close

Enter

Log in using OpenID

Bogata sajamska ponuda Slavlje Svete nedjelje

embedDownload
LIST GRADA
LUDBREGA
Besplatni primjerak
28. RUJNA 2012.
BROJ 66 / GODINA VII.
Ludbreški sejem:
Bogata
sajamska
ponuda
Suša:
/str. 6.-7./
Velike
štete na
poljima
Slavlje Svete nedjelje
/str. 3./
OŠ Ludbreg:
Ravnateljica
Kristina
Stanko
/str. 5./
/str. 8.-9./
Četvrt-finale kupa ŽNS-a
SPORT
/str. 14-15./
KK ‘Grafičar’
Kroz generacije:
Glazbenici
na ponos
Ludbrega
/str. 12.-13./
Podravina i Zadrugar prošli
Škola košarke za djevojke
A KT U A L N O
Gradonačelnik
Marijan Krobot:
Hvala svima!
Povodom uspješnog završetka
još jedne i naše najveće manifestacije ‘Dani ludbreške Svete nedjelje’,
ovim putem želim uputiti zahvalu
svima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji i provođenju
mnogobrojnih programa vezanih
uz ovu manifestaciju. Zahvaljujem
na organizaciji i trudu Odboru za
proslavu manifestacije, zaposlenicima gradskih službi, gradskih
ustanova, kao i djelatnicima ‘Lukoma’ koji su se s toliko pozornosti brinuli o održavanju i čišćenju
javnih površina u našemu gradu.
Veliko hvala i svim aktivistima i
djelatnicima Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg koji su pružali pomoć bolesnima i nemoćnima na prostorima Svetišta kojima
je pomoć bila potrebita, te Zavodu
za hitnu medicinu Varaždinske županije.
Zahvalu upućujem i djelatnicima Policijske postaje Ludbreg kao
i poduzeću ‘Crtorad’ koji su vodili
brigu o sigurnosti i regulaciji prometa, te osiguranju parkiranja u
dane blagdana kada je u grad stiglo najviše hodočasnika.
Zahvaljujem se našem lokalnom Radio Ludbregu i svim domaćim novinarima koji su medijski pratili sve sadržaje odnosno
programe koji su se održavali tih
dana i izvještavali o tome u svojim
medijima.
Posebnu zahvalu upućujem
i župniku ujedno i voditelju ludbreškog Svetišta prečasnom Josipu Đurkanu, te svima u ludbreškoj
župi koji su vodili brigu o misnim
slavljima, pomogli i doprinijeli da
se i ovogodišnja proslava uspješno organizira.
Veliko hvala i svima Vama dragi sugrađani koji ste u desetak i
više dana manifestacije zajedno
s nama bili dobri domaćini kako
svojim gostima, tako i desecima
tisuća vjernika, hodočasnika i drugih gostiju koji su tih dana pohodili i boravili u našemu Ludbregu –
poručio je gradonačelnik Marijan
Krobot
nakon završetka
ovogodišnje
manifestacije ‘Dani ludbreške Svete
nedjelje’.
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg
Glavni urednik: Darko Skupnjak
Grafički urednik: Domagoj Sigur
Redakcija: Darko Skupnjak,
Branko Dijanošić, Željka Namesnik,
Marina Hižak, Ana Havaić,
Neven Jerbić, Dražen Vađunec
Kontakt: POU D. Novak
Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19
Telefon: 042 306 131
Fax: 042 306 068
e-mail: ludbreske-novine@
pou-ludbreg.hr
Tisak: Tiskara Zagreb
28. rujna 2012.
Predstavnici Ludbrega u Izmiru na Konferenciji WAG-a - Svjetskih umjetničkih igara
Ludbreg se predstavio u Turskoj
Među sudionicima iz 42 države
na drugoj godišnjoj Konferenciji
Svjetskih umjetničkih igara (WAGWorld Art Games) koja je od 21. do
24. rujna održana u turskom Izmiru
svoje predstavnike imao je i Grad
Ludbreg, kao jedan od tri grada uz
Vukovar i Umag. Druga godišnja
Konferencija Svjetskih umjetničkih igara otvorena je 22. rujna, u
radu je učestvovalo oko stotinu
sudionika iz 42 države svijeta. Inače, počasni gost konferencije bio
je bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, člana Počasnog odbora
WAG-a,kojeg su domaćini proglasili Počasnim građaninom Izmira.
Projekt Svjetske umjetničke igre pokrenut je iz Hrvatske, pa će Hrvatska iduće godine biti domaćin prvih
umjetničkih igara. Većina programa
odvijat će se u tri grada – Vukovaru, Umagu i – Ludbregu. Tako je
na konferenciji općenito o igrama
govorio njihov idejni začetnik i
predsjednik WAG-a Peter Weisz, a
dopredsjednica Jasminka Paunović
detaljno je predstavila plan igara u
2013. godini.
-Hrvatska će, dakle, biti domaćin
Prvih Igara. Grad Ludbreg je među
prvima prepoznao vrijednost i plemenitu ideju Svjetskih umjetničkih
igara, kod nas su već gostovali brojni
svjetski umjetnici u sklopu projekta,
a bit ćemo domaćini i dijelu predviđenih programa krajem lipnja i
u prvoj polovici srpnja iduće godi-
Prijevoz
srednjoškolaca
Nakon niza godina gdje su s manjim ili većim iznosom sudjelovali u
sufinanciranju prijevoza svojih srednjoškolaca u školu, od ove školske
godine za mnoge obitelji odnosno
roditelje došlo je pravo olakšanje.
Vlada je odlučila da će od početka
nove školske godine sama za prijevoz srednjoškolaca osigurati 75
posto troškova. Neočekivano lijepa
vijest kojoj se pridružila i Skupština
Varaždinske županije, koja je usput
rečeno, jedna od prvih u Hrvatskoj
počela sa sufinanciranjem prijevoza
srednjoškolaca, a sada je jednoglasno odlučila da će pokriti ostalih 25
posto prijevoza. Roditeljima je ostalo da participiraju tek simboličnih 10
kuna za vlak odnosno 30 kuna mjesečno za prijevoz autobusom. Podsjećamo, lani su roditelji za prijevoz
đaka autobusom plaćali 300 kuna, a
za vlak 100 mjesečno.
To drugim riječima znači da
Grad Ludbreg više nema tako velike
obveze kao lanjskih godina da kroz
proračun izdvaja sredstva za prije-
Gradonačelnik Marijan Krobot, njegov kolega Željko Sabo (Vukovar), te Jasminka Paunović i
Peter Weisz, lideri WAG-a u na prijamu u Izmiru
ne. Ludbreg će tih dana pohoditi
umjetnici i poklonici kulture i to će
za nas biti prigoda da promoviramo
svoj turizam, gospodarstvo, kulturu.
Grad se mora dobro pripremiti kako
bi iskoristio ovu jedinstvenu prigodu za promociju i punu afirmaciju
kao grada umjetnosti, kulture i turizma – kazao nam je gradonačelnik Marijan Krobot koji je Ludbreg
predstavljao u Turskoj.
Predstavnici gradova domaćina,
dakle i Marijan Krobot, dobili su prigodu kratko predstaviti svoje gradove učesnicima konferencije koji su
u Izmir stigli iz svih krajeva svijeta.
Gradonačelnik je u Izmiru sudjelovao u radu radnih grupa na kojima je
bilo riječi o načinu rada i organizaciji
Svjetskih umjetničkih igara.
Sudionici konferencije nakon
rada imali su prigode razgledati
Izmir, grad od 4 milijuna žitelja
koji obiluje povijesnim i kulturnim
znamenitostima. Gosti iz Hrvatske imali su i dodatni program, te
su se susreli s hrvatskim veleposlanikom u Turskoj Draženom Hrastićem. Po završetku konferencije
za predstavnike iz Hrvatske svečani ručak priredila je Candan
Corbacioglu počasna konzulica
Hrvatske u Izmiru.
Roditelji odahnuli
Srednjoškolci Ludbrega u škole putuju vlakom
voz srednjoškolaca.
-Grad je sada bez većih financijskih obveza jer je odlukom precizirano da se radi o sufinanciranju
države i županije prijevoza za vlak i
autobus. Za svaku pohvalu je što se
u projekt na ovakav način uključila
država. To je značajno rasterećenje
jedinica lokalne samouprave. Inače,
mi smo za tu namjenu prije sko-
ro godinu dana osigurali sredstva
usvajanjem proračuna za ovu godinu. Sada ćemo nešto uštedjeti. No,
još je važnije što se u ovoj složenoj
situaciji životnog standarda najviše
pomoglo roditeljima srednjoškolaca
– zadovoljan je gradonačelnik Marijan Krobot.
Pravo na financiranje troškova
prijevoza ostvaruju učenici koji su
redoviti polaznici srednje škole na
području županije, a mjesto prebivališta udaljeno je više od 5 kilometara od mjesta školovanja.
-Oko 300 srednjoškolaca s područja Grada Ludbrega putuje u
varaždinske srednje škole, a 50-ak u
koprivničke. No, gradska uprava u
Ludbregu ipak neće ostati bez obveza. Nama preostaje da pomognemo
onim roditeljima čija se djeca školuju
u mjestima gdje ne postoje prometne
linije. Imamo srednjoškolce u Prelogu i u Marčanu kod Vinice u poljoprivrednoj školi. Radi se o 20-ak učenika koji putuju u Marčan, te o 10-ak
učenika koji se školuju u Prelogu –
rekao je gradonačelnik Krobot.
Dugo se nagađalo hoće li zbog
štednje biti ukinuto sufinanciranje
prijevoza srednjoškolaca da bi na
kraju roditelji odahnuli. Poznato je
koliko su visoke cijene javnog prijevoza vlakom, a posebno autobusom
i ovo će sigurno značiti osjetne uštede u kućnom budžetu obitelji svakog srednjoškolca.
D. Bilić kandidat je SDP-a za novog gradonačelnika
Gradski odbor SDP-a Ludbrega
krajem rujna odlučio je o svom kandidatu za gradonačelnika na lokalnim
izborima idućeg proljeća. Bit će to
prof. Dubravko Bilić, čelnik Gradske
organizacije SDP-a Ludbrega kojega članstvo kandidira za nasljednika
Marijana Krobota, također SDP-ovca. Prof. Bilić, inače ravnatelj Gradske
knjižnice kojega je Hrvatski sabor nedavno imenovao ravnateljem Agencije za zaštitu osobnih podataka sa
sjedištem u Zagrebu, u kratkom tele-
FOTO: PORTAL GRADA VUKOVARA
2
fonskom razgovoru nam je rekao:
-Najavili smo da ćemo u rujnu
objaviti ime našeg kandidata. Vodstvo
stranke odlučilo je da to budem ja. Prihvatio sam odgovornost koju nosi ova
važna kandidatura. Duboko vjerujem
da će naš sadašnji koalicijski partner
HNS prihvatiti odluku, shvatiti našu
snagu, vjerodostojnost i time priznati
izborne rezultate koje je SDP i dosad
ostvarivao u Ludbregu. Nadam se da
ćemo kao koalicijski partneri, SDP s
kandidatom za gradonačelnika i HNS
sa zamjenikom imati zajednički izlazak
na izbore. U slučaju da do toga ipak ne
dođe, SDP ide samostalno jer imamo
potporu središnjice čime je potvrđeno
da smo najjača gradska organizacija u
županiji – poručio je prof. Bilić.
Ludbreg je jedini grad u županiji
gdje dužnost gradonačelnika obavlja
SDP-ovac. S odlukom vodstva o kandidaturi za gradonačelnika SDP će
javnost i medije upoznati na konferenciji za novinare na kojoj će se, kako se
očekuje, predstaviti i Dubravko Bilić.
Prof. Dubravko Bilić
A KT U A L N O
28. rujna 2012.
3
Pomoćnik ministra gospodarstva posjetio Ludbreg
Konkretno o gospodarskim projektima
Sredinom rujna Ludbreg je posjetio Alen Leverić, pomoćnik ministra za industriju, energetiku i rudarstvo. Njegov posjet počeo je u tvrtki
'Oprema strojevi' Ludbreg gdje su ga
s proizvodnim programom koji je
vezan uglavnom uz prehrambenu
industriju, te uslužni program upoznali direktorica Đurđica Horvatić i
voditelj proizvodnje Dragutin Gložinić. No, održana je i prezentacija
najnovije proizvodne linije za prehrambenu industriju izrađena za
naručitelja iz Mađarske te prezentacija projekta za navodnjavanje. Gost
iz ministarstva potom je kratko
posjetio 'Ludbreško sunce', a zatim
se sastao sa čelništvom Grada Ludbrega, gradonačelnikom Marijanom
Krobotom, zamjenikom Božidarom
Hajsokom koji je u gradskoj upravi
zadužen za gospodarska pitanja i
njihovim suradnicima.
-Informirao sam gradonačelnika i zamjenika oko aktivnosti na
istraživanju geotermalnih voda na
eksploatacijskom polju 'Mali Bukovec' koje je najvećim dijelom na
području Grada Ludbrega. Bitna
tema razgovora su obnovljivi izvori energije, velika je stvar što Grad
ima energetsko odobrenje 90 kW,
radi se o foto-naponskim modulima, trenutno je u postupku ishođenje dozvole za malu hidroelektranu
odnosno mlin. Ministarstvo će pratiti taj projekt, a radi se o značajnim
investicijama koje su predviđene za
Ludbreg. Za svakog investitora koji
ulaže u obnovljive izvore energije
Vlade je donijela poticajne mjere, imamo potencijal i u području
bio-plina. To znači mogućnost zadržavanja postojećih i nova radna
mjesta. Takav potencijal ima i tvrtka 'Oprema strojevi'. Ministarstvo
prati pokretanje projekata koji su
joj zanimljivi na ovom području,
suradnja s jedinicama lokalne samouprave dakle i Gradom Lud-
Suša protiv
poljoprivrednika
Svakog ljeta ista priča. Opet su
visoke temperature i dugotrajna
razdoblja bez pravih oborina opustošili polja, vrtove, voćnjake i poljodjelcima donijele nove glavobolje zbog visokih šteta. Zbog dugog
sušnog razdoblja tamo od sredine
svibnja (!) do kraja kolovoza, župan
Predrag Štromar je 29. kolovoza
proglasio elementarnu nepogodu
za Varaždinsku županiju. Stručnjaci
procjenjuju da je suša načinila štete
na svim usjevima i nasadima u našem kraju, šteta se kreće od 40 do
80 posto, a na nekim parcelama i do
100 posto, a prve procjene, doduše
neslužbene, govore da je čak 170
milijuna kuna šteta na poljoprivredi
uzrokovanih sušom.
Poljodjelci su pozvani da prijave štete i u tjedan dana početkom
rujna u prostorije gradske uprave
javilo se 240 vlasnika koji imaju
poljoprivredne površine na području Grada Ludbrega. Ludbreška
Komisija za procjenu šteta izašla je
na teren i utvrdila zatečeno stanje,
te dokumentaciju predala Županijskom povjerenstvu za procjenu
koje će skupno izvješće za čitavu
županiju zajedno sa zahtjevom za
dodjelu pomoći ljudima proslijediti Ministarstvu poljoprivrede.
Grad i ministarstvo gospodarstva surađivat će na nekoliko projekata
D. Rak, M. Krobot i B. Hajsok u razgovoru s gostom U Opremi – B. Hajsok, A. Leverić i D. Gložinić
bregom kod ovakvih investicijskih
projekata je neupitna – rekao nam
je Alen Leverić.
I u Gradu Ludbregu vrlo su zadovoljni posjetom pomoćnika ministra
jer je bilo razgovora o konkretnim
gospodarskim pitanjima i vrlo važnim temama za Grad Ludbreg.
-Alen Leverić na funkciju pomoćnika ministarstva gospodarstva
došao je s položaja pročelnika za
gospodarstvo Varaždinske županije što znači da jako dobro poznaje
probleme ludbreškog gospodarstva.
Naravno da zbog karaktera našeg gospodarstva, a ono je srednje,
malo, te pretežno obrtništvo, nije
izravno zadužen za naše gospodarstvo. No, on ima izravni utjecaj na
područje energetike, a mi trenutno imamo dva vrlo interesantna i
ozbiljna projekta. Dakako da kod
svega treba imati na umu da je poticanje gospodarstva u Ludbregu
jedan od najvažnijih zadataka koji je
ova gradska vlast stavila pred sebe.
Stoga je logično da se posjeti svakog
tko dolazi iz područja gospodarstva,
a posebno pomoćniku ministra daje
posebna pozornost – rekao nam je
Božidar Hajsok.
Sigurno je da Grad Ludbreg u
budućnosti očekuje ozbiljnu suradnju s resornim ministarstvom po
određenim projektima.
-Dobili smo informaciju o provedenom javnom natječaju kojim
je prihvaćena ponuda firme 'VIS
VIRIDIS' Zagreb o namjeri istraživanja geotermalnih voda koje obuhvaćaju najvećim dijelom istražni
prostor našeg Grada. Radi se vrlo
ozbiljnom projektu koji bi u slučaju
da se kod istraživanja utvrde očekivanja vezana na geotermalne vode
na našem području mogao značajno utjecati na daljnji razvoj Ludbrega i okolice.
Međusobno smo se informirali
o projektu revitalizacije generatora
na mlinskom kanalu koji je trenutno
zapeo na ishođenju dozvola, te dogovorili daljnje aktivnosti.
Naravno, tu je uvijek nezaobilazna tema, aktiviranje slobodnih parcela u našim gospodarskim zonama
s posebnim naglaskom na Gospodarsku zonu 'Sjever'.
Posebna tema je bila izgradnja
učinkovite i ekološke LED rasvjete
te uvođenje inteligentnog upravljanja javnom rasvjetom Grada Ludbrega – otkrio je Božidar Hajsok.
U Gradu Ludbregu očekuju da će
se suradnja i intenzivirati.
-Sve što je dogovoreno bit će
predmet redovnih aktivnosti nas u
Gradu. Pomoćnik ministra gospodarstva Alen Leverić predložio je
da se od sada redovno sastajemo i
analiziramo učinjeno, što smo mi u
Ludbergu, naravno, i prihvatili – zaključio je Božidar Hajsok, zamjenik
gradonačelnika.
Malo koristi od prijave šteta
Plodovi na poljima osjetili su nedostatak vlage
Ako nešto i 'kapne' u Ludbreg
od toga neće biti neke koristi,
kaže nam gradonačelnik Marijan Krobot, po struci agronom:
-Sada su najviše stradali povrće,
voće, kukuruz, livade, vinogradi i
to nitko ne može nadoknaditi. A i
poznato je da novaca nema u državnom proračunu, pa ako i bude
nešto za sanaciju ovih šteta bit će
to kap u moru, nikakva korist od
toga. Takve stvari treba sustavno
rješavati jer ovo nisu više niti 'va-
trogasne mjere'. Agrar je stvar državne politike i moram istaći da se
prema agraru već dugo vodi loša
politika, a ništa se nije promijenilo
niti u zadnjih godinu dana. Tako se
problemi u agraru neće riješiti ni za
stotinu godina, zapravo nikada –
kritičan je gradonačelnik Marijan
Krobot.
Jedinicama lokalne samouprave,
dakle, gradovima i općinama u ovoj
problematici ruke su vezane. I Grad
Ludbreg može malo toga učiniti
da pomogne poljoprivrednicima u
borbi protiv suša svake godine.
-Politika o agraru nije stvar županije, gradova, općina. Država se
treba pobrinuti da stvori zakonsku
pretpostavku da bi se i takvi problemi počeli rješavati. Primjerice, ne
može Grad poticati, subvencionirati
uvođenje sustava za navodnjavanje
jer to jednostavno nije moguće zbog
velikog broja parcela i to uglavnom
malih i to bi bilo jako, jako skupo i
jednostavno je neizvedivo. Treba
novi zakonski okvir radi okrupnjavanja zemljišta komasacijom,
arondacijom i otkupom. Dakle to je
isključivo stvar države. Podsjećam
da osiguravajuće kuće usjeve osiguravaju samo od tuče, ali su premije
visoke, pa tu priskače u pomoć Grad
Ludbreg koji pomaže poljodjelcima i
sufinancira 25 posto. No, osiguravajuće kuće ne žele osiguravati usjeve
od suše. Protiv suše se treba boriti na
druge načine – kaže gradonačelnik.
Ljudi mogu sami nešto učiniti da
unatoč suši štete budu manje.
-Na klimatske promjene ne možemo utjecati, sušna razdoblja su
sada vrlo česta i sve izraženija. Stoga je važna kvalitetna obrada tla i to
na vrijeme. Dakle, napraviti dobru
pripremu - zimsku brazdu, sjetvu,
gnojidbu, zaštitu. Ratari koji kvalitetno obrađuju površine imaju manje štete. Važna je kvaliteta zemlje.
Sve to utječe na prinose bez obzira
na sušu. Ponavljam, treba razmišljati o okrupnjavanju, pa će tek onda
biti lakše provesti navodnjavanje.
Sjećam se da smo u nekadašnjem
našem kombinatu ljudima dali 80
'tomovosovih' agregata da ih koriste
u zalijevanju nasada, prije svega povrća – ističe gradonačelnik Marijan
Krobot.
Osim ratara posljedice suše osjetit će se i u stočarstvu kao nedostatak stočne hrane koja će potom vjerojatno postati skuplja. Vjerojatno
nas očekuje novi udar na životni
standard jer će ove probleme u poljoprivredi u konačnici opet osjetiti
građani koje će na tržnicama i u trgovinama dočekati, nove više cijene
hrane.
Berba se privodi kraju
4
A KT U A L N O
28. rujna 2012.
JKP 'Lukom' Ludbreg
Novi poslovi
komunalaca
Gradska komunalna tvrtka 'Lukom' Ludbreg preuzela je početkom
rujna poslove prijevoza pokojnika,
djelatnost koju je Grad Ludbreg
dosad rješavao dodjelom koncesije.
No, bilo je za očekivati da će se s vremenom ova djelatnost povjeriti 'Lukomu'. I nedavno je Gradsko vijeće
sukladno Zakonu o komunalnom
gospodarstvu za poslove prijevoza
pokojnika ovlastilo komunalnu tvrtku u vlasništvu Grada Ludbrega.
-Mi smo već ranije bili registrirani za obavljanje ove djelatnosti.
Temeljem odluke Gradskog vijeća
potpisali smo s Gradom ugovor o
obavljanju tih poslova, te smo izvršili potrebne radnje kako bi u skladu sa zakonskom regulativom radili
prijevoz pokojnika. To znači da smo
kupili kombi i uredili ga za atestiranje, obavili sanitarni pregled, odnosno vozilo smo pripremili i uredili
prema strogim propisima kojima se
regulira prijevoz pokojnika i ispunili
smo potrebne uvjete – rekao nam je
mr. Igor Franolić, direktor 'Lukoma'.
Istovremeno su u 'Lukomu' obavili i niz drugih aktivnosti kako bi
građanima pružili i ostale usluge potrebne kada, nažalost, moraju brinuti oko ukopa odnosno sprovoda.
-Svi znamo kao su teški i bolni
trenuci kada imamo pokojnika u
obitelji, a uz to ljudi trebaju riješiti
puno stvari na više mjesta. Stoga smo
odlučili da kod nas mogu riješiti sve
što je potrebno za organizaciju dostojanstvenog ukopa. U prostorima
naše tvrtke u Koprivničkoj 17 uredili smo salon pogrebne opreme gdje
Novokupljeno ‘Lukomovo’ vozilo za prijevoz pokojnika
Mr. Igor Franolić, direktor Lukoma
se može naručiti kompletna oprema
potrebna za posljednji ispraćaj, od
lijesa, križa do tiskanja osmrtnica i
drugo. Naravno, i samu organizaciju
sprovoda. Sve se može dogovoriti u
sjedištu 'Lukoma', dakle, sve na jednom mjestu. U dogledno ćemo vrijeme putem natječaja odabrati jednu od cvjećarnica s našeg područja
koja će nas pratiti ponudom cvijeća.
Tada će i kiosk koji je već postavljen na parkiralištu groblja raditi u
popodnevnim satima i u njemu će
biti ponuda svega što je potrebno za
uređenje grobova – zemlje, cvijeća,
lampaša i ostalih sličnih artikala. Na
taj način vjerujem da ćemo još više
približiti svoju uslugu našim korisnicima na obostrano zadovoljstvo
– rekao je mr. Franolić.
Obročna otplata
U ‘Lukomu’ ističu kako su preuzimanjem poslova
prijevoza pokojnika na području Grada i otvaranjem
salona pogrebne opreme, ali i korektnim cijenama
građanima omogućili da najbolje i najbrže sve dogovaraju bez nepotrebnih troškova i gubljenja vremena.
-Vodimo računa da životni standard naših građana
danas nije takav kakvog bi svi željeli. ‘Lukom’ je i prije
vodio sličnu politiku povoljnih cijena svojih usluga
kako bi išao na ruku ljudima, jer nam je zadovoljstvo
građana ispred svega. Također smo omogućili da sve
U 'Lukomu' ističu kako se organizacijom novih poslova radi o nastavku razvoja tvrtke u cilju interesa
građana.
-To je novo područje našeg djelovanja i daljnji iskorak u razvoju i širenju tvrtke prema interesima Grada
Ludbrega. Vjerujem da uvođenjem
što naručuju oko organizacije sprovoda, od prijevoza pokojnika do pogrebne opreme mogu otplatiti
obročno, kroz broj rata kako im odgovara. Vjerujem
da ćemo i obročnom otplatom pomoći građanima –
poručio je mr. Franolić.
Evo i brojeva telefona na koje treba nazvati u slučaju potrebe. Radnim danom od 7 do 15 sati na broj 811
422, od 7 do 21 sat moguće je nazvati na mobitel 099
422 3001, a u vremenu do 21 do 7 sati valja nazvati na
broj mobitela 099 422 3008.
ovih poslova radimo na obostrano
zadovoljstvo, tvrtke i što je najvažnije građana Ludbrega, korisnika naših
usluga. Tvrtka je u ovo proširenje
djelatnosti odnosno za kupnju vozila
i njegovo uređenje radi ispunjavanja
uvjeta za obavljanje djelatnosti prijevoza pokojnika, zatim za uređenje sa-
lona s pogrebnom opremom i ostale
pripreme uložila 100.000 kuna. Sredstva smo osigurali iz redovite djelatnosti, bila su planirana za ovu godinu
– rekao je mr. Franolić.
U tvrtki očekuju da je sada konačno riješena ova složena djelatnost na području Grada Ludbrega.
Jesenski karneval postaje važna turistička atrakcija Ludbrega
Stižu maškare u subotu 6. listopada
Još nam je u svježem sjećanju
Cajnger plac kada je Udruga 'Črni
maček ludbreški' priredila nezaboravni ugođaj starog, antičkog
Rima s kostimografijom po koju su
članovi udruge morali potegnuti
do prijateljskog Ptuja. Rimske igre
koje su priredili krajem srpnja kao
da su bile uvod u ovo što 'Črni maček ludbreški' priprema za početak
listopada. Naime, pred nama je već
četvrti 'Jesenski karneval u Centru
svijeta' koji će biti održan u subotu
6. listopada.
Bit će to druga godina otkako
jesenski ludbreški karneval ima
međunarodni predznak. Prisjetimo se lani su gostovale karnevalske
udruge iz Slovenije i Srbije, ali i 30ak grupa maškara iz karnevalskih
gradova širom Hrvatske odnosno
Ludbrežani su mogli vidjeti više od
Karneval počinje pucnjem iz topa i podizanjem zastave ‘Črnog mačka’
Ovako je veselo i bučno izgledalo lani
500 maškara.
Novi karneval u sklopu manifestacije 'Klopotec' ponovno će okupiti, po svemu sudeći, još veći broj
nije. Još uvijek čekamo hoće li nam
dolazak potvrditi gosti iz Austrije i
Bosne i Hercegovine. Svaka karnevalska grupa nakon dolaska na trg
predstavit će se prigodnim kraćim
nastupom – rekao je Dražen Brzaj,
glasnogovornik udruge.
Jesenski karneval nastao je na
tradiciji nekadašnjih zabavnih programa 'Klopotec' i 'Berba grožđa na
trgu', objedinjuje obje priredbe. I za
ovu zgodu središnji trg ukrasit će
se jesenskim dekorom, a udruge će
podsjetiti na običaje u berbi grožđa i
drugim jesenskim radovima.
Jesenski međunarodni karneval
u Centru svijeta prerasta u manifestaciju koja bi u budućnosti mogla
Program od 14 sati
Za predstavnike svih grupa maškara na Jesenskom međunarodnom karnevalu u Centru svijeta prijam će u subotu u 12 sati prirediti gradonačelnik
Marijan Krobot sa suradnicima. Program za posjetitelje u subotu počinje u
14 sati mimohodom od gradskog stadiona do središnjeg trga. Početak programa na trgu je oko 14,30 sati. Nakon toga predstavit će se svaka grupa
maškara. Na trgu će biti osigurana odlična ugostiteljska ponuda jela i pića,
te jesenskih plodova. Naravno, bit će pečenih kestena. Organizator je ‘Črni
maček ludbreški’, te Turistička zajednica i Grad Ludbreg, Savez udruga hrvatskih karnevalskih gradova i međunarodna organizacija FECC.
karnevalskih grupa i maškara iz
čitave Hrvatske, te goste iz inozemstva. Velika je zasluga 'Črnog mačka' i njihove odlične organizacije
dosadašnjih programa, te marljivo
i uporno gostovanje po zimskim i
ljetnim karnevalima u Hrvatskoj i
inozemstvu.
-Bit će to iznimno atraktivni program. Dolazak su potvrdile brojne
grupe s Jadrana, najviše s riječkog
područja, te praktički iz svih kontinentalnih područja od Međimurja
do Slavonije. Inozemne grupe sigurno će biti još brojnije nego lani.
U ovom trenutku potvrđen je dolazak većeg broja grupa iz Slovenije,
Srbije, a po prvi puta i iz Makedo-
imati sve više utjecaja na turističku
ponudu grada.
-Očekujemo da će u Ludbregu
biti oko 600 maškara, u udruzi se
pripremamo za taj broj gostiju. Nadamo se i velikom broju posjetitelja. Udruga je ove godine napravila
iskorak u promidžbi manifestacije i
uvjereni smo da će to u grad primamiti mnoštvo posjetitelja od kojih će
sve uslužne djelatnosti imati koristi.
Za posjetitelje pripremamo vrijednu tombolu u kojoj ćemo dodijeliti
10 novčanih nagrada od po tisuću
kuna – najavio je Brzaj.Dakle, 6. listopada ne propustite
ugođaj jesenskog karnevala pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega.
PRIGODNO
28. rujna 2012.
Kristina Stanko, nova
ravnateljica OŠ Ludbreg
Želja - opremiti učionice
i obnoviti stari dio škole
OŠ Ludbreg je dobila novog ravnateljicua. Od 1.rujna ovu važnu i
odgovornu dužnost preuzela je mlada profesorica matematike Kristina
Stanko. Njezin mandat traje pet godina. Čini nam se kako je ona prva
žena na čelu ludbreške škole u novoj
državi.
-Rodom sam iz Velikog Bukovca,
a nakon udaje doselila sam u Apatiju
gdje živim i sada. Kao profesor zaposlila u sam se u ovoj školi još kao apsolvent. To mi je bilo prvo i dosad jedino radno mjesto u razredu. Teško
je bilo odlučiti se i javiti na natječaj
za ravnatelja jer sam učiteljica u srcu
i duši i nije mi bilo svejedno što više
neću raditi u razredu što sam obožavala. Svjesno sam ušla u to, zasad
nisam požalila i nadam se da neću.
Kad bude trebalo rado ću uskočiti
u razred na zamjenu kolegama da
ostanem u 'formi'. –
Poznavali ste školu, kolege i
ostale djelatnike. Kako je bilo preuzeti posao i njihovo vođenje?
-Sve osoblje škole daje mi podršku od prvoga dana. Veliki smo
kolektiv, ali uz dobru organizaciju i
potporu djelatnika možemo sve vrlo
kvalitetno i brzo rješavati. Mnogo
toga rješavamo u hodu. To što sam
sve poznavala od ranije možda ima
mana, ali sigurno ima i prednosti.
Kolege znaju što trebaju, a ja kao ravnatelj znam da sve moram organizirati da dobro funkcionira. Korektni
dogovor rješava svaki problem. Jako
sam zadovoljna kako mi je počeo
mandat unatoč brojnim obvezama
i zadacima.Kakva je danas 'osobna iskaznica' škole?
-Škola ima 741 učenika, 16 odjela razredne, isto toliko predmetne
nastave, te dva posebna razredna
odjela. Ukupno imamo 103 prvašića. Radi 16 učitelja razredne i 34
predmetne nastave. U odnosu na
prethodnu godinu neznatno se promijenio nastavnički kadar. Imamo
pedagoginju, psihologa, knjižničara, ravnateljicu, te još 19 djelatnika
koji rade u tajništvu, tu su kuhari,
čistači, osoblje koje brine o dvorani. Jako sam zadovoljna što smo sve
predmete uspjeli stručno pokriti jer
je bilo više zamjena zbog odlaska
nastavnica na porodiljni, pa baš nije
bilo jednostavno. Učenicima je na
raspolaganju veliki izbor dodatne i
izborne nastave, te izvannastavnih
aktivnosti. Iz skoro svih predmeta
imamo dodatnu nastavu. Za informatiku i vjeronauk je takav interes
da su uključeni gotovo svi učenici.
Primjerice, informatika ima 16 grupa. Dobar je interes i za njemački
jezik, a imamo i izbornu nastavu
za tehničko crtanje u strojarstvu.
Imamo raznih izvannastavnih aktivnosti u koje se djeca uključuju
prema sklonostima i interesu. Njih
je 20-ak.Ima li OŠ Ludbreg uvjete za suvremeni rad i nastavu?
-Nakon dogradnje imamo sve
uvjete za kvalitetnu nastavu. Malo
je to narušeno zadnjih godina srednjoškolskim odjeljenjima koja su u
našoj zgradi. Njih je sada šest i mi
smo napregnuli i ispunili sve prostorne mogućnosti za njihov smještaj. Bit će potrebno pokrenuti pitanje popodnevne smjene od iduće
školske godine jer više nećemo moći
svi skupa živjeti u jednoj smjeni a da
se ne naruši kvaliteta nastave. Mnogi
nam se čude kako i sada sve uspijevamo organizirati. Tko ovdje ne radi
ne zna kako je to teško uskladiti, svi
skupa smo u tome, i naši i profesori
srednjoškolaca. Ponavljam da smo
dobro organizirani jer da nismo ne
bismo mogli organizirati rad osnovne i srednjih škola u istoj zgradi. To
iziskuje jako puno od svakog učitelja
koji tu drži nastavu. Na obostrano
zadovoljstvo uspijevamo.
Cilj je zadržati jednosmjensku
nastavu jer je to financijski najisplativije. Danas su takva vremena da
morate gledati i tu stranu. Poznato
je da će se graditi srednja škola, ali
ne i kada. Do tada bi srednjoškolci
koristili našu zgradu. Moramo zajedno gradska uprava i škole raditi
na uvjetima, pa makar da se iduće
godine otvori popodnevna smjena
za srednjoškolce. Bilo bi šteta da
se iduće godine odustane od upisa
srednjoškolaca. Apsolutno podržavam projekt srednje škole koju Ludbreg zaslužuje. Ona treba i može
Uz Svjetski
dan učitelja
Svestrana učiteljica i mentorica
Snježanu Hranić iz Ludbrega,
svestranu učiteljicu zaposlenu u OŠ
Sveti Đurđ posjetili smo u povodu
predstojećeg Svjetskog dana učitelja
5. listopada.
Voditeljica je Međužupanijskog
stručnog vijeća za učeničke zadruge
i u Državnom je povjerenstvu za zadrugarstvo.
-Oduvijek sam voljela učiti i znanja dijeliti s drugima. Neizmjerno
volim raditi s učenicima i stalno tražim načine kako poboljšati svoj rad
- rekla je Snježana.
Agencija za odgoj i obrazovanje angažirala ju je da na stručnim
skupovima gdje predaje učiteljima
razredne nastave. Prije 4 godine
promovirana je u zvanje učiteljicementorice.
-U više škola vodila sam CAPprogram o sprečavanju nasilja među
djecom. To je rastući problem u školama - kaže Snježana.
Pjeva u crkvenom zboru i 'Paj-
donijeti samo koristi.Kako gledate na budućnost ludbreške suvremene osnovne škole?
-Škola mora biti središte javnih i
kulturnih događanja u gradu, mora
se aktivno uključiti u život grada.
Konkretno, mislim tu na suradnju
s gradskom upravom, s Osnovnom
glazbenom školom Pučkog učilišta i
općenito tom ustanovom, vrtićima.
Potrebni smo jedni drugima i međusobno moramo surađivati jer uvijek
ima prostora za neke stvari. O nekim planovima možda u ovom času
ne bih govorila jer mi tek predstoje
razgovori s određenim institucijama
i ljudima da vidimo što se može poboljšati u djelovanju škole, nastavi.
Moramo težiti da uvijek budemo
bolji. Naslijedila sam dobru situaciju. Moj prethodnik Antun Golubić
iscrpno me informirao o svemu,
napravili smo vrlo lijepu primopredaju na što sam izuzetno ponosna.
Uostalom kad sam počela raditi u
školi bili smo kolege u nastavi. Neke
stvari koje je on počeo ja nastavljam,
Snježana nam je pokazala svoje uratke od keramike
dašicama', voditeljica je raznih programa, a povremeno u knjižnici čita
priče za laku noć. Završila je studij
likovne kulture, a uz sve obaveze
pronađe i vremena za kreativno
izražavanje.
-Mama Katarina Vuk naučila me
vesti križićima i pečki vez, a svekrva Ljubica Hranić heklati. Imaju 76
godina i svakodnevno rade, a kada
tome pridodate i moj doprinos rezultat je oko 100 lijepih stolnjaka. U kući
je prava mala manufaktura ručnog
rada. Najveća mi je strast keramika
a ima i stvari koje otvaram i pokušavam otvoriti.Što biste rado napravili i promijenili ako bude prigode?
-Danas ne možete zamisliti suvremenu učionicu i u njoj nastavu
bez laptopa, projektora. To je potreba suvremene škole. Istina, dosta je
toga napravljeno, ali ima još dosta
posla, moramo puno toga napraviti. Moja dužnost je da pokušam
iznaći mogućnosti da u tome napravimo iskorak. Ne sumnjam da
će nam u tome potpora biti Grad
i Županija. I druga stvar je da ću
nastojati pokrenuti obnovu starog
dijela škole. Nužna je sanacija krovišta, prozora, fasade, to je u planu.
Dotrajalost znači gubitak energije,
veće troškove energenata i održavanja. Nije nikome u interesu da u
ovoj teškoj situaciji za to plaćamo
više nego bismo trebali. Visoki su
troškovi za grijanje, energente, održavanje. A mogli bismo uštedjeti i
novac usmjeriti u nešto drugo. Bit
ću uporna i težiti da se to popravi
čije sam osnove usvojila tijekom studiranja – ponosna je Snježana.
Učila je od mnogih, a znanje
prenosila na radionicama za djecu
i odrasle u Splitu, Zagrebu, Slavonskom Brodu, u školama Varaždinske
i Međimurske županije. U svojoj
školi vodi keramičarsku sekciju.
Svojevremeno je puno slikala, oslikavala staklo, a nedavno je od časne
sestre Samuele naučila raditi jaslice
od komušine. Najnovija strast mi je
tehnika dekupage.
-Prve uratke poklanjam majci
koja mi je puno toga usadila. Sad
vodim radionice u Ludbregu, izrađujemo predmete za prodaju na
božićnom sajmu, a prihod će biti za
humanitarne svrhe.Suprug Dražen joj daje, kaže,
najveću podršku, ali je i kritičar, nabavljač materijala, a sve bilježi fotoaparatom.
-Čovjek treba ostaviti svoj pečat.
Kada drugi prepoznaju vrijednost i
5
i obnovi. Škola je uključena u projekte 'Globe', 'Škole za Afriku' i sakupljanje starih baterija i projekt
'Šafran', a vjerujem da će biti i novih projekata, planiramo radionice
o stanju u školstvu i drugo. Željela
bih da se smanji financijsko učešće
roditelja za prijevoz učenika i školsku kuhinju. Te troškove zajedno
financiraju roditelji i Grad odnosno
Općina Donji Martijanec za učenike iz Poljanca. Ne treba pričati što
sve roditelj mora kupiti i platiti da bi
dijete poslao u školu, knjige, pribor,
odjeću, obuću i mnoge druge sitnice koje se nakupe. Da nema tako
dobre suradnje s roditeljima teško
bi se realizirala terenska nastava,
ekskurzije, izleti. Škola zaista ima
dobru suradnju s roditeljima što
u doba niskog životnog standarda
nije nimalo jednostavno. Grad bi tu
možda mogao učiniti nešto više ako
bude moguće, pa da malo rasteretimo roditelje. Iskreno se nadam u
odličnu suradnju s gradskom upravom. Mi iz škole trudit ćemo se dati
i svoj doprinos. Recimo, na kraju
prošle školske godine napravili smo
izlet za učenike koji su bili najuspješniji u sportu i na natjecanjima
znanja gdje su tako lijepo predstavljali našu školu i Ludbreg.Od koristi će biti suradnja sa
Školskim odborom i vijećima?
-Školski odbor vrlo je važan u
radu škole jer donosi važne odluke.
Primjerice, bira ravnatelja, daje suglasnost pri zapošljavanju djelatnika,
razmatra drugu aktualnu problematiku i druga važna pitanja. Ima sedmero članova i u rujnu su sazvane
dvije sjednice. Imamo i Vijeće roditelja, a osnovano je Vijeće učenika
i čine ga predsjednici svih razreda.
Oba vijeća daju primjedbe, prijedloge, sugestije, raspravljaju o problemima ako se javljaju, predlažu kako
ih riješiti. Na kraju 1. polugodišta
neće biti zaključivanja ocjena. Inače,
zadnji dan nastave u ovom polugodištu je 21. prosinca, slijede zimski
praznici i povratak u razrede na
drugo polugodište bit će 14. siječnja.
Proljetni praznici su zadnjeg tjedna
u ožujku, a školska godina završava
14. lipnja.-
ljepotu tvoga truda cilj je postignut.
Sama stvaram svoju oazu ljepote,
sklada i mira - kaže Snježana.
No, ipak joj najveće zadovoljstvo
pruža osmijeh sina Marka.
Marina Hižak
Obožava vesti i heklati
6
D A N I L U D B R E Š KE
Božidar Hajsok, gospodarstvenik,
zamjenik gradonačelnika
Premalo potpora
za Ludbreg!
N. Žužak, S. Koraj, B. Hajsok i B. Crnković na forumu
-Na području Grada Ludbrega registrirano je 178 aktivnih poslovnih subjekata
od kojih su 6 srednje veliki
i 172 mali, te 202 obrti. U
2011. godini poduzetnici
Grada uspješno su poslovali
jer su ostvarili neto dobit od
10,5 milijuna kuna, odnosno
119 poduzetnika ostvarilo je
dobit od 21,8 milijuna kuna,
a 59 poduzetnika iskazalo
je gubitak od 11,3 milijuna.
Lani je ostvaren ukupni prihod od 832 milijuna kuna i
bio je veći za 63,5 milijuna
kuna nego 2010. Poduzetnici
su lani ostvarili 261 milijun
kuna izvoza. Naši poduzetnici lani su imali 2.121 zaposlenika, njihova neto plaća
iznosila je 3.498 kuna i bila je
6,0 posto niža od prosjeka u
Varaždinskoj županiji (3.722
kuna) i čak 26,0 posto manja
od prosječne mjesečne neto
plaće (4.729 kuna) zaposlenika kod poduzetnika na razini
Hrvatske.
Ludbreg u Varaždinskoj
županiji po financijskim rezultatima sudjeluju sa 6,2 posto, te s 5,8 posto po zaposlenosti u odnosu na 4,8 posto
u broju žitelja županije što je
svakako pozitivan pokazatelj
utjecaja Grada na gospodarstvo županije.
Grad Ludbreg imao je 524
nezaposlena od čega 293 žena
i 231 muškarca na kraju 2011.,
u ovoj godini dosad je najviše
nezaposlenih bilo u ožujku,
a po zadnjim podacima ima
499 nezaposlenih, 290 žena i
209 muškaraca.
U Gradu imamo 4 gospodarske zone, Istok 6,3 ha gdje
trenutačno posluje 7 tvrtki,
a 4 parcele su u privatnom
vlasništvu i neizgrađene,
Zonu Zapad na 11,8 ha gdje
je aktivno 9 tvrtki, 4 objekta
su neizgrađena, 4 parcele potrebno je otkupiti a 4 parcele
su u vlasništvu Grada. U zoni
Mala privreda A i B na 6,4 ha
sve su parcele popunjene i
radi 10 tvrtki.
Gospodarstvo Ludbrega
prostorno će se širiti u zonu
Sjever površine 13,2 ha koja
je zasad bez gospodarskih subjekata. Tamo još nije uređena komunalna infrastruktura
te predstoji definiranje zone
prema interesu potencijalnih
ulagača. Otkupljeno je 9,5 ha
ili 72 posto zemljišta u što su
angažirana znatna financijska
sredstva, a treba otkupiti još
27 parcela ili 3,6 ha.
Grad raznim mjerama
pomaže obrtništvu i poduzetništvu, prije svega smanjenjem komunalnih doprinosa
i naknada, taksi na tvrtku,
umanjenjem cijena za poduzetnike kod kupnje zemljišta
i infrastrukture, te dodjelom
poticaja i drugim mjerama.
Kao primjer navodim da nudimo prodaju parcela uz vrlo
povoljne cijene, te na odgođeno plaćanje ili kredit.
Grad je osigurao subvencije na odobrene kredite i to u
iznosu od 1 posto za uslužne i
2 posto za proizvodne djelatnosti.
U tu svrhu Grad je sklopio
ugovor o suradnji sa Zagrebačkom, Privrednom, Erste,
Raiffeisenbank, Vaba i HPB
bankom. Iz ovog programa u
posljednje dvije godine Grad
je odobrio subvencije na ukupno 13 poduzetničkih kredita
– rekao je Božidar Hajsok.
I na kraju o 'Poduzetničkom impulsu'.
-Na područje naše županije kroz 'Poduzetnički impuls'
dodijeljeno je 57 potpora u
iznosu 6,852.031 kuna čime
možemo biti zadovoljni, ali
tek 6 potpora na razini Grada
Ludbrega u iznosu 817.698
kuna čime ne možemo biti
zadovoljni posebice ako se
promatra sama situacija na
razini Grada. Jer bilo je čak 58
podnijetih zahtjeva, pa 6 dodijeljenih potpora je ipak premalo, posebno ako se uzmu
u obzir stvarne i objektivne
potrebe gospodarstva Ludbrega. Zato je dogovoreno s
predstavnicima Ministarstva
da se izvrši detaljna analiza
odbijenih zahtjeva i da se za
buduće natječaje bolje organiziramo, te zajedno s podnositeljima zahtjeva odradimo što kvalitetniju pripremu,
pa bi to trebalo rezultirati dodjelom većeg broja potpora.
U tom smislu stručne službe
Grada izrađuju detaljan plan
aktivnosti s kojima će vrlo
brzo upoznati zainteresirane
za ovaj projekt – zaključio
je Božidar Hajsok, zamjenik
gradonačelnika.
28. rujna 2012.
Ludbreški
sejem
Bogata sajamsk
Na Svetu nedjelju u Ludbregu uvijek se kupovalo.
Kraj ljeta značio je da se treba
pripremiti za jesen i zimu, a
na štandovima je bila iznimna ponuda raznih proizvoda, često puta i onih koje je
bilo teško naći u trgovinama i
obrtničkim radnjama u Ludbregu i bližoj i daljoj okolici.
Ludbrežani, žitelji cijelog
kraja, hodočasnici ovdje su
nabavljali ono što im je bilo
potrebno. Ukratko - bilo je
to idealno mjesto i vrijeme za
kupovinu. I kupovalo se sve
što je bilo potrebno za kućanstvo, za jesenske radove
u polju i vinogradu, osobne i
razne druge potrepštine.
'Ludbreški sejem' nastao
je na temelju te tradicije štandovske prodaje za Svetu nedjelju, a doživio je ove godine
već 20. izdanje. Okupio je
60-ak izlagača. Najviše je bilo
proizvođača poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i
opreme, obućarsko-galanterijskih, metalskih i tekstilnih
proizvoda. Najviše ih je bilo
iz ludbreške regije i drugih
dijelova Varaždinske županije, te s područja Međimurske, Koprivničko-križevačke,
Zagrebačke i Krapinsko-zagorske, kao i razne udruge s
područja Ludbrega. Prethodnih godina bilo čak ih je bilo i
više, ali teška su gospodarska
vremena. No, sajamske manifestacije možda su baš zato
danas i važnije nego li u boljim gospodarskim vremenima, kaže Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta.
-Sajmovi su jako važni, makar i mali poput ludbreškog.
Obrtnici tu prodaju, dogovaraju poslove i predstavljaju
se izvan svoje sredine. Naše
ministarstvo uvijek će davati
podršku ovakvim sajmovima. Eto, dolazak u Ludbreg
mojih suradnika i mene, te
zatim predstavnika drugih
ministarstva i predstavnika
Hrvatske obrtničke komore
pokazuje koliko su nam važni naši poduzetnici i obrtnici, razgovaramo s njima i tu
razmjenjujemo informacije,
a to može biti samo od koristi
– rekao je ministar Gordan
Maras.
Na zadovoljstvo domaćina ministar je i otvorio sajam,
a tom prigodom u Ludbregu
su bili i predstavnici Hrvatske
obrtničke komore, Varaždinske županije Blanka GlavicaJečmenica i drugi. Njihovi
domaćini bili su predsjednik
Gradskog vijeća Ludbrega
Slavko Blagaj, zamjenik ludbreškog gradonačelnika Božidar Hajsok, vijećnici gradskog vijeća, Dubravko Bilić,
ravnatelj Agencije za zaštitu
osobnih podataka, dakako, i
gradonačelnik Marijan Krobot koji je ovom prigodom
naglasio:
–Drago mi je što je sajam nezaobilazan program
u sklopu manifestacije Dani Gradonačelnik Marijan Krobot, zamjenica župana B. Glavi
ludbreške Svete nedjelje. Zadovoljstvo je što se tradicija nicima i poduzetnicima rali su Turistička zajednica i
ne prekida i što je unatoč kroz samostalne i zajednič- Grad Ludbreg na središnjem
krizi iskazan veliki interes ke projekte sa županijom gradskom trgu, a razgledalo
za izlagače. Grad je dosad, – kazao je Marijan Krobot. ga je i kupovalo na tisuće poa i dalje će pomagati obrt- 'Ludbreški sejem' organizi- sjetitelja i hodočasnika.
Tvrtka BOS iz Slokovca redovito izlaže u Ludbregu
Posjet štandu poznate pčelarske obitelji Namjesnik
Umjetnost u jelima
U sklopu Ludbreškog
sejma održana je izložba
gastronomskih specijaliteta u organizaciji Udruženja
obrtnika Ludbreg, te uz
suorganizatore Grad i Turističku zajednicu Ludbrega. Bilo je čak 14 izlagača
koji su svojim specijalitetima oduševili posjetitelje: ugostiteljski obrt 'Stari
mlin' Trnovec, hotel 'Amalia Ludbreg, ugostiteljski
obrt 'Francina 2' Breznica,
restoran „Aquacity“ Varaždin, slastičarnica 'Šešet'
Varaždin, konoba 'Marija'
Hraščica, zalogajnica 'Šanjek' Varaždin, gostionica
'Fantasy“'Ludbreg, pivnica
'Mejaši' Ludbreg, Api-plast
Ludbreg, pekara 'Štef' Ludbreg, obrt za pečenje kolača Katice Šafarek iz Svetog
Petra, zatim udruga 'Trsek'
Ludbreg, te atelier 'Vilupek'. Velik interes za razgledavanje te naravno kušanje odlično pripremljene
hrane, ugođaj pravog
gastronomskog događaja
nije izostao ni ovog puta.
Zadovoljstvo
izložbom
izrazili su i sami izlagači od
kojih neki tradicionalno
sudjeluje na ovoj priredbi,
dok je drugima ovo bilo
prvo, ali kako smo doznali
sigurno ne i posljednje sudjelovanje. (žn)
28. rujna 2012.
ka ponuda
S V ETE N E D J EL J E
7
Stručno-radni skup o poduzetništvu i obrtništvu
Zam. župana Blanka Glavica-Jemčenica, gradonačelnik M. Krobot i S. Blagaj,
predsjednik Gradskog vijeća također su prisustvovali obrtničkom forumu
Prvi pomaci na bolje,
put za izlazak iz krize
ica-Ječmenica i ministar G. Maras prigodom otvaranja Ludbreškog sejma
Ministar je razgledao suvenire koje izrađuju ‘Žene iz centra svijeta’
Gastro izložba je bila prava atrakcija za brojne posjetitelje
Grad Ludbreg, Turistička
zajednica Grada i Udruženje
obrtnika Ludbreg u povodu
‘Ludbreškog sejma’ upriličili su
stručni skup kako bi s obrtnicima i poduzetnicima razmijenili informacije u cilju bržeg
izlaska iz gospodarske krize.
Predstavnici ministarstva prezentirali su poticajne mjere
‘Poduzetnički impuls’. Stanje
u gospodarstvu Ludbrega
predstavio je Božidar Hajsok,
zamjenik ludbreškog gradonačelnika ujedno i dugogodišnji uspješni gospodarstvenik,
a Boris Crnković, predsjednik
Udruženja obrtnika Ludbreg
iznio je podatke o stanju ludbreškog obrtništva.
Nelikvidnost, siva ili crna
ekonomija, previsoki nameti
kroz poreze i doprinose, administrativno-tehničke zapreke, prilagodba standardima
EU- najveći su problemi koje
muče obrtnike i poduzetnike.
To dovodi do zatvaranja obrta
i otpuštanja radnika. Ima naznaka da se, doduše vrlo polako, ipak kreće na bolje. Evo
dijela nekih izlaganja.
-Kroz novoformirano ministarstvo ishodili smo da je
prag ulaska u sustav PDV-a
pomaknut na 230.000 kuna
što je ljudima povoljnije. Privremeno je ukinuta taksa za
otvaranje obrta, te neke naknade. ‘Poduzetnički impuls’
u kojem smo imali 24 programa je financijska injekcija poduzetništvu i obrtništvu. Sve
mjere dale su određene rezultate, jer nakon duljeg vremena došlo je do pozitivnim
pomaka da se više obrta otva-
ra nego zatvara. Vjerujem da
će se novim zakonom riješiti
i sporna odredba o odgovornosti kojom su obrtnici u nepovoljnom položaju u odnosu
one u društvima s ograničenom odgovornošću – rekao
je Stjepan Koraj, pomoćnik
ministra poduzetništva.
On je pozvao obrtnike da
aktivno sudjeluju u raspravi
o prijedlogu novog Zakona o
obrtu.
Čuli smo i podatke o završetku projekta ‘Poduzetnički
impuls:
-Primili smo 60-ak zahtjeva s područja Grada Ludbrega, a dodijeljeno je 6 potpora.
Za vašu županiju odobreno je
57 potpora od 524 zahtjeva.
Od 5.608 zahtjeva odobreno
je 1467 potpora u iznosu od
107 milijuna kuna – rekla
je Nadica Žužak, voditeljica
službe za programe poticanja
u ministarstvu.
Predstavnik
Hrvatske
obrtničke komore smatra
da državni inspektorat ne
provodi zakon o sivoj ekonomiji, a obrtnike se maltretira kontrolama, nerazumnim zahtjevima, kaznama.
-Zato su ljudi prisiljeni zatvoriti obrt. Proizvodni obrti – treba poticati njihovo
otvaranje, oni su temelj svega.
Obrtnicima se mora olakšati
plaćanje obveza, ali i omogućiti instrumente naplate
potraživanja. Toga nema pa
su ljudi u blokadi, zatvaraju
obrte, odjavljuju radnike. Komora se zalaže i za udruživanje obrtnika – kazao je Ivan
Obad iz HOK-a.
Obrtnici su doznali detalje o pripremi novog zakona o obrtu
Boris Crnković iznio je podatke o Udruženju obrtnika
Ludbreg: -U šest sekcija imamo oko 350 članova, u proizvodnim obrtima 197 članova, zatim građevinski radovi
i završni u građevinarstvu 40
članova, trgovina 50, ugostiteljstvo i turizam 58, prijevoz
13, a uslužne djelatnosti 101
član. Ludbreg je oduvijek bio
poznat kao razvijena obrtnička sredina. Prije pet godina
imali smo čak 50-ak obrtnika
više. Ove godine otvoreno je
18 novih obrta, a zatvoreno
19 obrta čime je zaustavljen
negativni trend. Dakle, naši
obrtnici uspijevaju preživjeti
unatoč krizi, ali štede otpuštanjem radnika. Najveći problem su naplata potraživanja,
a očekujemo da se počne
provoditi i kontrolirati novi
zakon o ‘sivoj ekonomiji’ – rekao je Crnković. U raspravi je
bilo i kritičkih tonova. Franjo
Beser (Grafičar) izrazio je
sumnju u nove mjere, a smatra da bi se boljom kontrolom
trošenja u državnom proračunu moglo više štedjeti i
preusmjeriti u gospodarstvo,
poduzetništvo i obrt. Evo što
kaže ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras:
-Obrtnici čine 60 posto hrvatskog gospodarstva. Hrvatska je zadnje 4 godine
propustila raditi na razvoju
obrtništva i poduzetništva, pa
sad pokušavamo nadoknaditi
ono što nisu napravili drugi
prije nas. U ovom trenutku se
obrtnicima i poduzetnicima
dodjeljuje 400 milijuna kuna
potpora. Po prvi puta nakon
4 godine je zaustavljen trend
zatvaranja obrta. To je putokaz da mjere daju pozitivne
rezultate i da kreće na bolje.
Osobno očekujem osjetne
pozitivne pomake u prvom
kvartalu iduće godine. Zasad
nema većih investicija, ali
sam uvjeren da će ih biti vrlo
skoro. Pripremamo i nove pakete mjera. Nadam se da će za
iduću godinu Vlada osigurati
više novaca za moje ministarstvo, a obrtnici i poduzetnici
moraju se brzo prilagoditi
zbog ulaska u EU – poručio je
ministar Maras.
8
S V ET A N E D J EL J A
28. rujna 2012.
I ovoga puta je Ludbreg i proštenište Predragocjene Krvi Kristove
pohodilo na desetke tisuća hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske i iz
inozemstva. Lani je bilo 600. godina
otkako se u kapelici sv. Križa dvorca
Batthyany za vrijeme mise dogodio
čudesni događaj s krvlju Kristovom.
Možda je u danima uoči Svete nedjelje bilo manje posjeta što je dijelom pokvarilo lošije vrijeme. No, na
Svetu nedjelju kolone hodočasnika
slijevale su se u Ludbreg, na svetište.
-Nisam očekivao toliko ljudi.
Hodočasnika ima skoro kao i lani
u godini jubileja. Vjernicima očito
puno znači doći u Ludbreg na Svetu
nedjelju – komentirali su kolege novinari koji redovito prate euharistijsko slavlje na našem svetištu.
Osim hodočasnika, na završno misno slavlje dolaze i mnogi iz
svijeta politike i drugi uglednici U
ime pokrovitelja, u procesiji i na
misnom slavlju bio je Josip Leko,
potpredsjednik koji obnaša dužnost
predsjednika Hrvatskoga sabora. Po
običaju, državni se dužnosnik obratio predstavnicima Crkve, Grada i
hodočasnicima. Josip Leko okupljenima je rekao kako ludbreško svetište pruža nadu da ustrajući možemo
prevladati sve teškoće i simbolički
podsjeća na nedaće i izazove s kojima se hrvatski narod susretao tijekom burne povijesti.
-Ludbreg kao svetište neka svima
bude nadahnuće u ispunjavanju ciljeva. Vjerujem da je put razboritosti,
mudrosti i dobra onaj kojim Hrvatska može izaći iz ove duboke krize
koja je dijelom i posljedica onoga što
bih nazvao kugom novog doba – to
su globalna, financijska, ekonomska
kriza te neoliberalni kapitalizam u
kojem je prevladalo isključivo pravo
jačeg, bržeg i bezobzirnijeg. Među-
Domaćini S. Blagaj i M. Krobot s gostima u procesiji
Brojni uglednici na misnom slavlju
Saborski zastupnici na slavlju na ludbreškom svetištu
Na Svetoj nedjelji 2. rujna
Mnoštvo hodočasnik
tim, među ljudima, narodima i državama ne mogu i ne smiju vladati
zakoni jačeg i bezobzirnijeg. To ne
osigurava nadu u čovjeka. Obveza i
odgovornost Hrvatskog sabora je u
djelovanju na dobrobit svih građana
u zaštiti njihovih prava i interesa –
poručio je Leko.
Ostalo je upamćeno kako je
varaždinski biskup Josip Mrzljak
u pozdravnom obraćanju zazvao
Božji blagoslov na teško bolesnog
predsjednika Hrvatskog sabora Jo-
Josip Mrzljak, biskup domaćin
sipa Šprema poželjevši mu ozdravljenje. Na svetištu su zapazili i
Euharistijsko slavlje
Središnje euharistijsko slavlje
na Svetu nedjelju 2. rujna pred više
desetaka tisuća hodočasnika i uzvanika predvodio je gospićko-senjski
biskup Mile Bogović u koncelebraciji s varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom
Huzjakom i 70-ak svećenika. Biskup
Bogović je u propovijedi podsjetio
na povijest i lanjsku proslavu 600.
obljetnice čudesnoga događaja.
Spomenuo je kako je bula pape Leona X. iz 1513. godine službeni početak svetišta. U propovijedi je ukazao na smisao i prolijevanja nevine
krvi koja se daruje za dobro drugih:
-Taj spomen činio je i onaj svećenik
1411. godine, to činimo i mi danas
u mjestu gdje se čudo dogodilo, a to
čine kršćani svagdje kad se okupljaju u Kristovo ime. Biti osuđen kao
zločinac, a biti nevin, proliti svoju
nevinu krv, tu krv prikazati, darivati
za spas drugih – to je ta Predragocjena Krv Kristova. Nema svetijeg i
uzvišenijeg čina. Najveći su u Crkvi
Biskup Mile Bogović predvodio je euharistijsko slavlje
Crkveni velikodostojnici u Zavjetnoj kapeli
oni koji su u tome nasljedovali Isusa, koji su bili spremni nevini trpjeti
za spasenje braće. Crkva je bila jača
kada je imala više takvih - naglasio je
biskup Bogović.
Misno slavlje pjesmom je uveličao mješoviti zbor ludbreške župe
Presvetoga Trojstva kojim je dirigirao Antun Kranjčec, uz pratnju na
orguljama časne sestre Zvonimire
Čeh i Ivana Bosnara. Procesiju je
Mrzljak predvodio je i misno slavlje na Svetu subotu pred mnoštvom
hodočasnika iz 120 župa i molitvenih zajednica iz Hrvatske, Slovenije
i Mađarske. U slavlju su sudjelovali
sisački biskup Vlado Košić, te Peter
Štumf biskup iz Murske Sobote i
drugi svećenici. Tom su prigodom
pozdrave vjernicima uputili preč.
Đurkan i gradonačelnik Marijan
Krobot. Dan ranije svetište su hodo-
S. Blagaj pozdravlja hodočasnike-vatrogasce i policiju
gradom pratio Puhački orkestar
Ludbrega. Četverodnevne vjerske svečanosti počele su u četvrtak
uoči Svete nedjelje u atriju dvorca
Batthyany uz kapelu sv. Križa gdje
je misno slavlje predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak, u koncelebraciji su sudjelovali preč. Josip
Đurkan, i vlč. Alojzije Pakrac, vlč.
Krunoslav Novak, te preč. Anđelko
Košćak rektor bogoslovije. Biskup
Dolazak vatrogasaca i djelatnika policije na svetište
častili pripadnici policije i vatrogasci koji su pritom obavili pobožnost
križnoga puta. Dobrodošlicu svima
zaželio je Slavko Blagaj, predsjednik Gradskoga vijeća Ludbrega, a
misno slavlje predvodio je vojni ordinarij Juraj Jezerinac. U četvrtak je
održano i hodočašće ministranata i
vjeroučenika Varaždinske biskupije
u kojem je sudjelovalo više od 400
mladih.
Misa kod kapelice sv.Križa gdje se 1411. zbilo čudo
28. rujna 2012.
ka na Svetoj nedjelji
druge uglednike. Bili su tu Željko
Reiner, potpredsjednik Hrvatskoga
sabora, saborski zastupnici Dragutin Glavina, Tomislav Karamarko,
Sunčana Glavak, Mario Habek,
Mario Moharić. Potom vodstvo
Varaždinske županije - župan
Predrag Štromar sa suradnicama
Dubravkom Biberdžić i Blankom
Glavica-Ječmenica, pa Darko Koren Koprivničko-križevački župan,
Branko Hrg, gradonačelnik Križevaca, predstavnica Grada Zagreba Biserka Bucković, načelnici
susjednih općina. Brojno je bilo
izaslanstvo Ministarstva kulture i
Hrvatskog restauratorskog zavoda
- ravnatelj Mario Braun, prof. Ferdinand Meder i Blanda Matica, inače
nositelji povelje Počasni građanin
Ludbrega, pa akademik Vladimir
Marković, ravnateljica Zajednice
'Molitva i riječ' Marija Majstorović sa suradnicima i mnogi drugi.
Zapazili smo vozila registarskih
oznaka iz svih krajeva Hrvatske,
te iz Slovenije, Mađarske, Bosne i
Hercegovine, Njemačke, Austrije.
Snimke: Miro Novak,
Darko Skupnjak
Mnoštvo vjernika iz središta grada slilo se prema svetištu
S V ET A N E D J EL J A
9
Papa Ivan Pavao na markama
Varaždinski klub kolekcionara i
njegova ludbreška sekcija podarili
su Ludbregu prekrasnu izložbu u
povodu Svete nedjelje. U dvorcu
Batthyany na čak osam panoa izložene su marke s likom pokojnog
pape Ivana Pavla II koje je prikupio
varaždinski kolekcionar Srećko
Sačić.
-Poznata je bila njegova popularnost i zato je tiskana velika količina
materijala. Pokojni papa i njegove
poruke na mene su ostavile snažan
dojam, neopisivo ga cijenim i stvarno obožavam. Marke s njegovim
likom skupljam 20 godina. Ovo je
velika izložba, ali samo dio prikupljenog materijala. Jedini u Hrvatskoj imam i veliku zbirku značaka s
njegovih likom - rekao nam je autor
Srećko Sačić.
Izložene marke podsjećale su i
na papine posjete Hrvatskoj.
-Papa Ivan Pavao II u pastoralnim je pohodima obišao 130 zemalja, prošao 1,2 milijuna kilometara, a
triput posjetio Hrvatsku. I uvijek je
širio osnovnu poruku evanđelja – to
S. Sačić, predstavnice HP-a i vlč. Kosec na otvaranju izložbe
je mir, pomirenje zavađenih, poštivanje svih ljudi, naroda, vjera i rasa,
širenje ljudskih vrednota. Zato je
bio toliko cijenjen, a posebno voljen
kod nas jer se zalagao za Hrvatsku.
I marke kao da nam i sad poručuju:
mir – rekao je vlč. Tihomir Kosec.
Izložba je organizirana uz pomoć Hrvatske pošte, a domaćin je
bio Poštanski ured Ludbreg.
Mapa pjesama i slika o ludbreškom svetištu
Četvrtkom, uoči Svete nedjelje,
uvijek se slavi sveta misa u kapelici svetog Križa dvorca Batthyany,
mjestu gdje se dogodilo čudo Krvi
Kristove. Sada je misno slavlje imalo
poseban uvod. U kapelici je održana
promocija pjesničko-grafičke mape
'Molitva kaležu čuda ludbreškog'
u izdanju Varaždinske biskupije.
-Time je naša biskupija dala još jedan doprinos obilježavanju Svete
nedjelje. Znakovit je događaj da
ovo umjetničko djelo predstavljamo tu u kapeli. Tako častimo
Predragocjenu Krv Kristovu. Događaj od prije 601 godine dojmio
je i potakao dvojicu umjetnika.
Ja sam se priključio jednim napisom da čitatelji doznaju nešto
više o ludbreškom svetištu – rekao nam je biskup Josip Mrzljak.
Biskup kaže da mapa spaja hrvatski
sjever i jug ovdje u Ludbregu jer da
ovakvi događaji spajaju ljude, pogotovo ih spaja čašćenje Krvi Kristove kao nadahnuće vjernicima.
Autori djela su pjesnik Miljenko Galić i akademski slikar Josip
Botteri, obojica iz Dalmacije i ovo
im je šesta zajednička mapa.
Galić se na poetski način obratio Bogu i naglasio povezanost
Biskup Mrzljak autorima se zahvalio na vrijednom djelu
umjetnosti i vjere. Botteri je naslikao monstrancu u čijoj se ampuli
krv čuva i Kristov lik, a zahvalio je
biskupu Mrzljaku, kolegi iz srednjoškolskih dana.
-Nastojimo svake godine ponešto izdati ili organizirati vezano uz
ludbreško svetište. Znate da nas i
dogodine čeka jubilej, 500. godina
otkako je papa Leon X Ludbreg proglasio prošteništem i sigurno ćemo
tim povodom pripremiti nešto
novo – poručio je biskup Mrzljak.
Uz biskupa Mrzljaka, domaćini na
promociji mape bili su Venija Bobnjarić Vučković, voditeljica Restauratorskoga centra i župnik preč.
Josip Đurkan.
Manifestacija Dani ludbreške Svete nedjelje
Zadovoljstvo organizacijom, posjetom, programima
Glavni odbor manifestacije Dani
ludbreške Svete nedjelje analizirao
je ovogodišnju manifestaciju. Evo
što nam je o tome rekao Božidar
Hajsok zamjenik gradonačelnika,
ujedno i predsjednik Glavnog odbora.
Jeste zadovoljni realizacijom
tehničkog dijela?
-Izravno je u organizaciju manifestacije Svete nedjelje na razne
načine bilo uključeno preko stotinu građana. Glavni odbor je nakon
analize konstatirao da je manifestacija protekla očekivano dobro. Naime, ovo je već manje-više uhodani
posao, a posebno nakon što smo
lani uspješno odradili proslavu 600.
obljetnice čuda Krvi Kristove.Vaša ocjena programskih sadržaja?
-Ovo je prije svega manifestacija gdje je sve podređeno svetkovini Svete nedjelje tako da smo kod
izbora programa vodili prije svega
računa o tome. Vjerujem da je svatko mogao naći nešto za sebe. Bilo
je niz koncerata različitog karaktera, raznih izložbi, sportskih događaja. Naravno, i naš 'Ludbreški sejem'
kao gospodarski događaj. U svakom slučaju puna dva tjedna grad
je bio medijski pozitivno praćen
kako na regionalnoj tako i državnoj
razini, a sve je završeno dvosatnim
izravnim prijenosom svete mise na
Hrvatskoj televiziji.Kako ocijeniti posjet, odaziv
visokih gostiju, opću sigurnost
zbog velikog broja ljudi i vozila?
-Kao što je program manifestacije i predvidio, Dani ludbreške
Svete nedjelje počeli su 18. kolovoza i trajali do same Svete nedjelje
2. rujna, dakle, punih 15 dana. Svi
događaji, svjetovnog ili vjerskog
karaktera bili su dobro posjećeni.
Već tradicionalno najviše posjetitelja je na Svetu nedjelju i na Svetu
subotu. Ove godine bilo je nešto
manje posjetitelja na Svetu subotu
jer je vremenska prognoza bila nepovoljna. Ipak na samoj misi tada
su nazočili vjernici iz više od 150
župa iz cijele Hrvatske te susjedne
Slovenije i Mađarske.
Zahvaljujući lijepom vremenu
na Svetu nedjelju posjeta je bila
očekivano velika i vjerujem da su
trgovci i ugostitelji konačno došli
na svoje. Na blagdan su posjetili
Ludbreg, već po tradiciji, predstavnici Hrvatskog sabora i prisustvovali su veličanstvenom misnom
slavlju. Na našu sreću sve je dobro
proteklo oko prometa i opće sigurnosti. Kod toga su dobro posao
odradili policija, zaštitari, Gradsko
društvo Crvenog križa, dežurna liječnička ekipa, vatrogasci, 'Crtorad'
i naravno već tradicionalno marljivi
djelatnici 'Lukoma'.-
Jeste li uočili neke propuste
odnosno probleme na koje bi
dogodine trebalo obratiti pozornost?
-Naravno da je bilo propusta ali
oni nisu imali takav značaj da bi na
bilo koji način utjecali na uspješno
odvijanje manifestacije. U budućnosti će trebati veću pozornost
posvetiti prije svega grupiranju ponude od strane zakupaca prostora
i pokušati pravovremeno razgovarati s predstavnicima Varaždina i
Koprivnice zbog događanja u njihovim gradovima koja su se tamo
odvijala za vrijeme manifestacije
Svete nedjelje – zaključio je Božidar Hajsok.
10
DOGAĐAJI
28. rujna 2012.
Uz Dan starijih osoba
Susret sestara
Danas su rijetke mnogobrojne
obitelji. A nekada su obitelji imale desetak, pa i više članova. Nekako se čini
da su odnosi u takvim obiteljima čak i
prisniji, povezaniji. Eto primjera.
Bili smo svjedoci susreta pet sestara - Elizabete (80), Marije (77), Anke
(73), Katice (71) i Jelene(69). Sastale su
se kod Marije Kain–Šafarek u Selniku.
Kuću su odmah preplavila sjećanja na
djetinjstvo, ostale članove obitelji.
-Bilo nas je 15-ero braće i sestara
u obitelji. Bili smo složni, nismo se
imali radi čega svađati. Nikad nije
bilo svađe radi grunta jer ništ nismo
imali - kaže Marica.
Elizabeta danas živi u Ludbregu,
Marija i Anka u Selniku, Jelena je
već 50 godina u Kutini, a Katica u
Zagrebu.
-Nismo bili ničesa gladni, nit
žedni. Teta iz Amerike nam je slala
novce, dobivali smo pakete. Tata je
zato navek imal v žepu dolare tak kaj
su nam mogli ono najosnovnije dati
i kupiti. Ja sam bila najstarija i mogla
sam nositi kostime iz Amerike! Za
ne vjerovati kaj smo imali robe tam
negde iza rata 1946. – čarape, muške, ženske kapute. Pa i juhe. A ljudi
su onda bili gladni – prisjetila se najstarija sestra Elizabeta.
Takva su nekad bila vremena, a
posljedice rata dugo su se osjećale.
No, kod njih, kažu, ništa nije manjkalo, imale su sve što im je bilo potrebno za normalan život.
-Dijelile smo robu po selu, a ono
kaj nismo koristili prodali smo Peričićima, apotekaru Jovanoviću. Tak da
smo dobro živjeli – rekla je Katica.
Članovi obitelji međusobno su se
odnosili s puno poštovanja, posebice prema starijima.
-Bratu smo govorili braček, pa naš
japa, naša mama...Nemojte te riječi
zaboraviti. Mi starejši smo pazili na
mlajše kad je netko došel u posjetu, a
svi su bili u tišini – rekla je Anka.
Danas su sve udovice. No zato se
jako vesele djeci i unučadi. Vitalne su,
vedre i vesele, svaka ima i svoje zanimacije. Marica voli cvijeće, vrt i odlazi
na molitvenu zajednicu, Katica karta,
Domaća zlevka
(recept Marice Kain–Šafarek)
1 l mlijeka, 1 crveno vrhnje, 2 jaja, 1 šalica griza,
1,5 šalica oštrog brašna, mala šalica šećera, žličica soli,
prašak za pecivo, 150 g kravljeg sira, maline.
Posudu namazati margarinom i posuti malo brašna. Sastojke dobro izmiješati i sipati u posudu. Peći 30 minuta na 200 °C. Na pola pečenja
staviti maline.
Druženje uz Dan starijih
Udruga umirovljenika regije
Ludbreg prigodno će obilježiti
Svjetski dan starijih osoba koji se
inače slavi 1. listopada. Udruga
priprema prigodni program u svojim prostorijama za petak, 5. listopada. Bit će tu pjesama, recitacija,
plesa, a seniorke-mažoretkinje
imat će novi nastup. Uz sve to, članice će prirediti i izložbu starinskih
kolača, dakako, uz degustaciju.
Program počinje u 10 sati, a iz
Udruge umirovljenika upućuju
poziv članstvu, te svim zainteresiranim građanima da pogledaju
njihov program 5. listopada.
Lovci napojili divljač
Zbog katastrofalne suše, tijekom
ljeta presušili su svi potoci koje nadzire LD Srnjak Ludbreg. Divljač je
patila zbog nedostatka vode, nije
jela i napredovala. Zbog toga su lovci organizirali akciju kopanja bunara
i izrade pojilišta za divlje životinje.
-Rovokopačem smo iskopali tri
bunara dubine četiri i pol metra na
području šume Markovčica kod Čukovca i napravili prilazne putove do
pojilišta kako bi se divljač mogla napiti
vode. Osim toga morat ćemo krenuti
u još jednu akciju. Naime, na našem
području pojavilo se izuzetno puno
jazavaca, najviše na poljima u okolici
Globočeca i uz cestu prema Dugoj
Rijeci na području Črnoglavca, koji
su napravili veliku štetu na kukuruzima, a jeli su čak i grožđe u vinogradima. Zbog toga smo tražili povećanje
kvote za odstrel jazavaca na kojeg je
dozvoljeni lov započeo 1. kolovoza rekao je Antun Novota. (dv)
Nezaboravni susret sestara u Selniku
ide na izlete, Elizabeta se bavi cvijećem, rješava križaljke. Anki su svi dani
prekratki, ali svakodnevno i redovito
vježba ujutro jedan sat. Jelena u Kutini
pjeva u zboru umirovljenika.
-Već sam 15 godina u zboru.
Puno nastupamo. Za Dan starijih
osoba pripremamo poseban program – kaže Jelena.
Optimizma im ne nedostaje. Zato
nije izostala ni poruka mladima:
-Treba se radovati, plesati i pjevati. Deset let sam hodala gledati u
bolnicu stare i bolesne ljude i to mi
je vraćeno – žene mi dođu dva puta
mjesečno pomoći. Ako išta drugo,
spominamo se, kavicu spijemo, lepo
mi je dok mi dojdeju. A to je i poru-
Terezija Pavković
napunila 100 godina
-U čemu je tajna dugog života?
Uvijek valja poštovati druge, ne se
svađati i opraštati – kaže nam Terezija Pavković iz Čukovca. Ona je
nedavno, na Svetu subotu, 1. rujna
proslavila 100. rođendan i među
nekolicinom je najstarijih žitelja na
području Grada Ludbrega.
Rođena je 1. rujna 1912. godine
u obitelji Josipa i Ane Kontošić u
Globočecu. S 20 godina udala se za
Valenta Pavkovića, živjeli su u Čukovcu i imali tri kćerke Šteficu, Ceciliju i Elizabetu koje više nisu među
živima, te najmlađe dijete sina Josipa
koji živi u Njemačkoj. Teško je radila na zemlji, ali nikad nije očajavala.
Proživjela je i tri rata. Od mladosti
je bila aktivna u raznim društvima,
uvijek spremna pomoći drugima.
Još uvijek je vitalna i aktivna.
-Živim sama. Štiham si na
vrtu, kuham, perem si robu. Gledim televiziju, one sapunice, ali
naše jer se mučim dok čitam ako
gledim strane. Skoro sam se dosad na biciklu vozila iz Čukovca k
mejši v Ludbreg – kaže Terezija.
Uvijek je bila aktivna u crkvi, pa zato
ne čudi Apostolski blagoslov za dugogodišnji doprinos u životu i radu
Župe Presvetog Trojstva u Ludbregu s potpisom pape Benedikta XVI.
Dakako, za 100. rođendan baki
Tereziji stigli su brojni čestitari.
Uz sina Josipa, snahu, unučad i
praunučad slavlju su se pridružili i
brojni sumještani , ukupno oko 70
gostiju. Za slavljenicu su osigurali
vožnju kočijom kroz Čukovec, a
uz glazbu u dvorištu njezine kuće
u Čukovcu mnogi su i zaplesali.
Čestitari su stizali čitav tjedan.
Uoči rođendana navratile su čla-
Žene vedra duha su i zapjevale
ka. Da se dobro vraća dobrim – ponosno će Anka.
Vedrog duha čak su nam i zapjevale. A na stolu se našla 'zlevka' koju
je Marica pripremila na svoj način
za ovaj nezaboravni susret. A recept
je otkrila i našim čitateljicama.
Marina Hižak
'Još si štiham'
Terezija je spremno razrezala slavljeničku tortu
nice udruge 'Katarina Zrinski' pri
Gradskoj organizaciji HDZ-a Grada Ludbrega i predale joj poklone. I
ludbreški HNS-ovci došli su čestitati i predati poklon. Sve ih je rado
primila s osmijehom i podijelila s
njima brojne uspomene. A baka
Terezija još uvijek odlično recitira
pjesme koje je naučila u prvom razredu osnovne škole. (iva havaić)
28. rujna 2012.
Vatrogasni kup
Grada Ludbrega
Aktivno za blagdan
Dugo se nije znalo hoće li se natjecanje održati ili ne. Ipak odlučeno
je da se tradicija ne prekida i u sklopu programa Dani ludbreške Svete nedjelje kod vatrogasnog doma
održan je 17. Kup grada Ludbrega.
Organizator je bio DVD Ludbreg, a
glavni pokrovitelj Grad Ludbreg.
Zbog teške financijske situacije
trend sudjelovanja na natjecanjima je
u opadanju. No, u Ludbreg je stigla 41
ekipa, dvije iz Kaštel Lukšića i jedna
iz Kaštel Gomilice kao najudaljenije,
a zadržana je visoka kvaliteta natjecanja. U svih šest kategorija najboljima
su dodijeljeni pehari, a zbog štednje
izostalo je nagrađivanje medaljama
pojedinaca. DVD-u Hrženica, ukupnom pobjedniku, osim pehara u
trajno vlasništvo dodijeljen je prelazni
pehar. Odnedavno DVD Ludbreg ima
seniorsku žensku ekipu koja marljivo
trenira, a na svom poligonu u Ludbregu u konkurenciji sedam ekipa zauzela je odlično drugo mjesto.
Najveći teret oko organizacije u
DVD-u su podnijeli Nenad Cindori
predsjednik, zapovjednik Vlado Vukina, zamjenik zapovjednika Jurica
Berba
grožđa
S A S V I H ST R A N A
11
Natjecanje ekipa mladeži starosti od 12 do 16 godina
Seniorska ženska ekipa DVD-a Ludbreg sa zapovjednikom Vladom Vukinom osvojila je drugo mjesto
Havaić i tajnica Danijela Cindori.
-Na organizaciji je radila većina
članova društva, a na angažmanu treba pohvaliti našu mladež, a posebno
žene iz seniorske ekipe koje su pripremale hranu za natjecatelje i gledatelje
– rekao je zapovjednik Vlado Vukina.
DVD Ludbreg imao je i drugih
aktivnosti u vrijeme manifestacije
Dani ludbreške Svete nedjelje.
-U svečanim odorama naši članovi sudjelovali su u hodočašću vatrogasaca i policije. Tijekom subote i
nedjelje po pet vatrogasaca u smjeni
dežuralo je od 7 do 23 sata jer izuzetno je važno da se na mjestu nesreće ili
požara prvi pojave ljudi u uniformama. To ljude smiruje, a u suprotnom
Najmlađi, djeca od 6 do 12 godina, na ludbreškom natjecanju
zbog velikog broja ljudi na malom
prostoru u slučaju neželjenih situacija može doći do panike – kaže Nenad
Cindori, predsjednik DVD-a.
Ove godine naši vatrogasci su
dosad imali već 50-ak intervencija
što je osjetno više nego lani.
Dražen Vađunec
Najranija berba dosad
Ova vinogradarska godina jako
je slična lanjskoj s tim da je suša
sada bila još izraženija. Kiše opet
nije bilo, lani je pala pred berbu, a
sada svega par kapi koje nisu stigle
do korijena trsova. Tako je broj tretiranja zaštitnim sredstvima bio bitno
smanjen, grožđe je bilo zdravo, ali je
mošta manje.
Odmah nakon Svete nedjelje
obitelj doktora veterine Vladimira
Orehovca iz Ludbrega krenula je u
berbu bijelog sauvignona. Vlado je
iskusni vinogradar i puno drži do
svog vinograda kojega kroz cijelu
godine obrađuje s velikom ljubavi.
-Zbog vrućine smo počeli berbu
rano ujutro da se ne pokrene vrenje
jer mošt taložim. Brali smo od 6 do
10 sati i odmah sam u bedenj stavil
plastične flaše s ledom. Taložim u
drvenim bačvama u hlađenom podrumu gdje temperatura ne prelazi
14 stupnjeva, pazim da vrenje nije
burno da se sačuva buké, a pretočeno
vino čuvam u inoxicama. Sauvignon
je zahtjevna sorta za podrumarenje,
ali sam ipak za nju prije 13 godina
dobil zlatnu medalju na izložbi vina,
pokušal budem to ponoviti. Šećer je
blizu 20 posto ili 102 eksla, a i postotak kiselina je dosta nizak pa ću
morati miješati s tramincem koji ima
više vrijednosti kiselina. Takvo vino
ne smatra se miješanim sortnim vinom jer je udio jedne sorte veći od 80
posto – pojasnio je Vlado, jedan je od
osnivača udruge 'Trsek'. Bijeli pinot i
rajnski rizling brao je tjedan dana, a
graševinu čak dva tjedna kasnije.
-Ovo je najranija berba dosad otkad se bavim vinogradarstvom. Zbog
Beračice u trsju
suše, mošta bude za oko 15 posto manje. Ipak je zraslo oko 250 litara ove
sorte. Raspoloženje je bilo odlično
jer berba je najljepši posel za svakog
vinogradara. Supruga Katarina je pripremila odojak, pomagala je snaha
Valentina, a za pute je bio zadužen
sin Igor. Štimung su podigli i prijatelji,
Ljiljana i Božo Crnčić, oni koji su došli na odmor iz Njemačke i pridružili
nam se u berbi – rekao je Vlado.
Božo je i prije pomagao prati bačve i prešu, ali nije propustio priliku
povući usporedbu rada 'tu' i 'tamo'.
-U Hrvatskoj je efikasnost slaba,
previše je ljudi na jednostavnim poslovima, ima puno praznog hoda. Samo
se čeka da Vlada nešto izmisli kao da
ima čarobni štapić. Kod nas manifestacije traju predugo, a na kraju je zarada
nikakva. U Njemačkoj festival piva ili
Božidar, Ljiljana i Vlado veselo se pripremaju za berbu
na lanterna traju tri dana, a zarada je
ogromna – zaključio je Božo.
I dok je njegov mejaš hotelu pobrao odjednom, Vladimir će sa svojom obitelji uživati u berbi i prešanju
čak tri tjedna.
-Na završnu berbu graševine
nam dolaze brat Anđelko sa suprugom Mirjanom i mama Štefica ako
ozdravi. Doći će i kćerka Irena sa
suprugom Sinišom, a radujemo se
unuci Luciji koja će nas 'srditi' sve od
reda – zaključio je Vlado.
Dražen Vađunec
Igor, Katarina, Božo, Ljiljana i Vlado uz ledeni mošt Vladimiru je berba najljepši posao – ovo je sauvignon
U posjetu Rabu i Stupama
Zajedno kod ognjišta nekadašnje bolnice
Ludbreški antifašisti rujan su ispunili
brojnim aktivnostima. Zajedno s Varaždincima na otoku Rabu prisustvovali su komemoraciji za žrtve talijanskog logora Kampor.
Fašisti su otvorili logor u ljeto 1942. i kroz
njega je prošlo oko 16.000 logoraša, najviše
Slovenaca, Hrvata i Židova, a u ljeto 1943.
tamo je internirano i više ludbreških Židova. Primjerice, u Zagrebu živi Stanka Lapter
(rođ. Weinrebe) koja je tamo provela nekoliko mjeseci.
-Poslije logora u Kraljevici gdje su
bili kakvi-takvi uvjeti života, u Kamporu je bilo jako teško. Pjeskovito tlo, loše
barake, nedostatak vode i hrane, sve
je vrvjelo od stjenica, a logor okružen
bodljikavom žicom i bunkerima. Tu sam
završila i treći razred. Kada je Italija kapitulirala i partizani nas odveli na sigurno,
bilo je veliko olakšanje - sjeća se Stanka.
Procjenjuje se da je tamo stradalo oko
4.000 logoraša, njima u spomen položeno je cvijeće i zapaljeni lampaši. Potom je
održan prijem kod gradonačelnice Raba,
a toplo popodne poslužilo je za kupanje i
razgledavanje prekrasnog otoka.
Dva tjedna kasnije, antifašisti su se
okupili u svojoj poznatoj bazi – spomen
bolnici Gabrinovec. Cilj je bio pješice proći šumom do prve partizanske bolnice u
šumarku Stupe. Datum je prigodan jer su
21. rujna 1943. ustaše i žandari napali Stupe. Veći dio ranjenika se razbježao po šumama, a 12 nepokretnih bolesnika i dvije
bolničarke zvjerski su ubijeni. Preživjeli su
stigli u Gabrinovec, pa se računa da je to
prvi dan rada te konspirativne bolnice.
-Željeli smo povezati dva lokaliteta. U
suradnji s planinarima namjeravamo markirati stazu između bolnica koja će sigurno
izazvati interes među posjetiteljima Kalnika
- rekao je tajnik antifašista Milivoj Dretar.
12
K U LT U R A
28. rujna 2012.
Likovne izložbe
Likovno udruženje Ludbreg za program Dani ludbreške Svete nedjelje priredilo je izložbu slika malih
autora. Izložba ‘Novi klinci’
okupila je 19 mladih autora
koji su u zadnjih 7 godina na
tečajevima prošli likovnu naobrazbu. Izlagali su: Marta
Busija, Elena Gašparić, Nikola Havaić, Bruno Horvat,
Anita Ivkovčić, Kristina Jantol, Arijana Kosec, Pamela
Kramar, Una Križanić, Clau-
Polaznici tečaja
'Kroz
generacije'
S otvaranja izložbe u galeriji ZB Art
dia Kuzmić, Filip Matijević,
Ivan Matijević, Marta Mihin,
Domagoj Novota, Hrvoje
Novota, Aleksandra Osivnik,
Ira Andrea Potnar, Andrijana
Ročkar, Dejana Ročkar.
Motivi su većinom pejzaži, životinje, priroda i cvijeće.
U galeriji ZB Art može se
razgledati izložba slika ‘Dijalozi’ akademika Hanibala
Salvara iz Zagreba. Riječ je
o ostvarenjima u tehnikama
akrila na platnu i akril kolaža.
-Dijalozi su odrednica koja
je često temelj, ali i cilj stvaralaštva. Uvjeren sam da dijalozi
mogu znatno pridonijeti razumijevanju i toleranciji raznolikosti, mogu vrlo korisno
utjecati i na druge aspekte djelovanja – kaže Salvaro. (mh)
Glazbenici na po
Dugotrajni bučni pljesak na kraju koncerta 'Kroz
generacije', publike koja
je potpuno ispunila atrij i
galerije dvorca Batthyany,
postala je uobičajena slika
na najstarijem kulturnom
događaju u sklopu manifestacije 'Dani ludbreške Svete nedjelje' u organizaciji
Pučkog otvorenog učilišta
'Dragutin Novak' Ludbreg.
Čestitke su pljuštale sa svih
strana. Među posjetiteljima
smo zamijetili profesora
Danijela Ota, donedavno
predavača klavira u Osnovnoj glazbenog školi našeg
Učilišta koji je preselio u
Srednju glazbenu u Varaždin. On je zadnjih godina
bio korepetitor koncerta:
-Vezan sam uz ovaj koncert, srce me vuklo da dođem i uživao sam. Bilo je
prekrasno, o ovim starijim
izvođačima uopće ne treba zboriti, a mene su jako
ugodno iznenadili ovi mlađi. Većina ih je lani nastupila, a nakon godinu dana
njihov napredak je upravo
fantastičan – poručio je
prof. Oto.
'Kroz generacije' je jedinstven koncert u kojem
nastupaju mlađi i stariji, a
zajedničko im je što su svi
potekli iz ludbreške glazbene sredine. Redom, a
posebno mladi, ističu:
-Glazbenicima je, što
nam svi redom potvrđuju, posebno zadovoljstvo
nastupiti pred domaćom
publikom, pa zato ima i
malo treme, ali se nije primijetilo u izvedbama. Nastupili su klaviristica Mia
Mihalić, Vedran Vađunec,
tuba, gitarist Dario Markulinčić, hornist Marko
Mnoštvo publike pratilo je i ovogodišnji koncert
Novak, Alen Vađunec truba, Andreja Vađon, flauta,
violinistica Dunja Bontek,
bariton Željko Zaplatić, te
sopranistice Barbara Othman i Dubravka Krušelj.
-Ludbreg ima glazbenu
tradiciju koja počinje od
naše Osnovne glazbene
škole i dao je puno afirmiranih umjetnika, mnogi će
to i postati. Za odličan koncert zaslužni su i korepetitori prof. Ivan Kolar koji je
također bio polaznik naše
škole i mr. Jasminka Bontek. Na pripremi su radili
i učitelji Osnovne glazbene škole. Izvođačima hvala
na dolasku – rekao je mr.
Branko Dijanošić, ravnatelj
Pučkog otvorenog učilišta.
Primjerice, iako živi u
Dario Markulinčić
Vedran Vađunec
Smotra bendova
Zabavni program ‘Svirali
smo, svirat ćemo’ održavao
se tijekom 7 godina u Ludbregu, od 1986. do 1993. godine.
Glazbenici su održavali svoju
‘Novu godinu’ i pružali nezaboravan doživljaj.
-Lira iz Čakovca radila je
slične programe, pa se javila
ideja da mi napravimo nešto
slično. Josip Loparić je to prihvatio i bio je voditelj, a imali
smo osiguranu reklamu preko
radija. Dvorana je tada imala 540 stolica, a još je stajalo
puno ljudi, pa je na smotrama
bilo po 700 ljudi. Uvijek smo
imali posebnog gosta - Dudeka i Regicu, Nelu Eržišnik,
Utješanovića. Veliki doprinos
u pripremi dao je sada pokojni
Marijan Kramar-Kiki koji je
na kraju zapjevao ‘Najljepše
biti je mužikaš’, a priključili
su se svi izvođači – rekao je
Nikola Gađže-Niđo, bubnjar
grupe Kontrast.
Svih 7 nastupa sa po dvije
pjesme imali su Kontrast, Linija 5, Belupo, Monroe, Slatka
tajna i Zlatne strune. Nakon
Završni zajednički izlazak izvo
Svi bendovi zajedno, učesnici ovogodišnje smotre
programa glazbenici su nastavili druženje. Sada, 19 godina
kasnije,
na
trgu su nastupili Kontrast,
Monroe, Belupo, Bosonogi i
Kanta bend. Svi su odsvirali
po 10-ak pjesama. Zbog dobrog odaziva i zadovoljstva
publike nastojat će se nova
smotra održati pod starim nazivom već dogodine.
-Ideja da opet pokrenemo smotre je dobra jer ljudi
su plesali uz našu muziku na
zabavama i došli bi nas poslušati, možda i parovi kojima
smo svirali svatove. Jedino ne
znam kakav bi bio odaziv mladih koji za smotru niti ne znaju – kaže Nikola Božić, basist
grupe Monroe.
Slažu se i slušatelji.
-Vjerujem da bi došli oni
koji vole glazbu bez obzira na
godine. Treba smotru oživjeti
i pretvoriti je u tradiciju – rekao je Kruno Sigurin, nekad i
sam sudionik, danas slušatelj.
Mia Mihalić
Ljepota duhovne pjesme
Iz Sinja u Ludbreg
Izložba ‘Hrvatska živa baština’ koja Hrvatskoj i Europi
predstavlja našu nematerijalnu
kulturnu baštinu, iz Alkarskih
dvora Sinja stigla je u Ludbreg.
Izložbu je organizirao Europski dom Dubrovnik uz pomoć
Restauratorskog centra Ludbreg, Grada i Turističke zajed-
nice Ludbrega. Postavljena je
na 10-ak panoa u kapelici sv.
Križa dvorca Batthyany.
-Kroz sliku i tekst predstavljaju se tradicijska znanja i
vještine koje se prenose usmenim putem. Primjerice, vještinu tkanja čipke i licitarstvo
– rekla je Venija Bobnjarić-
Na izložbi je predstavljeno licitarstvo i čipkarstvo
Vučković, voditeljica Restauratorskog centra.
Na panoima je predstavljena baština s UNESCO-ova
popisa nematerijalne kulturne
baštine čovječanstva.
-Mi imamo sačuvan velik
dio nematerijalne baštine. U
registru je već preko 10 zaštićenih dobara. Hrvatska je europska država s najviše dobara
na UNESCO-ovim listama, a
u svijetu ispred nas su samo
Kina, Japan i Koreja - rekla
Adriana Kremenjaš-Daničić.
Izložbom se želi pokazati da je
nematerijalna baština sastavni
dio suvremenog života lokalnih zajednica, a ne nešto što je
postojalo i ostalo u prošlosti.
Priređena je i demonstracija
izrade čipke, licitarskih srca i
drugih ukrasa, a nastupile su
‘Pajdašice’. (ana havaić)
Zajednička pjesma svih izvođača
Pjevačko društvo mladih
Trinitas organiziralo je već 16.
po redu festival duhovne glazbe
‘Duga 2012’. Svih 12 izvođača
od čega 6 skupina i 6 pojedinaca izvelo je po jednu autorsku, a
drugu pjesmu po izboru, pa smo
na festivalu čuli 24 suvremene
duhovne pjesme. Elvis Međeral
napisao je autorsku pjesmu za
pjevački oktet ‘Donum ‘iz Varaždina. Za Trinitas je obje skladbe
napisao vlč. Tihomir Kosec i sudjelovao u njihovom izvođenju.
Voditeljica dvosatnog festivala
bila je Jelena Brcković, predsjednica Trinitasa. Ihthis iz Velikog Bukovca bila je najbrojnija
Puna dvorana - dokaz popularnosti ‘Duge’
skupina na festivalu s točno 20
članova koje je uvježbala Marija
Međimorec. Uz njih, soliste-pjevače, zborove i skupine iz Brestovca Orehovečkog, Krapine,
Đakova, Slavonskog Broda, Starog Petrovog Sela, Koprivnice,
Ivanca i Varaždina domaćini su
nakon festivala počastili večerom u domu u Selniku gdje je
nastavljeno dobro raspoloženje
stvoreno još na pozornici. Za dobro ozračje najzaslužniji su naši
vlč. Kosec, Elvis Međeral, Željko
Martinković i Željko Zaplatić.
-Likovne radove mališana
kojima je motiv bio ‘duga’, iz svih
ludbreških vrtića, izložili smo u
holu Učilišta. Radove smo ‘vrtjeli’ u dvorani pomoću projektora,
a neke koristili i za izradu scene.
Klince ćemo nagraditi slatkišima. Dobili smo poziv od društva Amadea iz Đakova da tamo
gostujemo na sličnom festivalu
u listopadu. Sve u svemu, bilo
je uspješno – pojasnio je Željko
Martinković, umjetnički voditelj Trinitasa. Da su sudionici festivala prezadovoljni potvrđuju i
njihove poruke pristigle članovima ‘Trinitasa’ putem Facebooka
i e-maila u kojima pohvaljuju
organizaciju, lijepo druženje i
zahvaljuju na gostoprimstvu.
Dražen Vađunec
28. rujna 2012.
K U LT U R A
onos Ludbrega
KUD Anka Ošpuh organizirao Županijsku smotru folklora
Uživanje u plesu i pjesmi
Dubravka Krušelj
ođača pred publiku
13
Marko Novak
Dunja Bontek
Pogled s galerije
Zagrebu gdje radi kao profesor pjevanja Dubravka
Krušelj nijednom nije izostala, a Barbara Othman
je došla s bebom koju je
pričuvala baka Rozika. I to
pokazuje koliko im je stalo
do domaćeg nastupa.
Bilo je zaista posebno
čuti nadarenost ludbreških
glazbenika i nadamo se da će
glazba biti njihov životni put. Željko Zaplatić
Alen Vađunec
Barbara Othman
Kino-dvorana
Pučkog
učilišta u Ludbregu bila je ispunjena do posljednjeg mjesta na Folklornim susretima
u Centru svijeta. 11. susreti
održani su u sklopu Županijske smotre folklora koju je
Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske
županije pripremila u suradnji s KUD-om ‚Anka Ošpuh‘.
Bila je to prilika vidjeti najbolje folkloraše Županije,
a sudjelovalo je 10 sastava:
KUD Elizabeta iz Jalžabeta,
Centar tradicijske kulture
Varaždin, KUD Marof iz
Novog Marofa, KUD Salinovec, Varaždinski folklorni
ansambl, KUD Ljuba voda
iz Ljubešćice, KUD Mak iz
Trnovca. Oni su se natjecali
za odlazak na državnu smotru. U revijalnom djelu još
su nastupili KUD-ovi Beletinec, Hrvatske željeznice Varaždin, Remetinec i domaći
KUD.
Sve se odvijalo
prema strogim pravilima –
dužina koreografije 10 minuta, izvedbe bez ozvučenja,
nošnje i rekviziti savršeno
pripremljeni. Lijepo je bilo
vidjeti mlade folkoraše kako
zajedno sa starijima iščekuju
svoj nastup. Neki su gledali
suparnike, drugi su uvježbavali detalje, a tamburaši
su zabavljali prolaznike poznatim narodnim melosom.
Najbolju izvedbu proglasio
je Andrija Ivančan, selektor
Hrvatskog sabora kulture i
vrhunski stručnjak za etnologiju i folkloristiku, a to su
‚Pjesme i plesovi Međimurja‘
u izvedbi Centra tradicijske
Županijski KUD-ovi borili su se za državnu smotru
Pred zgradom opuštanje uz cimbule i violine
kulture iz Varaždina.
Program je završen okruglim stolom s voditeljima
društava.
-Zadovoljan sam cjelokupnom organizacijom, a
pohvaljujem i izvedbe jer
je očit napredak KUD-ova.
Naravno, ukazao sam i na
nedostatke pojedinih koreografija – rekao je selektor
Ivančan.
Voditelji su se složili da
u recesijskim vremenima
folklor nije prvi odabir tinejdžera, ali KUD-ovi ipak
bilježe uspjehe i gostovanja
po Hrvatskoj i inozemstvu.
Predsjednik ZKUU-a koji je
s gradonačelnikom Krobotom otvorio smotru kaže:
Ludbrežani se ove godine
nisu natjecali, ali hoće iduće.
Eto poticaja mladima da se
uključe u folklorni ansambl
KUD-a! Tu su i Pajdašice
koje su petu godinu zaredom
izborile nastup na Državnoj
smotri malih vokalnih sastava u Mariji Bistrici. Smotru
je službeno otvorio gradonalčelnik Marijan Krobot.
Andreja Vađon
Oduševili publiku
U sklopu manifestacije
Dani ludbreške Svete nedjelje
održan je koncert Mješovitog
pjevačkog zbora ‘Podravina’
u kapelici dvorca Batthyany.
Na repertoaru su bile pjesme
vjerskog i svjetovnog sadržaja.Za uživanje teško se moglo
pronaći slobodno mjesto. Gosti koncerta bili su pjevački
zbor iz Varaždinskih Toplica,
sopranistica Barbara Othman
i Ivica Pepelko. U crkvi Presvetog Trojstva održan je koncert
Župnog zbora. Crkva je bila ispunjena do kraja, a nazočni su
imali priliku osjetiti duhovnost
kroz pjesmu. Zbor se predsta-
Puhački orkestar Ludbrega na tradicionalnom koncertu
Koncert puhačkih orkestara
Koncert MPZ Podravina u kapelici sv. Križa
vio kao cjelina, a dio pjesma
izvodio je ženski, dio muški
sastav zbora. Pjevali su pjesme
vjerskog i svjetovnog karakte-
ra. Solo nastupe imali su Ines
Grabarić i Željko Zaplatić. Gost
koncerta bio je zbor mladih
ludbreške župe ‘Trinitas’. (ah)
Priče za laku noć
3. listopada - Francesca Simon: Cijepljenje groznog Grge
10. listopada - Francesca Simon: Rođendanska proslava groznog Grge
17. listopada - Andrea Petrlik Huseinović: Plavo nebo
24. listopada - Max Velthuijs: Žabac i stranac
31. listopada - Mila Željeznjak: Sretne priče
Priče za laku noću čitaju se mališanima na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice u Ludbregu svake srijede u 19 sati.
Tradicionalni koncert u
sklopu programa ‘Dani ludbreške Svete nedjelje’ održao
je Puhački orkestar Ludbrega.
Ovim koncertom naš orkestar obilježio je ujedno 15 godina djelovanja. Repertoar je
bio doista nešto jedinstveno,
pravo osvježenje.
-Osim orkestralnih skladbi,
orkestar je pripremio i obrade pop i rock stranih hitova,
npr. hitove Erica Claptona,
Glenn Millera i The Beatlesa.
Zadovoljni smo izvedbom, a
boljem doživljaju pridonijela
je i naša izuzetno akustična
dvorana - rekao je Marko Prepelić, dirigent Ludbrežana.
Isto toliko godina koliko je
i našem, djeluje i Puhački orkestar Goričan koji je bio gost
našeg orkestra.
-Pod mojim vodstvom orkestar svira četiri godine, za
Spontani govor Ružice
nastup smo pripremili pola sata
programa. Zahvaljujemo na
pozivu domaćina i željno očekujemo njihov uzvratni nastup
u Međimurju – rekao je Luka
Dominik, dirigent gostiju.
Koncert se trebao održati
na trgu, ali je zbog vremenskih
prilika preseljen u dvoranu, a
pomaknuta je i satnica. To se
donekle odrazilo na nešto slabijoj posjeti. No, na kraju koncerta dogodilo se nešto spontano, lijepo. Na pozornicu
se popela Ružica Kolak-Vuk
i rekla: -Mene tu jako malo
ljudi poznaje jer dugo živim
u Zadru i 15 godina sam u
mirovini. Po struci sam učiteljica, prva sam Ludbrežanka
koja je 1954. godine krenula
u Glazbenu školu Varaždin.
Svirala sam klavir i klarinet i
znam što je prava glazba. Vi
svirate pravu glazbu, a ne oni
‘na struju’. Ludbrežana je premalo u dvorani, a trebali su
podržati svoje glazbenike jer
oni to zaslužuju svojim sposobnostima – bila je emotivna nepredviđena gošća.
Ružica je za taj istup na
bini dobila pljesak publike
koja je uživala u 80 minutnom
glazbenom doživljaju.(dv)
14
SP O R T
Inicijativa
KK 'Grafičar'
Cure u košarci
Krajem kolovoza KK 'Grafičar'
krenuo je s školom košarke za zainteresirane dječake, a na nagovor
legendarnog učitelja Tomice Letine
pozvane su i djevojčice i djevojke.
Dok je kod dečki odaziv bio solidan,
sve je iznenadila pojava zaista mnogo djevojčica i djevojaka, nadamo se,
budućih košarkašica. Znalo se otprije da među ženskom populacijom
ima interesa za ovaj sport u našem
gradu, pokušalo se nešto napraviti
80-ih, ali nije išlo ništa značajnije.
No, možda je nedavno prvo i zato
povijesno sudjelovanje hrvatskih
košarkašica na olimpijskom turniru
u Londonu pokrenulo lavinu. I nadamo se da neće stati.
Pod ravnanjem iskusnog lisca
Željka Petrovića, jednog od pokretača ludbreške košarke prije četiri
desetljeća, stvorila se ženska sekcija
unutar KK 'Grafičar'. Šaputalo se
o tome i toj potrebi duže vrijeme.
Evo sad je ludbreški košarkaški klub
pokazao zaista velikom gestom da
vodi računa i o ženskoj populaciji. I
ne može se reći ili napisati da cure
nemaju osjećaj za ubacivanje lopte
28. rujna 2012.
Pred budućim košarkašicama puno je napornog rada
Svoje veliko znanje curama prenosi Željko Petrović
kroz koš, daleko od toga. Uz vrijedan
rad i malo odricanja mogle bi postati
zanimljive na košarkaškoj karti našeg kraja.
Među onima koje su se prijavile
za košarku nema izrazito visokih
cura, ali ima ih lijepi broj koje su dosegle 170-180 centimetara. One nešto niže pretežno su eksplozivne što
čini zgodnu kombinaciju. Radi se o
učenicama OŠ Ludbreg, pretežito
od 6. do 8. razreda. S nekima od njih
smo malo i popričali. –Volim košarku i igrati košarku. Već godinama
sam se s njom inficirala kada su ovdje u Ludbregu gostovale hrvatska
i španjolska košarkaška reprezentacija. Željela bi jednom biti popularna kao Dario Šarić. Moj bi otac
zasigurno bio ponosan da netko
nastavlja njegovim stopama – kaže
Tonka, učenica 8. razreda i još jedan
sportski primjer da jabuka ne pada
daleko od stabla. Da, tata će biti ponosan. Osim Tonke i Roline, tu su
Pamela, Ana i još mnoge zaigrane
cure kojima je omogućeno, zasad u
maloj dvorani, da se bave sportom
Završena brdska liga
U organizaciji Biciklističkog kluba Ludbreg tijekom
ljeta odvijala se brdska liga,
natjecanje s ukupno četiri kola. Start i cilj utrka bili
su na ludbreškom Otoku
mladosti, a staza je vodila
ludbreškim
vinogorjem.
Nedavno su proglašeni
pobjednici po kategorijama. U kategoriji kadeta
najbolji je bio Antonio Kovaček, a najbolji junior je
Dario Juran. Kod seniora
pobjednik je bio Roman
Čotra, a kod žena najbolja je bila Željka Hlebec.
Zanimljivo natjecanje ludbreški biciklistički klub
organizirao je pod pokroviteljstvom prodavaonice
bicikala i biciklističke opreme 'STIB' iz Ludbrega. (ah) Dario Juran i Roman Čotra
igram za školu kod mojeg omiljenog
nastavnika Tomice Letine. Nadam
se da će ovaj sport zaživjeti kod nas.
Tko zna možda jednom postanem
reprezentativka. Bila bi jako ponosna da se to ostvari – kaže mlada
Ludbrežanka Rolina Ljekaj, učenica
7. razreda.
Marljivo trenira i Tonka Jerbić, nadamo se buduća košarkašica što uopće ne bi bilo čudno. Naime, Tonka je
kćerka poznatog košarkaša i novinara:
-Godinama volim košarku, igram
je s velikim zadovoljstvom. Dodatno
koji neizmjerno vole.
Zainteresirane cure mogu se priključiti treninzima koji se priređuju
dvaput tjedno, a poziv je otvoren i
dječacima. Što je još ljepše, nema
članarine, oprema će stići, a tu je i
suradnja sa zagrebačkim velikanom
KK 'Cedevita'. Da, cure su besplatno dobile jedan specijalizirani košarkaški list. U doba kada je gotovo
popuno zamro ženski sport u Ludbregu ovo je veliki potez. Ovo nema
cijenu. Svaka čast KK 'Grafičar'.
N. Jerbić
Novi napredak tenisača
TK 'Podravina' Ludbreg i ove je
godine svoju kulminaciju događaja,
pa i uspjeha imao u mjesecu kolovozu. Svakako najveći pomak učinjen je
s mlađim naraštajima. Talentirani desetogodišnji Teodor Zlatar ostvario je
rezultat vrijedan divljenja. Uz neizostavnu podršku obitelji bez koje očito
ne ide i uz marljivi rad s ludbreškim
trenerom Dariom Posavcem i Tomislavom Hlubinom iz TK 'Franjo Punčec' iz Čakovca, došao je do naslova na
regionalnom 'Mastersu'. Natjecanje se
odvijalo u osam kola, a sudjelovalo je
30-ak najboljih tenisača starosti do 10
godina iz sjeverozapadne Hrvatske.
Prema dosadašnjim rezultatima Teodor je u Hrvatskoj među 10 najboljih
tenisača svoje dobi. Teodor je osvajanjem regionalnog 'Mastersa' ostvario
plasman na državni 'Masters' gdje je
bio 15. u konkurenciji 21 igrača svoje
dobi. Skromni Teodor za sebe kaže
da bi želio igrati poput Nadala, a nje-
gov ludbreški trener Posavec kaže da
samo treba i dalje intenzivno raditi
5 puta tjedno kombinirajući odlazak
vikendom u Čakovec, pa u tom slučaju uspješna teniska karijera neće
izostati. Iz kluba su nas informirali
da kod njih trenira još 20-ak mladih
tenisača i tenisačica što je vrlo lijepa
brojka i dokaz dobrog i upornog rada
kluba. Naravno, tu su i stariji, seniori i
veterani koji i ove godine rade po zacrtanom planu. Posebno je zanimljiv
bio turnir veterana i seniora 'Ludbreg
open' koji je održan uz manifestaciju „Dani ludbreške Svete Nedjelje“.
Više od 20 parova natjecalo se u veteranskoj i seniorskoj konkurenciji.
Kod veterana prva je bila kombinacija Vurušić-Vurušić koji su svladali
kombinaciju Novak–Novak, koja pak
je osvojila naslov u veteranskoj konkurenciji protiv iznenađujućih finalista Pokosa i Viteza koji su na opće
iznenađenje svih prisutnih u polufi-
Teodor i trener Dario Posavec
nalu svladali kombinaciju Papp-Papp koja se malo potužila na igranje
u praskozorje jer se igralo u 11 sati
(!) ujutro. Vrijedi napomenuti da jedan od najboljih ludbreških tenisača
Dražen Crnković zbog lakše ozljede,
discus hernia, nije nastupio.
Neven Jerbić
Tradicionalni susret veterana
U sklopu manifestacije 'Dani
ludbreške Svete nedjelje' odigran je
tradicionalni međunarodni turnir
nogometnih veterana u organizaciji domaće Podravine. Sudjelovala su četiri veteranska sastava,
a prema očekivanju pobjednički
pehar pripao je veteranskoj reprezentaciji Hrvatske koja je u finalu
bila bolja od ekipe FC 'Videoton'
iz Mađarske. Domaćin Podravina
osvojila je treće mjesto, a četvrta je
reprezentacija slovenskih liječnika.
Za najboljeg igrača proglašen je
Mario Cvitanović iz hrvatske reprezentacije, a za vratara Dražen
Crnković, inače jedan od vratara
veterana Podravine. No, gosti iz
Mađarske doputovali su u Ludbreg
bez vratara, pa je Podravina galantno ponudila pomoć, a sjajnim
obranama Dražen je zaslužio epitet najboljeg.
Uoči turnira, predstavnici ekipa
po tradiciji su zajedno položili vijenac na spomen-obilježje poginulim
i umrlim sportašima ludbreškog
kraja.
Veterani Podravine osvojili su treće mjesto na turniru
Uoči finala reprezentacije i gostiju iz Mađarske
SP O R T
28. rujna 2012.
ŽNS kup
15
Podravina i Zadrugar u polufinalu
Nogometaši Podravine i Zadrugara iz Hrastovskoga ponovno su
u prilici ući u završnicu kup-natjecanja kupa Županijskog nogometnog saveza Varaždin. Naime, oba
naša predstavnika u neizvjesnim
utakmicama su u srijedu 26. rujna
došli do poluzavršnice. U Hrastovskom je Zadrugar s 1:0 dobio
Novog Marofa. U Tuhovcu se ponovila lanjska godina, Podravina je
tek nakon izvođenja 11-eraca sa 4:3
dobila domaćeg Poleta, županijskog
drugoligaša.
Ludbrežani su se opet propisno
namučili u Tuhovcu zahvaljujući sporoj i anemičnoj igri koju su
bezrazložno forsirali kroz sredinu
zgusnute obrane domaćina koji su
to lako zaustavljali. Jedna prečka i rijetko koja prigoda bilo je premalo da
se slome domaćini, pa je polufinale
odlučeno lutrijom 11-teraca u kojoj
je mladi Sačer na vratima Podravine
uspio skinuti zadnji 11-erac kolegi
vrataru Tuhovčana,za gorko slavlje
Podravina se namučila u Tuhovcu, a opet su odlučili penali
Ludbrežana.
U Hrastovskom je u pravom
smislu riječi Zadrugar izborio polufinale. Naime, utakmica je bila
lišena ljepote nogometne igre, a
igralo se vrlo borbeno čvrsto, oštro,
muški. Do kraja prvog dijela nismo
vidjeli niti jednu prigodu, gotovo
ni jedan udarac prema golu. No u
45. minuti odlučio je trenutak inspiracije Roberta Namjesnika kada
je nabacivanje s centra (!) spretno
glavom sproveo u mežu iznenađujućeg vratara Marofa. Ipak, igre
ćemo brzo zaboraviti jer je najvažnije što su naš i predstavnici izborili
polufinale u proljeće. Prije četvrtfinala Podravina je sigurno dobila
Lovci pucali
manje
Lovačko društvo Srnjak iz Ludbrega za Dane Svete nedjelje organiziralo je dvodnevno natjecanje u
gađanju na glinene golubove. Gađalo se pojedinačno i ekipno te rekreativno u maketu trčećeg zeca i u
papirnatu metu zračnom puškom.
Drugog dana, strijelce je dodatno
ometala kiša koja je počela padati
nakon gotovo dva mjeseca suše.
-Natjecalo se 30-ak lovačkih ekipa iz Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije. Rezultati su ove godine bili nešto slabiji
što je izravna posljedica financijske
situacije jer se zbog skupog lovačkog
streljiva manje treniralo. U odnosu
na lani na terasi lovačkog doma bilo
je 30 posto manje ljudi, a isto toliko
manje je bilo onih koji su se okušali u
gađanju makete trčećeg zeca i papirnate mete zračnom puškom – rekao
je lovnik Marijan Margić.
Njegove riječi potvrdili su Slavko
Klekar i Branko Bulf, lovci Srnjaka
koji su kao i lani zapisivali prijavljene strijelce.
- Kao i svake godine počasni gosti
bili su naši prijatelji četiri lovca iz Gline. Došli su s premalo ljudi, pa smo
im ‘posudili’ strijelce da sastave ekipu
koja je nastupila izvan konkurencije,
u disciplini trap. Radi se o disciplini
u kojoj Hrvatska ima olimpijskog
pobjednika Giovanija Cernogorza, a
čiji će uspjeh zasigurno popularizirati ovaj skupi sport. Jer prava profesionalna puška košta preko 100 tisuća
kuna. Situacija je teška, novaca nema
i moramo se snalaziti na razne nači-
Pobjeda plavih “Zadrugara” za polufinale u tvrdoj utakmici
momčad iz Ladanja Donjeg, a Zadrugar također vrlo lako Razvitka
iz Čićkovine, vodeću momčad Prve
ludbreške lige koja se unatoč ulaganjima u pojačanja 'sa strane' nije
uspjela ravnopravno nositi s domaćinima. Zadrugara u polufinalu
očekuju dvoboji protiv Plitvice iz
Gojanca, dok Podravina čeka pobjednika dvoboja Čevo-Ivančica.
Zadrugar u Slunju
Oni su snimali...
mogli uživati i u lovačkim delicijama od divljači, a mnogi su iskoristili
priliku pa su porcije hrane, prvenstveno paprikaš, po pristupačnim
cijenama nosili svojim kućama.
Dražen Vađunec
mah izvagan i uz svjedočanstvo
susjedne ekipe vraćen u ribnjak.
I rukometaši obilježili Svetu
nedjelju RK Ludbreg MB se organizacijom memorijalnog turnira
'Damir Hrastić–Dada' također
pridružio obilježavanju Svete
nedjelje. Na prigodnom turniru
nastupili su mlađi uzrasti kluba, u
seniorskom programu domaćin
je ugostio slovenske drugoligaše
Pomurje i Acront Radgona.
Drmeši’ najbolji u ulovu šarana – Antonio, Zlatko i Ivica
Strelište za trap ludbreškog lovačkog doma
Možda bolji i od Cernogorza
Pitali smo naše strijelce da li su pozvali olimpijskog prvaka Giovanija Cernogorza te da li bi on ovdje lako pobijedio i dobili smo iznenađujući odgovor.
-Unatoč neospornoj klasi, da je na
našem ludbreškom strelištu nastupao
Cernogoraz teško da bi pobijedio neke
naše najbolje strijelce. Naime, mašina
za izbacivanje glinenih golubova iako
je nova i skupa, ne može se regulirati
tako da izbacuje ‘narančaste tanjuriće’ i
nisko, i visoko, i sasvim u stranu. To nije
slučaj na velikim svjetskim natjecanjima kao što su bile i nedavne olimpijske
igre u Londonu gdje je točno određeno kolika je najniža i najviša visina leta
glinenog goluba. Na tim natjecanjima
golub nikada ne izlijeće dvaput na istu
stranu, a ne smije izletjeti niti suviše
ukoso – rekao je Marinko Horvat, ponajbolji ludbreški strijelac, sada član
društva iz Malog Bukovca.
Disciplina u kojoj imamo olimpijsko zlato sve je popularnija
ne. Najboljim pojedincima i ekipama
osigurali smo vrijedne nagrade, donacije naših sponzora kojima zahvaljujemo na pomoći - rekao je Antun
Novota, predsjednik LD Srnjak.
Posjetitelji su, osim u natjecanju,
kraju vjerojatno bilo i odlučujuće. A
ulog za prolaz bio je velik i vrijedan
oko 15.000-20.000 kuna jer nosio je
susret na svom terenu s hrvatskim
prvoligašem. Primjerice, Slunj je za
pobjedu nad Zadrugarom za nagradu dobio megdan sa splitskim Hajdukom. Sama utakmica nije bila bog
zna što, protekla je u borbenom tonu,
ali nažalost nakon pola sata igre na
stadionu „Zubac“ u Slunju, Zadrugar
je jednostavno nestao s terena. Posljedica svega je primljeni pogodak
u zadnjim sekundama utakmice što
je značilo poraz 1:2. Gostovanje u
Slunju s igračima Zadrugara ostat
će nam u sjećanju i po zanimljivom
igralištu, tribinama 'otetih' od kamena i s dvije strane okruženih gustom
šumom. Na žalost domaćina, naši su,
posebno zadnji red, često puta ispucavali loptu izvan terena koristeći
prirodne pogodnosti okoliša, pa je
domaćin ostao barem bez tri lopte. I
povratak se neplanirano odužio zbog
nužne liječničke intervencije jednom
članu naše ekspedicije, pa smo morali zastati u karlovačkoj bolnici, a u
Hrastovsko se stiglo iza ponoći.
Usprkos porazu, ipak je bilo i
malo opuštanja. Primjerice, predsjednik Antonio Štefanek u autobusu je preko mikrofona uputio zahvalu na zalaganju i bodrio momke
da su osvjetlali obraz mještanima od
kojih je njih 50-ak putovalo u Slunj
koji s nadaleko poznatim Rastokama plijeni pažnju brojnih turista.
N. Jerbić
Nogometaši Zadrugara iz Hrastovskoga i ove su godine potvrdili da
su momčad za kup-natjecanja. Prisjetimo se najprije proljeća. Odlučna
utakmica za odlazak u finale Županijskog kupa bila je polufinalna pobjeda
nad Plitvicom iz Gojanca koja je ekipu
iz Hrastovskoga lansirala u finale. To
je ujedno značilo da su 'kauboji' opet
u pretkolu Hrvatskog nogometnog
kupa. U finalu su pred oko čak 3.000
gledatelja na varaždinskom stadionu
poraženi nakon jedanaesteraca od
trećeligaša Ivančice iz Ivanca.
I već tada u autobusu u povratku
kući odmah je počelo razmišljanje
tko će biti protivnik u pretkolu Hrvatskog nogometnog kupa i može li
se izboriti nastavak natjecanja, 16inu finala, što je prije tri godine donijelo i nezaboravno gostovanje zagrebačkog Dinama u Hrastovskom.
Dvije su opcije bile najspominjanije
kao kvalitetne. Možda protivnik s
mora da se malo krajem kolovoza
posjeti neka lijepa turistička destinacija što bi ujedno bila nagrada
igračima. Ili možda neki protivnik
na svojem igralištu protiv kojeg bi
se išlo na pobjedu. Ždrijeb je donio
gostovanje u Slunju kod istoimenog
domaćeg županijskog ligaša.
U takvim susretima najveća je
obostrana nepoznanica snaga suparnika. Evo primjera. Dok su naši
skupljali informacije na razne načine
okolo-naokolo i možda neprovjerene, Slunjani su snimali utakmice
'kauboja' čak tri puta (!!!) što je na
Sport uz Svetu nedjelju
Iznimno atraktivno bilo je na
vodama sportskog ribnjaka u
Ludbregu gdje je ŠRD Ludbreg
u sklopu manifestacije 'Dani ludbreške Svete nedjelje' priredilo
sedmi po redu 'Extreme Carp
Cup', trodnevno natjecanje u
lovu šarana. Pobjeda je ostala u
Ludbregu jer je ekipa 'Dremeš'
u sastavu Zlatko i Ivica Ivanović
i Antonio Horvatić, inače članovi ludbreškog društva, osvojila
prvo mjesto u jakoj konkurenciji od čak 20 ekipa. Oni su ulovili
ukupno 57 komada koji su težili
77,42 kg.
Najveći primjerak ulovljen na
natjecanju uspio je gostu iz Zagreba Matiji Pervanu čiji je šaran
težio 9,7 kg. Sportski ribiči ukupno su na natjecanju ulovili 346
šarana i 7 amura ukupne težine
preko pola tone (!) točnije 567,24
kg. Još je ljepše što je sav ulov od-
16
28. rujna 2012.
Na ludbreškom sportskom ribnjaku
Foto rubrika
za čitatelje
Za rujanski broj evo još
nekoliko fotografija iz foto
teke koju nam je poslao učitelj
Tomica Letina iz Ludbrega. U
rubrici se pridružio i Bruno
Herceg koji nam je još početkom ljeta poslao ovaj noćni
motiv, ali nije bilo prigode
za objavu, eto sve do sada.
Krasan uradak koji zaslužuje
objavu u ovoj rubrici.
Poklonike fotografije pozivamo da nam pošalju svoje
uratke s nekoliko podataka
gdje su i kada snimljene. Jesen
sa svojim čarolijama u prirodi
ŠALJITE FOTKE!
Mjesec pokraj župne crkve (B.Herceg)
pravi je izazov. Fotografije šaljite na:
ludbreske-novine@
pou-ludbreg.hr
Uzbuđeni Rudolf sa svojim kapitalcem neposredno nakon ulova
Rudolfov riblji
životni ulov
U predvečerje jedne rujanske nedjelje nazvao nas je
uzbuđeni glas.
-Imamo veliku zanimljivost za novine. Naš član
ulovil je kapitalca tolstolobika – javio nam je Dražen Filipović iz Ludbrega.
Sretni ribič je Ludbrežanin
Rudolf Vinković koji je doista, ulovio svoj životni ulov,
barem što se riba tiče. On je
na ludbreškom športskom
ribnjaku ulovio sivog tolstolobika dugačkog 123 cm i
teškog 24 kg. Rudolf je član
ludbreškog društva 7 godina
i postupio je po pravilu, te je
o ulovu odmah izvijestio baš
Dražena Filipovića koji je tajnik i ribočuvar, zadužen za
mjerenje i vaganje.
-Krenuo sam u slobodni
ribolov u nedjelju oko 16 sati
i to na kukuruz šećerac. Štap
sam kupio nedavno, na Svetu
nedjelju na štandu kod crkve
za 130 kuna. Možda sam baš
zbog toga ulovio najveću ribu
dosad. Na strunu sam postavio uporedenicu od 16 libri i
udicu veličine broj 2. Prije tri
godine ulovio sam na jezeru
Službeno: 123 cm i 24 kg
HE Dubrava štuku tešku 7
kg, to mi je dosad bio najveći
ulov – veselo nam je pojašnjavao Rudolf.
Tolstolobik kapitalac 'nije
pazio' i zakačio se na udicu
oko 17 sati, a pri izvlačenju
Rudolfu je u pomoć priskočio
Damir Tretinjak s podmetačem kojim su ribu izvukli iz
vode.
-Tolstolobik sivi razlikuje
se od bijelog po trbuhu koji
nema greben, glava mu je
veća, a boja tamnija. Na bokovima ima tamne nepravilne mrlje. Raste brže od bijelog
tolstolobika, a hrani se zooplanktonom i algama. Meso
mu je, kao i kod bijelog, odlično. Domovina mu je Kina, a
Mađarska ga je uvezla 1963.,
pa je tako došao i u naše ribnjake. Mrijesti se pri visokim
temperaturama vode. Za ulov
je potreban vrlo čvrst pribor.
Članovi ŠRD Ludbreg redovito nasađuju njegov mlađ
u našem ribnjaku – rekao je
Dražen Filipović.
Na tolstolobik nema lovostaja, pa je ponosni Rudolf bez
zapreka s ulovom došao kući
već u 18 sati. Unuci Vanja i
Antonio bili su oduševljeni
djedovom lovinom, a djed je
drhtao od uzbuđenja još dok
su ribu vješali na reme.
- Ribljeg mesa bit će dosta
za nas u kući, ali sigurno će
biti dovoljno još i za kćerkinu obitelj i prijatelje - rekao
je Rudolf.
Inače, gotovo na istom
mjestu lani je ulovljen 'rekordni' tolstolobik od 43 kg, pa
je za očekivati da će kod izlaza vode iz ribnjaka u Bednju
ubuduće biti dosta gužve.
Dražen Vađunec
Odmor iznad vode (T.Letina)
?
STARA
ZEMLJIŠNA
MJERA
(1600
HVATA)
PREDSJED.
AKT
ZNAK ZA
HRVATSKOG
VRHOVNE
KEMIJSKI
NOGOMET.
VLASTI,
ELEMENT
SAVEZA
ODLUKA
TORON
(DAVOR)
KUKAC
KORNJAŠ,
KEBAR
MALI
SJ.AMER.
MEDVJED
KITNJASTA
REPA
KOMPOZI –
CIJA OD
VIŠE
VAGONA
?
ZAJEDNICA
EKIPNIH
ŠPORTOVA
KOKTEL OD
2/3 DŽINA
AUSTRIJA
RUKOMETNI
KLUB
TRANSCE –
DENTALNA
MEDITACIJA
NAVLAKA HODANJE U
SASTAVIO:
ISPUNJENA
SNU,
PRILIýNO
ANTUN
SLAMOM, MJESEýAR LAK
GOLUBIû
SLAMNJAýA
STVO
?
?
KISIK
SOUTH
AFRICAN
BREWERIES
---FOKS
(PLES)
DIO GRBA,
UKRAS NA
VRHU
VITEZOVOG
ŠLJEMA
SLUŽI ZA
PUŠENJE,
PUNI SE
DUHANOM
ZBIRKA ZE_MLJOVIDA_
MUSLIMAN –
SKO
MUŠKO IME
AUTO
OZNAKA ZA
SARAJEVO
IVAN
GUNDULIû
NAKUPINE
VODENE
PARE
LJETOPISI
KALIJ
ZVIJER IZ
PORODICE
MAýAKA
?
KONJ U
NAROSNOJ
PJESMI
ŽENSKO
IME
(IZVEDENO
IZ IMENA
MARIJA)
?
JEDINST –
VENA
EURPSKA
VALUTA
(MN.)
VIOLA U
FRANCUS KOJ
ILINIJ
NIŽI TURSKI
PLEMIûI
LIJEVA
PRITOKA
RAJNE
MJESTO U
RUSIJI
IZLAŽENJE,
IZLAZ
IME
HRVATSKE
SLIKARICE
DUJŠIN RIBAR
Ovako izgleda Rudolfov ulov na danjem svijetlu
UBLAŽAVA –
JU UDARCE
U VOŽNJI,
GIBNJI
ZIMZELENO
STABLO,
KEDAR
TONA
JEDNAKI
SAMOGLAS.
DRUGI TON
GLAZBENE
LJESTVICE
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
8
File Size
3 229 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content