ŠTA JE STRES (kompletan materijal)

Medicinska škola Banja Luka, Pedagoško-psihološka služba, školska 2010/11.godina
Medicinska škola Banjaluka
Šta je stres
Psihologija za profesore
Pedagoško-Psihološka služba Medicinske škole Banjaluka
15.2.11
Medicinska škola Banja Luka, Pedagoško-psihološka služba, školska 2010/11.godina
ŠTA JE STRES
Naša riječ potres najbolje opisuje pojam i dejstvo stresa. Engleska riječ stress znači pritisak, napor,
naprezanje, napregnutost. Hans Seli, jedan od prvih i najčuvenijih istraživača stresa kaže: "Stres je svaki
zahtjev za novim prilagoñavanjem koji sredina postavlja organizmu." Stres bi dakle mogli definisati kao:
stanje povezanog opterećenja ličnosti koje je prouzrokovala neka jaka draž (promjena), iz spoljašnje ili
unutrašnje sredine.
Pojam stresa tako obuhvata dva elementa:
STRESOGENA SITUACIJA ili STRESOR je jača promjena u spoljašnjoj ili unutrašnjoj sredini, neki dogañaj
ili situacija koji snažno djeluje na ličnost. Ovi psihosocijalni faktori narušavaju psihičku, biološku ili socijalnu
ravnotežu jedinke i izazivaju poremećaj u fiziološkom i psihološkom funkcionisanju organizma.
Tipovi stresora su:
Stresori fizičke, organske prirode: fizičke povrede kože, prelomi, otrovi, bakterije i virusi, bolesti, operacije,
anestezija, ekstremna hladnoća ili toplota, jaka buka;
Stresori psihološke prirode su doživljavanje snažnih emocija zbog: pretjeranog rada pod pritiskom,
predispitne situacije, sukoba (na radnom mjestu, kući, školi), bolesti ili smrti, razvoda, vjenčanja, nedoraslosti
zahtjevima, selidbe i sl.
Takoñe govori se o pozitivnim i negativnim stresorima. Sve naprijed navedeno bi se odnosilo na negativne
stresore. Ali ljudi se ponekad namjerno izlažu stresorima jer im to donosi zadovoljstvo npr. bavljenje
padobranstvom, opasnim sportovima, voze brzo kola po gradu itd.
STRESNO STANJE ili STRES u užem smislu je reakcija na stresor, (tu stresogenu situaciju, na "potres",
poremećaj ravnoteže) i stvaranje spremnosti za suočavanje sa situacijom kako bi se ravnoteža ponovo
uspostavila.
Stanje stresa ili reakcija organizma na stresor prolazi kroz tri faze:
A) reakcija uzbune (alarma) - organizam nije pripremljen za stresor i dolazi do poremećaja ravnoteže, dolazi
do uzbune i opšte mobilizacije organizma - pripreme za napore; smisao joj je priprema za borbu ili bjekstvo iz
te situacije: povećava se snaga i brzina reakcije, rasuñivanje je brže,
B) faza otpora (rezistencije) - organizam uspijeva da ostvari ravnotežu povećanim naporom i ako dejstvo
stresora prestane na vrijeme sve se završava dobro, Organizam nastoji da smiri potrošnju energije;
C) faza iscrpljenosti; ako dejstvo stresora traje i dalje dolazi do iscrpljenosti organizma, do sloma - bolesti ili
smrti.
Djelovanje stresa
Stres dovodi do supresije elemenata imunog sistema, dakle on koči djelovanje imunog sistema što otvara vrata
raznim uticajima da negativno djeluju na organizam. Ukratko, stres smanjuje imunitet što vodi većem broju
infekcija. Stres se može smatrati rizikofaktorom za razvoj herpesnih virusnih infekcija, mononukleoze, infekcije
drugim virusima, kao i reaktivaciju virusa unutar organizma tj za njihovo transformisanje iz latentnog u akutno
stanje. Zbog toga što narušava psihofiziološku ravnotežu često ga prate i promjene u ponašanju kao što su pušenje,
uzimanje lijekova i sl. što opet narušavaju imunitet.
BORBA PROTIV STRESA 1.
U životu borba protiv stresa bi mogla da se podijeli u nekoliko kategorija.
Aktivni načini borbe protiv stresa (npr. sport, postojanje hobija koji nam donosi zadovoljstvo, njegovati ciljeve
u životu) su bolji od pasivnih pokušaja.
Pasivni pokušaji (povlačenje u sebe, zaključavanje u sobu, gledanja TV-a, traženje utjehe u hrani ili
kupovini).
Pozitivni načini borbe protiv stresa (iskrena religioznost, ispovjedanje dobrom prijatelju, ljubav, iskreno
prijateljstvo, humor, dobro raspoloženje, vježbe opuštanja, njegovanje optimizma u životu) su bolje od
negativnih načina.
Negativni načini (agresija prema okolini ili prema samom sebi, konzumiranja alkohola, pušenja ili zloupotreba
drugih droga). Pušenje, upotreba alkohola i droga su često nezgrapan i loš pokušaj samoliječenja koji stvara
još više stresa jer izlaže organizam dodatnim stresorima.
2
Medicinska škola Banja Luka, Pedagoško-psihološka služba, školska 2010/11.godina
STRES MOŽE BITI POZITIVAN I NEGATIVAN
Što više znate o sopstvenom stresu bićemo sposobniji da se nosimo s njim.
Ovdje će biti navedeni načini na koje se borimo protiv negativnog stresa, jer treba znati da nisu sve vrste
stresa negativne. Stres može biti i koristan. Naravno da je ponekad opasan po zdravlje i dobrobit ali je isto
tako u različitim oblicima prijeko potreban i za našu sreću, uspjeh i ispunjenje. Kada bismo otklonili stres bili
bismo manje sposobni da se nosimo sa uzbuñenjima, pritiskom i izazovima zbog kojih život i jeste vrijedan
življenja, da nema stresa ne bi bilo ni radosti.
Koja vrsta stresa je korisna a koja štetna?
1. Stres nije uvijek negativan. Primijećeno je da se naša uspješnost u djelovanju povećava zajedno sa
povećanjem uzbuñenja, ali samo do optimalne tačke. Dodatno uzbuñenje izaziva pad efikasnosti,
dok pretjerano uzbuñenje može da nas potpuno onemogući u djelovanju.
2. Postoje nazivi za različite nivoe stresa:
- odsustvo stresa - opuštenost
- eustres (euforični stres – onaj dio u kojem povećano uzbuñenje poboljšava djelovanje, ispunjeni smo
adrenalinom koji nas podstiče na djelovanje);
- faza uznemirenosti (kada dodatno uzbuñenje počinje sa slabi našu efikasnost)
- krajnja uznemirenost (pad efikasnog funkcionisanja)
3. Treba da utvrdimo gdje se nalazimo na krivoj stresa. Kada znamo gdje smo možemo poduzeti
korake kako bismo poboljšali svoje djelovanje. A to je cilj - biti u optimalnoj zoni. Znati gdje se
nalazimo i gdje bismo htjeli da se nalazimo.
Dakle, na krivoj stresa postoje četiri odvojena područja svaki sa svojim posebnim ambijentom i atmosferom:
-
područje opuštenosti – moglo bi se opisati sljedećim mislima: «Nije to baš tako važno, život je
prijatan, kako god, to mi uopšte ne smeta, zar život nije lijep, nema potreba da brinemo, dosadno mi
je». Većina bi rekla da je ovo područje idealno ali to nije sasvim tačno jer život jednostavno prolazi
pokraj ovih ljudi. Bolje je ovo područje smatrati povremenim boravištem, svako treba opuštanje ali
pretjerano opuštanje je loše isto tako kao i pretjerana napetost. To liči na strune na gitari, da bi
proizveli zvuk struna ne smije biti opuštena jer neće dati zvuk niti pretjerano zategnuta jer će pući.
-
područje dinamičnosti – uzbuñenje. Opisali bi ga sljedećim opisom, uzbuñeni, oduševljeni, uživamo,
napeti smo ali dajemo sve od sebe, odlučni smo, važan nam je svaki trenutak, vrijeme leti jer radimo
ono što volimo, postižemo izazovne ciljeve
-
područje uznemirenosti - ako smo previše u području dinamičnosti neminovno ćemo uletjeti u iduću
zonu (koja nije prijatna), tu već počinje zabrinutost, previše smo skoncentrisani na sebe, situacija se
čini nepodnošljivom, ne znamo odakle da počnemo, niko ne shvata pod kakvim sam pritiskom, ovo
je prava katastrofa, previše posla, agresija. Najčešće ne možemo izbjeći ovo područje, kratko
zadržavanje – da, duže izaziva posljedice. Svjesni smo da nas zabrinjava konkretna situacija, ali ne
smatramo da se zabrinutost odnosi na sva područja života i da traje zauvijek.
-
područje duboke uznemirenosti – pretrpani smo problemima i ne vidimo izlaz. Situacija je tako teška
da zaklanja budućnost i utisak je da nema nam spasa. Razmišljamo: «Život mi je prava katastrofa,
nema izlaza, beskoristan sam, sve je protiv mene, ne mogu to više da podnesem, ni na šta ne mogu
da se koncentrišem». Mnogi od nas borave u ovom području ali najčeće nalazimo tračak nade.
Opasno je ovdje biti dugo.
Gdje se nalazite Vi?
Kako izgleda kriva stresa za vrijeme držanja jednog časa?
Kako izgleda kriva stresa na času kada se obrañuje novo gradivo i kada se pita?
Kako izgleda kriva stresa na časovima na početku i na kraju polugodišta i školske godine?
3
Medicinska škola Banja Luka, Pedagoško-psihološka služba, školska 2010/11.godina
FIZIOLOGIJA STRESA
Na fiziološkom nivou stres izaziva reakciju koja se zove «bori se – bježi» mehanizam. Ovaj mehanizam je
razvijen kroz evoluciju i služi opstanku, tj preživljavanju u opasnim situacijama.
Ako neki dogañaj doživimo kao opasnu situaciju, naš organizam dolazi u stanje povećane aktivnosti i
spremnosti ili da se bori ili da bježi iz te situacije. Npr. susret sa divljom životinjom.
Da bi se borio i odbranio ili bježao, u tijelu se dešavaju mnoge promjene:
1. disanje se ubrzava, jer treba nam više kisika i više energije u mišićima
2. srce jače i ubrzano kuca, raste krvni pritisak
3. krvni sudovi na periferiji se sužavaju a šire u organima bitnim za preživljavanje – u mozgu, u krupnim
mišićima ruku i nogu koji treba da vrše veliki rad
4. zjenice se šire, i čula bolje rade, sluh i vid se izoštravaju
5. imuni sistem privremeno zaustavlja rad
6. zaustavlja se rad probavnog sistema
7. uključuju se nagonski dijelovi mozga koji su slični životinjskim
Posljedica je da je naše tijelo spremno za borbu ili bijeg iz opasne situacije. Ovaj sistem izvrsno radi i kroz
evoluciju nam je omogućio da preživimo susrete sa opasnim životinjama i situacijama. I danas kada smo u
stvarno opasnoj situaciji reakcija je ista. Nakon susreta sa opasnošću npr. medvjedom, naš bi se predak
opustio, sve navedene promjene bi se svele u normalu: disanje bi postalo normalno, spustio bi se pritisak,
srčani rad bi bio normalan. U ovom slučaju stres je bio dobar, pripremio je organizam za preživljavanje,
preživjeli smo i organizam bi se vratio u normalno stanje.
Problem u današnje vrijeme je sljedeći: rijetko imamo prave opasne situacije, ali imamo mnogo situacija koje
doživljavamo kao opasne zbog složenog i komplikovanog života kojim danas živimo. Opasne situacije su
problemi, moderna opterećenja, rad pod pritiskom, puno zahtjeva koji se stavljaju pred nas, čak i
jednostavan prelazak preko ulice zna biti stresan. Ako je naš doživljaj tih dogañaje isti kao da je u pitanju
stvarna fizička opasnost onda će shodno tome, doći do uključivanje jedinog sistema kojeg organizam ima za
preživljavanje: mehanizma «bori se – bježi». Ovakav stres je opasan. Posljedice bivanja u ovom stanju su:
1. gubitak energije. Energija u organizmu je neophodna i za varenje, rad ostalih organa i sistema,
iscjeljenje tijela. Imamo manje energije i ne osjećamo se dobro.
2. mnogo sitnih stresova izaziva pojavu «akumulacije stresa» tj nakupljanje stresa i napetosti i uvod u
stanja koja predstavljaju ozbiljnije probleme kao npr: životne krize.
3. Zbog zaustavljanja rada imunog i probavnog sistema u stresu pojavljuju se problemi:
- smanjena otpornost na bakterije i viruse, infekcije.
- Poremećaji u radu organa za varenje, čir na želucu
4. kvalitet života opada
5. loš uticaj na memoriju, odlučivanje
6. loš pokušaj prevladavanja stresa je kroz: pušenje, svañe s komšijom, drogiranje, upotreba alkohola
Obratite pažnju na rane znake stresa
Naveli smo promjene koje se dešavaju u stresu. Bilo bi dobro da smo ih svjesni, da postanemo svjesni da
nam se znoje ruke, da skupljamo zube, čujem da mi srce udara.
U tom trenutku trebalo bi razmisliti: da li mogu da uradim nešto, kako da reagujem. Prirodna posljedica je da
skliznemo u bijes i agresiju, istresemo se na nekom nedužnom, napadnemo ili se branimo. Neka akcija u
tom stanju smanjuje napetost tj. problem, a ako akcija nije moguće onda je odgovor opuštanje.
BORBA PROTIV STRESA 2. Evo nekih stvari koje pomažu u borbi protiv stresa
1. Priuštite sebi odmor.
Kada kažemo da smo na odmoru obično mislimo da traje dan ili više dana, ali dobra stvar u vezi odmora
je ta da odmor može trajati samo jedan minut.
Evo jednostavne tehnike: sjedite na miru, ako je mjesto zamračeno još bolje, udahnite duboko i zamislite
da udišete čist vazduh. Izdahnite na usta. Ponovite 2-3 puta. I to je to! Ako podesite časovnik koji će vas
na svaki puni sat podsjetiti da uzmete jedan minut odmora, imaćete desetak odmora u toku radnog
dana!
2. Ljubav se smatra dobrim amortizerom stresa. Ljubav u smislu bliskih i prijateljskih veza i odnosa
popravlja štetene efekte stresnih doživljaja.
3. Bavljenje sportom
4. Smijeh i optimizam su takoñe dobri amortizeri stresa
4
Medicinska škola Banja Luka, Pedagoško-psihološka služba, školska 2010/11.godina
POSTOJI VIŠE NAČINA BORBE PROTIV STRESA:
Svaki od navedenih načina ima svoje pozitivne strane. U nekoj situaciji jedan način borbe će biti dobar, u
drugoj ne tako uspješan. Ponekad je potrebna kombinacija metoda kako bismo se oslobodili stresa. Jedan
dio metoda je skoncentrisan na procjenu situacije a drugi na strategije usredsreñene na problem.
Najefikasnije je kad ih kombinujemo kako bismo se oslobodili stresa.
Cilj je izgraditi stresni imuni sistem – učeći iz iskustva bićemo bolje pripremljeni na ono što dolazi
1. Smirivanje – smanjite važnost stresa
Uznemirenost se javlja kada nismo sposobni da se nosimo sa situacijom ali i onda kada vjerujemo da je
situacija sama po sebi veoma važna. Nivo stresa možemo jednostavno sniziti ako promijenimo vlastitu
procjenu situacije, kako bi ishod izgledao manje važan.. Što više razmišljamo o izvoru stresa on nam se
čini važnijim. Kada razmišljamo o najnegativnijoj verziji dogañaja, ta bujica neprijatnih misli se zove
katastrofično maštanje. (Liči na plašenje samog sebe i na iživljavanje nad sobom). Svi ponekad
maštamo tako ali, ako odbacimo taj šablon, zastanemo, vidjećemo koliko je to maštanje
predimenzionirano. Zašto ne misliti drugačije i zamisliti situaciju u najljepšem izdanju. NAČIN NA KOJI
SAGLEDAVAMO SITUACIJU JEDNAKO UTIČE NA NIVO STRESA KAO I SAMA OBJEKTIVNA
SITUACIJA. Najvažniji faktori koji odreñuju u kojoj mjeri smo uznemreni spadaju lična uvjerenja i faktori
situacije
2. Smirivanje – umanjivanje vjerovatnoće najgoreg ishoda
Kao što pretjerujemo u pogledu važnosti nekog dogañaja, takoñe smo skloni pretjerivanju kada je riječ o
vjerovatnoći negativnog ishoda.
3. Postavljanje novog okvira – drugačiji način razmišljanja (sagledavanje problema iz nove perspektive)
Stresna situacija može izgledati manje zastrašujuća ako o njoj razmišljamo na drugačiji način.
Koncentrišemo se na ono što je dobro a ne na ono što je loše. Ako ste u stresu jer imate previše posla
možete to doživjeti kao priliku da iskažete sposobnosti, ako se ljudi odupiru promjenama, možete tome
prići s više energije, ako se čini da ne napredujete, onda znate šta ne treba da se radi.
4. Proslava
Obraćanje pažnje na dobre stvari koje se dešavaju na drugim poljima dok mislite da ste u stresu.
Razmišljajte o lijepim stvarima. Na kraju dana razmislite o svemu onome što ste tog dana postigli. Tako
se smanjuje nivo tjeskobe.
5. Mudro se koristite mentalnom energijom
Da li imate ikakve koristi što brinete o problemu?
6. Bijeg
Ako promijenimo okolinu stvari možemo sagledati na drugačiji način, ako uzmemo slobodno veče od
problema, zabavimo se uz film. Samo bijeg ne može trajati dugo jer nivo uznemirenosti može da se
poveća.
7. Društvo prijatelja – traženje podrške od prijatelja
Podijelimo stresnu situaciju sa prijateljima, samo treba da tražimo pomoć jer ni prijatelji nisu vidoviti i
vjerovatno imaju i svojih problema. Prijatelji mogu prižiti podršku slušanjem i saosjećanjem,
preispitivanjem pretpostavki u vezi toga što se dešava.
8. Postavite sebi prava pitanja
Prava pitanja nisu ona u kojima prekorijevamo sebe, nego su direktna i podrazumijevaju praktično
djelovanje.
1. koji je pravi uzrok mog stresa
2. šta bih mogao da uradim da ublažim problem
3. kako mogu da riješim uzrok uzrok stresa
4. kako mogu da poboljšam svoju situaciju
5. kako drugi ljudi mogu da mi pomognu
6. šta da uradim i kojim redosljedom
7. postoji li vjerovatnoća da bi ova stresna situacija mogla da se ponovi
8. ako se ponovi kako mogu da se pripremim za nju
5
Medicinska škola Banja Luka, Pedagoško-psihološka služba, školska 2010/11.godina
9. Suočavanje sa situacijom
Ponekad je najbolje direktno se suprotstaviti zahtjevima drugih ljudi. U odnosu sa nadreñenim bolje je da
damo do znanja kako se osjećamo jer će nas zbog iskrenosti više poštovati.
DUBOK UDAH – PRAKTIČNI NAČINI KAKO POBOLjŠATI DISANjE DA BI SE OPUSTILI
Svi mi dišemo ali malo ljudi diše najbolje što može.
Poboljšanje disanja je odličan način za oslobañanje od stresa. Jednostavno je i možemo da to radimo kad
god uočimo napetost.
Kada smo uznemireni, dišemo grudno. Podiže se samo gornji dio pluća, disanje je plitko, nepravilno i
ubrzano. Do pluća dolazi manja količina vazduha. A to izaziva ubrzanje srčanog ritma i veću mišićnu
napetost. Grudno disanje je uobičajeno u uznemirujućim situacijama, kao i u periodima neaktivnosti.
Kancelarijski posao zahtijeva da sjedimo u položaju koji nas prisiljava da plitko dišemo.
Bolji način disanja je disanje dijafragmom.
Udišemo dijafragmom. Ovo disanje je duboko, ravnomjerno i opušteno pa respiratorni sistem bolje
funkcioniše (više kisika, bolje izbacivanje ugljen dioksida). Ono smanjuje srčani ritam i normalizuje krvni
pritisak. Ako ovako dišemo tijelo je bliže stanju opuštenosti nego napetosti.
Da bi postali svjesni disanja, lezite na pod ili opušteno sjednite, razdvojenih nogu i ruku spuštenih niz tijelo.
Desnu ruku stavite na stomak ili želudac, neposredno iznad struka, a lijevu na grudi. Sklopite oči i obratite
pažnju na disanje. Dišite kroz nos.
Koja se ruka diže i spušta dok udišete i izdišete?
Odrasli najveći dio vremena dišu grudima (lijeva ruka na grudima se diže i spušta više od desne). Sada
pokušajte da dišete tako da vam se podižu stomak i desna ruka..
Disanje je povezano i pustite dijafragmi da preuzme kontrolu nad disanjem. Dišite u laganom ritmu nekoliko
minuta.
Optimalan ritam disanja je oko šest udisaja u minuti, tj. jedan udisaj svakih deset sekundi.
Dok dišete dijafragmom, pokušajte da izgovorite ili mislite «izdišem napetost» To pomaže opuštanju.
Dok udišemo postajemo svjesni napetosti u tijelu i ponavljamo «udišem opuštenost». Zadržimo dah, onda
izdišemo, otpuštamo napetost uz ponavljanje »izdišem napetost».
Možete ovome dodati i vizualizaciju: napetost kao crvenu maglicu koju izbacujete iz sebe sa svakim
izdisajem.
U stresu, kada ljude preplavi panika oni počnu ubrzano da dišu. Posljedica je osjećaj punoće i nedostatak
vazduha, što pokreće brzo, plitko disanje. To podstiče stresnu reakciju i pogoršanje situacije. Prebacite se
na disanje dijafragmom. Udišite dok brojite do 4 onda izdišite dok brojite do 4, onda 2 brojanja zadržite dah
pa ponovo. Cilj je da izdisaj bude duži od udisaja.
Stvarnu korist od disanja ćemo dobiti kada počnemo redovno da dišemo duboko tako da nam je tijelo uvijek
u stanju opuštenosti.
6
Medicinska škola Banja Luka, Pedagoško-psihološka služba, školska 2010/11.godina
STRES U RAZREDU IZ UGLA NASTAVNIKA I UČENIKA
-
Vježbanka za profesore i učenike -
Lista dogañaja koji izazivaju stres naziva se lista stresora i različita je od osobe do osobe, grupe do grupe.
Normalno, postoje stvari na koje svi ljudi uglavnom stresno reaguju npr. ozbiljni gubici.
Lista stresora za učenike se svakako razlikuje od one za nastavnike.
U listu stresora za učenike spadaju: ispitne situacije, dobijanje loše ocjene, kazne kao što su ukori, vrijeñanja
učenika, omalovažavanje
U listu stresora za nastavnike ulaze: buka u učionici, konfliktne situacije sa učenicima, ispitne situacije
Ono što je interesantno je to da su za većinu stresova u razredu koji pogañaju učenike odgovorni profesori i
obratno.
Napravite svoju vlastitu listu stresora u nastavi:
Kojih pet dogañaja naročito loše djeluje na vas?
1.
2.
3.
4.
5.
Način na koji doživljavamo ove situacije je ključan za reakciju koja slijedi.
Opišite šta se dogaña u vama kada ste izloženi stresu, opišite svoje fiziološke reakcije, osjećanja i misli u tim
trenucima.
DOGAðAJ br. 1
Fiziološke reakcije
(dešavanja u tijelu)
emocije
misli
1
1
1
2
2
2
3
3
3
4
4
4
5
5
5
Koji smisao pridajemo samoj situaciji? Kako je doživljavamo?
Koliko je ona važna za nas?
Koje strategije koristimo za suočavanje sa ovim situacijama, kako se borimo sa njima ?
Šta radite kada se ove situacije dese da biste ih prevazišli?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Da li smatrate da je vaš posao izvor stresa za vas?
Da li uživate u svom poslu?
Šta volite da radite u životu?
7

Download Report