Biznis plan za podizanja zasada Višnje POLJOPRIVREDNO GAZDINSTVO „VIŠNJA“ Danijel Knežević BIZNIS PLAN Podizanje zasada višnje Prijedor, aprila 2014. godine Biznis plan za podizanje zasada višnje Višnja Ima manju krošnju od trešnje te većinom rastu kao grmolika stabla, pa ih je lakše »ukomponirati« u vrt. Najbolje uspijeva na obroncima i blagim padinama okrenutim jugu, jugoistoku i istoku. Plod višnje je svijetlo ili tamnocrvene boje, slatkog ili kiselkastog okusa. Spada u rano voće, koje se manje jede u svježem stanju, a više se industrijski prerađuje (sokovi, džemovi, rakija, vino, nadjevi za konditorske proizvode, kompot itd.). Temperatura U vrijeme dubokog zimskog mirovanja višnja može podnijeti i -35 °C. U fazi početka vegetacije ona je posebno osjetljiva na niske temperature. U toj fenofazi, uz niske noćne temperature dolazi do pozebe debla (zbog nagloga jutarnjeg zagrijavanja kore) u obliku pucanja kore. Najosjetljivija je 3 - 4 tjedna prije cvatnje i u cvatnji. U toj fenofazi nastaju znatne štete ako temperature padnu na -2,2 °C do -2,7 °C. Za razliku od drugih voćnih vrsta, višnja je otpornija prema visokim temperaturama, pa nema šteta kad temperature prelaze i 30 °C. Voda Donja granica za uzgoj višnje je 650 mm oborina godišnje. Tamo gdje nema dovoljno oborina pristupa se navodnjavanju. Tlo Višnji najviše odgovaraju propusna, topla i duboka tla (pjeskovite ilovače te ilovasta i ilovasto glinasta tla). Teža tla višnja teže podnosi, pa je na takvim tlima obvezatna drenaža. Priprema tla za sadnju Prije dubokog oranja (rigolanja) potrebno je krčiti ostatke zaostalog šiblja ili drveća i zaravnati male ili veće depresije na parceli. Meliorativna gnojidba obuhvaća dodavanje fosfora i kalija, dijelom prije rigolanja, a dijelom pod tanjuraču. Budući da se korijen višnje nalazi do 60 cm dubine, rigolanje tla mora se obaviti najmanje do te dubine. Rigolanje je najbolje obavljati onda kad je tlo potpuno suho, a to je uglavnom u julu i augustu. Prije sadnje, i to jesenske, potrebno je poravnati i usitniti tlo. To je vrlo važno jer je za uspješnu sadnju potrebna sipka (rahla) zemlja. Iskolče se redovi i sadna mjesta na razmaku 5 x 4 m. Za sadnju dolaze u obzir samo prvorazredne jednogodišnje sadnice višnje sa snažno razvijenim nadzemnim dijelom (s prijevremenim izbojima) te dobro razvijenim korijenovim sistemom. Izbor sadnog materijala Prije sadnje, sadnice se pregledaju te se odvoje one koje su oštećene. Korijen se osvježi rezom. Tako pripremljene sadnice stoje nekoliko sati prije sadnje u smjesi vode, ilovače i goveđeg stajnjaka. Ta gusta smjesa uhvati se na korijenje, omogućava njegovo bubrenje, a ujedno je i početna hrana sadnici. Izbor podloga Višnja se na težim tlima uzgaja na generativnim podlogama, i to na sjemenjaku divlje trešnje (Prunus avium). Na lakšim pjeskovitim tlima, višnja se uzgaja na sjemenjaku rašeljke (Prunus mahaleb). Divlja trešnja kao podloga zastupljenija je od rašeljke. Ta podloga se mnogo lakše može adaptirati (prilagoditi) lošijim uvjetima tla i klime. Izbor sorata Sorte višnje trebaju zadovoljiti i sljedeće zahtjeve: da im plod ne puca u kišnim godinama, da im se plodovi lako odvajaju od peteljke, da gube malo soka pri mehaniziranoj (strojnoj) berbi, te da su otporne prema bolestima i štetnicima. Biznis plan za podizanje zasada višnje Izbor uzgojnog oblika Višnji najviše odgovara prostorni uzgojni oblik popravljene piramide s deblom od 80 cm. Taj se uzgojni oblik sastoji od srednje provodnice sa 7 - 9 primarnih grana, koje na srednjoj provodnici spiralno izrastaju u razmacima 20 - 40 cm jedna od druge. Vrijeme i tehnika sadnje Sadnju je potrebno obaviti u jesen jer proljetna, a pogotovo kasna proljetna sadnja može biti vrlo loša glede primitka i razvitka primljenih sadnica. Sadnica višnje rano tjera, njezini pupovi se rano probude, a istodobno se korijen u tlu sporo regenerira (oporavlja), pa u toj dobi nema dobre ravnoteže u opskrbi vodom i hranivima iz tla. Sadnice posađene u jesen ili rano proljeće prikraćuju se tek prije početka vegetacije, i to na visinu 120 cm uz prikraćivanje svih postranih izboja na 2 pupa, s tim da se postrani izboji do 80 cm potpuno uklone. Na označenom mjestu iskopa se toliko velika jama da se u nju lako može smjestiti sadnica s korijenjem, ali s korijenovim vratom u razini površine tla. Tlo posuto po korijenu sadnice se dobro nagazi, doda se stajski gnoj i zatim prekrije rahlom zemljom. Ako se stajsko gnojivo stavlja poslije, tada se stavlja po rubnom dijelu posađene sadnice u količini oko 30 kg. Održavanje nasada U proljeće i prije početka vegetacije dodaje se mineralno gnojivo KAN 27 %. Tretiranje zakorovljenoga zaštitnog pojasa obavlja se 2 - 3 puta u vegetaciji s 4 - 6 l/ha. Rezidba rodnih stabala obavlja se u razdoblju mirovanja voćki i u doba vegetacije. Međuredni prostor zatravljuje se tek nakon 2-3 godine nakon podizanja nasada. Košnjom (malčiranjem) tratine povećava se sadržaj organske tvari, poboljšavaju fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. Gnojidba Prije podizanja voćnjaka obavlja se hemijska i fizikalna analiza tla, kojom se odredi koncentracija pojedinih hranjiva i reakcija tla, a na temelju nje i količina mineralnih đubriva i moguća mjera kalcizacije. Ako su fizikalna svojstva nepovoljna poput teških, zbitih i vlažnih tala, potrebno ih je što prije popraviti odgovarajućim agrotehničkim zahvatima. Zbog jače bujnosti, kod višnje je istaknutija potreba za dušikom u odnosu na trešnju. Njega voćka djelomice dobiva razgradnjom humusnih tvari koje su aplicirane stajskim gnojivom (ili tresetom) prije sadnje. Dušik iz mineralnih gnojiva, poput amonij nitrata, uree, amonij sulfata, KAN-a, UAN-a dodaje se tijekom aktivnog rasta u nekoliko navrata (dva do tri puta). U prvim godinama rasta i razvoja višnje, povećana je potreba za dušikom. Mladim voćkama dodaje se 30 - 40 kg/ha dušika, a starijima u rodnosti 60 - 140 kg/ha. Višnje u prvim godinama traže 30 kg/ha fosfora, a kasnije tijekom rodnosti 60 - 90 kg/ha. U prvim godinama razvoja potrebe za kalijem iznose 60 kg/ha, a u punoj rodnosti iznosi 150 - 200 kg/ha. Radi čvrstoće plodova, preporučljivo je dodavati kalcij prskanjem kao kalcijev klorid ili kalcijev nitrat u nekoliko navrata tijekom rasta ploda. ** Preuzeto sa http://www.agroklub.com/sortna-lista/voce/visnja-34/ Biznis plan za podizanje zasada višnje NAZIV PROJEKTA: UZGOJ VIŠANJA INVESTITOR: Poljoprivredno gazdinstvo “VIŠNJA” DJELATNOST: Poljoprivreda – voćarstvo VLASNIŠTVO: PRIVATNO PREDRAČUNSKA VRIJEDNOST INVESTICIONOG ULAGANJA UKUPNA ULAGANJA: 16.315,25 € ULAGANJA U OSNOVNA SREDSTVA: 14.315,25 € ULAGANJA U OBRTNA SREDSTVA: 2.000,00 € IZVORI FINANSIRANJA UKUPNI IZVORI: 16.315,25 € DRUGI IZVORI: 14.315,25 € SOPSTVENI IZVORI: 2.000,00 € PREDMET KREDITIRANJA NAMJENA ULAGANJA: podizanje zasada višnje i uređenje ograde i prilaznih puteva SVRHA INVESTICIJE: unošenje zdravog života u poslovnu zajednicu EKONOMSKI VIJEK INVESTICIJE: 20 godina VRIJEME IZVOĐENJA INVESTICIJE: 3 godine LOKACIJA Prijedor TRŽIŠTE PRODAJE Domaće Biznis plan za podizanje zasada višnje PODACI O INVESTITORU: Investitor i nosilav ovog projekat je poljoprivredno gazdinstvo u osnivanju „VIŠNJA“ ( u daljem tekstu „VIŠNJA“), a odgovorna osoba je Danijel Knežević. Posjed poljoprivednog gazdinstva „VIŠNJA“ iznosi 2 hektara i u posjedu je Knežević Milica i Marjanović Jele, a dato je na korištenje poljoprivrednom gazdinstvu. PODACI O PREDUZETNIKU: Danijel Knežević je zaposlen 18 godina u preduzećima koje se uglavnom bave izradom tehničke dokumentacije u vezi građevinarstva (izrada projektne dokumentacije za izgradnju porodičnih i poslovnih objekata, izrada reklamnih panoa, bilborda i panela, izrada i montaža elemenata enterijera i sl.), a kao freelancer radi na izradi web stranica (dizajn i programiranje). Referenc lista preduzetničke sposobnosti će biti priložena na kraju poslovnog plana. NASTANAK PREDUZETNIČKE IDEJE: a) Kreativnost poticanje za novim stvarima stvara odgovoran odnos prema prirodi, vlastitom zdravlju i prema budućem okruženju b) Zdravlje RAZLOG OSNIVANJA: Razlog osnivanja poljoprivrednog gazdinstva je upotpuniti prihode, želja za zdravljem, edukacijom i dodatnom vrijednosti, iskorištenje sadašnjeg kapaciteta objekta u izgradnji i poljoprivrednih površina. PREDMET POSLOVANJA: Prodaja voća dobivenog iz planiranog zasada Prerada višanja u liker, džem ili sl. TRŽIŠNI ASPEKTI: TRŽIŠTE PRODAJE Glavni kupci za visnju bi bili proizvođači iz prehrambene industrije, dok bi se manji dio našao u slobobodnoj prodaji. TRŽIŠTE SNABDJEVANJA Nabavka sadnice, opreme iI materijala za zasnivanje voćnjaka obaviće se na domaćem materijalu. U strukturi nabavke najveći značaj u period eksploatacije će imati dobavljači za repromaterijal (vještačko, đubrivo, sredstvo za zaštitu, gorivo I sl.) Biznis plan za podizanje zasada višnje UKUPNA INVESTICIONA ULAGANJA: Pri utvrđivanju potrebnih investicionih ulaganja u podizanje zasada višnje, pošlo se od sledećih pretpostavki: Zasad se podiže na površini od 2 ha Zemljište koje se planira za podizanje zasada se ne koristi za culture koje donose prihod Klimatski uslovi za podizanje zasada su odgovarajući Priprema zemljišta I sadnja se vrše u “nultoj godini” (jesen prije početka podizanja zasada) Period podizanja zasada traje 3 godine “mali rod” se javlja u trećoj godini Zasad se podiže odjednom na cijeloj površini Tabela 1. – ukupna investicija Red. Br. Opis Unijeta sredstva Nova ulaganja Ukupna ulaganja 1. 2. 3. Osnovna sredstva Obrtna sredstva UKUPNO: - 14315,25 € 2000,00 € 16315,25 € 14315,25 € 2.000,00 € 16315,25 € Učešće u ukupnim ulaganjima 85% 15% 100% Količina Cijena sa PDV-om Vrijednost 25000 1 1 1 1 3.565.25 € 1.250,00 € 1.500,00 € 4.250,00 € 3.750,00 € 3565.25 € 1250,00 € 1500,00 € 4250,00 € 3750,00 € 14315,25 € Tabela 2. – ulaganje u osnovna sredstva Red. Br. 1. 2. 3. 4. 5. Naziv Sadnica višnje – OBLAČINSKA Atomizer Kultivator Traktor Ograda UKUPNO: FINANSIJSKI PLAN: Tabela 3. – planirani prihod po godinama ( u prve dvije godine se ne planira rod) Proizvod Višnja Cijena Ukupni prihod JM Kg € € III godina 12000 0.45 45400,00 IV godina 18000 0.45 8100,00 V godina 19000 0.45 8550,00 VI godina 22000 0.45 9900,00 VII godina 24000 0.45 10800,00 Biznis plan za podizanje zasada višnje STRUKTURA TROŠKOVA: Tabela 4. – Direktan materijal r.b. Proizvod 1. I 173.00 € Materijal II 202.00 € Godine projekta III 308.00 € IV 405.00 € V 425.00 € II 95.00 € Godine projekta III 107.00 € IV 115.00 € V 122.00 € Tabela 5. – Energija i gorivo r.b. Proizvod 1. I 48.00 € Gorivo Tabela 6. – Amortizacija Prilikom računanja amortizacij, uzima se u obzir samo osnovna cijena koštanja (bez PDV-a) r.b Naziv Nabavna vr. Stopa amort. Iznos troškova po godinama I godina II godina III godina IV godina 1 zasad višnje 14235,25 € 5.00% 711,76 € 711,76 € 711,76 € 711,76 € Neamortizovana vrijednost 10676,45 € Tabela 7. – Radna snaga Uglavnom se angažuje sezonska radna snaga. Prosječne zarade sezonskih radnika po godinama projekta r.b. Proizvod 1. Sezonski radnici I 175.00 € II 295.00 € Godine projekta III 480.00 € OTPLATA KREDITA: Glavnica: 14.315,25 € Kamata stopa: 5% Interkalarna kamata 5% Rok otplate kredita: 3 godina Period mirovanja otplate kredita 3 godine Broj anuiteta 36 IV 560.00 € V 725.00 € Biznis plan za podizanje zasada višnje Kamata u period mirovanja: 2147,40 € Uvecanje glavnice za kamatu u mirovanju 16462,65 € Otplata kredita: 17592,76 € Mjesecni anuitet: 429,04 € Kamata u četvrtoj godini 612,76 € Kamata u petoj godini: 378,70 € Kamate u šestoj godini: 136,57 € UKUPNI TROŠKOVI: r.b. Naziv 1. 2. Mat. troškovi Sirovina i materijal El.energija Gorivo Ostalo Nemat. troškovi Amortizacija Radna snaga Zakup Kamata po kreditu Usluge Ostalo UKUPNO: Godine projekta III IV 415.00 € 520.00 € 308,00 € 405,00 € 107,00 € 115,00 € 2149.56 € 2212.52 € 711,76 € 711,76 € 480,00 € 560,00 € 715,80€ 612,76€ 242,00€ 328,00€ 2564,56 € 2732,52 € I 221.00 € 173,00 € 48,00 € 1427.56 € 711,76 € II 297.00 € 202,00 € 95,00 € 1427.56 € 711,76 € 715,80€ - 715,80€ - 1648,56 € 1724,56 € I 936,80 € 221,00 € II 1012,80 € 297,00 € 715,80 € 715,80 € 1437,80 - - 3547,20 € 354,72 € 3192,48 € V 547.00 € 425,00 € 122,00 € 2213.46 € 711,76 € 725,00 € 378,70€ 398,00€ 2760,46 € VI 610,00€ 478,00 € 132,00 € 2000.33 € 711,76 € 725,00 € 136,57€ 427,00€ 2610,33 € BILANS USPJEHA: r.b. I II Naziv UKUPAN PRIHOD UKUPNI RASHODI Mat. troškovi Nemat. troškovi bez amortizacije BRUTO DOBIT POREZ NA DOBIT 10% NETO DOBIT Godine projekta III IV 5400,00 € 8100,00 € 1852,80 € 2020,76 € 415,00 € 520,00 € V 8550,00 € 2048,70 € 547,00 € VI 9900,00 € 1898,57 € 610,00 € 1500,76 € 1501,70 € 1288,57 € 6079,24 € 607,92 € 5471,32 € 6451,30 € 645,13 € 5806,17 € 8001,43 € 800,14 € 7201,29 € Biznis plan za podizanje zasada višnje OCJENA EFEKATA PROJEKTA: Gotovinski tok r.b. Naziv 1 Godina podizanja zasada Godina projekta I II III IV V VI UKUPNI PRIMICI - - 5400,00 € 8100,00 € 8500,00 € 13050,23 € Ukupan prihod - - 5400,00 € 8100,00 € 8550,00 € 9900,00 € Izvori finansiranja 16315,25 € - - - - - - Sopstveni izvori 2000,00 € - - - - - - Drugi izvori 14315,25 € - - - - - - Ostatak vrijednosti projekta 3150,23 € Osnovna sredstva 1150,23 € Obrtna sredstva 2000,00 € UKUPNI IZDACI 16315,25 € 1972,60€ 2270,60€ 2773,32€ 7687,16€ 7652,31€ 7393,19€ Investicija 16315,25 € Osnovna sredstva 2000,00 € Obrtna sredstva 14315,25 € Poslovni rashodi bez amortizacija 936,80 € 1012,80 € 1852,80 € 2020,76 € 2048,70 € 1898,57 € Porez na dobit - - 254.72 € 517.92 € 645.13 € 800.14 € Obaveze prema finansiranju 715,80€ 715,80€ 715,80€ 5148,48€ 5148,48€ 5148,48€ NETO - 1651,60€ -1728,60€ 1176,68€ 412,84€ 549,69€ 5657,04€ Biznis plan za podizanje zasada višnje Ekonomski tok r.b. Naziv 1 Godina podizanja zasada Godina projekta I II III IV V VI UKUPNI PRIMICI - - 5400,00 € 8100,00 € 8550,00 € 13050,23 € UKUPAN PRIHOD - - 5400,00 € 8100,00 € 8550,00 € 9900,00 € Ostatak vrijednosti projekta 3150,23 € Osnovna sredstva 1150,23 € Obrtna sredstva 2000,00 € UKUPNI IZDACI 16315,25 € 936,80 € 1012,80 € 2773,32€ 2538,68 € 2693,83€ 2698,71€ Investicija 16315,25 € Osnovna sredstva 2000,00 € Obrtna sredstva 14315,25 € Poslovni rashodi bez amortizacija 936,80 € 1012,80 € 1852,80 € 2020,76 € 2048,70 € 1898,57 € Porez na dobit - - 254.72 € 517.92 € 645.13 € 800.14 € - 936,80 € -1012,80 € 2626,68€ 5561,32€ 5856,17€ 10351,52 € NETO 16315,25 € OCJENA PROJEKTA STATIČKA Statička ocjena projekta se odnosi na poslednju godinu projekta Koeficijent ekonomičnosti UP/UI 9900 / 2458,71 =4,02 Koeficijent ekonomičnosti je veći do jedan što ukazuje das u ukupni primici veći od izdataka, te se u skladu sa tim može utvrditi da je projekat ekonomičan Akumulativnost(rentabilnost) proizvodnje Stopa akumulativnosti D/UPr X 100 1960.81/9900 * 100 =19,80% Stopa akumulativnosti je veća od 5% (ponderisana cijena kapitala). Shodno tome može se konstatovati da je investicioni projekat akumulativan (što znači je prilikom eksploatacije projekta pokrivena cijena izvora finansiranja i preko toga je ostavrena „zarada“) Rentabilnost investicije Biznis plan za podizanje zasada višnje Stopa rentabilnosti D/PVI x 100 1960,81/16315,25 x 100 = 12.01% PVI – predračunska vrijednost investicije Stopa rentabilnosti je veća od 5% (ponderisana cijena kapitala). Shodno tome može se konstatovati da je investicioni projekat rentabilan (što znači je prilikom eksploatacije projekta pokrivena cijena izvora finansiranja i preko toga je ostavrena „zarada“) Vrijeme vraćanja investicije Vrijeme vraćanja ulaganja PVI/D 16315,25/1960,81 = 8.7 Zaključna ocjena o projektu Sumirajući ocjene do kojih je došlo u ocjeni efektivnosti može se zaključiti Projekat je ekonomičan Projekat je rentabilan Projekat je akumulativan Vrijeme vraćanjae investicije je krace od ekonmskog vijeka trajanje sto je prihvatljivo Shodno gore navedenim podacima može se zaključiti da je investicioni projekat u ekonomskom i finansijskom smilsu opravdan Autor poslovnog plana Danijel Knežević …………………………………………
© Copyright 2024 Paperzz
