewetter iz DAW grupe, osvrnuo na poveznicu između održivosti i pasivnih kuća. Kraj drugog dijela, kao i cijeli treći dio obilježila je panel diskusija na kojoj su uzvanici Foto: prof. dr. Wolfgang Feist, osnivač i voditelj, Passivhaus Institut Darmstadt Foto: prof. dr. Wolfgang Feist, osnivač i voditelj, Passivhaus Institut Darmstadt Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. 14 Foto: Panel PASSIVHAUS I ODRŽIVA GRADNJA; moderatorica: Verica Mazić, Caparol d.o.o.; sudionici panela: dr. sc. Borka Bobovec, dipl.ing.arh., Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, prof. dr. Wolfgang Feist, Passivhaus Institut Darmstadt, dr. Andreas Kiesewetter, Caparol, DAW SE, dipl.ing. Vladimir Turina, Viessmann grupa; AHK. Fotografije: Julien Duval Foto: Okrugli stol; moderatorica: dipl.ing.arh. Željka Hrs Borković, Planetaris d.o.o.; Hrvatska udruga energetskih certifikatora; sudionici: dr.sc. Vesna Bukarica, dipl.ing.el., Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dipl.ing.arh. Ksenija Sablić-Grgić, Studio Aksa d.o.o., dipl.ing.građ. Jasna Golubić, Grad Koprivnica, prof. dr. Wolfgang Feist, Passivhaus Institut Darmstadt, mr.sc. Ivan Cetinić, Arhitektonski fakultet Zagreb, prof. Ljubomir Miščević, dipl.ing.arh., Arhitektonski fakultet Zagreb, mr.sc. Hrvoje Kvasnička, dipl.ing.građ., Hrvatski savjet za zelenu gradnju. imali priliku prokomentirati problematiku i izazove s kojima se susreću kada se pred njih postavi zahtjev projekta koji počiva na načelima održivosti. Održane prezentacije možete preuzeti s Caparolovih web stranica www.caparol.hr . Caparol Hrvatska u posljednjih nekoliko godina intenzivno ulaže u edukaciju šire javnosti uključene u graditeljsku industriju i tržište nekretnina usmjereno k održivosti, promovirajući nove materijale i tehnologije koje na godišnjoj razini osigurava matična kuća DAW, kao i integraciju dostupnih i stečenih znanja te sagledavanje domaćeg, hrvatskog iskustva u projektiranju i izgradnji održivih objekata. CAPAROL d.o.o. Marina Hlap T: +385-1-3324-800 M: [email protected] W: www.caparol.hr Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. 15 33. ZAGREBAČKE LJETNE VEČERI -------------------------------------- 27. LIPNJA - 14. SRPNJA 2014. ATRIJ GALERIJE KLOVIĆEVI DVORI UMJETNIČKI PAVILJON* KREŠIMIR STARČEVIĆ, UMJETNIČKI VODITELJ POČETAK KONCERATA U 21 SAT -------------------------------------- Koncertna direkcija Zagreb www.kdz.hr Petak, 27. 6. 2014. BEČKI KOMORNI ORKESTAR (WIENER KAMMERORCHESTER) (Austrija) STEFAN VLADAR, glasovir i dirigent (Austrija) A. Webern, W. A. Mozart Ponedjeljak, 30. 6. 2014. GUDAČKI KVARTET ARTEMIS (Njemačka) F. Schubert, L. van Beethoven Srijeda, 2. 7. 2014. TRIO DI PARMA (Italija) J. Haydn, G. Martucci, M. Ravel Četvrtak, 3. 7. 2014. VADYM KHOLODENKO, glasovir (Ukrajina) G. F. Händel, H. Purcell, J. Brahms, I. Stravinski, F. Chopin Ponedjeljak, 7. 7. 2014. Mlade hrvatske zvijezde ALJOŠA JURINIĆ, glasovir HRVATSKI GUDAČKI KVARTET F. Liszt, B. Bersa, F. Schubert, R. Schumann Četvrtak, 10. 7. 2014. - Umjetnički paviljon * ANSAMBL DIALOGOS (Francuska) KATARINA LIVLJANIĆ, glas i umjetničko vodstvo (Hrvatska) KANTADURI (Hrvatska) JOŠKO ĆALETA, glas i umjetničko vodstvo (Hrvatska) Anđeli heretici - Rituali i pučke pobožnosti iz srednjovjekovne Bosne i Hercegovine Ponedjeljak, 14. 7. 2014. BORIS BROVTSYN, violina (Rusija) DANIJEL DETONI, glasovir (Hrvatska) W. A. Mozart, G. Enescu, I. Stravinski, J. Brahms MJESTO ODRŽAVANJA KONCERATA • Atrij Galerije Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4 • Crkva sv. Katarine (zamjenski prostor u slučaju kiše), Katarinin trg bb • Umjetnički paviljon (koncert 10. 7.), Trg kralja Tomislava 22 CIJENA ULAZNICA Cijena pojedinačne ulaznice: 80 kn Učenici i studenti, jedan sat prije početka koncerata: 20 kn Popust na pojedinačne ulaznice (pretplatnici ciklusa Koncertne direkcije Zagreb, umirovljenici i grupe od 10 i više osoba): 30 %. PRODAJA ULAZNICA I MOGUĆNOSTI KUPNJE 1.) 12. 5. 2014. - 2. 6. 2014. u Koncertnoj direkciji Zagreb (Kneza Mislava 18), radnim danom od 10 do 14 sati 2.) od 12. 5. 2014. prodaja putem interneta, na stranici: www. ulaznice.hr 3.) od 2. 6. 2014. u prostoru TURISTIČKOG INFORMATIVNOG CENTRA (TIC), Trg bana Josipa Jelačića 11, radnim danom od 8:30 - 20 sati; subotom 9 - 18 sati; nedjeljom/praznikom 9 - 18 sati 4.) Na dan koncerta ulaznice će biti u prodaji i na mjestu održavanja koncerta jedan sat prije početka (od 20 sati) INFORMACIJE Koncertna direkcija Zagreb Knaza Mislava 18, HR - 10000 Zagreb Tel: 01 4501 191; 01 4501 208 e-mail: [email protected]; [email protected] web: www.kdz.hr 4. STATISTIKA 4.1. Prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji – travanj 2014. prosječna cijena EUR/m² raspon cijena EUR/m² stanovi 1.521 549 - 6.666 kuće 1.395 312 - 8.182 uredi 1.860 700 – 4.865 lokali 1.755 722 – 7.420 poslovne zgrade 1.920 132 – 3.793 stanovi 1.784 818 - 5.700 kuće 1.730 293 – 15.748 poslovni prostor 1.675 80 - 4.338 turistički objekti 2.188 146 – 15.748 ZAGREB stambeni prostor poslovni prostor OBALA stambeni prostor Prosjeci se izračunavaju prema trenutnoj ponudi Burze nekretnina d.o.o.koju možete vidjeti na www.burza-nekretnina.com. Prema Vašem nalogu Burza nekretnina izrađuje statistike traženih i postignutih cijena, čije vrijeme izrade je 2-10 radnih dana. 4.2. Statistička priopćenja Državnog zavoda za statistiku iz područja građevinarstva 4.2.1 Izdana odobrenja za građenje u ožujku 2014. U ožujku 2014. izdano je 581 odobrenje za građenje, što je Prema izdanim odobrenjima za građenje u ožujku 2014., više za 4.9% u odnosu na ožujak 2013. U ožujku 2014.: predviđeno je građenje 619 stanova s prosječnom površinom - prema vrstama građevina, 87.1% odobrenja izdano je za od 94.1 m2. zgrade, a 12.9% za ostale građevine - prema vrstama radova, 72.1% odobrenja izdano je za novogradnju, a 27.9% za rekonstrukcije. Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. Priopćenje: Izdana odobrenja za građenje u ožujku 2014., Državni zavod za Statistiku, Zagreb, 2014 18 4.2.2 Indeksi građevinskih radova u veljači 2014. Prema izvornim indeksima, građevinski radovi u veljači 2014. u odnosu na veljaču 2013. manji su za 9.5%. Prema kalendarski prilagođenim indeksima, građevinski radovi u veljači 2014. u odnosu na veljaču 2013. manji su za 9.6%. Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. Prema desezoniranim indeksima, građevinski radovi u veljači 2014. u odnosu na siječanj 2014. veći su za 0.3%. Priopćenje: Indeksi građevinskih radova u veljači 2014., Državni zavod za Statistiku, Zagreb, 2014 19 IZDAVAČ: Filipović poslovno savjetovanje d.o.o. Trg bana Josipa Jelačića 3/V 10000 Zagreb – Hrvatska Tel: +385 1 481 69 69 Fax:. +385 1 483 80 60 e-mail: [email protected] Želja nam je da Croatian Real Estate Newsletter / CREN bude brz i kvalitetan izvor informacija svima koji djeluju u sektoru nekretnina, od developera, projektanata, izvođača građevinskih radova do agencija za posredovanje i dr. Molimo Vas da Vaše komentare, prijedloge i mišljenja pošaljete na [email protected] kako bismo poboljšali CREN i učinili ga vodećim medijem o hrvatskom tržištu nekretnina. Redakcija: urednik Vladimir Filipović, Natalija Kordić, Tanja Marković, Bojana Mikelenić, Marija Noršić i Petra Škevin. Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2014. 20