"Odgovorni smo za ono što radimo, ali i za ono što ne radimo." Voltaire Prof. dr. sc. Jadran Antolović PROJEKTI OBNOVE I REVITALIZACIJE POVIJESNIH GRAðEVINA MEðUNARODNI STANDARDI Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine – UNESCO 1972. Konvencija o zaštiti arheološke baštine – 1992. Konvencija o zaštiti graditeljske baštine – 1994. Europska konvencija o krajobrazima – 2000. Konvencija o zaštiti podvodne kulturne baštine – UNESCO 2004. Konvencija o zaštiti nematerijalne baštine – UNESCO 2005. Okvirna konvencija o vrijednosti kulturne baštine za društvo – 2007. MEðUNARODNI UGOVORI -Više od 200 obveza za države članice Više od 100 preporuka, deklaracija, rezolucija UNESCO-a, ICOMOS-a i dr. HRVATSKI PROPISI Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara – 1999. nematerijalna baština, kultivirani krajobraz, temeljno načelo - gospodarenje baštinom mjere zaštite, koncesije na kulturnim dobrima, spomenička renta itd. Propisi o prostornom uređenju, građenju, protupožarnoj zaštiti, …… PRAVNA STEČEVINA EUROPSKE UNIJE European Heritage Legal Forum (EHLF) – 2008. Direktiva 98/8/EC zabranjuje trgovinu sa drvenim katranima (wood tar) koji je nužan u zaštiti drvene arhitekture (posebno se oko primjene ove Direktive bune skandinavske države). Direktiva o energetskoj učinkovitosti 93/76/EEC potpuno hendikepira povijesne grañevine iako nitko nije dokazao da su one manje energetski učinkovite, te je njihovom provedbom u nekim državama potaknuto propisivanje obveze promjene prozora zbog povećanja energetske učinkovitosti. Meñu primjerima istaknut je problem obnovljenog dvorca Snežnik u Sloveniji koji ima drvenu meñukatnu konstrukciju i sada ima javnu namjenu. Naime ta vrsta konstrukcije nema dostatnu nosivost po četvornom metru, što bi po Direktivi značilo da se mora zamijeniti autentična konstrukcija novom da bi sve bilo zakonito. STORM CUNNIGHAM TVRDI: autor knjiga pod naslovom: “The Restoration Economy” i “ReWealth” Mi uništavamo ono što volimo kako bi napravili mjesta za ono što mislimo da nam treba, da bismo kasnije shvatili kako smo mogli imati oboje i to za manje troška. 2.000.000.000.000.000.000 USD Obnova će uskoro biti zaslužna za veliku većinu razvoja cijelog planeta. Četiri područja obnove graditeljskog okoliša: • graditeljska baština • infrastruktura • industrijska odlagališta • prostori velikih nesreća OSNOVE EKONOMSKOG VREDNOVANJA GRADITELJSKE BAŠTINE Namjena Temeljno pravilo: “Traganje za boljom namjenom” ograničenja zbog spomeničkih svojstava Životni ciklus grañevine - spomenika kulture 7 ŽIVOTNI CIKLUS GRAðEVINE – KULTURNO DOBRO Zastarijevanje Održavanje Obnova Revitalizacija 8 TKO ULAŽE U GRADITELJSKU BAŠTINU? Netko zbog: osobne koristi, posredne koristi ili javne koristi, podmirenja direktnih troškova spomenika, zajedničkog podmirenja troškova održavanja, očuvanja (kroz poreze i sl.), kreiranja i provoñenja politike očuvanja. 9 KOLIKO TKO ULAŽE I ZAŠTO? 10 PLANOVI UPRAVLJANJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. UNESCO 2003. svrha plana, opis i povijest kulturnog dobra, ocjena stanja, značaj i vrijednost kulturnog dobra, problemi u upravljanju kulturnim dobrom, strateški ciljevi plana, posebni ciljevi upravljanja koji se odnose na vrstu i stanje kulturnog dobra, upravljanje kulturnim dobrom, akcijski planovi, nadzor nad provedbom i revizija plana, te prilozi i karte. PROJEKTI ... National Main Street Program, SAD Station Square, Pittsburgh, Pennsylvania, SAD Vukovar – Vučedol – Ilok Arheološki muzej u Osijeku Projekt održivog razvoja NP Brijuni Ideja za projekt revitalizacije Medvedgrada 12 NATIONAL MAIN STREET PROGRAM - SAD X na više od 850 spomeničkih primijenjen X cjelina, prihod od 2,9 milijardi USD, osnovano 20.389 poduzeća, 64.402 nova radna mjesta. X najuspješniji strateški projekt u SAD 1 USD polučio dobit od 22,10 USD X X 13 NATIONAL MAIN STREET PROGRAM - SAD Program koji se provodi već 30 godina 760 gradova pokrenulo vlastite projekte obnove 1980-1994 2,9 milijardi USD 20.389 novih tvrtki 64.402 nova radna mjesta 22,10 USD dobiti na uloženi 1 USD www.preservationnation.org/main-street/ 4 PROJEKTNA POLAZIŠTA 1. 2. 3. 4. Organizacija procesa revitalizacije Ekonomsko restrukturiranje Promidžba programa Dizajniranje 8 PROJEKTNIH NAČELA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Sveobuhvatnost Samopomoć JavnoJavno-privatno partnerstvo Promjena – točka preokreta Kvaliteta revitalizacije Angažiranje vlastitih sredstava U provedbi vidljivi rezultati Marginalni trošak NATIONAL MAIN STREET PROGRAM - SAD STATION SQUARE, PITTSBURGH, SAD sagrañen 1879. - trebao biti srušen 1976. - kada započinje projekt zaštite, 1976 - 1992 - uloženo 100 mil. USD, 3000 novih radnih mjesta, 3 mil. posjetitelja godišnje, godišnji porez na prihod iznosio je preko 6 mil. USD. 16 STATION SQUARE, PITTSBURGH, SAD Arthur Zigler za 6 mil. USD kupuje želj. Kolodvor 1976. – 1992. – 100 mil. USD uloženo (87i+12js+5k) Revitalizacija je: 3.000 novih radnim mjesta 1994. posjećenost od 3 mil. građana www.stationsquare.com PROJEKT ISTRAŽIVANJE, OBNOVA, REVITALIZACIJA KULTURNE BAŠTINE ILOK – VUKOVAR – VUČEDOL REPUBLIKA HRVATSKA, HRVATSKA MINISTARSTVO KULTURE CILJEVI :Istražiti, obnoviti i prezentirati kulturnu baštinu te time obogatiti kulturni krajolik, podići razinu svijesti stanovništva, poboljšati turističku ponudu, zapošljavanje i razvoj regije SADRŽAJ : 1. PROJEKT ILOK, povijesna jezgra 2. PROJEKT VUKOVAR 2.1. KOMPLEKS DVORCA ELTZ 2.2. VUKOVAR, BAROKNA JEZGRA 3. VUČEDOL, arheološki lokalitet 46 mil. kuna 111 mil. kuna 33 mil. kuna 36 mil. kuna Projekt Vukovar – Vučedol – Ilok INVESTICIJA: 270 milijuna kn ILOK KOMPLEKS DVORCA ELTZ VUČEDOL PROJEKT VUKOVAR – VUČEDOL - ILOK započet 2005. – traje još i danas (trebao biti realiziran u pet godina) problemi: upravljanje projektom imovinsko pravna pitanja i problemi provedba javne nabave učešće Republike Hrvatske Arheološki muzej u Osijeku ARHEOLOŠKI MUZEJ U OSIJEKU Primjer dobro planiranog i provedenog projekta Bruto površina muzeja 3350 m2 - 49,6 mil. kuna 2004. inicijativa ministra kulture 2005. imenovan privremeni ravnatelj (projektni menadžer) 2006. registriran Muzej kao ustanova 2006. projektirana obnova zgrade 2006. iseljeni stanari iz zgrade Gradske straže 16.11.2007. svečano otvorena zgrada Muzeja PROJEKT ODRŽIVOG RAZVOJA BRIJUNA Nacionalni park “Brijuni” – 2006. vrijednost projekta 103 mil. Eura Sadržaj projekta: Obnova svih resursa na Velikom Brijunu (obnova povijesnih građevina) Vile izvan središnje zone (četiri vile) Arheološki parkovi (uvala Verige i Bizantski kastrum) Otok Mali Brijun (utvrda Brijuni Minor) Sport i rekreacija (Golf, polo sport centar) Fažana – informativni centar za posjetitelje Infrastruktura (ceste, vodoopskrba, odvodnja i kanalizacija, telekomunikacije) PROJEKT ODRŽIVOG RAZVOJA BRIJUNA Osiguran zajam CEB-a za pokriće 75% troškova projekta (75 mil. eura) Pozitivan stav Vlade RH prema projektu i zajmu CEB-a Svi pokazatelji su na toj razini turističkog prometa osiguravali da NP sam otplaćuje zajam Županija nije projekt infrastrukture prijavila na IPA kako bi osigurala 25 mil. eura MEDVEDGRAD Svrha projekta Revitalizacija lokaliteta i uspostava Centra za posjetitelje PP Medvednica Opis i povijest Medvedgrada Lokacija, međe, vlasništvo, opis dobra, povijesni pregled Izvedeni radovi, 1973 - 2010 Pripremni, istraživački, rekonstrukcije, konzervatorsko-restauracijski Značaj i vrijednost Medvedgrada Ocjena stanja, značaj i vrijednost Režim zaštite Ograničenja i smjernice za upravljanje CENTAR ZA POSJETITELJE PARKA 1. 2. Južna branič kula – Centar za posjetitelje Dogradnja, uređenje i funkcioniranje “Gloga” REVITALIZACIJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Osiguravanje bolje dostupnosti Prezentacija Medvedgrada kao kulturnog dobra – plan prezentacije Prezentacija “Oltara Domovine” Salon hrvatskih vina Glazbeni i glazbeno-scenski sadržaji Sportsko-rekreativni sadržaji Povremeni programi DOBROBITI ULAGANJA U GRADITELJSKU BAŠTINU PROBLEMI ULAGANJE U BAŠTINU Nezaposlenost Bruto društveni proizvod Proračunski prihodi Strategija razvoja Kriza ruši vrijednost nekretnina Identitet Otvara nove poslove Stvara nove prihode Povećava ubrane poreze Stvara dodanu vrijednost Uvećava vrijednost nekretnina Nematerijalne koristi Pokretati projekte koji… mogu biti pokrenuti svugdje i u svako vrijeme; mogu pokrenuti razni subjekti; će biti korisni za sve; pridonose rješavanju problema, zaštiti okoliša, očuvanju kulturne i prirodne baštine; su primjenjivi i samoodrživi na svim razinama zajednice. WWW.HADRIAN.HR