VISOKA ŠKOLA ZA MENADŢMENT U TURIZMU I INFORMATICI U VIROVITICI ENO – GASTRO PONUDA KAO RESURS ZA KVALITETNIJE POZICIONIRANJE TURIZMA KONTINENTALNE HRVATSKE ZAVRŠNI RAD Predmet: Gastronomija i enologija Mentor: Student: Rikard Bakan, mag.oec, pred. VIROVITICA, 2014. Katarina Zubĉić SADRŽAJ 1. UVOD.............................................................................................................................. 1 2. ODREĐENJE POJMA I ZNAĈENJE ENO GASTRONOMSKOG TURIZMA. .......... 2 3. RAZVOJ ENO GASTRONOMSKOG TURIZMA U KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ ................................................................................................................. 4 3.1. Gastronomska ponuda Slavonije i Baranje ...................................................... 5 3.2. Gastronomska ponuda središnje i sjeverozapadne Hrvatske ........................... 7 4. RAZVOJ VINSKOG TURIZMA U KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ ................... 9 4.1. Vinotoĉja na vinskim cestama .........................................................................10 4.2. Vinske ceste sjeverozapadne i središnje Hrvatske........................................... 11 4.3. Vinske ceste Slavonije i Baranje .....................................................................15 5. UTJECAJ ENO GASTRO PONUDE NA POZICIONIRANJE I DIFERENCIRANJE TURISTIĈKIH PONUDA KONTINENTALNE HRVATSKE.....................................17 6. PROMOCIJA ENO GASTRONOMSKE PONUDE KONTINENTALNE HRVATSKE ................................................................................................................... 19 6.1. Promocija eno gastro ponude u Slavoniji i Baranji .........................................20 6.2. Promocija eno gastro ponude u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj .................... 23 7. ZAKLJUĈAK .................................................................................................................. 26 8. LITERATURA ................................................................................................................ 28 9. POPIS ILUSTRACIJA ....................................................................................................32 1. UVOD Kao suprotnost pasivnom turizmu koji ukljuĉuje sunce i more, razvile su se mnoge druge vrste selektivnog turizma, poput ruralnog, kulturnog, zdravstvenog, gradskog, i sliĉno, a sam boravak turista u destinacijama obogaćen je razliĉitim sadrţajima. Kao nova vrsta turizma javlja se i eno gastronomski turizam. Danas, Hrvatska uspješno gradi poziciju jedne od najbrţe rastućih mediteranskih gourmet destinacija. Rast i razvoj ovoga proizvoda temelji se na bogatoj gastro enološkoj tradiciji, rastućoj ponudi kvalitetnih ugostiteljskih objekata s vrhunskom ponudom lokalne gastronomije i enologije. Uvod ovoga rada usmjeren je na odreĊenje pojmova eno i gastro turizma te definiciju istih, kao i njihov znaĉaj za razvoj turizma kontinentalne Hrvatske. Razvojem ruralnog turizma eno gastronomski podoblik turizma koji se temelji na gastronomskoj i vinskoj ponudi postaje sve interesantniji i privlaĉniji brojnim turistima, koji ţele nešto više osim pukog razgledavanja destinacije. Nadalje, u radu je navedena i opisana gastronomska ponuda kontinentalne Hrvatske, podjeljena na podruĉje Slavonije i Baranje i podruĉje središnje i sjeverozapadne Hrvatske, te razvoj i ponuda kvalitetnih i u svijetu cijenjenih sorti vina. U središnjem dijelu rada, opisala sam znaĉaj vina i gatronomije za revitalizaciju i diversifikaciju turizma kontinentalne Hrvatske, jaĉanjem lokalnog gospodarskog razvoja. Završni rad privela sam kraju sa festivalima i manifestacijama koji imaju ulogu promicanja eno gastro turizma kontinentalne Hrvatske. 1 2. ODREĐENJE POJMA I ZNAČENJE ENO GASTRONOMSKOG TURIZMA Posljednjih nekoliko desetljeća suvremeni turizam obuhvatio je široki spektar potraţnje i ponude s ciljem zadovoljavanja potreba turista i ostvarivanja odgovarajućih ekonomskih uĉinaka (Geić, 2011). Na taj naĉin razvili su se i brojni selektivni1 oblici turizma, poput ruralnog, urbanog, kulturnog, zdravstvenog, športskog i eno gastronomskog kao posebnog podoblika kulturnog turizma (Geić, 2011). Podjela eno gastronomije na dva segmenta, hranu i vino, uvjetovala je razvoj dviju specifiĉnih podvrsta turizma2: turizam hrane, odnosno gurmanski ili kulinarski turizam i vinski turizam. Bogatstvo gastronomskih razliĉitosti Republike Hrvatske ĉine brojne zemljopisne i klimatske osobitosti, kulturološko nasljeĊe, specifiĉnosti korijenski razliĉitih tradicija, obiĉaja i navika, raznovrsna obiljeţja ruralnih i urbanih sredina te mnogi drugi elementi (Ţutelija, 2012). Pojam gastronomija dolazi od grĉke rijeĉi gastri - ţeludac i nomos - znanje ili zakon, a obuhvaća sve ono što se odnosi na kuharsku struku, poznavanje razliĉitih jela i naĉina njihove pripreme, odnosno prema drugom znaĉenju gastronomija se definira kao kult birane hrane i kulinarskog umijeća.3 Pojam gastronomije danas, nadilazi samu vještinu pripreme jela. To je odnos hrane i kulture uţivanja u njoj. Rijeĉ je o interdisciplinarnoj znanosti o prehrani, koja sadrţi elemente umjetnosti, tradicije i korištenja lokalnih resursa.4 Polazeći od navedenog, gastronomski turizam je izlet ili turistiĉki aranţman kojemu dominantan motiv, ili barem bitan element, saĉinjava kultura hrane i pića. Pritom je osim prezentacije i konzumacije bitan i "sam proces pripreme jela, vina ili ulja u kojemu gosti ĉesto ţele i osobno aktivno sudjelovati, od nabave namirnica kod lokalnih dobavljaĉa pa do pripreme jela pod paskom vrhunskih majstora" (Auferber, 2014:46). 1 Selektivni turizam je sintetiĉki i generiĉki pojam koji oznaĉava novu kvalitetu suvremenog i budućeg turizma, utemeljen na selekciji programa, odgovornom ponašanju svih sudionika, ekološkom i ekonomskom naĉelu uravnoteţenog razvoja, kvalitetnoj razini te izvornom identitetu i humanitetu usluge, uz poţeljan uravnoteţen odnos broja turista i broja lokalnih stanovnika na odreĊenom podruĉju. Jadrešić, V. (2001): Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Školska knjiga, Zagreb, 2001. str. 98. 2 Bosnić, I (2013): Selektivni vidovi i oblici kulturnog turizma, www.vsmti.hr/.../1655-p4selektivni-vidovi-ioblici-kulturnog-turizma.html, (20.10.2014.) 3 Prema Hrvatskom jeziĉnom portalu, dostupnom na: http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search, (23.10.2014.) 4 http://www.uhpa.hr/projekti/specijalizacije/eno-gastro-turizam, (27.10.2014.) 2 Nadalje, pojam enologija dolazi od grĉke rijeĉi oinos – vino i logos – rijeĉ, a definira se kao ukupnost prouĉavanja kultiviranja vinove loze, njegovanja i ĉuvanja vina, odnosno vinarstvo.5 U struĉnoj literaturi kao glavni trendovi u eno gastro turizmu navode se6: iskustveni turizam, odnosno ukljuĉivanje osjetila i osjećaja, vrijednost za novac, kratki izleti, odnosno izleti u grad, niske cijene, proizvodi i usluge namijenjene obiteljima, prilagodba novim segmentima potraţnje, paţnja usmjerena na ekološku proizvodnju, ĉimbenike odrţivosti i ekološki osviještene usluge, općenito širenje zanimanja za eno gastro ponudu u turistiĉkoj potraţnji, korištenje tehnologije i društvenih medija za informiranje, rezervacije, ugovaranje, dijeljenje iskustava, kombinacija eno gastro turizma s drugim profilima: ruralni turizam/agroturizam, kulturni turizam, aktivni turizam, biciklistiĉki turizam, ekološki turizam, veći interes poslovnog sektora i sektora manifestacija za korištenje podruma i vinskih muzeja kao mjesta odrţavanja manifestacija, više interakcije i komunikacije meĊu eno gastro turistima. Eno gastronomski turizam moţe se definirati kao specifiĉni oblik turizma koji ukljuĉuje putovanje i boravak privremenih posjetitelja motiviranih elementima ponude gastronomskih specijaliteta i vina nekog turistiĉki receptivnog podruĉja (Petrić, 2006). Nadalje, Petrić (2006) navodi kako je eno gastronomski turizam najĉešće dio dodatne ponude u turizmu, a obuhvaća: gastro ture, gastro vodiĉe, gastro manifestacije, škole kuhanja. 5 Prema Hrvatskom jeziĉnom portalu, dostupnom na: http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search, (23.10.2014.) 6 http://www.uhpa.hr/docs/files/file/U2614010%20SUD%20SIT%20Presentation%20Jose%20Maria%20de%20J uan%20Alonso_hr.pdf, (29.10.2014.) 3 Pojmovi eno gastronomije i turizma isprepliću se i uvjetuju, pa razvoju eno gastronomije snaţno pogoduje razvoj turizma. Komplementarnost tih dviju disciplina utjecala je i na revalorizaciju eno i gastro kulture i njezinu prilagodbu suvremenim uvjetima i potrebama (Ţutelija, 2012). Kuharstvo u Republici Hrvatskoj je dugo bilo zanemareno, no s vremenom je postalo cijenjeno i napokon valorizirano zanimanje, a ugostiteljstvu, hotelijerstvu, poljoprivredi, maslinarstvu, ribarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu posvećuje se sve više mladih i obrazovanih ljudi, svjesnih kako je rijeĉ o potencijalno lukrativnom dijelu hrvatskoga gospodarstva, za kojim je potraţnja u neprestanu usponu (Ţutelija, 2012). Sve većim razvojem ruralnog turizma7 eno gastronomski podoblik turizma koji se temelji na gastronomskoj i vinskoj ponudi turistima postaje sve interesantniji i privlaĉniji. Za ovaj podoblik turizma bitno je imati raznovrsnu i nenametljivu ponudu, unutar koje trebaju biti vidljive posebnosti i raznovrsnosti poput regionalnih, nacionalnih i tradicionalnih jela (Demonja, Ruţić, 2010). Te posebnosti trebaju biti temeljene na segmentima specifiĉnih potrošaĉa, primjerice vegetarijanaca, ljubitelja organske hrane, lovcima, ribolovcima i drugima. Karakteristiĉnost ovog podoblika turizma leţi i u ponudi raznih tematskih gastro putovanja, primjerice putovanja kroz stoljeća, plemenitašku hranu, seljaĉku kuhinju, kolinje, degustaciju pršuta, zabave, natjecanja i sliĉno (Demonja, Ruţić, 2010). S druge strane „vinski turizam promatra se u uskoj vezi s gastronomskim, jer je vino pratitelj hrane. Za razvoj ovog oblika turizma potrebna su, prije svega vinogorja“ (Demonja, Ruţić, 2010: 32). 3. RAZVOJ ENO GASTRONOMSKOG TURIZMA U KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ Podruĉje kontinentalne Hrvatske, prema odreĊenim karakteristikama dijeli se na središnju Hrvatsku, Slavoniju i Baranju te glavni grad Zagreb s neposrednom okolicom.8 Pod utjecajem stranih civilizacija uz tradicionalno lokalno gastronomsko umijeće, na cijelom hrvatskom nacionalnom podruĉju prihvaćene su i specifiĉnosti kulinarstva susjednih 7 Ruralni turizam skupni je naziv za razliĉite aktivnosti i oblike turizma koji se javljaju izvan gradova i onih podruĉja na kojima se razvio masovni turizam. On je uvjetovan turistiĉkim atrakcijama koje se nalaze u ruralnim podruĉjima. Vaţnost ruralnog turizma ogleda se u vrlo vaţnoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, one tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turistiĉkih usluga, te korištenju već postojećih resursa. U Republici Hrvatskoj, ruralni prostor zauzima 91,6% ukupne površine što je vrlo veliki potencijal za razvoj ruralnog turizma. Demonja, D., Ruţić, P. (2010): Ruralni turizam u Hrvatskoj s primjerima dobre prakse i europskim iskustvom. Zagreb: Meridijani., str. 12. 8 http://www.rural-koncept.hr/hr/destinacije/kontinentalna-hrvatska/(29.10.2014.) 4 drţava (Geić, 2011). U kontinentalnom dijelu koji je bio pod utjecajem zapadnoeuropske kulture i civilizacije, prihvaćeno je kulinarsko umijeće iz Italije i Austrije, odnosno beĉka kuhinja. Slavonija i sjeveroistoĉni dio Hrvatske, uz beĉku, poprimio je i obiljeţja istoĉnjaĉke kuhinje i posebice maĊarske kuhinje. Na taj se naĉin hrvatsko gastronomsko umijeće oslanja na tri svjetske priznate kuhinje, uz oĉuvanje tradicionalnih gastronomskih lokalnih izvora (Geić, 2011). To ĉini eno gastronomsku kulturu kontinentalne Hrvatske jednom od najzanimljivijih i najbogatijih u Europi, ponajprije zbog sjedinjenja bogatstva srednjoeuropske, mediteranske i orijentalne kuhinje, ali i zbog toga što se temelji na iznimno zdravim namirnicama (Ţutelija, 2012). Kao sloţenu kulturnu pojavu prehranu ĉini više aspekata: izbor namirnica, naĉin pripreme jela, naĉin konzumacije, pa i obiĉaji i simboli proizišli iz prehrambene tradicije. Oni se razlikuju ne samo po regijama već i unutar njih, ocrtavajući razlike u krajolicima (Ţaper, 2004). Vinski turizam u Hrvatskoj ima brojne razvojne mogućnost, a ruralna Hrvatska je svijet u malom po bogatstvu i raznolikosti vina. U Hrvatskoj se proizvodi 28 sorti bijelih i 14 sorti crnih vina, dok se proizvodnjom vina bavi 362 proizvoĊaĉa: njih 26 pjenušavim vinima, a 35 specijalnim. To ĉini odgovarajući temelj turistiĉkoj ponudi na seljaĉkim gospodarstvima i razvoju vinskog turizma na ruralnom prostoru (Demonja, Ruţić, 2010). 3.1. Gastronomska ponuda Slavonije i Baranje Slavonska ravnica najveće je plodno tlo u Hrvatskoj, a upravo je ta plodnost izvor trajnog bogatstva raznovrsne i maštovite slavonske kuhinje. Rijeke Sava, Drava i Dunav, ĉine slavonsku kuhinju bogatom rijeĉnom ribom i mnogim specijalitetima pripravljenima od šarana, grgeĉa, soma, smuĊa i druge ribe (Martinović, 2012). Zapadni dio Slavonije obiluje vaţnim vinorodnim podruĉjima u Hrvatskoj. Eno gastro kultura je vaţan dio opće kulture tog podneblja, a iznimna gostoljubivost jedno od bitnih obiljeţja slavonske tradicije i drevnih obiĉaja. Kulinarstvo i priprema hrane za svakog stanovnika Slavonije i Baranje je naĉin ţivota i izvor zadovoljstva, a prehrambeno obilje smatra se zaštitnim znakom svake slavonske kuće (Martinović, 2012). Posjetiteljima ovog ţitorodnog kraja nude se brojni autohtoni domaći specijaliteti poput razliĉitih vrsta domaćih kobasica, kulina (kulena) (slika 1), kulenove seke, slanine topljene u velikim kazanima na ognjištu, ĉvaraka, šljivovice, probranih vina. Svi navedeni suhomesnati proizvodi ĉine Slavoniju prvom u nacionalnoj gastronomiji (Martinović, 2012). 5 Slika 1. Slavonski kulen Izvor: http://narodni.net/wp-content/uploads/2012/12/Tradicionalna-Slavonska-prehrana-ijela-Slavonski-kulen.jpg Kao jedno od najomiljenijih jela u Slavoniji i Baranji smatra se fiš paprikaš, odnosno riblji paprikaš, ĉija se ljutina odreĊuje prema ţeljama naruĉitelja, pa se fiš-paprikaš posluţuje u varijantama od blagog do iznimno pikantnog9 (slika 2). Slika 2. Fiš paprikaš Izvor: http://www.najboljeuhrvatskoj.info/ideje/fis-paprikas-3147.html Rijeĉna riba pripravlja se na roštilju ili na poseban slavonski naĉin, peĉena na rašljama nad otvorenim ţarom kako je prikazano na slici 3. Slika 3. Riba na rašljama Izvor:http://narodni.net/wp-content/uploads/2012/12/Tradicionalna-Slavonska-prehrana-ijela.jpg 9 Tradicionalna slavonska jela i tradicionalna prehrana u Slavoniji, dostupno na: http://narodni.net/tradicionalnaslavonka-jela-tradicionalna-prehrana-slavoniji/, (26.10.2014.) 6 Vaţnost autohtone kuhinje u novije vrijeme prepoznali su i prestiţniji restorani u Slavoniji i Baranji, koji svojim posjetiteljima nude i riblje ĉvarke, couvert paštetu od mljevenih ĉvaraka, u koje se dodaju krastavci, slatka crvena paprika, senf i sitno mljeveni luk i ĉešnjak. Rijeĉna riba som najĉešće se priprema na perkelt ili kao paprikaš. Turistima najpopularnije jelo je ĉobanac, napravljen u kotliću na vatri (Martinović, 2012). Kao tipiĉni slavonski kolaĉi posjetiteljima se nude salenjaci, dizano tijesto s dodatkom mljevene slanine, nekoliko puta presavijeno i nadjeveno orasima ili pekmezom, peĉeno u pećnici, ili pak guţvara, dizano tijesto nadjeveno orasima ili makom ispeĉeno u pećnici10. Obroci se posluţuju u nekoliko sljedova, a porcije su znatno veće u odnosu na druge krajeve Republike Hrvatske. Obiljeţje slavonske kuhinje su i zaĉini, prvenstveno crvena paprika koja daje boju i okus paprikašu i ribljem fišu te kulenu (Martinović, 2012 ). 3.2. Gastronomska ponuda središnje i sjeverozapadne Hrvatske Kulinarstvo središnje Hrvatske je dugo vremena bilo pod snaţnim utjecajem srednjoeuropskih kuhinja, ponajviše maĊarske, austrijske, slovenske i ĉeške, ali je oĉuvanjem drevnih puĉkih recepata zadrţalo svoju autohtonost. Stoga se s pravom moţe reći kako je središnja Hrvatska gastronomsko raskriţje regije na kojem se isprepliću sve kuhinje Europe. Kretanje ljudi i dobara ostavilo je traga, a zbog iznimnih klimatskih uvjeta na stotine je biljnih i ţivotinjskih vrsta koje su dio te raskošne gastronomije (Martinović, 2012). Hrvatsko zagorje, pitomi breţuljkasti kraj koji svojom sloţenošću upućuje na prirodne razliĉitosti koje su se znaĉajno oĉitovale i u gastronomskim specifiĉnostima. A meĊu tim gastronomskim specifiĉnostima istiĉe se prvenstveno purica s mlincima, koja najsnaţnije definira gastronomski identitet Hrvatskog zagorja (slika 4) te zagorski štrukli. Povratak tradiciji postao je bitan pravac razmišljanja u zagorskoj suvremenoj gastronomiji.11 10 Tradicionalna slavonska jela i tradicionalna prehrana u Slavoniji, dostupno na: http://narodni.net/tradicionalnaslavonka-jela-tradicionalna-prehrana-slavoniji/, (26.10.2014.) 11 Zagorska gastronomija predstavljena svijetu, dostupno na: http://kzz.hr/03204615, (26.10.2014.) 7 Slika 4. Zagorska purica s mlincima Izvor: http://liderpress.hr/lider-trend/purica-uz-zagorski-blues/ U središnjim dijelovima Hrvatske, osobito u zimskim mjesecima, posluţuje se tipiĉna kontinentalna hrana poput bunceka ili svinjskih noţica s kiselim zeljem, grah s repom ili kiselim zeljem, kiselo zelje sa suhim mesom, krvavice s restanim krumpirom i kiselim zeljem, sarma, krpice sa zeljem i sliĉno. Uoĉava se kako je kupus, svjeţi i ukiseljeni, ĉesto zastupljen u gastronomiji navedenog podruĉja. Grah i krumpir, pripremljeni na mnogo naĉina, su vrlo ĉesto u ponudi turistima tog dijela Hrvatske. Osobito je cijenjeno i buĉino ulje. Domaća kuhana šunka s mladim lukom, sirom i vrhnjem te domaći kukuruzni kruh jedan je od najvećih specijaliteta kontinentalne kuhinje, koji su s velikim uţitkom i oboţavanjem prihvatili i strani posjetitelji (slika 5) ( Martinović, 2012). Slika 5. Domaća šunka Izvor:http://www.mojkvart.hr/Zagreb/Tresnjevka/Restoran-konoba-pizzeria/restoranlampion-domaca-hrana/ponude/Hladna-i-topla-predjela-Zagreb-8095 8 Zagrebaĉku kuhinju12 ĉini sklad vrlo zanimljivih i ukusnih, ĉesto naizgled posve nespojivih razliĉitosti. Zagrebaĉka kuhinja mješavina je bogatog nasljeĊa, u kojoj je oslikana povijest grada obiljeţena brojnim mijenama.13 U zagrebaĉkoj kuhinji uobiĉajen je raspon od zahtjevnijih i skupljih menija do tradicionalnih puĉkih jela, poput punjene paprike s pirekrumpirom, variva od kelja, poriluka i drugih vrsta povrća, sarma, špek-fileki, krpice sa zeljem, kosani odrezak poznatiji kao polpete ili faširanci, grah s kobasicama i suhim mesom, riĉet, grah s repom, ajnpren juha, vinski gulaš i sliĉno (Martinović, 2012). Od slastica, posjetiteljima su svakako zanimljive zagrebaĉke savijaĉe nadjevene sirom, jabukama i trešnjama, kremšnite i razne torte, samoborski bermet te samoborska muštarda, dizani kolaĉi bogato nadjeveni orasima, makom, roţiĉkom, kravljim sirom ili pekmezom. Karakteristiĉan za ovu kuhinju i turistima jednako zanimljiv je paprenjak14 koji je postao omiljeni zagrebaĉki suvenir, a prikazan je na slici 6.15 Slika 6. Zagrebački paprenjaci Izvor: http://jazzykitchen.net/paprenjaci-paprenjak-cookies/ 4. RAZVOJ VINSKOG TURIZMA U KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ Vinski turizam ĉini jedan od podoblika turizma temeljenih na tipiĉnim proizvodima, odnosno vinima koji se uz autohtonu kulinarsku tradiciju u posljednje vrijeme sve intenzivnije razvija. Geić (2011:340) vinski turizam definira kao "posjet vinogradima, vinarijama, vinskim 12 O bogatstvu i raznolikosti zagrebaĉkih stolova, prepunih ukusnih jela i pratećih pića svjedoĉe i pisane kuharice, meĊu kojima je i prva Zagrebaĉka kuharica, autorice Marije Kumiĉić iz 19. stoljeća. Ona se izravno oslanja na ondašnje europske graĊanske uzore, Katarinu Prato, Sint-Hylairea, ali ne zaboravlja ni domaća, narodna jela. Gastronomija. http://www.zagreb-touristinfo.hr/?l=h&id=116, (27.10.2014. ) 13 Gastronomija. http://www.zagreb-touristinfo.hr/?l=h&id=116, (27.10.2104.) 14 Paprenjak u svojim romanima opisuje i August Šenoa, potomak prvog zagrebaĉkog slastiĉara. Gastronomija. http://www.zagreb-touristinfo.hr/?l=h&id=116,( 27.10.2104.) 15 Gastronomija. http://www.zagreb-touristinfo.hr/?l=h&id=116, (27.10.2104.) 9 festivalima i dogaĊajima gdje su kušanje i doţivljaj vina primarni motivirajući faktori". Iz toga proizlazi kako vinski turizam postiţe pozitivne uĉinke ne samo na proizvodnju odreĊenih proizvoda, već i na ĉitav niz popratnih elemenata poput proizvodnje groţĊa, vinarije, restorane, turistiĉke agencije kao i prehrambeni sektor u cjelini (Di Gregorio, Licari, 2006). "Pozitivan utjecaj oĉituje se u gospodarskom razvoju prostora u kojem se vinski turizam odvija. U nedostatku drugih pokretaĉa razvoja, vinski turizam postaje za mnoge krajeve glavni ĉimbenik gospodarskog razvoja" (Šlezak, 2010:85). Korist od ovog podoblika turizma oĉituje se kroz koristi za vinarsku industriju, destinaciju, a time i na cjelokupnu zajednicu, a ujedno vinarima omogućuje direktnu prodaju proizvoda (Geić, 2011). Vinski turizam moţe se podijeliti na (Geić, 2011:340): "kulturno autentiĉan, koji ukljuĉuje stil ţivota, povezan s vinom i jelom, uz festivale i dogaĊanja, vinska sela, graditeljsko nasljeĊe, romantiĉan, zasnovan na ĉinjenici da vino, jelo i privlaĉno okruţenje potiĉe romantiku, edukativan, turisti ţele nauĉiti više o vinu i kulturi". 4.1. Vinotočja na vinskim cestama U vinogradarskoj kontinentalnoj Hrvatskoj16, po klimatskim i zemljišnim uvjetima, kakvoći roda izdvajaju se dva prostora (Demonja, Ruţić, 2010:208): "sjeverozapadni dio koji obuhvaća Plešivicu, Prigorje – Bilogoru, Zagorje i MeĊimurje, Pokuplje i Moslavinu, i sjeveroistoĉni dio, odnosno Slavonija i Podunavlje". Ukupna površina vinograda u Hrvatskoj za 2012. godinu iznosi 29 237 hektara, odnosno 2,2% od ukupne poljoprivredne površine17. Postotak površine vinograda koji se odnosi na svaku pojedinu regiju Republike Hrvatske prikazan je na grafu 1. 16 Republika Hrvatska se dijeli na kontinentalno i primorsko vinogradarsko podruĉje. Šimanović, M., Capar, B., Bago, I., Ţanić, M. Šimiĉević, M., Valentić, M., Ćališ, D. (2013): Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. U: Ostroški, Lj. (ur.). Statistiĉki ljetopis 2013, 45: 254 -281, Zagreb: Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, str. 265. 17 10 Graf 1. Površina vinograda u Hrvatskoj Površina vinograda Kontinentalna regija 23% 33% Slavonija i Podunavlje 11% 9% Sjeverozapadna Hrvatska 24% Istra i Primorje Dalmacija Izvor: autorica završnog rada prema podacima dostupnim u Demonja, D., Ružić, P. (2010): Ruralni turizam u Hrvatskoj s primjerima dobre prakse i europskim iskustvom. Zagreb: Meridijani, str. 208. Vinska cesta je poseban oblik nuĊenja i prodaje poljoprivrednih, ugostiteljskih i turistiĉkih proizvoda jednog vinorodnog podruĉja na kojoj se nude proizvodi vina iz vlastite proizvodnje i ostali seljaĉki specijaliteti (Kesar, 2013). Vinotoĉja na vinskim cestama posjetiteljima najĉešće pruţaju (Demonja, Ruţić, 2010:207): "struĉnu degustaciju vina i hladnih narezaka, struĉnu degustaciju vina i toplih jela, razgled vinograda, vinske kuće i podruma s kušaonicom, te gospodarstva, smještaj na vinotoĉju i prodaju vina, trgovinu ili suvenirnicu". Vinske ceste imaju vrlo vaţnu ulogu u promociji sveukupnog prostora u kojem se nalaze (Weston, 2003). Kroz objedinjenu ponudu vinskih cesta, vino, zajedno s ostalim ĉimbenicima poput lokalnih specifiĉnosti, prirodne osnove i kulturne baštine ĉini sustav koji potiĉe socioekonomski i prostorni razvoj vinorodnog podruĉja. (Di Gregorio i Licari, 2006). 4.2. Vinske ceste sjeverozapadne i središnje Hrvatske U sjeverozapadnoj Hrvatskoj breţuljkasti, valovit i brdovit reljef proteţe se od zapada prema istoku i tako vinovoj lozi pruţa prirodnu zaštitu od sjevernih hladnih strujanja. Na tom 11 je prostoru, slijedeći dugogodišnju tradiciju nastao novi turistiĉki proizvod vinske ceste, koji se izdvaja kao primjer dobre prakse i obiĉaja (Demonja, Ruţić, 2010). Dvije su znaĉajne vinske ceste na podruĉju Zagrebaĉke ţupanije Zelinska i Plešiviĉka vinska cesta, ceste temeljene na višestoljetnoj tradiciji proizvodnje vina (Demonja, Ruţić, 2010). Turistiĉki je posebno zanimljiva Zelinska vinska cesta koja prolazi vinorodnim naseljima zelinskog kraja, a turistima pruţa mogućnost posjete vinskim podrumima, vinogradima ili kletima poznatih zelinskih vinogradara, te mogućnost zabave uz kvalitetne domaće specijalitete i kvalitetno vino18 (slika 7). Slika 7. Zelinski vinograd Izvor: http://www.tz-zelina.hr/hr/info/gallery/2/ Vinska cesta ima 11 ĉlanova, vinara, koji nude svoja vina proizvedena od najpoznatijih svjetskih sorti groţĊa, meĊu kojima se posebno istiĉu sauvignon, pinot, zeleni silvanac te kraljica Prigorja kraljevina, koja je autohtona i najrasprostranjenija baš u prigorskom kraju (Demonja, Ruţić, 2010). Za Plešiviĉku vinsku cestu karakteristiĉna su vina poput rajnskog rizlinga, bijelog i sivog pinota, zelenog silvanca, chardonnaya i savignona te crnog mladog vina portugisca (Demonja, Ruţić, 2010). Navodno su tu lozu na podruĉje Jastrebarskoga poĉetkom 19. stoljeća u vrijeme Napoleonove Ilirije donijeli baš francuski vojnici. Ĉesto se i cijeli jaskanski kraj naziva domovinom portugisca, a proizvoĊaĉi te autohtone i tradicionalne sorte 1999. godine osnovali su i Udrugu proizvoĊaĉa marke vina Portugizac Plešivica. Vinarije, restorani, izletišta, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, vinske kuće te poljoprivredne i vinogradarske zadruge ponudu oplemenjuju brojnim razliĉitim dogaĊajima (Brkan, 2012). 18 Vinske ceste, dostupno na: http://www.tz-zelina.hr/hr/info/vinske-ceste/vinske-ceste/, (27.10.2014.) 12 Plešiviĉki vinogradi prikazani su na slici 8. Slika 8. Plešivički vinogradi Izvor: http://oblizeki.com/plesivicka-vinska-cesta-%E2%80%93-raskosna-i-osebujna-vina-sosuncanih-amfiteatara-6926 Znaĉaj MeĊimurske vinske ceste oĉituje se u nizu aktivnosti, koje pridonose odrţivom razvoju ruralnog turizma na podruĉju MeĊimurske ţupanije. Navedena cesta povezuje tridesetak vinskih kuća, podruma i kušaonica (Demonja, Ruţić, 2010). Ponuda vina na MeĊimurskoj vinskoj cesti odlikuje se kvalitetnim autohtonim i vrhunskim svjetskim, preteţito bijelim sortama vina, poput kraljevine moslavca, graševine, muškata ţutog, rizlinga rajnskog, pinota bijeliog i sivog, souvignona, traminca i drugih (Bolić, Gašparić – Skoĉić, 2006). Prodaja vina najĉešće se odvija u samim podrumima obiteljskih gospodarstava ukljuĉenih u vinsku cestu, gdje dolazi do izraţaja znaĉenje vinske ceste u samozapošljavanju stanovništva, razvoju gospodarstva i odrţivom razvitku same MeĊimurske ţupanije. TakoĊer, MeĊimurska vinska cesta ima zadaću upoznavati turiste s kvalitetom meĊimurskih vina te promovirati vinogradarstvo i podrumarstvo. MeĊimurska vinska cesta, prema ocjeni Instituta za turizam iz Zagreba, odreĊena je kao vinska cesta od nacionalnog znaĉaja. Time ona postaje i jednom od kljuĉnih turistiĉkih atrakcija ne samo ove ţupanije, nego i Hrvatske u cjelini (Mesarić Ţabĉić, Breslauer, 2010). MeĊimurska vinska cesta obuhvaća ustroj uzornih vinograda, proizvodnju vrhunskih vina i turistiĉku ponudu, a rasprostire se preko 30 kilometara, ţivopisnim krajolikom Gornjeg MeĊimurja, uz koji se nalaze posebni objekti vinske ponude19 poput kušaonica, vinotoĉja, kulturne i prirodne turistiĉke atrakcije, kao i odgovarajući turistiĉki servisi. MeĊimurska 19 Posebni objekti vinske ponude su objekti s posebnim ovlaštenjem i markicom pripadnosti MeĊimurskoj vinskoj cesti. 13 vinska cesta obiljeţena je putokazima i znakovima dobrodošlice, 20 a njezini glavni pravci prolaze kroz naselja Lopatinec, Ţelezna Gora, Štrigova i Sveti Urban. Zbog kvalitetne ponude i organiziranosti, MeĊimurska vinska cesta u akciji Zeleni cvijet Hrvatske turistiĉke zajednice proglašena je najboljim originalnim turistiĉkim proizvodom kontinentalne Hrvatske u 2007. godini (Šlezak, 2010). I moslavaĉki vinorodni kraj moţe se pohvaliti više stoljetnom vinogradarskom tradicijom, jer sadnja vinograda na ovom podruĉju seţe još u doba Traĉana, Ilira i Kelta. Rimsko doba, obiljeţilo je novi val sadnje loze, posebno za cara Klaudia 21. Vina ovoga kraja poznata su u Beĉu i Zagrebu već sredinom 19. stoljeća. Razvoj suvremenog vinogradarstva obiljeţila je Hrvatska vinarska zadruga osnovana u Voloderu 1913. Moslavina je domovina autohtonih vina, a meĊu najtraţenijima su moslavac i škrlet. Od ostalih sorti vina najpoznatiji su bijeli pinot, rizling (graševina) te frankovka. Vinske ceste izmeĊu Popovaĉe i Kutine nude u brojnim kletima degustaciju i prodaju svojih vina u buteljama ili izravno iz baĉve. Osim uţivanja u vinima, vinari nude i zakusku od domaćih specijaliteta. Kutina kao najveće mjesto vinorodne Moslavine od 2002. godine ima svoj Vinski dvor. Vinski dvor zamišljen je kao središnje i poĉetno mjesto kutinske i moslavaĉke eno gastronomske ponude, a prikazan je na slici 9.22 Slika 9. Vinski dvor – izložba vina Izvor: http://www.turizam-kutina.hr/Posjetite/Moslava%C4%8Dkavinskacesta/tabid/ 72/ArticleId/21/oamid/488/language/hr-HR/Default.aspx 20 Od 2003. godine i znakovima smeĊe turistiĉke prometne signalizacije. Prema moslavaĉkoj legendi, toponim Moslavina ima izvor upravo u rijeĉima Mons Claudius (Klaudijeva gora), dok drugi smatraju da naziv Moslavina potjeĉe od latinske rijeĉi mons - brdo i vinum – vino, odnosno Mons boni vini ili brda dobrih vina. Dostupno na: http://www.moslavackaprica.hr/o-moslavini, 28.10.2014. 22 http://www.turizam-kutina.hr/Posjetite/Moslava%C4%8Dkavinskacesta/tabid/72/language/hr-HR/ Default.aspx, (28.10.2014.) 21 14 4.3. Vinske ceste Slavonije i Baranje Slavonija obuhvaća podruĉje od Virovitice i Daruvara na zapadu, pa sve do Dunava na istoku, podruĉje u kojem je razvijeno vinogradarstvo. Na slici 10. prikazana je karta vinskih cesta Slavonije i Baranje. Slika 10. Karta vinskih cesta Slavonije i Baranje Izvor: http://www.hia.com.hr/turizam/VinskeCeste/slavonija-karta.html Prema vinogradarskoj legislativi ova turistiĉka regija obuhvaća dvije podregije Slavoniju i Podunavlje s 13 vinogorja gdje su smješteni najveći proizvoĊaĉi vina. U proizvodnji vina primjenjuje se moderna tehnologija, kakvoća vina je iznimno visoka, redovito nagraĊivana na domaćim i meĊunarodnim natjecanjima.23 U Slavoniji i Baranji tradicija uzgoja vinove loze i razvoj vinarstva veţe se uz stari Rim i sadnju vinove loze. Od tada pa do danas postoje brojni zapisi koji svjedoĉe o kvaliteti vina i znaĉenju te proizvodnje za gospodarstvo, a u novije vrijeme i na razvoj turizma (Martinović, 2012). Na ovom podruĉju, u središtu općine Kneţevi Vinogradi, ukopan u brijegu, smješten je najstariji vinski podrum, koji potjeĉe iz 1526. godine, a sadrţi vrhunska vina poput graševine, chardonnaya, merlota i frankovke. Graševina je svakako najvrjednije slavonsko vino. Traminac ovdje ĉesto dolazi kao suho ili polusuho vino, a rajnski rizling je stilski najsliĉniji uzorima iz Njemaĉke. Osim navedenog, općina Kneţevi Vinogradi slovi kao središte vinarstva u Baranji, gdje se nalazi mnoštvo većih i manjih obiteljskih vinarija.24 23 Slavonija i Baranja, dostupno na: http://www.croatia-winetours.com/pages/slavonija.html, (28.10.2014.) Upoznajte prekrasnu Baranju, dostupno na: http://www.seoskiturizam.hr/hr/slavonija-i-baranja/objekt/ upoznajte-prekrasnu-baranju, (24.10.2014.) 24 15 Baranjsko i Erdutsko vinogorje, ujedno su i prva dva vinogorja u Hrvatskoj koja su postala dijelom Vintoura, odnosno vinskih cesta Europske unije.25 Navedene ceste u svom sadrţaju moraju imati vinare s podrumima, restorane s autohtonom prehranom, moraju biti ureĊene na odreĊeni naĉin, i što je najvaţnije, moraju imati svoje radno vrijeme unutar kojeg bi bile u mogućnosti primiti sve turiste, ne samo najavljene grupe turista. Ponuda vinskog turizma u Belju zapoĉinje na 7,5 kilometara dugoj vinskoj cesti, gdje je podignut vidikovac s kojeg se pruţa pogled na vinograde i doline. U kompleksu Vinskog podruma Belje smještena je i kušaonica vina te vinoteka i suvenirnica.26 Stoljećima je svakako priznata i kvaliteta vrhunskih Ċakovaĉkih vina, koja osvajaju i brojne nagrade u Hrvatskoj, ali i u svijetu. U ovom kraju nalaze se dvije poznate vinsko turistiĉke ceste Mandićevac i Zlatarevac, kao i vinski muzej gdje su izloţena vina Ċakovaĉkog vinogorja u Drenju.27 Svoj doprinos u razvoju vinskog turizma kontinentalne Hrvatske daju i dvije vinske ceste Bjelovarsko bilogorske ţupanije, Daruvarska i Bilogorska vinska cesta. Navedene vinske ceste su tematske turistiĉke ceste na kojima se nude vina lokalnih proizvoĊaĉa kao i ostali tradicijski poljoprivredno-prehrambeni proizvodi.28 Virovitiĉka vinska cesta, naziva Virovitiĉki vidici, smještena je na podruĉju vinograda prigradskih naselja u Virovitici, dijelovima Bilogore, gdje je vinogradarska djelatnost i proizvodnja groţĊa i vina te drugih proizvoda od groţĊa i vina najintenzivnija. Virovitiĉki vidici je dio turistiĉke ponude Virovitiĉko-podravske ţupanije, a obuhvaća kljuĉna vinorodna podruĉja općine Pitomaĉate gradova Slatine i Orahovice.29 Kao najzastupljenije vinske sorte su graševina, pinot bijeli, chardonnay, frankovka i autohtona sorta kadarka.30 25 Ovaj projekt vezan je uz turistiĉki razvoj ruralnih sredina ustrojen na vinskim cestama. Njegove ĉlanice su MaĊarska, Italija, Španjolska i Hrvatska, a projekt je financirala Europska unija. Do sada je u projekt ukljuĉeno sedam vinskih cesta iz MaĊarske, Španjolske i Italije, a Hrvatskoj su partnerstvo pruţili susjedni MaĊari s kojima je Osjeĉko-baranjska ţupanija potpisala Opću povelju o prikljuĉenju vinskih cesta. U Vintour se, kada ispune potrebne preduvjete, planiraju ukljuĉiti i Đakovaĉko i Feriĉanaĉko-našiĉko vinogorje. http://croatia.hr/hrHR/Odredista/Mjesto/Bilje/Vinske-ceste-|-Slavonija?Y2lcOTMyLGRzXDQ4NixwXDI0, (29.10.2014.) 26 http://www.tzosbarzup.hr/UserFiles/File/pdf/broshura_gotovo_2.pdf, (29.10.2014.) 27 Doţivite ĉarobnu jesen u Đakovu, http://tzdjakovo.eu/wp-content/uploads/2014/09/DO%C5%BDIVITE%C4%8CAROBNU-JESEN-U-%C4%90AKOVU-VODI%C4%8C-1.pdf, (29.10.2014.) 28 http://bbz.hr/vijesti/detaljnije/bilogorska-vinska-cesta-novi-turisticki-adut-bjelovarsko-bilogorske-zupanij, (29.10.2014.) 29 Vinska cesta Virovitiĉki vidici, http://www.virovitickividici.com/vijesti/7429, (29.10.2014.) 30 Sorte virovitiĉkog vinogorja, http://www.virovitickividici.com/vina/7357, (29.10.2014.) 16 5. UTJECAJ ENO GASTRO TURIZMA NA POZICIONIRANJE I DIFERENCIRANJE TURISTIČKIH PROIZVODA KONTINENTALNE HRVATSKE Vino i gastronomija pruţaju brojne mogućnosti za revitalizaciju i diversifikaciju turizma kontinentalne Hrvatske, promiĉući lokalni gospodarski razvoj, pri ĉemu ukljuĉuju brojne razliĉite profesionalne elemente poput vinara, kuhara, trţišta i drugih, što zajedno donosi nove koristi za primarni sektor. Ova vodeća uloga vina i gastronomije prilikom izbora odredišta rezultirala je rastom ponude koja je temeljena na visoko kvalitetnim domaćim proizvodima i konsolidaciji odvojenih trţišta hrane i vinskog turizma. Karakteristike Hrvatske kao destinacije, osim sunca i mora, oĉituju se i u oĉuvanoj prirodi, brojnosti lokacija i destinacija kontinentalnog dijela Hrvatske. Nadalje, u Hrvatskoj su prepoznati i cijenjeni domaći poljoprivredni proizvodi, vina i autohtona hrana, a koji se mogu svrstati uz bok najboljima u svijetu. Danas je sve više posjetitelja, odnosno turista "koji su u potrazi za dodatnim stvarima koje će unaprijediti njihov posjet, kao i onih koji dolaze u Hrvatsku iskljuĉivo radi hrane i vina. Stoga je vaţno da atrakcije, destinacije i regije razvijaju svoju gastro i vinsku ponudu tamo gdje je to prikladno kako bi potaknuli turiste da odaberu Hrvatsku ispred drugih bolje etabliranih gastro i vinskih destinacija"31. Prema navodima struĉnjaka za podruĉje turizma De Juan Alona za razvoj eno gastro turizma potrebno je osmisliti prakse odrţivog i odgovornog poslovanja, uspostaviti sustav kvalitete i formirati turistiĉke klastere u kojima će se djelovati sinergijski i komplementarno ili druge oblike udruţivanja u tijela, kako bi se izbjegle poteškoće izravnog komuniciranja s nepoznatim tvrtkama.32 Nadalje, Auferbergu (2014:46) navodi "kako se svrha koja se ţeli postići specijalizacijom i udruţivanjem u klastere oĉituje u: jaĉanju promotivne i marketinške aktivnosti usmjerene na prepoznavanje Hrvatske, posebice kontinentalne Hrvatske kao enološke i gastronomske destinacije, stvaranju uvjeta za razvoj gastronomskog turizma, podizanju kvalitete gastronomske ponude, povezivanju s proizvoĊaĉima i dobavljaĉima, 31 Razvoj i menadţmen eno i gastro turizma. http://business.croatia.hr/hr-HR/HTZ-Edukacija-2014/Razvoj-imenadzment-eno-gastro-turizma?Y2lcMzY4MCxwXDgyMw%3D%3D, (29.10.2014.) 32 http://dubrovacki.hr/clanak/61420/odrzana-radionica-o-eno-gastro-turizmu, (29.10.2014.) 17 posjet i sudjelovanju na meĊunarodnim tematskim sajmovima, predlaganju zakonskih okvira potrebnih za pruţanje usluga u enološkom i gastronomskom turizmu te osiguranju i zaštiti potrošaĉa i dobavljaĉa usluga". Agencije koje su se specijalizirale u promociji eno i gastro turizma Republike Hrvatske, a time i kontinentalne Hrvatske za 2014. i 2015. godinu su33: Etno art travel – Malo selo d.o.o., Lopatinec, Fiore d.o.o., Poreĉ, Globtour event d.o.o., Zagreb, Gulliver travel d.o.o., Dubrovnik, Ilirija d.d. – Ilirija travel, Biograd na moru, Shuttle d.o.o. – travel agency, Split, Radmanove mlinice – Kaštil Slanica, Omiš, Tureta travel d.o.o., Zagreb te Ventula travel - Uljara Vukšić d.o.o., Solin. MeĊutim, unatoĉ djelovanju nekoliko domaćih agencija koje u svojim ponudama imaju i ovaj oblik specijaliziranog putovanja, Hrvatska još nije u potpunosti prepoznata niti u ponudi ozbiljnije zastupljena kao gastronomska destinacija. Eno i gastro turizam je do sada više bio posljedicom, a ne uzrokom dolaska u Hrvatsku. Turisti o kvaliteti i raznolikosti hrane i vina saznaju tek kad doĊu u Republiku Hrvatsku (Auferber, 2014). Znaĉaj eno i gastro turizma za razvoj kontinentalne Hrvatske predviĊen je i u Strategiji razvoja turizma do 2020. kao jedan od proizvoda na kojima će se graditi budućnost hrvatskog turizma. U eno i gastro turizmu kriju se velike mogućnosti koje u kombinaciji s drugim oblicima selektivnog turizma mogu biti glavni motivi dolaska turista, posebice u predsezoni i posezoni. Nadalje, Strategijom su predviĊene kao prioritetne ove aktivnosti34: poticanje razvoja gastro enoloških tematskih cesta i putova poput vinskih cesta, cesta maslinovog ulja, cesta sira, cesta buĉinog ulja, gradnja i opremanje novih objekata usklaĊenih s tradicijskim znaĉajkama lokalne arhitekture te s vrhunskom ponudom lokalnih delicija, 33 http://www.uhpa.hr/projekti/specijalizacije/eno-gastro-turizam, (29.10.2014.) Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020., www.mint.hr/UserDocsImages/130426-Strategijaturizam-2020.pdf.,( 26.10.2014.), str.44. 34 18 uvrštavanje Hrvatske eno i gastro ponude u svjetske gourmet vodiĉe, tematiziranje hrvatskih regija kako bi se iskoristila eno-gastronomska razliĉitost, poticanje klasterskog povezivanja lokalnih proizvoĊaĉa poljoprivrednih proizvoda s ugostiteljskim sektorom te stvaranje specijaliziranih regionalnih agencija za razvoj gastro-enoloških putovanja s ponudom sloţenih programa. Shvaćajući vaţnost eno gastronomije za cjelokupnu turistiĉku ponudu Republike Hrvatske, a posebice za kontinentalnu Hrvatsku, Ministarstvo turizma godinama kroz programe nepovratnih potpora podupire razliĉite projekte35 koji se odnose na gradnju vinskih cesta, obnovu, prenamjenu i adaptaciju vinskih podruma i kušaonica, odrţavanje raznih edukacija i struĉnih skupova na temu vinarstva. Povezivanjem i udruţivanjem vinara meĊu sobom i s ostalim turistiĉkim subjektima na destinaciji potiĉe se aktivno sudjelovanje u oblikovanju turistiĉkog proizvoda. Pri tome, sama destinacija ili turistiĉka zajednica s turistiĉkim gospodarstvom treba sama odluĉivati u kojem bi se smjeru razvijao turizam na tom prostoru. Nove investicije odnosit će se na izgradnju i primjereno opremanje većeg broja novih, većih i manjih, ugostiteljskih objekata, graditeljski izriĉaj koji je usklaĊen s tradicijskim znaĉajkama lokalne arhitekture te s vrhunskom ponudom lokalnih delicija.36 6. PROMOCIJA ENO GRASTRONOMSKE PONUDE KONTINENTALNE HRVATSKE U razvoju eno gastronomskog turizma veliko znaĉenje pridaje se promociji ovog oblika selektivnog turizma putem brojnih festivala i razliĉitih manifestacija s eno i gastronomskom tematikom. Nadalje, veliki utjecaj na razvoj svih oblika turizma, pa tako i eno gastronomskog, imaju Ministarstvo turizma i Hrvatska turistiĉka zajednica u suradnji sa strukovnim udrugama i drugim subjektima javnog i privatnog sektora, koji provode brojne aktivnosti vezane uz razvoj i promociju turizma posebice u kontinentalnom dijelu.37 35 Ministarstvo turizma od 2007. do 2009. kroz program koji se odnosio na gradnju tematskih putova, a kojim je financiran veliki broj vinskih cesta izdvojio oko 800 tisuća kuna, dok je u posljednje dvije godine za projekte koji se odnose na eno-gastro ponudu izdvojeno dodatnih oko tri milijuna kuna nepovratnih sredstava. Znaĉajan dio sredstava povukla su u prethodnim godinama upravo registrirana obiteljsko poljoprivredna gospodarstva, koja će i dalje bita zastupljeni kroz programe Ministarstva turizma. 36 Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020., www.mint.hr/UserDocsImages/130426-Strategijaturizam-2020.pdf., (26.10.2014)., str.44. 37 http://www.mint.hr/default.aspx?id=9504, (26.10.2014.) 19 Znaĉajna uloga u razvoju eno gastro turizma pridaje se Hrvatskom festivalu hrane i vina38, koji se unazad dvije godine odrţava u Zagrebu. Na Festivalu se prezentira cjelokupna eno gastro ponuda Hrvatske kroz razliĉite regije, s ciljem promicanja hrvatske gastronomije, brandiranja Hrvatske kao nove europske eno gastro destinacije, ali putem navedenog festivala provodi se i edukacija mladih o kulturi stola te razvija suradnja s drugim zemljama. ProizvoĊaĉi posjetiteljima i potencijalnim poslovnim partnerima kroz direktno kušanje i male degustacije na najbolji naĉin prezentiraju svoje proizvode.39 Na promociju kontinentalnog turizma utjeĉu i brojne izloţbe vina i razliĉite manifestacije vezane uz vino, poput slavljenja svetaca sv. Vinka i sv. Martina. Upoznavanje samog proizvodnog procesa od proizvodnje groţĊa do ĉuvanja vina u podrumima, otkrivanje novih sorti groţĊa i vrsta vina, kao i upoznavanje kulture i tradicije dotiĉnog prostora takoĊer ĉine vaţan dio turistiĉke ponude. U okviru gastronomskog turizma u Hrvatskoj, u novije vrijeme, nude se tematska gastro putovanja te u nekim dijelovima Hrvatske organiziraju se tematske gastronomske priredbe koje mogu biti i gastro turistiĉke ture, poput MeĊimurske hiţe koja organizira štruklijadu, Voloderskih jeseni koju karakterizira berba groţĊa i peĉenje vola, kulenijadu s kušanjem kulena i brojne druge manifestacije. Nacionalna kuhinja i njezina jela dobivaju cjelovit sadrţaj i pripremaju se s domaćim i zdravim namirnicama, u tradicionalnom posuĊu, s poslugom i svim ostalim pripadajućim uĉincima.40 6.1. Promocija eno gastro ponude u Slavoniji i Baranji U zadnje ĉetiri godine kroz program bilateralne suradnje Regije FVG 41 i Osjeĉkobaranjske ţupanije u provedbi su bila tri zajedniĉka projekta – Seenet II, Innowine i Agrowine. Projekt Agrowine imao je za cilj promovirati vino i domaće proizvode Slavonije i Baranje, a sve u cilju brandiranja lokalnih slavonsko baranjskih autohtonih proizvoda.42 Dvije su manifestacije Đakovaĉki vezovi i Vinkovaĉke jeseni, od posebnog znaĉaja za kulturno nasljeĊe ne samo Slavonije već i cijele Hrvatske. Đakovaĉki vezovi odrţavaju se 38 Hrvatski festival hrane i vina je jedini specijalizirani festival sa ĉetiri najznaĉajnija segmenta za turizam, privredu i prosperitet jedne drţave - Eno Gastro Destinacije, Wine show, Cake&Bake&Chocolate Show, Trade&Horeca Show. 39 Eno gastro destinacija i cooking show, http://www.festivalhraneivina.hr/161.aspx, (29.10.2014.) 40 http://www.croatiaapartmentsguide.com/regija-kontinentalna-hrvatska, (29.10.2014.) 41 Regija FVG je skraćeno od Regija Friuli Venezia Giulia. 42 Odrţana degustacija vina Slavonije i Baranje, http://vinarija.com/965-odrzana-degustacija-vina-slavonije-ibaranje, (29.10.2014.) 20 već skoro 50 godina, a svake godine okupe veliki broj kulturno umjetniĉkih društava iz cijelog svijeta. Posjetitelji i turisti uz pjesme, plesove i obiĉaje mogu uţivati u autohtonim slavonskim delicijama i vinima.43 Iz starog srijemsko-slavonskog obiĉaja proizašla su i okupljanja stanovništva u vrijeme poĉetka berbe sa svrhom ĉuvanja vinograda, slavljenja dobre godine i uroda te neizbjeţnog druţenja, prvenstveno mladih koji nisu imali drugih mogućnosti za slobodna druţenja, osim u samom mjestu i vinogradima. Tijekom godina Iloĉka berba groţĊa (slika 11) prerasla je u znaĉajnu manifestaciju etno-vinsko-turistiĉkog karaktera, koja traje nekoliko dana i privlaĉi sve veći broj posjetitelja. Glavni dio programa odvija se vikendom, s dnevnim i veĉernjim kulturno-zabavnim sadrţajima i degustacijama vina i tradicionalnih iloĉkih jela. Ovu manifestaciju posjeti oko 8 000 posjetitelja. Uz potporu Ministarstva turizma, s naglaskom na promociju vina i gastronomije te kulturno-povijesnih vrijednosti Vukovara i Iloka, pokrenut je projekt Traminac express, u koji su ukljuĉeni Turistiĉka zajednica Iloka, Iloĉki podrumi d.d. te hoteli Lav u Vukovaru i Dunav u Iloku. Rijeĉ je o znaĉajnoj promociji turistiĉkih mogućnosti vukovarskog i iloĉkog podruĉja koje iz godine u godinu biljeţi pozitivne turistiĉke pomake unatoĉ nedostatku smještajnih kapaciteta.44 Cilj navedenog projekta je oĉuvanje tradicije i obiĉaja vezanih uz vinarstvo i etnologiju Slavonije i Srijema, obogaćivanje turistiĉke ponude, povezivanje vinogradara, promoviranje turistiĉkih resursa i domaćih proizvoda.45 Slika 11. Iločka berba grožđa Izvor:http://croatia.hr/hr-HR/Aktivnosti-i-atrakcije/Dogadanja/Mjesto/Ilok/Dogadanje/ Zabava/Ilocka-berba-grozda?ZXZcODY2LHBcMzM%3D 43 http://www.croatiaapartmentsguide.com/regija-kontinentalna-hrvatska, (29.10.2014.) Iloĉka berba groţĊa poĉetkom rujna, http://www.turizamilok.hr/indexb16f.html?lang=hr&article_id=19, (30.10.2014) 45 Vlakom Traminac express na Iloĉku berbu groţĊa, http://www.mint.hr/default.aspx?id=5361, (30.10.2014.) 44 21 Tijekom vikenda prije blagdana sv. Martina u Kutjevu (slika 12) organiziraju se prikazi i predstave povijesnog posjeta carice Marije Terezije Kutjevu i njezin susret s barunom Trenkom. Sve posjetitelje ove manifestacije oĉekuje i program krštenja mošta, bogata tradicionalna gastronomska ponuda ovog dijela Slavonije, što zadnjih nekoliko godina privlaĉi sve veći broj posjetitelja.46 Slika 12. Kutjevačko Martinje Izvor: http://www.vecernji.hr/slavonija/u-kvalitetu-mladog-vina-uvjerili-se-i-marija-terezijai-barun-trenk-474197 Turistima su zanimljiva i kršenja vina u virovitiĉko podravskom kraju, kao i njihove kleti. Grad Orahovica doprinosi razvoju eno gastro turizma brojnim sajmovima, manifestacijama i izloţbama vina. MeĊunarodni sajam Slavin je sajam vinogradarstva, vinarstva i voćarstva sa svrhom okupljanja vinogradara, voćara, proizvoĊaĉa jakih alkoholnih pića te proizvoĊaĉa i trgovaca opreme iz Hrvatske i inozemstva, kako bi se unaprijedila prodaja i kako bi se upoznale nove tendencije u podruĉjima voćarstva i vinogradarstva.47 Cilj sajma je stvaranje nove turistiĉke ponude i prikaz Orahovice kao vrhunske eno gastro destinacije. U sklopu sajma organizirano je i ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića te poznati Vinski bal. TakoĊer, Orahovica je poznata i po meĊunarodnom kupu slastiĉara Zlatni orah, gdje natjecatelji sudjeluju u izradi slastica od autohtonih slavonskih namirnica s naglaskom na prepoznatljivost orahovaĉkog kraja, odnosno orah. Cilj manifestacije je upoznati natjecatelje s tradicijom slavonskog kolaĉa, ali i podići kvalitetu gastronomije i turistiĉke ponude prezentacijom i pripremom tradicionalnih slavonskih slastica.48 46 http://www.putovnica.net/dogadanja/martinje-kutjevo-barun-trenk-marija-terezija, (30.10.2014.) http://www.orahovica.hr/kamera1/1931-otvoren-18-meunarodni-sajam-slavin-2013-u-orahovici, (30.10.2014.) 48 Manifestacije u Orahovici, http://www.orahovica.hr/vodic/manifestacije-u-orahovici, (30.10.2014.) 47 22 Festival Zelenog silvanca, poznatog orahovaĉkog vina, organizira se u kolovozu, a nudi degustaciju vrhunskih vina, bogat eno gastro program s vrhunskim delicijama. Festival je usmjeren na promociju vina i tradicionalne gastronomije.49 U lipnju u Daruvaru, odrţava se Vinodar (slika 13), izloţba i sajam tradicionalnih proizvoda. Navedena manifestacija traje sedam dana, a prilikom koje se odrţavaju brojna struĉna predavanja, struĉno ocjenjivanje vina, okrugli stolovi koji su posvećeni uzgoju vinove loze, proizvodnji i ĉuvanju vina. Posjetitelji su u prilici kušati izvrsna vina te tradicijske gurmanske proizvode, poput šarana na rašljama, peĉenog vola i delicije bogate ĉeške kuhinje. Za avanturiste i bicikliste organizira se Vino tour, koji pruţa mogućnost obilaska biciklom Daruvarske vinske ceste.50 Slika 13. Vinodar Daruvar Izvor: http://www.visitdaruvar.hr/dogadjanja.aspx 6.2. Promocija eno gastro ponude u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj U mnogim gradovima i mjestima Zagrebaĉke ţupanije slavi se Martinje. Naroĉito se bogatstvom i tradicijom programa istiĉe Dugo Selo, ĉiji je sveti Martin zaštitnik te gradovi Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Jastrebarsko.51 Svake godine, domaćin Izloţbe vina sjeverozapadne Hrvatske je grad Sveti Ivan Zelina, a tradicija odrţavanja vinskih izloţbi ovdje traje gotovo jedno i pol stoljeće. Posjetitelji bogatu vinsku ponudu mogu kušati u brojnim kušaonicama, vinskim podrumima i kletima koje se nalaze na Zelinskoj vinskoj cesti.52 49 Manifestacije u Orahovici, http://www.orahovica.hr/vodic/manifestacije-u-orahovici, (30.10.2014.) http://www.visitdaruvar.hr/vinodar-2014-1.aspx, (30.10.2014. 51 http://www.mint.hr/default.aspx?id=18103,( 30.10.2014.) 52 Zelinska vinska cesta, http://www.tzzz.hr/kroz-zupaniju/vinske-ceste/zelinska-vinska-cesta/, (30.10.2014.) 50 23 Vrbovĉani svoju tradicionalnu gastronomsku ponudu prezentiraju krajem kolovoza u sklopu manifestacije Kaj su jeli naši stari. Teţnja organizatora bila je da se jela pripremaju po starim i što izvornijim receptima, a zatim bi se jela ocjenjivala, izlagala i degustirala. Natjecanje se izvodilo u ĉetiri kategorije, juha, glavno jelo, desert i ureĊenje stola, a sva hrana posluţivala se u starome posuĊu, dok su ţene bile odjevene u tradicionalne nošnje. Već nekoliko godina, navedena manifestacija je prerasla lokalni okvir te se sada u Vrbovcu pokazuju i Jela naših susjeda i prijatelja, koje svake godine posjeti više od 80.000 ljudi.53 (slika 14). Slika 14. Kaj su jeli naši stari Izvor:http://zg-magazin.com.hr/wp-content/uploads/2012/08/kaj_su_jeli.jpg Izloţbom vina Hrvatske i vina izvornih sorti u Kutini, predstavlja se eno, eko, etno i gastro ponuda Moslavine te se daje prilika raznim proizvoĊaĉima, udrugama, obrtima da prezentiraju svoje proizvode, izmjene vlastita iskustva i ideje. U sklopu Izloţbe vina odrţava se i Vinska biciklijada, voţnja biciklom po Moslavaĉkim vinskim cestama i upoznavanje Moslavaĉkog kraja kroz sport, rekreaciju i zabavu.54 Turistiĉka zajednica Koprivniĉko-kriţevaĉke ţupanije tradicionalno organizira Veliku martinjsku špelanciju55 gdje se po jedinstvenom ritualu krsti mošt u vino i vlasniku se izdaje 53 http://www.putovnica.net/dogadanja/kaj-su-jeli-nasi-stari-vrbovec,( 30.10.2014.) http://www.turizam-zelenahrvatska.com.hr/index.php/korisne-informacije/kalendar-kulturnih-i-turistichkihzbivanja, (30.10.2014.) 55 Martinjska špelancija je sastanak tridesetak martinjskih biškupa iz cijele Hrvatske. Oni izmeĊu sebe biraju Velikog meštra martinjskog ceremonijala, prvog meĊu jednakima, kojemu će predati peĉat i biškupsku kapu.Veliki meštar martinjskog ceremonijala izabire ime pod kojim će obnašati svoj vinifikat idućih godinu dana, zatim propisuje od kada do kada se odrţava Martinje, po kojim pravilima te izdaje testemoniume ostalim biškupima da idu u svijet širiti vinovjeru. http://www.putovnica.net/dogadanja/velika-martinjska-spelancijamartinje-koprivnica, (30.10.2014.) 54 24 krsni list kao dokaz da je poganin mošt preveden u finu vinsku kapljicu koja se bude rado pila. Posjetitelji ove manifestacije uţivaju, osim u dobrim i kvalitetnim vinima i u tradicionalnoj hrani ove ţupanije. Dio matrinjske špelancije prikazan je na slici 15.56 Slika 15. Velika martinjska špelancija Izvor: http://www.tz-koprivnicko-krizevacka.hr/index.php/en/vijesti-mainmenu-19/356-ivvelika-martinjska-pelancija 56 http://www.putovnica.net/dogadanja/velika-martinjska-spelancija-martinje-koprivnica, (30.10.2014.) 25 7. ZAKLJUČAK Razvoj turizma tijekom povijesti prolazio je kroz raznovrsne oblike i forme, od sporadiĉnih putovanja preko masovnih migracija do diversifikacije i disperzije na posebne i pojedinaĉne oblike, vrste i podvrste. Jedan od podoblika selektivnog turizma je i eno gastro turizam, koji ukljuĉuje putovanje i boravak privremenih posjetitelja motiviranih elementima ponude gastronomskih specijaliteta i vina nekog turistiĉki receptivnog podruĉja. Sve većim razvojem ruralnog turizma eno gastronomski podoblik turizma postaje turistima sve interesantniji i privlaĉniji. Pritom je bitno imati raznovrsnu i nenametljivu ponudu, unutar koje trebaju biti vidljive posebnosti i raznovrsnosti poput regionalnih, nacionalnih i tradicionalnih jela. No, osim prezentacije i konzumacije podjednako je vaţan i sam proces pripreme jela ili vina u kojemu gosti ĉesto ţele i osobno aktivno sudjelovati, od nabave namirnica kod lokalnih dobavljaĉa pa do pripreme jela pod paskom vrhunskih majstora. TakoĊer, gastronomski identitet, kao dio duhovne baštine, moţe osmišljenim ukljuĉivanjem u turistiĉku ponudu pridonijeti boljem imidţu odredišta, brandiranju destinacije i u konaĉnici konkurentnosti turizma. Kuhinja je povezana s kulturom naroda i sredine, pa se upravo putem kuhinje moţe turistima prezentirati kultura kraja u koji dolazi, ali i oĉuvati baština. U kontinentalnoj Hrvatskoj gastronomski turizam je vrlo razvijen, raznolike je ponude, a karakteriziraju ga posebnosti i raznovrsnosti nacionalnih i regionalnih jela te tradicionalne kuhinje. Kuhinja kontinentalne Hrvatske oslanja se na tri svjetske priznate kuhinje te je jedna od najzanimljivijih i najbogatijih u Europi, ponajprije zbog sjedinjenja bogatstva srednjoeuropske, mediteranske i orijentalne kuhinje, ali i zbog toga što se temelji na iznimno zdravim namirnicama. Na navedenu kuhinju utjecala su i godišnja doba, osobito duge i hladnije zime, pa su karakteristiĉna jela od mesa, divljaĉi, ribe, ukiseljenog povrća, raznovrsnih gulaša, fiš paprikaša. Osim tradicionalne kuhinje, veliki znaĉaj pridaje se i vinskom turizmu, koji ukljuĉuje doţivljavanje prostora kroz njegove razliĉite prirodne, društvene i kulturne elemente. Izloţbe vina, brojni festivali i manifestacije vezane uz vino, predstavljaju sastavni dio vinskog turizma. Upoznavanje samog proizvodnog procesa od proizvodnje groţĊa do podrumarenja, otkrivanje novih sorti groţĊa i vrsta vina, kao i upoznavanje kulture i tradicije dotiĉnog prostora takoĊer ĉine vaţan dio turistiĉke ponude. No, usprkos tome, turistiĉka ponuda kontinentalne Hrvatske bila je do sada nedovoljno prezentirana na domaćem i inozemnom turistiĉkom trţištu, a turisti se ljepotama autohtone 26 kuhinje i vinima upoznaju tek dolaskom na odreĊene destinacije. Na promicanju turistiĉke ponude u kontinentalnoj Hrvatskoj osim Ministarstva turizma i Hrvatske turistiĉke zajednice, trebaju raditi i jedinice lokalne samouprave, kao i sami graĊani u turistiĉkim destinacijama. Bitno je i da atrakcije, destinacije i regije razvijaju svoju gastro i vinsku ponudu tamo gdje je to prikladno kako bi potaknuli turiste da odaberu Hrvatsku ispred drugih bolje etabliranih gastro i vinskih destinacija. 27 8. LITERATURA Knjige: 1. Bolić, J., Gašparić – Skoĉić, Lj. (2006): Hrvatska vina i vinske ceste. Zagreb: Golden marketing – tehniĉka knjiga. 2. Demonja, D., Ruţić, P. (2010): Ruralni turizam u Hrvatskoj s hrvatskim primjerima dobre prakse. Zagreb: Meridijani. 3. Geić, S. (2011): Menadţment selektivnih oblika turizma. Split: Sveuĉilište u Splitu. 4. Jadrešić, V. (2001): Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni. Zagreb: Školska knjiga. 5. Petrić, L. (2006): Osnove turizma, Split: Ekonomski fakultet. Članci u časopisima: 1.Auferber, I. (2014): Specijalizacija eno gastro turizam. UHPA Revija. 45 – 49. 2.Martinović, O. (2012): Regije, gastronomija, za zdravlje, o vinu. Hrvatska eno gastronomija. 64 – 78. 3.Weston, R. (2003): Wine tourism as the marketing of place, Proceedings of the Academy of Marketing Studies, 8 (2), 35-42. 4.Ţaper, A. (2004): Kulinarstvo – dio kulture ţivljenja i duhovne baštine u hrvatskoj turistiĉkoj ponudi. Naše more, vol. 51: 227-238. 5.Ţutelija, Ţ. (2012): Zemlja gastronomskih razliĉitosti. Hrvatska eno - gastronomija. 10-12. Zbornici i ljetopisi: 1.Mesarić Ţabĉić, R., Breslauer, V. (2010): MeĊimurska vinska cesta kao generator razvoja ţupanije. U: Breslauer, N. (ur.). Hrvatski znanstveno struĉni skup o menadţmentu u turizmu i sportu : zbornik radova, 1 (1): 244-257, Ĉakovec: MeĊimursko veleuĉilište. 2.Šimanović, M., Capar, B., Bago, I., Ţanić, M. Šimiĉević, M., Valentić, M., Ćališ, D. (2013): Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. U: Ostroški, Lj. (ur.). Statistiĉki ljetopis 2013, 45: 254 -281, Zagreb: Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske. 3.Šlezak, H.(2010): MeĊimurska vinska cesta. U: Breslauer, N. (ur.).Hrvatski znanstveno struĉni skup o menadţmentu u turizmu i sportu : zbornik radova, 1 (2): 84 - 91, Ĉakovec: MeĊimursko veleuĉilište. 28 Radovi objavljeni na internetskim stranicama: 1.Bosnić, I. (2013): Selektivni vidovi i oblici kulturnog turizma, www.vsmti.hr/.../1655p4selektivni-vidovi-i-oblici-kulturnog-turizma.html, 20.10.2014. 2. Brkan, B. (2012): Plešiviĉka vinska cesta – raskošna i osebujna vina s osunĉanih amfiteatara. http://oblizeki.com/plesivicka-vinska-cesta-%E2%80%93-raskosna-i-osebujnavina-s-osuncanih-amfiteatara-6926, 25.10.2014. 3. Di Gregorio, D., Licari, E., (2006). Rural development and wine tourism in southern Italy, 46th congress of the European regional science association, http://www-sre.wuwien.ac.at/ersa/ersaconfs/ersa06/papers/626.pdf, 31.10.2014. Internet izvori ili stranice: 1. Doţivite ĉarobnu jesen u Đakovu,http://tzdjakovo.eu/wpcontent/uploads/2014/09/DO%C5%BDIVITE-%C4%8CAROBNU-JESEN-U%C4%90AKOVU-VODI%C4%8C-1.pdf, 29.10.2014. 2. Eno gastro destinacija i cooking show, http://www.festivalhraneivina.hr/161.aspx, 29.10.2014. 3. Gastronomija. http://www.zagreb-touristinfo.hr/?l=h&id=116, 27.10.2014. 4. Hrvatski jeziĉni portal, http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search, 23.10.2014. 5. Iloĉka berba groţĊa poĉetkom rujna, http://www.turizamilok.hr/indexb16f.html?lang=hr&article_id=19, 30.10.2014 6. Kesar, O. (2013): Eno gastronomski turizam. http://web.efzg.hr/dok/TUR/Web_Enogastronomski%20turizam.pdf, 28.10.2014. 7. Manifestacije u Orahovici, http://www.orahovica.hr/vodic/manifestacije-u-orahovici, 30.10.2014. 8. Odrţana degustacija vina Slavonije i Baranje, http://vinarija.com/965-odrzana-degustacijavina-slavonije-i-baranje, 29.10.2014. 9. Razvoj i menadţmen eno i gastro turizma. http://business.croatia.hr/hr-HR/HTZ-Edukacija2014/Razvoj-i-menadzment-eno-gastro-turizma?Y2lcMzY4MCxwXDgyMw%3D%3D, 29.10.2014. 10. Slavonija i Baranja, http://www.croatia-winetours.com/pages/slavonija.html, 28.10.2014. 11. Sorte virovitiĉkog vinogorja, http://www.virovitickividici.com/vina/7357, 29.10.2014. 12. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020., www.mint.hr/UserDocsImages/130426-Strategija-turizam-2020.pdf., 26.10.2014., str.44. 29 13.Tradicionalna slavonska jela i tradicionalna prehrana u Slavoniji, dostupno na: http://narodni.net/tradicionalna-slavonka-jela-tradicionalna-prehrana-slavoniji/, 26.10.2014. 14.Upoznajte prekrasnu Baranju, dostupno na: http://www.seoskiturizam.hr/hr/slavonija-ibaranja/objekt/ upoznajte-prekrasnu-baranju, 24.10.2014 15.Vinska cesta Virovitiĉki vidici, http://www.virovitickividici.com/vijesti/7429, 29.10.2014. 16.Vinske ceste, http://www.tz-zelina.hr/hr/info/vinske-ceste/vinske-ceste/, 27.10.2014. 17.Vlakom Traminac express na Iloĉku berbu groţĊa, http://www.mint.hr/default.aspx?id=5361 , 30.10.2014. 18. Zagorska gastronomija predstavljena svijetu, dostupno na: http://kzz.hr/03204615, 26.10.2014. 19. Zelinska vinska cesta, http://www.tzzz.hr/kroz-zupaniju/vinske-ceste/zelinska-vinskacesta/, 30.10.2014. 20.http://bbz.hr/vijesti/detaljnije/bilogorska-vinska-cesta-novi-turisticki-adut-bjelovarskobilogorske-zupanij, 29.10.2014. 21.http://www.croatiaapartmentsguide.com/regija-kontinentalna-hrvatska, 29.10.2014. 22.http://croatia.hr/hr-HR/Odredista/Mjesto/Bilje/Vinske-ceste-|Slavonija?Y2lcOTMyLGRzXDQ4NixwXDI0, 29.10.2014. 23.http://dubrovacki.hr/clanak/61420/odrzana-radionica-o-eno-gastro-turizmu, 29.10.2014. 24.http://www.mint.hr/default.aspx?id=18103, 30.10.2014. 25.http://www.moslavackaprica.hr/o-moslavini, 28.10.2014. 26.http://www.orahovica.hr/kamera1/1931-otvoren-18-meunarodni-sajam-slavin-2013-uorahovici, 30.10.2014. 27.http://www.putovnica.net/dogadanja/kaj-su-jeli-nasi-stari-vrbovec, 30.10.2014. 28.http://www.putovnica.net/dogadanja/martinje-kutjevo-barun-trenk-marija-terezija, 30.10.2014. 29.http://www.putovnica.net/dogadanja/velika-martinjska-spelancija-martinje-koprivnica, 30.10.2014. 30.http://www.rural-koncept.hr/hr/destinacije/kontinentalna-hrvatska/,27.10.2014. 31.http://www.turizamkutina.hr/Posjetite/Moslava%C4%8Dkavinskacesta/tabid/72/language/ hr-HR/Default.aspx, 28.10.2014. 30 32.http://www.turizam-zelenahrvatska.com.hr/index.php/korisne-informacije/kalendarkulturnih-i-turistichkih-zbivanja, 30.10.2014. 33.http://www.tzosbarzup.hr/UserFiles/File/pdf/broshura_gotovo_2.pdf, 29.10.2014. 34.http://www.uhpa.hr/docs/files/file/U2614010%20SUD%20SIT%20Presentation%20Jose% 20Maria%20de%20Juan%20Alonso_hr.pdf, 29.10.2014. 35.http://www.uhpa.hr/projekti/specijalizacije/eno-gastro-turizam, 27.10.2014. 36.http://www.visitdaruvar.hr/vinodar-2014-1.aspx, 30.10.2014. 31 9. POPIS ILUSTRACIJA Slike: Slika 1. Slavonski kulen Slika 2. Fiš paprikaš Slika 3. Riba na rašljama Slika 4. Zagorska purica s mlincima Slika 5. Domaća šunka Slika 6. Zagrebaĉki paprenjaci Slika 7. Zelinski vinograd Slika 8. Plešiviĉki vinogradi Slika 9. Vinski dvor – izloţba vina Slika 10. Karta vinskih cesta Slavonije i Baranje Slika 11. Iloĉka berba groţĊa Slika 12. Kutjevaĉko Martinje Slika 13. Vinodar Daruvar Slika 14. Kaj su jeli naši stari Slika 15. Velika martinjska špelancija Grafovi: Graf 1. Površina vinograda u Hrvatskoj 32
© Copyright 2024 Paperzz
