Juli, 2013 Impressum Publikacija se izdaje u okviru projekta „Podrška obrazovanju odraslih“ koji predstavlja zajedničku inicijativu Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) i Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC). GIZ podržava njemačku Saveznu vladu pri ostvarenju ciljeva u međunarodnoj saradnji za održivi razvoj. SDC djeluje u okviru Ministarstva vanjskih poslova i koordinira međunarodnu razvojnu saradnju i aktivnosti Švicarske Konfederacije. Stavovi i mišljenja autora izneseni u ovoj publikaciji ne predstavljaju nužno stavove i mišljenja GIZ-a i SDC-a. Izdavač Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH Bonn i Eschborn www.giz.de Sjedište projekta: „Podrška obrazovanju odraslih“ Splitska 7 71000 Sarajevo T +387 33 223 785, 216 162 F +387 33 223 785. 216 162 Naslov publikacije Priručnik za dadilje Partneri Centar za edukaciju i istraživanje NAHLA Udruženje Savršeni krug dvv international- Ured u BiH Autori tekstova Nermina Fočak, Selma Gičević, Mirsada Hadžić, Amina Isanović Hadžiomerović, Sabrija Mehmedović, Gordana Vuković, Kemal Pilav Urednica Amina Isanović Hadžiomerović Štampa AMOS GRAF Fotografije FreeDigitalPhotos.net, Sabrija Mehmedović i Gordana Vuković Mjesto i godina izdavanja Sarajevo, juli 2013. SADRŽAJ Ako ste odlučili biti dadilja, potrebno je da znate......................................................................................................................7 Očekivanja roditelja ....................................................................................................................................................................8 Očekivanja dadilje ........................................................................................................................................................................9 Osvijestite vaš odgojni stil .............................................................................................................................................................11 Uspostavljanje kontakta sa djetetom ...........................................................................................................................................13 Dnevni plan aktivnosti – vodič u vašem radu ...........................................................................................................................14 Priprema zajedničkog plana aktivnosti .................................................................................................................................15 I. RAZVOJ U PREDŠKOLSKOM PERIODU Obilježja razvoja predškolskog djeteta .............................................................................................................18 Dijete u dobi do 2 godine .................................................................................................................................18 Dijete u dobi od 2 do 3 godine ........................................................................................................................19 Dijete u dobi od 4 do 5 godina .........................................................................................................................20 Dijete u dobi od 5 do 6 godina .........................................................................................................................21 Emocionalni i socijalni razvoj djeteta predškolskog perioda ....................................................................22 Vježbe za podsticanje emocionalnog i socijalnog razvoja djeteta ................................................................24 Razvijanje empatije ..............................................................................................................................................25 Podsticanja intelektualnog razvoja djeteta ................................................................................................27 Razvijanje mašte .........................................................................................................................................................28 Vježbe za razvijanje kreativnosti i mašte ........................................................................................................29 Dijete i igra ..................................................................................................................................................................30 Uloga dadilje u igri djeteta ....................................................................................................................................31 Primjeri igara ...........................................................................................................................................................32 Izbor igračke u skladu sa razvojnim potrebama djeteta ...................................................................................33 Komunikacija sa djetetom ......................................................................................................................................35 Komunikacijske tehnike ...................................................................................................................................36 Šta sa konfliktima? .............................................................................................................................................38 II. OBLIKOVANJE SIGURNOG OKRUŽENJA ZA DIJETE I NJEGA DJETETOVOG ZDRAVLJA Razvijanje osnovnih higijenskih navika ..............................................................................................................41 Pranje ruku ..........................................................................................................................................................41 Njegovanje usne šupljine i zubića ..................................................................................................................42 Navikavanje djeteta na korištenje sanitarnog čvora ....................................................................................43 Sigurnost djeteta u kući i vani .............................................................................................................................44 Kako prepoznati promjene u djetetovom zdravlju .........................................................................................46 Simptomi specifičnih dječijih bolesti ..................................................................................................................48 Pružanje prve medicinske pomoći .....................................................................................................................49 Kako izmjeriti tjelesnu temperaturu djeteta ......................................................................................................52 III. PRAVILNA ISHRANA DJETETA Šta je potrebno znati o pravilnoj ishrana djece? .....................................................................................55 Osnove hemijskog sastava hrane ......................................................................................................................55 Priprema jelovnika u skladu sa sezonskim voćem i povrćem .....................................................................60 Osnove i principi zdrave ishrane beba .............................................................................................................62 Upute za uvođenje dohrane .............................................................................................................................62 Osnove i principi zdrave ishrane djece predškolskog uzrasta ..........................................................64 Primjer sedmičnog jelovnika za djecu predškolskog uzrasta ..................................................................65 Razvijanje navika zdrave ishrane ........................................................................................................................66 Priprema higijenski i zdravstveno ispravne hrane ........................................................................................67 Ishrana djeteta u stanju bolesti ......................................................................................................................68 LITERATURA ...............................................................................................................................................................................69 PRILOZI ...........................................................................................................................................................................................71 Obrazac za bilježenje zapažanja o djetetu .......................................................................................................72 Namirnice i vrste hrane koje treba izbjegavati u ishrani djece ..................................................................76 Okvirna tablica uvođenja dohrane .....................................................................................................................77 Ishrana djece predškolskog uzrasta po grupama namirnica ........................................................................78 Popis tabela i grafičkih prikaza Prikaz 1: Elementi komunikacije sa roditeljima na početku preuzimanja uloge dadilje .............................................................8 Prikaz 2: Paleta očekivanja roditelja od dadilje ..................................................................................................................................8 Prikaz 3: Dnevni plan aktivnosti .......................................................................................................................................................16 Prikaz 4: Struktura „ja“ poruke .........................................................................................................................................................36 Tabela 1: Situacije koje otežavaju rad dadiljama .............................................................................................................................10 Tabela 2: Skala procjene odgojnog stila dadilje ...............................................................................................................................12 Tabela 3: Igre i igračke u skladu sa dobi djeteta ............................................................................................................................34 Tabela 4: Primjeri pozitivnih i negativnih poruka u odgojnom djelovanju ................................................................................37 Tabela 5: Skala procjene spremnosti za prestanak nošenja pelena ..............................................................................................43 Tabela 6: Obezbjeđivanje sigurnog okruženja za dijete ................................................................................................................45 Tabela 7: Upotreba lijekova različitog oblika ...................................................................................................................................53 Tabela 8: Prikaz vitamina ....................................................................................................................................................................58 Tabela 9: Namirnice koje predstavljaju dobar izvor nutritijenata u ishrani djece ......................................................................59 Tabela 10: Sezonsko voće i povrće ...................................................................................................................................................61 Tabela 11: Primjer rasporeda obroka djeteta 7/8-24 mjeseca ......................................................................................................63 Ako Ako Akoste steodlučili odlučilibiti bitidadilja, dadilja,potrebno potrebnoje daznate znate znate ste odlučili biti dadilja, potrebno jejeda da znate... Dadilja Dadilja Dadilja je,je,je, prije prije prije svega, svega, svega, odgajateljica odgajateljica odgajateljica djeteta djeteta djetetasasa sakojom kojom kojomdijete dijete dijeteprovodi provodi provodi veliki veliki veliki dio diodio vremena. vremena. vremena. Od OdOd dadilje dadilje dadilje sesese očekuje očekuje očekuje da dada osmišljenim osmišljenim osmišljenim aktivnostima aktivnostima aktivnostimadjeluje djeluje djelujeodgajajuće odgajajuće odgajajućei i i tako tako tako podstiče podstiče podstiče prirodnu prirodnu prirodnu radoznalost radoznalost radoznalost djeteta. djeteta. djeteta.Stoga Stoga Stogajeje jeod ododizuzetne izuzetne izuzetne važnosti važnosti važnosti da dada dadilja dadilja dadilja posjeduje posjeduje posjeduje određena određena određena pedagoško-psihološka pedagoško-psihološka pedagoško-psihološka znanja znanja znanja oo o djeci djeci djeci i i i odgojnim odgojnim odgojnim aktivnostima aktivnostima aktivnostima koje koje koje sesese mogu mogu mogu provoditi provoditi provoditi sasanjima. sa njima. njima. Kao Kao Kao i i uui svakom usvakom svakom poslu, poslu, poslu, i i uui poslu uposlu poslu profesionalne profesionalne profesionalne dadilje dadilje dadilje postoje postoje postoje određena određena određenapravila pravila pravilakoja koja kojaolakšavaju olakšavaju olakšavaju obavljanje obavljanje obavljanje zadataka zadataka zadataka koje koje koje taj tajtaj posao posao posao predviđa. predviđa. predviđa. UU poslu Uposlu poslu dadilje dadilje dadilje veoma veoma veoma jeje važno jevažno važno biti bitibiti svjestan svjestan svjestan očekvanja očekvanja očekvanja porodice porodice porodice ii i potreba potreba potreba djeteta. djeteta. djeteta. Od OdOd ovih ovih ovih elemenata elemenata elemenata zavisit zavisit zavisit ćećekvalitet ćekvalitet kvalitet komunikacije komunikacije komunikacije na nana realaciji realaciji realaciji dadilja-porodica. dadilja-porodica. dadilja-porodica. Kvalitet Kvalitet Kvalitet komunikacije komunikacije komunikacije između između između tetedvije tedvije dvije strane strane strane direktno direktno direktno djeluje djeluje djeluje na nana zadovoljstvo zadovoljstvo zadovoljstvo dadilje, dadilje, dadilje, povjerenje povjerenje povjerenje porodice porodice porodice uudadilju dadilju u dadilju ii i uspješan uspješan uspješan odgojni odgojni odgojni rad radrad sasadjetetom. sa djetetom. djetetom. Za ZaZa jasnoću jasnoću jasnoću komunikacije komunikacije komunikacije sasaroditeljima, sa roditeljima, roditeljima, važno važno važno jejepostaviti je postaviti postaviti odgovarajuća odgovarajuća odgovarajuća pitanja pitanja pitanja koja koja koja ćećedati će dati dati početni početni početni uvid uvid uvid uuočekivanja očekivanja u očekivanja i izahtjeve zahtjeve i zahtjeve roditelja roditelja roditelja prema prema prema vama vama vama (Lafortune, (Lafortune, (Lafortune, 2012: 2012: 2012: 78). 78). 78). Dadilja Dadilja Dadilja jejeosoba jeosoba osoba koja koja koja sesese brine brine brine oodjetetu, djetetu, o djetetu, najčešće najčešće najčešće uudomu udomu domu porodice porodice porodice kojoj kojoj kojoj pripada pripada pripada dijete. dijete. dijete. Posao Posao Posao dadilje dadilje dadilje nije nije nije samo samo samo „čuvanje“ „čuvanje“ „čuvanje“ djeteta, djeteta, djeteta, kako kako kako seseto se točesto to često često kaže. kaže. kaže. Osnovi Osnovi Osnovi zadatak zadatak zadatak dadilje dadilje dadilje jeste jeste jeste da dada brine brine brine da dada dijete dijete dijete ima ima imasigurnu, sigurnu, sigurnu,zdravu, zdravu, zdravu, brižnu, brižnu, brižnu, podržavajuću podržavajuću podržavajuću ii i edukativnu edukativnu edukativnu sredinu. sredinu. sredinu. Dadilja Dadilja Dadiljasvojim svojim svojimradom radom radom podstiče podstiče podstiče pravilan pravilan pravilan rast rast rast ii i razvoj razvoj razvoj djeteta. djeteta. djeteta. •• • Da DaDa liliroditelji roditelji li roditelji djetetu djetetu djetetu dozvoljavaju dozvoljavaju dozvoljavaju dadada seseigraju seigraju igraju vani? vani? vani? Da DaDa lili postoje lipostoje postoje neki neki neki posebni posebni posebni zahtjevi zahtjevi zahtjevi uu pogledu upogledu pogledu druženja druženja druženja sasavršnjacima? sa vršnjacima? vršnjacima? •• • Da DaDa lilijejelidjetetu jedjetetu djetetu dozvoljeno dozvoljeno dozvoljeno gledati gledati gledati televiziju, televiziju, televiziju, igrati igrati igrati sese videoigrica sevideoigrica videoigrica ii i sl.? sl.?sl.? Koliko Koliko Koliko dugo? dugo? dugo? •• • Postoje Postoje Postojelili neki lineki nekiprogrami programi programikoje koje koje dijete dijete dijete nenesmije ne smije smije gledati? gledati? gledati? •• • Koju Koju Kojuvrstu vrstu vrstuhrane hrane hranedijete dijete dijetesmije smije smije uzimati uzimati uzimati zazaručak za ručak ručak i iužinu? užinu? i užinu? Korisno Korisno Korisno jejeznati je znati znati Kako Kako Kako možete možete možete kontaktirati kontaktirati kontaktirati roditelje roditelje roditelje iliilidruge ilidruge druge članove članove članove porodice porodice porodice uuslučaju uslučaju slučaju potrebe potrebe potrebe (zapisati (zapisati (zapisati broj broj broj telefona telefona telefona svih svih svih članova članova članova porodice) porodice) porodice) UUslučaju U slučaju slučaju potrebe, potrebe, potrebe, kome kome kome sesemožete se možete možete obratiti obratiti obratiti uususjedstvu susjedstvu u susjedstvu Tačnu Tačnu Tačnu adresu adresu adresu stana/kuće stana/kuće stana/kuće uukojoj kojoj u kojoj sesenalazite se nalazite nalazite Broj Broj Broj telefona telefona telefona hitnih hitnih hitnih službi službi službi (hitne (hitne (hitne pomoći, pomoći, pomoći, vatrogasaca, vatrogasaca, vatrogasaca, policije) policije) policije) Broj Broj Broj telefona telefona telefona porodičnog porodičnog porodičnog liječnika liječnika liječnika Da DaDa lilijeje lidijete je dijete dijete alergično alergično alergično na naneku na neku neku supstancu supstancu supstancu (hranu, (hranu, (hranu, lijek lijek lijek i isl.) sl.) i sl.) 7 Očekivanja roditelja Biti dadilja znači jednim dijelom pripadati porodici iz koje dijete dolazi i biti dio odgajateljskog tima koji radi za dobrobit djeteta. Uspjeh tima počiva na uspješnoj komunikaciji između njegovih članova. OČEKIVANJA RODITELJA POTREBE DJETETA Uspješna komunikacija počiva na jasno izrečenim očekivanjima i dogovorenim zajedničkim ciljevima. Roditeljima je potreban osjećaj sigurnosti i uvjerenje da sve što činite činite za dobrobit djeteta i u dogovoru sa njima. Postoje slučajevi kada dadilja bolje poznaje trenutnu situaciju djeteta od njegovih/njenih roditelja zato što provodi više vremena sa djetetom. Međutim, i u takvim situacijama poželjno je da dadilja ne donosi odluke samostalno bez konsultacije sa roditeljom. DJELOVANJE DADILJE DOGOVORENI CILJEVI SA RODITELJIMA Prikaz 1: Elementi u komunikaciji sa roditeljima na početku preuzimanja uloge dadilje Istraživanja (Murkoff & Mazel, 2004) su dala uvid u osobine koje roditelji najviše cijene kod dadilje. • Tačnost – kašnjenje dadilje može dovesti do kašnjenja svih članova porodice na njihove obaveze (roditelja na posao, starije djece u školu i sl.) • Edukativne aktivnosti – roditelji očekuju da dadilja djeluje podržavajuće i podsticajno za djetetov rast i razvoj. Očekuju da umije osmisliti kreativne, maštovite i korisne aktivnosti za dijete. • Pridržavanje dogovora i uputa – potrebno je sa roditeljima dogovoriti obim posla za koji je dadilja zadužena, obim odgovornosti i aktivnosti koje treba provoditi sa djetetom. Obavljanje više posla mimo dogovorenog (npr. održavanje higijene stana ili pripremanje obroka za cijelu porodicu) često ne donosi veću zaradu, a dadilji oduzima vrijeme koje bi trebala provesti u radu sa djetetom. • IZBJEGAVANJE PRIVATNIH POSJETA TAČNOST FLEKSIBILNOST EDUKATIVNE AKTIVNOSTI Poštivanje privatnosti porodice – roditelji ne vole da se sadržaji o djeci ili porodici prenose u javnost, na bilo koji način (kroz prepričavanje događaja iz porodice, objavljivanjem fotografija i snimaka putem interneta, društvenih mreža i sl.). OČEKIVANJE RODITELJA PRIDRUŽIVANJE DOGOVORA I UPUTA PROFESIONALNOST POŠTIVANJE PRIVATNOSTI PORODICE Prikaz 2: • Profesionalnost – u ovom poslu je veoma Prikaz 2: Paleta očekivanja roditelja od tanka linija između privatnog i dadiljeod dadilje Paleta očekivanja roditelja profesionalnog. Dadilja jednim dijelom pripada porodici u kojoj radi, živi sa njom i često je doživljava kao svoj drugi dom. Sa druge strane, pofesionalnost traži distancu prema vlastitim emocijama u trenucima kada je potrebno donositi racionalne zaključke. U smislu profesionalnosti, roditelji očekuju od dadilje da odgovorno i stručno obavlja aktivnosti sa djetetom (da ništa ne prepušta slučaju) i da poznaje granice svojih odgovornosti. • Izbjegavanje privatnih posjeta – porodica u kojoj dadilja radi predstavlja njeno radno mjesto. Roditelji u većini slučajeva ne vole da dadilje primaju privatne goste za vrijeme radnog vremena. Ukoliko se pojavi potreba za sličnom posjetom, neophodno je na vrijeme dogovoriti se sa roditeljima. 8 Cilj Ciljranog ranogodgoja odgoja––provjerite provjeritešta štaočekujete očekujeteod odsebe sebe Dadilja Dadiljauuodređenom određenomdijelu dijeluvremena vremenazamjenjuje zamjenjujeroditelje roditeljeuuobavljanju obavljanjunjihove njihoveodgojne odgojneuloge ulogei itako takopostaje postaje značajan značajandio dioranog ranogodgajanja odgajanjadjeteta. djeteta.Stoga Stogajejevažno važnozapitati zapitatiseseštaštajejetotociljciljodgoja? odgoja? Istraživači Istraživačisusuizdvojili izdvojilitritriuniverzalna univerzalnacilja ciljaodgoja odgojadjeteta djetetakoji kojiseseodvija odvijauuokrilju okriljuporodice porodice(prema (premaPašalić Pašalić Kreso, Kreso,2012: 2012:164): 164): 1.1. kontrola kontrolai iregulacija regulacijadjetetovog djetetovogponašanja ponašanja––razumijevanje razumijevanjei ikorigovanje korigovanjedjetetovih djetetovihneželjenih neželjenih impulsa impulsa 2.2. socijalizacija socijalizacijakao kaoprihvatanje prihvatanjepostojećih postojećihdruštvenih društvenihnormi normiponašanja, ponašanja,alialii ikao kaoobnova obnovai i razvoj razvojdruštva društva 3.3. personalizacija personalizacija –– promocija promocija ličnog ličnog rasta rasta i i razvoja razvoja svakog svakog djeteta djeteta kroz kroz doprinos doprinos razvoju razvoju njenih/njegovih njenih/njegovihpotencijala potencijala(usvajanje (usvajanjeznanja, znanja,vještina, vještina,navika, navika,motiva, motiva,želja) želja) Očekivanja Očekivanjadadilje dadilje Prihvatanje Prihvatanjenove noveuloge uloge––ko kosam samjaja? ? Posao Posao dadilje dadilje znači znači prihvatanje prihvatanje jedne jedne važne važne uloge uloge –– uloge uloge odgajateljice. odgajateljice.Svaka Svakauloga ulogapredstavlja predstavljajedan jedandio dioidentiteta identitetaosobe, osobe, jedan jedandio dioodgovora odgovorananapitanje pitanjekokosam samja?ja? Proces Proces prihvatanja prihvatanja nove nove uloge uloge često često jeje praćen praćen pozitivnim pozitivnim i i negativnim negativnimdoživljajima. doživljajima.UUliteraturi literaturi(Weiner, (Weiner,1991 1991prema premaBašić Bašić etetal., al.,1998: 1998:26-27) 26-27)sesegovori govorioonekoliko nekolikofaza fazaprocesa procesaprihvatanja prihvatanja profesionalne profesionalneuloge ulogei profesionalnih i profesionalnihvještina: vještina: 1.1. faza faza––raste rastesvijest svijestoosebi, sebi,javlja javljasesepotreba potrebazazapromjenom promjenom i prilagođavanjem, i prilagođavanjem,što štodovodi dovodido dotrenutne trenutneuznemirenosti uznemirenosti 2.2. faza faza––osoba osobapostaje postajesvjesna svjesnašta štasesetotood odnje njeočekuje. očekuje. Traga Tragazazamodelima modelimaponašanja ponašanjakoji kojićećejojjojpomoći pomoćidadaispuni ispuni očekivanja očekivanja 3.3. faza faza––osoba osobapočinje počinjesvoju svojusituaciju situacijurazumijevati razumijevatina nanov nov način. način.Još Jošuvijek uvijekneneosjeća osjećadadaupravlja upravljasituacijom situacijomzato zatošto štosese neneosjeća osjećadovoljno dovoljnokompetentnom kompetentnomuunovoj novojulozi ulozi 4.4. faza faza –– stiče stiče sese osjećaj osjećaj ovladanosti ovladanosti situacijom, situacijom, osjećaj osjećaj kompetentnosti kompetentnosti 5.5. faza faza––postoji postojirazvijena razvijenasposobnost sposobnostdjelovanja djelovanjai ivladanja vladanja različitim različitimsituacijama situacijamakoje kojenova novauloga ulogadonosi donosi Imajući Imajućiuuvidu vidunavedeno, navedeno,pratite pratitevlastiti vlastitirazvoj razvojuuulozi ulozi dadilje. dadilje.Šta Štazapažate? zapažate? 9 Ključ Ključ uspješne uspješne komunikacije komunikacije predstavlja predstavlja uvažavanje uvažavanje potreba potreba strana stranauključenih uključenihuukomunikaciju. komunikaciju. Za Za svaku svaku osobu osobu koja koja odluči odluči postati postatidadilja dadiljaneophodno neophodnojejedada najprije najprijeosvijesti osvijestisvoju svojuulogu, ulogu,dada sagleda sagleda koje koje susu toto prednosti, prednosti, a a koji kojinedostaci nedostaciposla poslakoji kojiobavlja obavljai i dada osvijesti osvijesti šta šta jeje toto sve sve čini čini sretnom sretnomuuulozi ulozidadilje. dadilje. Na Na tom tom putu putu sticanja sticanja ličnog ličnog zadovoljstva zadovoljstva ii uspješnog uspješnog djelovanja, djelovanja, dadilje dadilje imaju imaju svoja svoja očekivanja. očekivanja. No, No, često često tata očekivanja očekivanjanenebivaju bivajuispunjena, ispunjena,a a ponekad ponekad roditelji roditelji nisu nisu spremni spremni obratiti obratiti pažnju pažnju nana očekivanja očekivanja dadilje dadiljei njene i njenepotrebe. potrebe. Slijedi Slijedi nekoliko nekoliko prijedloga prijedloga dadiljama dadiljamašta štaučiniti učinitiuuslučajevima slučajevima dadaroditelji roditeljisvojim svojimpostupcima postupcimai i odlukama odlukamanenepokazuju pokazujudovoljno dovoljno razumijevanja razumijevanjaprema premaljudima. ljudima. ŠTA URADITI Više obaveze od dogovorenih • • • Prekovremeni rad • • • Kašnjenje isplate • Na početku dogovoriti sva očekivanja i obaveze koje porodica ima od dadilje. Kasnije je moguće pozvati se na dogovoreno. Ukoliko je dogovor na početku izostao, čim primijetite da niste u mogućnosti kvalitetno odgovoriti obavezama koje dobivate, tražite razgovor sa roditeljima. Važno je razgovor planirati u prikladno vrijeme (početak i kraj radnog vremena mogu biti stresni – zbog žurbe i umora). Često će se dešavati da dadilja ostaje duže od dogovorenog radnog vremena. To je sasvim uobičajen sastavni dio posla dadilje, budući da roditelji često ostaju na poslu duže od zvaničnog radnog vemena. Planirajte fleksibilniji vremenski okvir, kako biste bili spremni ostati duže ukoliko Vas porodica treba. • Ukoliko i samim roditeljima plata kasni, onda je donekle opravdano da nisu u mogućnosti platiti dadilji njene usluge. Ukoliko to nije slučaj, onda se preporučuje da dadilja razgovara sa roditeljima. Nedostatak poštovanja roditelja prema dadilji Videonadzor • • Ne trpiti nepoštovanje i uvrede. Jasno staviti do znanja koje oblike ponašanja doživljavate kao uvredu. • Prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka porodica je dužna najaviti instaliranje videonadzora u kući u kojoj će dadilja brinuti o djetetu. Briga o više djece istovremeno • Dadilje koje se brinu o djeci u porodicama gdje starije dijete ide u školu ili vrtić često se brinu i o drugom djetetu. U nekim porodicama to se dešava samo u slučaju bolesti djeteta, a u nekima i mnogo češće. U tom slučaju dadilja radi sa dvoje djece. Roditeljima se, u ovom slučaju, preporučuje da budu fleksibilniji, te da nagrade trud i zalaganje dadilje. • • Tabela 1: Situacije koje otežavaju rad dadiljama 10 Osvijestite Osvijestitevaš vašodgojni odgojnistil stil Odgojni Odgojnistilstilpredstavlja predstavljaemocionalni emocionalnikontekst kontekstunutar unutarkojeg kojegseseostvaruje ostvaruje interakcija interakcijadjeteta djetetai iodgajatelja. odgajatelja.Čine Činegagaodređeni određenipostupci, postupci,ponašanja, ponašanja, način načinkomunikacije, komunikacije,nivo nivozahtjeva zahtjevai ikontrole kontrolekoje kojeodgajatelj odgajateljpostavlja postavlja pred preddijete dijeteteteemocionalna emocionalnatoplina toplina(prema (premaRaboteg-Šarić Raboteg-Šarićetetal.,al.,2011: 2011:384). 384). UUliteraturi literaturisesenajčešće najčešćespominju spominjučetiri četiriodgojna odgojnastila stila(Baumrind, (Baumrind,1991; 1991; Maccoby Maccobyi Martin, i Martin,1983): 1983): 1.1. 2.2. 3.3. 4.4. autoritativni autoritativniodgajatelji odgajatelji autoritarni autoritarniodgajatelji odgajatelji permisivni permisivni(popustljivi) (popustljivi)odgajatelji odgajatelji nezainteresovani nezainteresovaniodgajatelji. odgajatelji. Autoritativni Autoritativniodgajatelj odgajatelj– –fleksibilan fleksibilanu upristupu, pristupu,ostavlja ostavljadjetetu djetetuslobodu, slobodu,aliali jasno jasnodefiniše definišepravila pravilai granice i graniceponašanja. ponašanja.Ovi Oviodgajatelji odgajateljiuvažavaju uvažavajupotrebe potrebe djece djecei njihovo i njihovomišljenje. mišljenje.Pažljivo Pažljivooblikuju oblikujuzahjeve zahjeveprema premamogućnostima mogućnostimai i uzrastu uzrastudjeteta. djeteta.Zahtjevi Zahtjevidjetetu djetetudjeluju djelujuostvarivi ostvarivii omogućavaju i omogućavajumu mudadagradi gradi samopouzdanje samopouzdanjei samopoštovanje. i samopoštovanje. Autoritarni Autoritarni odgajatelj odgajatelj – – postavlja postavlja mnogo mnogo pravila, pravila, očekuje očekuje striktno striktno pokoravanje, pokoravanje,rijetko rijetkoiliilinikada nikadaobjašnjava objašnjavadjetetu djetetuzašto zaštoje jeneophodno neophodno prihvatiti prihvatitipravila. pravila.Često Čestoprimjenjuje primjenjujekazne kaznei izabrane zabrane(„Ako („Akototoneneuradiš, uradiš, nećeš nećešdobiti...“). dobiti...“). Popustljivi Popustljiviodgajatelj odgajatelj– –pruža pružamnogo mnogotopline, topline,alialinema nemajasnu jasnuviziju vizijuštaštaželi želi postići postićiu usvom svomodgojnom odgojnomradu. radu.Djetetu Djetetupostavlja postavljamalo malozahtjeva, zahtjeva,izbjegava izbjegava zabrane zabranei uskraćivanja. i uskraćivanja.Često Čestonema nemajasna jasnapravila pravilaninigranice. granice. Nezainteresovan Nezainteresovanodgajatelj odgajatelj– –uglavnom uglavnompritisnut pritisnutličnim ličnimproblemima, problemima, poklanja poklanjamalo malovremena vremenadjetetu. djetetu.Djeluje Djelujepopustljivo, popustljivo,bez bezkontrole kontrolei zahtjeva. i zahtjeva. Prije Prijepočetka početkaangažmana angažmanadadilje dadilje zazaodređeno određenodijete, dijete,vlo vloje jevažno važno dadaosvijestite osvijestitesvoj svojodgojni odgojnistil, stil, promislite promislite o o usklađenosti usklađenosti vaše vaše ličnosti ličnostii ipostupaka postupakasasaličnošću ličnošću samog samogdjeteta. djeteta.Stoga Stogaje jekorisno korisno uraditi uraditikratku kratkuprocjenu procjenuodgojnog odgojnog stila stila(vidjeti (vidjetiTabelu Tabelu2).2). Roditeljima Roditeljima sese također također preporučuje preporučujedadaprovjere provjereodgojni odgojni stilstil osobe osobe koju koju namjeravaju namjeravaju angažovati angažovati kao kao dadilju. dadilju. UU tutu svrhu svrhumogu mogukoristiti koristitidatu datutabelu, tabelu, s s tim tim dada nana početku početku svake svake tvrdnje, tvrdnje,umjesto umjestosmatram, smatram,navedu navedu iskaz iskazočekujem očekujemda... da... Istraživanja Istraživanjaukazuju ukazujudadaautoritativni autoritativnistilstildaje dajenajbolje najboljerezultate. rezultate. Djeca Djecačijičijisusuroditelji roditeljiprimjenjivali primjenjivaliovaj ovajstilstilu uadolescenciji adolescencijipokazala pokazalasususesekao kao „vesela, „vesela,društveno društvenoodgovorna, odgovorna, samopouzdana, samopouzdana,spremna spremnadadauče učei sarađuju.“ i sarađuju.“(prema (premaPašalić PašalićKreso, Kreso,2012: 2012:239) 239) 11 slažem se potpuno se slažem 7. 8. djelomično se slažem 3. 4. 5. 6. Smatram da sam brižna odgajateljica koja djetetu pruža mnogo topline. Smatram da je za uspješno odgojno djelovanje dovoljno voljeti djecu, ostalo dolazi samo po sebi. Smatram da sam odgajateljica koja djeci ne pokazuje svoja osjećanja. Očekujem da se djeca bezuslovno pridržavaju pravila. Preferiram prepuštanje odgovornosti djeci. Smatram da sam zahtjevna odgajateljica, ali i da je djeci jasno koji su moji zahtjevi. Smatram da sam popustljiva odgajateljica koja ne voli kontrolu. Smatram da djeci treba dati potpunu slobodu u ponašanju. ne slažem se 1. 2. potpuno se ne slažem Tvrdnje 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 1 1 1 1 2 2 2 2 3 3 3 3 4 4 4 4 5 5 5 5 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 Tabela 2: Skala procjene odgojnog stila dadilje. 1 Tvrdnje u kojima imate najveći zaokružen broj predstavljaju pokazatelj vašeg dominatnijeg stila; - 1 tvrdnje 1 i 2 uglavnom predstavljaju popustljivi stil tvrdnje 3 i 4 uglavnom predstavljaju autoritarni stil tvrdnje 5 i 6 uglavnom predstavljaju autoritativni stil tvrdnje 6 i 7 uglavnom predstavljaju nezainteresovani stil. Instrument konstruisala A. Isanović Hadžiomerović za potrebe projekta Edukacija profesionalnih dadilja. 12 Uspostavljanje Uspostavljanjekontakta kontaktasasadjetetom djetetom Djeca Djeca Djeca otvoreno otvoreno otvoreno pokazuju pokazuju pokazuju prihvatanje prihvatanje prihvatanje ili ili odbijanje odbijanje ili odbijanje kontakta kontakta kontakta sa sa osobom. sa osobom. osobom. Prema Prema Prema osobama osobama osobama koje kojekoje ulijevaju ulijevaju ulijevaju sigurnost, sigurnost, sigurnost, pružaju pružaju pružaju ljubav ljubav ljubav ii pažnju, pažnju, i pažnju, te te te omogućavaju omogućavaju omogućavaju da da ostvare ostvare da ostvare svoja svoja svoja interesovanja, interesovanja, interesovanja, djeca djeca djeca razvijaju razvijaju razvijaju privrženost. privrženost. privrženost. Suprotna Suprotna Suprotna tome tome tome je je odbijanje, odbijanje, je odbijanje, koje kojekoje proizlazi proizlazi proizlazi iz iz straha straha iz straha od od nepoznatog. od nepoznatog. nepoznatog. To To To se se se dešava dešava dešava kada kadakada djeca djeca djeca uu susretu susretu u susretu sa sa nepoznatim nepoznatim sa nepoznatim osobama osobama osobama pokazuju pokazuju pokazuju znakove znakove znakove straha straha straha odvajanja odvajanja odvajanja od od roditelja roditelja od roditelja (česta (česta (česta pojava pojava pojava pri pri polasku pri polasku polasku djeteta djeteta djeteta uu vrtić). vrtić). u vrtić). Prednost Prednost Prednost uu poslu poslu u poslu dadilje dadilje dadilje je je uujetome tome u tome što što što dijete dijete dijete ii dadilja dadilja i dadilja borave borave borave uu djetetovom djetetovom u djetetovom domu, domu, domu, uu njemu/njoj njemu/njoj u njemu/njoj poznatom poznatom poznatom okruženju okruženju okruženju uu kojem kojem u kojem se se osjeća osjeća se osjeća sigurno sigurno sigurno ii lijepo. lijepo. i lijepo. Proces Proces Proces uspostavljanja uspostavljanja uspostavljanja kontakta kontakta kontakta sa sa djetetom djetetom sa djetetom zavisit zavisit zavisit će će od od će osobina osobina od osobina ličnosti ličnosti ličnosti dadilje, dadilje, dadilje, ali ali ali ii od odi od djetetovog djetetovog djetetovognačina načina načina odgovaranja odgovaranja odgovaranjauu ususretu susretu susretusa sa sa nepoznatim nepoznatim nepoznatimosobama. osobama. osobama.Pri Pri Pri tome tome tomeje je jenaročito naročito naročitovažan važan važan pristup pristup pristupdadilje, dadilje, dadilje,koji kojikojibi bi bi trebalo trebalo trebalo da da da je je prijatan, prijatan, je prijatan, da da da zrači zrači zrači otvorenošću otvorenošću otvorenošću ii i prihvatanjem. prihvatanjem. prihvatanjem. Za Za Za uspostavljanje uspostavljanje uspostavljanje ii i održavanje održavanje održavanje komunikacije komunikacije komunikacije važno važno važno je je da je da da se se se postavi postavi postavi zajednički zajednički zajednički okvir okvir okvir za za za komunikaciju komunikaciju komunikaciju (aktivnost, (aktivnost, (aktivnost, igračka, igračka, igračka, tema tema tema za za razgovor razgovor za razgovor ii sl.), sl.), i sl.), koji kojikoji će će premostiti premostiti će premostiti početnu početnu početnu distancu distancu distancu između između između dadilje dadilje dadilje ii djeteta. djeteta. i djeteta. Pri Pri Pri tome tome tome od od pomoći od pomoći pomoći može može može biti biti biti neki nekineki sasvim sasvim sasvim obični obični obični predmet predmet predmet od od kojeg od kojeg kojeg dadilja dadilja dadilja može može može napraviti napraviti napraviti igračku igračku igračku ii na nai taj taj na način način taj način privući privući privući djetetovu djetetovu djetetovu pažnju. pažnju. pažnju. Preporučljivo Preporučljivo Preporučljivo je, je, naročito naročito je, naročito uu početnim početnim u početnim danima danima danima rada radarada sa sa djetetom, djetetom, sa djetetom, praviti praviti praviti zabilješke, zabilješke, zabilješke, kako kako kako bi bi bi se se pratio pratio se pratio tok toktok razvoja razvoja razvoja komunikacije komunikacije komunikacije između između između dadilje dadilje dadilje ii djeteta djeteta i djeteta sa sa ciljem ciljem sa ciljem njenog njenog njenog unapređenja unapređenja unapređenja (vidjeti (vidjeti (vidjeti uu Prilogu Prilogu u Prilogu Obrazac Obrazac Obrazac za za bilježenje bilježenje za bilježenje zapažanja zapažanja zapažanja oo djetetu). djetetu). o djetetu). Atačment Atačment Atačment(privrženost) (privrženost) (privrženost)–– – urođeni urođeni urođeni mehanizam mehanizam mehanizam koji kojikoji dijete dijete dijete usmjerava usmjerava usmjerava da da se se da veže veže se veže za za osobu osobu za osobu koja kojakoja ga ga ga njeguje, njeguje, njeguje, tj. tj. stj. s kojom kojom s kojom reguliše reguliše regulišesvoju svoju svojupotrebu potrebu potrebuza za za sigurnošću, sigurnošću, sigurnošću, ljubavlju, ljubavlju, ljubavlju, pažnjom, pažnjom, pažnjom, zadovoljavanjem zadovoljavanjem zadovoljavanjem interesovanja, interesovanja, interesovanja, pričanjem, pričanjem, pričanjem, grljenjem grljenjem grljenjem ii sl. sl.i sl. Ova OvaOva urođena urođena urođena potreba potreba potreba se se razvija razvija se razvija kod kodkod svakog svakog svakog djeteta djeteta djeteta uu poseban poseban u poseban unutrašnji unutrašnji unutrašnji aktivni aktivni aktivni model, model, model, koji kojikoji zavisi, zavisi, zavisi, uu velikoj uvelikoj velikoj mjeri, mjeri, mjeri, od od od načina načina načina na na na koji kojikoji odrasli odrasli odrasli udovoljavaju udovoljavaju udovoljavaju potrebama potrebama potrebama djeteta djeteta djeteta za za zabliskošću, bliskošću, bliskošću,ugodnošću ugodnošću ugodnošćuii i sigurnošću. sigurnošću. sigurnošću. (prema (prema (prema Pašalić Pašalić Pašalić Kreso, Kreso, Kreso, 2012: 2012: 2012: 46 46 46 ii 284) 284) i 284) Pri Pri susretu Pri susretu susretu sa sa djetetom djetetom sa djetetom važno važno važno je: je: je: •• •• •• •• •• •održavati održavati održavati kontakt kontakt kontakt očima očima očima •obraćati obraćati obraćati se se sa saseosmijehom osmijehom sa osmijehom •djelovati djelovati djelovati prijatno prijatno prijatno ii ljubazno ljubazno i ljubazno •ne ne kritizirati kritizirati ne kritizirati •pohvaliti pohvaliti pohvaliti ono onoono što što što je je dijete dijete je dijete dobro dobro dobro uradilo uradilo uradilo Kako Kako Kako doprijeti doprijeti doprijeti do do djece do djece djece koja kojakoja se se opiru opiru se opiru komuniciranju? komuniciranju? komuniciranju? Primjer Primjer Primjer (prema (prema (prema Aud AudAud Sonders, Sonders, Sonders, 2004: 2004: 2004: 18) 18) 18) Dječak Dječak Dječak djeluje djeluje djeluje veoma veoma veoma ozbiljan. ozbiljan. ozbiljan. Bilo BiloBilo koji kojikoji pokušaj pokušaj pokušaj da da ga ga dasesegapridobije pridobije se pridobije rezultira rezultira rezultira otporom. otporom. otporom. Kada Kada Kada osjeti osjetiosjeti da da ćećedaga gaćeneko neko ga neko dotaći, dotaći, dotaći, dječak dječak dječak sese istog istog se istog trenutka trenutka trenutka udaljava. udaljava. udaljava. Inače InačeInače jeje veoma veoma je veoma aktivan, aktivan, aktivan, teško teškoteško mu mu jemu je duže duže je duže vrijeme vrijeme vrijeme sjediti sjediti sjediti na na jednom jednom na jednom mjestu. mjestu. mjestu. Prijedlog Prijedlog Prijedlog za za rješenje rješenje za rješenje Vrebajte Vrebajte Vrebajte trenutke trenutke trenutke kada kadakada je je dijete dijete je dijete zaokupljeno zaokupljeno zaokupljeno uobičajenim uobičajenim uobičajenim aktivnostima. aktivnostima. aktivnostima. Osmislite Osmislite Osmislite kako kako kako da da izgradite izgradite da izgradite prostor prostor prostor za za igru igru za igru koji kojikoji se se privremeno privremeno se privremeno širi, širi,širi, aa zatim zatim a zatim se se skuplja. skuplja. se skuplja. Širenje Širenje Širenje ii skupljanje skupljanje i skupljanje prostora prostora prostora omogućava omogućava omogućava djetetu djetetu djetetu da da osjeća osjeća da osjeća sigurnost sigurnost sigurnost ii i kontrolu. kontrolu. kontrolu. Pratite Pratite Pratite pokrete pokrete pokrete djeteta djeteta djeteta ii sa sai njima njima sa njima usklađujte usklađujte usklađujte skupljanje skupljanje skupljanje ii širenje širenje i širenje prostora. prostora. prostora. Djetetov Djetetov Djetetov pokret pokret pokret prema prema prema vani vanivani iskoristite iskoristite iskoristite za za pokret pokret za pokret kojim kojim kojim širite širite širite ograđeni ograđeni ograđeni prostor. prostor. prostor. Na Na Na taj taj način način taj način ćete ćetećete djetetu djetetu djetetu pokazati pokazati pokazati da da svaki svaki da svaki njegov/njen njegov/njen njegov/njen pokret pokret pokret ima imaima neko neko neko značenje značenje značenje ii da daivam vam da vam je je stalo stalo je stalo do do komunikacije komunikacije do komunikacije sa sa njim/njom. njim/njom. sa njim/njom. 13 Dnevni Dnevni Dnevni plan plan plan aktivnosti aktivnosti aktivnosti – vodič ––vodič vodič u vašem uuvašem vašem radu radu radu Predškolski Predškolski Predškolski periodperiod period je ključno jeje ključno ključno razdoblje razdoblje razdoblje za usvajanje zaza usvajanje usvajanje navikanavika navika pravilnog pravilnog pravilnog raspolaganja raspolaganja raspolaganja vremenom. vremenom. vremenom. DjecaDjeca vole Djeca red vole vole i rutinu red redi rutinu i jer rutinu to jer daje jertoto osjećaj daje dajeosjećaj osjećaj sigurnosti. sigurnosti. sigurnosti. Ujedančen Ujedančen Ujedančen ritam ritam djeci ritamdjeci pomaže djecipomaže pomaže da sedalakše daseselakše snalaze lakšesnalaze snalaze u vremenu u uvremenu vremenu i prostoru. i iprostoru. prostoru. Osmišljavanjem Osmišljavanjem Osmišljavanjem djetetovog djetetovog djetetovog vremena vremena vremena učimoučimo učimo ga aktivnom gaga aktivnom aktivnom i smislenom i i smislenom smislenom življenju. življenju. življenju. Značaj Značaj Značaj razvijanja razvijanja razvijanja pravilnog pravilnog pravilnog dnevnog dnevnog dnevnog ritma ritma naročito ritmanaročito naročito se uočava seseuočava uočava kasnije, kasnije, kasnije, po popo završetku završetku završetku predškolskog predškolskog predškolskog razdoblja. razdoblja. razdoblja. Istraživanja Istraživanja Istraživanja pedagoga pedagoga pedagoga i psihologa i psihologa i psihologa (prema (prema (prema Thomson, Thomson, Thomson, 2002)2002) ukazuju 2002)ukazuju ukazuju da djeca dadadjeca koja djecasu koja koja imala susuimala narušen imalanarušen narušen dnevni dnevni dnevni ritam,ritam, aritam,a a naročito naročito naročito narušenu narušenu narušenu aktivnost aktivnost aktivnost spavanja, spavanja, spavanja, u većini u uvećini slučajeva većinislučajeva slučajeva pokazuju pokazuju pokazuju sklonost sklonost sklonost anksioznosti, anksioznosti, anksioznosti, nestrpljivosti nestrpljivosti nestrpljivosti i frustraciji i ifrustraciji frustraciji na najmanje nananajmanje najmanje podražaje. podražaje. podražaje. StogaStoga dadilji Stogadadilji dadilji pripada pripada pripada velikavelika odgovornost velikaodgovornost odgovornost da uvođenjem dadauvođenjem uvođenjem pravilnog pravilnog pravilnog ritma ritma uritma život u uživot djeteta životdjeteta djeteta doprinese doprinese doprinese njegovom njegovom njegovom zdravom zdravom zdravom razvoju. razvoju. razvoju. Važnost Važnost Važnost ritmaritma za ritma pravilan zazapravilan pravilan razvojrazvoj razvoj djeteta djeteta djeteta * utvrđivanje * * utvrđivanje utvrđivanje redovne redovne redovne rutinerutine rutine pomaže pomaže pomaže dadiljidadilji dadilji da dijete dada dijete dijete bez bez bez prisile prisile prisile i na i prirodan i nana prirodan prirodan načinnačin način vodi vodi vodi premaprema prema uspostavljanju uspostavljanju uspostavljanju ravnoteže ravnoteže ravnoteže * uravnotežena * * uravnotežena uravnotežena izmjena izmjena izmjena odmora odmora odmora i iaktivnosti i aktivnosti aktivnosti unapređuje unapređuje unapređuje djetetovu djetetovu djetetovu fizičkufizičku fizičku i psihičku i i psihičku psihičku dobrobit dobrobit dobrobit * sve * * dok sve svedijete dok dokdijete ne dijete navrši nenenavrši navrši sedamsedam sedam godinagodina godina važnovažno je važno imati jejeimati razrađen imatirazrađen razrađen ritmički ritmički ritmički obrazac obrazac obrazac njegovih/njenih njegovih/njenih njegovih/njenih aktivnosti aktivnosti aktivnosti * nakon * * nakon nakon te dobi tetedobi dijete dobidijete se dijete može sesemože može početipočeti početi prilagođavati prilagođavati prilagođavati ritmovima ritmovima ritmovima koje nameće koje kojenameće nameće kultura kultura kultura i društvo i društvo i društvo * i *u* dobi i iu udobi nakon dobinakon nakon sedamsedam sedam godina godina godina nastavlja nastavlja nastavlja biti biti važna biti važna važna pomoć pomoć pomoć odraslih odraslih odraslih u postizanju u u postizanju postizanju i ii održavanju održavanju održavanju ravnoteže ravnoteže ravnoteže između između između odmora odmora odmora i aktivnosti i aktivnosti i aktivnosti Koristi Koristi Koristi od uspostavljanja ododuspostavljanja uspostavljanja ustaljenog ustaljenog ustaljenog ritmaritma za ritma razvoj zazarazvoj razvoj djeteta djeteta djeteta Dosljednost Dosljednost Dosljednost u pridržavanju u upridržavanju pridržavanju rasporeda rasporeda rasporeda odmora odmora odmora i aktivnosti i aktivnosti i aktivnosti pružapruža djetetu pružadjetetu djetetu osjećaj osjećaj osjećaj sigurnosti. sigurnosti. sigurnosti. Uspostavljanjem Uspostavljanjem Uspostavljanjem redovnog redovnog redovnog ritma,ritma, učimo ritma,učimo dijete učimodijete da dijete postoji dadapostoji postoji odgovarajuće odgovarajuće odgovarajuće mjesto, mjesto, mjesto, vrijeme vrijeme vrijeme i postupak i postupak i postupak za zaza sve. sve. sve. Uspostavljanjem Uspostavljanjem Uspostavljanjem kriterija, kriterija, kriterija, omogućavamo omogućavamo omogućavamo djeci da djeci djeci se da slobodno daseseslobodno slobodno krećukreću ukreću okvirima u uokvirima okvirima sigurnih sigurnih sigurnih granica. granica. granica. Ako jeAko Ako dijete jejedijete nervozno dijetenervozno nervozno i nesigurno, i nesigurno, i nesigurno, dosljednošću dosljednošću dosljednošću mu možemo mu mumožemo možemo pomoći pomoći pomoći da ojača dadaojača samopouzdanje. ojačasamopouzdanje. samopouzdanje. Bez uspostavljene Bez Bezuspostavljene uspostavljene ravnoteže ravnoteže ravnoteže između između između odmora odmora odmora i aktivnosti, i iaktivnosti, aktivnosti, dijetedijete koje dijetekoje jekoje prirodno jejeprirodno prirodno aktivno aktivno aktivno i puno i ipuno puno energije energije energije možemože lahko moželahko postati lahkopostati postati preumorno, preumorno, preumorno, a to može a atotomože dovesti možedovesti dovesti do ljutnje dodoljutnje iljutnje poremećenog i poremećenog i poremećenog sna. sna. sna. Pružajući Pružajući Pružajući sigurnost sigurnost sigurnost redovne redovne redovne rutinerutine koja rutine dijete koja kojadijete potiče dijetepotiče da potiče podijeli dadapodijeli podijeli svoje svoje vrijeme svojevrijeme vrijeme na aktivnost nanaaktivnost aktivnost i mirovanje, i mirovanje, i mirovanje, štitimo štitimo štitimo ga odga emocionalnog gaododemocionalnog emocionalnog i tjelesnog i tjelesnog i tjelesnog iscrpljenja. iscrpljenja. iscrpljenja. Način Način Način životaživota života koji prati koji kojiprati djetetov pratidjetetov djetetov bioritam bioritam bioritam ojačava ojačava ojačava volju volju i volju postavlja i ipostavlja postavlja temelje temelje temelje za razvoj zazarazvoj razvoj pouzdane pouzdane pouzdane i ii disciplinirane disciplinirane disciplinirane zrele osobe. zrele zreleosobe. osobe. 14 Priprema Priprema zajedničkog zajedničkog plana plana aktivnosti aktivnosti Planirane Planiraneaktivnosti aktivnostise seusklađuju usklađujusa sarazvojnim razvojnimpotrebama potrebamadjeteta djetetana na određenom određenom uzrastu. uzrastu. Zbog Zbog velike velike važnosti važnosti pravilnog pravilnog ritma ritma u razvoju u razvoju djeteta, djeteta, plana plana bi bi se se trebalo trebalo pridržavati, pridržavati, osim osim u izuzetnim u izuzetnim situacijama. situacijama. Preporučuje Preporučuje se se postepeno postepeno uvođenje uvođenje pravilne pravilne izmjene izmjene aktivnosti, aktivnosti, uvažavajući uvažavajući stanje stanje djeteta djeteta (npr. (npr. ukoliko ukoliko je dijete je dijete bolesno, bolesno, neke neke aktivnosti aktivnosti ćemo ćemo privremeno privremeno obustaviti). obustaviti). Izrada Izrada dnevnog dnevnog i i sedmičnog sedmičnogplanera planera može može koristiti koristiti i i dadilji dadilji i i roditeljima. roditeljima. Izradite Izraditezajednički zajedničkiplaner, planer, u u kojem kojem trebate trebate organizovati organizovati glavne glavne aktivnosti aktivnostitokom tokomdana dana– – odod jutarnjeg jutarnjeg viđenja, viđenja, preko preko vremena vremenaza zadruženje druženjei i odlaska odlaskana naspavanje, spavanje,dodo rastanka rastankana nakraju krajuradnog radnog dana. dana. Svakako Svakako u planer u planer zapišite zapišite i i najvažnije najvažnije telefonske telefonske brojeve. brojeve. Preporučljivo Preporučljivoje jeda dase seplan plan aktivnosti aktivnostidjeteta djetetaosmišljava osmišljavau u saradnji saradnji sa sa roditeljima. roditeljima. Ideje Ideje za za kreativne kreativne dnevne dnevne planere planere možete možete naći naći na na web web stranici: stranici: http://www.mrprintables.com http://www.mrprintables.com U U nekim nekim slučajevima, slučajevima, sami sami roditelji roditeljiće ćeinsistrati insistratida daupravo upravo onioniosmisle osmisleplan planaktivnosti aktivnostipopo kojem kojem bi bi dadilja dadilja trebala trebala raditi raditi sa sa djetetom. djetetom. Praktični Praktični savjeti savjeti Svojim Svojim dolaskom dolaskom u dom u dom gdje gdje brine brine o djetetu, o djetetu, dadilja dadilja treba treba da da nastoji nastoji unijeti unijeti pozitivnu pozitivnu energiju, energiju, bezbez obzira obzira na na teškoće teškoće sa sa kojima kojima se,se, eventualno, eventualno, suočava suočava u privatnom u privatnom životu. životu. NaNa početku početku dana, dana, dijete dijete treba treba bitibiti upoznato upoznato sa sa planiranim planiranim aktivnostima. aktivnostima. Dogovor Dogovor sa sa djetetom djetetom okooko plana plana aktivnosti aktivnosti je izuzetno je izuzetno važan važan jerjer se se tako tako dijete dijete učiuči dogovoranju. dogovoranju. Međutim, Međutim, to to ne ne znači znači da da dadilja dadilja treba treba popustiti popustiti djetetovim djetetovim željama željama da da se se bavi bavi nekim nekim drugim drugim aktivnostima aktivnostima (npr. (npr. dijete dijete preferira preferira gledanje gledanje televizije televizije ili igranje ili igranje kompjuterskih kompjuterskih igrica igrica umjesto umjesto edukativnih edukativnih aktivnosti). aktivnosti). Budući Budući da da dijete dijete u ranoj u ranoj dobi dobi najviše najviše učiuči oponašanjem, oponašanjem, važno važno je da je da u dadilji u dadilji imaima pozitivan pozitivan uzor. uzor. Pripreme Pripreme za za obrok obrok treba treba vršiti vršiti zajedno zajedno sa sa djetetom, djetetom, akoako to to uzrast uzrast dozvoljava. dozvoljava. ZaZa dijete dijete je važno je važno da da spava spava dovoljan dovoljan broj broj satisati i dai da se se odmori odmori odod aktivnosti. aktivnosti. Pred Pred spavanje spavanje je korisno je korisno uvesti uvesti ritual ritual oblačenja oblačenja pidžame pidžame i pričanja i pričanja priča. priča. Kada Kada se se roditelji roditelji vrate vrate kući, kući, ukratko ukratko ispričati ispričati štašta se se dešavalo dešavalo tokom tokom dana, dana, kako kako je dijete je dijete jelo, jelo, igralo igralo se,se, spavalo spavalo i sl.i sl. 15 U shematskom prikazu dat je model dnevnog plana za devet sati aktivnosti, koliko u prosjeku dadilja provede sa djetetom. 8-9 h 15-16 h • • • • dolazak dadilje doručak dogovor o aktivnostima za taj dan 9-12 h • • obavljanje higijene i užina 16-17 h osmišljene edukativne aktivnosti i igre u kući aktivnosti na dvorištu ili igralištu • • igre u zatvorenom ili otvorenom prostoru povratak roditelja kući DNEVNI PLAN AKTIVNOSTI Planer možete pisati na hamer-papiru u boji i okačiti ga na zid hodnika, ili drugog prometnog dijela stana. 12-13 h • • • Zajedno sa djetetom povremeno pogledajte šta slijedi od aktivnosti. obavljanje lične higijene i postavljanje stola ručak pospremanje stola i priprema uslova za dnevni odmor 13-15 h • • slušanje priča, dječijih pjesmica i druge mirne aktivnosti fleksibilan dnevni odmor (spavanje ili dnevni odmor) Prikaz 3: Dnevni plan aktivnosti 16 I. RAZVOJ U PREDŠKOLSKOM PERIODU * Šta dadilja treba znati o razvojnim obilježjima djeteta u različitoj dobi? * Kako se razvijaju emocije, a kako socijalne vještine? * Koje igre možete primijeniti u radu sa djecom? * Šta je potrebno činiti da dijete sa kojim radite izraste u zdravu ličnost sa razvijenim potencijalima? 17 Obilježja razvoja predškolskog djeteta Prvih šest godina života je doba najintezivnijeg razvoja. Djetetov mozak je otvoren za neslućene mogućnosti razvoja. Za pravilan razvoj djetetu potrebni su ljubav, pažnja, sigurnost, osmišljene aktivnosti . Edukativne aktivnosti doprinose razvoju mozga (raste broj veza između moždanih ćelija). Djetetov mozak je poput spužve. To omogućuje djetetu da uči u svakoj prilici i iz svakog svog iskustva. Zbog toga učenje djeteta biva zabavno i nenaporno. Dijete u dobi do 2 godine U prve dvije godine života intenzivno se razvijaju čula. Dijete uči puzati, zatim hodati, trčati, govoriti, koristiti kašiku, slušati i razumjeti govorni jezik, baratati nizom igračaka i objekata, ophoditi se sa drugim članovima porodice. Ovo razdoblje je obilježeno ovladavanjem hodanjem (većina djece ovladaju hodanjem između 12. i 15. mjeseca). Djetetovi prvi koraci su znak početnog osamostaljivanja i kretanja u svijet. Ono postaje sve pokretnije, nemirnije i znatiželjnije – liči na malog istraživača. Pokreti sve više dobivaju funkcionalnu vrijednost i postaju sredstvo za ostvarivanje djetetovih želja. Djeca sve više žele samostalno obavljati određene radnje. U ovom razdoblju može se javiti intenzivan osjećaj ljutnje kada prekidamo djetetove aktivnosti ili kada dijete sprečavamo u ostvarivanju njegovih/njenih želja. Uprkos većoj samosvijesti, dijete može imati izrazite strahove. Djeca se u toj dobi plaše konkretnih pojava: buke, životinja, glasnih kućanskih aparata i sl. Do druge godine života dijete upotrebljava do 50 smislenih riječi, a razumije ih mnogo više. Faza egocentričnosti prijedlog za vašu praksu Dvogodišnje dijete po prirodi je zaokupljeno sobom i usmjereno na sebe. Želi svoje vlastite stvari na vlastiti način i želi sve činiti samo, čak i ako nije sigurno kako. (prema Diamnod & Hopson, 2002: 106) Koristite svaku priliku da govorite djetetu. Kada god ste u mogućnosti, opisujte ono što radite i tražite povratnu informaciju od djeteta. Istrajavajte na ovoj praksi čak i ako dijete još nema razvijen govor. U ovom periodu djeca uče posmatrajući, oponašaući i igrajući se. Važno je pratiti dječiji govor, obogaćivati fond riječi i pratiti dječiji interes za istraživanje okoline. U periodu do prve godine dijete posmatra i formira prve pojmove. 18 Dok čitate slikovnicu pokažite i imenujte posebne detalje. Uvodite izmjene u sadržaj koji čitate, kako biste provjerili da li dijete uočava razliku. Ovu aktivnost primjenjujte u svakom uzrastu. Obratite Obratite Obratitepažnju pažnju pažnju Usvajanju Usvajanju Usvajanjujezika jezika jezikaiiiovladavanju ovladavanju ovladavanjugovora govora govoraprethodi prethodi prethoditzv. tzv. tzv.tiho tiho tihorazdoblje. razdoblje. razdoblje.Tokom Tokom Tokomtog tog tograzdoblja razdoblja razdobljaprirodno prirodno prirodnojejejeda da dadijete dijete dijetejoš još jošuvijek uvijek uvijek nema nema nema razvijen razvijen razvijengovor. govor. govor.Ono Ono Onošto što štojejeje kod kod kod djece djece djece tada tada tada veoma veoma veoma razvijeno razvijeno razvijenojeste jeste jeste sposobnost sposobnost sposobnost slušanja slušanja slušanja iii usvajanja usvajanja usvajanja govornih govornih govornih podražaja podražaja podražajaizizizokoline. okoline. okoline.U U Utom tom tomrazdoblju razdoblju razdobljudijete dijete dijetena na narazličite različite različitenačine načine načinemože može možesignalizirati signalizirati signaliziratida da dajejeječulo čulo čuloiiirazumjelo razumjelo razumjeloono ono onošto što štomu mu mu okolina okolina okolinaporučuje. poručuje. poručuje. Ukoliko Ukoliko Ukolikodijete dijete dijetene ne nepočne počne počnegovoriti govoriti govoritido do dodruge druge drugegodine, godine, godine,provjerite provjerite provjeriteda da dalililičuje čuje čujeiiirazumije razumije razumijeono ono onošto što štose se segovori. govori. govori.Ukoliko Ukoliko Ukoliko uočite uočite uočiteteškoće teškoće teškoćeuuuslušnom slušnom slušnomfunkcionisanju, funkcionisanju, funkcionisanju,prenesite prenesite prenesitesvoja svoja svojazapažanja zapažanja zapažanjaroditeljima roditeljima roditeljimaiiipredložite predložite predložiteim im imda da dapotraže potraže potraže stručnu stručnu stručnupomoć. pomoć. pomoć. Dijete Dijeteuuudobi dobiod od222do do333godine godine Dijete dobi od do godine Motorički Motorički Motoričkirazvoj razvoj razvoj(razvoj (razvoj (razvojpokreta). pokreta). pokreta).Dijete Dijete Dijetejejejestabilnije, stabilnije, stabilnije,postoji postoji postojikoordinacija koordinacija koordinacija pokreta. pokreta. pokreta.U U Ustanju stanju stanjujejejeimitirati imitirati imitiratisložene složene složenepokrete pokrete pokretedrugih. drugih. drugih.Kreće Kreće Krećese se sessspredmetom predmetom predmetom uuuruci ruci rucibez bez bezda da dabi bi bimu mu muispao. ispao. ispao.Po Po Postepenicama stepenicama stepenicamastupa stupa stupajednom jednom jednomnogom nogom nogomna na najednu jednu jednu stepenicu. stepenicu. stepenicu.Do Do Dotrećeg trećeg trećegrođendana rođendana rođendanadijete dijete dijetejejejeuuustanju stanju stanjuvoziti voziti vozititricikl. tricikl. tricikl. Socijalni Socijalni Socijalnirazvoj. razvoj. razvoj.U U Utrećoj trećoj trećojgodini godini godinistarosti starosti starostidijete dijete dijetese se senajradije najradije najradijeigra igra igrasamo samo samoiliiliiliuuu prisustvu prisustvu prisustvudruge druge drugedjece, djece, djece,ali ali aline ne nejoš još jošsssnjima. njima. njima.Dijete Dijete Dijetejejejeveoma veoma veomaaktivno, aktivno, aktivno,radoznalo, radoznalo, radoznalo, nemirno, nemirno, nemirno,opire opire opirese se seograničenjima. ograničenjima. ograničenjima. U U U dobi dobi dobi do do do tri tri tri godine godine godine dijete dijete dijete svojim svojim svojim ponašanjem ponašanjem ponašanjem zapravo zapravo zapravo intenzivno intenzivno intenzivno isprobava isprobava isprobava granice. granice. granice. Uočava Uočava Uočava koje koje koje ponašanje ponašanje ponašanje jejeje prihvatljivo prihvatljivo prihvatljivo iii kakva kakva kakva jejeje njegova njegova njegovamoć moć moćnad nad nadodraslima. odraslima. odraslima.Dijete Dijete Dijeteželi želi želibiti biti bitišto što štojejejemoguće moguće mogućeviše više višenezavisno, nezavisno, nezavisno, ali ali ali istovremeno istovremeno istovremenoosjeća osjeća osjećada da dajoš još jošuvijek uvijek uvijektreba treba trebapomoć pomoć pomoćodraslih. odraslih. odraslih. PITANJE PITANJE PITANJEZA ZA ZAVAS: VAS: VAS:Da Da Dalililijejejedjetetu djetetu djetetujasno jasno jasnokoje koje kojesu su sunjegove njegove njegovegranice? granice? granice? Na Na koji koji koji način način način dijete dijete dijete na na na uzrastu uzrastu uzrastu do do do tri tri tri godine godine godine upoznajete upoznajete upoznajete sa sa sa Na granicama? granicama? granicama? Čini Čini Činise se sekako kako kakopostavljajući postavljajući postavljajućipitanja pitanja pitanja dijete dijete dijete traži traži traži informacije informacije informacije iii pojašnjenja. pojašnjenja. pojašnjenja.No, No, No,vrlo vrlo vrločesto često čestose se seradi radi radi ooo potrebi potrebi potrebi za za za održavanjem održavanjem održavanjem komunikacije. komunikacije. komunikacije.Djetetu Djetetu Djetetujejejevažno važno važnoda da da se se segovorna govorna govornakomunikacija komunikacija komunikacijaodržava. održava. održava. Razvoj Razvoj Razvoj govora: govora: govora: Djetetov Djetetov Djetetov rječnik rječnik rječnik sadrži sadrži sadrži otprilike otprilike otprilike 300 300 300 riječi riječi riječi iziziz kojih kojih kojih zna zna zna oblikovati oblikovati oblikovati jednostavne jednostavne jednostavne iii gramatički gramatički gramatički ispravne ispravne ispravne potvrdne potvrdne potvrdne rečenice. rečenice. rečenice. Stalno Stalno Stalno postavlja postavlja postavljapitanja pitanja pitanjakoja koja kojapočinju počinju počinjusa sa saŠTA, ŠTA, ŠTA,KO, KO, KO,KAKO KAKO KAKO... Omiljena Omiljena Omiljenariječ riječ riječdjeteta djeteta djetetaod od odtri tri trigodine godine godinejejejezašto. zašto. zašto.Dijete Dijete Dijeteće će ćepostavljati postavljati postavljatipitanja pitanja pitanjaooosvačemu. svačemu. svačemu.To To Tojejejeznak znak znakda da daprepoznaje prepoznaje prepoznaje odnose odnose odnosemeđu među međustvarima stvarima stvarimaiiida da dase se sezanima zanima zanimaza za zauzročno-posljedične uzročno-posljedične uzročno-posljedičneveze. veze. veze.Tako Tako Takose se serazvija razvija razvijadjetetova djetetova djetetovakreativnost kreativnost kreativnostiiimašta. mašta. mašta. Dijete Dijete Dijeteuči uči učimisliti misliti mislitiunaprijed unaprijed unaprijediiiplanirati. planirati. planirati. (prema (prema (premaDoctorndtv.Com, Doctorndtv.Com, Doctorndtv.Com,2008: 2008: 2008:7) 7) 7) Razmislite: Razmislite: Razmislite:kako kako kakoreagujete reagujete reagujetekada kada kadadijete dijete dijetepostavlja postavlja postavljasuviše suviše suvišepitanja? pitanja? pitanja? 19 Šta dadilja može učiniti za unapređenje govora djeteta? Šta dadilja učiniti za unapređenje govora djeteta? Kada dijetemože počne govoriti, treba mu odgovarati na način koji će podržati njegova/njena interesovanja i napore. Ako dijete kaže „Lutka“, dadilja treba odgovoriti: „Evo tvoje lutke“, ili „Da, to je tvoja lutka.“ Dok se s djetetom dadilja trebamuopisivati ono što To podržati dijete ohrabruje da poželiinteresovanja komuniciratii s Kada dijete počne igra, govoriti, treba odgovarati na oboje način rade. koji će njegova/njena drugima. Dijete uči, istražuje i izražava svoja iskustva. napore. Ako dijetenesvjesno kaže „Lutka“, dadilja treba odgovoriti: „Evo tvoje lutke“, ili „Da, to je tvoja lutka.“ Dok se s djetetom igra, dadilja treba opisivati ono što oboje rade. To dijete ohrabruje da poželi komunicirati s PogrešnoDijete izgovorenu riječuči, neistražuje treba direktno ispravljati, već u nastavku pravilno izgovoriti. Ako dijete kaže: drugima. nesvjesno i izražava svoja iskustva. „Hoćem kolač“, pokazuje da shvata kako je kod mnogih glagola uobičajen nastavak „-em“ za prvo lice jednine. Obraćajući djetetu riječima: „I jaispravljati, hoću kolač“ upućujemo ga dijete na ispravan Pogrešno izgovorenuseriječ ne treba direktno već uu nastavku nastavku razgovora, pravilno izgovoriti. Ako kaže: gramatički oblik. „Hoćem kolač“, pokazuje da shvata kako je kod mnogih glagola uobičajen nastavak „-em“ za prvo lice jednine. Obraćajući se djetetu riječima: „I ja hoću kolač“ u nastavku razgovora, upućujemo ga na ispravan gramatički oblik. Dijete u dobi od 3 do 4 godine Dijete u dobi od 3 do 4 godine U četvrtu godinu dijete ulazi uravnoteženo i prilično sigurno u sebe i svoju okolinu. Individualne razlike među djecom u ovom periodu mogu biti velike. U četvrtu godinu dijete ulazi uravnoteženo i prilično sigurno u sebe i svoju Razvoj Individualne motorike (razvoj pokreta). Dijete počinje hodati okolinu. razlike među djecom u ovom periodu moguuzbitistepenice velike. koristeći noge naizmjenično, ali silazi uvijek istom nogom, držeći se za ogradu. motorike Uživa u trčanju. Razvoj (razvoj pokreta). Dijete počinje hodati uz stepenice koristeći noge naizmjenično, ali silazi uvijek istom nogom, držeći se za RazvojUživa spoznaje – učenje/govor. Sve spoznaje trogodišnjeg djeteta ogradu. u trčanju. temelje se na praktičnom djelovanju i na neposrednom baratanju sa predmetima. Dijete– u učenje/govor. ovom uzrastu može imenovatitrogodišnjeg tri osnovne djeteta boje, a Razvoj spoznaje Sve spoznaje pokazatisešest Umije u djelovanju znakovima na ulicineposrednom raspoznati prvo slovo svog temelje naboja. praktičnom i na baratanju sa imena. Upotrebljava zamjenicu govori otrisebi. Zna reći svoje predmetima. Dijete uličnu ovom uzrastu „ja“ možekada imenovati osnovne boje, a puno ime, pokazati šestčesto boja.i dob. Umije u znakovima na ulici raspoznati prvo slovo svog imena. Upotrebljava ličnu zamjenicu „ja“ kada govori o sebi. Zna reći svoje Emocionalni puno ime, čestorazvoj. i dob. Emocije su još uvijek kratkotrajne i snažne. Još uvijek se može javiti strah od životinja, nepoznatih osoba, mraka i sl. Katkad ljutnjom reaguje na Emocije odgojne su postupke odraslih i na konflikte s drugom Emocionalni razvoj. još uvijek kratkotrajne i snažne. Još uvijek sedjecom. može javiti strah od životinja, nepoznatih osoba, mraka i sl. Katkad ljutnjom reaguje na odgojne postupke odraslih i na konflikte s drugom djecom. Dijete u dobi od 4 do 5 godina Dijete u dobi od 4 do 5 godina Razvoj motorike. Dijete je stalno u pokretu i, zbog viška energije, ima veliku potrebu za hodanjem, trčanjem, penjanjem. U toj dobi je vrlo aktivno pa se jasnije prepoznaje snage ui brzine. Razvoj motorike. Dijeterazvoj je stalno pokretu i, zbog viška energije, ima veliku potrebu za hodanjem, trčanjem, penjanjem. U toj dobi je vrlo aktivno Razvoj spoznaje – učenje govor. Spoznavanje okoline se i dalje odvija pa se jasnije prepoznaje razvoj isnage i brzine. putem opažnja i djelovanja. U ovoj dobi djetetu je veoma važno da bude izloženospoznaje što je –moguće čulnih informacija, da bude Razvoj učenje većem i govor.broju Spoznavanje okoline se i dalje odvijau mogućnosti dotaći predmet, osjetiti miris, okus, putem opažnjaneposredno i djelovanja.posmatrati, U ovoj dobi djetetu je veoma važno da bude boju, zvuk, Ovo jevećem period broju povećane radoznalosti za okolinu. izloženo štoteksturu. je moguće čulnih informacija, da bude u mogućnosti neposredno posmatrati, dotaći predmet, osjetiti miris, okus, Socio-emocionalni razvoj. Kodpovećane djece koja su imala za strah od životinja, boju, zvuk, teksturu. Ovo je period radoznalosti okolinu. moguće je povlačenje tog straha. Mogu se javiti strahovi od imaginarnih bića (vještica, zmajeva i sl.) i noćne u ovoj počinje uviđati i Socio-emocionalni razvoj. Kodmore. djeceDijete koja su imaladobi strah od životinja, potencijalne opasnosti od Mogu zmija).seLjutnja se pojavljuje najčešće bića zbog moguće je povlačenje tog(npr. straha. javiti strahovi od imaginarnih prepreka,zmajeva teškoća iusl.) igriii noćne kažnjavanja. (vještica, more. Dijete u ovoj dobi počinje uviđati i potencijalne opasnosti (npr. od zmija). Ljutnja se pojavljuje najčešće zbog prepreka, teškoća u igri i kažnjavanja. 20 Dijete u dobi od 5 do 6 godina Petogodišnje dijete je uglavnom stabilno, pouzdano, dobro adaptirano. No kako razvoj još nije završen, ova ravnoteža se narušava u burnoj šestoj godini kada dolazi do nove ekspanzije. Razvoj motorike. Vidljiv je napredak u koordinaciji fine motorike te u razvoju gipkosti i preciznosti. Razvoj spoznaje – učenje i govor. Dijete istražuje okolinu, traga za novim svojstvima i funkcijama predmeta. Pokazuje inicijativu i kreativnost. Dolazi do napretka u regulacji pažnje, kotrole, prilagodljivosti i planiranja. Dijete počinje razumijevati prirodne pojave i društvene odnose. Socio-emocionalni razvoj. Izraženo je učenje izražavanja emocija na socijalno prihvatljiv način. Dijete je velikodušno prema drugima. Poštuje pravila i imovinu drugih. Spremno je sarađivati s drugima. 21 Emocionalni i socijalni razvoj predškolskog djeteta Emocionalni razvoj uključuje učenje kako dati odgovarajući emocionalni odgovor u skladu sa situacijom. Djeca emocije uglavnom uče imitacijom nekog modela. Nisu sva djeca jednako uspješna u emocionalnom i socijalnom razvoju. Osnovu emocionalnog i socijalnog razvoja djeteta čini razvijanje samopouzdanja (Dowling, 2010: 11). Pomoći ćemo djetetu da razvije samopouzdanje ako: stavimo da znanja da smo razumjeli njegove/njene reakcije, iskaze i pitanja prepoznajemo njegova/njena interesovanja i dalje ih ojačavamo dajemo pohvale za pokušaje da nešto obavi. Ako su u procesu učenja dobivali pohvale, djeca će sebe doživljavati kao sposobne i osnažene ličnosti. Ukoliko su na tom putu primali kritike, izgradt će sliku o sebi kao o bespomoćnim bićima. Na temelju reakcija drugih na vlastita ponašanja i emocionalna izražavanja, dijete saznaje koje su reakcije prikladne u pojedinoj situaciji, a koje to nisu. Na taj način uči kontrolisati vlastito ponašanje i prilagođavati ga okolnostima. Postupci koji vam mogu pomoći Ako želite učvrstiti neke oblike ponašanja, koristite potkrepljenje; pomaganje, pohvalu, osmijeh, ljubaznost, saradnju. Ako želite da dijete neke oblike ponašanja prestane ispoljavati, onda jasno pokažite neodobravanje. „Djeca će češće ponoviti reakcije koje dovode do potkrepljenja nego one koje dovode do neodobravanja.“ (Vasta et al., 2008: 609) Djeca nemaju diferencirane emocije. Pojave u početku raspoznaju kao nešto neugodno (najčešće izraženo ljutnjom) ili kao nešto ugodno (najčešće izraženo radošću). Diferenciranje (razlikovanje emocija) se uči kasnije. Djeca se razlikuju po svojim mogućnostima, vještinama i sposobnostima uspostavljanja i održavanja zadovoljavajućih socijalnih odnosa. Neka sa lahkoćom uspostavljaju i odražavaju socijalne veze s drugima, dok se druga u tome slabije snalaze. 22 Često su emocije djece nestabilne. Može se dogoditi da dijete u jednoj minuti izmijeni ljutnju i radost, ili čak da plače kroz smijeh. Kontrolisanje emocija uči se tokom vremena. Do perioda između pete i sedme godine dijete bi trebalo savladati prepoznavanje i imenovanje osnovnih, pa čak i složenijih emocija. Dijete u predškolskom dobu uglavnom uči posmatranjem drugih. Učenje oponašanjem naročito se odnosi na emocionalni i socijalni razvoj. Značaj pozitivnog modela u učenju emocija Pokušajte osvijestiti svoje emocionalne reakcije i poruke koje šaljete djetetu. Da li primjećujete da dijete neke od njih imitira? Osmislite način kako da pozitivne emocionalne reakcije djeteta učvrstite, a negativne uklonite. Razlog Razlog Razlog teškoćama teškoćama teškoćama pri pri uspostavljanju pri uspostavljanju uspostavljanju socijalnih socijalnih socijalnih odnosa odnosa odnosa možemože može biti biti biti nedovoljna nedovoljna nedovoljna izloženost izloženost izloženost socijalnim socijalnim socijalnim situacijama, situacijama, situacijama, ali i neke ali ali ii neke neke osobine osobine osobine ličnosti ličnosti ličnosti i ii temperamenta temperamenta temperamenta samog samog samog djeteta djeteta djeteta (poput (poput (poput sramežljivosti, sramežljivosti, sramežljivosti, anksioznosti, anksioznosti, anksioznosti, agresivnosti, agresivnosti, agresivnosti, impulsivnosti impulsivnosti impulsivnosti i sl.). ii sl.). sl.). Razvoju Razvoju Razvoju djeteta djeteta djeteta u uspješnu uu uspješnu uspješnu osobuosobu osobu zadovoljnu zadovoljnu zadovoljnu svojim svojim svojim socijalnim socijalnim socijalnim odnosima odnosima odnosima pomoći pomoći pomoći će: će: će: * * * * * topli ** topli topli i podržavajući ii podržavajući podržavajući odnosi odnosi odnosi primjereno ** primjereno primjereno odgovaranje odgovaranje odgovaranje na razvojne na na razvojne razvojne potrebe potrebe potrebe djeteta djeteta djeteta podržavanje ** podržavanje podržavanje djetetove djetetove djetetove inicijative inicijative inicijative postavljanje ** postavljanje postavljanje razumnih razumnih razumnih granica granica granica u ponašanju uu ponašanju ponašanju poticanje ** poticanje poticanje društvenosti društvenosti društvenosti i osjetljivosti ii osjetljivosti osjetljivosti za druge za za druge druge Prikladan Prikladan Prikladan socijalni socijalni socijalni razvojrazvoj razvoj uključuje uključuje uključuje upoznavanje upoznavanje upoznavanje sa normama, sa sa normama, normama, pravilima pravilima pravilima i ii vrijednostima vrijednostima vrijednostima okruženja okruženja okruženja u kojem uu kojem kojem dijetedijete dijete živi. živi. Drugi živi. Drugi Drugi dio socijalnog dio dio socijalnog socijalnog razvoja razvoja razvoja predstavlja predstavlja predstavlja ovladavanje ovladavanje ovladavanje umijećima umijećima umijećima nužnim nužnim nužnim za djelotvornu za za djelotvornu djelotvornu interakciju interakciju interakciju sa sa sa svojom svojom svojom okolinom okolinom okolinom (Brajša-Žganec, (Brajša-Žganec, (Brajša-Žganec, 2003:2003: 2003: 25). 25). 25). OvajOvaj Ovaj element element element socijalnog socijalnog socijalnog razvoja razvoja razvoja djeteta djeteta djeteta najbolje najbolje najbolje se uočava se se uočava uočava u njegovoj/njenoj uu njegovoj/njenoj njegovoj/njenoj interakciji interakciji interakciji sa sa sa vršnjacima. vršnjacima. vršnjacima. Između Između Između drugedruge druge i peteii pete godine pete godine godine dolazidolazi dolazi do širenja do do širenja širenja odnosa odnosa odnosa s vršnjacima. ss vršnjacima. vršnjacima. Premda Premda Premda i u ii ovom uu ovom ovom razdoblju razdoblju razdoblju najveću najveću najveću važnost važnost važnost imajuimaju imaju odnosi odnosi odnosi unutar unutar unutar porodice, porodice, porodice, za za za većinu većinu većinu djecedjece djece predškolskog predškolskog predškolskog uzrasta uzrasta uzrasta vršnjaci vršnjaci vršnjaci postaju postaju postaju društveni društveni društveni sistem sistem sistem koji je koji koji poje jevažnosti po po važnosti važnosti odmah odmah odmah nakon nakon nakon porodice. porodice. porodice. Šta činiti Šta Šta činiti činiti kadakada kada je dijete je je dijete dijete uznemireno? uznemireno? uznemireno? KadaKada Kada se dijete se se dijete dijete jako jako uzruja, jako uzruja, uzruja, nije unije nije uu stanjustanju stanju samosamo samo se smiriti. se se smiriti. smiriti. Potrebna Potrebna Potrebna je pomoć je je pomoć pomoć roditelja roditelja roditelja ili odgajatelja. ili ili odgajatelja. odgajatelja. Nabolja Nabolja Nabolja metoda metoda metoda je skretanje je je skretanje skretanje pažnje. pažnje. pažnje. Rezultati Rezultati Rezultati istraživanja istraživanja istraživanja DjecaDjeca Djeca već već već u predškolskom uu predškolskom predškolskom dobudobu dobu oponašaju oponašaju oponašaju jednajedna jedna drugu. drugu. drugu. U U Ujednom jednom jednomistraživanju istraživanju istraživanju utvrđeno utvrđeno utvrđeno je da je je da dijete da dijete dijete u uu prosjeku prosjeku prosjeku u jednom uu jednom jednom satu načini satu satu načini načini 13 oponašajućih 13 13 oponašajućih oponašajućih aktivnosti. aktivnosti. aktivnosti. (Abramovich (Abramovich (Abramovich & Grusec, & & Grusec, Grusec, 19781978 1978 prema prema prema VastaVasta Vasta et al.,et et1998: al., al., 1998: 1998: 607).607). 607). Vještine Vještine Vještine druženja druženja druženja sa sa sa vršnjacima vršnjacima vršnjacima postupno postupno postupno se se se usavršavaju usavršavaju usavršavaju između između između drugedruge druge i peteii pete godine pete godine godine života, života, života, a i kasnije. aa ii kasnije. kasnije. DjecaDjeca Djeca postaju postaju postaju vještija vještija vještija u prilagođavanju uu prilagođavanju prilagođavanju komunikacije komunikacije komunikacije različitim različitim različitim potrebama potrebama potrebama slušača, slušača, slušača, a aa pojavljuje pojavljuje pojavljuje se i prvo, se se ii prvo, prvo, istinski istinski istinski zajedničko, zajedničko, zajedničko, rjašavanje rjašavanje rjašavanje problema problema problema (Vasta (Vasta (Vasta et al.,et et al., al., 1998:1998: 1998: 605).605). 605). PRIMIJENITE PRIMIJENITE PRIMIJENITE Prepoznavanje Prepoznavanje Prepoznavanje i imenovanje ii imenovanje imenovanje emocija emocija emocija Strategije Strategije Strategije za podsticanje za za podsticanje podsticanje socijalnog socijalnog socijalnog razvoja razvoja razvoja Osmislite Osmislite Osmislite vlastite vlastite vlastite strategije strategije strategije za podsticanje za za podsticanje podsticanje djetetovog djetetovog djetetovog socijalnog socijalnog socijalnog razvoja. razvoja. razvoja. SvakiSvaki Svaki dan dan dan pratite pratite pratite i bilježite ii bilježite bilježite efekte efekte efekte primjene primjene primjene strategija. strategija. strategija. O napredcima O O napredcima napredcima djeteta djeteta djeteta obavijestite obavijestite obavijestite roditelje. roditelje. roditelje. Djecu Djecu Djecu trebatreba treba učiti učiti da učiti kod da dasebe kod kod sebe isebe drugih ii drugih drugih prepoznaju prepoznaju prepoznaju i imenuju ii imenuju imenuju sve četiri sve sve četiri četiri osnovne osnovne osnovne emocije: emocije: emocije: radost, radost, radost, ljutnju, ljutnju, ljutnju, tugutugu tugu i strah. ii strah. strah. Navedite Navedite Navedite dijetedijete dijete da da da emociju emociju emociju poveže poveže poveže s ss konkretnom konkretnom konkretnom situacijom. situacijom. situacijom. Npr. Npr. Npr. pitajtepitajte pitajte ga: "Kada ga: ga: "Kada "Kada Počnite Počnite Počnite tako tako što takoćete što što odgovoriti ćete ćete odgovoriti odgovoriti na pitanja: na na pitanja: pitanja: si radostan?" sisi radostan?" radostan?" i pustite ii pustite pustite da nabraja da da nabraja nabraja situacije. situacije. situacije. a) sa a) a) koliko sa sa koliko koliko osobaosoba osoba dijetedijete dijete dnevno dnevno dnevno stupastupa stupa u uu kontakt? kontakt? kontakt? Navedite Navedite Navedite dijetedijete dijete da da odglumi da odglumi odglumi kako kako kako to izgleda to to izgleda izgleda b) da b) b) li se da dasvakodnevno lili se se svakodnevno svakodnevno družidruži druži sa vršnjacima? sa sa vršnjacima? vršnjacima? kada kada kada je radosno. je je radosno. radosno. c) šta c) c) mogu šta šta mogu mogu učiniti učiniti učiniti da socijalni da da socijalni socijalni razvojrazvoj razvoj djeteta djeteta djeteta za koje za za koje koje sam sam sam odgovorna odgovorna odgovorna budebude bude bogatiji bogatiji bogatiji i ii Pokažite Pokažite Pokažite sliku sliku sliku djeteta djeteta djeteta sa jasno sa sa jasno jasno izraženom izraženom izraženom kvalitetniji? kvalitetniji? kvalitetniji? emocijom emocijom emocijom i pitajte: ii pitajte: pitajte: "Šta misliš "Šta "Šta misliš misliš kako kako kako se osjeća?" se se osjeća?" osjeća?" 23 Vježbe Vježbe Vježbe zazapodsticanje za podsticanje podsticanje emocionalnog emocionalnog emocionalnog i isocijalnog socijalnog i socijalnog razvoja razvoja razvoja djece djece djece Rječnik Rječnik Rječnik emocija emocija emocija (1)(1)(1) Naprave Naprave Naprave sesekartice se kartice kartice tako tako tako dadajeda jenana jesvakoj na svakoj svakoj ododnjih od njihnjih prikazana prikazana prikazana drugačija drugačija drugačija emocija. emocija. emocija. Broj Broj Broj karata karata karata i isloženost složenost i složenost emocija emocija emocija treba treba treba varirati varirati varirati u uzavisnosti zavisnosti u zavisnosti ododdobi od dobi dobi djece. djece. djece. S Smlađima mlađima S mlađima sesekoristi se koristi koristi manji manji manji broj brojbroj emocija emocija emocija (radost, (radost, (radost, ljutnja, ljutnja, ljutnja, strah strah strah i tuga). i tuga). i tuga). Igra IgraIgra sesetako se tako tako što štose što sekarte se karte karte postave postave postave nanasto na stotako sto tako tako dadaseda senese nevidi ne vidividi štaštaješta jenaje nanjima. na njima. njima. Igrač/dijete Igrač/dijete Igrač/dijete uzima uzima uzima jednu jednu jednu kartu kartu kartu sasastola. sa stola. stola. Nakon Nakon Nakon toga toga toga imenuje imenuje imenuje emociju, emociju, emociju, opiše opiše opiše kako kako kako seseosjeća se osjeća osjeća osoba osoba osoba koja koja koja ima imaima tutuemociju tu emociju emociju i ištašta i se šta sedogodilo se dogodilo dogodilo zadnji zadnji zadnji put putkada put kada kada sese se tako tako tako osjećao/la. osjećao/la. osjećao/la. Igra IgraIgra sesemože može se može ponavljati ponavljati ponavljati niz nizputa niz puta puta dok dokdok djeca djeca djeca nenenauče ne nauče nauče kako kako kako sesesvaka svaka se svaka ododemocija od emocija emocija doživljava. doživljava. doživljava. Rječnik Rječnik Rječnik emocija emocija emocija (2) (2)(2) Dijete Dijete Dijete kroz kroz kroz igru igruigru uči učikako uči kako kako susupovezivati su povezivati povezivati misli, misli, misli, ponašanja ponašanja ponašanja ii i osjećaje. osjećaje. osjećaje. Karte Karte Karte sesekao se kaokao i ui uprošloj i prošloj u prošloj igri igripostave igri postave postave nanasto, na sto,sto, a atok tok a igre tok igreigre isti istijeisti je je kao kaokao ranije. ranije. ranije. Nakon Nakon Nakon što štoje što jedijete je dijete dijete izabralo izabralo izabralo kartu, kartu, kartu, imenovalo imenovalo imenovalo emociju emociju emociju i iopisalo opisalo i opisalo je,je,treba je, treba treba opisati opisati opisati štaštabišta biosoba bi osoba osoba koja koja koja sesetako se tako tako osjeća osjeća osjeća mogla mogla mogla misliti misliti misliti i kako i kako i kako bibisese bimogla mogla se mogla ponašati. ponašati. ponašati. Cilj CiljCilj jeje pomoći jepomoći pomoći djetetu djetetu djetetu dada da shvati shvati shvati dada da njegove/njene njegove/njene njegove/njene emocije emocije emocije imaju imaju imaju uzrok uzrok uzrok teteda te dasu da supovezane su povezane povezane sasaonim sa onim onim što štošto dijete dijete dijete misli. misli. misli. Zagonetka Zagonetka Zagonetka o oemocijama emocijama o emocijama UUovoj ovoj U ovoj igri igrise igri seveze veze se veze između između između emocija, emocija, emocija, misli misli misli i ponašanja i ponašanja i ponašanja još jošviše još viševiše osnažuju osnažuju osnažuju i dijete i dijete i dijete uči učikako uči kako kako prepoznati prepoznati prepoznati emocionalno emocionalno emocionalno stanje stanje stanje kod kodkod drugih. drugih. drugih. Ponovo, Ponovo, Ponovo, igrač igrač igrač izabire izabire izabire kartu kartu kartu sasastola, stola, sa stola, alialiovaj ali ovaj ovaj put putne put neimenuje ne imenuje imenuje emociju emociju emociju naglas. naglas. naglas. Umjesto Umjesto Umjesto toga, toga, toga, imenuje imenuje imenuje jejeu usebi jesebi u sebi i promisli i promisli i promisli kako kako kako bibiosoba osoba bi osoba koja koja koja sesetako tako se tako osjeća osjeća osjeća mogla mogla mogla izgledati. izgledati. izgledati. Nakon Nakon Nakon toga toga toga dijete dijete dijete odglumi odglumi odglumi emociju, emociju, emociju, a adruga druga a druga djeca djeca djeca trebaju trebaju trebaju pogoditi pogoditi pogoditi o okojoj kojoj o kojoj sese se emociji emociji emociji radi, radi, radi, tj.tj.imenovati imenovati tj. imenovati emociju. emociju. emociju. Kada Kada Kada pogode, pogode, pogode, djeca djeca djeca trebaju trebaju trebaju reći rećišta reći štaješta jetoto jeglumac glumac to glumac pokazao, pokazao, pokazao, popočemu po čemu čemu susuoni su oniprepoznali oni prepoznali prepoznali oo o kojoj kojoj kojoj sese se emociji emociji emociji radi, radi, radi, štašta šta sese se dogodilo dogodilo dogodilo kada kada kada susu su sese se zadnji zadnji zadnji put putput tako tako tako osjećali osjećali osjećali i i šta išta šta susu su tada tada tada mislili. mislili. mislili. 24 Emocionalni Emocionalni kipovi kipovi U igri U igri treba treba učestvovati učestvovati viševiše od od dvadva igrača. igrača. Igrači Igrači mogu mogu bitibiti u ulozi u ulozi kipa, kipa, kipara kipara ili publike. ili publike. Dijete Dijete kojekoje je kipar je kipar izabire izabire sa stola sa stola kartu kartu i nei ne smije smije odati odati publici publici kojukoju je kartu je kartu izabrao. izabrao. Nakon Nakon toga, toga, kipar kipar oblikuje oblikuje na na kipukipu izraz izraz licalica i držanje i držanje tijela tijela takotako da da kipkip izgleda izgleda kaokao osoba osoba kojakoja doživljava doživljava tu emociju. tu emociju. Publika Publika treba treba pogoditi pogoditi o kojoj o kojoj se emociji se emociji radi.radi. Kada Kada pogode, pogode, djeca djeca trebaju trebaju rećireći znakove znakove po po kojima kojima su prepoznali su prepoznali emociju, emociju, trebaju trebaju opisati opisati šta šta bi osoba bi osoba kojakoja se tako se tako osjeća osjeća mogla mogla misliti, misliti, kako kako bi se bi mogla se mogla ponašati ponašati i štai šta bi se bi moglo se moglo događati. događati. Izražavanje Izražavanje emocija emocija Ovoga Ovoga putaputa nakon nakon izabiranja izabiranja karte, karte, bezbez da da naglas naglas imenuje imenuje emociju, emociju, glumac glumac treba treba izraziti izraziti emociju emociju glasanjem glasanjem – pomoću – pomoću zvukova, zvukova, ne riječi. ne riječi. Dijete Dijete iz publike iz publike kojekoje tačno tačno identificira identificira emociju, emociju, kaže kaže šta šta mumu je pomoglo je pomoglo da prepozna da prepozna emociju, emociju, opiše opiše kada kada se zadnji se zadnji putput takotako osjećalo, osjećalo, kojekoje je imalo je imalo misli misli i štai šta se dogodilo. se dogodilo. Razvijanje Razvijanje empatije empatije • • Empatija Empatija znači znači razumjeti razumjeti osjećaje osjećaje drugih drugih osoba osoba (radost, (radost, tuga, tuga, bolbol i druge i druge emocije). emocije). • • Empatija Empatijapočinje počinje uspostavljanjem uspostavljanjem kontakta kontakta sa sadrugim drugim osobama, osobama, odnosno odnosno slušanjem. slušanjem. • • Učenje Učenje i razvijanje i razvijanje osjećaja osjećaja za za druge druge dešava dešava se od se od samog samog početka početka djetetovog djetetovog života. života. Empatija Empatijaje jesposobnost sposobnostuživljavanja uživljavanjau upoložaj položajdruge drugeosobe osobei i sagledavanje svijeta njenim očima (Bratanić, 1993: sagledavanje svijeta njenim očima (Bratanić, 1993: 61).61). Poput drugih vještina je potrebno savladati čitanje Poput drugih vještina kojekoje je potrebno savladati (kao(kao što što su su čitanje ili ili igranje loptom), vještina empatije zahtijeva praksu i može se naučiti. igranje loptom), vještina empatije zahtijeva praksu i može se naučiti. Obziromna naspecifičnost specifičnostizražavanja izražavanjaemocija, emocija,empatiju empatijukodkoddjece djece Obzirom prepoznajemo i uočavamo u različitim nivoima, u skladu njihovim prepoznajemo i uočavamo u različitim nivoima, u skladu sa sa njihovim razvojnim mogućnostima; razvojnim mogućnostima; u dobi godine dijete u stanju iskazati empatiju * * u dobi od od 1. 1. do do 3. 3. godine dijete je uje stanju iskazati empatiju pokretom, izrazom govorom. Empatiju iskazuje prema dragom pokretom, izrazom lica,lica, govorom. Empatiju iskazuje prema dragom objektu, naprimjer igrački (lutki) objektu, naprimjer igrački (lutki) u dobi 3. do 5. godine osjećaj empatije se proširuje, se sve * * u dobi od od 3. do 5. godine osjećaj empatije se proširuje, pa pa se sve češće javlja u igri vršnjacima. Javlja empatija junacima češće javlja u igri sa sa vršnjacima. Javlja se se empatija sa sa junacima crtanog filma ili likovima u pričama čitamo djetetu. crtanog filma ili likovima u pričama kojekoje čitamo djetetu. 25 Razvijanje empatije kroz aktivno gledanje televizijskog programa Kako pomoći razvoj empatije? Pokažite djetetu da razumijete kako se osjeća. Nikada ne zanemarujte djetetova osjećanja, bez obzira koliko vam se činila bezazlenim. Situaciju pokušajte sagledati iz ugla djeteta U istim situacijama šaljite iste poruke. Djecu zbunjuje nedosljednost. Budite dobar primjer. Na vlastitom ponašanju prema drugim osobama pokazujte primjere empatije. Kada primijetite pohvalite dijete. prve znakove Dajte jednostavna i jasna objašnjenja o tome kako se drugi osjećaju kada su tužn ili povrijeđeni. Ovo je posebno važno ako je dijete prouzrokovalo takva osjećanja kod drugih (npr. kada uzme igračku drugom djetetu, i sl.). Televizija je nezaobilazan dio svakodnevnice. Neki roditelji će insitirati da u radu sa djecom što manje vremena provodite pred televizijskim ekranom, dok drugi neće imati posebnih zahtjeva u tom pogledu. Ukoliko djetetu dozvoljavate gledanje televizije, nastojte razviti naviku aktivnog gledanja televizijskog programa. Šta to znači? empatije, Aktivno gledanje televizijskog programa znači da sadržaje koje gledate koristite u svrhu postizanja određenih odgojnih ciljeva. Kada je u pitanju razvijanje empatije, televizijski program može biti veoma koristan. Tokom gledanja programa, pitajte dijete da opiše situaciju, likove, da rastumači kako se svaki od njih osjeća. Ustrajete li na ovoj praksi, na dobrom ste putu da kod djeteta razvijete sposobnost kritičkog prosuđivanja sadržaja televizijskog programa. 26 Podsticanje Podsticanjeintelektualnog intelektualnograzvoja razvojadjeteta djeteta Početne Početne kontakte kontakte sa sa svijetom svijetom dijete dijete ostvaruje ostvaruje putem putem čula. čula. Čula Čula daju daju prve prve stimulacije stimulacije za za intelektualni intelektualni razvoj razvoj djeteta, djeteta, kojikoji će će se se u nastavku u nastavku odvijati odvijati kroz krozopažanje, opažanje,učenje, učenje,pamćenje, pamćenje,maštanje. maštanje.Većinu Većinuonoga onogaštoštodjeca djeca predškolskog predškolskog razdoblja razdoblja nauče nauče usvajaju usvajaju posmatrajući, posmatrajući, oponašajući oponašajući i igrajući i igrajući se.se. UU ranim ranim razvojnim razvojnim fazama fazama važno važno je pratiti je pratiti diječiji diječiji govor, govor, obogaćivati obogaćivati fond fond riječi riječi i podržavati i podržavati djetetov djetetov interes interes za za istraživanje istraživanje okoline. okoline. Važne Važne napomene napomene za za radrad s djetetom: s djetetom: pokažite pokažite entuzijazam, entuzijazam, pažnju pažnju i interes i interes koristite koristite vizuelne vizuelne demonstracije demonstracije sa sa uputama uputama pružite pružite podršku podršku i ohrabrenje i ohrabrenje oblikujte oblikujte pozitivno pozitivno i zabavno i zabavno okruženje okruženje za za učenje učenje kroz kroz igruigru neka neka vaše vaše upute upute budu budu jednostavne jednostavne i razumljive i razumljive pomažite pomažitedjetetu djetetukodkodkompleksnijih kompleksnijihoperacija, operacija,ali alinemojte nemojte raditi raditi i dovršavati i dovršavati zadatke zadatke umjesto umjesto njega/nje. njega/nje. Govorna Govorna stimulacija stimulacija djeteta djeteta Podržimo Podržimo razvoj razvoj darovitosti darovitosti Često Često se se pretpostavlja pretpostavlja da da darovita darovita djeca djeca imaju imaju darovite darovite roditelje roditelje i i da da potiču potiču iz imućnijih iz imućnijih i obrazovanijih i obrazovanijih porodica. porodica. Brojna Brojna istraživanja istraživanja opovrgavaju opovrgavaju navedene navedene tvdnje tvdnje i potvrđuju i potvrđuju da da je aktivno je aktivno zauzimanje zauzimanje roditelja roditelja u odgoju u odgoju djece djece značajnije značajnije za za razvoj razvoj darovitosti darovitosti odod njihovog njihovog statusa statusa i nivoa i nivoa obrazovanja. obrazovanja. Dakle, Dakle,roditelji roditeljikojikojiu uzajedničkim zajedničkimaktivnostima aktivnostimasa sasvojom svojom djecom djecom provode provode viševiše vremena vremena (zajedničko (zajedničko čitanje, čitanje, traganje traganjeza za informacijama informacijamaiz izknjiga, knjiga,geografskih geografskihkarata, karata,enciklopedija, enciklopedija, razgovor razgovor o o pročitanom, pročitanom, bogaćenje bogaćenje djetetovog djetetovog rječnika, rječnika, zajedničke zajedničke posjete posjete pozorištu, pozorištu, izložbama, izložbama, sportskim sportskim odgađajima odgađajima i i razgovor razgovoro otome tomei sl.), i sl.),olakšavaju olakšavajurazvoj razvojnjihovih njihovihinteresa, interesa, odgovaraju odgovaraju na na njihova njihova pitanja pitanja i osiguravaju i osiguravaju toplinu toplinu i podršku i podršku njihovim njihovim intelektualnim intelektualnim istraživanjima, istraživanjima, štošto ujedno ujedno potiče potiče razvoj razvoj darovitosti. darovitosti. Pored Pored navedenog, navedenog, odod velike velike važnosti važnosti su su i: i: • • oblikovanje oblikovanjeokruženja okruženjaza zaučenje učenjeu ukojem kojemse sepotiče potiče razvoj razvoj motivacije motivacije za za učenje učenje • • pozitivni pozitivni stavovi stavovi prema prema znanju znanju i obrazovanju i obrazovanju • • interes interes za za uspjeh uspjeh djeteta djeteta • • visoka visoka očekivanja očekivanja odod sebe sebe i djece. i djece. (Rajović, (Rajović, 2010: 2010: 13-14) 13-14) 27 Predškolarcu Predškolarcu treba treba bogata bogata jezička jezička sredina sredina– –razgovor, razgovor,pjevanje, pjevanje, čitanje čitanje i, ako i, ako dijete dijete želi, želi, učiti učiti ga ga da da samo samo čita. čita. Neka Neka djeca djeca mogu mogu usvojiti usvojiti čitanje čitanje jednostavno jednostavno slijedeći slijedeći odrasle odrasle dokdok imim ponovo ponovo i ponovo i ponovo čitaju čitaju isteiste jednostavne jednostavne knjige. knjige. Način Način da da se se izbjegne izbjegne pritisak pritisak i dai da se se iskustvo iskustvo učini učini zabavnim zabavnim jeste jeste čekati čekati dokdok dijete dijete ne ne poželi poželi učiti. učiti. Neki Nekiroditelji roditeljise sepitaju pitajukada kadabi bi njihova njihova djeca djeca trebala trebala početi početi učiti učiti strani stranijezik. jezik.Međutim, Međutim,nema nema mnogo mnogo smisla smisla čekati čekati dodo osnovne osnovne škole škole da da bi se bi se uveo uveo novi novi jezik. jezik. Već Većnegdje negdjepočetkom početkomsedme sedme godine godine djetetov djetetov mozak mozak postupno postupno slabi slabi u u svojoj svojoj sposobnosti sposobnosti usvajanja usvajanja jezika. jezika. (prema (prema Diamond Diamond i Hopson, i Hopson, 2002: 2002: 13)13) Razvijanje mašte • • • Mašta nam dopušta da isprobamo i, po mogućnosti, izvedemo što god naumimo: zamišljanje predodžbe završenoga posla pomaže pri svakom koraku u ostvarivanju cilja. Ako maštu hranimo od vremena njenog buđenja, može nam poslužiti kao glavni oslonac kreativnosti kasnije u životu. Mašta osigurava temelj za djetetovo odrastanje, a kasnije za život u vanjskom svijetu. Oko druge godine života dijete počinje da izgovara ličnu zamjenicu za prvo lice jednine - „ja“. To je znak da postaje sve više svjesno svebe kao individue. Ovo otkriće čini temelj djetetove maštovite i sanjarske igre. Dijete u toj dobi vlastitim iskustvima kroz igranje i rast dolazi do razvoja jezika. Već od dvadesetog mjeseca života djetetova mašta može pretvoriti kocku u ukusan kolač, i ono se počinje igrati svega onoga što se dešava tokom dana, kao što je odlazak na spavanje, ručak i sl. Kasnije ta ista kocka može postati brod ili konj. Da bi dali zamaha dječijoj mašti, potrebno je samo obezbijediti jednostavne predmete u djetetovoj okolini. Djetetu ne trebaju gotove igračke. Takve igračke čak mogu ometati djetetovu kreativnost jer ne ostavljaju mjesta za razvoj mašte. Dijete želi slikati, praviti skulpture, svirati i oblikovati figure od gline, ili od tijesta. Ono što napravi upotrijebit će u svojoj kreativnoj igri. Kopanje tunela, kanala, izgradnja kula i brodova ostvaruje se na plaži i dijete „vidi“ brod koji je napravilo kako zamišljenom rijekom plovi u more. Kada dijete pokušava nešto nacrtati, ne treba mu pomagati skicirajući obrise tijela, niti praviti dijelove predmeta kada dijete modelira u glini. Takvi postupci uzrokuju da dijete osjeća kako je njegova verzija manje vrijedna i to ga obeshrabruje. To ne znači da ne treba djetetu pokazati raznovrsne postupke od kojih može izabrati. Međutim, ono mora biti slobodno da ih samo razvija. Do šeste i sedme godine traje procvat spontanog izražavanja i ako je dobro utemeljeno, trebalo bi osigurati nadahnuće i u zrelosti. Odrasli treba djetetu da dopuste slobodu da nesputano razvija svoju spontanost, ne smještati ga u „zatvor“ svijeta odraslih. Ono što odrasli mogu uraditi jeste sačuvati djetetovu spontanost. Spontanost je glavna podrška djetetu za istraživanje i igru dok je još beba, kada uči hodati, kada poseže za nekim novim vidicima. Oni koji brinu o djetetu, u ovom slučaju dadilja, treba da ne nameću svoje vrijednosti iz svijeta odraslih dječijoj kreativnosti. 28 Možemo osigurati poticajne materijale, ali se prije toga moramo zapitati da li je dijete spremno za njih. Kako to procijeniti? Čak će i beba uzeti olovku i šarati na komadiću papira, tako da su skupo plaćeni materijali uzalud potrošeni. Dakle, treba ići polahko. Dijete je neodoljivo privučeno svime čime može rukovati. Voda, pijesak i glina pružaju brojne mogućnosti. Vježbe za razvijanje kreativnosti i mašte Perlice Izvaljajte od gline ili plastelina dugačku „zmiju“. Starim, tupim nožem izrežite na komadiće veličine perlica. Pomoću stare igle za pletenje probušite rupe za nizanje kroz svaku perlicu. Urežite šare na njima i ostavite ih da se suše ili ih ispecite u rerni. Obojite osušene perlice vedrim bojama. Nanižite na obojenu nit vunice i napravite ogrlicu, narukvicu, ili pojas. Za pravljenje domaće gline potrebno je: 2 čaše mehkog brašna 1 čaša soli oko 1/2 čaše vode Način pripreme Zamiješajte brašno i so, te dodajte onoliko vode koliko je potrebno da se oblikuje čvrsto tijesto. Oblikujte figurice. Stavite u rernu na 150 stepeni oko 20 minuta. Izvadite i po želji obojite. Priprema domaćeg plastelina: - 1 čaša (od 2dl) mehkog brašna - 1/2 čaše soli - malo manje od 1 čaše vode - 1/4 kašičica limunske kiseline u prahu - 1 kašičica ulja - po želji prehrambena boja, ekstrakt i sl. Postupak izrade U šerpi pomiješati sve sastojke, a zatim kuhati oko 1 min (dok se ne stvrdne toliko da se više ne može miješati), pa istresti na neku površinu i rukama oblikovati glatku masu. Čuvanje Svaki put nakon korištenja u igri čuvati u frižideru u najlonskoj kesi ili plastičnoj posudi. Tako spremljen, plastelin može ostati svjež danima. Lutka za čuvanje gumica i šnalica Potrebno je u plastičnom tanjiru zamijesiti nešto gipsa u malo vode (otprilike 1,5 cm dubine), do gustoće jogurta, umetnuti komad vune, vrpce ili štogod drugo prikladno u smjesu u gornji dio tanjira, te ostaviti da se stvrdne. Taj komadić vune (ili drugog nečeg) bit će “kukica” na koju će se lutka objesiti. Kad se gips stvrdne, izvaditi oblik iz tanjira, nacrtati crte lica, zalijepiti kosu i, po želji, splesti pletenice, napraviti kapu ili već nekako drugačije ukrasiti... I lutka je time spremna za čuvanje gumica i šnalica. Može biti i originalan rođendanski poklon. 29 Dijete Dijetei iigra igra Dijete Dijete uvijek uvijek može može odraslog odraslog naučiti naučiti trima trima stvarima: stvarima: da da bude bude veseo veseo bezbez razloga, razloga, da da bude bude uvijek uvijek nečim nečim zabavljen zabavljen i dai da se zna se zna svom svom snagom snagom zauzeti zauzeti za za onoono štošto želi.želi. P. P. Coelho Coelho Dječije Dječije igreigre nisunisu samo samo igre,igre, stoga stoga ih ih treba trebasmatrati smatratiozbiljnom ozbiljnomdječijom dječijom djelatnošću. djelatnošću. Michel Michel Eyquem Eyquem dede Montaigne Montaigne Kao Kao štošto dijete dijete ima ima potrebu potrebu za za hranom hranom i ljubavlju, i ljubavlju, čiječije uskraćivanje uskraćivanje može može djelovati djelovatipogubno, pogubno,tako takoi nezadovoljavanje i nezadovoljavanjepotrebe potrebeza zaigrom igrommože možebitibiti štetno štetnoza zadjetetov djetetovrazvoj. razvoj.U Udjetinjstvu djetinjstvuse seigra, igra,radradi učenje i učenjeisprepliću. isprepliću. Učenje Učenjei rad i raddaju dajuefikasnije efikasnijerezultate rezultateakoakose seprovode provodekroz krozigru. igru.Igra Igra motiviše motiviše djecu djecu za za ispunjavanje ispunjavanje zadataka, zadataka, papa te te zadatke zadatke dijete dijete manje manje osjeća osjeća kaokao nametnute. nametnute. Dijete Dijetepredškolske predškolskedobi dobikoje kojese sečesto čestoi predano i predanoigra, igra,odrast odrastće ćeu u osobu osobukoja kojai rad i radprihvata prihvatas užitkom s užitkomi odgovornošću. i odgovornošću.Dijete Dijetekoje koje nema nemamogućnosti mogućnostiza zaigru igruili ilikojemu kojemuse se“ne“neda”da”igrati, igrati,svesvemumuje je dosadno, dosadno, kasnije kasnije kaokao odrasla odrasla osoba osoba teže teže prihvata prihvata radrad i obaveze. i obaveze. Djetetu Djetetu koje koje se se nene igra igra i ne i ne pokazuje pokazuje interes interes za za igru igru treba treba posvetiti posvetiti pažnju pažnju i potražiti i potražiti uzroke uzroke takvog takvog ponašanja. ponašanja. UU istim istim okolnostima, okolnostima, iako iako načini načini igranja igranja mogu mogu varirati, varirati, djeca djeca se se igraju igraju nana sličan sličannačin načini sa i sasličnim sličnimsvrhama svrhamai razlozima. i razlozima.Igra Igraje jekamen kamentemeljac temeljac razvoju razvojuraznolikih raznolikihsposobnosti sposobnostii vještina i vještinasvakog svakogdjeteta; djeteta;intelektualnih, intelektualnih, emocionalnih, emocionalnih, socijalnih, socijalnih, psihomotoričkih). psihomotoričkih). ZaZa dijete dijete igra igra predstavlja predstavlja najprirodniju najprirodniju aktivnost, aktivnost, kroz kroz koju koju učiuči i raste. i raste. Ona Ona je je izraz izraz želje želje za za istraživanjem istraživanjem i oduševljenjem i oduševljenjem djeteta djeteta onim onim štošto ga ga okružuje. okružuje. Pokušajte Pokušajte primijeniti primijeniti Igra Igra treba treba bitibiti početna početna motivacija motivacija za za razvijanje razvijanje navika navika (češljanja, (češljanja, umivanja, umivanja, pranja pranja ruku, ruku, oblačenja, oblačenja, svlačenja). svlačenja). Poznat Poznat je je dječji dječji početni početni otpor otpor prema prema pranju pranju zuba zuba ili ili češljanju. češljanju. Kako Kako bismo bismo dijete dijete pridobili pridobili za za te te aktivnosti, aktivnosti, možemo možemo primjenjivati primjenjivati igru igru u kojoj u kojoj dijete dijete pregleda pregleda zube, zube, crta crta četkicu četkicu ili ili češlja češlja lutku. lutku. Motivacija Motivacija aktivnostima aktivnostima nalik nalik nana igru igručesto čestoima imamnogo mnogoveći većiodgojni odgojniučinak učinakododsvih svihdrugih drugihmetoda metodai i strategija strategija kojima kojima se se koristimo koristimo u odgoju u odgoju djeteta. djeteta. 30 Aktivnostima Aktivnostima u u igriigri dijete dijete izražava izražava svoje svoje potrebe, potrebe, emocionalna emocionalnastanja stanjai iutjecaje utjecaje društvene društvenesredine. sredine. Kroz Krozigru igru zadovoljava zadovoljavasvoju svojupotrebu potrebuza za kretanjem, kretanjem, spoznaje spoznaje vanjski vanjski svijet, svijet,emocionalno emocionalnose sebogati, bogati, obogaćuje obogaćuje rječnik, rječnik, izgrađuje izgrađuje svoj svoj govor. govor.Igra Igradjetetu djetetuomogućava omogućava dadarazvija razvijakreativnost, kreativnost,upoznaje upoznaje svijet svijeti uspostavlja i uspostavljameđuljudske međuljudske odnose. odnose. (Duran, (Duran, 2001) 2001) Uloga dadilje u igri djeteta Djeca usmjeravanju svoje ponašanje prema osjećajima, čiji je razvoj vezan isključivo za one koji ga vole i odgajaju. Ako je odrasla osoba u stanju razumjeti poruke koje joj dijete upućuje, te ispravno reagovati na njih, može činiti da svaki novi dan na putu odrastanja bude stepenica ispunjena zadovoljstvom. Poznavajući bitne karakteristike fizičkog i psihičkog razvoja djeteta, odrasli mogu bolje shvatiti dječije mogućnosti i ponašanje. Znanje o tome šta se može očekivati od djeteta u određenoj dobi njegovog/njenog razvoja, omogućuje odraslima da organizuju igre i druge aktivnosti te da odaberu igračke koje su primjerene dobi i koje će poticati djetetov razvoj. Zato je uloga odgajateljice vreoma velika. U igri dadilja treba imati razumijevanja prema emocionalnom i intelektualnom razvoju djeteta. Najvažnije je u samom procesu igre dijete spontano iznenaditi njegovim vlastitim otkrićima. Tada je njegova potencijalna snaga ogromna. Dijete će nas iznenaditi svojom maštom i idejama, a na nama je da to primijetimo i podržimo. Ovo predstavlja važan element za građenje povezanosti između dadilje i djeteta. Vaša uloga u dječijoj igri Ako se dijete može samo igrati i kroz igru razvijati, šta je onda vaša zadaća? Vaša podrška znači mnogo. Potičite dijete kad je potrebno tako što ćete proširivati njegov vidokrug i pohvaliti njegove kreativne napore. Važno je da kroz igru stimulišete djetetova osjetila: da mu omogućite da osjeti različite teksture, različite materijale. Neka isproba različite mirise - ruže, svježe začinsko bilje, lišće, svježe pečeni hljeb ili kolač. Piruštite mu da gleda živopisne ribice u akvariju, šarene slike, treperavo lišće. Neka čuje različite zvukove – ptice, ljudsko pjevanje i govor. Moramo biti uključeni u djetetove tjelesne ativnosti kako bi ono doseglo što više i počelo otkrivati svijet. Kada bacate dijete u zrak i ponovo ga uhvatite – i njemu i vama to donosi osmijeh i sreću. Djetetu je potreban kako fizički tako i njegov unutrašnji prostor za igru. Mora se osjetiti slobodnim da izabere vlastitu aktivnost i imati, ukoliko je moguće, dvorište ili vrt u kojem se može slobodno igrati. U dobi od dvije do pet godina djetetu treba osigurati materijale i sredstva kojima se njeguju njegova/njena kreativnost i maštovitost, te izoštravaju osjetila i unapređuje tjelesna samokontrola. Prostor za igru. Djeca vole kada u okviru svoga doma imaju siguran vlastiti prostor za igru. Tada se u vlastitom malom kutku mogu zadovoljno usredsrediti na svoje aktivnosti. Tijesto, blato i zemlja prvi su djetetov materijal za oblikovanje. Može ih stiskati, gnječiti i oblikovati kako god mu mašta nalaže. Igra s glinom ili tijestom prirodno slijedi igru s vodom i pijeskom. 31 Šestogodišnjaci i sedmogodišnjaci trebaju više prilika za istraživanje i igranje naprednijih igara, kao što trebaju i podršku za svoje ideje i stvaralaštvo. Tijesto za modeliranje dijete obrađuje prije nego je spremno upotrebljavati pravu glinu. Može ga gnječiti, valjati, stiskati. Modeliranje slijedi kasnije. Dijete može tapkati po glini i probadati je, praviti zamišljene kolače i od nje valjati zmije. Prije nego pokuša napraviti neki predmet, dijete će upotrebljavati obje ruke, pritiskati, potezati, stiskati, odlamati komade, povezivati, mijesiti. Na ovaj način posebno razvija finu motoriku. Primjeri igara Opipljiva porodica Izrežite okrugle komadiće od različitih tkanina (oblik kruga nacrtajte uz pomoć tanjirića). Izaberite različite tkanine (baršun, saten, lan, flanel, samt). Uhvatite tkaninu u sredini i oblikujte glavu. Ispunite je pamukom i pričvrstite „vrat“ koncem ili konopčićem. Nacrtajte lice i pričvrstite kosu od vunenih niti. Napravite kućicu od čvršće tkanine kako biste je mogli objesiti na zid. Prišijte džepiće na mjestima prozora i vrata. Poticanje kreativnog razmišljanja Svaki dan djeca dobivaju poklone, pa vremenom prestanu iskazivati posebnu radost zbog toga. Poklon ili sitnicu poput čokoladice ili bombona možemo odmah dati djetetu, ali bolje je ako taj poklon stavimo na neko skriveno mjesto i postavimo djetetu zadatak da ga pronađe (igra slična traženju skrivenog gusarskog blaga). Radost zbog spoznaje da će nešto dobiti, a ne zna šta, izaziva dobar osjećaj. Dijete se najprije raduje što traži skriveni poklon, a onda se dodatno razveseli kada ga pronađe. I na kraju, osjećaj sreće što je samo svojim trudom i zalaganjem došlo do poklona. Ovo nije ni blizu osjećaja kao kada bismo djetetu samo pružili čokoladicu u ruku. (Rajović, 2010: 38) Slike pričalice Slike pričalice se mogu koristiti na mnogo načina, a ovdje se nalazi nekoliko ideja za njihovo korištenje (primjer sličica vijeti u Prilogu ): • • kreativno pričanje: neka dijete izabere nekoliko sličica i ispriča priču koja uključuje sve izabrane sličice redom. Na ovaj način mlađa djeca koja još ne znaju pisati, ali uživaju u pričanju priča, razvijaju kreativnost, maštu i obogaćuju svoj rječnik. pričanje u krug: Svako izabere jednu sličicu. Prvi u krugu počinje priču koja se odnosi na njegovu sliku, zatim sljedeći u krugu nastavlja priču u koju uključuje temu svoje sličice i tako redom. Sličice se mogu izvlačiti u krug tako dugo dok sve ne budu potrošene, a priča završena. Slikopriče možete koristiti u toku igre, kada osjetite da se dijete umorilo od igre vani i da želi da zajedno sjednete. Svakako ih nosite sa sobom ukoliko vi umjesto roditelja dijete vodite ljekaru, dok čekate na red. Korisno ćete provesti vrijeme, a dijete će se zabaviti. (prema Čudina-Obradović, 2008) 32 Izbor igračke u skladu sa razvojnim potrebama djeteta Izbor igračke u skladu sa razvojnim potrebama djeteta Prilikom odabira igračke, treba voditi računa da ona bude: u skladu sa razvojnim potrebama djeteta da razvija kreativnost Bezbjedne igračke Prilikom odabira igračke, treba voditi računa da da ona tražibude: aktivnost djeteta Izbor igračke u skladu sa razvojnim potrebama djeteta izražavanje individualnosti (puzzle,igračke slagalice,koje lego da omogućava • kupujte Bezbjedne igračke • su • u skladu sa razvojnim potrebama djeteta kocke i sl.). otporne na plamen, koje se da razvija kreativnost mogu lahko prati i koje ne • da traži aktivnost djeteta Djeca posebno vole igračke koje imitiraju svijet sadrže odraslihotrovne (ljekarski tvarisetovi, setovi, (puzzle, učiteljskislagalice, priobor ilego sl.). da omogućava izražavanjekuhinjski individualnosti Bezbjedne igračke • provjerite da li igračke Prilikom odabira igračke, treba voditi računa da ona bude: kocke i sl.). odgovaraju uzrastu djeteta Pored ovih igračaka potrebne su različite slikovnice, bajke,igračke bojankekoje koje su • •• kupujte držite predmete poput u skladu sa razvojnim potrebama djeteta bogate svijet rječnikodraslih djeteta (ljekarski ali daju mogućnost uporebe boje i upoznavanja sa se Djeca posebno vole igračke koje imitiraju setovi, otporne plamen, koje balona i naplastičnih vrećica da razvija kreativnost različitim oblicima i brojevima, te društvene igre mogu (poputlahko „Čovječe ne ljuti kuhinjski setovi, učiteljski priobor i sl.). prati i koje ne dalje od djeteta da traži aktivnost djeteta se“ i „Potraga za blagom“). sadrže otrovne tvari stati u • ako predmeti mogu Pored potrebne su različite slikovnice, bajke, slagalice, bojanke koje da igračaka omogućava izražavanje individualnosti (puzzle, lego ovih • šupljinu provjerite toaletnog da li igračke papira, bogate rječnik kockedjeteta i sl.). ali daju mogućnost uporebe boje i upoznavanja sa odgovarajusu uzrastu djeteta premaleni za dijete do 3 različitim oblicima i brojevima, te društvene igre (poput „Čovječe ne ljuti • godine držite predmete poput se“ i „Potraga blagom“). Djeca posebnozavole igračke koje imitiraju svijet odraslih (ljekarski setovi, balona i plastičnih vrećica kuhinjski setovi, učiteljski priobor i sl.). dalje od djeteta • ako predmeti mogu stati u Pored ovih igračaka potrebne su različite slikovnice, bajke, bojanke koje šupljinu toaletnog papira, bogate rječnik djeteta ali daju mogućnost uporebe boje i upoznavanja sa premaleni su za dijete do 3 različitim oblicima i brojevima, te društvene igre (poput „Čovječe ne ljuti godine se“ i „Potraga za blagom“). Prirodne igračke Zajedno sa djetetom sakupite različite „igračke“ iz prirode kao što su kamenje, perje, školjke, kore drveta koje se mogu upotrijebiti u maštovitoj igri. Stavite različite vrste u više pletenih korpica da bi ih Prirodne igračke dijete moglo svrstavati i preuređivati kako poželi. Zajedno sa djetetom sakupite različite „igračke“ iz prirode kao što su kamenje, perje, školjke, kore drveta koje se mogu upotrijebiti u maštovitoj igri. Stavite različite vrste u više pletenih korpica da bi ih dijete moglo svrstavati i preuređivati kako poželi. Prirodne igračke Zajedno sa djetetom sakupite različite „igračke“ iz prirode kao što su kamenje, perje, školjke, kore drveta koje se mogu upotrijebiti u maštovitoj igri. Stavite različite vrste u više pletenih korpica da bi ih dijete moglo svrstavati i preuređivati kako poželi. 33 kupujte igračk otporne na plam mogu lahko pra sadrže otrovne t provjerite da odgovaraju uzra držite predm balona i plastič dalje od djeteta ako predmeti m šupljinu toaletn premaleni su za godine Tabela 3: Igre i igračke u skladu sa dobi djeteta 0-12 mjeseci 2-3 godine 3-4 godine 4-5 godina nakon 5 godina Igračke koje potiču razvoj motorike, percepcije i razvoj čula. Sa njima se dijete igra tako što ponavlja određene radnje i to ga čini sretnim i zadovoljnim; • ZVEČKE – lagane i sa drškom • MEHKE IGRAČKE sa zvončićima nježnog zvuka • GUMENE LUTKE • IGRAČKE ŽIVOTINJE (sa mogućnošću puštanja zvukova) • ŠUPLJE KOCKE • MALE GUMENE LOPTE • POSUDICE SA POKLOPCIMA Dijete već hoda, pa može koristiti slijedeće igračke: • IGRAČKE KOJE SE GURAJU ILI VUKU: kolica, kamioni, automobili • KRUPNI OBLICI KOJI SE MOGU UBACIVATI U KUTIJE • RAZNOBOJNE VEĆE KOCKE • KANTICE I LOPATICE • POSUĐE • PLASTELIN • LUTKA Postepeno se uvodi likovni materijal: • VOŠTANE BOJE • VODENE BOJE • DRVENE OLOVKE • MATERIJAL ZA GRAĐENJE • JEDNOSTAVNE SLAGALICE • SETOVI ZA IGRE OPONAŠANJA (ljekarski setovi, kuharski, trgovački i sl.) U ovoj dobi pogodni su predmeti i aktivnosti koji traže energiju: • BICIKL, TRICIKL I ROMOBIL • IGRE SA PRAVILIMA • DRUŠTVENE IGRE • SLAGALICE I PUZZLE • FLOMASTERI Dijete ovog uzrasta ima bolju pažnju i koncentraciju, pa su pogodna slijedeća sredstva i aktivnosti: • DRUŠTVENE IGRE • MEMORY IGRE • DOMINE • SITNE LEGO KOCKICE • MAGNETI • LUPE • MIKROSKOP • SPORTSKI REKVIZITI • SLOVARICE I BOJANKE (prema Grupa autora, 1999) 34 Komunikacija sa djetetom Komunikacija je dinamična aktivnost, zbivanje, međuljudski odnos, koja uključuje razmjenu verbalnih i neverbalnih sadržaja, razumijevanje misli i osjećanja druge osobe te povratnu vezu među sagovornicima (Miller, 2005). Kako otvorena i jasna komunikacija čini osnovu svih međuljudskih odnosa, važno je da dadilja ovlada vještinama kvalitetne i konstruktivne komunikacije. Osnovna vještina djelotvornog komuniciranja jeste prihvatanje činjenice da svaka komunikacija (verbalna, neverbalna, šutnja, ignorisanje) ide u oba smjera i izaziva određenu reakciju, odgovor. Dijete vješto i u zavisnosti od dobi koristi sve navedene oblike komunikacije. Postoji više podjela komunikacije, a najčešće se koristi podjela na verbalnu i neverbalnu. Verbalna komunikacija predstavlja najčešći način izražavanja i razmjene različitih vrsta informacija. Obuhvata sadržajnu i odnosnu komponentu. Sadržajna komponenta sastoji se od onoga što je rečeno, a odnosna komponenta označava način kako je to rečeno. Za uspješnu komunikaciju, potrebno je: • posjedovati vještinu slušanja, • vještinu posmatranja, • sposobnost razumijevanja, • vještinu prenošenja vlastitih misli i osjećanja na razumljiv način. Nije bitno samo ono što kažemo nego i kako to kažemo. U odnosu dadilja-dijete i dadilja-roditelj snaga i efekat riječi i izrečenog bitno mogu doprinijeti atmosferi, povjerenju i kvalitetu tog odnosa. Uspješnost razmjene zavisi od doprinosa svake osobe uključene u proces komunikacije, pa se smatra da je komunikacija uspješna ako se ne dogodi nešta što bi ometalo protok informacija. Verbalna komunikacija će biti uspješna ako se dijete uvažava, nastoji razumjeti, te ako mu se šalju jasne, tačne i potpune informacije, na koje će imati mogućnost da reaguje. Neverbalna komumnikacija jedan je od načina izražavanja osjećanja i stanja. Skoro svaku verbalnu poruku prati neka neverbalna poruka: izraz lica, usmjeravanje pogleda, kontakt očima, dinamika, jačina i visina glasa, klimanje glavom, pokreti ruku, položaj tijela, udaljenost od sagovornika. Dijete ne reaguje samo na riječ, nego i na gestove, pokrete tijela, izraze lica i sl. Dobro vođena komunikacija podrazumijeva kako praćenje govora ili misli dijeteta, tako i uočavanje neverbalnih poruka, koje su često iskrenije i bogatije od govora riječima. Usklađenost verbalnih i nevrbalnih poruka predstavlja ključ razumljive komunikacije. (Schultz von Thun, 2008) Kada se obraćate djetetu, pored pažnje koju posvetite izboru riječi, razmislite o vašim neverbalnim porukama. Da li one govore baš ono što vi želite reći? Djelujete li uvjerljivo i odlučno? 35 Komunikacijske Komunikacijske tehnike tehnike Odrasli Odrasli odgajaju odgajaju krozkroz slušanje slušanje i govorenje, i govorenje, stoga stoga nijenije svejedno svejedno kako kako to slušanje to slušanje i i govorenje govorenje u odgojnim u odgojnim situacijama situacijama izgleda, izgleda, kako kako djeluje djeluje na djecu na djecu i kako i kako to oni to oni primaju. primaju. (Hudina (Hudina et al., et al., 2005: 2005: 41) 41) Komunikacija Komunikacija je složen je složen proces, proces, međutim, međutim, taj proces taj proces može može postati postati jasniji jasniji i i jednostavniji jednostavniji uz poznavanje uz poznavanje odgovarajućih odgovarajućih tehnika. tehnika. KaoKao učinkovite učinkovite tehnike tehnike komuniciranja komuniciranja sa djecom sa djecom predškolskog predškolskog uzrasta, uzrasta, ali ialionim i onim starijim starijim predlažu predlažu se tehnike se tehnike aktivnog aktivnog slušanja slušanja i slanja i slanja „ja“„ja“ poruka. poruka. Aktivno Aktivno slušati slušati znači znači odvojiti odvojiti vrijeme vrijeme za za dijete, dijete, potpuno potpuno usredsrediti usredsrediti pažnju pažnju na na njega/nju, njega/nju, pokazati pokazati pravi, pravi, stvarni, stvarni, interes interes za ono za ono što što govori govori i i uložiti uložiti napor napor da se da dijete se dijete istinski istinski razumije. razumije. VrloVrlo je važno je važno ne davati ne davati vlastito vlastito tumačenje tumačenje sadržaja, sadržaja, ne govoriti ne govoriti previše previše i nei prekidati ne prekidati dijete. dijete. Najviši Najviši oblik oblik aktivnog aktivnog slušanja slušanja je empatijsko je empatijsko slušanje, slušanje, pri pri kojem kojem se, osim se, osim na na riječi, riječi, obraća obraća pažnja pažnja i nai na emocije emocije osobe osobe kojukoju slušamo. slušamo. To To znači: znači: uživljavanje uživljavanje u ulogu u ulogu dijeteta, dijeteta, posjedovanje posjedovanje sposobnosti sposobnosti opažanja opažanja važnih važnih aspekata aspekata neverbalne neverbalne komunikacije komunikacije te te iskrena iskrena željaželja da da se se razumije razumije i i pomogne. pomogne. Kada Kada aktivno aktivno slušate, slušate, djetetu djetetu šaljete šaljete poruku poruku kojakoja glasi: glasi: Vidim Vidim da mi da mi želiš želiš nešto nešto reći,reći, ja teja želim te želim saslušati, saslušati, razumjeti i pomoći i pomoći ti. ti. razumjeti Poruke Poruke kojekoje šaljemo šaljemo djeci djeci mogu mogu biti biti u formi u formi „ja“„ja“ poruke poruke ili „ti“ ili „ti“ poruke poruke i i svaka svaka od njih od njih podrazumijeva podrazumijeva drugačiji drugačiji kvalitet kvalitet komunikacije; komunikacije; * *„ja“„ja“ poruke poruke – pozitivna, – pozitivna, prihvatajuća prihvatajuća komunikacija komunikacija * *„ti“„ti“ poruke poruke – negativna, – negativna, okrivljujuća, okrivljujuća, odbijajuća odbijajuća komunikacija. komunikacija. „Ja“ „Ja“ poruke poruke su vrsta su vrsta verbalnih verbalnih poruka poruka kojekoje od od sagovornika sagovornika traže traže da da se se suoči suoči sa sa sobom, sobom, svojim svojim osjećanjima, osjećanjima, stanjem, stanjem, raspoloženjem. raspoloženjem. Ovim Ovim porukama porukama se ne se ne izražava izražava osuda, osuda, ne ne etiketira etiketira i nei ne ugrožava ugrožava sagovornik. sagovornik. Njima Njima se otvaraju se otvaraju vrata vrata konstruktivnoj konstruktivnoj i dvosmjernoj i dvosmjernoj komunikaciji. komunikaciji. „Ti“ „Ti“poruke porukeističu ističugreške greške sagovornika. sagovornika. Usmjerene Usmjerene su su na na ličnost, ličnost, a ne a ne na na postupak. postupak. Ne Ne ostavljaju ostavljaju prostor prostor za za ispravku. ispravku. Osoba Osoba ih doživljava ih doživljava kaokao napad napad na sebe. na sebe. „Ti“„Ti“poruke porukečesto čestoizazivaju izazivaju otpor, otpor, inat,inat, bunt, bunt, takotako da se da cilj se cilj komunikacije komunikacije najčešće najčešće ne ne može može ostvariti, ostvariti, bezbez obzira obzira na kontekst na kontekst u kojem u kojem se komunikacija se komunikacija odvija. odvija. Dakle, Dakle, „ja“„ja“ poruka poruka kreće kreće od od osjećanja osjećanja – izražava – izražava ih ne ih iskazujući ne iskazujući osudu. osudu. Njen Njen cilj cilj je saopćiti je saopćiti kako kako se osoba se osoba osjeća osjeća zbog zbog konkretnog konkretnog ponašanja ponašanja druge druge osobe. osobe. KADA KADA TI... TI... (navesti (navesti objektivan objektivan opisopis ponašanja ponašanja osobe) osobe) OSJEĆAM OSJEĆAM SE...SE... ZATO ŠTO... ZATO ŠTO... kako) (reći(reći kako) (zašto? navesti (zašto? navesti konkretne razloge) konkretne razloge) PA BIH PA BIH JA...JA... (navesti šta želiš (navesti šta želiš da da osoba uradi) osoba uradi) Prikaz Prikaz 5: Struktura 5: Struktura „ja“„ja“ poruke poruke 36 Vježba izražavanja „ja“ poruka /za djecu od 3 godine i stariju/ minuta Vrijeme trajanja: najmanje 5 Način rada: Dadilja poziva dijete da se udobno smjesti na stolicu ili kauču, te da zatvori oči. Potom, dadilja govori: „Hajdemo zajedno na jedno putavanje. Ovo je kao igra, pri tome se opusti i uživaj. Kaži šta osjećaš. Rečenicu počni sa Ja osjećam...“ Poslje dvije minute dadilja zajedno sa dijetetom komentariše ovu vježbu i skreće pažnju djetetu kako je ovo jedna od mogućnosti da bude u kontaktu sa svojum tijelom i osećanjima. JA poruke TI poruke Smeta mi što kasniš. Ti stalno kasniš i neodgovaran si. Ne dopada mi se to to činiš. Ja to vidim na drugačiji način. / Meni se to čini drugačijim. To ti ne valja. Tebi je najbolje da..., ti trebaš, moraš... Ja bih želio/la da to uradiš. Razumijem da ti je teško. Šta sada možemo učiniti. Ako to uradiš, biće ti bolje. Šta ti ja mogu. E sad ću te kazniti! Vidjet ćeš ti svoje! Značenje „ti“ poruke Vrednovanje osobe a ne postupaka, što će dovesti do odbrambene reakcije sagovornika. Davanje ocjene, umjesto opisa. Nametanje gotovih rješenja, umjesto poticanje procesa rješavanja problema. Manipulisanje umjesto spontanosti. Ravnodušnost umjesto saosjećanja. Pokazivanje nadmoći umjesto jednakosti. Davanje konačne presude. Ja vjerujem da se dobrom organizacijom Ti si propalica. rezultati mogu popraviti. Tabela 4: Primjeri pozitivnih i negativnih poruka u odgojnom djelovanju (prilagođeno prema Kalaš et al., 2003: 49) Vježba aktivnog slušanja /Kako čujem i kako tumačim , za djecu od 4 do 6 godina/ Cilj vježbe: Uvidjeti da nedovoljno uključeno i površno slušanje, te lična interpretacija mogu dovesti do nesporazuma u komunikaciji. Materijal za rad: papir i olovka, rečenice (pogledati primjer) Način rada: Dadilja sa grupom/4-5/ djece u krugu. Jedan član grupe počinje igru tako što osobi do sebe šapne poruku koju je od dadilj dobio, ovaj je šapne slijedećem do sebe i tako do kraja kruga. Osoba koja je zadnja čula poruku naglas kaže grupi. Komentar dadilje: Dadilja usmjerava diskusiju na tačnost/netačnost poruke koja je kružila u grupi od momenta kada je prvi put prenijeta pa do kraja, kao i o mogućim promjenama sadržaja poruke. Pri tome ističe da djeca, verbalizirajući neki događaj, i sami dodaju ili oduzmu nešto prema svom viđenju situacije o kojoj se govori. Primjer rečenica koje se mogu koristiti: 1. Na tramvajskoj stanici bilo je mnogo svijeta, a njih dvoje su nešto šaputali jedan drugome. 2. Juče su bili zajedno u igri a danas neće ni da se pozdrave, šta se to dogodilo sa njima! 3. Sve što smo radili više ne važi, bilo je bezvrijedno i samo smo gubili vrijeme! 37 Relaksaciona Relaksacionaigra igra(II) (II)/za /zadjecu djecuuzrasta uzrastaodod3 3godine godinei stariju/ i stariju/ vrijeme vrijemetrajanja:15 trajanja:15-20 -20minuta minuta Pribor Priborzazarad: rad:glinamol, glinamol,kolaž kolažpapir, papir,bojice, bojice,papir papirzazacrtanje crtanje Način Načinrada: rada:Zajedno Zajednosasadjetetom djetetomsjednete sjednetenanapod podi ponudite i ponuditemu musav savmaterijal materijalzazarad. rad.Neka Nekadijete dijetesamo samoizabere izabere štaštaćećeuzeti uzetii šta i štaćećeraditi raditisasaponuđenim ponuđenimpriborom. priborom.Pratite Pratitedijete dijetebez bezsugestija. sugestija.Samo Samoako akovas vaspita, pita,pomozite pomozitemu mudada seseodluči odlučizazatemu temurada radailiiliodaberite odaberitenešto neštozajedno. zajedno. Ovakve Ovakveigre igreprakticirajte prakticirajtekada kadaosjetite osjetitepotrebu potrebudjeteta djetetadadaputem putemcrteža crtežakomunicira komunicirasasavama vama iliilikada kadaosjetite osjetitedada jednostavno jednostavnoželi želidadaseseopusti opustii uživa. i uživa. Prijedlog: Prijedlog:Napravite Napraviteizložbu izložburadova radovaukoiko ukoikototodijete dijeteželi. želi. Šta Štasasakonfliktima? konfliktima? * * Tokom Tokomsocijalne socijalneinterakcije interakcijeosoba osobaseseprema premadrugoj drugojosobi osobiponaša ponašau uskladu skladusasasvojim svojimvjerovanjima, vjerovanjima, opažanjima opažanjimai mišljenjem. i mišljenjem. * * Stajalište Stajalištejedne jedneosobe osobenenemora morabiti bitiprihvatljivo prihvatljivoonoj onojdrugoj. drugoj.Tada Tadanastaje nastajekonflikt konflikt(sukob, (sukob,sudar, sudar,spor, spor,svađa) svađa) ** SviSvikonflikti konfliktiproizlaze proizlazeiziznerazumijevanja nerazumijevanjapotreba potrebadruge drugeosobe. osobe. Iako Iakosam sampomen pomenriječi riječikonflikt konfliktizaziva izazivanelagodu nelagodui, i,često, često,odbojnost, odbojnost, potrebno potrebnojejeznati znatidadakonflikt konfliktsam sampoposebi sebinije nijeuvijek uvijekdestruktivan destruktivani i negativan. negativan.Ključno Ključnojejeono onošto štočinimo činimou ukonfliktnim konfliktnimsituacijama. situacijama. Ponekad Ponekad konflikt konflikt može može dovesti dovesti dodo aktivnijeg aktivnijeg odnosa odnosa osobe osobe prema prema problemu problemuiliiliprema premadrugoj drugojosobi. osobi.Tada Tadasusuosobe osobenanadobrom dobromputu putudadariješe riješe konfliktnu konfliktnusituaciju situacijutako takošto štoćećesvaka svakastrana stranasaslušati saslušationu onudrugu. drugu. Negativan Negativanpristup pristupu ukonfliktu konfliktuznači značiagresivno agresivnonastupanje, nastupanje,težnju težnjudadasesepopo svaku svakucijenu cijenubude budeu upravu. pravu. Veoma Veomajejevažno važnodjecu djecuučiti učitizdravom zdravomodnosu odnosuu ukonfliktnim konfliktnimsituacijama. situacijama. Stoga Stogajejepotrebno potrebnousvojiti usvojitiodgovarajući odgovarajućimodel modelkoji kojivodi vodirješenju rješenjuu ukojem kojem susuobje objestrane stranezadovoljne. zadovoljne.Jedan Jedanododnačina načinadadasesetotopostigne postignejeste jeste nenasilno nenasilnorješavanje rješavanjekonflikta, konflikta,uzuzprimjenu primjenuaktivnog aktivnogslušanja slušanjai i„ja“ „ja“ poruka. poruka. Nenasilnim Nenasilnimrješavanjem rješavanjemkonflikata konflikatateži težisesekakasmanjenju smanjenjuintenziteta intenziteta sukoba sukobai ipripremi pripremipojedinca pojedincazazaefikasnije efikasnijei ikonstruktivnije konstruktivnijenošenje nošenjesasa nesporazumima nesporazumimakada kadaseseoni onipojave. pojave.Ovim Ovimseserazvija razvijadjetetova djetetovasocijalna socijalna vještina. vještina.To Tojejespremnost spremnostdadau ukomunikaciji komunikacijisasaokolinom okolinomostvari ostvarisvoje svoje potrebe potrebei iželje, želje,alialibez bezograničenja ograničenjaostvarivanja ostvarivanjasličnih sličnihželja željai ipotreba potreba drugih drugihosoba. osoba. 38 Konflikti Konfliktinanarelaciji relacijidadiljadadiljaroditelj roditeljmogu mogunastati nastatiako akosese jedna jednaododovih ovihstrana stranaosjeća osjeća nesigurno, nesigurno, ako ako imaju imaju drugačiji drugačijipristup pristupu uodnosu odnosu nana dijete, dijete, ako ako sadržaj sadržaj razgovora razgovoradotakne dotaknesadržaje sadržaje koji koji susu zaza njih njih bolni bolni iliili izazivaju izazivajuljutnju. ljutnju. Posebno Posebno bibi trebali trebali biti biti oprezni oprezniu uodnosu odnosunananeke neke rigidne rigidnestavove stavoveroditelja roditeljailiili dadilje. dadilje. Oni Oni naročito naročito otežavaju otežavajukomunikaciju. komunikaciju. Savjeti za roditelje i dadilje – nenasilno rješavanje konflikta Ne zaboravite da konflikt može biti koristan i kreativan ako se njime pravilno upravlja. Pomozite učesnicima u pojašnjavanju pozicija, mišljenja i interesa. Nastojt smanjiti tenzije među osobama u konfliktu, pozivajući ih da preispitaju situaciju i da je sebi pokušaju jednostavnije prikazati. Podstičite aktivno slušanje. Naglasite ono šta spaja ljude radije nego šta ih razdvaja.Tražite konsenzus – pozovite učesnike da sagledaju zajedničke interese. 39 II. OBLIKOVANJE SIGURNOG OKRUŽENJA ZA DIJETE I NJEGA DJETETOVOG ZDRAVLJA * Kako osigurati čisto i sigurno okruženje za dijete u kući i vani? * Kako djeca usvajaju higijenske navike? * Koji su simptomi najčešćih dječijih bolesti? * Kako pružiti prvu medicinsku pomoć djetetu? 40 Razvijanje Razvijanjeosnovnih osnovnihhigijenskih higijenskihnavika navika • • Higijenske Higijenske navike navike se se svjesno svjesno i planirano i planirano potiču potiču jošjoš od od prve prve godine godine života, života, kada kada se se djetetu djetetu pokazuje pokazuje i objašnjava i objašnjava kako kako se se peru peru ruke ruke i održava i održava higijena higijena zubića zubića i usne i usne šupljine. šupljine. • • Međutim, Međutim, oveove aktivnosti aktivnosti dijete dijete je je u stanju u stanju samostalno samostalno provesti provesti tektek kasnije, kasnije, od od navršene navršene tri tri godine godine života života (tada je uje stanju dosegnuti lavabo za za pranje ruku, te te (tada u stanju dosegnuti lavabo pranje ruku, pravilno držati sapun, četkicu za zube i sl.). pravilno držati sapun, četkicu za zube i sl.). • • Razvoj higijenskih navika mora bitibiti upotpunjen do do šeste godine, odnosno do do Razvoj higijenskih navika mora upotpunjen šeste godine, odnosno polaska djeteta u školu. polaska djeteta u školu. Pranje Pranje ruku ruku Pranje Pranje ruku ruku je je osnovna osnovna higijenska higijenska navika. navika. Izuzetno Izuzetno je je važna, važna, jer jer se na se na taj taj način način sprječava sprječava širenje širenje zaraznih zaraznih bolesti. bolesti. Odrasli Odrasli potiču potiču djecu djecu da da peru peru ruke, ruke, međutim međutim za za stvaranje stvaranje oveove higijenske higijenske navike navike nijenije dovoljno dovoljno samo samo rećireći „operi „operi ruke“. ruke“. Naviku Naviku pranja pranja ruku ruku treba treba izgraditi izgraditi sa sa puno puno strpljenja strpljenja i i upornosti. upornosti. Evo Evo nekoliko nekoliko koraka koraka kako kako bi bi djeca djeca razumjela razumjela zašto zašto je je važno važno prati prati ruke: ruke: Razgovarajte Razgovarajte o tome o tome sa sa njima. njima. Čitajte Čitajte knjige knjige o o pranju pranju ruku, ruku, te oteklicama o klicama i bakterijama i bakterijama zbog zbog kojih kojih se ruke se ruke moraju moraju prati. prati. Ukazujte Ukazujtena nasituacije situacijekada kadaje jepranje pranjeruku ruku obavezno: obavezno: prije prije i poslije i poslije jelajela prije prije i nakon i nakon korištenja korištenja toaleta toaleta nakon nakon kontakta kontakta sa životinjama sa životinjama nakon nakon igreigre u dvorištu u dvorištu ili parku ili parku nakon nakon igreigre igračkama. igračkama. Djeca Djecavole volekoristiti koristitisapun, sapun,pa panabavite nabavitemale male sapune sapune ili one ili one u raznim u raznim oblicima. oblicima. Tako Tako će će djeci djeci bitibiti lakše lakše držati držati sapun sapun u ručicama, u ručicama, pri pri tome tome će će im im bitibitizabavno zabavnogledati gledatirazne razneboje bojei dodirivati i dodirivati različite različite oblike. oblike. Podsjetite Podsjetite djecu djecu povremeno povremeno zašto zašto se ruke se ruke moraju moraju prati. prati. Objasnite Objasnite im im da da sa svakim sa svakim sapiranjem sapiranjem sapunice sapunice sa sa ruku, ruku, klice klice i bakterije i bakterije odlaze odlaze u odvod. u odvod. Djeca Djeca vole vole slikovita slikovita objašnjenja, objašnjenja, pa pa pustite pustite mašti mašti na na volju. volju. Tako Tako će će brže brže i dugoročnije i dugoročnije zapamtiti zapamtiti važnost važnost oveove navike. navike. Konačno, Konačno, kaokao i kod i kod ostalih ostalih poticanja poticanja ponašanja, ponašanja, pohvalite pohvalite dijete dijete svaki svaki putput kada kada opere opere ruke. ruke. 41 • • Ruke Rukese seuvijek uvijekperu peru toplom toplomvodom vodomi uz i uz upotrebu upotrebu sapuna. sapuna. • • Za Zamanju manjudjecu djecuje je praktičan praktičantečni tečnisapun, sapun, po po mogućnosti mogućnosti ph ph neutralan. neutralan. • • Naročitu Naročitu pažnju pažnju posvetiti posvetiti kožici kožici između između prstića. prstića. • • Upozorite Upozorite dijete dijete da da prljavim prljavim rukama rukama ne ne dodiruju dodiruju nosnos i oči, i oči, jer jer klice klice ulaze ulaze kroz kroz te šupline te šupline i dospijevaju i dospijevaju u krv. u krv. Ako Ako su su te klice te klice virusi, virusi, djeca djeca mogu mogu da da se razbole. se razbole. Njegovanje Njegovanje usne usne šupljine šupljine i zubića i zubića OdOd samog samog početka početka djetetovog djetetovog života, života, roditelj roditelj je odgovoran je odgovoran održavati održavati higijenu higijenu usneusne šupljine. šupljine. U početku U početku upotrebljava upotrebljava gazugazu i toplu i toplu vodu vodu kako kako bi se bi uklonili se uklonili ostaci ostaci hrane hrane kojakoja se taloži se taloži na mehkom na mehkom tkivu tkivu u ustima. u ustima. Djeca Djeca tadatada bolje bolje jedujedu aiai stvaraju stvaraju se preduslovi se preduslovi za sprječavanje za sprječavanje uticaja uticaja bakterija bakterija na mliječne na mliječne zubiće zubiće kojikoji rastu. rastu. Kada Kada dijete dijete dobije dobije mliječne mliječne zubiće zubiće oni oni se peru se peru silikonskom silikonskom četkicom četkicom kojakoja se se stavlja stavlja na prst na prst i lagano i lagano se masiraju se masiraju desni desni i zubići. i zubići. Nakon Nakon druge druge godine godine dijete dijete može može krozkroz igruigru početi početi samo samo da pere da pere zubiće. zubiće. Ono Ono tadatada imitira imitira odrasle odrasle i učii uči pokrete pokrete potrebne potrebne za pranje za pranje zuba. zuba. Ali Ali i tada i tada odrasla odrasla osoba osoba mora mora pravilno pravilno oprati oprati zubiće zubiće djetetu. djetetu. U početku U početku nijenije potrebno potrebno koristiti koristiti pastu pastu za zube za zube jer jer je dijete je dijete proguta proguta vrlovrlo često. često. A ako A ako stavljamo stavljamo pastu, pastu, onaona ne smije ne smije sadržavati sadržavati flour. flour. Pokušajte Pokušajte primijeniti primijeniti u svojoj u svojoj praksi praksi perite zajedno sa djecom kako bi vas oponašali – odrasli perite rukeruke zajedno sa djecom kako bi vas oponašali – odrasli su najbolji su najbolji uzoruzor uradite dijete počne sa pranjem zubića – tako uradite istoisto kadakada dijete počne sa pranjem zubića – tako uči uči pokrete pokrete učinite pranje bude zabavno, takmičite se ko učinite da da pranje rukuruku bude zabavno, takmičite se ko će će napraviti pjene ili pušite balončiće između dlanova napraviti viševiše pjene ili pušite balončiće između dlanova akoako se dijete se dijete bojiboji vode vode ili odbija ili odbija pranje pranje rukuruku iz nekog iz nekog drugog drugog razloga, razloga, nekaneka perepere rukeruke svojoj svojoj lutkilutki ili ili šapice šapice plišanoj plišanoj životinji. životinji. Na Na taj način taj način će iće samo i samo oprati oprati rukeruke koristite sapune raznih i oblika koristite sapune raznih bojaboja i oblika u aktivnostima imaju razviti higijenske navike u aktivnostima kojekoje imaju za za cilj cilj razviti higijenske navike koristite lutku „govori“ koristite lutku kojakoja „govori“ pjevajte pjesmice i pričajte priče o pranju ruka, zubića, pjevajte pjesmice i pričajte priče o pranju ruka, zubića, higijeni higijeni napravite mjesečni kalendar o pranju zubića, bude šaren napravite mjesečni kalendar o pranju zubića, nekaneka bude šaren i neka dijete samo lijepi znakove (smješko ili sunce) i neka dijete samo lijepi znakove (smješko ili sunce) kadakada opere zubiće opere zubiće DokDok djetetu djetetu objašnjavate objašnjavate postupak postupak pranja pranja zuba, zuba, pjevajte pjevajte pjesmice. pjesmice. SamiSami smislite smislite melodiju melodiju za tekst. za tekst. Čisti, Čisti, zdravi zdravi zubi zubi Trljaj, Trljaj, trljajtrljaj četkicom četkicom i pastom i pastom iz tube, iz tube, akoako hoćeš hoćeš kaokao snijeg snijeg zdrave, zdrave, bijele bijele zube. zube. na kraju mjeseca nagradite dijete na kraju mjeseca nagradite dijete Higijena Higijena savjetujte roditelje odaberu pravilan higijenski pribor savjetujte roditelje da da odaberu pravilan higijenski pribor i i sredstva sredstva prema prema uzrastu uzrastu i potrebama i potrebama djeteta djeteta Izreka Izreka kažekaže starastara čistoća čistoća je pola je pola zdravlja, zdravlja, i nemojte i nemojte biti biti lijeni lijeni brinite brinite o higijeni. o higijeni. Ujutro Ujutro se umijemo se umijemo pa zubiće pa zubiće operemo operemo i toipuna to puna tri minuta, tri minuta, svakog svakog dana dana po tri po puta. tri puta. 42 Navikavanje Navikavanje Navikavanje djeteta djeteta djeteta na na korištenje nakorištenje korištenje sanitarnog sanitarnog sanitarnog čvora čvora čvora Često Često Često se dešava sesedešava dešava da se dada djeca sesedjeca djeca plaše plaše plaše „velikog „velikog „velikog toaleta“. toaleta“. toaleta“. Toaletna Toaletna Toaletna školjka školjka školjka je zajedjecu jezazadjecu djecu velika velika velika „rupa“ „rupa“ „rupa“ u kojoj u ukojoj kojoj stvari stvari stvari nestaju, nestaju, nestaju, uz to uzuz ispušta totoispušta ispušta zastrašujuće zastrašujuće zastrašujuće zvuke zvuke zvuke kadkad sekad pusti sesepusti pusti voda. voda. voda. Zbog Zbog Zbog togatoga jetoga bolje je jebolje bolje da se dada dijete sesedijete dijete najprije najprije najprije navikne navikne navikne na upotrebu nanaupotrebu upotrebu tutetute (noše) tute(noše) (noše) a aa onda onda onda strpljivo strpljivo strpljivo i nai toalet. na i natoalet. toalet. Međutim, Međutim, Međutim, upotreba upotreba upotreba tutetute neće tuteneće neće ići baš ićiićibaš glatko bašglatko glatko jer jer jejerje je djetetu djetetu djetetu potrebno potrebno potrebno da se dada navikne sesenavikne navikne na posebnu nanaposebnu posebnu samokontrolu. samokontrolu. samokontrolu. KadaKada Kada je beba je jebeba spremna bebaspremna spremna za tutu? zazatutu? Beba tutu?Beba Beba najčešće najčešće najčešće želi želi daželi koristi dadakoristi koristi tutututu između tutuizmeđu između 18. 18. i 24. 18.i 24. i 24. meseca. meseca. meseca. Da Da biste Dabiste biste bili bili sigurni bilisigurni sigurni da je dada dijete je jedijete dijete spremno spremno spremno učiniti učiniti učiniti taj korak, tajtajkorak, korak, obratite obratite obratite pažnju pažnju pažnju na pokazatelje nanapokazatelje pokazatelje navedene navedene navedene u tabeli. u utabeli. tabeli. Označite Označite Označite odgovore odgovore odgovore kojikoji se kojiodnose seseodnose odnose na dijete. nanadijete. dijete. AkoAko ste Akoste nastešest nanašest ilišest više iliiliviše tvrdnji višetvrdnji tvrdnji odgovorili odgovorili odgovorili potvrdno, potvrdno, potvrdno, dijete dijete dijete je spremno je jespremno spremno da postepeno dadapostepeno postepeno prestaje prestaje prestaje nositi nositi nositi pelene. pelene. pelene. U UU protivnom, protivnom, protivnom, sačekajte sačekajte sačekajte još izvjesno jošjošizvjesno izvjesno vrijeme. vrijeme. vrijeme. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. TVRDNJA TVRDNJA TVRDNJA DADA DA NENE NE 1.Beba 1. Beba Beba umije umije umije da hoda. dadahoda. hoda. 2.Obavlja 2. Obavlja Obavlja nuždu nuždu nuždu u relativno u urelativno relativno pravilnim pravilnim pravilnim razmacima. razmacima. razmacima. 3.Umije 3. Umije Umije sam/a sam/a sam/a da svuče dadasvuče svuče i navuče i navuče i navuče pantalone. pantalone. pantalone. 4.Interesuje 4. Interesuje Interesuje se zasese korištenje zazakorištenje korištenje toaleta. toaleta. toaleta. 5.Pravi 5. Pravi Pravi odgovarajući odgovarajući odgovarajući izrazizraz lica izrazlica kada licakada osjeti kadaosjeti osjeti potrebu potrebu potrebu za zaza obavljanjem obavljanjem obavljanjem nužde. nužde. nužde. 6.Razumije 6. Razumije Razumije šta znače štaštaznače znače riječriječ za riječ veliku zazaveliku veliku i malu i malu i malu nuždu. nuždu. nuždu. 7.Umije 7. Umije Umije da izvrši dadaizvrši izvrši jednostavne jednostavne jednostavne naredbe, naredbe, naredbe, kaokao što kaošto su:što „Idi su:su:„Idi i „Idii i donesi donesi donesi igračku.“ igračku.“ igračku.“ 8.Ne 8. Ne voli Nevoli davoli bude dadabude bude u prljavim u uprljavim prljavim pelenama. pelenama. pelenama. 9.Pelene 9. Pelene Pelene su suhe sususuhe između suheizmeđu između dvadva presvlačenja. dvapresvlačenja. presvlačenja. Tabela Tabela Tabela 5: Skala 5:5:Skala Skala procjene procjene procjene spremnosti spremnosti spremnosti za prestanak zazaprestanak prestanak nošenja nošenja nošenja pelena pelena pelena Slijedeći Slijedeći korak korak je naučiti je jenaučiti dijete dijete da počne dadapočne koristiti koristiti toalet toalet kaokao odrasli. U tom UUtom Slijedeći korak naučiti dijete počne koristiti toalet kaoodrasli. odrasli. tom procesu procesu djecidjeci je potrebna je jepotrebna posebna posebna pomoć. pomoć. Za početak ZaZapočetak se preporučuje sesepreporučuje koristiti koristiti procesu djeci potrebna posebna pomoć. početak preporučuje koristiti udobne udobne i sigurne i sigurne adaptere adaptere za toalet zazatoalet školjku. školjku. udobne i sigurne adaptere toalet školjku. Ukoliko Ukoliko ste se steste odlučili seseodlučili za bebi-dasku zazabebi-dasku za toalet, zazatoalet, poslužite poslužite se ovim seseovim trikom: trikom: kupite kupite Ukoliko odlučili bebi-dasku toalet, poslužite ovim trikom: kupite nekoliko nekoliko flašica flašica raznih raznih prehrambenih prehrambenih boja,boja, pa ih papasipajte ihihsipajte u vodokotlić. u uvodokotlić. Kada Kada nekoliko flašica raznih prehrambenih boja, sipajte vodokotlić. Kada dijete dijete obavi obavi nuždu nuždu i nakon i nakon togatoga povučete vodu, vodu, oduševit oduševit će se ćeće kada sesekada vidividi vodu dijete obavi nuždu i nakon togapovučete povučete vodu, oduševit kada vidivodu vodu crvene, crvene, plave plave ili narandžaste iliilinarandžaste boje. boje. crvene, plave narandžaste boje. 43 Dadilja Dadilja Dadilja ni niuni ukojem u kojem kojem slučaju slučaju slučaju ne bi nene smjela bibismjela smjela sama sama sama donijeti donijeti donijetiodluku odluku odlukuo o o navikavanju navikavanju navikavanju djeteta djeteta djeteta na nana prestanak prestanak prestanak nošenja nošenja nošenja pelena pelena pelena ili iliili na nana korištenje korištenje korištenje sanitarnog sanitarnog sanitarnog čvora. čvora. čvora. Tu TuTuodluku odluku odlukutrebaju trebaju trebaju donijeti donijeti donijeti roditelji. roditelji. roditelji. Nikada Nikada nemojte nemojte grditi grditi dijete dijete akoako Nikada nemojte grditi dijete ako mu mu semudogodila sesedogodila nezgoda nezgoda te obavi teteobavi dogodila nezgoda obavi nuždu nuždu mimo mimo mjesta mjesta za zato nuždu mimo mjesta za toto predviđenog. predviđenog. Djetetu Djetetu je, je, kao i i i predviđenog. Djetetu je, kao kao svakome svakome ko kouči nešto nešto novo, novo, svakome ko učiuči nešto novo, potrebno potrebno određeno određeno vrijeme vrijeme da dada potrebno određeno vrijeme savlada savlada novu novu vještinu. vještinu. savlada novu vještinu. Sigurnost djeteta u kući i vani Igrališta, parkovi su odlični za dječiju igru, zabavu, vježbanje i boravak na svježem zraku, ali predstavljaju i rizik od ozljeđivanja. Opasnost vreba od potrgane opreme, opasne podloge ali i od neopreznog ponašanja djeteta. Zato je važno slijediti neke upute i naučiti dijete da se igra na siguran način. Ukoliko dijete poznaje pravila igrališta, manja je opasnost od ozljeđivanja. Važno je da igru djece nenametljivo prati odrasla osoba, vodeći računa o sigurnosti okruženja i aktivnosti. Dijete nikako ne smije ostati bez nadzora dok je u parku ili na igralištu, čak i kada je u pitanju starije dijete. Odrasla osoba može spriječiti ozljedu ali i reagovati kada se ozljeđivanje ipak dogodi. Ona može pružiti prvu pomoć ukoliko je potrebna. Dijete nije u stanju da predvidi opasne situacije. Starija djeca vole da testiraju svoje mogućnosti pa je potrebna stalno praćenje odrasle osobe. Prije svakog izlaska iz kuće pobrinite se da ponesete torbu sa neophodnim stvarima: dovoljno vode, vlažne maramice, papirne maramice, hanzaplast i sve ono što mislite da vam može zatrebati u parku. Ukoliko su ljetni dani, dijete namažite žaštitnom kremom, stavite šeširić i obucite u skladu sa vremenskim prilikama. Praktični primjeri, konkretni savjeti i upute ponesite sve što vam je potrebno u torbici ili ruksaku kad uočite neko opasno ponašanje djeteta, razgovarajte sa njim i ukažite mu na opasnost poučite djecu da se ne guraju na toboganima, klackalicama i ljuljačkama učite ih da sprave koriste pravilno provjerite sprave na igralištu; one koje su potrgane i opasne nemojte koristiti ukoliko u parku postoji pješčanik, provjerite da li u njemu ima stakla i drugih opasnih predmeta ili nečistoća od životinja. Takve pješčanike pokušajte izbjegavati sprave ne koristite ukoliko su mokre ljeti su tobogani prevrući za spuštanje, pa može doći do blagih opekotina oblačite djeci odjeću u više slojeva a patike neka ne budu sa pertlama ljeti su obavezni šeširići i korištenje kreme za sunčanje Čisto i sigurno okruženje djeteta jedan je od preduslova zdravog funkcionisanja u prostoru. Porodična kuća ili stan, iako je mjesto u kojem se dijete osjeća najsigurnije, često sadrži skrivene opasnosti upravo stoga što odrasli na njih ne obraćaju pažnju. U nastavku slijedi popis stvari koje su važne za sigurnost djeteta i kojima bi dadilja trebala posvetiti pažnju. 44 • Nikad ne ostavljajte dijete samo - u sobi - u kadici - u autu, čak i kad dijete spava - na uzdignutim površinama kao što je krevet, stolić za presvlačenje ili kauč - sa drugom djecom ili kućnim ljubimcima • ne dozvolite da dijete drži osoba sa cigaretom ili dok pije vrelo piće Mjere sigurnosti u • bebu svaki put položite na leđa da zaspi njezi djeteta • nemojte dijete spuštati na vodeni krevet, jastuk ili neku drugu površinu koja bi je mogla ugušiti • kada hranite bebu, nikada ne ostavljajte flašicu poduprtu ustima • sa odjeće uklonite vrpce za pritezanje Bezbjedno • koristite spavaćice i pidžame od teško zapaljivih materijala odijevanje • nemojte bebi stavljati lančiće, prstenje ili narukvice • nikada bebi oko vrata ne stavljajte vrpcu ili lančić sa cuclom • kada kupujete dječiji namještaj, tražite namještaj sa naljepnicom Komisije za bezbjednost proizvoda za kupce (CPSC – Consumer Product Safety Commision) ili Udruženja proizvođača koji Bezbjednost proizvode predmete za mlade (JPMA – Juvenile Products Manufacturers Association) namještaja i dječije • odaberite krevetić kod kojeg razmak između letvica nije veći od 6 cm i čija ograda nije viša sobe (za roditelje) od 66 cm računajući od okvira za madrac. Provjerite da li je moguće bezbjedno pričvrstiti fleksibilnu stranicu kada je podignuta • odaberite ogradicu za djecu koja ima mrežicu sa šupljinama manjim od 0.6 cm. Provjerite je li ogradica dobro pričvršćena za gornji rub i za dno. • koristite madrac koji tačno odgovara veličini dječijeg krevetića • nikada ne stavljajte jastuke, prekrivače, podmetače, igračke ili neke druge predmete u krevetić bebe. Bebe se mogu ugušiti ovim predmetima. • nemojte koristiti hodalice. Svake godine se zabilježi veliki broj slučajeva djece sa ozbiljnim tjelesnim povredama usljed padova u hodalicama • na sve ormariće i ladice u kojima se nalaze oštri ili lomljivi predmeti, hemikalije ili lijekovi, stavite sigurnosne reze Bezbjednost u svim • na sve utičnice za struju stavite sigurnosne kapice prostorijama u kući • na vrh i u podnožje svih stepenica postavite sigurnosna vratašca • prekrijte sve uglove i oštre ivice namještaja štitnicima za uglove • električne kablove i biljke držite što dalje od dohvata djece • postavite zaštitnu mrežicu oko kamina, vrelih radijatora, peći, kerozinskih i drugih grijalica za prostor • pravilno zatvarajte i zaključavajte prozore. Konopce od roletni ili zavjesa smotajte i držite van dohvata djece kako biste spriječili namjerno vješanje • vrelu hrana i pića, noževe, sredstva za čišćenje, plastične vrećice i električne aparate potrebno je držati van domašaja djece Bezbjednost • drške na loncima okrenite prema unutrašnjosti ploče na šporetu kuhinje • izaberite visoku stolicu za bebu sa širokom, postojanom osnovom i stolićem koji se može pričvrstiti sa obje strane • stolicu držite odmaknutu od šporeta, prozora i pultova na kojima se nalaze predmeti koje je lahko odgurnuti Bezbjednost vode • temeperaturu bojlera za vodu podesite na 49º C ili niže • voda za kupanje, prije nego uvedete dijete, treba biti topla, a ne vrela. Nemojte sipati puno vode u kadu Bezbjedno čuvanje • lijekove i vitamine držite dalje od dohvata djece, u zaključanoj ladici ili ormariću lijekova nikada nemojte djetetu davati kućne pripravke ili lijekove prije nego se posavjetujete sa ljekarom • provjerite sa ljekarom ili apotekarom koja doza lijeka odgovara uzrastu i težini djeteta • šibice i upaljače držite daleko od dohvata djece Sprječavanje požara • instalirajte detektore dima na svakom spratu kuće planirajte više izlaza za hitne slučajeve iz svake sobe u kući i odaberite neko sastajalište napolju. Vježbajte ovaj plan sa djecom • pojasnite djetetu pravila protivpožarne zaštite Tabela 6: Obezbjeđivanje sigurnog okruženja za dijete Odnos prema djetetu 45 Kako Kakoprepoznati prepoznatipromjene promjeneuudjetetovom djetetovomzdravlju? zdravlju? Često Često se zna se zna dodgoditi dodgoditi da da se dijete se dijete ne ne osjeća osjeća dobro, dobro, ali ali da da nijenije u mogućnosti u mogućnosti tačno tačno opisati opisati svoje svoje stanje. stanje. Stoga Stoga je je veoma veoma važno važno da da dadilja dadilja stalno stalno prati prati djetetovo djetetovo ponašanje ponašanje i izgled, i izgled, kako kako bi na bi na vrijeme vrijeme uočila uočila ukoliko ukoliko su su se dogodile se dogodile promjene promjene u djetetovom u djetetovom zdravstvenom zdravstvenom stanju. stanju. Postoje Postoje opći opći simptomi simptomi kojikoji ukazuju ukazuju na na narušeno narušeno zdravstveno zdravstveno stanje stanje djeteta: djeteta: • • plačplač • • temperatura temperatura • • klonuo klonuo izgled izgled djeteta djeteta • • malaksalost malaksalost • • nezainteresovanost nezainteresovanost za igru/ za igru/ bezvoljnost. bezvoljnost. Dijete može plakati zbog prevelike toplote u prostoru, neudobne odjeće, žeđi, gladi Dijete može plakati zbog prevelike toplote u prostoru, neudobne odjeće, žeđi, gladi ili zato nešto boli. može uzrokovana grčevima u trbuhu. Prepoznaje ili zato štošto ga ga nešto boli. BolBol može bitibiti uzrokovana grčevima u trbuhu. Prepoznaje jakom plaču, uznemirenosti, crvenilu grčenju i povlačenju nogu prema se se po po jakom plaču, uznemirenosti, crvenilu lica,lica, grčenju i povlačenju nogu prema trbuhu. trbuhu. Bebi može pomoći masiranjem trbuščića u smjeru kazaljke satu, savijanjem Bebi se se može pomoći masiranjem trbuščića u smjeru kazaljke na na satu, savijanjem nogu prema trbuhu ili stavljanjem potrbuške i masiranjem leđa. Također se mogu nogu prema trbuhu ili stavljanjem potrbuške i masiranjem leđa. Također se mogu datidati i lijekovi protiv grčeva u vidu kapi samo odobrenje ljekara i saglasnost i lijekovi protiv grčeva u vidu kapi (ali(ali samo uz uz odobrenje ljekara i saglasnost roditelja). roditelja). uhukodkoddjeteta djetetai ibebe bebe BolBolu uuhu manifestuje se se jakim jakim plačem, plačem, manifestuje odbijanjemhrane, hrane,prilikom prilikomuzimanja uzimanja odbijanjem dojke, cucle ili flašice dijete vrisne, a na dojke, cucle ili flašice dijete vrisne, a na pritisak u području ispred (tagus). pritisak u području ispred uhauha (tagus). Javlja i vrisak izazvan jakim bolom. Javlja se isevrisak izazvan jakim bolom. Ukoliko Ukoliko dijete dijete osjeća osjeća bolbol u grlu u grlu pri pri gutanju, gutanju, odbija odbija hranu, hranu, jezik jezik je pobijelio, je pobijelio, javlja javlja se kašalj, se kašalj, u kući u kući se može se može datidati sirup sirup protiv protiv temperatre temperatre i protiv i protiv kašlja. kašlja. Kod Kod starije starije djece,dozvoljeno djece,dozvoljeno je ispirati je ispirati grlogrlo čajom čajom od od žalfije. žalfije. Bljedio Bljedio kože, kože, odbijanje odbijanje hrane, hrane, preznojavanje, preznojavanje, polijeganje polijeganje zahtijevaju zahtijevaju pregled pregled ljekara. ljekara. Otežano Otežano disanje, disanje, modrenje, modrenje, nemogućnost nemogućnost ležanja ležanja zahtijevaju zahtijevajuistiistitretman. tretman.Temperatura Temperaturaje jejedan jedanod odnajčešćih najčešćih simptoma simptomakojikojinasnasupozorava upozoravada dase senešto neštodešava dešavasa sadjetetom. djetetom. Normalne Normalne vrijednosti vrijednosti temperature temperature mjerene mjerene u pazuhu u pazuhu su su od od 36,1 36,1 do do 37,2 37,2 °C,°C, a rektalno a rektalno je normalna je normalna temperatura temperatura 37,5 37,5 °C.°C. Nos Nos može može bitibiti zapušen, zapušen, a može a može i curiti. i curiti. Sekret Sekret može može bitibiti bistar bistar kaokao kodkod viroza viroza i i alergije, alergije, pri pri tome tome i svrbi, i svrbi, a može a može bitibiti i žut, i žut, gustgust kaokao kodkod upala. upala. Ako Ako je nos je nos zapušen, zapušen, treba treba ga ga pošpricati pošpricati fiziološkom fiziološkom otopinom otopinom i očistiti i očistiti gazom gazom ili aspirirati ili aspirirati pumpicom pumpicom za za nos.nos. Ukoliko Ukoliko dijete dijete kašlje, kašlje, slabo slabo jede, jede, imaima povišenu povišenu temperaturu, temperaturu, a uanosu u nosu gustgust sekret, sekret, treba treba ga ga odvesti odvesti ljekaru. ljekaru. 46 Ako Ako dijete dijete imaima jakejake bolove bolove u u trbuhu, trbuhu, poblijedi, poblijedi, preznoji preznoji se, se, a svaki a svaki novi novi napad napad bola bola je je jači,jači, treba treba ga ga odvesti odvesti ljekaru, ljekaru, jer jerse semože možeraditi raditio otežoj težoj bolesti, bolesti, kaokao štošto je npr. je npr. upala upala slijepog slijepog crijeva. crijeva. U Utimtimslučajevima slučajevimase sene ne preporučuje preporučujedavati davatilijekove lijekove protiv protivbolova, bolova,jer jermogu mogu . . zamaskirati zamaskirati kliničku kliničku sliku sliku PoPo koži koži dijete dijete može može imati imati osipe osipe i i to: to: atopijski atopijski dermatitis, dermatitis, kojikoji životno životno ne ne ugrožava ugrožava dijete, dijete, ali ali je je veoma veoma neugodan. neugodan.Dijete Dijeteje jerazdražljivo, razdražljivo, imaima izražen izražen svrbež svrbež kože kože i ružno i ružno izgleda. izgleda.Terapija Terapijaje jetrajnija trajnijai i rezultira rezultira povremenim povremenim i i pogoršanjem pogoršanjemstanja. stanja. Često Često je je praćena praćena alergijama. alergijama. Ako Ako očioči suze, suze, krmeljaju, krmeljaju, kapci kapci otiču, otiču, znači znači da da je je riječ riječ ili ili o upalnom o upalnom ili ili alergijskom alergijskom konjunktivitisu, konjunktivitisu,a amoguća mogućaje jei i iritacija iritacija stranim stranim tijelom tijelom u oku. u oku. Prva Prva pomoć pomoćkodkodkuće kućeje jeisprati ispratiokooko kamilicom. kamilicom. Tegobe sa dušnikom manifestuju se kroz promuklost, kašalj poput „psećeg laveža, gušenje, strah djeteta. Prva pomoć je uvesti dijete u kupatilo, napraviti paru od vrele vode ili ga inhalirati čajem od kamilice. Ako ne dođe do poboljšanja, neophodno je hitno se obratiti ljekaru. Na rukama i nogama se, tokom raznih bolesti, mogu javiti otoci, crvenilo i bol, kao i kod ujeda insekata. Dijete treba odvesti ljekaru, kako bi se ustanovilo šta je razlog tome. Kod tegoba sa plućima može se javiti kašalj (suh ili vlažan), bljedilo, otežano disanje. Naročito je karakteristično otežano disanje i pištanje koje se javlja kod astme. U tom stanju dijete ne može da leži i vidljivo otežano diše. Ukoliko je dijete ranije imalo asmatične napade, u kući sigurno postoje babyhaler i inhalator, pa se dijete može inhalirati fiziološkom otopinom, a po potrebi i Ventolin kapima, starija djeca volumatikom. Simptomi kada se radi o tegobama u trbuhu su bol, plač, grčenje, proljev, povraćanje, zatvor, nadutost, a u stolici se mogu naći gliste, krv i sluz. Prva pomoć u kući kod povraćanja je davanje čaja i infuzionog rastvora (rehidraciona tečnost) koji se daje svakih 5 min u toku 4–6 sati. Kada povraćanje stane, onda se daje dijetalna ishrana koja se sastoji od rižine sluzi, supice od mrkve, kuhanog krompira, pečene jabuke, kisele strugane jabuke pomiješane s rižinom sluzi, suhog keksa i čaja od šipurka. Dijete se polahko, unutar nekoliko dana, vraća na normalnu ishranu. Ako povraćanje ne prestane, potrebno se odmah obratiti za pomoć ljekaru. Kod zatvora isključuju se iz ishrane slatkiši, daje se što više voća i povrća, a po potrebi i sirup protiv zatvora. Tegobe sa mokraćnim putevima. Kod dojenčeta i malog djeteta obično se javlja visoka temperatura praćena groznicom, nekad se javljaju proljev i konvulzije, a vrlo rijetko i bol pri mokrenju. Urin može imati neugodan miris. Također je moguća promjena boje urina, a mogu se javiti talog i krv u urinu. Obavezno se u tom slučaju treba javiti ljekaru. 47 Stanje svijesti. Kod težih oboljenja koja zahtijevaju hitnu ljekarsku intervenciju može se pojaviti pospanost, gubitak svijesti (dijete ne reaguje na glas niti na na bol) i konvulzije ili fras. Konvulzije karakteriše gubljenje svijesti, grčenje nogu i ruku, ukočen pogled, modrenje ili bljedilo kože. Prva pomoć pri gubitku svijesti se sastoji u tome da se dijete stavi na bok, kako se ne bi zagušilo vlastitim jezikom, a ako ima temperaturu, raskomoti se ili se uvije u vlažni čaršaf i stavi čepić protiv temperature, a zatim pozove hitna pomoć (tel. 124). Simptomi specifičnih dječijih bolesti • • • • • šarlah i streptokokna angina krzamak rubeola pljuskavice trodnevna groznica Zaušnjaci (parotitis) je virusna infektivna bolest, inkubacije 1618 dana i najčešće obolijevaju djeca u dobi od 5 do 10 godina. Počinje temperaturom, glavoboljom, malaksalošću i gubitkom apetita. Šarlah i streptokokna angina su streptokokne bolesti koje uzrokuje bakterija betahemolitički streptokok grupe A. Inkubacija traje 3-5 dana, a šarlah se samo po osipu razlikuje od streptokokne angine. Simptomi su: visoka temperatura, grlobolja, povraćanje, bol u trbuhu, a kod manje djece nekada i proliv. Osip je karakterističan, tačkast, crven, izražen na postraničnim dijelovim grudnog koša, preponama i unutrašnjim dijelovima ruku i nogu. Grlo je žarko crveno sa crvenim tačkicama na nepcu, jezik je bijelo obložen, a kasnije malinast, oko usta se javlja bljedilo, limfne žlijezde na vratu su uvećane, na kraju bolesti ljušte se dlanovi i tabani, a koža trupa peruta. Krzamak je virusna kapljična infekcija sa inkubacijom 10-12 dana. Počinje visokom temperaturom, malaksalošću, gubitkom apetita, „plačnom maskom“, (dijete izgleda kao da plače), javljaju se hunjavica, kašalj i gušobolja u trajanju od 4 dana, nakon čega slijedi osip. Osip je crven, sliven po cijelom tijelu. Temperatura dostiže od 39 do 40 °C, a nakon 3-4 dana, temperatura pada i osip blijedi. Rubeola je virusna zarazna bolest, inkubacije 16-18 dana. Simptomi su crven, pojedinačan osip mjestimično sliven, temperatura, bol u mišićima, kašalj, bol u trbuhu. Uvećani su linfni čvorovi i slezena, a osip je svjetliji nego kod krzamaka i nakon 1-4 dana počinje da blijedi. Pljuskavice je virusna bolest. Inkubacija je 10-20 dana i javlja se u manjim epidemijama. Bolest počinje s javljanjem temperature, glavobolje, bolova u mišićima i karakterističnim osipom a to su mjehurići na crvenoj površini i javljaju se na cijelom tijelu. Nakon 2-3 dana počinju da se suše i ostanu krastice. 48 U prva dva dana javlja se bol u uhu pri žvakanju i gutanju, a zatim se javi otok pljuvačne podušne žlijezde i temperatura pada. Otok se vidi 10 dana ispred, ispod i iza uha, mekan je, bolan na dodir i koža je napeta. Nakon 1-2 dana može oteći paparotidna žlijezda i sa druge strane. Moguće su komplikacije, meningitis, upala testisa, gušterače i štitne žlijezde. Trodnevna groznica (egzantema subitum) je virusna bolest od koje najčešće obolijevaju starija dojenčad i djeca do 3 godine starost. Inkubacija traje 7-17 dana. Počinje temperaturom koja traje 3 dana i može ići do 40°C. Kako temperatura opada, dijete se počinje osipati. Osip je mrljast, crven, po trupu, vratu, licu, nogama i rukama i nestaje za 1-2 dana. Pružanje prve medicinske pomoći Sadržaj kutije za prvu medicinsku pomoć zavoj sterilna gaza alkohol dezinfekciono sredstvo 1 promilni rastvor rivanola sterilne rukavice flaster toplomjer lijekovi za spuštanje temperature kesice minerala za rehidrataciju probiotici – sredstva protiv proliva fiziološka otopina za nos masti (sprejovi i gelovi) protiv opekotina Pružanje prve pomoći kod otvorenih rana. Najprije dijete treba smiriti, ranu isprati, fiziološkom otopinom i dezinficirati (nekim dezinfekcionim sredstvom – Providon). Ako u kutiji za medicinsku pomoć ima rastvor rivanola, treba natopiti gazu sa njim, staviti na ranu i zaviti zavojem. Ukoliko je povreda bila napolju (van kuće) treba odvesti dijete ljekaru da se provjeri vakcinacija protiv tetanusa i, eventualno, da antibiotik ukoliko postoji opasnost od infekcije. Potrebno je ranu previjati svaki dan tokom prva dva-tri dana. Kada rana počinje zacjelivati može se previjati svaki drugi-treći dan. Ako dijete plače zbog bolova, treba mu dati neko od sredstava protiv bolova (npr. Paracetamol). Ukoliko rana krvari, ako se radi o kapilarnom krvarenju, stavlja se zavoj, a ako je vensko krvarenje, tj. ako rana jako krvari, stavlja se kompresivni zavoj. Ako krv lipti treba prstima izvršiti pritisak rukom na krvni sud iznad rane i odmah zvati Hitnu pomoć. Krvarenje iz nosa može biti spontano ili zbog povrede. Dijete nikada ne treba stavljati u ležeći položaj ili sa glavom prema nazad. Ispravno je dijete postaviti u sjedeći položaj sa glavom nagetom prema naprijed i otvorenim ustima. Nosnice se stisnu palcem i kažipstom između koštanog i hrskavičavog dijela nosa i takvu kompresiju izvršiti 5 min ne popuštajući stisak. Ukoliko ne uspijemo zaustaviti na taj način krvarenje, treba potražiti ljekarsku pomoć. Uganuća i prelomi. Uganuća su najčešća kod ručnih i nožnih zglobova. Može se javiti jak bol koji se pojačava prilikom pokreta. Prva pomoć se pruža davanjem lijeka protiv bola i postavljanjem elastičnog zavoja. Ako je dijete obučeno, a radi se o povredi gornjih ekstremiteta ili donjih ekstremiteta, treba ga skinuti tako da se prvo skine odjeća sa zdrave ruke (noge), a potom sa povrijeđene. Prelomi kostiju spadaju u teže povrede i karakteriše ih bol, otok i deformitet. Djetetu treba dati odmah lijek protiv bolova da ga ne bi obuzeo šok i izvršiti imobilizaciju. 49 Imobilizacija se može izvršiti priručnim sredstvima, kao što su daščice (kuhače) i to se uradi tako da se dva susjedna zgloba imobilišu stavljanjem daščica i preko toga stavi zavoj, a zatim dijete odmah odvede ljekaru. Dijete se oblači (svlači) na isti način kao u slučaju uganuća, s tim što se odjeća može i rezati, ako nije moguće svlačenje. Opekotine mogu nastati prolijevanjem vrele tečnosti ili u direktnom kontaktu sa izvorom toplote. opasnost od stvaranja mjehurića na koži i pothlađivanja djeteta. U tom slučaju treba polahko skinuti djetetu odjeću, opekotinu prekriti sterilnom gazom ili čistim čaršafom, dati lijek protiv bola i pojiti dijete tečnošću. Dijete treba odmah odvesti ljekaru, kako bi se provjerila zaštita od tetanusa, dao antibiotik i stručno previla rana (vazelinska gaza, rivanol, zavoj). Polijevanje opečenog mjesta hladnom vodom smanjuje bol, ali postoji Prva pomoć kod gušenja hranom ili stranim tijelom. Simptomi koji će nas uputiti na to da je dijete udahnulo strano tijelo ili zalogaj hrane je kašalj, gađenje, čujno disanje, strah, razrogačene oči. Pružanje prve pomoći dojenčetu – beba se stavlja preko noge spasioca s glavom okrenutom naniže. Spasilac svoju ruku nasloni na natkoljenicu, a dlanom slobodne ruke napravi pet udaraca po leđima djeteta (slika 1). Ukoliko se dišni put ne oslobodi na ovaj način, beba se prevrne i postavi leđima duž spasiočeve natkoljenice, s glavom okrenutom nadole i sa dva prsta izvrši pet pritisaka na grudni koš, kao kod masaže srca (slika 2). Ako je dijete veliko za primjenu prethodno opisane tehnike, pružanje pomoći se može izvršiti stavljanjem djeteta preko koljena i udaranjem prstima jedene ruke pet puta po gornjem dijelu leđa (slika 3). Kod veće djece radi se takozvani Heimlichov manevar, koji se može izvoditi kada je dijete u stojećem, klečećem ili sjedećem položaju. Spasilac stoji iza djeteta i prelazi rukama preko djetetovog pojasa tako što je jedna ruka pesnicom postavljena djetetu na stomak iznad pupka, a druga ruka je postavljena iznad prve, te on objema rukama pritišće stomak pet puta. Nekad je dijete zbog visine potrebno staviti na stolicu, ležaj, ili slično, kako bi spasilac mogao uspješno izvršiti ovaj manevar. Međutim, ukoliko se strano tijelo nađe u uhu, oku, nosu, jednjaku, želudcu i crijevima, to zahtijeva ljekarski tretman. 50 Gubitak svijesti. Pod gubitkom svijesti podrazumijevamo stanje kada se dijete ne odaziva i ne reaguje na bol, plavo je ili blijedo, ne diše. Gubitak svijesti može se desiti zbog povreda, konvulzija, pada šećera u krvi, straha i slično. Prvo se moraju osloboditi dišni putevi. Ukoliko postoji opasnost da je pri padu povrijeđena vratna kičma, dijete se ne smije okretati, nego ga treba ostaviti da leži na leđima. Spasilac jednu ruku stavlja na djetetovu glavu blizu čela, a kažiprstom druge ruke podiže bradu. U tom položaju najčešće dolazi do zatvaranja usta, pa spasilac može upotrijebiti palac iste ruke da blago rastvori usne. Ukoliko ovaj postupak podizanja brade nije moguć, onda se vrši postupak dizanja vilice stavljanjem 2 ili 3 prsta ispod ugla donje vilice obostrano (s obje ruke), te se vrši povlačenje vilice nagore. Ako dijete, oslobađanjem dišnih puteva, za deset sekundi ne prodiše, treba započeti sa davanjem vještačkog disanja usta na usta i usta na usta i nos, s tim što se kod davanja vještačkog disanja usta na usta, nos zatvori palcem i kažiprstom jedne ruke. Ako je postupak uspješno izveden grudni koš se podiže i spušta. Nakon toga se ispituje cirkulacija. Kod dojenčeta i malog djeteta se pipa nadlaktična arterija koja se nalazi u sredini pregiba lakatnog udubljenja. Ako se puls ne uspostavi duže od 10 sekundi, pristupa se masaži srca. Masaža srca kod dojenčeta vrši se sa dva prsta, u srednjoj liniji grudnog koša, između bradavica dojki, a vještačko disanje i masaža srca vrši se u omjeru 5:1 (jedan udisaj, pet pritisaka na grudni koš). Kod malog djeteta se masaža vrši dlanom jedne ruke u srednjoj liniji grudnog koša. Kod većeg djeteta se masaža srca vrši dlanovima obje ruke. U međuvremenu, druga osoba poziva hitnu pomoć. Prva pomoć prilikom uboda insekta Treba izvaditi žaoku, ukoliko se radi o ubodu pčele ili ose i staviti hladan oblog. Ako se jave znaci alergije dijete treba odvesti ljekaru. Alergija na hranu, lijekove i ubode insekata može se manifestovati promjenama na koži (crvenilo, koprivnjača, otoci), a najteža manifestacija alergije je anafilaktički šok; dijete se guši, gubi svijest, prestaje da diše. Prva pomoć kod kožnih promjena jeste davanje sirupa protiv alergije, ukoliko je dijete ranije imalo problema slične prirode. Dijete, poslije pružanja prve pomoći treba 51 odvesti ljekaru. Kod anafilaktičkog šoka, treba odmah pozvati hitnu pomoć i izvršiti reanimaciju. Prva pomoć kod astme i bronhitisa. Dijete se stavi u sjedeći položaj. Zrak se vlaži isparavanjem čaja od kamilice. Za očekivati je da je dijete ranije imalo epizode otežanog disanja, te bi u kući trebalo da postoje babyhalery ili volumatik. Preko njih se pumpicom mogu ubrizgati sredstva za širenje dišnih puteva (fliksotide, seretide,...). Ako se stanje djeteta popravi, ne mora se voditi ljekaru. U suprotnom, odlazak ljekaru je obavezan. Kako izmjeriti tjelesnu temperaturu djeteta Normalna tjelesna temperatura djeteta pod pazuhom iznosi 36,1 – 37,2 °C, dok je mjerena rektalno veća za 05 - 1°C pa normalna vrijednost može biti i do 37,5 °C. Temperatura se mjeri toplomjerom koji može biti živin ili digitalni. Mjesta mjerenja mogu biti pod pazuhom, u rektumu, u uhu, u ustima i na čelu. Živinim toplomjerom temperatura se mjeri 3-5 min pod pazuhom, a u rektumu 1-2 min. Temperatura se obara „fizičkim metodama“, frikcijama, masažom, mokrom spužvom, kupanjem u mlakoj vodi, zavijanjem u vlažan čaršaf i stavljanjem obloga od vode iza vrata, koji se drže 15-tak minuta. Drugi način skidanja temperature je lijekovima i to sirupima i čepićima. Od sirupa se upotrebljavaju: Paracetamol i Ipubrufen, a od čepića upotrebljavaju se Voltaren i Paracetamol čepići. Djeci do 6 mjeseci se daje isključivo Paracetamol u vidu sirupa ili čepića, a djeci od godinu dana se mogu dati i Voltaren čepići. Dozu svih ovih lijekova strogo određuje ljekar. 52 Prva pomoć prilikom povraćanja. Djete se nagne prema naprijed i drži se jednom rukom za čelo, a drugom rukom preko trupa. Napravi se rastvor rehidratacione soli, prema uputstvu (na ½ litra prokuhane, ohlađene vode rastvori se jedna kesica) i dijete se poji svakih 5 min sa jednom kašičicom. Taj postupak se ponavlja svaki 4-6 sati. Ako dijete ne prestane povraćati, mora se odvesti ljekaru, kako ne bi dehidriralo. Oblik lijeka KAPI SPREJ ČEPIĆI TABLETE i PILULE OBLOGE, MASTI i GELOVI SIRUP Upotreba • • • • upotrebljavaju se za nos, oči i uši fiziološka otopina za nos može se dati i u spreju kao i lijekovi za astmu lijekovi za astmu i upalu dušnika, mogu se dati i u vidu inhalacije ako roditelji imaju inhalator (ventolin, deksametazon,...) daju se protiv temperature, alergije, proljeva, kašlja • uglavnom se daju protiv temperature i zatvora • • rijetko se daju djeci, jer može doći do gušenja ako je neophodno, mogu se dati zdrobljene ili rastvorene u maloj količini tečnosti • upotrebljavaju se kod kožnih promjena i otoka • kod davanja antibiotskih sirupa, moramo strogo voditi računa o propisanoj dozi i vremenskom intervalu između davanja doza lijekova, kako bi lijek na pravi način djelovao sirup se daje kafenom kašičicom, dozerom ili špricom ako dijete povraća, lijek se može dati špricom, ili pomiješan sa malom količinom čaja ili soka ako ni to ne pomaže, onda se daje u injekciji intramuskularno • • • Tabela 7: Upotreba lijekova različitog oblika 53 III. PRAVILNA ISHRANA DJETETA * Šta dadilja treba znati o pravilnoj ishrani djece? * Kako osmisliti sedmični jelovnik za dijete? * Koje namirnice djeca neizostavno trebaju unositi, a koje trebaju izbjegavati? 54 Šta Šta Štaje jejepotrebno potrebno potrebnoznati znati znatiooopravilnoj pravilnoj pravilnojishrana ishrana ishranadjece? djece? djece? Ishrana Ishrana Ishrana uu djetinjstvu djetinjstvu u djetinjstvu i i adolescenciji adolescenciji i adolescenciji predstavlja, predstavlja, predstavlja, uz uz uz redovnu redovnu redovnu fizičku fizičku fizičku aktivnost, aktivnost, aktivnost, vodeću vodeću vodeću odrednicu odrednicu odrednicu zdravlja zdravlja zdravlja uukasnijem kasnijem u kasnijem životu. životu. životu. Pravilnom Pravilnom Pravilnom ishranom ishranom ishranom djece: djece: djece: •• •osigurava osigurava osigurava sese odgovarajući se odgovarajući odgovarajući unos unos unos nutrijenata nutrijenata nutrijenata i i energije energije i energije potrebnih potrebnih potrebnih za za za rast rastrast i irazvoj razvoj i razvoj uudjetinjstvu djetinjstvu u djetinjstvu •• •nude nude nude seseraznovrsne raznovrsne se raznovrsne namirnice namirnice namirnice čime čime čime seserazvijaju razvijaju se razvijaju zdrave zdrave zdrave prehrambene prehrambene prehrambene navike navike navike koje koje koje doprinose doprinose doprinose prevenciji prevenciji prevenciji bolesti bolesti bolesti uuodraslom odraslom u odraslom dobu dobu dobu •• •kontroliše kontroliše kontroliše sesepretjeran pretjeran se pretjeran unos unos unos energije energije energije (tzv. (tzv. (tzv. „praznih „praznih „praznih kalorija“) kalorija“) kalorija“) uucilju cilju u cilju sprječavanja sprječavanja sprječavanja gojaznosti gojaznosti gojaznosti Brojna Brojna Brojna naučna naučna naučna istraživanja istraživanja istraživanja pokazala pokazala pokazala su su kako su kako kako ishrana ishrana ishrana djeteta djeteta djeteta uu razvoju razvoju u razvoju može može može imati imati imati presudan presudan presudan utjecaj utjecaj utjecaj na nanjegovo na njegovo njegovo trenutno trenutno trenutno i ibuduće buduće i buduće zdravlje; zdravlje; zdravlje; ishrana ishrana ishrana ss nedovoljno nedovoljno s nedovoljno proteina, proteina, proteina, željeza, željeza, željeza, joda, joda, joda, cinka cinka cinka i i folne folne i folne kiseline kiseline kiseline uu u djetinjstvu djetinjstvu djetinjstvu veže veže veže sese uz se uz sporiji uz sporiji sporiji rast, rast, rast, teškoće teškoće teškoće uu mentalnom mentalnom u mentalnom razvoju, razvoju, razvoju, slabiji slabiji slabiji imunitet, imunitet, imunitet, slabu slabu slabu koncentraciju koncentraciju koncentraciju i ipamćenje, pamćenje, i pamćenje, tetepovećanu povećanu te povećanu emotivnu emotivnu emotivnu reakciju reakciju reakciju na na na stres stres stres nedostatak nedostatak nedostatak kalcija kalcija kalcija i i vitamina vitamina i vitamina DD može D može može dovesti dovesti dovesti do do do rahitisa rahitisa rahitisa uu djetinjstvu djetinjstvu u djetinjstvu ii i osteoporoze osteoporoze osteoporoze uukasnijem kasnijem u kasnijem životu životu životu pretjerana pretjerana pretjerana konzumacija konzumacija konzumacija masnoća masnoća masnoća životinjskog životinjskog životinjskog porijekla, porijekla, porijekla, trans-masnoća, trans-masnoća, trans-masnoća, šećera, šećera, šećera, soli solisoli i i aditiva aditiva i aditiva hrani, hrani, hrani, uu direktnoj direktnoj u direktnoj jeje vezi jevezivezi ss pojavom pojavom s pojavom hroničnih hroničnih hroničnih nezaraznih nezaraznih nezaraznih bolesti, bolesti, bolesti, kao kaokao što štošto su suoboljenja su oboljenja oboljenja srca srcasrca i ikrvnih krvnih i krvnih sudova sudova sudova dijabetes dijabetes dijabetes tipa tipatipa II, II, II, žučni žučni žučni kamenci, kamenci, kamenci, neke neke neke vrste vrste vrste karcinoma karcinoma karcinoma (dojka, (dojka, (dojka, materica, materica, materica, žučna žučna žučna kesa, kesa, kesa, debelo debelo debelo crijevo, crijevo, crijevo, prostata prostata prostata itd.) itd.)itd.) neadekvatna neadekvatna ishrana ishrana uu u neadekvatna ishrana pogledu pogledu unosa unosa polinezasićenih polinezasićenih pogledu unosa polinezasićenih masti masti (iz ribe, ribe, sjemenki sjemenki ii i masti (iz (iz ribe, sjemenki orašastih orašastih plodova) plodova) veže veže sese uz se orašastih plodova) veže uz uz pojavu pojavu hiperaktivnosti hiperaktivnosti i i i pojavu hiperaktivnosti poremećaja poremećaja pažnje. pažnje. poremećaja pažnje. (prema (prema MON MON FBiH, FBiH, 2012) 2012) (prema MON FBiH, 2012) Navike Navike Navike se serazvijaju se razvijaju razvijaju uuprvih prvih u prvih pet petpet godina godina godina života. života. života. Stoga Stoga Stoga jejeovo ovo je ovo ključan ključan ključan period period period iiza zai razvoj za razvoj razvoj zdravih zdravih zdravih prehrambenih prehrambenih prehrambenih navika. navika. navika. Od OdOd ključne ključne ključne jeje je važnosti važnosti važnosti izvor izvor izvor energije. energije. energije. Osnove Osnove Osnove hemijskog hemijskog hemijskog sastava sastava sastava hrane hrane hrane UU ovom U ovom ovom dijelu dijelu dijelu navedeni navedeni navedeni su su nutrijenti su nutrijenti nutrijenti ključni ključni ključni za za pravilan za pravilan pravilan rast rastrast i i razvoj razvoj i razvoj djeteta, djeteta, djeteta, date date date njihove njihove njihove najkraće najkraće najkraće definicije definicije definicije i i funkcije. funkcije. i funkcije. Upoznajte Upoznajte Upoznajte sese sse s njima njima s njima i i koristite koristite i koristite ove oveove informacije informacije informacije uukombinaciji kombinaciji u kombinaciji sstablicom tablicom s tablicom ooizvorima izvorima o izvorima nutrijenata nutrijenata nutrijenata (vidjeti (vidjeti (vidjeti uu nastavku) nastavku) u nastavku) ii i sasa sa piramidom piramidom piramidom ishrane, ishrane, ishrane, kako kako kako biste biste biste mogli mogli mogli analizirati analizirati analizirati postojeće postojeće postojeće obroke obroke obroke ii i unaprijediti unaprijediti unaprijediti ih, ih,te ih, teplanirati planirati te planirati buduće buduće buduće jelovnike. jelovnike. jelovnike. Energija Energija Energija Djeci Djeci Djeci jeje je potrebna potrebna potrebna odgovarajuća odgovarajuća odgovarajuća dnevna dnevna dnevna količina količina količina energije energije energije (kalorija) (kalorija) (kalorija) za za za funkcioniranje funkcioniranje funkcioniranje organizma, organizma, organizma, fizičku fizičku fizičku aktivnost, aktivnost, aktivnost, teterast rast te rast i irazvoj. razvoj. i razvoj. Organizam Organizam Organizam energiju energiju energiju dobiva dobiva dobiva iziz masti iz masti masti i i ugljikohidrata, ugljikohidrata, i ugljikohidrata, tete manjim te manjim manjim dijelom dijelom dijelom iziz proteina. iz proteina. proteina. Energetske Energetske Energetske potrebe potrebe potrebe pojedinaca pojedinaca pojedinaca sese razlikuju, se razlikuju, razlikuju, uu zavisnosti zavisnosti u zavisnosti od od od uzrasta, uzrasta, uzrasta, spola spola spola i i nivoa nivoa i nivoa fizičke fizičke fizičke aktivnosti. aktivnosti. aktivnosti. 55 „Dobre“ „Dobre“ „Dobre“ kalorije kalorije kalorije dolaze dolaze dolazeiziz izsloženih složenih složenih ugljikohidrata ugljikohidrata ugljikohidrata ii i nezasićenih nezasićenih nezasićenih (te (te (te malim malim malim dijelom dijelom dijelom zasićenih) zasićenih) zasićenih) masti, masti, masti, dok dokdok tzv. tzv.tzv. „prazne“ „prazne“ „prazne“ kalorije kalorije kalorije djeca djeca djeca dobijaju dobijaju dobijaju iziz iz hrane hrane hrane bogate bogate bogate šećerom šećerom šećerom i i i zasićenim zasićenim zasićenim masnoćama. masnoćama. masnoćama. Masnoće Masnoće Masnoće Masnoćesadrže sadrženajveći najvećiprocenat procenatenergije energije(kalorija) (kalorija)u uljudskoj ljudskojprehrani. prehrani. Najjednostavnija Najjednostavnija podjela podjela masnoća masnoća je je nana • • zasićene zasićene (iz(iz namirnica namirnica životinjskog životinjskog porijekla) porijekla) i i • • nezasićene nezasićene (iz(iz namirnica namirnica biljnog biljnog porijekla porijekla i ribe). i ribe). Djetetu Djetetuu urazvoju razvojuneophodna neophodnaje jeodređena određenakoličina količinatzv. tzv.esencijalnih esencijalnihmasnoća masnoćakoje koje sese unose unose putem putem hrane. hrane. Dok Dokhrana hranadojenčeta dojenčetatreba trebabitibitiznatno znatnobogata bogatamasnoćom, masnoćom,hrana hranadjeteta djetetanakon nakon dojenačkog dojenačkog doba doba postepeno postepeno biva biva manje manje masna, masna, dok dok nene dostigne dostigne 30% 30% energije energije iz iz masti, masti, štošto je je preporuka preporuka zaza odrasle. odrasle. Ovdje Ovdjeje jeododključne ključnevažnosti važnosti pravilan pravilan odabir odabir izvora izvora masnoće. masnoće. Stoga Stoga sese preporučuje preporučuje dadadjeca djecauzrasta uzrasta2-62-6godina godina konzumiraju konzumirajumlijeko mlijekos s2.8% 2.8% mliječne mliječnemasti, masti,te tedadasesedjeci djeci nenedaju dajuproizvodi proizvodis soznakom oznakom „light“ „light“ (smanjen (smanjen sadržaj sadržaj masti). masti).Dijete Dijete ćeće nana ovaj ovaj način način unijeti unijeti dovoljan dovoljan postotak postotak masti, masti, uključujući uključujući i one i one zasićene, zasićene, koje koje sese prirodno prirodno nalaze nalaze u mlijeku. u mlijeku. n-3 n-3 polinezasićene polinezasićene masne masnekiseline kiseline(omega-3 (omega-3 masne masne kiseline) kiseline) Ove Ovemasnoće, masnoće,neophodne neophodne zaza razvoj razvoj mozga mozga kod kod djece djece i i zdravlje zdravljesrca srcakod kododraslih, odraslih, nalaze nalazesesenajviše najvišeu umasnoj masnoj ribiribii ribljem i ribljemulju. ulju.Zato Zatoje je važno važno značajno značajno povećati povećati unos unos ribe ribe kod kod djece djece i i omladine, omladine,uključujući uključujućii onu i onu konzervisanu konzervisanu u ulju. u ulju. Iznimno Iznimnoje jevažno važnonenehraniti hranitidijete dijete dodatnim dodatnimzasićenim zasićenimmasnoćama masnoćama (pržena (pržena hrana), hrana), jerjer postoji postoji opasnost opasnost ododpovećanja povećanjaholesterola holesterolačakčaki ui u ovoj ovoj dobi, dobi, koji koji ostaje ostaje trajni trajni problem problem i i riziko-faktor riziko-faktor zaza oboljenja oboljenja kardiovaskularnog kardiovaskularnog sistema sistema u odraslom u odraslom dobu. dobu. Ugljikohidrati Ugljikohidrati Ugljikohidrati Ugljikohidrati susu vodeći vodeći izvor izvor energije energije u ljudskoj u ljudskoj prehrani. prehrani. Dijele Dijele sese nana • • škrob škrob– –sastojak sastojakmueslija, mueslija,pahuljica, pahuljica,mahunarki, mahunarki,žitarica žitaricai korijenastog i korijenastog povrća povrća • • šećere šećere – termin – termin „šećeri“ „šećeri“ mnogo mnogo je je širiširi odod šećera šećera kog kog koristimo koristimo kao kao sladilo. sladilo. Naime, Naime, onon obuhvata obuhvata intrinzične intrinzične i mliječne i mliječne šećere šećere (koji (koji sese prirodno prirodno nalaze nalaze uu mlijeku, mlijeku,povrću povrćui voću), i voću),te tenemliječne nemliječneekstrinzične, ekstrinzične,tzv. tzv.„jednostavne“ „jednostavne“ili ili „slobodne“ „slobodne“šećere šećere(šećeri (šećeriu uslatkišima, slatkišima,kolačima, kolačima,biskvitima, biskvitima,zaslađenim zaslađenim pahuljicama pahuljicama i napicima, i napicima, te te voćnim voćnim sokovima sokovima s dodatkom s dodatkom šećera). šećera). Ugljikohidrati Ugljikohidratitrebaju trebajubitibitiizvorom izvorom55% 55%energije energijeu udjetetovoj djetetovojishrani, ishrani,s tim s timdada ekstrinzični, ekstrinzični,nezdravi nezdravišećeri šećerinenebi bitrebali trebalibitibitiizvorom izvoromviše višeodod10% 10%dnevne dnevne energije. energije. Unos Unosugljikohidrata ugljikohidratau uprehrani prehranidjeteta djetetamože možeseseomogućiti omogućitiputem putemvoća, voća, povrća, povrća, pahuljica pahuljica (bez (bez dodatog dodatog šećera), šećera), riže, riže, tjestenine, tjestenine, hljeba hljeba i mlijeka. i mlijeka. U Uranom ranom uzrastu uzrastupreporučuje preporučujesesekombinirati kombinirati bijele bijelei integralne i integralneproizvode, proizvode, bez bez pretjerivanja pretjerivanjau bilo u bilo kom komsmjeru. smjeru. Integralni Integralniproizvodi proizvodibogati bogatisusuvitaminima vitaminimaB B i i E,E,te tevlaknima, vlaknima,dok doksusubijeli bijelihljeb hljebi tjestenina i tjesteninarelativno relativnosiromašni siromašninavedenim navedenim sastojcima. sastojcima. 56 Djetetu Djetetu ovaj ovaj oblik oblik šećera šećera u u prehrani prehraniuopće uopćenije nijepotreban, potreban,jerjer ono onosvoje svojepotrebe potrebezazašećerom šećerom može moženamiriti namiritiiz izsloženih složenihformi formi ugljikohidrata ugljikohidrata(škrob) (škrob)i prirodnog i prirodnog šećera šećera iz iz mlijeka, mlijeka, voća voća i povrća. i povrća. Proteini Proteini (bjelančevine) (bjelančevine) Proteini Proteini su neophodni su neophodni za rast za rast i funkcioniranje i funkcioniranje tkiva,tkiva, te stvaranje te stvaranje enzima enzima koji koji kontrolišu kontrolišu brojne brojne tjelesne tjelesne funkcije. funkcije. DjeciDjeci je potrebno je potrebno proporcionalno proporcionalno više više proteina proteina negonego odraslima. odraslima. Proteini Proteini mogu mogu biti biti biljnog biljnog i životinjskog i životinjskog porijekla, porijekla, npr:npr: mijeko mijeko i i mliječni mliječni proizvodi, proizvodi, meso, meso, riba,riba, grahorice, grahorice, jaja,jaja, gljive gljive ali i ali žitarice, i žitarice, tjestenina tjestenina i hljeb. i hljeb. Lakše Lakše su probavljivi su probavljivi proteini proteini iz bijelog iz bijelog mesa, mesa, ribe ribe i mahunarki i mahunarki i grahorica, i grahorica, te seteusekreiranju u kreiranju dječjih dječjih jelovnika jelovnika trebatreba što što više više koncentrisati koncentrisati na njih. na njih. Takođe Takođe trebatreba imatiimati na umu na umu da sudanemasna su nemasna janjetina janjetina i teletina i teletina lakšelakše probavljive probavljive od junetine od junetine i govedine. i govedine. Vlakna Vlakna Prehrambena Prehrambenavlakna vlakna(celuloza) (celuloza) predstavljaju predstavljaju onajonaj sastojak sastojak voća,voća, povrća povrća i žitarica i žitarica koji koji se ne se može ne može razgraditi razgraditi u tankom u tankom crijevu. crijevu. Vlakna Vlakna su su izrazito izrazito važna važna za za pravilnu pravilnu probavu probavu i zdravlje i zdravlje crijeva, crijeva, a neke a neke vrstevrste pomažu pomažu i ui snižavanju u snižavanju holesterola. holesterola. Međutim, Međutim, ne treba ne treba pretjerivati pretjerivati s s vlaknima vlaknima u ishrani u ishrani predškolske predškolske djece, djece, jer jer pretjeran pretjeran unosunos može može poremetiti poremetiti apsorpciju apsorpciju vitamina, vitamina, te te dovesti dovesti do anemije. do anemije. Preporučuje Preporučuje se se postepeno postepenouvoditi uvoditiintegralne integralne proizvode, proizvode, kakokako bi se bi razvijale se razvijale dobre dobre navike navike za kasniju za kasniju dob,dob, dok dok nerastvoriva nerastvorivavlakna vlaknakao kaonpr. npr. mekinje mekinje uopće uopće ne ne trebatreba davati davati maloj maloj djeci.djeci. Vitamini Vitamini Važno Važno je djeci je djeci i omladini i omladini omogućiti omogućiti unosunos adekvatnih adekvatnih količina količina svihsvih vitamina: vitamina: Vitamine Vitamine dijelimo dijelimo na na • •rastvorive rastvorive u vodi u vodi (vitamini (vitamini B skupine, B skupine, vitamin vitamin C) i C) i • •rastvorive rastvorive u masti u masti (vitamini (vitamini A, D, A,ED,i K). E i K). NekiNeki vitamini vitamini uglavnom uglavnom se nalaze se nalaze u namirnicama u namirnicama životinjskog životinjskog (vitamin (vitamin D, D, vitamin vitamin B12),B12), a neki a neki u namirnicama u namirnicama biljnog biljnog porijekla porijekla (vitamin (vitamin C). C). Vitamini Vitamini rastvorivi rastvorivi u masti u masti se skladište se skladište u organizmu u organizmu te stoga te stoga ne treba ne treba uzimati uzimati velike velike dozedoze vitamina vitamina AiA D,i jer D, mogu jer mogu biti biti toksične. toksične. Vitamini Vitamini rastvorivi rastvorivi u vodi u vodi tokom kuhanja mogu „otići“ u vodu u kojoj je hrana kuhana, i lakše lahko lahko tokom kuhanja mogu „otići“ u vodu u kojoj je hrana kuhana, i lakše se se uništavaju uništavaju ako ako se hrana se hrana predugo predugo kuhakuha ili ostavlja ili ostavlja da „stoji“ da „stoji“ (dolazi (dolazi do procesa do procesa oksidacije). oksidacije). 57 * premale * premale dozedoze dovode dovode do do nedostatka nedostatka vitamina vitamina (avitaminoza) (avitaminoza) * prevelike * prevelike dozedoze dovode dovode do do hipervitaminoze hipervitaminoze (toksičnog (toksičnog stanja). stanja). Nalazi Nalazi se u... se u... Koristi Koristi za... za... pojavljuje pojavljuje se u dvije se u dvije forme: forme: • Vitamin Vitamin A A• kao (u namirnicama životinjskog porijekla) • retinol kao retinol (u namirnicama životinjskog porijekla) • i i • • karoten kao karoten (u voću i povrću) • kao (u voću i povrću) • Karoten 6 puta slabiju bioraspoloživost od retinola, Karoten ima 6ima puta slabiju bioraspoloživost od retinola, • što znači je puno isključivo iz voća i povrća što znači da jedapuno teže teže isključivo iz voća i povrća zadovoljiti potrebe A vitaminom. zadovoljiti potrebe za A za vitaminom. teškoteško se može se može u dovoljnoj u dovoljnoj mjerimjeri unijeti unijeti hranom, hranom, te sete se bebama bebama i maloj i maloj djecidjeci daju daju kapi kapi vitamin vitamin D, dok D, dok je djeci je djeci svih svih uzrasta uzrasta važno važno omogućiti omogućiti da borave da borave na otvorenom na otvorenom Vitamin D Ddovoljno dovoljno dugo,dugo, kakokako bi koža bi koža proizvela proizvela dovoljne dovoljne zalihezalihe Vitamin • ovogovog vitamina. vitamina. • Korištenje Korištenje visokih visokih zaštitnih zaštitnih faktora faktora i neizlaganje i neizlaganje suncusuncu doveli doveli su dosuponovne do ponovne pojave pojave rahitisa rahitisa međumeđu djecom djecom u u Evropi. Evropi. • nizaknizak unosunos voćavoća i povrća, i povrća, posebno posebno izražen izražen kod kod djecedjece iz siromašnih porodica i djece iz gradskih naselja iz siromašnih porodica i djece iz gradskih naselja (u (u • Vitamin odnosu na ruralna područja) uzrokom je slabog Vitamin C Codnosu na ruralna područja) uzrokom je slabog unosaunosa vitamina vitamina C. C. • Vitamin C vrlo je osjetljiv na visoke temperature, i Vitamin C vrlo je osjetljiv na visoke temperature, i • procenat se kuhanjem. velikiveliki procenat gubi gubi se kuhanjem. se vitamin C može ne može skladištiti u tijelu KakoKako se vitamin C ne skladištiti u tijelu (eventualni se izbacuje izmokravanjem), važno (eventualni višakvišak se izbacuje izmokravanjem), važno je je da dijete dovoljno namirnica da dijete svakisvaki dan dan uneseunese dovoljno namirnica koje koje sadrže sadrže ovaj ovaj vitamin. vitamin. štiti • od štitiinfekcija od infekcija jača sistem • imunološki jača imunološki sistem važan za rast pravilan razvoj vida vida • važan za irast i pravilan razvoj karoten ostvaruje dodatni učinak na na • karoten ostvaruje dodatni učinak zaštitu od degeneracije zaštitu ćelijaćelija od degeneracije • važan u zaštiti organizma od nekih oblika važan u zaštiti organizma od nekih oblika i srčanih oboljenja raka raka i srčanih oboljenja neophodan • neophodan je za jezdravlje za zdravlje kostiju kostiju i zuba i zuba nedostatak • nedostatak ovogovog vitamina vitamina dovodi dovodi do do krivljenja krivljenja kostiju kostiju (rahitisa) (rahitisa) •igra igra važnuvažnu uloguulogu u zaštiti u zaštiti organizma organizma od od oboljenja, oboljenja, značajan u proizvodnji kolagena, koji koji • značajan u proizvodnji kolagena, i kožu gradigradi kosti,kosti, zubezube i kožu • stijenke jača stijenke štiti od propadanja jača ćelijaćelija i štitii ih odihpropadanja • pomaže apsorpciju željeza, pomaže apsorpciju željeza, ako ako se se konzumira zajedno s hranom konzumira zajedno s hranom koja koja ga ga sadržisadrži PREPORUKA: od naranče služiti PREPORUKA: Sok Sok od naranče služiti uz obrok. uz obrok. Tabela 8: Prikaz vitamina Tabela 8: Prikaz vitamina Minerali Minerali Željezo je neophodno za brojne funkcije organizma, naročito za prijenos Željezo je neophodno za brojne funkcije organizma, naročito za prijenos kisika. Nedostatak željeza uzrokuje anemiju, a manifestuje se blijedilom, kisika. Nedostatak željeza uzrokuje anemiju, a manifestuje se blijedilom, umorom, slabom otpornoću na infekcije, slabijim učenjem i lošim apetitom. umorom, slabom otpornoću na infekcije, slabijim učenjem i lošim apetitom. je važno djelovati na spriječavanju anemije jer dovodi ona dovodi do trenutnih i Vrlo Vrlo je važno djelovati na spriječavanju anemije jer ona do trenutnih i trajnih posljedica na učenje, intelektualni razvoj i ponašanje djeteta. trajnih posljedica na učenje, intelektualni razvoj i ponašanje djeteta. Vitamin C pomaže absorpciju željeza, dok mesne namirnice pomažu absorpciju Vitamin C pomaže absorpciju željeza, dok mesne namirnice pomažu absorpciju željeza iz povrća. Željezo se pojavljuje dva oblika: hem željezo (nalazi željeza iz povrća. Željezo se pojavljuje u dvau oblika: hem željezo (nalazi se u se u i masnoj i ne-hem željezo (nalazi u lisnatom povrću, žitaricama i mesumesu i masnoj ribi) ribi) i ne-hem željezo (nalazi se u se lisnatom povrću, žitaricama i mahunarkama). željezo se absorbuje relativno lahko, za absorpciju mahunarkama). Hem Hem željezo se absorbuje relativno lahko, dok dok je zajeabsorpciju ne-hem željeza važno potpomoći ga konzumiranjem namirnica bogatih ne-hem željeza važno potpomoći ga konzumiranjem namirnica bogatih C C vitaminom narančin sokjelo). uz jelo). vitaminom (npr.(npr. svježisvježi narančin sok uz Kalcij je mineral potreban za izgradnju i jačanje kostiju, te prijenos nervnih Kalcij je mineral potreban za izgradnju i jačanje kostiju, te prijenos nervnih impulsa, rad mišića te druge tjelesne funkcije. većinom dobijaju impulsa, rad mišića te druge tjelesne funkcije. DjecaDjeca kalcijkalcij većinom dobijaju iz iz mlijeka i mliječnih proizvoda, je važno da svaki dijete u razvoju mlijeka i mliječnih proizvoda, te jetevažno da svaki dan dan dijete u razvoju popije bar ml 250mlijeka, ml mlijeka, uz ostale namirnice ga sadrže. popije bar 250 uz ostale namirnice kojekoje ga sadrže. igra važnu u funkcionisanju čitavoga organizma, je potreban CinkCink igra važnu uloguulogu u funkcionisanju čitavoga organizma, jer jejer potreban za za metabolizam proteina, i ugljikohidrata, te zajedno s insulinom reguliše metabolizam proteina, mastimasti i ugljikohidrata, te zajedno s insulinom reguliše tjelesne energije. Važan je naročito za jačanje imuniteta organizma. nivo nivo tjelesne energije. Važan je naročito za jačanje imuniteta organizma. 58 VećeVeće potrebe potrebe za željezom za željezom srećusreću se kod se kod djecedjece uzrasta uzrasta do 4do 4 godine, godine, radi radi ubrzanog ubrzanog rastarasta i i razvoja. razvoja. Nedostatak Nedostatak cinkacinka kod kod djecedjece javljajavlja se se kadakada se se smanji smanji konzumacija konzumacija mlijeka, mlijeka, a ne a ne poveća poveća adekvatno adekvatno unosunos mesamesa i i mliječnih mliječnih proizvoda. proizvoda. upravoskriveni skriveni ČestoČestoje jeupravo nedostatak u organizmu nedostatak cinkacinka u organizmu uzrokom čestihčestih oboljenja oboljenja uzrokom respiratornih puteva. respiratornih puteva. JodJod je važan je važan za za rad rad štitne štitne žlijezde. žlijezde. Njegov Njegov nedostatak nedostatak u djetinjstvu u djetinjstvu može može usporiti usporiti intelektualni intelektualni razvoj, razvoj, u ekstremnim u ekstremnim slučajevima slučajevima dovesti dovesti i do i do težih težih mentalnih mentalnih teškoća. teškoća. Stoga Stoga se preporučuje se preporučuje upotreba upotreba isključivo isključivo jodirane jodirane solisoli u u prehrani prehrani djece djece (uz (uz napomenu napomenu da sol da sol treba treba koristiti koristiti vrlovrlo umjereno!). umjereno!). Natrij Natrij (sol) (sol) jestejeste neophodan neophodan za pravilan za pravilan rad rad organizma, organizma, ali ualipretjeranoj u pretjeranoj mjeri mjeri je škodljiv. je škodljiv. U BiH U BiH je opće je opće usvojena usvojena navika navika pretjeranog pretjeranog soljenja soljenja hrane, hrane, što što može može dovesti dovesti do hipertenzije do hipertenzije i oboljenja i oboljenja srca,srca, mozga mozga i krvnih i krvnih sudova. sudova. Veoma Veoma je važno je važno djecu djecu učitiučiti da ne da jedu ne jedu pretjerano pretjerano slanu slanu hranu hranu i navikavati i navikavati ih na ih na umjereno umjereno slana slana jela.jela. Dječiji Dječiji bubrezi bubrezi su usurazvoju u razvoju i nei uspijevaju ne uspijevaju izbaciti izbaciti višak višak soli.soli. Tabela Tabela 9: Namirnice 9: Namirnice kojekoje predstavljaju predstavljaju dobar dobar izvorizvor nutrijenata nutrijenata u ishrani u ishrani djecedjece Bjelančevine Bjelančevine (proteini) (proteini)Meso, Meso, jaja,jaja, mlijeko, mlijeko, jogurt, jogurt, kefir, kefir, mladi mladi sir,sir, polutvrdi polutvrdi sir,sir, namaz namaz od od sira,sira, leća, leća, grah, grah, grašak, grašak, hljeb, hljeb, riža, riža, tjestenina. tjestenina. Ugljikohidrati Ugljikohidrati (škrob) (škrob) Cjelovite Cjelovite žitarice žitarice i proizvodi i proizvodi od od njihnjih (brašno, (brašno, hljeb, hljeb, tjestenina, tjestenina, pahuljice), pahuljice), polenta, polenta, riža,riža, krompir, krompir, mahunarke, mahunarke, korjenasto korjenasto povrće. povrće. Masti Masti (mononezasićene (mononezasićeneSkuša, Skuša, sardina sardina u ulju, u ulju, maslinovo, maslinovo, tikvino, tikvino, repičino, repičino, suncokretovo suncokretovo i kukuruzno i kukuruzno ulje.ulje. i polinezasićene) i polinezasićene) Vlakna Vlakna Proizvodi Proizvodi od cjelovitih od cjelovitih žitarica, žitarica, voće, voće, povrće, povrće, posebice posebice legumi. legumi. Vitamin Vitamin A A Izvori Izvori retinola retinola su: su: puter, puter, sir, sir, jaja jaja i mlijeko. i mlijeko. JetraJetra i jetrena i jetrena pašteta pašteta sadrže sadrže veoma veoma visok visok procenat procenat vitamina vitamina A, A, te stoga te stoga oveove proizvode proizvode ne ne treba treba djeci djeci davati davati viševiše od od jedanput jedanput sedmično. sedmično. Izvori karotena mrkva, dinja, kajsija, zeleno lisnato povrće (špinat, brokula, zelje), Izvori karotena su: su: mrkva, dinja, kajsija, zeleno lisnato povrće (špinat, brokula, kelj,kelj, zelje), paradajz paradajz i crvena i crvena paprika. paprika. Vitamin Vitamin C C Voće Voće i povrće, i povrće, a posebice a posebice agrumi agrumi (limun, (limun, naranča, naranča, grejp, grejp, mandarina), mandarina), paprika, paprika, mladi mladi luk,luk, špinat, špinat, jagode jagode i ribizle. i ribizle. Željezo Željezo Meso, Meso, cjelovite cjelovite žitarice, žitarice, sardina, sardina, soja,soja, leća,leća, špinat, špinat, brokula, brokula, sušene sušene marelice, marelice, grožđice, grožđice, grah, grah, tunjevina. tunjevina. Kalcij Kalcij Kravlje Kravlje i kozje i kozje mlijeko, mlijeko, sojino sojino mlijeko mlijeko s dodatkom s dodatkom kalcija, kalcija, jogurt, jogurt, kefir, kefir, sirevi, sirevi, sirnisirni namazi, namazi, konzervirana konzervirana ribariba (kad(kad se jede se jede s kostima), s kostima), tofutofu sir, sir, hljeb, hljeb, jaja,jaja, mahunarke mahunarke (grah, (grah, leća,leća, leblebija/slanutak), leblebija/slanutak), zeleno zeleno lisnato lisnato povrće povrće i bademi. i bademi. Cink Cink Mlijeko, Mlijeko, meso, meso, sir, sir, jaja,jaja, integralne integralne pahuljice, pahuljice, orašasti orašasti plodovi plodovi i leća. i leća. JodJod Jodirana Jodirana sol.sol. Mlijeko Mlijeko i riba. i riba. (prema (prema Caroline Caroline Walker Walker Trust, Trust, 2005) 2005) Namirnice Namirnice i vrste i vrste hrane hrane kojekoje treba treba izbjegavati izbjegavati u ishrani u ishrani djece djece U cilju U cilju zaštite zaštite zdravlja zdravlja djece, djece, određene određene namirnice namirnice se ne se preporučuju ne preporučuju u ishrani u ishrani djece. djece. To To su proizvodi su proizvodi kojikoji sadrže: sadrže: pretjeranu pretjeranu količinu količinu soli,soli, zasićene zasićene masnoće masnoće ili ili šećera šećera uz nedovoljno uz nedovoljno ključnih ključnih nutrijenata, nutrijenata, vještačke vještačke boje, boje, konzervanse konzervanse i pojačivače i pojačivače ukusa, ukusa, te proizvodi te proizvodi kojikoji iz drugih iz drugih razloga razloga mogu mogu predstavljati predstavljati opasnost opasnost za zdravlje za zdravlje djeteta djeteta (npr. (npr. izazvati izazvati alergiju, alergiju, gušenje, gušenje, trovanje, trovanje, karijes, karijes, poremećaj poremećaj pažnje, pažnje, prekomjerno prekomjerno debljanje...). debljanje...). Ekspertski Ekspertski timtim Federalnog Federalnog ministarstva ministarstva obrazovanja obrazovanja u nauke u nauke FBiH FBiH (2012) (2012) pripremio pripremio je pregled je pregled namirnica namirnica kojekoje treba treba izbjegavati izbjegavati u ishrani u ishrani djece, djece, s obzirom s obzirom na dob na dob djeteta djeteta (vidjeti (vidjeti Prilog Prilog Namirnice Namirnice i vrste i vrste hrane hrane kojekoje trebatreba izbjegavati izbjegavati u ishrani u ishrani djece). djece). Korisno Korisno bi bilo bi bilo da tu databelu tu tabelu kopirate kopirate i okačite i okačite na vidno na vidno mjesto. mjesto. 59 Piramida ishrane jedan je od alata za planiranje zdravog jelovnika. Potrebno je uključiti preporučeni broj porcija iz svake od 5 glavnih grupa namirnica: 1. škrobasta hrana 2. voće 3. povrće 4. mlijeko i mliječni proizvodi 5. meso i zamjena za meso. U okviru svake ponuditi raznovrsnost boja, tekstura i oblika, te slijediti godišnja doba. Šesta grupa namirnica u vrhu piramide sadrži masti i slatkiše, koje treba konzumirati umjereno. Važna napomena : masnoće su neophodne za razvoj dječjeg mozga i rad organizma (vidi izvore zdravih masnoća). Priprema jelovnika u skladu sa sezonskim voćem i povrćem Učite djecu da prepoznaju promjene godišnjih doba tako što će te promjene doživjeti u svojoj prehrani. Neke od prednosti hranjenja u skladu sa godišnjim dobima su: • • • voće i povrće je najboljeg okusa i najjeftinije kad je u sezoni sezonsko voće i povrće može da se ubere zrelije pa prilikom čuvanja neće izgubiti okus ni hranjive sastojke priprema obroka je jednostavnija jer svježe namirnice često ukusne bez mnogo truda Neki nutrijenti, iako važni za organizam, remete apsorpciju nekih drugih. Drugi, opet, pospješuju apsorpciju. Ovo je posebno važno imati na umu kada je u pitanju ishrana djece, jer oni imaju veliku potrebu za željezom (npr. dijete ima veće potrebe za željezom od odrasloga muškarca). • • • • Željezo + vitamin C: željezo iz žitarica i povrća bolje će se apsorbirati ako u isto vrijeme uzimamo namirnice bogate C vitaminom (npr. narančin sok, svježu papriku) Povrće (fitokemikali) + ulje (npr. maslinovo): na kraju kuhanja povrća ili u svježu salatu obavezno dodajte malo ulja Kalcij + sunčeve zrake (vit D): da bi se kalcij ugradio u kosti neophodan je D vitamin, zato boravite na otvorenom! Kalcij – oksalati (špinat): špinat sadrži oksalate koji mogu biti štetni za bubrege, stoga ga treba konzumirati sa mliječnim proizvodima koji 'vežu' i pomažu izmokravanje oksalata 60 • •• Kalcij Kalcij Kalcij – –čokolada –čokolada čokolada (kakao): (kakao): (kakao): kakao kakao kakao remeti remeti remeti apsorpciju apsorpciju apsorpciju kalcija kalcija kalcija • •• Željezo Željezo Željezo – –kalcij –kalcij kalcij (npr. (npr. (npr. mlijeko, mlijeko, mlijeko, jogurt, jogurt, jogurt, sir): sir): sir): kod kod kod djece djece djece sklone sklone sklone anemiji, anemiji, anemiji, meso meso meso i druge i idruge druge proizvode proizvode proizvode bogate bogate bogate željezom željezom željezom služite služite služite 2 2sata 2sata sata prije prije prije iliiliili nakon nakon nakon konzumiranja konzumiranja konzumiranja mliječnih mliječnih mliječnih proizvoda. proizvoda. proizvoda. • •• Željezo Željezo Željezo – –vlakna –vlakna vlakna – –čaj –čaj čaj i kafa i ikafa kafa – –mekinje, –mekinje, mekinje, crni crni crni i zeleni i izeleni zeleni čaj, čaj, čaj, i kafa, i ikafa, kafa, takođe takođe takođe ometaju ometaju ometaju apsorbiranje apsorbiranje apsorbiranje željeza, željeza, željeza, papa pa odmaći odmaći odmaći 2 22 sata sata sata • •• Željezo Željezo Željezo – –grahorice –grahorice grahorice (grah, (grah, (grah, leća) leća) leća) – –potopiti –potopiti potopiti preko preko preko noći, noći, noći, prosuti prosuti prosuti vodu vodu vodu +++ služiti služiti služiti uzuz uz CCvitamin Cvitamin vitamin (npr. (npr. (npr. narančin narančin narančin sok) sok) sok) • •• Željezo Željezo Željezo – –čaj –čaj čaj odod od kamilice kamilice kamilice – –ovaj –ovaj ovaj čajčaj čaj remeti remeti remeti apsorpciju apsorpciju apsorpciju željeza, željeza, željeza, papa pa odmaći odmaći odmaći odod od hrane hrane hrane bogate bogate bogate željezom željezom željezom 2 2sata 2sata sata Zato: Zato: Zato: Kada Kada Kada pripremate pripremate pripremate hranu, hranu, hranu, imajte imajte imajte i sljedeće i isljedeće sljedeće savjete savjete savjete nana na umu, umu, umu,kako kako kakobiste biste bistenana naminimum minimum minimumsveli sveli sveligubitak gubitak gubitak nutrijenata, nutrijenata, nutrijenata, i pripremili i ipripremili pripremili što što što kvalitetnije kvalitetnije kvalitetnije obroke: obroke: obroke: nene ne prekuhavajte prekuhavajte prekuhavajte hranu hranu hranu kuhajte kuhajte kuhajte povrće povrće povrće nana na pari pari pari nene ne pržite pržite pržite ako ako ako kuhate kuhate kuhate u uvodi, uvodi, vodi, iskoristite iskoristite iskoristite i vodu/saft i ivodu/saft vodu/saft (npr. (npr. (npr. dodajte dodajte dodajte vodu vodu vodu odod od kuhanog kuhanog kuhanog povrća povrća povrća u uu supu) supu) supu) krompir krompir krompir kuhatjte kuhatjte kuhatjte u uljusci, uljusci, ljusci, u uslanoj uslanoj slanoj vodi vodi vodi (vodu (vodu (vodu nene ne koristiti) koristiti) koristiti) grahorice grahorice grahorice potopite potopite potopite preko preko preko noći, noći, noći, vodu vodu vodu prospite prospite prospite služite služite služite svježe svježe svježe voće voće voće i povrće i ipovrće povrće (u(u(u zavisnosti zavisnosti zavisnosti odod od uzrasta) uzrasta) uzrasta) nene ne ostavljajte ostavljajte ostavljajte povrće povrće povrće dada da dugo dugo dugo stoji stoji stoji u uvodi, uvodi, vodi, oguljeno oguljeno oguljeno (npr. (npr. (npr. krompir) krompir) krompir) jetru jetru jetru (vit (vit (vit A)A) A) i ribu i iribu ribu (vit (vit (vit D)D) D) bolje bolje bolje jejedinstati jedinstati dinstati nego nego nego pržiti pržiti pržiti kupus kupus kupus (vit (vit (vit C)C) C) kuhajte kuhajte kuhajte u umalo umalo malo vode vode vode i ii konzumirajte konzumirajte konzumirajte što što što prije prije prije pecite pecite pecite iliiliili kuhajte kuhajte kuhajte korjenasto korjenasto korjenasto povrće povrće povrće u uljusci uljusci ljusci (vit (vit (vit C)C) C) iliiliili konzumirajte konzumirajte konzumirajte i vodu i ivodu vodu u ukojoj ukojoj kojoj sesese kuha kuha kuha minerali minerali minerali sesese nene ne uništavaju uništavaju uništavaju kuhanjem kuhanjem kuhanjem mineral mineral mineral kalij kalij kalij (važan (važan (važan zaza za rad rad rad srca, srca, srca, čišćenje čišćenje čišćenje toksina) toksina) toksina) odlazi odlazi odlazi u uvodu uvodu vodu u ukojoj ukojoj kojoj jejeje kuhano kuhano kuhano povrće povrće povrće većina većina većina vitamina vitamina vitamina sesese uništava uništava uništava dugim dugim dugim kuhanjem, kuhanjem, kuhanjem, prženjem, prženjem, prženjem, stajanjem stajanjem stajanjem nana na zraku zraku zraku vitamini vitamini vitamini topivi topivi topivi u umasti umasti masti (A, (A, (A, D,D, D, E,E, E, K)K) K) ‘odlaze’ ‘odlaze’ ‘odlaze’ prženjem prženjem prženjem i stajanjem i istajanjem stajanjem u uulju uulju ulju vitamini vitamini vitamini topivi topivi topivi u uvodi uvodi vodi (B, (B, (B, C)C) C) ‘odlaze’ ‘odlaze’ ‘odlaze’ kuhanjem kuhanjem kuhanjem i stajanjem i istajanjem stajanjem u uvodi uvodi vodi vitamini vitamini vitamini A,A, A, B,B, B, CCiCE i iEE propadaju propadaju propadaju termičkom termičkom termičkom obradom obradom obradom vitamini vitamini vitamini C,C, C, E,E, E, B6B6 B6 i folna i ifolna folna kiselina kiselina kiselina propadaju propadaju propadaju u uu kontaktu kontaktu kontaktu s szrakom szrakom zrakom (‘stajanjem’) (‘stajanjem’) (‘stajanjem’) kuhanjem kuhanjem kuhanjem mesa mesa mesa vitamini vitamini vitamini BBskupine Bskupine skupine i proteini i iproteini proteini odlaze odlaze odlaze u usupu usupu supu (odlično (odlično (odlično zaza za bebe!) bebe!) bebe!) Proljeće Proljeće Proljeće Ljeto Ljeto Ljeto Cvekla, Cvekla, Cvekla, listovi listovi listovi cvekle cvekle cvekle Borovnice Borovnice Borovnice Mladi Mladi Mladi kupus kupus kupus Trešnje Trešnje Trešnje Mrkva Mrkva Mrkva Ribizle Ribizle Ribizle Karfiol Karfiol Karfiol Mrkva Mrkva Mrkva Špinat Špinat Špinat Kukuruz Kukuruz Kukuruz Glavasti Glavasti Glavasti kelj kelj kelj Plavi Plavi Plavi patlidžan patlidžan patlidžan Bob Bob Bob Bijeli Bijeli Bijeli luk luk luk Mladi Mladi Mladi luk luk luk Mahune Mahune Mahune Zelena Zelena Zelena salata salata salata Bamija Bamija Bamija Grašak Grašak Grašak Crveni Crveni Crveni luk luk luk Mlade Mlade Mlademahune mahune mahunegraška graška graška Dinje Dinje Dinje šećerca šećerca šećerca Lubenice Lubenice Lubenice Rotkvice Rotkvice Rotkvice Nektarine Nektarine Nektarine Naranče Naranče Naranče tanke tanke tanke kore kore kore Breskve Breskve Breskve Jagode Jagode Jagode Paprike Paprike Paprike Trešnje Trešnje Trešnje Šljive Šljive Šljive Maline Maline Maline Ljetne Ljetne Ljetne tikvice tikvice tikvice Kajsije Kajsije Kajsije Paradajz Paradajz Paradajz Gljive Gljive Gljive Krastavac Krastavac Krastavac Grožđe Grožđe Grožđe Smokve Smokve Smokve Jesen Jesen Jesen Jabuke Jabuke Jabuke Azijske Azijske Azijske kruške kruške kruške Grah Grah Grah zaza za ljuštenje ljuštenje ljuštenje Brokula Brokula Brokula Kelj Kelj Kelj pupčar pupčar pupčar Brusnice Brusnice Brusnice Grožđe Grožđe Grožđe Praziluk Praziluk Praziluk Gljive Gljive Gljive Kruške Kruške Kruške Nar/šipak Nar/šipak Nar/šipak Radič Radič Radič salata salata salata Paprike Paprike Paprike Slatki Slatki Slatki krompir krompir krompir Bundeva Bundeva Bundeva “stambolka” “stambolka” “stambolka” Tabela 10: Sezonsko voće povrće Tabela Tabela 10: 10: Sezonsko Sezonsko voće voće i povrće i ipovrće 61 Zima Zima Zima Brokula Brokula Brokula Kupus Kupus Kupus Karfiol Karfiol Karfiol Celer Celer Celer Agrumi: Agrumi: Agrumi: naranče, naranče, naranče, grejp, grejp, grejp, limuni, limuni, limuni, mandarine mandarine mandarine Salata Salata Salata andiva andiva andiva Zeleno Zeleno Zeleno lisnato lisnato lisnato povrće: povrće: povrće: glavasti glavasti glavasti i lisnati i ilisnati lisnati kelj kelj kelj Pastrnjak Pastrnjak Pastrnjak Rutabaga Rutabaga Rutabaga Bijela Bijela Bijela repa repa repa Zimske Zimske Zimske tikve tikve tikve Osnove Osnove Osnoveii principi iprincipi principizdrave zdrave zdraveishrane ishrane ishranebeba beba beba UU U prvoj prvoj godini godini života života majčino majčino mlijeko mlijeko predstavlja predstavlja osnovni osnovni izvor izvor prvoj godini života majčino mlijeko predstavlja osnovni izvor hranjljivih hranjljivih materija. materija. hranjljivih materija. UU prvih U prvih 66 mjeseci, 6 mjeseci, beba beba isključivo isključivo doji, doji, aa sasa a navršenih sa navršenih 66 mjeseci 6 mjeseci počinje počinje sese se prvih mjeseci, beba isključivo doji, navršenih mjeseci počinje Ako beba ne doji, u prvoj godini života se adaptirano uvoditi uvoditi dohrana. dohrana. Ako beba ne uu prvoj godini života daje sese adaptirano uvoditi dohrana. Ako beba ne doji, doji, prvoj godini života dajedaje adaptirano mlijeko. Beba uzrasta 6-12 mjeseci treba dnevno 500ml mlijeka mlijeko. Beba uzrasta 6-12 mjeseci treba piti dnevno oko 500ml mlijeka mlijeko. Beba uzrasta 6-12 mjeseci treba pitipiti dnevno okooko 500ml mlijeka (majčinog ili adaptiranog). Kad počne jogurt i mladi količina mlijeka (majčinog iliili adaptiranog). Kad počne jesti jogurt i i mladi sir, količina mlijeka (majčinog adaptiranog). Kad počne jestijesti jogurt mladi sir,sir, količina mlijeka može se spustiti na može sesespustiti na 400 ml. može spustiti nacca ccacca 400400 ml.ml. Bebama Bebama Bebama starosti starosti starosti ispod ispod ispod 12 12 12 mjeseci mjeseci mjeseci nije nijenije preporučeno preporučeno preporučeno davati davati davati kravlje, kravlje, kravlje, kozje, kozje, kozje, rižino rižino rižino niti nitiniti sojino sojino sojino mlijeko, mlijeko, mlijeko, jer jernijedno jer nijedno nijedno od odnjih od njihnjih nije nijenije dovoljno dovoljno dovoljno bogato bogato bogato hranjljivim hranjljivim hranjljivim sastojcima, sastojcima, sastojcima, aaslatko slatko a slatko kravlje kravlje kravlje mlijeko mlijeko mlijeko sadrži sadrži sadrži proteine proteine proteine koje koje koje dječiji dječiji dječiji želudac želudac želudac teško teško teško može može može provariti. provariti. provariti. Upute uvođenje dohrane Upute Upute za zaza uvođenje uvođenje dohrane dohrane Dijete Dijete Dijete postaviti postaviti postaviti uusjedeći sjedeći u sjedeći položaj, položaj, položaj, prirediti prirediti prirediti ugodnu ugodnu ugodnu atmosferu, atmosferu, atmosferu, lagano lagano lagano mu mumu pričati, pričati, pričati, održavati održavati održavati kontakt kontakt kontakt očima. očima. očima. Normalno Normalno Normalno jeje da da je se da se dijete se dijete dijete uu početku početku u početku namršti, namršti, namršti, kada kada kada proba proba proba novu novu novu hranu. hranu. hranu. Dijete Dijete Dijete gleda gleda gleda naš našnaš izraz izraz izraz lica, lica,lica, traži traži traži potvrdu. potvrdu. potvrdu. Nasmijte Nasmijte Nasmijte se, se,recite se, recite recite „Njam-njam, „Njam-njam, „Njam-njam, što štošto jejeukusno!“. ukusno!“. je ukusno!“. Nemojte Nemojte Nemojte požurivati požurivati požurivati dijete. dijete. dijete. Nemojte Nemojte Nemojte ga gatjerati ga tjerati tjerati da dajede. da jede. jede. Ako Ako Ako okreće okreće okreće glavu, glavu, glavu, baca baca baca hranu hranu hranu na napod, na pod, pod, znači znači znači da danije da nijenije gladno. gladno. gladno. Nezainteresovanost Nezainteresovanost Nezainteresovanost može može može značiti značiti značiti i i da da i da jeje žedno. je žedno. žedno. Ponudite Ponudite Ponudite malo malo malo vode vode vode prije prije prije obroka. obroka. obroka. Starije Starije Starije bebe bebe bebe hvataju hvataju hvataju kašiku kašiku kašiku sshranom. hranom. s hranom. Dajte Dajte Dajte im imda im dase da seigraju se igraju igraju rezervnom rezervnom rezervnom kašikom kašikom kašikom dok dokdok ihihhranite. hranite. ih hranite. Ako Ako Ako nakon nakon nakon jela jelajela dijete dijete dijete dobije dobije dobije proljev, proljev, proljev, sluzavu sluzavu sluzavu stolicu stolicu stolicu neugodnog neugodnog neugodnog mirisa, mirisa, mirisa, osip osip osip oko okooko usta ustausta iliili pelenski pelenski ili pelenski osip, osip, osip, vjerovatno vjerovatno vjerovatno probavni probavni probavni trakt trakt trakt još jošjoš nije nijenije spreman, spreman, spreman, iliili sese ili radi se radiradi oo o previše previše previše kiselim kiselim kiselim namirnicama. namirnicama. namirnicama. Pokušati Pokušati Pokušati ponovo ponovo ponovo ss istom istom s istom namirnicom namirnicom namirnicom za za 15-ak za 15-ak 15-ak dana. dana. dana. Nije Nije Nije isključena isključena isključena niniintolerancija intolerancija ni intolerancija na nahranu! na hranu! hranu! Ako Ako Ako nakon nakon nakon konzumiranja konzumiranja konzumiranja hrane hrane hrane dođe dođe dođe do do do gušenje, gušenje, gušenje, otežanog otežanog otežanog disanja, disanja, disanja, oticanja oticanja oticanja jezika jezika jezika iliilidrugih drugih ili drugih dijelova dijelova dijelova tijela, tijela, tijela, povraćanja povraćanja povraćanja iliiliosipa/koprivnjače osipa/koprivnjače ili osipa/koprivnjače po postomaku, po stomaku, stomaku, vrlo vrlovrlo jeje moguća moguća je moguća alergija alergija alergija na na hranu, na hranu, hranu, no no nisu no nisunisu isključeni isključeni isključeni i i drugi drugi i drugi uzroci. uzroci. uzroci. Odmah Odmah Odmah sese javiti se javiti javiti pedijatru! pedijatru! pedijatru! UU porodicama porodicama U porodicama uu kojima kojima u kojima postoji postoji postoji alergija alergija alergija na na hranu, na hranu, hranu, postoji postoji postoji i i povećan povećan i povećan rizik rizik rizik da daće da ćedijete dijete će dijete razviti razviti razviti neki neki neki oblik oblik oblik alergije. alergije. alergije. Prvi mjesec uvođenja dohrane počinjete ss jednim obrokom dnevno, dnevno, Prvi Prvi mjesec mjesec uvođenja uvođenja dohrane dohrane počinjete počinjete jednim s jednim obrokom obrokom dnevno, uglavnom uujutarnjim satima. Nakon tri od jedne, možete uvesti uglavnom uglavnom jutarnjim u jutarnjim satima. satima. Nakon Nakon tridana tri dana dana oduvođenje od uvođenje uvođenje jedne, jedne, možete možete uvesti uvesti sljedeću namirnicu. namirnicu. Djetetu dajete da namirnicu samu, da na sljedeću sljedeću namirnicu. Djetetu Djetetu dajete dajete daproba da proba proba namirnicu namirnicu samu, samu, da se da se navikne se navikne navikne na na ukus, aazatim možete praviti kombinacije (npr. mrkva ++tikva). ukus, ukus, zatim a zatim možete možete praviti praviti kombinacije kombinacije (npr. (npr. mrkva mrkva tikva). + tikva). 62 Namirnice koje bibi mogle izazvati Namirnice Namirnice koje koje bi mogle mogle izazvati izazvati alergiju (orašasti plodovi, med, alergiju alergiju (orašasti (orašasti plodovi, plodovi, med, med, piletina, piletina, piletina,riba, riba, riba,morski morski morskiplodovi, plodovi, plodovi, gljive, jagode, pšenica i i sl.) daju sese se gljive, gljive, jagode, jagode, pšenica pšenica sl.) i sl.) daju daju nešto nešto neštokasnije, kasnije, kasnije,i i pod ipodpodstrogim strogim strogim nadzorom pedijatra. nadzorom nadzorom pedijatra. pedijatra. Preporuka Preporuka Preporuka : :voće voće : voće sadrži sadrži sadrži kiseline kiseline kiseline ii i šećere šećere šećere koji kojikoji mogu mogu mogu biti bitiprejaki biti prejaki prejaki uuovom ovom u ovom uzrastu. uzrastu. uzrastu. Stoga Stoga Stoga gaga jegaje ujeu početku početku u početku poželjno poželjno poželjnorazblažiti razblažiti razblažitisasa sababy babybaby kašicom kašicom kašicom ododžitarica. žitarica. od žitarica. • 6-7 mjeseci: hrana je pasirana ili mljevena u blenderu, bez začina • 7-9 mjeseci: hrana je grubo pasirana viljuškom (kako bi se dijete navikavalo na žvakanje), dok se meso i vlaknasto povrće (mahunarke i sl.) i dalje obrađuje u blenderu. Uvođenje komadića hrane koje beba jede sama (npr. dobro kuhana mrkva, krompir, komadi banane, kuhana jabuka, kruška bez kore) • 9-12 mjeseci: hrana se i dalje grubo pasira viljuškom, može se ponuditi dobro kuhano meso mekanih dijelova sjeckano na komadiće. Dodaje se malo masnoće u hranu, mogu se dodati neki začini npr. bijeli luk, komorač. Dijete se ohrabruje što više da jede samo, rukom (još uvijek bez escajga) Za djetetov razvoj (motorički, senzorni) korisno je učiti ga da samo ručicom uzima komadiće hrane i stavlja ih u usta. Dijete uživa da se samo hrani, tako stiče samostalnost i puno lakše prihvata nove ukuse. Voće i povrće treba biti dobro kuhano, rezano na male komade da se ‘topi’, oguljeno. Izbjegavati pretjerano vlaknastu hranu koja se mora žvakati. Kasnije (sa cca 10 mjeseci, kad dijete nauči žvakati,) postepeno uvoditi komadiće svježeg voća i mesa (vidjetu u Prilogu Okvir tabela uvođenja dohrane). Po ustajanju (7:00) Doručak (8:30) Užina (10:30)** Ručak (13:00)** Užina (15:30)** Večera (18:00) Pred spavanje, 20:30 Mlijeko (majčino ili adaptirano) 170-200ml Baby pahuljice obogaćene željezom (cca 150ml) Kuhano jaje* Komadići banane i jagode*/kuhane jabuke (samo jede) Cijeđeni sok od naranče razblažen s vodom 50:50 (50-100ml), bez dodatka šećera, 1-2 plazma keksa* ili korica hljeba* (dobro kod rasta zubića). Omega 3 riblje ulje za djecu po uputi s proizvoda. Mesna supa, blendana teletina, mrkva, mladi kupus, proso. Voda. (100-110g) Majčino mlijeko, čvrsti jogurt u čaši ili adaptirano mlijeko (100-150 ml) Kuhano povrće – grašak, mrkva, krompir, brokula – samo jede (40-50g) Pura s mladim sirom (od kuhanog mlijeka) (100-120g) Mlijeko (majčino ili adaptirano) 170-200 ml *Moguća alergija na sastojak! ** U zavisnosti od uzrasta djeteta, rasporediti obroke uz spavanje, tako da dijete ide spavati nakon jela. Tabela 11: Primjer rasporeda obroka djeteta 7/8-24 mjeseca 63 obavezno prisustvo voća ili povrća. voće, ručak sadrži škrobaste namirni Osnove Osnove Osnoveiiprincipi iprincipi principizdrave zdrave zdraveishrane ishrane ishranedjece djece djece predškolskog predškolskog predškolskog Djeca 12-24 mjeseca: šta se mijenja? uzrasta uzrasta uzrasta Sada već možete ponuditi i komadiće jagode, Obogatite jelovnik djeteta i ohrabrite ga da jede možete početi učiti dijete da drži viljušku i kašik Pohvalite djetetovu samostalnost u hranjenju. U drugoj godini mlijeko je i dalje važan izvor nutrij • • •Ponudite Ponudite Ponudite raznovrsne raznovrsne raznovrsne namirnice namirnice namirnice tokom tokom tokom dana, dana, dana, tetetokom te tokom tokom sedmice sedmice sedmice (vrste, (vrste, (vrste, boje, boje, boje, oblici, oblici, oblici, teksture, teksture, teksture, načini načini načini ikao druge namirnice. Treba paziti da se ne pretjeruje pripreme). pripreme). pripreme). Npr. Npr. Npr. 1-2 1-21-2 puta puta puta sedmično sedmično sedmično ponudite ponudite ponudite ribu, ribu, ribu, a a1-2 1-2 a 1-2 puta puta puta mahunarke mahunarke mahunarke kao kao zamjenu zamjenu zamjenu zazameso, za meso, meso, svaki svaki svaki mliječni obroci odmaknu od drugih po mogućnosti dan dan dan drugačije drugačije drugačije vrste vrste vrste voća voća voća i povrća. i povrća. i povrća. anemije. • • •Obroke Obroke Obroke pripremajte pripremajte pripremajte nanazdrav na zdrav zdrav način: način: način: kuhanje kuhanje kuhanje nanapari na pari pari iliiliuili usaftu, saftu, u saftu, dinstanje, dinstanje, dinstanje, pečenje, pečenje, pečenje, tetesvježi te svježi svježi obroci. obroci. obroci. Izbjegavajte Izbjegavajte Izbjegavajte pohovanje pohovanje pohovanje i prženje. i prženje. i prženje. • • •Ograničite Ograničite Ograničite sol solisol šećer, i šećer, i šećer, tetehranu te hranu hranu koja koja koja sadrži sadrži sadrži aditive aditive aditive (vidi (vidi (vidi tablicu tablicu tablicu Namirnice Namirnice Namirnice koje kojekoje treba treba treba izbjegavati) izbjegavati) izbjegavati) • • •Djeci Djeci Djeci treba treba treba što štošto prije prije prije ‘uobročiti’ ‘uobročiti’ ‘uobročiti’ dan dan dan (3+2) (3+2) (3+2) i izbjegavati i izbjegavati i izbjegavati konzumiranje konzumiranje konzumiranje hrane hrane hrane i napitaka i napitaka i napitaka (izuzev (izuzev (izuzev vode) vode) vode) između između između njih. njih. njih. • • •Trudite Trudite Trudite seseda se daobroci da obroci obroci budu budu budu ‘kompletni’. ‘kompletni’. ‘kompletni’. Kompletan Kompletan Kompletan obrok obrok obrok sadrži sadrži sadrži ugljikohidrate, ugljikohidrate, ugljikohidrate, proteine proteine proteine i masti, i masti, i masti, uzuzuz obavezno obavezno obavezno prisustvo prisustvo prisustvo voća voća voća iliilipovrća. ili povrća. povrća. Npr. Npr. Npr. doručak doručak doručak sadrži sadrži sadrži škrobaste škrobaste škrobaste namirnice namirnice namirnice uzuzmliječne uz mliječne mliječne proizvode proizvode proizvode ii i voće, voće, voće, ručak ručak ručak sadrži sadrži sadrži škrobaste škrobaste škrobaste namirnice, namirnice, namirnice, proteine proteine proteine i povrće, i povrće, i povrće, uzuzmalo uz malo malo masnoće masnoće masnoće (zdrave). (zdrave). (zdrave). Uzrast 2-6 godina i više Djeca 12-24 mjeseca: štašta mijenja? Djeca 12-24 mjeseca: se mijenja? Djeca 12-24 mjeseca: šta sesemijenja? Sada većveć možete ponuditi jagode, maline, kajsije, breskve... Sada možete ponuditi ikomadiće komadiće jagode, maline, kajsije, breskve... Sada već možete ponuditi i i komadiće jagode, maline, kajsije, breskve... jelovnik djeteta i ohrabrite ga da jede samo. Već sa 16-18 mjeseci Obogatite jelovnik djeteta ohrabrite dajede jede samo. Već 16-18 mjeseci Obogatite Obogatite jelovnik djeteta i iohrabrite gagada samo. Već sasa16-18 mjeseci možete početi učiti dijete dadrži drži viljušku i kašiku, postepeno i bez prisile. možete početi učiti dijete viljušku kašiku, postepeno bez prisile. možete početi učiti dijete dadadrži viljušku i ikašiku, postepeno i ibez prisile. Pohvalite djetetovu samostalnost u hranjenju. Pohvalite djetetovu samostalnost hranjenju. Pohvalite djetetovu samostalnost uuhranjenju. U drugoj godini mlijeko i dalje važan izvor nutrijenata, ali na značaju dobijaju drugoj godini mlijeko i dalje važan izvor nutrijenata, naznačaju značaju dobijaju UUdrugoj godini mlijeko jejei je dalje važan izvor nutrijenata, alialina dobijaju i druge namirnice. Treba paziti da se ne pretjeruje s unosom mlijeka, te da druge namirnice. Treba paziti sene nepretjeruje pretjeruje unosom mlijeka, dase se se i idruge namirnice. Treba paziti dadase s sunosom mlijeka, teteda mliječni obroci odmaknu od drugih po mogućnosti, kako se umanjio rizik mliječni obroci odmaknu oddrugih drugih pomogućnosti, mogućnosti, kako seumanjio umanjio rizik odod mliječni obroci odmaknu od po kako bibisebi rizik od anemije. anemije. anemije. Uzrast godina i više Uzrast 2-62-6 godina više Uzrast 2-6 godina i iviše 64 UUovom uzrastu javlja sesepojačana U ovom uzrastu javlja se pojačana ovom uzrastu javlja pojačana želja želja zaza za samostalnošću samostalnošću i i prkos. iprkos. prkos. želja samostalnošću Vrlo Vrlo vjerovatno vjerovatno ćećedijete ćedijete dijete odbijati odbijati Vrlo vjerovatno odbijati neke neke namirnice, namirnice, posebice posebice ako gagase ga neke namirnice, posebice akoako se se prisiljava prisiljava dadajede. da jede. prisiljava jede. Ovo jeključni ključni uzrast razvoj Ovo jeje ključni uzrast zaza za razvoj Ovo uzrast razvoj zdravih zdravihprehrambenih prehrambenihnavika. navika. zdravih prehrambenih navika. Potrebe Potrebe zazanutrijentima za nutrijentima i energijom i energijom Potrebe nutrijentima i energijom susuisu i dalje velike, velike, nastavlja nastavlja seseperiod se period idalje dalje velike, nastavlja period rasta. rasta. Ponudite Ponudite djeci djeci obroke obroke svakih svakih rasta. Ponudite djeci obroke svakih 2.5 - - 3-3 sata 3sata sata (u(u (u zavisnosti zavisnosti od 2.52.5 zavisnosti odod aktivnosti), aktivnosti), i ivodu i vodu između između obroka, obroka, aktivnosti), vodu između obroka, teteihte ih preduhitrite zdravim zdravim užinama užinama ihpreduhitrite preduhitrite zdravim užinama i izdravim i zdravim slatkišima slatkišima (vidi (vidi primjere primjere zdravim slatkišima (vidi primjere uunastavku), u nastavku), kako kako bibiograničili bi ograničili unos unos nastavku), kako ograničili unos ‘praznih ‘praznihkalorija’. kalorija’.Posebno Posebnojeje je ‘praznih kalorija’. Posebno važno važno dadanakon da nakon fizičkih fizičkih aktivnosti aktivnosti važno nakon fizičkih aktivnosti (igra (igrauu uparku, parku,šetnja) šetnja)imate imate (igra parku, šetnja) imate spremne spremnezdrave zdraveužine užine(vidjeti (vidjeti spremne zdrave užine (vidjeti Prilog PrilogIshrana Ishranadjece djecepredškolskog predškolskog Prilog Ishrana djece predškolskog uzrasta uzrasta popogrupama po grupama namirnica). namirnica). uzrasta grupama namirnica). Primjer Primjersedmičnog sedmičnogjelovnika jelovnikaza zadjecu djecupredškolskog predškolskoguzrasta uzrasta Kad Kadgod godjejemoguće, moguće,dječiju dječijuishranu ishranutreba trebaplanirati planirati na nasedmičnom, sedmičnom,čak čaki i dvosedmičnom dvosedmičnomnivou, nivou,kako kakobibiseseomogućila omogućilaraznovrsna raznovrsnaponuda ponudai ikako kakosese ne ne bibi pretjerano pretjerano ponavljale ponavljale iste iste namirnice. namirnice. Obratite Obratite pažnju pažnju da da iziz svake svake grupe grupenamirnica namirnicabude budezastupljeno zastupljenoviše viševrsta. vrsta. Doručak Doručak Pon Pon Zobena Zobena kaša kašasasa grožđicama grožđicama ii marelicama marelicama Sok Sokod od naranče naranče Uto Uto Kajgana Kajgana Mlijeko Mlijeko Paradajz Paradajz Sri Sri Pura Puras s mladim mladim sirom sirom Jogurt Jogurt Kruška Kruška Zajedno Zajednosasaroditeljima roditeljimadjeteta djetetaosmislite osmislite sedmični sedmičnijelovnik jelovnikzazadijete. dijete. Užina Užina Ručak Ručak Užina Užina Pet Pet Biljni Biljničaj čajs s medom medom Integralno Integralno pecivo pecivos s puterom, puterom,žutim žutim sirom siromi i džemom džemom GrožđeGrožđezdjelica zdjelica Kuhano Kuhanojaje jaje Breskve Breskves s Sušene Sušenešljive, šljive, Puding Pudingod odriže riže Maline Malinei iribizle ribizle Kljukuša Kljukušas s jogurtom jogurtom marelice marelicei i (sutlijaš) (sutlijaš)s s Integralni Integralnikeks keks mileramom mileramom i imedom medom lješnici lješnici kupinama kupinama Jogurt Jogurt Banana Banana Sub Sub Proso-kaša Proso-kašas s jagodama jagodamai i jogurtom jogurtom Ned Ned Umak Umakod od tunjevine tunjevine Prutići Prutićihljeba, hljeba, krastavice, krastavice, paradajza paradajzai i mrkve-umakanje mrkve-umakanje Uzljevak Uzljevakod od tikve tikves s mileramom mileramom Puding Pudingod od vanilije vanilijes s borovnicama borovnicama Sok Sokod odnaranče naranče Piletina Piletina Kuhana Kuhana mrkva mrkvai i brokula, brokula, riža riža Salata Salataod od cvekle cvekle Grah/ Grah/ leća leća Integraln Integraln oopecivo pecivo Salata Salataod od kupusa kupusa Janjetina Janjetina Dinstana Dinstanailiili Grašak Grašaki i pečena pečenariba riba integralna integralnariža riža Kuhani Kuhani krompir krompir Blitva/špinat Blitva/špinat Salata Salataod od crvenog crvenogkupusa kupusa Rižoto Rižotosasa šampinjonima šampinjonima Raštika Raštikas s maslinovim maslinovim uljem uljem Sok Sokod odnaranče naranče Puretina Puretina Pire Pireod odbundeve bundeve Kelj Kelj Integralni Integralni krekeri krekeris s namazom namazom od odmladog mladog sira sira Krastavac Krastavac Sendvič Sendvičs s Grožđe Grožđei i tunjevino tunjevino smokve smokve mm Hljeb Hljebs ssirom sirom Zelena Zelena paprika paprika Kompot Kompotod od suhih suhih smokava smokava Integralno Integralno pecivo pecivos s puterom puteromi i medom medom Kockice Kockice lubenice lubenice Kockice Kockicedinje dinjeiliili trešnje trešnje Tjestenina Tjesteninas s mljevenom mljevenom junetinom junetinomi i paradajz paradajz sosom sosom Crvena Crvena pečena pečena paprika paprika Večera Večera Kukuruzne Kukuruzne Heljdina Heljdina Crna Crnapogača pogača pahuljice pahuljice s s pura pura s s s sputerom puterom mlijekom mlijekom mlijekom mlijekom Mlijeko Mlijeko Čet Čet Mlijeko Mlijeko Namaz Namazod od sardine sardinei i milerama milerama Jabuka Jabuka Puding Pudingod odriže riže (sutlijaš) (sutlijaš)s s grožđicama grožđicama Frape Frape od od Pečeni Pečenikrompir krompir jagoda jagoda sasa sirom sirom i i Makaroni Makaroni sasa paradajzom paradajzom mljevenim mljevenim mesom mesom Mahuna Mahuna krompirom krompirom paradajzom paradajzom hljeb hljeb *varijacije *varijacijeuuponudi ponudivoća voćai ipovrća povrćauuzavisnosti zavisnostiod odsezone sezone **između **izmeđuobroka obrokaponuditi ponuditisvježu svježuvodu vodu Tabela Tabela12: 12:Primjer Primjersedmičnog sedmičnogjelovnika jelovnikazazadjecu djecupredškolskog predškolskoguzrasta uzrasta 65 s s Kivi Kivi i i Hljeb Hljeb ss namazom namazomod odsira sira i ipaprike paprike Razvijanje Razvijanjenavika navikazdrave zdraveishrane ishrane predškolskom uzrastu, veliki djece izbirljiv je kad je hrana u pitanju. UU predškolskom uzrastu, veliki brojbroj djece izbirljiv je kad je hrana u pitanju. Ovdje je navedeno nekoliko, u praksi i istraživanjima, najuspješnijih metoda Ovdje je navedeno nekoliko, u praksi i istraživanjima, najuspješnijih metoda za za ohrabrivanje unosa kvalitetne hrane: ohrabrivanje unosa kvalitetne hrane: Djecu nikada ne treba nagrađivati slatkišima, niti ucijenjivati hranom Djecu nikada ne treba Npr. „ako ne pojedeš obrokniti nagrađivati slatkišima, nećeš se igrati/ići u ucijenjivati hranom park/drugo“ jer se tako djeci stvara ka pojedeš dobroj i obrok još Npr.averzija „ako ne veća želja zaselošom hranom. u nećeš igrati/ići Nagrade u vidu park/drugo“ jer severbalne tako djeci pohvale naljepnice u vidu stvara iliaverzija ka dobroj i još zvjezdice ili sl. predstavljaju veća želja za lošom hranom. dobru praksu.u vidu verbalne Nagrade pohvale ili naljepnice u vidu zvjezdice ili sl. predstavljaju dobru praksu. Davanje ličnog primjera. Dadilja zajedno s djetetom. ovaj • • Davanje ličnog primjera. Dadilja jedejede zajedno s djetetom. NaNa ovaj način stvara prijatna, društvena atmosfera tokom obroka. Djeca način stvara se se prijatna, društvena atmosfera tokom obroka. Djeca se se uživaju u hrani, dobro žvaču, jedu u miru. Djeca tokom učeuče da da uživaju u hrani, da da dobro žvaču, i dai da jedu u miru. Djeca tokom obroka imaju priliku odgajatelja dobre manire ponašanja obroka imaju priliku da da od od odgajatelja učeuče dobre manire ponašanja za za stolom, te da jedu hranu koju jedu i odgajatelji. stolom, te da jedu hranu koju jedu i odgajatelji. Način serviranja obroka. Istraživanja pokazala mala djeca • • Način serviranja obroka. Istraživanja su su pokazala da da mala djeca preferiraju svaka namirnica u tanjiru bude servirana odvojeno. preferiraju da da im im svaka namirnica u tanjiru bude servirana odvojeno. Posebno vole grupisanje hrane bojama, jedu jednu grupicu Posebno vole grupisanje hrane po po bojama, te te jedu jednu grupicu nakon druge, rijetko miješajući. razliku toga, odrasli jedu nakon druge, rijetko miješajući. Za Za razliku od od toga, odrasli jedu kombinacije ukusa, nam meniju česte kalje, gulaši, sataraši, kombinacije ukusa, te te su su nam na na meniju česte kalje, gulaši, sataraši, rižota sl. Ako djeca prihvataju ovako pripremljene obroke (meso rižota i sl.i Ako djeca ne ne prihvataju ovako pripremljene obroke (meso i i povrće kuhano zajedno, u saftu) pokušajte pripremiti povrće pari, povrće kuhano zajedno, u saftu) pokušajte pripremiti povrće na na pari, odvojeno, i servirati slikama u prilogu. Upravo ovaj odvojeno, i servirati ga ga kaokao na na slikama u prilogu. Upravo se se ovaj metod pokazao uspješan u poboljšanju unosa povrća djece. metod pokazao kaokao uspješan u poboljšanju unosa povrća kodkod djece. Pritomse sepripremom pripremompovrća povrćana napariparisačuva sačuvai najveći i najveći procenat Pritom procenat hranjljivihsastojaka sastojakakojikojise sedugotrajnim dugotrajnimkuhanjem kuhanjemu uvodi, vodi,te te hranjljivih podgrijavenjem, gube. podgrijavenjem, gube. • • • • • 66 Ako dijete jednom odbije hranu, sačekati par dana pa ponuditi ponovo. Istraživanja da djeca prihvataju • pokazuju Ako dijete jednom odbije nove namirnice ako hranu, sačekati par im danase pa ponudi 8-12 ponovo. puta. ponuditi Istraživanja pokazuju da djeca prihvataju Uključite dijete u pripremu nove namirnice ako im se obroka (npr. daputa. pravi šejk od ponudi 8-12 voća, lice od voća i povrća), obroka • serviranje Uključite dijete u pripremu obroka (npr. da pravi šejk od Tokom zašto voća,jela, lice govorite od voća iim povrća), je neka hrana dobra, npr.: serviranje obroka „Zeko jede mrkvicu pa ima zube i jela, dobar vid...“ im zašto • jakeTokom govorite Iskoristite prilikudobra, i da ihnpr.: učite je neka hrana brojati, prepoznavati boje „Zeko jede mrkvicu pa iima oblike boba jake(npr. zube„Koliko i dobar vid...“ graška imamopriliku u tanjiru?“, Iskoristite i da ih učite „Kog oblika je jabuka?“,boje i brojati, prepoznavati „Koje boje je brokula?“...) oblike (npr. „Koliko boba graška imamo u tanjiru?“, Djeca lakše prihvatiti „Kog će oblika je jabuka?“, novu hranu su gladna i „Koje bojekad je brokula?“...) nakon igre, pokušajte u parku. • Djeca će lakše prihvatiti Djeca slijede novu hranu kad suprimjer gladna i vršnjaka. dijete u u nakon Ako igre,drugo pokušajte parku jede jabuku, i vaš će parku. mališan radije probati (ovo se • nažalost Djeca odnosi slijede i na primjer loše vršnjaka. Ako drugo dijete u navike!) Priprema higijenski i zdravstveno ispravne hrane Pravilna nabavka, priprema, čuvanje i podgrijavanje hrane neophodni su kako bismo osigurali da je hrana koju jedemo zdravstveno i higijenski ispravna, tj. da ne sadrži patogene organizme koji mogu uzrokovati trovanje hranom. Dječiji organizam posebno je osjetljiv na kontaminante iz hrane, te reaguje burnije no organizam odrasle osobe. Ovdje navodimo nekoliko osnovnih uputa kojih se treba pridržavati kod rukovanja hranom. Nabavka, priprema, higijena hrane • • • • • • • • • Čuvanje i podgrijavanje Kada kupujete, uvijek obratite pažnju na rok upotrebe Kvarljive namirnice ne smiju stajati izvan frižidera više od 2 sata (ovo uključuje i period nabavke) Mljeveno meso brzo oksidira. Poželjno ga je termički obraditi u roku od 30 min po mljevenju (uvijek tražite da samelju pred vama) Prije nego pristupimo pripremi obroka, treba oprati ruke sapunom i toplom vodom 20 sekundi. Ruke je potrebno dobro oprati i svaki put nakon obrade mesa, ribe i jaja, nakon doticanja nosa, usta, rupčića za nos, kašljanja, kihanja, odlaska u toalet i sl. Vrlo je važno koristiti odvojene daske i noževe za rezanje: – mesa i ribe, od daski na kojima se režu: – voće i povrće – sir – hljeb Sirovo meso, riba i jaja mogu sadržavati brojne bakterije koje se uništavaju termičkom obradom – zato ne trebaju doći u kontakt sa sirovom hranom (npr. salatom) Nakon obrade navedenih sirovina, odmah operite ruke i pribor, pultove dobro očistite. Naučite dijete da opete ruke sapunom i toplom vodom prije svakog obroka Jaja, piletina i riba moraju biti dobro skuhani. Jaje ne smije biti ‘živo’, piletina i riba ne smiju biti ružičaste boje u sredini. • • • • • • • • 67 Hranu uvijek dobro zaštitite od muha – ne ostavljajte je nepokrivenu Termički obrađeno jelo brzo ohladite na sobnu temperaturu i ostatke ostavite u frižider Prije ponovne konzumacije hranu izvadite, brzo podgrijte tako da je dovedete do tačke vrenja (i u sredini) Podgrijte samo onoliko koliko ćete pojesti (ne podgrijavati u više navrata) Meso i mesne supe se mogu držati u frižideru i podgrijati u roku od 34 dana Meso i mesne supe se mogu zamrznuti (kocke za led!) Ne jedite sutradan/ne podgrijavajte: krompir, morske plodove, špinat, gljive, većinu zelenog lisnatog povrća (izuzev kupusa) Odmrznuta hrana ne smije se ponovo zamrzavati (izuzev ako je bila sirova, a sad skuhana) Ishrana djeteta tokom stanja bolesti Ovdje su date preporuke za prevenciju i „prvu pomoć“ kod nekih zdravstvenih stanja. Ako stanje potraje, obratite se pedijatru. Zatvor/konstipacija (3+ dana bez stolice, grči se, napinje, mala količina, tvrda, često tamna) Ponudite: • kuhane borovnice, s malo šećera • kompot od suhih šljiva • svježu krušku, bez kore • špinat • zrelu marelicu, breskvu ili kompot od ovog voća • puno tečne hrane (kompot, sok, supa, čaj, medovina), vlakana (zrelo voće i povrće, kompot), dodajte masnoću (maslinovo ulje) Proljev (6 stolica dnevno (osim kod dojenčadi), tečna, kiselog mirisa/pokvareno jaje, svijetla) Ponudite: • kuhani krompir i mrkvu s malo soli, bez masnoće • • rižu raskuhati, davati rižinu sluz • tvrda banana • čaj od šipka, nezaslađen • pečena jabuka • jogurt • mnogo tečnosti. Nadoknaditi elektrolite! • Prilikom opasnosti od dehidracije kod male djece izbjegavati: agrume, lisnato povrće, masnoće Prehlada (prevencija i tretman) • cink: mesne supice, meso, riba, jaja, leća, zeleno povrće, mahunarke • vitamin A: meso, riba, jaja, zeleno povrće, narančasto povrće i voće, džigerica • vitamin C: citrusno voće, paprika, krompir u ljusci, jagode, brokula, kupus, brusnica • selen: orašasti plodovi • fitokemikali: razno povrće i voće (posebice bijeli luk) • masnoća (kod astenične djece): za pluća -puter, mesna supa • začini: cimet,đumbir, kurkuma • probiotici: jogurt, kefir • med 68 Literatura • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Aud Sonders, S. (2004). Giggle Time – Establishing the Social Connection. London: Jessica Kingsley Publishers. Bala, G. (2006) Fizička aktivnost djevojčica i dječaka predškolskog uzrasta. Novi Sad: Fakultet fizičke kulture Bašić, J., Žižak, A., Koller-Trbović, N. (ur.) (1998). Integralna metoda u primjeni. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Alinea. Baumrind, D. (1991). The influenc of parenting style on adolescent competence and substance use. Journal of Early Adolescence, 11, str. 56-95. Brajša-Žganec, A. (2003). Dijete i obitelj: Emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap. Bratanić, M. (1993). Mikropedagogija: Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja. Zagreb: Školska knjiga Caroline Walker Trust (2006). Eating Well for Under 5's in Child Care, Practical and Nutritional Guidelines, Second Edition. Herts: The Caroline Walker Trust. Caroline Walker Trust (2011a). Eating Well First Year of Life, Practical Guide. Herts: The Caroline Walker Trust. Caroline Walker Trust (2011b). Eating Well for Children 1-4 years, Practical Guide. Herts: The Caroline Walker Trust. Children’s Food Trust (2011c). Voluntary Food and Drink Guidelines for Early Years Settings in England – A Practical Guide. Sheffield: Children’s Food Trust. Čudina-Obradović, M. (2008). Igrom do čitanja. Zagreb: Školska knjiga. Diamond, M. i Hopson, J. (2002). Čarobno drveće uma: Kako razvijati inteligenciju, kreativnost i zdrave emocije vašeg djeteta od rođenja do adolescencije. Lekenik: Ostvarenje. Doctorndtv.Com (2008). Child Development: Your Questions Answered. Byword Books Private Limited. Downling, M. (2010). Young Children's Personal, Social & Emotional Development, 3rd edition. London: SAGE Publications Ltd. Duran, M. (2001). Dijete i igra, 2. prošireno izdanje. Jastrebarsko: Naklada Slap. Findak, V. (1994) Tjelesni i zdravstveni odgoj u predškolskim ustanovama. Zagreb: Školska knjiga Frenvik, E. (2001). Nega majke i djeteta. Novi Sad: Mladinska Knjiga Fridrih, T. (1966). Psihologija djeteta. Beograd: Naučna Kniga Gičević S. (2011). Jesti i rasti zdravo u vrtiću (uzrast 2 do 6 godina), praktične upute za predškolske ustanove. Sarajevo: Agencija Echoes. Grupa autora (1999) Igre djece predškolskog uzrasta. Zagreb: Školska knjiga. Grupa autora (2005). Trening hraniteljskih porodica,priručnik za voditelje treninga. Sarajevo: Save The Children UK Hudina, B., Koller-Trbović, N., Bašić, J., Žižak, A. (2005). Integralna metoda – Priručnik za odgajatelje i stručne saradnike predškolskih ustanova. Zagreb: Alinea. Jalongo, M. R. (2004). Young Children and Picture Books. Washington, DC: National Association for the Education of Young Children Kalaš, Dž, Čelebičić, I., Barudžija, M., Jašarbašić, E., Jerković, A. (2008). Priručnik za odrasle: Nemoj mi omagati, nauči me da sebi pomognem: i nenasilje se uči. Sarajevo: Fondacija lokalne demokratije. Korać, D. (1990), Pedijatrija, Beograd: Medicinska knjiga. Kurtović E. (2005) Priručnik za trenere,priručnik za pripremu i vođenje treninga. Mozaik fondacija za razvoj zajednice Lafortune, D. (2012). Building Strong and Healthy Relationships. Bloomington: iUniverse Maccoby, E.E. i Martin, J.A. (1983). Socialization in the context of the family: Parent-child interaction. U: Mussen, P.H. i Hetherington, E. M. (ur.), Handbook of child psychology: Vol. 4. Soialization, personality, and social development. New York: Wiley, str. 1-101. Mardešić, D. i saradnici (2003), Pedijatrija, Zagreb: Školska knjiga. Miller, B. (2005). Kako ostvariti uspješan kontakt sa učenicima. Sarajevo: Alegro D.O.O Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH (2012). Smjernice za zdravu ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta u FBiH. Nelson, S.A. (1980). Factors influencing Young Children's Use of Motives and Outcomes as Moral Criteria. Child Development, 51, str. 823-829. Pašalić Kreso, A. (2012). Koordinate obiteljskog odgoja: Prilog sistemskom razumihevanju obitelji i obiteljskog odgoja. Sarajevo: Filozofski fakultet. Raboteg-Šarić, Z., Merkaš, M., Majić, M. (2011). Nada i optimizam adolescenata u odnosu na roditeljski odgojni stil. Napredak 152 (3-4), str. 373-388. Rajović, R. (2010). IQ djeteta – briga roditelja. Zagreb: Hrvatska Mensa. Ross, V. Marshall,M. Haith, S. Miller, A. (1998). Dječija Psihologija. Zagreb: Naklada Slap Schulz von Thun, F. (2008). Kako međusobno razgovaramo 1: Smetnje i razjašnjenja. Zagreb: Erudita. Thomson, J. (2002). Zdravo djetinjstvo-praktični vodič za odgoj djece u prvih sedam godina. Zagreb: ABC naklada. 69 • • • • • • • • • Vuković, G. (2012), Dječije zarazne bolesti, Roditelj, 14/15, 2012, str. 38 – 40. Vuković, G. (2013), Šta je upala pluća ?, Nutricija, br. 2, 2013, str. 16-17. Vuković, G. i saradnici (1986), Dg i prevencija oboljenja uzrokovanih poremećajem me-tabolizma, XIX Pedijatrijski dani BiH. Vuković, G. i saradnici (1986), Ishrana dojenčeta s manjom porođajnom težinom, XIX Peijatrijski dani BiH. Vuković, G. i saradnici (1986), Postupak reanimacije djece sa iznenadnim zatajivanjem kardiovaskularnog sistema, XIX Pedijatrijski dani BiH. Vuković, G. i saradnici (1988), Tretman teških trovanja kod djece, XX Pedijatrijski dani BiH. Vuković, G. i saradnici (1988), Učestalost respiratornih infekcija u predškolskim ustano-vama, XX Pedijatrijski dani BiH. Vuković, G. i saradnici (2003), Naša iskustva u vakcinaciji Infanrix acelularnom vakci-nom protiv difterije, tetanusa, pertusisa, V međunarodni simpozijum o programima imu-nizacije, Neum, 2003. Vuković, G.i saradnici (1986), Bronhopneumonija izazvana mikoplazmom pneumonije, XX Pedijatrijski dani Srbije. Internet stranice • • • • • http://fnic.nal.usda.gov/ (posljednji put posjećena 12.05.2013.) http://wholesomebabyfood.momtastic.com/ (posljednji put posjećena 12.05.2013.) http://www.mrprintables.com http://belladia.typepad.com/crafty_crow/ (posljednja posjeta 14.04.2013.) http://www.skrabalica.com/ (posljednja posjeta 14.04.2013.) 70 PRILOZI 71 OBRAZAC ZA BILJEŽENJE ZAPAŽANJA DADILJE O DJETETU Ime djeteta Dob Informacije koje daju roditelji o djetetu Zahtjevi roditelja Prvi susret Moja zapažanja Ritam djeteta Navike Ritam ishrane Ritam dana Voli da Ne voli da Najradije se igra sa Ne voli da se igra sa Voli da bude u društvu sa Ne voli da bude u društvu Pribilješke za razgovor sa roditeljima Moj plan aktivnosti sa djetetom 72 SLIKE PRIČALICE 73 Presavini papir po iscrtanim linijama i zatim izreži po punim linijama. Izravnaj izrezani papir. IZREZIVANJE LIKOVA IZ PAPIRA Izravnaj izrezani papir. Presavini papir po iscrtanim linijama i zatim izreži po punim linijama. 74 PRIDRUŽI LIKOVE 75 Namirnice i vrste hrane koje treba izbjegavati u ishrani djece Namirnica/vrsta hrane Med Sol Začini (općenito) Neadaptirano kravlje, kozje, sojino ili rižino mlijeko Orašasti plodovi Jetra Nepasterizirani sirevi, sirevi s plijesni Napici s dodatkom šećera Gazirani napici Napici i jela s dodatkom vještačkih zaslađivača Gotovi obroci (zaleđeni ili konzervirani) Hrana i napici koji sadrže sljedeće dodatke: E102, E104, E110, E122, E124, E129 ILI E211. Ovi dodaci mogu uzrokovati hiperaktivnost kod djece. Pojačivači ukusa npr. mononatrijev glutamat E621 6-12 m × × × × × × × × × × × × 1-3 4-6 7-9 10-12 13-14 15-18 × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × Hrana za odrasle (light proizvodi, za snižavanje holesterola, bez šećera, pojačani vitaminima) Vitaminski napici u prahu Plodovi mora Gljive Suhomesnati proizvodi i procesirane namirnice npr. sudžuka, salama, hrenovka, pršuta/suho meso Smoki, čips, crisps Tvrde i gumene bombone Domaća majoneza i drugi namazi s svježim jajima Tvrde vrste margarina × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × × (prema FMON F BiH, 2012) 76 Okvirna tablica uvođenja dohrane* Grupe namirnica Preporučene vrste namirnica Mlijeko i mliječni proizvodi Majčino mlijeko, adaptirano mlijeko Priprema mliječnih obroka također se preporučuje s majčinim ili adaptiranim mlijekom za dojenčad. Od navršenog 8. mjeseca života u jelovniku se mogu uvrstiti proizvodi poput svježeg pasteriziranog sira, vrhnja i fermentiranih mliječnih napitaka s ≥ 3,5% m.m. Izbjegavati slatko kravlje, sojino, rižino i kozje mlijeko. Meso Preporučuje se prvenstveno bijelo meso peradi (piletina i puretina),a od navršenog 7. mjeseca života može se koristiti i nemasna teletina i janjetina. Govedina i svinjetina ne preporučuju se prije navršene godine dana života dojenčeta, dok se povremeno iza 10. mjeseca života može u jelovnik uvrstiti junetina. Ne preporučuju se suhomesnati proizvodi, naresci, paštete i hrenovke. Meso može biti dinstano ili kuhano. Riba Od navršenog 8. mjeseca života bijela riba bez kosti. Dinstana ili kuhana. Jaja Nakon navršenog 8. mjeseca života dojenčeta moguća upotreba žumanjka jaja kokoši, ali isključivo tvrdo kuhanog. Bjelanjak jajeta, ako u porodici nema istorije alergije, može se uvesti postepeno od 8 mjeseci. Žitarice i proizvodi od žitarica Hljeb i drugi proizvodi od žitarica (proso, ječam, zob, raž, kukuruz, riža) u različitim oblicima (brašno, palenta, žitne pahuljice, dojenački müesli i sl.) mogu se koristiti za pripremu mliječno-žitnih, voćno-žitnih kašica ili priloga. Proizvode koji sadrže pšenično brašno uvesti tek sa 12 mjeseci. Krompir Krompir kao prilog ili sastavni dio variva, kuhan, a ne pržen. Voće Preporučuje se svježe /sezonsko voće, prirodni sokovi od voća razblaženi s vodom, bez šećera, kompoti od kuhanog voća, te gotove industrijski pripremljene voćne kašice i voćni sokovi za dojenčad. Povrće Preporučuje se sezonsko, svježe i termički pripremljeno (kuhano u saftu ili na pari) povrće. Kupus, kelj i prokulice, mahune, leća, grah i grašak mogu se uvesti od navršenih 10 mjeseci (U slučaju nadimanja, dati čaj od komorača). Ulja i hrana s većim sadržajem masti Za pripremu obroka preporučuju se biljna ulja (npr. maslinovo, suncokretovo i od kukuruznih klica), a može se koristiti i maslac.Ne preporučuje se upotreba margarina, niti pržena hrana. Voda Ponuditi više puta dnevno u malim količinama, posebice kada je vruće. Čaj Nezaslađeni čaj od šipka, kamilice, komorača. *Preporuke se često mijenjaju, te ne postoje stroga pravila, izuzev da djeca kod kojih postoji rizik od alergija proizvode koji sadrže pšenicu, orašaste plodove, bobičasto voće, ribu, soju, med i agrume trebaju početi jesti s odgodom (u konsultaciji s pedijatrom). 77 Vrsta hrane Škrobaste namirnice: pecivo, riža, tjestenina, krompir, žitarice Voće Povrće Ishrana djece predškolskog uzrasta po grupama namirnica Koliko često uključiti u jelovnik? Hrana iz ove grupe treba biti servirana u okviru svakog obroka, a može se ponuditi i za užinu (uz povrće, naprimjer) Hrana iz ove grupe treba sačinjavati trećinu ukupne hrane na dječjem jelovniku. Ponudite različite vrste voća i povrća uz svaki obrok. Dnevno dajte: 1-2 vrste voća i 2-3 vrste povrća. Pokušajte ne ponavljati svaki dan isto, ali ipak prije svega nuditi ono što je sezonsko. Mlijeko i mliječni proizvodi (sir, jogurt i sl.) Hrana iz ove grupe treba se naći na jelovniku 2-3 puta dnevno. Meso, riba i mahunarke Glavni obrok (ručak) uvijek treba sadržati hranu iz ove grupe. Hrana iz ove grupe bogata je željezom pa se može ponuditi i tokom užine (npr. krema od tunjevine ili sardine u sendviču) Dobre opcije Napomene Zobena kaša, pura, bijeli i Izbjegavajte pržene krompiriće, integralni makaroni, bijela i čips. integralna riža. Sve vrste hljeba: integralni, Izbjegavajte preslatke pahuljice polubijeli, bijeli. (više od 10g šećera na 100g Pahuljice za doručak: birajte obroka) one bez puno šećera i soli. Zobene pahuljice, napuhana zrna pšenice bez karamela, ili napuhana zrna riže. Sve vrste svježeg i smrznutog voća i povrća, te domaćih kompota. Primjeri: brokula, buranija, mrkva, kupus, karfiol, cvekla, grašak, špinat, kelj. Salatno povrće: paradajz, svježa paprika, zelena salata, krastavac, svježa mrkva, cvekla. Voće: jabuka, kruška, šljiva, marelica, breskva, grožđe, naranča, mandarina, dinja, lubenica, bobičasto voće, nar, kivi. Suho voće: grožđice, marelice, datule, suhe šljivesuhe smokve. Voće u kompotu, s cimetom, vanilin-šećerom. Izbjegavajte konzervirano voće i povrće, jer sadrži konzervanse, te visok procenat soli i šećera. Ne prekuhavajte povrće, nemojte ga guliti i rezati te ostavljati da stoji na zraku ili u vodi, niti kuhati ranije pa onda podgrijavati – ovako se gube vitamini, a kod pojedinih vrsta dolazi do oksidacije i ispuštanja toksina. Ako je voće previše kiselo, možete dodati malo šećera. Mlijeko – djeca uzrasta 2-6 Izbjegavajte nepasterizirano mogu piti polumasno mlijeko mlijeko i sireve, slane sireve, (2.8%), ako imaju dobar mlijeko s dodatkom šećera apetit. Djeca s slabim (karamelizirano mlijeko) apetitom i dalje trebaju piti Izbjegavajte voćne jogurte s punomasno mlijeko (3.2%) visokim postotkom šećera (15g na Sir – mladi sir od kuhanog 100g obroka) mlijeka, žuti sir Možete jogurt pomiješati sa Jogurt, ajran, mileram, sirni svježim voćem Možete pomiješati jogurt s vodom i namaz dobiti tečni napitak (ajran) Meso- sve vrste mesa, npr. Izbjegavajte pohovano ili prženo teletina, junetina, janjetina, meso, suhomesnate proizvode, piletina, puretina namaze od mesa, salame, viršle, Bijela riba- oslić, šanpjer kobasice, konzervirano meso, Masna riba- sardina, skuša, mljeveno meso pripremljeno pastrmka, losos. (čevapčići, pljeskavice i sl.) Konzervirana tuna ne spada Izbjegavajte riblje štapiće, u masnu ribu, ali je dobar zamrznutu paniranu ribu. izvor nutrijenata. Obratite pažnju da je riba bez Jaja- kuhana, kajgana kostiju. Mahunarke – grah, grašak, Jaja trebaju biti tvrdo kuhana. leća, slanutak Alternative mesu – soja, tofu 78 79 80
© Copyright 2024 Paperzz
