close

Enter

Log in using OpenID

Biznis plan za podizanja zasada

embedDownload
Biznis plan za podizanja zasada
Višnje
POLJOPRIVREDNO GAZDINSTVO „VIŠNJA“
Danijel Knežević
BIZNIS PLAN
Podizanje zasada višnje
Prijedor, aprila 2014. godine
Biznis plan za podizanje zasada višnje
Višnja
Ima manju krošnju od trešnje te većinom rastu kao grmolika stabla, pa ih je lakše »ukomponirati« u vrt.
Najbolje uspijeva na obroncima i blagim padinama okrenutim jugu, jugoistoku i istoku. Plod višnje je
svijetlo ili tamnocrvene boje, slatkog ili kiselkastog okusa. Spada u rano voće, koje se manje jede u
svježem stanju, a više se industrijski prerađuje (sokovi, džemovi, rakija, vino, nadjevi za konditorske
proizvode, kompot itd.).
Temperatura
U vrijeme dubokog zimskog mirovanja višnja može podnijeti i -35 °C. U fazi početka vegetacije ona je
posebno osjetljiva na niske temperature. U toj fenofazi, uz niske noćne temperature dolazi do pozebe
debla (zbog nagloga jutarnjeg zagrijavanja kore) u obliku pucanja kore. Najosjetljivija je 3 - 4 tjedna prije
cvatnje i u cvatnji. U toj fenofazi nastaju znatne štete ako temperature padnu na -2,2 °C do -2,7 °C. Za
razliku od drugih voćnih vrsta, višnja je otpornija prema visokim temperaturama, pa nema šteta kad
temperature prelaze i 30 °C.
Voda
Donja granica za uzgoj višnje je 650 mm oborina godišnje. Tamo gdje nema dovoljno oborina pristupa se
navodnjavanju.
Tlo
Višnji najviše odgovaraju propusna, topla i duboka tla (pjeskovite ilovače te ilovasta i ilovasto glinasta
tla). Teža tla višnja teže podnosi, pa je na takvim tlima obvezatna drenaža.
Priprema tla za sadnju
Prije dubokog oranja (rigolanja) potrebno je krčiti ostatke zaostalog šiblja ili drveća i zaravnati male ili
veće depresije na parceli. Meliorativna gnojidba obuhvaća dodavanje fosfora i kalija, dijelom prije
rigolanja, a dijelom pod tanjuraču. Budući da se korijen višnje nalazi do 60 cm dubine, rigolanje tla mora
se obaviti najmanje do te dubine. Rigolanje je najbolje obavljati onda kad je tlo potpuno suho, a to je
uglavnom u julu i augustu. Prije sadnje, i to jesenske, potrebno je poravnati i usitniti tlo. To je vrlo važno
jer je za uspješnu sadnju potrebna sipka (rahla) zemlja. Iskolče se redovi i sadna mjesta na razmaku 5 x 4
m. Za sadnju dolaze u obzir samo prvorazredne jednogodišnje sadnice višnje sa snažno razvijenim
nadzemnim dijelom (s prijevremenim izbojima) te dobro razvijenim korijenovim sistemom.
Izbor sadnog materijala
Prije sadnje, sadnice se pregledaju te se odvoje one koje su oštećene. Korijen se osvježi rezom. Tako
pripremljene sadnice stoje nekoliko sati prije sadnje u smjesi vode, ilovače i goveđeg stajnjaka. Ta gusta
smjesa uhvati se na korijenje, omogućava njegovo bubrenje, a ujedno je i početna hrana sadnici.
Izbor podloga
Višnja se na težim tlima uzgaja na generativnim podlogama, i to na sjemenjaku divlje trešnje (Prunus
avium). Na lakšim pjeskovitim tlima, višnja se uzgaja na sjemenjaku rašeljke (Prunus mahaleb). Divlja
trešnja kao podloga zastupljenija je od rašeljke. Ta podloga se mnogo lakše može adaptirati (prilagoditi)
lošijim uvjetima tla i klime.
Izbor sorata
Sorte višnje trebaju zadovoljiti i sljedeće zahtjeve: da im plod ne puca u kišnim godinama, da im se
plodovi lako odvajaju od peteljke, da gube malo soka pri mehaniziranoj (strojnoj) berbi, te da su otporne
prema bolestima i štetnicima.
Biznis plan za podizanje zasada višnje
Izbor uzgojnog oblika
Višnji najviše odgovara prostorni uzgojni oblik popravljene piramide s deblom od 80 cm. Taj se uzgojni
oblik sastoji od srednje provodnice sa 7 - 9 primarnih grana, koje na srednjoj provodnici spiralno
izrastaju u razmacima 20 - 40 cm jedna od druge.
Vrijeme i tehnika sadnje
Sadnju je potrebno obaviti u jesen jer proljetna, a pogotovo kasna proljetna sadnja može biti vrlo loša
glede primitka i razvitka primljenih sadnica. Sadnica višnje rano tjera, njezini pupovi se rano probude, a
istodobno se korijen u tlu sporo regenerira (oporavlja), pa u toj dobi nema dobre ravnoteže u opskrbi
vodom i hranivima iz tla. Sadnice posađene u jesen ili rano proljeće prikraćuju se tek prije početka
vegetacije, i to na visinu 120 cm uz prikraćivanje svih postranih izboja na 2 pupa, s tim da se postrani
izboji do 80 cm potpuno uklone.
Na označenom mjestu iskopa se toliko velika jama da se u nju lako može smjestiti sadnica s korijenjem,
ali s korijenovim vratom u razini površine tla. Tlo posuto po korijenu sadnice se dobro nagazi, doda se
stajski gnoj i zatim prekrije rahlom zemljom. Ako se stajsko gnojivo stavlja poslije, tada se stavlja po
rubnom dijelu posađene sadnice u količini oko 30 kg.
Održavanje nasada
U proljeće i prije početka vegetacije dodaje se mineralno gnojivo KAN 27 %. Tretiranje zakorovljenoga
zaštitnog pojasa obavlja se 2 - 3 puta u vegetaciji s 4 - 6 l/ha. Rezidba rodnih stabala obavlja se u
razdoblju mirovanja voćki i u doba vegetacije. Međuredni prostor zatravljuje se tek nakon 2-3 godine
nakon podizanja nasada. Košnjom (malčiranjem) tratine povećava se sadržaj organske tvari, poboljšavaju
fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla.
Gnojidba
Prije podizanja voćnjaka obavlja se hemijska i fizikalna analiza tla, kojom se odredi koncentracija
pojedinih hranjiva i reakcija tla, a na temelju nje i količina mineralnih đubriva i moguća mjera kalcizacije.
Ako su fizikalna svojstva nepovoljna poput teških, zbitih i vlažnih tala, potrebno ih je što prije popraviti
odgovarajućim agrotehničkim zahvatima.
Zbog jače bujnosti, kod višnje je istaknutija potreba za dušikom u odnosu na trešnju. Njega voćka
djelomice dobiva razgradnjom humusnih tvari koje su aplicirane stajskim gnojivom (ili tresetom) prije
sadnje. Dušik iz mineralnih gnojiva, poput amonij nitrata, uree, amonij sulfata, KAN-a, UAN-a dodaje se
tijekom aktivnog rasta u nekoliko navrata (dva do tri puta). U prvim godinama rasta i razvoja višnje,
povećana je potreba za dušikom. Mladim voćkama dodaje se 30 - 40 kg/ha dušika, a starijima u rodnosti
60 - 140 kg/ha. Višnje u prvim godinama traže 30 kg/ha fosfora, a kasnije tijekom rodnosti 60 - 90 kg/ha.
U prvim godinama razvoja potrebe za kalijem iznose 60 kg/ha, a u punoj rodnosti iznosi 150 - 200 kg/ha.
Radi čvrstoće plodova, preporučljivo je dodavati kalcij prskanjem kao kalcijev klorid ili kalcijev nitrat u
nekoliko navrata tijekom rasta ploda.
** Preuzeto sa http://www.agroklub.com/sortna-lista/voce/visnja-34/
Biznis plan za podizanje zasada višnje
NAZIV PROJEKTA:
UZGOJ VIŠANJA
INVESTITOR:
Poljoprivredno gazdinstvo “VIŠNJA”
DJELATNOST:
Poljoprivreda – voćarstvo
VLASNIŠTVO:
PRIVATNO
PREDRAČUNSKA VRIJEDNOST INVESTICIONOG ULAGANJA
UKUPNA ULAGANJA:
16.315,25 €
ULAGANJA U OSNOVNA SREDSTVA:
14.315,25 €
ULAGANJA U OBRTNA SREDSTVA:
2.000,00 €
IZVORI FINANSIRANJA
UKUPNI IZVORI:
16.315,25 €
DRUGI IZVORI:
14.315,25 €
SOPSTVENI IZVORI:
2.000,00 €
PREDMET KREDITIRANJA
NAMJENA ULAGANJA:
podizanje zasada višnje i uređenje ograde i prilaznih puteva
SVRHA INVESTICIJE:
unošenje zdravog života u poslovnu zajednicu
EKONOMSKI VIJEK INVESTICIJE:
20 godina
VRIJEME IZVOĐENJA INVESTICIJE:
3 godine
LOKACIJA
Prijedor
TRŽIŠTE PRODAJE
Domaće
Biznis plan za podizanje zasada višnje
PODACI O INVESTITORU:
Investitor i nosilav ovog projekat je poljoprivredno gazdinstvo u osnivanju „VIŠNJA“ ( u daljem tekstu
„VIŠNJA“), a odgovorna osoba je Danijel Knežević.
Posjed poljoprivednog gazdinstva „VIŠNJA“ iznosi 2 hektara i u posjedu je Knežević Milica i Marjanović
Jele, a dato je na korištenje poljoprivrednom gazdinstvu.
PODACI O PREDUZETNIKU:
Danijel Knežević je zaposlen 18 godina u preduzećima koje se uglavnom bave izradom tehničke
dokumentacije u vezi građevinarstva (izrada projektne dokumentacije za izgradnju porodičnih i poslovnih
objekata, izrada reklamnih panoa, bilborda i panela, izrada i montaža elemenata enterijera i sl.), a kao
freelancer radi na izradi web stranica (dizajn i programiranje). Referenc lista preduzetničke sposobnosti
će biti priložena na kraju poslovnog plana.
NASTANAK PREDUZETNIČKE IDEJE:
a) Kreativnost poticanje za novim stvarima stvara odgovoran odnos prema prirodi,
vlastitom zdravlju i prema budućem okruženju
b) Zdravlje
RAZLOG OSNIVANJA:
Razlog osnivanja poljoprivrednog gazdinstva je upotpuniti prihode, želja za zdravljem, edukacijom i
dodatnom vrijednosti, iskorištenje sadašnjeg kapaciteta objekta u izgradnji i poljoprivrednih površina.
PREDMET POSLOVANJA:


Prodaja voća dobivenog iz planiranog zasada
Prerada višanja u liker, džem ili sl.
TRŽIŠNI ASPEKTI:
TRŽIŠTE PRODAJE
Glavni kupci za visnju bi bili proizvođači iz prehrambene industrije, dok bi se manji dio našao u
slobobodnoj prodaji.
TRŽIŠTE SNABDJEVANJA
Nabavka sadnice, opreme iI materijala za zasnivanje voćnjaka obaviće se na domaćem materijalu.
U strukturi nabavke najveći značaj u period eksploatacije će imati dobavljači za repromaterijal (vještačko,
đubrivo, sredstvo za zaštitu, gorivo I sl.)
Biznis plan za podizanje zasada višnje
UKUPNA INVESTICIONA ULAGANJA:
Pri utvrđivanju potrebnih investicionih ulaganja u podizanje zasada višnje, pošlo se od sledećih
pretpostavki:







Zasad se podiže na površini od 2 ha
Zemljište koje se planira za podizanje zasada se ne koristi za culture koje donose prihod
Klimatski uslovi za podizanje zasada su odgovarajući
Priprema zemljišta I sadnja se vrše u “nultoj godini” (jesen prije početka podizanja zasada)
Period podizanja zasada traje 3 godine
“mali rod” se javlja u trećoj godini
Zasad se podiže odjednom na cijeloj površini
Tabela 1. – ukupna investicija
Red.
Br.
Opis
Unijeta
sredstva
Nova ulaganja
Ukupna
ulaganja
1.
2.
3.
Osnovna sredstva
Obrtna sredstva
UKUPNO:
-
14315,25 €
2000,00 €
16315,25 €
14315,25 €
2.000,00 €
16315,25 €
Učešće u
ukupnim
ulaganjima
85%
15%
100%
Količina
Cijena sa PDV-om
Vrijednost
25000
1
1
1
1
3.565.25 €
1.250,00 €
1.500,00 €
4.250,00 €
3.750,00 €
3565.25 €
1250,00 €
1500,00 €
4250,00 €
3750,00 €
14315,25 €
Tabela 2. – ulaganje u osnovna sredstva
Red.
Br.
1.
2.
3.
4.
5.
Naziv
Sadnica višnje – OBLAČINSKA
Atomizer
Kultivator
Traktor
Ograda
UKUPNO:
FINANSIJSKI PLAN:
Tabela 3. – planirani prihod po godinama ( u prve dvije godine se ne planira rod)
Proizvod
Višnja
Cijena
Ukupni prihod
JM
Kg
€
€
III godina
12000
0.45
45400,00
IV godina
18000
0.45
8100,00
V godina
19000
0.45
8550,00
VI godina
22000
0.45
9900,00
VII godina
24000
0.45
10800,00
Biznis plan za podizanje zasada višnje
STRUKTURA TROŠKOVA:
Tabela 4. – Direktan materijal
r.b. Proizvod
1.
I
173.00 €
Materijal
II
202.00 €
Godine projekta
III
308.00 €
IV
405.00 €
V
425.00 €
II
95.00 €
Godine projekta
III
107.00 €
IV
115.00 €
V
122.00 €
Tabela 5. – Energija i gorivo
r.b. Proizvod
1.
I
48.00 €
Gorivo
Tabela 6. – Amortizacija
Prilikom računanja amortizacij, uzima se u obzir samo osnovna cijena koštanja (bez PDV-a)
r.b
Naziv
Nabavna vr.
Stopa
amort.
Iznos troškova po godinama
I godina
II godina III godina IV godina
1
zasad
višnje
14235,25 €
5.00%
711,76 €
711,76 €
711,76 €
711,76 €
Neamortizovana
vrijednost
10676,45 €
Tabela 7. – Radna snaga
Uglavnom se angažuje sezonska radna snaga. Prosječne zarade sezonskih radnika po godinama projekta
r.b. Proizvod
1.
Sezonski
radnici
I
175.00 €
II
295.00 €
Godine projekta
III
480.00 €
OTPLATA KREDITA:
Glavnica:
14.315,25 €
Kamata stopa:
5%
Interkalarna kamata
5%
Rok otplate kredita:
3 godina
Period mirovanja otplate kredita
3 godine
Broj anuiteta
36
IV
560.00 €
V
725.00 €
Biznis plan za podizanje zasada višnje
Kamata u period mirovanja:
2147,40 €
Uvecanje glavnice za kamatu u mirovanju
16462,65 €
Otplata kredita:
17592,76 €
Mjesecni anuitet:
429,04 €
Kamata u četvrtoj godini
612,76 €
Kamata u petoj godini:
378,70 €
Kamate u šestoj godini:
136,57 €
UKUPNI TROŠKOVI:
r.b. Naziv
1.
2.
Mat. troškovi
Sirovina i materijal
El.energija
Gorivo
Ostalo
Nemat. troškovi
Amortizacija
Radna snaga
Zakup
Kamata po kreditu
Usluge
Ostalo
UKUPNO:
Godine projekta
III
IV
415.00 €
520.00 €
308,00 €
405,00 €
107,00 €
115,00 €
2149.56 € 2212.52 €
711,76 €
711,76 €
480,00 €
560,00 €
715,80€
612,76€
242,00€
328,00€
2564,56 € 2732,52 €
I
221.00 €
173,00 €
48,00 €
1427.56 €
711,76 €
II
297.00 €
202,00 €
95,00 €
1427.56 €
711,76 €
715,80€
-
715,80€
-
1648,56 €
1724,56 €
I
936,80 €
221,00 €
II
1012,80 €
297,00 €
715,80 €
715,80 €
1437,80
-
-
3547,20 €
354,72 €
3192,48 €
V
547.00 €
425,00 €
122,00 €
2213.46 €
711,76 €
725,00 €
378,70€
398,00€
2760,46 €
VI
610,00€
478,00 €
132,00 €
2000.33 €
711,76 €
725,00 €
136,57€
427,00€
2610,33 €
BILANS USPJEHA:
r.b.
I
II
Naziv
UKUPAN PRIHOD
UKUPNI RASHODI
Mat. troškovi
Nemat. troškovi bez
amortizacije
BRUTO DOBIT
POREZ NA DOBIT 10%
NETO DOBIT
Godine projekta
III
IV
5400,00 €
8100,00 €
1852,80 €
2020,76 €
415,00 €
520,00 €
V
8550,00 €
2048,70 €
547,00 €
VI
9900,00 €
1898,57 €
610,00 €
1500,76 €
1501,70 €
1288,57 €
6079,24 €
607,92 €
5471,32 €
6451,30 €
645,13 €
5806,17 €
8001,43 €
800,14 €
7201,29 €
Biznis plan za podizanje zasada višnje
OCJENA EFEKATA PROJEKTA:
Gotovinski tok
r.b.
Naziv
1
Godina
podizanja
zasada
Godina projekta
I
II
III
IV
V
VI
UKUPNI PRIMICI
-
-
5400,00 €
8100,00 €
8500,00 €
13050,23 €
Ukupan prihod
-
-
5400,00 €
8100,00 €
8550,00 €
9900,00 €
Izvori finansiranja
16315,25 €
-
-
-
-
-
-
Sopstveni izvori
2000,00 €
-
-
-
-
-
-
Drugi izvori
14315,25 €
-
-
-
-
-
-
Ostatak
vrijednosti
projekta
3150,23 €
Osnovna sredstva
1150,23 €
Obrtna sredstva
2000,00 €
UKUPNI IZDACI
16315,25 €
1972,60€
2270,60€
2773,32€
7687,16€
7652,31€
7393,19€
Investicija
16315,25 €
Osnovna sredstva
2000,00 €
Obrtna sredstva
14315,25 €
Poslovni rashodi
bez amortizacija
936,80 €
1012,80 €
1852,80 €
2020,76 €
2048,70 €
1898,57 €
Porez na dobit
-
-
254.72 €
517.92 €
645.13 €
800.14 €
Obaveze prema
finansiranju
715,80€
715,80€
715,80€
5148,48€
5148,48€
5148,48€
NETO
- 1651,60€
-1728,60€
1176,68€
412,84€
549,69€
5657,04€
Biznis plan za podizanje zasada višnje
Ekonomski tok
r.b.
Naziv
1
Godina
podizanja
zasada
Godina projekta
I
II
III
IV
V
VI
UKUPNI PRIMICI
-
-
5400,00 €
8100,00 €
8550,00 €
13050,23 €
UKUPAN PRIHOD
-
-
5400,00 €
8100,00 €
8550,00 €
9900,00 €
Ostatak
vrijednosti
projekta
3150,23 €
Osnovna sredstva
1150,23 €
Obrtna sredstva
2000,00 €
UKUPNI IZDACI
16315,25 €
936,80 €
1012,80 €
2773,32€
2538,68 €
2693,83€
2698,71€
Investicija
16315,25 €
Osnovna sredstva
2000,00 €
Obrtna sredstva
14315,25 €
Poslovni rashodi
bez amortizacija
936,80 €
1012,80 €
1852,80 €
2020,76 €
2048,70 €
1898,57 €
Porez na dobit
-
-
254.72 €
517.92 €
645.13 €
800.14 €
- 936,80 €
-1012,80 €
2626,68€
5561,32€
5856,17€
10351,52 €
NETO
16315,25 €
OCJENA PROJEKTA STATIČKA
Statička ocjena projekta se odnosi na poslednju godinu projekta
Koeficijent ekonomičnosti
UP/UI 9900 / 2458,71 =4,02
Koeficijent ekonomičnosti je veći do jedan što ukazuje das u ukupni primici veći od izdataka, te se u
skladu sa tim može utvrditi da je projekat ekonomičan
Akumulativnost(rentabilnost) proizvodnje
Stopa akumulativnosti
D/UPr X 100
1960.81/9900 * 100 =19,80%
Stopa akumulativnosti je veća od 5% (ponderisana cijena kapitala). Shodno tome može se konstatovati
da je investicioni projekat akumulativan (što znači je prilikom eksploatacije projekta pokrivena cijena
izvora finansiranja i preko toga je ostavrena „zarada“)
Rentabilnost investicije
Biznis plan za podizanje zasada višnje
Stopa rentabilnosti
D/PVI x 100
1960,81/16315,25 x 100 = 12.01%
PVI – predračunska vrijednost investicije
Stopa rentabilnosti je veća od 5% (ponderisana cijena kapitala). Shodno tome može se konstatovati da je
investicioni projekat rentabilan (što znači je prilikom eksploatacije projekta pokrivena cijena izvora
finansiranja i preko toga je ostavrena „zarada“)
Vrijeme vraćanja investicije
Vrijeme vraćanja ulaganja
PVI/D 16315,25/1960,81 = 8.7
Zaključna ocjena o projektu
Sumirajući ocjene do kojih je došlo u ocjeni efektivnosti može se zaključiti




Projekat je ekonomičan
Projekat je rentabilan
Projekat je akumulativan
Vrijeme vraćanjae investicije je krace od ekonmskog vijeka trajanje sto je prihvatljivo
Shodno gore navedenim podacima može se zaključiti da je investicioni projekat u ekonomskom i
finansijskom smilsu opravdan
Autor poslovnog plana
Danijel Knežević
…………………………………………
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
725 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content