LIST GRADA LUDBREGA Besplatni primjerak 31. LISTOPADA 2012. BROJ 67 / GODINA VII. Jesenski karneval u Centru svijeta: Djeca u prometu poručuju: Poštujte naše znakove Atraktivne maske i zadovoljni posjetitelji /str. 8.-9./ Dan dobrovoljnih darivatelja krvi /str. 6./ Čovjek i priroda: Ukusni gljivarski specijaliteti Priznanja za humanost /str. 7./ /str. 11./ Marko Pokos, LD Belupo: SPORT /str. 14-15./ Jakša Petrović, KK Grafičar: Mjesec hrvatske knjige: Grofovi čitali knjige mališanima /str. 13./ Državni doprvak u trapu Košarka - obiteljska tradicija 2 A KT U A L N O Novi turistički brendovi Grad Ludbreg se dosad kroz turističku promidžbu najčešće promovirao kao mjesto sa svetištem Predragocjene Krvi Isusove, te kao Centar svijeta, grad čuda i legendi. No, vjerojatno će se tome pridodati i novi turistički sadržaji. Radi se na tome da se što prije valorizira prostor iskopina rimskih termi iz kasnoantičkog razdoblja. -Iskopi na nalazištu su završeni i sada je cilj da nalazište što prije uredimo u arheološki park, da ono što se iskapalo i istraživalo u proteklih pet godina predstavimo javnosti. Moramo predstaviti to što se radi na očuvanju povijesne baštine Ludbrega, kako građanima, tako i posjetiteljima kao dio nove turističke ponude Ludbrega. Uređenjem arheološkog parka sigurno će se povećati turistički posjeti Ludbregu, uvjereni smo da će u razgledavanje dolaziti brojne skupine učenika osnovnih i srednjih škola, te skupine odraslih, kao i da će se povećati broj pojedinačnih dolazaka. Njihov dolazak tada se vrlo lako može povezati s cjelodnevnim, možda i višednevnim boravkom u Ludbregu na upoznavanju njegovih kulturno-povijesnih znamenitosti i prekrasnog prirodnog krajolika, te okolice. Ministarstvu kulture uputili smo zahtjev za završetak projekta arheološkog parka, a sredstva će se zatražiti i od europskih fondova. Projekt sa zahtjevom za sredstva od EU-fondova vodit će stručnjaci Ministarstva kulture, oni će pripremiti stručnu dokumentaciju potrebnu za prijavu za europske fondove – naglasio je gradonačelnik Marijan Krobot, ujedno i predsjednik Turističke zajednice Ludbrega. I drugim projektima Ludbreg se promovira u još važnije turističko odredište ovog dijela Hrvatske. -Vjerujem da su pred nama projekti kojima će vrlo brzo grad dobiti nove turističke brendove. Osim arheološkog parka, turistički brend postaje i jesenski karneval. On je već postao međunarodna manifestacija što je vrlo značajno za turističku promidžbu Ludbrega. Manifestaciji treba dati potporu, pomoći da bude još atraktivnija i sigurno će u Ludbreg dolaziti sve više grupa iz Hrvatske i inozemstva, ali i još puno više posjetitelja. Ne treba uopće naglašavati da bi od toga svi u gradu imali koristi. Otvaranjem arheološkog parka i daljnjim razvojem jesenskog karnevala lakše će se oplemeniti i naši drugi turistički potencijali, primjerice, Ludbreške vinske ceste, potencijali u ribolovu i lovu, biciklistička rekreacija na stazama čije se uređenje planira s našim partnerima iz Slovenije i Mađarske, i možda pomoći u razvoju seoskog turizma. Mogućnosti su zaista velike – smatra Marijan Krobot. Ulaganja u turizam su uvijek isplativa, a turizam bi u Ludbregu, očekuju u Gradu, u skorije vrijeme mogao postati od iznimnog značaja za grad i njegov budući razvoj. Vijenci na spomenik Dan neovisnosti Republike Hrvatske prigodno je na dan praznika 8. listopada obilježen na gradskom groblju. Za sve poginule u borbi za neovisnost položeni su vijenci i upaljeni lampaši kod središnjeg križa i uz spomenik braniteljima Domovinskog rata. Vijence su u ime gradske uprave položili gradonačelnik Marijan Krobot i Slavko Blagaj, predsjednik Gradskog vijeća, te predstavnici braniteljskih udruga. Počast poginulima odana je minutom šutnje, a u prigodnom govoru u gradonačelnik Marijan Krobot između ostalog je rekao: -Od 8. listopada 1991. godine Hrvatska započinje svoj povijesni hod kao suverena i samostalna država, a od 15. siječnja 1992. i kao međunarodno priznata država. Već kod donošenja te povijesne odluke o neovisnosti znalo se da će pred nama biti brojne prepreke na stjecanju neovisnosti. Ni jedan europski narod nije svoju samostalnost morao stjecati na tako težak način kao Hrvati i hrvatski državljani drugih nacionalnosti. Hrvatski se narod za Lokalna akcija grupa Izvor Nedavno osnovana Lokalna akcijska grupa (LAG) Izvor sa sjedištem u Ludbregu idućih će dana prirediti prvi javni skup. LAG u suradnji s udrugama 'Održivi razvoj zajednice', 'Hrvatska mreža za ruralni razvoj' i 'Milieukontakt', udrugom za razvoj civilnog društva predstavit će svoje članice i ponuditi partnerstvo lokalnim zajednicama šireg područja. -Ovim skupom predstavit ćemo ciljeve, djelatnosti i mogućnosti sudjelovanja lokalne zajednice u radu LAG-a. Tom će prigodom općine i gradovi u sastavu LAG-a Izvor sa svojim udrugama, poduzetnicima, turističkim zajednicama predstaviti gospodarske, društvene i javne segmente svojih sredina, svoje programe. Smatrali smo da je najbolji takav pristup jer ipak se općine i gradovi sami mogu najbolje predstaviti. U ime LAGA-a pozivam poduzetnike, obrtnike, udruge, poljoprivredna gospodarstva i sve zainteresirane da dođu na javni skup jer će dobiti vrlo korisne informacije koje im mogu pomoći u budućem djelovanju. Pored toga, predstaviti će se lokalna razvojna strategija našeg LAG-a čija će izrada uskoro biti završena, a očeku- svoju slobodu i neovisnost morao izboriti. Današnje hrvatske države ne bi bilo da nije bilo obrambenog, Domovinskog rata, te jedinstva i pomirbe hrvatskoga naroda. Hrvatska je stvarana zakonima, ali i životima mnogih branitelja koji su utkani u temelje naše Domovine. Njihova žrtva bolno je urezana u naša sjećanja. Njihova ostavština je naša današnja sloboda. Na nama je danas, a na našoj djeci sutra – da očuvaju i unaprijede ono što je krvlju izboreno – slobodnu Hrvatsku – poručio je gradonačelnik Krobot. I u povodu blagdana Svih svetih za sve poginule za hrvatsku državu polažu se vijenci uz spomenik Domovinskog rata na gradskom groblju i na grobove poginulih branitelja s područja ludbreške regije, zatim na spomen-obilježje poginulim antifašistima, kao i uz središnji križ na gradskom groblju u Ludbregu. Vijence polažu predstavnici Grada Ludbrega, braniteljskih i drugih udruga, te političkih stranaka. 31. listopada 2012. Polaganje vijenaca na Dan neovisnosti Spomen na poginule uz spomenik braniteljima Domovinskog rata Javni skup 8. studenoga jemo da predstavnici Ministarstva poljoprivrede na skupu predstave politiku ruralnog razvoja u skladu s Europom i što nas očekuje u ruralnom razvoju ulaskom u Europsku uniju – najavio je Božidar Hajsok, predsjednik LAG-a Izvor i zamjenik gradonačelnika Ludbrega. Javni skup će se održati 8. studenog s početkom u 18 sati u hotelu 'Crnković' u Ludbregu, a pritom će se prirediti i mala izložba raznih proizvoda s područja gradova i općina u sastavu LAG-a Izvor. Podsjećamo, članice Lokalne akcijske grupe Izvor su gradovi Ludbreg i Varaždinske Toplice te Općine Sveti Đurđ, Donji Martijanec, Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Sveti Ilija, Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Trnovec i Rasinja. Inače, krajem listopada u Ludbregu je održana i trodnevna radionica u sklopu projekta "Zajedno za održivi razvoj" na osnovi kojeg su se osnivale lokalne akcijske grupe. Bilo je riječi o pripremama za planiranje i upravljanje projektima, te o izvorima financiranja putem fondova EU. U radu su, osim predstavnika našeg LAG-a 'Izvor' sudjelovali i predstavnici LAGova Gorski kotar i Zagorje. Učesnici radionice u Ludbregu krajem listopada Radionice pripremaju za upravljanje projektima OŠ Ludbreg obilježila Dane kruha Osnovna škola Ludbreg aktivno je obilježila Dane kruha – dane zahvalnosti za plodove zemlje. Tim je povodom u školskom holu održana priredba za učenike nižih razreda, a postavljena je i izložba pekarskih proizvoda koju su mogli razgledati svi učenici i posjetitelji škole. Svečanostima Dana kruha, uz molitvu, blagoslov i simbolično blagovanje kruha, kažu u školi, zahvaljuje se Bogu na svim plodovima. Zato se postavljaju izložbe učeničkih radova, pekarskih proizvoda, namirnica za prehranu i priređuju druge aktivnosti, u cilju podizanja svijesti o ekološkoj poljoprivredi, zdravoj prehrani, te stvaranju osjećaja obaveze zaštite okoliša. OŠ Ludbreg nakon duljeg izostanka ove je godine sudjelovala i S izložbe u školskom holu na svečanostima Dana kruha u Varaždinu. Bila je to manifestacija u organizaciji Varaždinske županije, te pod pokroviteljstvom Varaždinske biskupije. Sudjelovalo je gotovo 30 uglavnom osnovnih, ali i srednjih škola. Nakon mise u katedrali odr- Štand OŠ Ludbreg na trgu u Varaždinu žan je mimohod do Franjevačkog trga gdje su bili postavljeni štandovi. Ludbreška škola s učenicima u narodnim nošnjama i uz pomoć učiteljica i ravnateljice aranžirali su štand pekarskim proizvodima pripremljenim za tu prigodu, te pekarskim pro- izvodima u obliku grba Ludbrega koje su pripremile ludbreške pekare 'Bohnec' i 'Štef '. Ludbrežani su na svom štandu prolaznicima besplatno dijelili kolače s jabukama, na radost i zadovoljstvo mnogobrojnih posjetitelja manifestacije. A KT U A L N O 31. listopada 2012. 3 Gradonačelnik Marijan Krobot o realizaciji proračuna Uštede na proračunskim rashodima Nositelji izvršne vlasti Grada Ludbrega u listopadu su gradskim vijećnicima podnijeli izvješće o realizaciji proračuna Grada za prvu polovicu godine koji su ga i usvojili. Prihodi i izdaci gradske blagajne u prvom su polugodištu ostvareni osjetno ispod planiranih veličina. Gradonačelnik Marijan Krobot ističe kako su učinjeni veliki napori kako bi gradska uprava funkcionirala djelotvorno. -Osobno sam zadovoljan realizacijom proračuna od siječnja do lipnja, posebice ako uzmemo u obzir okolnosti u kojima se radi. Teško je raditi u ovim složenim gospodarskim i društvenim prilikama. Planirane izdatke u pravilu izvršavamo mjesečno ili prema dinamici realizacije pojedinih programa. Naglašavam da to najviše ovisi o ostvarivanju planiranih prihoda. Zato treba realno sagledati trenutačno stanje. Prihodi se nisu ostvarili prema planu ponajprije zbog toga što nismo uspjeli prodati gradsko odmaralište kod Kraljevice, te naše dionice u suvlasništvu 'Termoplina'. S druge strane imamo značajne obveze preuzete od ranije. To su otplate kredi- Marijan Krobot Gradsko odmaralište kod Kraljevice već godinama se ne koristi za ljetovanje građana ta za gradnju objekta na stadionu i kredita za sportsku dvoranu. Posebno je velika obveza, godišnje oko 1 milijun kuna, za vraćanje kredita za dvoranu. Baš smo zbog toga od HBOR-a zatražili i dobili prolongaciju otplate kredita. Također nas opterećuju zakonske obveze izdvajanja za određene djelatnosti i programe i tu smo nemoćni – pojasnio je gradonačelnik Marijan Krobot. U gradskoj upravi radili su uz maksimalne mjere opreza. -Doslovce se pazilo na što se troši svaka kuna iz gradskog proračuna. No, vrlo je teško ostvariti dodatne uštede. Unatoč svemu, uspjeli smo realizirati većinu planiranih projekata, neki su u završnoj fazi, a pokrenuli smo i neke nove kako bi građanima stvorili bolje životne uvjete u budućnosti. S druge strane određena osigurana sredstva za poticanje proizvodnje u gospodarstvu, poduzetništvu i poljoprivredi nisu iskorištena. Primjerice, za kreditnu liniju 'Poduzetnik 3' isplatili smo 50-ak tisuća kuna za subvenciju kamata za 27 kredita, a za tu namjenu još je neiskorištenih 250.000 kuna. Slično je i kod poljoprivrede gdje smo za potpore i subvencije osigurali 150.000 kuna, a dosad nije potrošeno niti 45.000 za umjetno osjemenjivanje stoke, za pčelarstvo, te za osiguranje usjeva, nasada i stoke. Za voćarstvo i povrtlarstvo gotovo uopće nije bilo interesa. Točno je da su uvjeti poslovnih banaka za 'Poduzetnik 3' nepovoljni. No, očito je i da su vrlo složeni i rizični uvjeti poslovanja u gospodarstvu, poduzetništvu i poljoprivredi, ljudi se pribojavaju ulaganja u unapređenje proizvodnje – ističe gradonačelnik Krobot. Također je želio naglasiti o proračunu za 2013. godinu. -Izrada proračuna je u tijeku u Upravnom odjelu za proračun i financije. To će biti posljednji proračun ove izvršne vlasti i osobno ću inzistirati da budućem vodstvu Grada ostavimo maksimalno realan i korektan proračun. Prema najavama stručnjaka, iduća godina mogla bi biti još teža. Nešto će nam olakšati što Grad više ne sufinancira prijevoz srednjoškolaca za što je dosad izdvajao 400.000 kuna. No, javit će se drugi troškovi koji nisu postojali u ovoj godini. Primjerice, gradovi i općine gotovo u potpunosti financiraju lokalne izbore koji će biti u proljeće, dakle, troškove rada izbornog povjerenstva, biračkih odbora, tiskanja glasačkih listića i drugih obveza. Za lokalne izbore prije skoro četiri godine Grad je izdvojio oko 100.000 kuna. Drugi izdatak bit će obveze prema osnivanju Srednje škole Ludbreg. Za gradsku upravu to znači da moramo osigurati zemljište za gradnju buduće škole i sredstva za troškove ishođenja određene dokumentacije. Još nemamo potvrdu kada je planiran početak gradnje zgrade srednje škole, ali znamo da Varaždinska županija kao osnivač mora imenovati ravnatelja škole već do kraja ove godine, a njegova zadaća bit će da vodi pripreme i koordinira aktivnosti na dokumentaciji za gradnju. Uz sve to, Grad se javio na natječaje za sredstva iz EU-fondova s više projekata. Za one koji će biti odobreni moramo uložiti određen postotak vlastitih sredstava jer ćemo jedino tako moći koristiti i europska sredstva. Ne možemo utjecati na zakonske izdatke i moramo poštivati prije preuzete financijske obveze. Znam da svi korisnici proračuna imaju svoje planove i želje za iduću godinu, ali se moramo svesti u realne okvire. Zato korisnici proračuna moraju shvatiti da su njihove želje jedno, a mogućnosti proračuna nešto sasvim drugo – poručio je gradonačelnik Marijan Krobot. Gradsko vijeće Ludbrega usvojilo prvi rebalans proračuna Smanjeni prihodi Nakon što je Gradsko vijeće Grada Ludbrega sredinom listopada usvojilo prve izmjene i dopune gradskog proračuna za 2012. godinu, on sada iznosi 21,968.196 kuna. U odnosu na prvobitni plan proračunski prihodi smanjeni su za 11,7 posto ili za 2,915.804 kune. -Ovo je realan i objektivan rebalans koji omoguće da bez velikih stresova završimo ovu i idemo u iduću godinu. Situacija je složena, ali nikako ne i dramatična. Unatoč manjih prihodima Grad je podmirivao ranije preuzete obveze iako nisu male, najveće su obveze prema izvođaču radova na objektu na gradskom stadionu i otplata kredita. Odlučili smo stoga dogovoriti s HBOR-om prolongaciju otplate kredita uz vrlo povoljne uvjete uz kamate 2,8 posto, te moratorij otplate na tri godine ili točnije do lipnja 2015. godine. Smatram to izrazito važnim, evo zbog čega. To omogućuje da do sredine iduće godine ispunimo sve obveze 'Zagorje Tehnobetonu' kao izvođaču radova na objektu na stadionu. No, to znači da će se za to vrijeme moratorija kredita otplatiti stadion, a sadašnjoj, ali još više budućoj vlasti nakon izbora u proljeće ostat će raspoloživih još 2,275.000 kuna. Time se otvara manevarski prostor izvršnoj vlasti jer bit će to slobodna sredstva za pripremu novih projekata i strukturalne fondove – rekao je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. I ovogodišnji proračun nije ostvario prihod od prodaje gradskog odmarališta kod Kraljevice, kao niti prethodni. -Podsjećam da prije četiri godine nisu bila osigurana sredstva za gradnju objekta na stadionu, već se tada očekivalo kako će se prodajom odmarališta zatvoriti financijska konstrukcija. Nije bilo pokrića. Grad Ludbreg je zato obveze zbog gradnje objekta na stadionu plaćao iz redovitih sredstava proračuna. A mislim da ćemo morati svi sjesti i vidjeti što napraviti s odmaralištem, očito je da će se ovako teško prodati, a još je gore što uopće ne služi svrsi. Nije se koristilo niti ovu godinu. A onda je to trošak kojeg si Grad ne može i ne smije dopustiti. Imamo još gradske imovine koja nije u funkciji i stvara troškove održavanja – kaže zamjenik gradonačelnika. Unatoč problemima ima razloga za optimizam, a bolja situacija u proračunu očekuje se u drugom, u Ludbregu uvijek financijski 'jačem' polugodištu. -Do kraja godine situacija u proračunu bit će osjetno bolja. Razlog za optimizam je što Grad kao suvlasnik u tvrtkama dobiva isplatu dobiti Obveza prema izvođaču radova na gradnji objekta na stadionu još je 1,6 milijuna kuna Božidar Hajsok 'Varkoma' i 'Termoplina' u ukupnom iznosu od gotovo 540.000 kuna. Pomoći će i zarada od Svete nedjelje od oko 580.000 kuna. No, osobno sam zadovoljan što smo dogovorili poček otplate kredita da riješimo obveze zbog gradnje stadiona, to je dug izvođaču radova oko 1,6 milijun kuna, te imati raspoloživa sredstva za ulaganja u nove projekte. Drugim riječima, budućoj izvršnoj vlasti tko god to bude ostavit ćemo puno komotniju situaciju od one koju smo gradonačelnik Krobot i ja zatekli prije 3,5 godine kada smo preuzeli izvršnu vlast. Naravno, novoj vlasti pripremit ćemo i vrlo korektni i realni proračun za 2013. godinu - zaključio je Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika. Uz novi proračun, Upravni odjel za proračun i financije pripremat će još jedan, završni rebalans u prosincu. Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg Glavni urednik: Darko Skupnjak Grafički urednik: Domagoj Sigur Redakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Željka Namesnik, Marina Hižak, Ana Havaić, Neven Jerbić, Dražen Vađunec Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 306 131 Fax: 042 306 068 e-mail: ludbreske-novine@ pou-ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb 4 A KT U A L N O 31. listopada 2012. Mr. Igor Franolić ponovno izabran za direktora ‘Lukoma’ Za ljepši i funkcionalni grad 'Lukom' je jedina gospodarska tvrtka u stopostotnom vlasništvu Grada. Sredinom listopada birao se predsjednik Uprave, odnosno direktor gradske komunalne tvrtke. Gradski vijećnici dali su bezrezervnu potporu za novi petogodišnji mandat Igoru Franoliću koji je i u proteklih pet godina vodio tvrtku. Živi u Ludbregu sa suprugom i kćerkom. Magistar je prometnih znanosti, a privodi kraju i doktorski studij. Prvi mandat kao direktor 'Lukoma' počeo je krajem 2007. -Nastojao sam da 'Lukom' napravi snažan iskorak, da postane stabilna i suvremena komunalna tvrtka. Jedna od prvih zadaća bila je da sjedište tvrtke preselimo sa stare lokacije, gdje uvjeti rada i poslovanja nisu bili primjereni, na novu lokaciju u Koprivničku ulicu. Brzo smo pokrenuli odvoz otpada iz kućanstava svakog tjedna, prije toga bilo je dvotjedno, istovremeno smo počeli pripreme za odvojeno prikupljanje otpada i to je sada pred završetkom. Sustavno smo registrirali nove djelatnosti kako bismo povećali vlastite prihode bez dodatnog opterećenja građana. Prihodi tvrtke s tadašnjih 2,6 povećani su na 4,6 milijuna kuna na kraju lanjske godine, a usput smo otplatili sve kredite iz ranijih godina. Zaposlili smo sedmoricu novih radnika. Uz sve to obnovili smo strojni park, nabavili traktor, hidrauličnu dizalicu, mali kamion transporter, više raznih radnih strojeva i uređaja kao što su freze, kosilice, trimeri i drugo bez čega ne možemo raditi na komunal- Mr. Igor Franolić nim poslovima, do eto posljednje veće investicije kupnje vozila za prijevoz pokojnika. Uredili smo grobnu kuću prema potrebnim standardima, gradsko groblje organizirali u skladu sa zakonskom regulativom. Uvjeren sam da su građani uočili napredak u uređenju javnih površina, sadimo puno više cvijeća, ukrasnog bilja, sustavno se sadi više drveća od središta prema periferiji. I nama u 'Lukomu' cilj je da grad izgleda ljepše. Uspjehom smatram što smo dobili dva ISO standarda, za zaštitu okoliša i za kvalitetu poslovanja. Pokušali smo napraviti i više, recimo, uložili smo puno napora da uredimo stočno sajmište i privedemo ga svrsi prema zakonskim standardima. Žao mi je što ono ne funkcionira zbog premalo interesa, mislim da su jedino zakazale državne institucije – rekao je u mr. Igor Franolić GRAD LUDBREG Upravni odjel za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti i imovinu Na temelju članka 44. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, br. 86/12.) objavljuje se: JAVNI POZIV vlasnicima/investitorima nezakonito izgrađenih zgrada radi podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju Stupanjem na snagu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, objavljenim u „Narodnim novinama“, broj 86/12., određeni su uvjeti i postupak legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada. Nezakonito izgrađenom zgradom smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže. zahtjev stranke izdaje uvjerenje. Nezakonito izgrađena zgrada legalizira se donošenjem Rješenja o izvedenom stanju. Nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na Sve potrebne informacije o postupku legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada, mogu se dobiti: Varaždinska županiji, Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša - Ispostava Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 14, 42230 Ludbreg Grad Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 14, 42230 Ludbreg, te putem telefona: 810 876, 810 664 ponedjeljak: 8,00 do 16,00 sati, utorak - petak: 7,00 do 15,00 sati. Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnosi se nadležnom upravnom tijelu: Varaždinskoj županiji, Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša - Ispostava Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 14, 42230 Ludbreg. Rok za podnošenje zahtjeva je do 30. lipnja 2013. godine, iznimno, zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade za koju je građevinski inspektor donio rješenje za uklanjanje do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, tj. 26. srpnja 2012. podnosi se najkasnije do 31. prosinca 2012. Na WEB službenim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja:http://www.mgipu.hr/ default.aspx?id=11225 GRAD LUDBREG u kratkoj analizi petogodišnjeg rada. Pritom je posebno naglasio: -Teškoća je bilo, ali sam ponosan na sve djelatnike i njima se ovim putem posebno zahvaljujem na zalaganju i izvršavanju obveza jer ove rezultate bez njih ne bi bilo moguće ostvariti. Danas 'Lukom' ima 25 zaposlenika u stalnom radnom odnosu, a kroz ljeto doprinos daje i 10 do 20 sezonaca. Činjenica je ipak da bez potpore Grada ne bismo tvrtku podigli na takvu razinu. Kao direktor moram istaći iznimnu suradnju s Nadzornim odborom u oba saziva koji je također podnio veliki teret, inače bi bilo teško realizirati zacrtane ciljeve. Imao sam punu potporu u donošenju strateški važnih odluka za razvoj tvrtke. Grad je kao vlasnik tvrtke znao prepoznati ideje koje sam ponudio. Vjerujem da potpora Grada niti ubuduće neće doći u pitanje – kaže novi, stari direktor 'Lukoma'. On je ponudio svoje viđenje razvoja tvrtke. -U globalu sam zadovoljan što smo dosad napravili, ali možemo mi itekako više i bolje. 'Lukom' mora pratiti trendove nužne svakoj suvremenoj, organiziranoj i stabilnoj komunalnoj tvrtki. Usluge treba izvršavati na najbolji način da građani budu zadovoljni. Nužna je suradnja s Gradom i susjednim općinama za koje možemo obavljati niz poslova kako bismo stvorili nove prihode bez dodatnog opterećenja korisnika usluga. Htio bih da u dogledno vrijeme svaka organizacijska jedinica može samostalno funkcionirati neovisno od tvrtke. Za to tre- Grad cvijeća - ove maćuhice prezimit će na trgu do proljeća Dežurstva na grobljima na blagdan Svih svetih Na gradskom groblju u Ludbregu ima više od 3.000 grobova i koristi ga čak osam naselja. Tako prema procjenama, za blagdan Svih svetih ludbreško groblje obiđe više desetaka tisuća ljudi. ‘Lukom’ će na gradskom, ali i na groblju u Selniku, provoditi dežurstva tijekom blagdana, dakle, na blagdan Svih svetih od 7 do 19 sati. Dežurni djelatnici nositi će službena odijela ‘Lukoma’, a od njih će posjetitelji groblja moći dobiti potrebne in- baju potencijali i sredstva. Za dostići tu razinu čeka nas mukotrpni rad. Prioriteti su prikupljanje i kvalitetno zbrinjavanja otpada na suvremeni, neškodljiv način. Zatim zbrinjavanje otpadnih voda ako se novim zakon dopusti da mreže i pročistače održavaju komunalne tvrtke. Treba nastaviti s planskom sadnjom cvijeća, ukrasnog bilja i drveća da grad po tome postane još prepoznatljiviji. I kao rođeni Bolfančanin mišljenja sam da treba raditi na uređivanju prigradskih naselja, formacije. Dežurni će također brinuti i o redu na parkiralištu, te o protupožarnoj zaštiti. ‘Lukom’ moli građane Ludbrega da se za dolazak na groblje ne koriste automobilima kako bi na parkiralištu ostalo više mjesta za one koji će toga dana stići u Ludbreg iz drugih sredina. Upozorenje je da se osobne stvari ne ostavljaju na vidljivom mjestu u automobilima, da se vozila zaključavaju, a da posjetitelji ne ostavljaju bez nadzora zapaljene lampaše. da i ona budu krasno uređena, a ne samo gradsko središte – naglasio je mr. Igor Franolić, direktor 'Lukoma'. Baš je uoči blagdana Svih svetih održana nova akcija sadnje cvijeća. Na gradskom groblju uskoro će sva tri ulaza dobiti nova vrata s kovanom ogradom. Kako bi se spriječilo uništavanje gradske imovine, u tijeku su završni dogovori oko postavljanja video-nadzora na gradskom groblju, a u planu je postavljanje video-nadzora i u sjedištu tvrtke u Koprivničkoj ulici, te na odlagalištu otpada. REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD LUDBREG Gradonačelnik Ludbreg, 19. listopada 2012. godine Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09 i 150/11), članka 59. Statuta Grada Ludbrega (Sl. vjesnik Varaždinske županije br. 23/09) i članka 2. i 11. Odluke o stipendijama Grada Ludbrega (Službeni vjesnik Varaždinske županije br. 5/2008.), Gradonačelnik Grada Ludbrega raspisuje slijedeći NATJEČAJ za dodjelu studentskih stipendija Grada Ludbrega za 2012/2013. god. Članak 1. Raspisuje se javni natječaj za dodjelu stipendija studentima s područja Grada Ludbrega za akademsku 2012/2013. godinu, za studente koji studiraju za deficitarna zanimanja i za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa. Mjesečni iznos stipendije po studentu iznosi 600,00 kn za studente koji studiraju na području Varaždinske županije, Međimurske županije i Koprivničko-križevačke županije, odnosno 800,00 kn za studente koji studiraju izvan tih područja. Stipendije temeljem ovog natječaja dodjeljuju se za razdoblje od 01.09.2012. god. do 30.06.2013. god., a stipendisti mogu nastaviti s korištenjem stipendija do kraja redovnog studija sukladno Odluci o stipendijama Grada Ludbrega. Članak 2. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju studenti koji udovoljavaju slijedećim općim uvjetima: - da su državljani Republike Hrvatske, - da su redoviti studenti s prebivalištem na području Grada Ludbrega, - da su studenti 2. i viših godina studija s najmanje prosječnom ocjenom položenih ispita prethodne godine odgovarajućeg studija na fakultetu; - da nisu navršili 27 godina života. Članak 3. Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za dodjelu stipendija za deficitarna zanimanja su slijedeći: 1. studiranje za deficitarno zanimanje utvrđeno ovim natječajem, 2. ako se na natječaj prijavi više kandidata od broja stipendija koje se dodjeljuju temeljem ovog kriterija, prednost ima kandidat s boljim uspjehom na studiju, sukladno članku 6. Odluke o stipendijama Grada Ludbrega, 3. ako dva ili više kandidata imaju isti broj bodova prema prethodnim kriterijima, prednost ima kandidat s boljim znanstvenostručnim i drugim odgovarajućim radovima i uspjehom u struci studenata 2. i viših godina studija, sukladno članku 7. i 8. Odluke o stipendijama Grada Ludbrega, 4. ako dva ili više kandidata imaju isti broj bodova prema prethodnim kriterijima, prednost ima kandidat lošijeg socijalnog statusa sukladno članku 5. Odluke o stipendijama Grada Ludbrega. Članak 4. Kao deficitarna utvrđuju se zanimanja iz slijedećih znanstvenih područja: magistar inženjer strojarstva,magistar inženjer elektrotehnike, magistar inženjer arhitekture, magistar farmacije, doktor medicine, magistar psihologije, magistar njemačkog jezika, magistar engleskog jezika, magistar matematike, magistar fizike. Članak 5. Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za dodjelu stipendija studentima lošijeg socijalno-ekonomskog statusa su slijedeći: 1. da im prosječni mjesečni ukupni neto prihod po članu domaćinstva ne prelazi iznos od 1.500,00 kn, a imovinsko stanje će se bodovati sukladno članku 5. Odluke o stipendijama Grada Ludbrega, 2. ako se na natječaj prijavi više kandidata od broja stipendija koje se dodjeljuju temeljem ovog kriterija, prednost ima kandidat s boljim uspjehom na studiju. 3. ako dva ili više kandidata imaju isti broj bodova prema prethodnim kriterijima, prednost ima kandidat s boljim znanstvenostručnim i drugim odgovarajućim radovima i uspjehom u struci studenata 2. i viših godina studija, sukladno članku 7. i 8. Odluke o stipendijama Grada Ludbrega, 4. ako dva ili više kandidata imaju isti broj bodova prema prethodnim kriterijima, pred- nost ima kandidat koji studira za deficitarno zanimanje utvrđeno ovim natječajem. Članak 6. Prijavnice na natječaj dostavljaju se do 06. studenoga 2012. godine, na adresu: Grad Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 14, 42230 Ludbreg, neposredno ili putem pošte u omotnicama s naznakom “Za natječaj za dodjelu stipendija”. Članak 7. Prijavnice se podnose na propisanom obrascu koji čini sastavni dio ovog Natječaja a koji se može podići u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti i opće poslove Grada Ludbrega ili na internet stranicama Grada Ludbrega. Za sve dodatne informacije, svi zainteresirani mogu se obratiti djelatnicima Grada Ludbrega, osobno ili na tel. 810-667, ponedjeljkom od 8:00 – 16:00 sati te ostalim radnim danima od 7:00 – 15:00 sati. Članak 8. Nepravodobne prijave, prijave studenata koje ne sadrže sve tražene dokaze o udovoljavaju uvjeta za dobivanje stipendije, kao i prijave koje sadrže neistinite podatke neće se razmatrati. Članak 9. Odluku o dodjeli stipendija donosi Socijalno vijeće Grada Ludbrega. Protiv odluke Socijalnog vijeća o dodjeli stipendija svaki kandidat može podnijeti pisani prigovor gradonačelniku Grada Ludbrega u roku od 8 dana od dana primitka odluke. Odluka gradonačelnika po prigovoru smatra se konačnom. Na temelju Odluke o dodjeli stipendija gradonačelnik Grada Ludbrega i stipendist sklapaju ugovor o korištenju stipendije Grada Ludbrega. Gradonačelnik Marijan Krobot, ing. A KT U A L N O 31. listopada 2012. 5 Odabrano rješenje za raskrižje u središtu Ludbrega Gradnja rotora počinje u proljeće Ulica Petra Zrinskog je glavna gradska ulica, prometna žila kucavica. No, kako se širilo uže središte grada, a sustavno povećavao promet tako je raskrižje ove ulice s Nazorovom i Ulicom Matije Gupca koja vodi prema središnjem trgu već dulje vrijeme crna točka. Stvaraju se gužve u vrijeme prometne špice, nepreglednost je pri izlasku s Gupčeve u Petra Zrinskog, kao i ravnina i dužina Ulice Petra Zrinskog, pa se vozači ponekad zaborave i stisnu papučicu gasa i prekorače brzinu. A školarci iz središta i istočnog dijela grada najčešće prolaze ovim raskrižjem na putu prema školi. Podsjećamo na nesreće koje su se dešavale na raskrižju. -Znate da su se često postavljala vijećnička pitanja na ovu temu, a bilo je i primjedbi građana. Sigurnost prometa u gradu je najvažnija, Završava asfaltiranje u Sigečaku Nakon nešto više od sedam mjeseci završavaju radovi na rekonstrukciji odnosno modernizaciji županijske ceste kroz ludbreško vinogorje u Sigečaku. Asfaltirana je glavna cesta kroz Sigečak duga oko 2,5 km za čije radove je glavni investitor Županijska uprava za ceste Varaždin sa 75 posto, a Grad Ludbreg i vlasnici nekretnina s 25 posto. a trebalo je s obzirom na uvjete, prije svega skučene površine raskrižja, mišljenje stručnjaka i prijedlog optimalnog rješenja. Dakako, valjalo je uzeti u obzir cijenu projekta i kasnije održavanje. Stoga smo od Instituta prometa i veza u Zagrebu zatražili idejno prometno rješenje. Na temelju njihove studije odlučeno je da će biti potrebna rekonstrukcija raskrižja gradnjom rotora. Dakle, semafori su otpali kao moguće rješenje. Napominjem da je Ulica Petra Zrinskog županijska cesta, te da će investitor radova biti ŽUC Varaždin. Prema najnovijim informacijama iz ŽUC-a, rotor će se graditi u rano proljeće kako sada u ovom kasnom dobu godine vremenske prilike ne bi remetile radove – rekao nam je Božidar Hajsok koji je u gradskoj upravi zadužen za komunalnu in- Posebna opasnost je pri izlazu iz Gupčeve ulice Raskrižje Petra Zrinskog, Gupčeve i Nazorove Otvaranje cesta 9. studenoga Asfaltirano je 13 odvojaka ukupne dužine više od 3,5 km što zajednički sufinanciraju građani sa 60 i Grad sa 40 posto. Izvođač radova je Poduzeće za ceste Varaždin. -Projekt modernizacije cesta u Sigečaku praktički je završen. Dogovoreno je da ćemo 9. studenoga imati prigodno službeno otvaranje ceste za promet. Do toga ćemo zajedno s vodstvom ŽUC-a obići cijelu trasu radi provjere. Vidjet ćemo ako ima potrebe još ponegdje intervenirati i popraviti stvari. Uostalom, postoji i garantni rok u kojem su izvođači dužni obaviti dodatne radove ako je bilo propusta – rekao je zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok koji je vodio radnu grupu za realizaciju projekta. Modernizacija ceste i odvojaka kroz Sigečak nije bio nimalo jednostavan projekt koji je često puta zahtijevao dodatne razgovore na Vlado Pirc opet vodi ludbrešku postaju Ministarstvo unutarnjih poslova ovog je ljeta provelo natječaj za imenovanje načelnika policijskih postaja o čemu je Policijska uprava varaždinska javnost i medije upoznala na konferenciji za novinare. Za nas je značajno što je za načelnika Policijske postaje Ludbreg imenovan Vlado Pirc iz Ludbrega koji je protekle dvije godine proveo na dužnosti u Policijskoj upravi koprivničko-križevačkoj. Prije rada u Koprivnici bio je dugogodišnji načelnik ludbreške postaje. O toj promjeni Policijska uprava varaždinska također je izvijestila Grad Ludbreg. -Najprije bih se javno želio zahvaliti Ivici Matošiću koji je više nego korektno i predano, a vjerujem i na obostrano zadovoljstvo radio na dužnosti načelnika naše postaje. Inače, jedinice lokalne samouprave nemaju nikakvog utjecaja na izbore dužnosnika policijskih postaja. Koli- frastrukturu. Stručnjaci su utvrdili da je semaforizacija nepotrebna i neopravdana. Ističu kako bi semafori bili opravdani samo za vrijeme špice prometnog opterećenja u danu dok bi u ostalo vrijeme semafori nepotrebno kočili promet, a semaforima se ne bi usporila vozila na glavnom smjeru dok je upaljeno zeleno dok broj biciklista i pješaka koji koristi raskrižje ipak nije takav da bi se semaforima povećala njihova protočnost kroz raskrižje. Dakako, semaforizacija je skuplja opcija investicije, ali i iziskuje veće troškove održavanja. Stručnjaci Instituta prometa i veza stoga ističu da je gradnja kružnog toka najbolje rješenje prvenstveno zbog loše preglednosti iz smjera Gupčeve ulice i jeftinijeg održavanja. ko je nama poznato na natječaju za načelnika naše postaje bilo je puno kandidata. No, možemo biti više nego zadovoljni rezultatima izbora. Vlado Pirc već je bio načelnik naše postaje, živi u Ludbregu, pa kao Ludbrežanin jako dobro poznaje problematiku na području Grada i bivše regije Ludbreg i već ima puno iskustva i znanja kako djelovati i rješavati problematiku. Grad Ludbreg i nositelji izvršne vlasti sigurno će pomoći koliko je god to moguće. Uvjeren sam da ćemo s novim načelnikom odlično surađivati kao što smo i za vrijeme prethodnih mandata prije njegova odlaska u Koprivnicu. Sigurno je da je ovo odlično rješenje za Grad Ludbreg – rekao nam je gradonačelnik Marijan Krobot. Novi načelnik preuzeo je dužnost u ludbreškoj Policijskoj postaji sredinom listopada. Glavna prometnica duga je 2,5 km terenu s vlasnicima nekretnina, a stanje na terenu bio je ograničavajući faktor da bi sve realiziralo prema projektu. -Zaista je to bio zahtjevni projekt koji mora zadovoljiti struku i narav- no konkretnu situaciju na terenu. S obzirom na složenost potpuno je razumljivo što smo imali dodatnih razgovora, pa i pregovora kada je trebalo, ipak sve je to normalno. Trebalo je pomiriti postojeće i nove interese vlasnika, naišli smo i na nesređene imovinske odnose. Trudili smo se usput rješavati probleme u hodu, pomiriti zahtjeve i interese ljudi gdje god je bilo moguće, ali da se istovremeno ne odstupi od projektne dokumentacije kojom je struka jamčila kvalitetu izvođenja radova i uspješnu realizaciju cijelog projekta. Zadovoljan sam iako smo svi zajedno neke stvari možda mogli i drugačije riješiti. No, to u konačnici nije utjecalo na realizaciju – naglasio je Božidar Hajsok. Dakle, 9. studenoga i prigodno će se službeno označiti kraj radova, a ceste kroz Sigečak otvoriti za promet. Radujem se ponovnom radu u Ludbregu Zadnje dvije godine i dva mjeseca Vlado Pirc bio je načelnik prometne policije u Koprivnici. Prije odlaska u Koprivnicu bio je najprije 8,5 godina pomoćnik načelnika, a zatim čak 10 godina i načelnik Policijske postaje Ludbreg. -Poslovi načelnika u Ludbregu puno su širi i kompleksniji od onih koje sam unatrag dvije godine radio u Koprivnici. Ali, možda nije bilo loše malo promijeniti radnu sredinu. Drago mi je što sam se vratio u Ludbreg, bilo je to na vlastiti zahtjev i moja želja. Ipak sam ja Ludbrežanin koji ovdje živi. Zbog toga i ranijeg iskustva na vođenju naše postaje jako dobro poznajem problematiku o stanju sigurnosti na području Grada i susjednih općina koje pokriva postaja i siguran sam da svojim znanjem, iskustvom V. Pirc već je preuzeo dužnost i zalaganjem mogu puno doprinijeti u rješavanju aktualne sigurnosne problematike. Tek sam 10-ak radnih dana na dužnosti, pa još dogovaram neke stvari. No, idućih dana najavit ću svoj dolazak gradonačelniku i zamjeniku u Gradu Ludbregu, kao i načelnicima susjednih općina kako bi dogovorili suradnju. Osobno sam ranije već surađivao s gradonačelnikom Krobotom i ta je suradnja, vjerujem na obostrano zadovoljstvo, bila odlična, pa nema razloga da tako ne bude i sada. Isto tako i sa susjednim općinama, te s pravosudnim organima i tijelima, odvjetništvom, Centrom za socijalnu skrb, školama, raznim službama. Radujem se našoj suradnji i vjerujem da zajedno stanje sigurnosti na našem području možemo podići na još višu razinu – kratko nam je rekao Vlado Pirc, novi načelnik Policijske postaje Ludbreg. 6 A KT U A L N O Počela gradnja pastoralnog centra Varaždinske biskupije Nasuprot župne crkve u tijeku su radovi na izgradnji pastoralnog centra, projektu Varaždinske biskupije. Prvobitno je projektom planirano sanirati postojeće stanje objekta. Međutim, nadzorni inženjer zaustavio je daljnje radove zbog lošeg stanja temelja kao i samog terena. Nakon konzultacija s projektantima i Konzervatorskim zavodom za zaštitu spomenika kulture Odjel Varaždin odlučeno je da se stari objekt mora srušiti što je i učinjeno 19. listopada. Rušenje je, međutim, izazvalo određene reakcije, pa i nedoumice kod građana koji su zvali i našu redakciju jer očito nisu znali zašto se to moralo učiniti. Stoga smo u Varaždinskoj biskupiji zamolili za detaljnije pojašnjenje kako bi građani i javnost dobili potpunu i točnu informaciju. Muljevito tlo, voda i trula cigla U cijelosti prenosimo pojašnjenje koje nam je poslala Varaždinska biskupija. -Prvi projekt obnove pastoralnoga centra u Ludbregu prvotno je sadržavao obnovu postojeće zgrade uz nadogradnju jednoga kata na postojeće temelje, što je pretpostavljalo i očuvanje izvornog izgleda vanjskog zida pročelja zgrade. U fazi ispitivanja temelja u svrhu njihova učvršćivanja ispod površi- 31. listopada 2012. Vratit će se isti izgled zgrade Gradilište pastoralnog centra Varaždinske biskupije ne, naišlo se na muljevito tlo, vodu, te trulu ciglu. Zidovi podruma nisu mogli podnijeti daljnje opterećenje. Za podrum, koji se htio sačuvati u izvornom obliku, nije se mogla izvesti adaptacija. Nadzorni inženjer, angažiran od strane Biskupije, obustavio je daljnju obnovu. Pristupilo se konzultiranju projektanta, revizora i Konzervatorskog zavoda za zaštitu spomenika kulture - Odjela Varaždin. Kada su stručnjaci za statiku i projektanti dali nova rješenja došlo se do zaključka da treba zgra- Prilagodite se novim uvjetima na cesti! Policijska uprava Varaždinska upozorava vozače da su se uvjeti u prometu znatno promijenili. Prelaskom na zimsko računanje vremena obveza je da za vrijeme vožnje vozila imaju upaljena dnevna ili kratka svjetla i danju. Zimski uvjeti nastaju čim je kolnik prekriven snijegom ili je poledica. Vozači su dužni pripremiti vozila za zimske uvjete i vozila moraju imati zimske gume (M+S) na svim kotačima ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kotače. Savjeti za vozače Vozite opreznije, prilagodite vožnju novim uvjetima, smanjite brzinu, povećajte razmak iza drugog vozila, posebice u koloni. Nužan je i dodatni oprez kod pretjecanja biciklista. Zakon predviđa visoke kazne za nepridržavanje odredbi o vožnji Odsad palite svjetla i danju u zimskim uvjetima. Vozači su obvezni očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg s vozila prije uključivanja u promet. Kazne su za oba prekršaja po 700 kuna. U vrijeme zimskih uvjeta zabranjen je promet teretnim vozilima s priključcima i svima koji nemaju propisanu opremu. Kazne za tvrtke i obrtnike su od 5.000 do 15.000, a za odgovorne osobe u tvrtkama od 1.000 do 5.000 kuna. du srušiti i izgraditi novu iz temelja. Tada se pristupilo ishođenju nadopune postojeće građevne dozvole za gradnju zgrade u istim gabaritima i istome obliku, a pritom će biti sačuvan vanjski izgled stare zgrade. Radovi su odgođeni za dva mjeseca radi pripreme nove dokumentacije. Nakon svih dobivenih suglasnosti pristupilo se rušenju zgrade koje se nikako ne može dovesti u vezu s obilježavanjem Holokausta u Ludbregu. Napominjemo da u tijeku razgovora o obnovi zgrade sa Žu- pnim vijećem župe Ludbreg, nikada nitko nije spominjao da je kuća nekada bila u vlasništvu židovske obitelji. Poznato je da Katolička Crkva osuđuje zločine totalitarnih režima te se zauzima za dostojanstvo svih žrtava. Stoga optužbe smatramo nedobronamjernim, te one ne pridonose razumijevanju i suživotu. Trenutno je u fazi izrade zaštita prometnice od urušavanja koju izvodi poduzeće koje je specijalizirano za takvu vrstu radova. Spominjana pločica Ministarstva kulture „preventivno zaštićeno kulturno dobro“ skinuta je s dozvolom Ministarstva kulture. Vrijednost dogovorenog početnog projekta iznosila je oko sedam milijuna kuna, a ona se povećava zbog novonastalih problema i promjene plana rada što nikako ne ide u prilog investitorima. Završetak radova zgrade pastoralnog centra za potrebe hodočasnika prošteništa Predragocjene Krvi Kristove trebao je biti prije proslave Svete nedjelje 2013. godine, ali nastali problemi vjerojatno će produljiti rok završetka radova – ističe Marko Štefanec, tajnik biskupa. Zgrada nije spomenik kulture Stari objekt bio je podignut krajem 19. stoljeća, u njemu je židovska obitelj Scheyer otvorila prvu lud- brešku banku. U novijoj povijesti objekt je koristio nekadašnji ludbreški kombinat, a potom je bila u vlasništvu tvrtke 'Agroludbreg'. U Konzervatorskom zavodu za zaštitu spomenika kulture Odjel Varaždin kratko su dodatno pojasnili: -Objekt nije bio spomenik kulture. Doduše, neko vrijeme imao je rješenje kao preventivno zaštićeno kulturno dobro, ali je ono bilo privremenog karaktera i istekao je rok rješenja. Mi smo sudjelovali u davanju mišljenja kada se naišlo na probleme u sanaciji. Kod starih objekata uvijek je upitno u kakvom su stanju, a ovdje bi stanje temelja i terena nadogradnjom kata ozbiljno dovelo u pitanje statiku objekta. Stručnjaci su upozorili da bi pritom sigurno došlo do ozbiljnih oštećenja, postojala bi opasnost na netko strada, ljudi unutar zgrade, prolaznici. Pitam se: tko bi onda bio odgovoran? Mislim da i vaši građani mogu biti zadovoljni jer će pročelje zgrade imati isti vanjski izgled kao i ona stara – rekao nam je pročelnik Željko Trstenjak. U Varaždinskoj biskupiji kažu nam da se zbog promjene prvobitnog projekta za što je trebalo ishoditi dokumentaciju, kao i dodatnih radova zbog nastalih problema, samo povećavaju troškovi koje imaju kao investitori. Poštujte naše znakove Tijekom cijele godine MUP i Nacionalni program sigurnosti u cestovnom prometu provodi preventivne akcije u cilju sprečavanja prometnih nesreća. Početkom svake nove školske godine provodi akciju 'Poštujte naše znakove' koja je usmjerena prema učenicima prvih razreda osnovnih škola. Tako je izvršena edukacija prvašića u svim osnovnim školama ludbreške regije. Najprije u OŠ Martijanec i OŠ Veliki Bukovec zatim u OŠ Sveti Đurđ, a na kraju i u najvećoj, OŠ Ludbreg. Radi se o edukaciji uz igru gdje djeca aktivno sudjeluju u mogućim prometnim situacijama te u strogo kontroliranim uvjetima uče od policajaca kako sigurno sudjelovati u prometu. Uči se korištenje nogostupa, pravilno kretanje uz kolnik, prijelaz preko kolnika, moguće opasnosti od igre na kolniku, kretanje prema svjetlima semafora i znakovima policajca na raskrižju, korištenje sigurnosnog pojasa u automobilu i dr. -Nakon edukacije učenicima smo podijelili prigodne tiskane promidžbene materijale nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, a ove godine darovali smo i praktičnu školsku pernicu oslikanu prometnim znakovima. Na području Policijske postaje Ludbreg u novu školsku godinu krenulo je ukupno 222 učenika prvih razreda. Osim navedenog segmenta akcije, policija je provela i pojačan nadzor brzine kretanja motornih vozila na prilazima škola, nepropisna parkiranja, propuštanje pješaka, nadzor autobusa za prijevoz djece i dr., a sve u cilju sigurnog dolaska djece u školu i povratka kućama – rekao je Leonardo Sakač, policijski službenik za sigurnost i preventivu u cestovnom prometu PP Ludbreg. Na prijedlog i poziv ravnateljice Kontakt policajac Siniša Vađunec s mališanima ‘Radosti’ Leonardo Sakač susreo se s prvašićima ludbreške škole dječjeg vrtića 'Radost' Zvjezdane Jadanić, policajci su posjetili i najmlađe sudionike u prometu. S ciljem čim bolje suradnje, upoznavanja djece s policijom i prevencijom nezgoda, kontakt policajac Siniša Vađunec i policijski službenik za sigurnost i preventivu u cestov- nom prometu posjetili su mališane u vrtiću i upoznali ih, kroz igru i druženje, kako sigurno sudjelovati u prometu. Djeca su imala prilike upoznati i veliko policijsko vozilo te se ispred njega zajednički fotografirati s policajcima. Dražen Vađunec 31. listopada 2012. Čovjek i priroda TU OKO NAS Carstvo gljiva Za jesenski karneval ludbreška je udruga gljivara pripremila izložbu tih plodova naših šuma, a članice su donijele specijalitete koje su kušali mnogi. Nakon toga otišli smo u Globočec na susret s Anom Murić, Katarinom Nikolaus, te Milkom Barberić, Koprivničankom i također članicom udruge. -Volimo šume i prirodu, tako i gljive. Spojila nas je ljubav prema prirodi jer smo se u potrazi za gljivama našle u – šumi. I spontano je došla ideja o udruzi. Dali smo joj ime po vrsti crvene gljive. Vuzmek je jestiva gljiva i najčešće se koristi kao salata kažu Ana, Katarina i Milka. Nabrale su za naš susret 14 vrsta gljiva - vrganje, sunčanice, kljukače, lisičke, mrtvačke trube, golubice i druge. -Prva polovica jeseni je glavna sezona. Neke vrste rastu cijelu godinu. Doduše, nije baš bila plodna jer gljiva treba vlagu, a godina je bila sušna. Treba poznati šumu, ne rastu u svakoj sve vrste. Najviše ih ima u bukovoj i grabovoj šumi. Vrganji su poznati, mrtvačka truba ima 'grdo' ime i izgled, ali je jako kvalitetna i rijetka. Golubica je bijela, jako ukusna. Za lisičarke, kljukače, sunčanice i vrganje sezona je pri kraju – kažu gljivarke. Ana je enciklopedija o gljivarstvu, poznaje čak 100 vrsta. -Živjela sam u Švicarskoj i Njemačkoj gdje sam prošla tečaj o gljivama. Vani više vole brati i imaju puno bolji odnos prema šumi, prirodi. Tu smo jako ljute kad naiđemo na 'zritane' gljive. Molimo ljude da ih ne uništavaju, ni Pizza s podlogom od sunčanice umjesto tijesta Katarina savjetuje kako pohati gljive 7 jestive niti otrovne jer gljiva ima svoju zadaću u šumi. Rodom sam iz Sesveta Podravskih gdje sam s bakom od 3. godine išla brati gljive. Trebaju se educirati odrasli, a i djeca, da berači znaju koje su jestive, koje otrovne. Savjetujem neiskusnim beračima da kupe priručnik za gljive. Mogu doći k meni ako nisu sigurni što su ubrali ili nek pitaju druge članove 'Vuzmeka'. S gljivama treba biti oprezan – kaže Ana. Gljive se ne peru Najčešće otrovne u našim šumama su zelena pupavka i panterka koja često raste u blizini vrganja, pa valja jako paziti. Beračice, naravno, vole pripremati i razna jela od gljiva. -Gljive se mogu pohati, pržiti, raditi gulaš gdje se mesu, povrću i krumpiru dodaju gljive, faširanci, juhe i drugo. Mogu biti zasebno jelo ili u kombinaciji s mesom. Jako je važno - gljive se ne smiju prati. Treba ih očistiti tupom stranom noža, lagano ostrugati. Ako se poha dobro ju je namočiti u mlijeku koje sprečava upijanje masnoće, a gljiva se mlijekom dodatno očisti – kažu gljivarke. Ana radi i specijalitet, ajvar od vrganja. Katarina otkriva kako se gljive pohaju. –Očiste se i umoče u mlijeko. Napravi se smjesa od oštrog brašna, malo mrvica i posoli. Razmute se jaja. Gljive idu u brašno pomiješano Ana, Katarina i Milka s gljivama koje su nabrale za naš susret s mrvicama, pa u jaja i opet u smjesu brašna s mrvicama – kaže Katarina. Vidjeli smo kako se radi pizza na kojoj se umjesto tijesta za podlogu koristi – sunčanica. Treba vam što veća sunčanica, ne prati već lagano ostrugati, posoliti i zapapriti. Na podlogu od sunčanice složiti nadjev kao za 'normalnu' pizzu. Probajte. Evo još recepata naših gljivarki. Faširanci od gljiva Sastojci: pola kg vrganja ili lisički, 150 g kruha, pola deci mlijeka, 3 jaja, 1 veći luk, peršin, sol, biber, 70100 grama krušnih mrvica. Priprema: mlijeko prokuhati i njime preliti kruh da se napuhne. Gljive sitno nasjeckati i dinstati s lukom. Zatim vrganje i kruh skupa samljeti mašinicom, pa dodati jaja, mrvice, sol i papar. Sve dobro pro- Gljivarski meni pripremljen samo za naše čitatelje miješati da se dobije kompaktna masa. Od te mase sa žlicom formirati odreske, povaljati u brašnu, jajima i krušnim mrvicama – i pohati. Faširanci od gljiva i mesa (za 4 osobe) Sastojci: 200 grama tvrdih šumskih gljiva (lisičke, golubice ili vrganji), 200 grama laganijeg mljevenog mesa od junetine, puretine ili piletine, 200 g kruha, pušlek nasjeckanog peršina, 1 veliki luk, 1 jaje, 4 kriške češnjaka, sol, papar, krušne mrvice. Priprema: sitno nasjeckati luk, gljive i skupa dinstati, te ohladiti. Zatim meso, gljive, luk i češnjak zajedno samljeti mašinicom, promiješati, dodati začine - sol, papar, češnjak. Formirati faširance, uvaljati u mrvice i staviti na ulje. Pripremila: Željka Namesnik Puna košara jestivih gljiva Tvrtka 'Agro Altera' Ludbreg Ludbreški hren na policama trgovina Ludbreg je u poljoprivrednoj proizvodnji povrća poznat, između ostalog, i po hrenu koji se u našem kraju uzgaja već tridesetak godina. Kroz to razdoblje radilo se na njegovanju sorte, tako da se s obzirom na morfološki oblik biljke, kao i kemijski sastav korijena hrena, može reći da u ovom kraju raste jedan od najkvalitetnijih korijena hrena. Kvalitetu tog povrća cijene kupci u Hrvatskoj, ali i izvan granica jer se hren izvozi u Češku, Austriju, Italiju, Nizozemsku, Englesku. Ludbreška tvrtka 'Agro Altera' osnovana je prije 11 godina, a osnovna djelatnosti joj je proizvodnja, prerada i otkup povrća. Upravo oni su najviše zaslužni što se ova vrsta hrena čuva, a napokon se ostvaruje njihova želja i ideja da ovakvo blago koje imamo ovdje u našem kraju na pravi način dođe do potrošača. I to ne bilo kako, već da na policama hrvatskih trgovina stoji staklenka s naljepnicom 'Ludbreški hren'. -Moja je dugogodišnja želja bila da se 'Ludbreški hren' nađe na širokom tržištu, Ludbreški hren u skladištu odakle ide na police trgovina te da ljudi diljem Hrvatske mogu kupiti hren nazvan po našem mjestu odakle i dolazi - rekla nam je Bojana Hajduk, direktorica i vlasnica poduzeća Agro Altera. Njezina obitelj Makar već se godinama bavi uzgojem povrća, a posebice hrena, čuvajući i uzgajajući tu posebnu sortu. –Ove godine prvi smo puta izvezli hren u Češku gdje je jedna količina hrena prerađena i pakirana za naše domaće tržište, budući da u Hrvatskoj nemamo tvornicu za pre- radu hrena. Pakiranje je u staklenkama od 550 i 200 grama. To su ujedno pakiranja koja se najviše traže kod potrošača. Postotak hrena u staklenkama je oko 80 posto što je iznimno visoki postotak, najveći koji se nudi na tržištu – kaže Bojana. U 'Agro Alteri' proizvode korijen hrena najkvalitetnije sorte. To je glatki, bijeli hren visoke eteričnosti koji u sebi sadrži dosta gorušičinog ulja. -Autohtona sorta 'Ludbreški hren' nastala je kao selekcija prote- Bojana Hajduk, direktorica Agro Altere klih desetljeća otkako se hren uzgaja u našem kraju. Ovo podneblje je idealno za hren jer su dobre klimatske prilike i sastav zemlje - ističu u tvrtki. Hren se može koristiti svakodnevno na razne načine, a posebno kao namirnicu koja se rado poslužu- je u blagdanskim prigodama, najviše uoči božićnih blagdana, još više za Uskrs. Jer uskrsni doručak nezamisliv je bez šunke s hrenom. 'Ludbreški hren' može se kupiti u trgovinama koje su do sada ugovorile suradnju, dakle, potražite ga na policama nekih ludbreških trgovina. (žn) 8 J ESE N SK I K A R N E V A L Prijam predstavnika grupa u uredu gradonačelnika Mimohod od dvorca prema trgu 31. listopada 2012. U Ludbregu, 6. listopada, četvrto izdanje Jesenskog karnevala u Centru svijeta, drugi put s gostima iz inozemstva. Organizator 'Črni maček ludbreški' u suradnji s Gradom Ludbregom, Turističkom zajednicom, Savezom udruga hrvatskih i FECC-om, savezom europskih karnevalskih gradova, pružili su prekrasno subotnje popodne. Doprinos su dali i Puhački orkestar Ludbrega, 'Vinciliri' KUD-a 'Anka Ošpuh', zbor Podravina, Ludbreške mažoretkinje. Štandove su imali Kanarinac i Žene iz Centra svijeta. Poslužilo je vrijeme. Brojne skupine maškara iz hrvatskih gradova, te gosti iz Šapca i Leskovca iz Srbije, zatim Ptuja i drugih gradova Slovenije, Strumice iz Makedonije, kostimima i nastupima prikazali su ljepotu tradicije karnevala koju brižno čuvaju u svojim sredinama. Bilo je 40-ak skupina, a Ludbreg su posjetili i dužnosnici Međunarodne udruge karnevalskih gradova. Velika je to zasluga 'Črnog mačka' čija su gostovanja po Hrvatskoj i inozemstvu dovela u grad toliko gostiju. -Maškare su odlične, vrijeme je super, ima kestena i za popiti, puno je mladosti i dobrog raspoloženja. Jedino fali nekaj za prigristi, gulaš ili grah jer par sati na friškom zraku i čovjek ogladni – rekli su nam iz društva Varaždinaca koje je posjetilo ludbreški karneval. Prvu večer bio je program dobrodošlice na kojoj je Marija Grabarić izabrana za princezu karnevala. Idući dan su gradonačelnik Marijan Krobot i zamjenik Božidar Hajsok priredili prijam za predstavnike skupina, te su razmijenjeni darovi. Sve je pozdravio i meštar Stanko Žnidarić, spiritus movens karnevala kojeg svi iz domaćih i inozemnih skupina ističu kao velikog prijatelja i majstora organizacije. Program je nastavljen na trgu u odličnom ozračju sve do večeri, a nastavak i kraj bio je na karnevalskoj zabavi. ‘Struma’ iz Strumice Bilo je tu prekrasnih maski S mirisom kestena Dejan i Laura pored pečenjare kestena Jesenski karneval ne može se zamisliti bez pečenih kestena, na radost brojnih posjetitelja trga. Za potrebe manifestacije osigurano je čak 400 kg kestena, a vrijedni članovi 'Črnog mačka' prethodno su narezali svu količinu kako bi se kestenje odmah moglo peći. Kesten se pekao u ogromnoj peći nalik velikom stroju za pranje rublja. U jedno 'punjenje' bubnja odmah je stalo 20-ak kilograma ukusne šumske slastice. -Kestenje je simbol jeseni u našem kraju i ljudi vole uživati u ukusnim plodovima. Većini su pečeni kesteni bolji od kuhanih. Dolaze po njih svi, maškari i posjetitelji. Eto, stalno red za svježe vruće kestene – komentirali su Dejan i Laura Kapusta koji su bili zaduženi i odgovorni za rukovanje s peći i ukusnost pečenih kestena. Miris pečenih kestena širio se cijelim trgom i ukusnim plodovima nisu odoljeli ni mali ni odrasli. (ah) Međunarodni 'Jesenski karneval u Centru Atraktivne maske i z posjetitelji ‘Mačke’ iz Šapca Bili su tu i klinci Put do Ludbrega 18 sati Iz Strumice, grada na jugoistoku Makedonije blizu granice s Bugarskom, na put dug preko 1.100 km krenulo je autobusom 50-ak Makedonaca. U Ludbreg su stigli nakon 18 sati puta. -Strumica je grad na istoimenoj rijeci, ima 35.000 stanovnika, a pripadaju mu 72 manja naselja. Ljudi se uglavnom bave zemljoradnjom, uzgojem paprike, rajčice, krastavaca i drugog povrća koje se većinom izvozi. Najpoznatiji smo po ajvaru koji je cijenjen u cijelom svijetu. Dosta naših ljudi otišlo je za poslom u Italiju, Švicarsku i Njemačku. Inače, kod nas je rođen veliki hrvatski kipar Dušan Džamonja i naš najbolji nogometaš Goran Pandev – rekao je Ljube Kalapocev, voditelj karnevalske skupine Ksantika. Prema makedonskoj mitologiji Ksantika je bila boginja cvijeća. U nju se zaljubio Bog Makedon, ali su zle sile pretvorile Ksantiku u cvijet. Svakog proljeća on bi među cvijećem tražio svoju ljubav na livadama, poljima i vrtovima. U čast nesretne ljubavi Makedonci prvi proljetni mjesec zovu Ksant, a slave i praznik Ksantiku iliti praznik cvijeća. Osim ove, Makedonci su se Ludbrežanima predstavili s još dvije karnevalske skupine 'Robin Hood' i 'Kralski tančeri'. -Kraljevi plesači broje 10 ljudi koji sami izrađuju kostime i rado sudjeluju na karnevalima. Bili smo na karnevalima u Danskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji, a u Hrvatskoj smo prvi put. Kralski tančeri iz Strumice Mit o makedonskoj Ksantiki Sviđa nam se ovdje, Ludbreg je manji od Strumice, ali je lijepo uređen – rekao je Kire Guđalov, voditelj skupine. Kod nas su bili u uzvratnom posjetu jer je 'Črni maček' sudjelovao na njihovom karnevalu, najstarijem u Makedoniji, a održava se na blag- dan Trimeri 40 dana prije Uskrsa. Posjetitelje u Ludbregu oduševili su nastupom i kostimima. Nakon fašničke zabave u nedjelju ujutro krenuli su kući. Zbog gostovanja u Ludbregu nisu stigli na svoju 'ajvarijadu'. Dražen Vađunec J ESE N SK I K A R N E V A L 31. listopada 2012. u svijeta' zadovoljni i iz ‘Radosti’ Rimljani iz Ptuja Gornji grad i Vuzmek Plodovi jeseni Ludbreška manifestacija početkom listopada ima dva cjelovita programa. Osim karnevala, po tradiciji se priređuje izložba plodova jesenske berbe. Za taj dio posljednjih godina zadužena je udruga 'Gornji grad' iz Vinograda Ludbreških. Njima se ove godine priključio i 'Vuzmek', udruga ludbreških gljivara. Imalo se puno toga za vidjeti, a osim raznih plodova i klopotec koji je bučno kloparao, kao da se veseli fešti. -Pripremili su gotovo sve kaj raste u vrtu, voćnjaku i na polju. Ima jabuka, krušaka, grožđa, zelja, paradajza, paprike, graha, luka, lješnjaka, te drugog voća i povrća. Naše članice su to lijepo aranžirale. Ljudi dolaze pogledati, posebno izgleda da to zanima goste iz Makedonije, Srbije i Slovenije – živo nam je objašnjavao Željko Zember, predsjednik 'Gornjeg grada'. Netko je dobacio da nije to samo 'izložba za pogledati nego i za nekaj probati'. -Pečemo rakiju na trgu, to je već tradicija. I kostanje, a sad po prvi put i odojka na ražnju. Tu nas je 35 članova, pa ogladnimo i ožednimo. Ali, tko nam dojde mi ga počastimo ražnjem, kostanjima, a za popiti imamo vino, sok i rakiju, svačim kaj imamo. Sve je domaće i besplatno – kaže Željko. Mnogi su navratili i u suvenirsku kućicu gdje se nudilo pićem. Tu smo 'ulovili' i zamjenika gradonačelnika koji je 'skočil' na osvježenje. Puno ljudi pozorno je razgledavalo izložbu. -Ova izložba je odlična ideja, treba pokazati što se uzgaja u vrtu, voćnjaku, na polju. Ja sam iz Strumice i zemljoradnja je najjača grana kod nas u Makedoniji. Sve što vidim kod vas i mi uzgajamo. No, tu prvi put vi- 9 Stanko Žnidarić: Ako želimo pravi turistički proizvod… Stanko (lijevo) s potpredsjednicima FECC-a Mnogi su razgledali izložbu plodova iz vrtova, polja, voćnjaka dim bundeve s crnim sjemenkama. Toga kod nas nema. Čuli smo da je ulje super za salatu - rekao nam je Branko Dostinov, gost iz Strumice. Udruga gljivara također je napravila izložbu, stalno su ljudi kružili oko fontane gdje je bila izložba gljiva. -Izložili smo 30-ak vrsta, više otrovnih nego jestivih jer je cilj da ih predstavimo da tako ljude što bolje educiramo. Puno ih je koji ne poznaju dovoljno ove vrste. To nam je četvrta izložba, prva na trgu i dosad najveća, pa sam jako zadovoljan. Ova gljivarska sezona je posebna, cijelo ljeto i početak jeseni uopće nije bilo gljiva jer nije bilo vlage. A onda je pala obilna kiša i od početka listopada šume su prepune gljiva – rekao je Franjo Nikolaus, predsjednik 'Vuzmeka'. Druženje članova udruge uz ukusne zalogaje Članovi udruge svojim savjetima i znanjem pomagali su ljudima. -Ovo je jako dobro da ljudi doznaju više. Ima ih i kod nas, neke su gljive iste ili slične kako kod vas, ali neke prvi put vidimo – kazale su gošće iz Maribora u fašničkim kostimima. -Odlično su ovo napravili da naučimo malo više jer to je potrebno ako volite gljive. Vidim da ljudi stalno dolaze i pitaju – kazala je Vesna Gradečak iz Selnika. Članice 'Vuzmeka' pripremile su nekoliko delicija, pa ste mogli kušati krem juhu, faširance i pohance od gljiva i kao dodatak – ajvar od vrganja. I sve je planulo brzo. Tradicija 'Klopoca na trgu' živi i dalje, zahvaljujući udrugama 'Gornji grad' i 'Vuzmek'. Franjo Nikolaus, predsjednik ‘Vuzmeka’ -Odaziv posjetitelja i karnevalskih grupa bio je jako dobar. Gostovalo je 36 grupa iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Makedonije, a u zadnji čas dolazak je otkazalo još 10-ak. U programu je sudjelovalo i šest gradskih udruga. Znam da su svi gosti oduševljeni Ludbregom. Jedino kod nas nema klasične povorke, svi od dvorca do trga dođu za 15-ak minuta, pa mogu pratiti nastupe drugih, družiti se, dogovarati. U drugim gradovima povorke traju i do 10 sati što je strašno zamorno, a pritom ništa ne vidite od programa. Koliko nas cijene pokazuje i to da su u Ludbregu bila dva potpredsjednika i 18 članova skupštine međunarodne karnevalske organizacije (FECC). Smatram da naš karneval vrlo lako može postati jako veliki događaj, pravi turistički proizvod. Za to nam treba snažnija potpora Grada. FECC sada pokriva samo tri karnevala na prostoru jugoistočne Europe - Strumicu, Ptuj i Rijeku, a predlože da Ludbreg uđe u službeni kalendar kao završni karneval u godini. To znači dolazak još više grupa i ljudi iz puno više država. Grad bi od toga imao višestruke koristi. A nama se i sad dogodilo da zbog nedostatka hotelskih kreveta Makedonce otpelamo na noćenje u Vidovec! Uz pravu promidžbu sigurno bi imali velik broj posjetitelja. Mora se nešto uložiti, ali dobili bi pravi i isplativ turistički proizvod - poručio je Stanko Žnidarić, počasni predsjednik ‘Črnog mačka ludbreškog’ i meštar ludbreškog jesenskog karnevala. Gledatelji zadovoljni Dok su se karnevalske skupine skupljale kod dvorca, na trgu je još bilo sablasno pusto, pa je vladao neugodan osjećaj da će ove godine biti manje posjetitelja nego lani kad je karneval održan pod šatorom. Međutim, posjetitelji su postupno počeli pristizati i trg se lijepo popunio. Sreli smo ljude iz Malog i Velikog Bukovca, Struge, Hrženice, Martijanca, Bolfana i drugih mjesta. Zapazili smo i pustolove, strance koji su stigli biciklima i zadržali se u gradu. Uostalom, evo što o karnevalu misle posjetitelji. -Bili smo na karnevalu i lani, a čini nam se da je sad više ljudi. Maškare su također bolje nego lani i baš je lijepo. Mislimo da je manifestacija potrebna jer i drugi gradovi priređuju na svojim trgovima razne zabavne sadržaje. Dobro da se i obični ljudi malo razvesele – rekli su Blaženka i Anđelko Petrikovski iz Globočeca. Ivana Kuharića iz Karlovca i nje- govu suprugu Katu zapazili smo uz pozornicu kako mobitelom bilježe zanimljive trenutke i ovjekovječuju nezaboravne kadrove. -Krasno je vrijeme i ovo je lijepo za vidjeti. Država je u krizi, ni gradovi nemaju novce, mislim da si nešto bolje i skuplje niti ne možemo priuštiti. Moramo biti sretni i s malim zadovoljstvima jer i ona su dovoljna da zaboravimo na brige i teškoće. Naše unuke Lucija i Ivona su kod kuće i sad sam baš zvao snahu da ih dovede jer puno toga mogu vidjeti – rekao je Ivan. No, evo i jednog 'protivnika' karnevala. -Imam 80 godina i rodom sam iz Velikog Bukovca, a već 18 godina živim u Ludbregu. U ova teška vremena karnevala ne treba jer sigurno puno košta. Imam 600 kuna mirovine i jako sam bolesna, imam dopunsko osiguranje, ali neke pre- trage moram plaćati sama. Novce za karneval bi trebalo bolje rasporediti na važnije stvari jer ispada da za zdravstvo nema dovoljno, a imamo za maškare i slično – rekla je Štefica Orehovec. Pred sumrak rado nam je svoj završni komentar dao ludbreški bračni par koji je odgledao četverosatna događanja od početka do kraja. -Ludbregu je jesenski karneval potreban jer da se ništa ne događa bilo bi gore. Vjerujemo da će sutra biti bolje jer ovi mladi ljudi koji se vesele su naznaka da bi tako moglo i biti. Ludbrežana je trebalo doći još više, a posebno mlađih. Ako su došli ovi čak iz Makedonije ne vidimo razloga zašto ne bi mogli i naši mladi. Treba ih nekako privući jer da je toga bilo u 'naše doba' mi bi se svakako uključili – rekli su u Paula i Josip Štefančić. (dv) Blaženka i Anđelko Petrikovski Josip i Paula Štefančić Kata i Ivan Kuharić Štefica Orehovec 10 DOGAĐAJI 31. listopada 2012. 'Narcisa'- Udruga žena u borbi protiv raka dojke Prostorije za rad Mnoštvo žena okupilo se u zgradi Doma zdravlja u Ludbregu. Naime, u toj zgradi prostorije za rad odsada ima Udruga žena u borbi protiv raka dojke 'Narcisa' Ludbreg. -Jako smo zahvalne Ivanu Crnkoviću, ravnatelju Doma zdravlja Varaždinske županije koji nam je ustupio na korištenje ove prostorije – rekla je Nada Kapusta, predsjednica Udruge. I ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije Ivan Crnković, također je prisutan na službenom otvaranju prostorija: -I meni je osobno drago što dio neiskorištenog prostora ove velike zgrade možemo ustupiti udruzi, posebice što je riječ o udruzi huma- nitarnog karaktera kao što je 'Narcisa ' – poručio je Ivan Crnković. U rad udruge očito se želi uključiti mnoštvo žena iz ludbreškog kraja, a dio zainteresiranih na osobnom ili na iskustvu iz vlastite obitelji susreo se s ovom bolesti. Kroz razgovore je istaknuta važnost podrške okoline, od obitelji do osoba koje su prošle iskustvo s bolesti raka dojke i mogu pomoći onima koji kroz to prolaze. -Nažalost, i u Varaždinskoj županiji sve je veći broj žena oboljelih od raka dojke. Nadamo se da će 'Narcisa' pridonijeti uspješnoj borbi protiv ove opake bolesti kroz predavanja, radionice, nabavku potrebne opreme i podršku onima kojima će biti najpotrebnija. Udruga se bavi Udruga umirovljenika i starijih osoba Na svečanosti Katica Sačer, te M. Krobot i B. Hajsok S optimizmom u trećoj dobi Gotovo 15 godina prvi se dan listopada obilježava kao Međunarodni dan starijih i tim povodom i Udruga umirovljenika i starijih osoba Ludbreg redovito priređuje prigodni program. Ovoga puta program je održan u prostorijama Udruge. -Starije treba integrirati u sve pore društva zbog znanja i iskustva. Mladi mogu i trebaju mnoge spoznaje dobiti od nas, a onda znanje nadograđivati – rekla je Katica Sačer, predsjednica Udruge. Priređen je lijep program u kojem su sudjelovali mališani vrtića 'Radost', ali i najstariji. Bila je to lijepa prigoda da najmlađi pokažu kako im odgajateljice od malih nogu usađuju i pravilan odnos prema osobama treće životne dobi. Mališani su poklonili crteže, a održana je i izložba njihovih radova. Članovi udruge u programu su recitirali stihove, nastupile su mažoretkinje pod imenom 'Zlatna dob'. Proslavi su nazočili gradonačelnik Marijan Krobot i njegov zamjenik Božidar Hajsok. –Grad uvijek nastoji pomoći udruzi. Kaže se da na mladima svijet ostaje, ali rađa se sve manje djece. Starijih zato ima sve više. Nažalost situacija je takva da umirovljenici teško žive od mirovine za koju su cijeli život radili, vjerujem da će se situacija promijeniti – rekao je gradonačelnik Krobot. Jedan od osnovnih zadataka Udruge je da kod starijih pobudi nove aktivnosti od sporta, rekreacije do sudjelovanja u kulturno-umjetničkim društvima i drugim manifestacijama. -Izlazak iz svijeta rada ne znači ulazak u svijet mirovanja, već samo promjenu aktivnosti, novu mogućnost za bavljenje onime za što prije nismo imali mogućnosti ni vremena. Starost je stanje duha, a na osobnu percepciju najviše utječemo vlastitom aktivnošću – poručila je predsjednica Katica Sačer. Međunarodni dan starijih ima za cilj animirati životne sredine da osiguraju i prilagode životne uvjete sposobnostima žitelja treće dobi, boreći se za humani odnos prema starijima. Marina Hižak Članovi na obilježavanju Međunarodnog dana starijih Razgledavanje prostora udruge Ivan Crnković i Nada Kapusta prigodom predaje prostorija na korištenje promicanjem svijesti među ženama o poduzimanju zaštitnih mjera i važnosti preventivnih pregleda. To je najbolja zaštita jer kod ranog otkrivanja ove bolesti postoje veliki izgledi izlječenja – rekla je Nada Ka- pusta, predsjednica udruge 'Narcisa'. Na otvorenju prostorija udruge obilježen je i Dan ružičaste vrpce koja je podijeljena okupljenima, a simbol je borbe protiv karcinoma dojke. Skromnoj svečanosti otvaranja pro- storija nazočio je i gradonačelnik Marijan Krobot koji je istaknuo da će udruga imati njegovu podršku i pomoć, a gošća je bila Blanka Glavica-Ječmenica, zamjenica župana Varaždinske županije. (ah) 70 godina od tragedije ludbreških Židova Zlo koje se ne smije zaboraviti Kada se spomene riječ holokaust u svijetu, misli se prvenstveno na oko šest milijuna Židova ubijenih u 2. Svjetskom ratu u zemljama pod nacističkom Njemačkom, ali i na druge narode koji su doživjeli sličnu sudbinu u tim mračnim vremenima. Nažalost, udio te brojke su i ludbreški Židovi, njih nekoliko desetaka koji su doživjeli strahotu holokausta. Ludbreg ih se prisjetio sredinom listopada, ne bez razloga. -Prve grupe ludbreških Židova odvođene su u zatvore i logore još 1941., u Ludbregu su ostali većinom starci, djeca i žene. A od 16. do 18. listopada 1942. žandari i ustaše odvode redom sve ostale koji se nisu uspjeli sakriti ili pobjeći. Deportirano je u logore blizu 50 posljednjih ludbreških Židova, nikada se nitko od njih nije vratio. Ti su dani iz jeseni 1942. godine dokrajčili život židovske zajednice u Ludbregu. U logorima nije bilo milosti. Kakva im je bila sudbina? Pojedinci su pobjegli partizanima, neki su slučajno preživjeli logore, a neki su sreću potražili su drugim državama i nikad se nisu vratili. Samo je četveročlana obitelj Weinrebe ostala živjeti u Ludbregu. Apeliram na gradske vlasti da se o židovskom groblju i dalje vodi briga kao i dosad – podsjetio je ludbreški povjesničar prof. Milivoj Dretar iz Udruge za edukaciju i promicanje ljudskih prava. U povodu tih događaja iz listopada 1942. godine održana je komemoracija na židovskom groblju u sklopu gradskog groblja. Taj dio odnedavno je od pod zaštitom Ministarstva kulture. -U Ludbregu je bila židovska općina sa sinagogom, Židovi su držali trgovine i banke, bili su nositelji poduzetništva, sudjelovali su u društvenim aktivnostima, osnivali humanitarna udruženja. Dali su veliki doprinos u razvoju Ludbrega. Ovime želimo pod- Na židovskom dijelu groblja prof. Dretar i gradonačelnik M. Krobot položili su vijence, a rabin Prelević održao molitvu sjetiti mlađe naraštaje na zlo koje se dogodilo židovskom narodu, da se više nikada ne ponovi, ali isto tako da se i ne zaboravi. To dugujemo žrtvama, kao i to da mladi znaju o strahotama koje su se dogodile toj zajednici - kazao je gradonačelnik Marijan Krobot. Komemoraciji i potom okruglom stolu o holokaustu bio je nazočan i Luciano Moše Prelević, glavni rabin u Hrvatskoj: -Ako ne znamo što je bila prošlost nećemo znati što je budućnost. Holokaust je imao dvije poruke – jednu za same Židove, a druga da svijet nauči da se ljudi ne smiju ubijati samo zbog druge vjere, načina razmišljanja, drugog porijekla. Židovska zajednica u Hrvatskoj danas ima tek 2.500 članova, a uoči 2. Svjetskog rata imala 25.000 ljudi u 40 židovskih općina. Židovi su u većini gradova imali važnu ulogu u njihovom razvoju. Lijepo je što je Ludbreg ishodio da židovsko groblje postane spomenik kulture jer time je Ludbreg uspio sačuvati dio svoje povijesti. Treba prepoznati da je to zapravo hrvatsko kulturno naslijeđe, nikako ne samo židovsko – smatra glavni rabin Prelević. Građani su odali počast stradalima Sudionici okruglog stola mogli su se upoznati kroz slajdove s ulogom i sudbinom posljednjih ludbreških Židova. -Prema popisu stanovništva iz 1931. godine od 2683 žitelja naselja Ludbreg njih 82 su bili Židovi. Holokaust je najveće kršenje svih ljudskih prava, o tome treba govoriti jer je to primjer najvećeg zločina prema čovjeku – kaže Melita Švob, ravnateljica Istraživačkog dokumentacijskog centra Zagreb. Istraživanja o povijesti su nužna. -Treba vidjeti što možemo napraviti za stradale. Zavičajna istraživanja jako su važna da ljudi doznaju i ne zaborave što se događalo u njihovoj sredini – rekla je Vesna Teršelič iz Udruge 'Documenta'. Rođaci žrtva fašizma naizgled nemaju koristi od prigodnih obilježavanja datuma stradavanja iz povijesti. -Zlo kakvo je nanio fašizam ne smije se nikad zataškati niti dopustiti da se minimalizira jer to je onda najbolji način da slijedeće generacije ne prepoznaju zloćudnost takvih ideja. To nije obilježavanje prošlosti, već zalog za budućnost – poručio je Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava Zagreb. Rabin Prelević, M. Švob, V. Teršelič i Z.Pusić DOGAĐAJI 31. listopada 2012. Dan dobrovoljnih darivatelja krvi Velika obitelj dobrovoljnih darivatelja krvi ludbreškog kraja obilježila je krajem listopada svoj dan. Ti samozatajni spasitelji ljudskih života svoj dan obilježavanju 25. listopada. Ludbreg i ludbreški kraj pod okriljem Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg već desetljećima je humanim djelovanjem i rezultatima u darivanju krvi u samom vrhu u Hrvatskoj. Tradicija je to kojom se može malo tko pohvaliti, ali darivatelji se ne žele posebno isticati jer rezultati nisu toliko važni koliko njihova želja da pomognu drugima. -Kada ste darivatelj krv onda je važna misija spašavanje života drugih ljudi. A mi na darivatelje cijele ludbreške regije uvijek možemo računati. Uvijek pomognu kada je potrebno, a najčešće se, nažalost, ne vrednuje dovoljno ono što daruju ovi ljudi. Krv je nezamjenjiv lijek i nikakva zahvala ne može biti primjerena – rekla nam je Ružica Antolić, predsjednica Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg. U povodu Dana darivatelja i ludbreški će darivatelji biti u delegaciji Hrvatskog Crvenog križa na prijamu kod predsjednika Josipovića, kao što su bili i na prijamu kojeg je organizirao Predrag Štromar, varaždinski župan. Prigodni susret održan je i u Ludbregu pod pokroviteljstvom gradonačelnika Marijana Krobota. -Društvo još nije dovoljno svjesno njihovog doprinosa jer dariva- Priznanja za humanost S. Horvat - najzaslužniji za razvoj darivanja krvi lud. kraja telji spašavaju živote. Tek poneka pogodnost u zdravstvu koju 'zarade' nakon brojnih darivanja. Ovaj susret s vama mali je znak pažnje za sve što se učinili i što ćete još učiniti. Hvala vam za izniman doprinos društvu, za vašu humanost i plemenitost – poručio je gradonačelnik Krobot. On je posebne pozdrave uputio nazočnom Stanku Horvatu, legendarnom ravnatelju Gradskog društva koji je u mirovini. Horvat je također uputio čestitke dobitnicima priznanja, a podsjetio je i na trnovit put stvaranja visoke svijesti žitelja naše regije o značaju darivanja krvi. Poznat je plan od 20-ak akcija za iduću godinu, a održavat će se u istim mjestima i u približno istim terminima, kao i sada. -U ovoj smo godini prikupili oko 1.300 doza, to je nešto manje nego Josip Grabarić iz Selnika ima 75 darivanja krvi Žene iz Centra svijeta Dobitnici priznanja s voditeljima Gradskog društva i pokroviteljem svečanosti M. Krobotom Dobitnici priznanja Hrvatskog Crvenog križa Hrvatski Crveni križ za 100 darivanja krvi dodijelio je Zlatni znak i zahvalnicu Vjekoslavu Golubiću iz Svetog Petra, a za više od 100 darivanja njemu je pripala i ‘Zlatna kapljica’, posebno priznanje Gradskog društva Ludbreg namijenjeno rekorderima. Za 75 darivanja Veliki srebrni znak primili su Josip Grabarić iz Selnika, te Antun Jadanić i Andrija Martinković obojica iz Svetog Petra. Za 50 darivanja Mali srebrni znak primili su: Branko Dobec, Siniša Kos i Branko Sedlar iz Ludbrega, Stanko Matijašec iz Selnika, Mladen Kovač iz Sigeca, Franjo Crkvenčić iz Slanja, Kruno Vađon iz Sesveta i Tomo Jantol iz Struge. Kod žena, za 35 darivanja Mali srebrni znak i zahvalnicu primile su Marija Šestak iz Ludbrega, Biserka Marković iz Hrastovskoga i Ružica Katana iz Malog Bukovca. Odlikovano je ukupno 15 darivatelja krvi iz mjesnih društava u sklopu Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg. lani, ali imali smo dvije akcije manje nego lani i sad se treba održati još jedna. Oko 7 posto žitelja regije uključeno je u akcije i zadovoljni smo rezultatima. Imamo osmoricu koji su krv dali više od stotinu puta, kao i našu Mirjanu Gložinić, rekorderku kod žena s 82 darivanja. Iako smo time jako zadovoljni, smatram da uvijek možemo i bolje i na tome trebamo raditi. Koristim ovu prigodu da se javno zahvalim svim darivateljima na odazivu na akcije, kao i brojnim volonterima koji su također dali izniman doprinos na organizaciji i animiranju ljudi da uđu u našu veliku obitelj darivatelja - poručila je Ružica Antolić, predsjednica Gradskog društva Crvenog križa. Mnogostrukim darivateljima priznanja i zahvalnice uručili su Ružica Antolić, gradonačelnik Marijan Krobot, te Josip Blažotinec, v.d. ravnatelja Gradskog društva Crvenog križa. Vjekoslav Golubić iz Svetog Petra - više od 100 darivanja Čuvati tradiciju ručnog tkanja Podsjetiti se na stare zanate možete svakog dana u vremenu od 9 do 12 sati u 'Bakinoj hiži', u prostorijama Udruge Žene iz Centra svijeta'. Tamo ćete zateći Bobu Ranilović da radi na vitlu za namatanje pređe za potku u tkanju, te Jadranku Draganić i Biserku Kutnjak koje rade za tkalačkim stanom. Radionica ručnog tkanja počela s radom u travnju, a u lipnju je Udruga dobila nagradu 'Zeleni cvijet' Varaždinske županije za najbolji etno-suvenir. Riječ je o 'seljačkom kompletu' koji se sastoji od torbe, podmetača i nadstolnjaka, a namijenjen je za turističku promociju. Nedavno su Udrugu posjetili i predstavnici Ministarstva turizma. -Razgledali su 'Bakinu hižu' i vidjeli nagrađeni suvenir, a kako se u studenom na razini države bira najbolji suvenir, došli su se upoznati s prvom nagradom u sklopu akcije Zeleni cvijet – rekla je Biserka Kutnjak. Ovih dana Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Varaždinske županije dodijelilo je Biserki Kutnjak vrijedno priznanje u povodu Svjetskog dana seoskih žena – Zahvalu za kreativnost u ruralnom životu, Dobitnica priznanja Biserka Kutnjak za tkalačkim stanom kao osobi koja njeguje stare zanate. -To je pokazatelj da sam na dobrom putu, a i poticaj je da nastavim dalje raditi da ručno tkanje ne padne u zaborav. Vjerujem da će to biti poticaj i drugih ženama da se uključe u radionicu i izraze svoju kreativnosti – kaže Biserka. Predsjednica Franciska Schubert je jako zadovoljna radom nove radionice. U planu je i škola za tekstilno rukotvorstvo kako se bi se ovaj zanat sačuvao od zaborava. -Želimo da svaka članica prenese 11 svoje znanje drugim ženama. Osnove se stječu na pređi starijoj od 80 godina. Pozivamo zainteresirane koje žele učiti o starim zanatima da nam se jave – rekla je Franciska Schubert. 'Žene iz centra svijeta' su rukotvorine od starog domaćeg tkanog platna prezentirale u akciji 'Kupujmo hrvatsko'. Grad je udruzi ustupio suvenirnicu za promociju suvenira koja je otvorena subotom i nedjeljom od 10 do 12 i 17 do 19 sati. Marina Hižak Priznanje je primila i Biserka Marković iz Hrastovskoga 12 S A S V I H ST R A N A ‘Grački grozdek’ priprema svečanost Još jedan dio ludbreškog vinogorja dobit će statuu svojega zaštitnika. Na Gracima je praktički sve spremno za službeno postavljanje i blagoslov kipa svetoga Martina. Naime, Udruga 'Grački grozdek' odredila je za svog zaštitnika upravo ovog vinogradarima omiljenog sveca, ali zaista ne bez razloga. -Vinogradari s Graci posebno smo vezani za svetog Martina. Naime, baš je lani za Martinje obilježen završetak radova i puštanje u promet asfaltirane glavne prometnice i odvojaka na Gracima. A Analiza postojećeg stanja 31. listopada 2012. Na Gracima kip svetog Martina tamo još 2006. godine također na Martinje dobili smo i struju. Zato smo se postavljanjem kipa s njegovim likom odlučili zahvaliti našem zaštitniku, svetom Martinu – rekao nam je Dražen Crkvenčić, predsjednik udruge. Kip neće biti onako impozantnih dimenzija kao onaj svetog Vinka na drugoj strani vinogorja iako je i ovaj kip izradio isti autor, Petar Kolarić iz Ždala nedaleko Koprivnice. -Visok je 2,5 metra i to je dosta, nisu vremena za razbacivanje novcem. A ovak bude Za postolje je potrošeno 3 t cementa i 20 kubika šljunka baš krasno pasal tu negde u sredini Graci. To je lokacija oko 1.100 metri od mosta do- Težaci radili s osmjehom lje kod table Graci – kazali su marljivi članovi udruge koje smo zatekli u dva navrata kad smo ih obišli na radnim akcijama na provođenju pripremnih radova. Naime, vinogradari su sami odradili sve što se moglo kako bi prišparali koju kunu u blagajni udruge i akcija postavljanja kipa bila jeftinija. Bilo je tu članova udruge iz Grada, ali i iz susjednih općina jer poznato je da na Gracima vinograde obrađuje i uživa u njihovim darovima kao i u prekrasnoj prirodi dosta vlasnika s drugih područja. -Sami smo sve financirali, napravili više radnih akcija, od iskopa, do betoniranja Tu je i materijal za nastavak radova ove dvije ploče za postolje na kojoj bude kip. Potrošili smo oko 3 tone cementa i 20 kubika šodra – kažu vinogradari. Predsjednik udruge dometnuo je kako će čitav projekt postavljanja kipa svetog Martina na Gracima koštati tek oko 40-ak tisuća kuna. Službena svečanost i blagoslov kipa svetog Martina bit će u subotu 10. studenoga u 15 sati. Potom će u 18 sati u društvenom domu u Hrastovskom biti i prigodni zabavni program kada će se mošt krstiti u mlado vino. Završena betonaža postolja Planinari u Grčkoj Ludbrežani na Olimpu U organizaciji Planinarskog društva Ludbreg i u suradnji s Udrugom Transplant Zagreb, nekolicina ljubitelja planinarenja i istraživanja novih krajeva uputila se kombijem na put od Ludbrega, preko Srbije i Makedonije do kolijevke naše civilizacije – Grčke. Iz Ludbrega smo bili Nada Đurin i ja (Damir Klarić- op.u.) kao vodič, a tu su bili i članovi planinarskih društava 'Kalnik' iz Križevaca, 'MIV' iz Varaždina, te iz Viteza iz Bosne i Hercegovine. U Srbiji i Makedoniji dočekali su nas ljubazni domaćini, ugostili i pokazali znamenitosti Beograda, Niša te makedonske Gevgelije. Ranog nedjeljnog jutra ušli smo u Grčku i krenuli prema obali Egejskog mora kako bi krenuli na uspon na Olimp i Mytikas. Tu je nastao i problem. Naime, planina bogova Olimp bila je zavijena tamnim oblacima, a i prognoza vremena nije bila obećavajuća. Našli smo se u nedoumici – krenuti ili ne? Ipak, odlučili smo odgoditi i krećemo prema Ateni. Posjet Ateni zaista je poseban osjećaj – prvo krećemo na Akropolis vidjeti svevremenski hram Parthenon, mjesto gdje je rođena demokracija. Dalje se pješke došlo do parlamenta, a zatim u nastavku krenusmo za luku Pireevs. Put nas dalje vodi u Meteoru i Paraliju. Meteori su svetište, tu se nalaze samostani i 'kamena šuma', a i sam prijevod riječi 'meteora' sa starogrčkog znači 'kamenje koje lebdi u raju'. U Paraliji, gradu prekrasnih plaža na obali Egejskog mora osjećamo se kao kod kuće jer postoji dosta natpisa i na hrvatskom jeziku. Grad vrevi životom i Snimili smo vatrogasce na intervenciji kod zaobilaznice Boje Hrvatske na vrhu Mytikas Damir Klarić na Olimpu mnogobrojnim turistima. Nakon tri dana obilaska grčkih znamenitosti vraćamo se prvobitnom cilju - slijedio je povratak na početak priče i najuzbudljiviji dio putovanja, uspon na Olimp i Mytikas. Nakon buđenja i lagane jutarnje šetnje, krenuli smo na Olimp. Oko 16 sati bili smo u planinarskom domu na 2.100 metara. Zrak je ovdje bio puno ljepši i čišći, a nestalo je i sparine. S terase doma pružao se prekrasan pogled na vrhove Olimpa. Nakon veselog druženja s pristiglim drugim planinarima i noćenja u Refuge A, u sunčano jutro krenuli smo u osvajanje najvišeg vrha - Mytikas koji je na 2.918 metara. Vrijeme je bilo dobro, bez oblačka. Najprije je trebalo prijeći oko 900 m nadmorske visine uspona do vrha, a nakon toga još i 1.900 metara spusta. Prvi dio bio je dosta strm, išao je kroz šumu, ali s rijetkim drvećem koje kasnije zamjenjuje stijenje. Na polovici puta na oko 2.500 metara, trasa postaje kamenita, a staza isključivo od sipra ili kamenja s ne baš blagim nagibom. Polako se počeo ukazivati vrh Skala. Staza je izgledala duga, a zrak je postajao rjeđi, pa se otežano disalo: No, nogu pred nogu išli smo dalje prema vrhu. Uskoro smo ugledali i naš glavni cilj – vrh Mytikas u svom punom sjaju i ljepoti što nam je dalo snage i volje da krenemo dalje i prevalimo ostatak uspona. Strmi put postupno je postajao gotovo okomit, a prolazilo se po uskoj polici ponad provalije. Bilo je tu i uskih procijepa, preopasno za mnoge. Međutim, bogovi Olimpa sa Zeusom na čelu, nagradili su nas jednim od najljepših planinarenja koje smo doživjeli. Mi Ludbrežani osvojili smo najviši vrh Grčke. Prekrasan pogled pružao se ispod nas s krova Grčke, svijet potpunog mira vjetra i tišine. Nezaboravno! (Damir Klarić) Ugasili požar na vrijeme Vatrogasci najviše posla imaju nedjeljama i praznicima kada neki očito ne znaju kud bi sa sobom. Tako je bilo i druge listopadske nedjelje. -To nam je već drugi požar danas. Prvi smo imali od 13,24 sati, a gasili smo neobrani kukuruz kod apatijskog mosta. Požar je nastao nesavjesnim paljenjem strnjaka iza farme u Slokovcu, a vatru je razbuktao i proširio vjetar na oko 10 ha površine. Ovaj drugi požar je bio znatno većeg obujma, a počeo je oko 16,30 sati sa sjeverne strane zaobilaznice, između Selnika i Sigeca, nasuprot puta prema odlagalištu otpada. Do njega sigurno nije došlo bacanjem opuška iz vozila koja se kreću zaobilaznicom jer vatra je krenula oko 20 m od ceste. Smatramo da je namjerno izazvan, a vjetar je vatru razbuktavao prema meki i šumi uz Bednju. Sreća da nije bio snažniji i drugog smjera jer bi izgorjele parcele s neobranim kukuruzom – rekao je Josip Debeljak, član DVD Ludbreg. Požarna fronta bila je dugačka oko jedan kilometar, pa su ludbreški vatrogasci u pomoć pozvali DVD Sigetec i DVD Selnik. Ukupno je požar na oko 20 ha površine gasilo 22 vatrogasaca s 5 vatrogasnih vozila i to vodom i metlanicama. Kraj intervencije zabilježili smo oko 18 sati, samo 30 minuta prije nego li je zapuhao snažni vjetar sa sjevera koji bi vjerojatno nezaustavljivo Pune ruke posla za vatrogasce razbuktao vatru. Ovog puta vatrogasci su požar uspjeli ugasiti na vrijeme, ali tko zna hoće li tako biti i drugi put. Zato još jednom pozivaju građane na oprez i odgovornije ponašanje. Vatrogasci u svom radu nailaze na upravo nevjerojatne primjere bahatosti i neodgovornosti pojedinaca. -Prošle godine gasili smo požar kojeg je čovjek izazvao sam na svojoj parceli. Kad je vidio da se požar širi na susjedov neobrani kukuruz zvao je nas vatrogasce. Za to vrijeme dok smo mi gasili kukuruzište on je otišao na svoju drugu parcelu i tamo ponovno na par mjesta zapalio biljne otpatke – rekao je Nenad Cindori, predsjednik DVD-a Ludbreg. (dv) Vatra je došla do stabala tik uz Bednju 31. listopada 2012. Dani Mladena KerstneraFestival kajkavske komedije Pučko otvoreno učilište 'Dragutin Novak' Ludbreg priprema tradicionalnu manifestaciju 'Dani Mladena Kerstnera-Festival kajkavske komedije'. Šestu godinu zaredom nastupima amaterskih kazališnih družina Pučko učilište nastoji sačuvati i promovirati kajkavski izričaj, te još jednom podsjetiti na Ludbrežanina, kajkavskog komediografa Mladena Kestnera koji je dao izniman doprinos hrvatskoj književnosti. 'Dani Mladena Kerstnera- K U LT U R A 13 Osam predstava i dvije promocije Festival kajkavske komedije' je dosadašnjom organizacijom, interesom izvođača i lijepim posjetom publike koja očito voli kajkavsku komediju opravdao postojanje, a njegovu vrijednost dokazuje i potpora Ministarstva kulture: -Ministarstvo kulture redovito prati održavanje festivala, pa se i ovogodišnji održava pod njegovim pokroviteljstvom. Zbog velikog interesa program će trajati najmanje tri, a možda i četiri dana. Imamo dvije promocije knjiga, autora Božidara Glavine iz Preloga pod naslovom 'Mi smo obični ljudi' i knjige 'Igrokazi' naše ludbreške kroničarke Marije Winter. Dosad je prijavljeno šest predstava koje će izvesti: Udruga žena 'Veliko srce' iz Svetog Đurđa, 'Priločka amaterska scena' iz Preloga, zatim Dramska grupa Udruge žena 'Preslica' iz Sračinca, pa Udruga 'Sigečko srce' iz Koprivničkog Sigeca, potom Društvo žena 'Reka', a po prvi puta će u Ludbregu gostovati i Udruga 'Goranski koraci' iz Delnica. Po svemu sudeći, to neće biti sve jer rok za prijave još traje, a najavljeno nam je da će prijave poslati još najmanje dvije amaterske dramske družine. Tako nas na ovogodišnjem festivalu očekuje dosad najobimniji program s vjerojatno šest predstava i dvije promocije knjiga – najavio je mr. Branko Dijanošić, ravnatelj Pučkog učilišta. Posjetitelji će opet imati prigode uživati u više komedija na kajkavskom. Predstave će se održavati u kino-dvorani Pučkog učilišta 29. i 30. studenoga, te 1. prosinca, a ako bude potrebe i 2. prosinca. Svake večeri program počinje u 18 sati, a ulaz je slobodan. Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner Čitajmo grofovski Čudom su se čudili prolaznici, zastajkivali automobili s iznenađenim vozačima, mnoštvo se znatiželjnika zapitalo tko su ti, kakvu to odjeću nose? Sredinom listopada u Ludbregu na toplom suncu atraktivni program pripremila je Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' u sklopu manifestacije Mjesec hrvatske knjige od 15. listopada do 15. studenoga. Perivojem dvorca Batthyany šetale su dame velikašice sa suncobranima, mlade baronese i kontese, barunice, pa i osobno grofica Katarina i grof Filip Batthyany, posljednji vlasnik ludbreškog imanja. Čak i postarija grofica Elizabeta s unučadi. Oko njih djeca, ali ne u odjeći iz neki prošlih stoljeća već u ovoj današnjoj. Ovi u kostimima školarcima su čitali priče, pjesme i ponešto ih naučili o vlasnicima nekadašnjeg dvora, obitelji Batthyany. -Bio je to prvi takav program koji je priredila Knjižnica, htjeli smo mladima pružiti nešto novo. To smo zamislili kao šetnju parkom dvorca i da na više mjesta upoznamo djecu s djelima hrvatske književnosti, također i s razlikama između današnjeg hrvatskog jezika i onog iz 18. stoljeća, a pripremili smo i humor na grofovski način. Dakle, priče i šale tog doba, da djeci bude što zanimljivije. Dvorski meštar objašnjavao u kako se treba ponašati i ophoditi pri susretu s grofom. Za kraj su 'upoznali' zadnjeg grofa Filipa Batthyanyja koji im je pričao o povijesti svoje obitelji koja je nekad vladala Ludbregom, a grofica Elizabeta s unučadi o vrtlarstvu na dvoru. Obišlo nas je 400-tinjak djece, mališana vrtića i nižih razreda ludbreške škole. Radujemo se što su djeca bila zadovoljna, što smo im pružili i predstavili dašak naše povijesti i hrvatske književnosti – kazala nam je Edita Kutnjak-Zlatar, v.d. ravnateljica Gradske knjižnice. Drugog dana u obilasku smo zatekli učenice 2. A i B razreda s razrednicama Dragicom Miklošić i Natašom Janković: -Djeca stalno tu blizu dvorca prolaze i ovo im je bila jako lijepa prigoda da nešto vide i nauče. Inače imamo dobru suradnju s knjižnicom, uvijek nam nešto lijepo pripreme. Sad su tu bili ljudi u kostimima, djeca su čula lijepe priče i pjesmice, pa ovo je baš bilo posebno dobro, zanimljivo i poučno - rekla nam je Nataša Janković, razrednica 2.B. Mali Luka Blatarić kaže da su mu bile zanimljive priče i grof, ali da je najljepši bio dvorac. Ovako atraktivan i impresivan program zahtijevao je posebne pripreme, kostime i glumce. -Došle su nam u pomoć 'Žene iz Centra svijeta' u svojim kostimima, a ostale kostime posudili smo u varaždinskom kazalištu. Uz njih, 'glumili' su zaposlenici Knjižnice i naši volonteri koji nam uvijek pomažu. Posebno bih pohvalila i dječje glumce, članove naše kazališne družine 'Trio V' – Filipa Matijevića, Filipa Bajsića, Adriana Detelja, Zaru Lu Sakač i Jelenu Janušić Priče za laku noć 7. studenoga - Mladen Kopjar: Dinosaur Cvjetko 14. studenoga - Mira Šincek: Čudesne cipele 21. studenoga - Božidar Prosenjak: Miš 28. studenoga - Mira Šincek: Jezero u planini Priče za laku noću čitaju se na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice u Ludbregu svake srijede u 19 sati – rekla je v.d.ravnateljica. Uz Mjesec hrvatske knjige bilo je i drugih programa, a priređeni su dodatni sadržaji za osobe starije životne dobi. -Ovo je Europska godina aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti. Za starije smo priredili već uobičajeno vježbanje ponedjeljkom u 10 sati. Svake srijede do 10 do 13 stariji uče kako mogu 'surfati', koristiti se računalom i njime komunicirati, dok četvrtkom odlazimo u Starački dom 'Smiraj' čijim štićenicima čitamo pripovijetke. Stariji koji su doma sami i bolesni, a htjeli bi pročitati knjigu, dovoljno je da nazovu broj Knjižnice i mi ćemo im dopremiti knjigu koju žele. Mogu nas nazvati na broj 306 067 i rado ćemo im donijeti knjigu – kaže Edita Kutnjak-Zlatar. Također je održan program za mališane sa čitanjem priče 'Kako je Petit pobjegao na Mjesec', autorice Marine Krpan-Smiljanec. Dio ekipe koja je dočekivala djecu, učenike nižih razreda i mališane vrtića Slijedi u ‘Mjesecu knjige’ Gradska knjižnica priprema još nekoliko programa. Već u petak 2. studenoga će biti priređen multimedijalni projekt ‘Gregory Peck’ posvećen velikom američkom glumcu, oskarovcu. Priredit će se izložba plakata njegovih filmova s predavanjem. Uz to u spomen na glumca bit će i predstavljanje knjige Gregory Peck, autora Ilije Matića. Program počinje u 19,30 sati. I mlađe ‘grofice’ čitale su školarcima U staračkom domu ‘Smiraj’ 8. studenoga bit će priređena takozvana mirisna radionica. Na kraju manifestacije još jedna poslastica. Bit će to večer pod nazivom ‘Sve piše u novinama’ u kojoj gostuje popularni Krešimir Mišak, voditelj i urednik popularne HTVove emisije ‘Na rubu znanosti’, a program je 15. studenoga u 19 sati u vijećnici Pučkog učilišta. Susret pred ulazom u dvorac Sablasti iz močvare U sklopu Mjeseca hrvatske knjige i programa 'Čitajmo grofovski' Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' priredila je promociju knjige autora Marjana Krajcera Viteza: 'Nikola Zrinski - Sablasti iz močvare'. Knjigu su predstavili povjesničar Branimir Bunjac, zatim sam autor, te prof. Vladimir Mihaljević koji je promociju uljepšao svojim pjesmama uz pratnju gitare. Dijelove knjige čitale su uče- nice ludbreške škole Pamela Kramar i Elena Kos koje je pripremila mentorica Nataša Sedlar, a bilo je mnoštvo učenika s profesoricom povijesti Marinom Busijom. Program koji je odisao u duhu prošlih vremena održan je u svečanoj sali dvorca Batthyany. Osoblje Knjižnice bilo je odjeveno u grofovske haljine, a 'dvorski meštar' najavio je goste, što je programu dalo ugođaj davno prošlih vremena. Na promociji knjige u dvorcu Batthyany 14 SP O R T 31. listopada 2012. Marko Pokos postao reprezentativac u gađanju glinenih golubova Državni viceprvak u trapu Prvo mjesto Giovanija Cernogorza na olimpijskim igrama u Londonu doprinijelo je da se više govori i piše o odličnim rezultatima strijelaca u gađanju na glinene golubove. Samo dva mjeseca nakon Olimpijade održano je državno prvenstvo Hrvatskog lovačkog saveza u trapu. Krajem rujna na streljani u Bzenici pokraj Pleternice u Požeško-slavonskoj županiji izvanredan rezultat ostvario je Marko Pokos iz Ludbrega. Marko je bio član reprezentacije Lovačkog saveza Varaždinske županije koja je u konkurenciji 21 reprezentacije osvojila odlično treće mjesto, a pojedinačno je osvojio fantastično drugo mjesto. Naš Marko zabilježio je samo jedan pogodak manje od prvoplasiranoga Antona Glasnovića predstavnika grada Zagreba, inače Hrvatskog reprezentativca koji je na ovogodišnjim olimpijskim igrama u Londonu izborio finale i osvojio 6. mjesto. Nakon finalne serije čak su tri strijelca imala jednaki broj pogodaka i to 43 od 45 mogućih, Anton Glasnović, njegov mlađi brat Josip koji je također Hrvatski reprezentativac te Marko Pokos. Nakon raspucavanja 'na jedan metak' prvo mjesto osvaja Anton sa 43+4 pogotka, drugo mjesto pripalo je Marku sa 43+3, a treće Josipu 43+2. -Pucali smo potpuno ujednačeno. U prvoj seriji kvalifikacija obojica smo promašili po jednog goluba. U drugoj seriji također smo od 15 imali 14 pogodaka, a u finalnoj seriji svih 15. Od mogućih 45 obojica smo imali po 43 pogotka pa smo ušli u dodatno raspucavanje tzv. 'shoot out'. U tom završnom raspucavanju Nogometna natjecanja Belupo, županijski prvak, s lijeva: Marko Pokos, Martin Pijanec, Vladimir Hrastić, Zvonimir Pokos, Janoš Banjai, Vlado Vuković i Ivan Makarić Anton je bio bolji za jedan pogodak, a meni je samo jedan pogođeni 'golub' nedostajao da budem državni prvak – rekao je Marko. Njegov uspjeh je još veći ako se uzme u obzir činjenica da je član ludbreškog Lovačkog društva Belupo koje svoje strelište ima u Hrženici gdje on najviše i trenira. Hrvatski lovački savez je Marka, zbog ovog izuzetnog rezultata, uvrstio u reprezentaciju koja je predstavljala Hrvatsku na međunarodnom natjecanju koje je održano 13. listopada u Zelendvoru kod Varaždina u sklopu 17. Međunarodnog sajma lova, ribolova, prirode i turizma. Na tom natjecanju hrvatska reprezentacija osvojila je drugo mjesto iza reprezentacije Slovenije. Sigurno se svi pitate: 'A gdje je u toj priči olimpijski pobjednik Giovani Cernogoraz?' -Giovani nije nastupio na državnom prvenstvu jer je taj vikend pucao u Pragerskom u Sloveniji na završnici Svjetskog kupa. Tamo je zauzeo 6. mjesto i taj rezultat mu je bio dovoljan da zadrži vodeće mjesto na svjetskoj rang listi strijelaca u trapu - pojasnio je Marko. Dražen Vađunec Marko, te Anton i Josip Glasnović na državnom prvenstvu Očeva preciznost Stariji čitatelji sigurno se sjećaju vremena kada su ludbreške tvrtke uspješno radile i zapošljavale puno radnika. Skoro svaka je imala i streljačku družinu. Najpoznatiju družinu imao je Belupo Ludbreg, a jedan od najboljih strijelaca bio je Markov otac, Zvonko Pokos. Zvonko je uspio dugo godina zadržati formu i preciznost, sada je predsjednik LD Belupo i svakako je zaslužan što njegov sin postiže odlične rezultate. Marko je, naime, i prije tri godine na državnom prvenstvu na streljani u Žmirićima kod Zadra također osvojio izvanredno 3. mjesto iza braće Glasnović, s jednim pogođenim golubom manje. -Mogu reći da u nekoliko proteklih godina bilježim rezultate kao iz snova. Lani sam bio županijski po- bjednik pojedinačno, a ove godine kao član Belupa ekipni. Na državnoj razini nedostaje mi taj jedan glineni golub u završnom raspucavanju za kojeg često u šali znamo reći da je velik ko’ kuća – kaže Marko. Vjerujemo da ćemo za ovog samozatajnog sportaša uskoro napisati da je gađao najpreciznije jer najbolje godine tek su pred njim. Slijedi završnica jeseni Zadrugar iz Hrastovskoga i Sloga iz Slokovca predstavnici su Grada Ludbrega ove nogometne sezone u Prvoj županijskog ligi ŽNS-a Varaždin. I guraju sasvim solidno. Prema očekivanjima nešto bolje ide Zadrugaru koji sada već ima višegodišnje iskustvo u prvom razredu županijskog nogometa. Do kraja jesenskog dijela, ako snijeg ne poremeti raspored Zadrugar u nedjelju 4. studenog (14,30 sati) dočekuje Bednju i favorit je u toj utakmici, zatim gostuje kod šemovečke Mladosti. U posljednjoj domaćoj utakmici u Hrastovskom 18. studenoga gostuje vodeći Zelengaj, a 3 boda Zadrugar mora upisati kod zadnjeg Nedeljanca na oproštaju sezone. S barem 9 bodova momčad iz Hrastovskoga morala bi jesen završiti blizu vrha. Sloga iz Slokovca trebala bi prezimiti na čvrstoj poziciji u sredini ljestvice. U nedjelju 4. studenoga Sloga dočekuje vrlo dobrog Obreša, a tjedan dana kasnije ima i teško gostovanje u Ladanju Donjem kod Rudara 47'. Zadnja dva protivnika su ista koje ima i Zadrugar u završnici, najprije utakmica kod kuće protiv Bednje (11. studenoga), a za kraj sezone gostovanje u Šemovcu. Facebook generacija zauzvrat je i on dobio niz vrlo oštrih neargumentiranih napada za što ovi igrači nisu snosili nikakve posljedice. A vi dragi čitatelji dobro znate što ste sve afirmativnog mogli pročitati o ovim nogometašima koji nose plavi dres. Zaista smo htjeli i želimo raditi na dobrobit našeg trećeligaša, ne želimo potencirati 'prehlade' odnosno 'gripe' igrača usred ljeta, u srpnju pred početak sezone i neke mnogo teže eskapade, nego smo tu sa zajedničkim ciljem – jakom Podravinom. Inače, zamjetan je nažalost i pad posjeta utakmicama na gradskom stadionu. Možda je na to utjecalo i ukidanje radio-prijenosa s uta- Sesveta i Bukovčan 27' iz Malog Bukovca. Ispod očekivanja trenutačni je plasman Plitvice. Očito je da će se za ligaški život boriti Ajax, Gora i Dinamo iz Apatije. Kod drugoligaša proljeće će biti posebno zanimljivo. Ravnopravno u borbu za naslov ući će jesenski prvak Poljoprivrednik iz Kapele te Novakovec, Mladost iz Svetog Petra i vrbanovečki Dinamo 01'. Podravina pri vrhu IZDVOJENO Nakon poraza Podravine protiv Poleta iz Svetog Martina na Muri zaiskrilo je na popularnoj društvenoj mreži. Pojedini igrači obrušili su se na navijače, na njihovo nedostatno pomaganje na utakmici, na nepoznavanje pravila nogometa i igre. Tako je jedan od igrača neke od doajena u gledalištu prozvao zaista ovom papiru nedopustivim i nedostojnim imenima stavljajući ih u kontekst s klupskim dopredsjednikom, dok se jedan od bivših igrača našalio s njima ili barem tako misli pišući im da ako protivnik vodi s 3:0 to se može dostići tricom. Pisac ovih redaka pokušao je malo smiriti tenzije i strasti, no I jedna zanimljivost. Zadrugar igra odličnu obranu, a muči se u napadu. A Sloga ima ubojiti napad, ali i propusnu obranu. Eh, kada bi se dalo spojiti jedna obrana i drugi napad. U Prvoj ludbreškoj ligi Razvitak iz Čićkovine dobro gura prema jesenskom naslovu. No, na kraju sezone slijede međusobni dvoboji momčadi s vrha ljestvice gdje su Radnički iz Hrženice, te Podravac iz kmica koje su zaista rađene pod minimalnim financijskim uvjetima. No, ovog puta nije bilo sluha. Čak se čulo iz kluba da se 'Realu' plaća za prijenose. Doista bi bilo zgodno možda vidjeti koliko klubovi iz ŽNS Varaždin dobivaju od jedne lokalne televizije za njihove usluge. I za kraj poruka igračima. Nemojte podcjenjivati znanje gledatelja. Igrali su nogomet davno prije vas, živjeli su i žive ovdje i uživaju na gradskom stadionu, kojeg još uvijek krvavo otplaćuju, naravno uz struju i plin. Sve da bi vi mogli biti njihovi ljubimci. I još nešto dragi dečki – i jedan od bivših predsjednika kluba bio vam je - novinar. N. Jerbić Nogometaši 'Podravine' nakon 11. kola odnosno pred kraj prvog dijela prvenstva zauzimaju odlično drugo mjesto na ljestvici Treće HNL sjever. Tome je pridonijela i zadnja pobjeda u Virju s 3:2. A moglo je čak i bolje. Naime, raspored je išao na ruku Podravini - utakmice više na domaćem terenu, posrtaji konkurenata. U nekoliko utakmica odigralo se i ispod razine, donekle se podbacilo. Bilo je to kod kuće s 'Mladosti' iz Ždralova bez pogodaka, a posebno protiv novaka u ligi 'Poleta' iz Svetog Martina na Muri (2:3). Loše je bilo i Nedelišću u gostima (0:2), a posebice u Tuhovcu. Tamo je tek nakon izvođenja jedanaesteraca pobijeđen županijski drugoligaš koji je onako putem skupljao ekipu. Nedopustivo za ekipu takvog ran- ga i kvalitete. S druge strane vrlo dobre partije pružene su na gostovanju u Koprivnici, Grabrovnici, a dojmljiva je bila i posljednja partija na domaćem terenu kada su deklasirani gosti iz Preloga s čak 7:0! Do kraja prvog dijela prvenstva slijedi još nekoliko zanimljivih iskušenja. U subotu 3. studenoga Podravina na gradskom stadionu u (14,30 sati) dočekuje starog sportskog rivala Križevce koji zabetonirano tavore na dnu. A onda 10. slijedi derbi, gostovanje kod vodećeg Međimurja, zadnja utakmica sezone u Ludbregu bit će dvoboj protiv Bjelovara 17. studenoga, a na oproštaju od sezone još jedan derbi kojeg će Podravina igrati u Slatini. Vjerujemo da će završnica sezone donijeti nove radosti ludbreškom nogometnom puku. (nj) SP O R T 31. listopada 2012. Jakša Petrović, košarkaš Grafičara Ludbreg je bio i ostao košarkaški rasadnik. Evo priče o još jednom izdanku – iz prave košarkaške obitelji dolazi Jakša Petrović, snažni bek KK 'Grafičar'. Jakša je rođen 11. prosinca 1988. godine, strijelac po horoskopu. Prve košarkaške korake učinio je u V. razredu O.Š Ludbreg, a aktivno je počeo trenirati u varaždinskom 'Focusu' (kasnije Zagorju, pa Vindiji) od sedmog razreda. Radio je s poznatim trenerima - Seadom Žunićem, Maksom Vučkovićem, te Jurom Čovićem. Nakon toga zbog fakultetskih obveza prelazi u KK 'Zagreb' gdje ga treniraju Šestan i Tus, također poznati treneri u hrvatskim ligaškim vodama trenera. Uz uzorno školovanje dolazi i stipendija u Americi, u Collegu u Iowi. No, zov domovine bio je jači i ubrzo Jack is black slijedi nova etapa u karijeri: -Došao sam u KK „Auctor Sesvete“. Tamo sam radio s klasnim košarkašem Maločom. A osim igranja, ponudili su mi i vođenje škole košarke pri klubu što sam i prihvatio – kaže Jakša. Ovaj snažan bek visok 190 cm i težine 100 kg napokon je došao i u ludbrešku košarku, u dresu 'Grafičara'. -Zaista sam mnogo toga prošao u ovih nepunih 24 godine života. Vidio sam štošta što će mi koristiti u mom košarkaškom razvoju. Izuzetno sam zadovoljan radom s današnjim trenerom Draženom Cesarom. Iscrpljujuće radimo na parketu, a dobar rad imamo i u fitness centru 'Impuls' – ustvrdio je Jakša. U Sjedinjenim Američkim Državama Jakšu su prozvali Jack: -Navijač sam Chicago Bullsa' koje nažalost nisam stigao pogledati za vrijeme boravka u SAD-u. Pa, mislim da je sasvim razumljivo da mi i košarkaški uzor dolazi iz tog kluba. Naravno, da je to one&only M.J. (legendarni i neponovljivi Michael Jordan – op.p.) – otkrio je Jakša. Već smo ustvrdili da je Jakša izdanak košarkaške obitelji. Mlađi brat Ozren također je vrstan košarkaš koji je karijeru sada podredio fakultetskim obvezama. Tata Željko jedan je od nekadašnjih pokretača ludbreške košarke koji trenutno aktivno radi s podmlatkom u klubu: -Još uvijek mi je tata djelomično i uzor. Njegov šut s poludistance te pozicije tzv. high-posta još uvijek mi je nedostižan. Naravno, tata je imao i još ima veliku ulogu u mom košarkaškom odrastanju – kaže Jakša. Njegove klupske ambicije vrlo su Baš je fino kad igra Dino Počela je nova rukometna sezona u Trećoj hrvatskoj rukometnoj ligi sjever u kojoj je jedan od oslonaca momčadi RK 'Ludbreg MB' svakako mladi Dino Grgec. Rođen je Dino u znaku Vage 5. listopada 1993. godine, dakle, tek je prije 20-ak dana napunio je 19 godina. Sa svojih 190 cm visine i samo 78 kg igra na mjestu lijevog vanjskog. Za njim su već dvije sezone u kojima ima punu minutažu, pa i odgovornost u momčadi. Prošao je rukometno odrastanje uz stupove trenerstva u našem gradu: -Trenirali su me Pišpek, Jagić i Novosel, a sada sam opet u rukama iskusnog Pišpeka. Rezultati na početku prvenstva nisu loši, a nadam se da ćemo završiti među prve tri ekipe. Ne bude to baš lako, jer je očito da se kvalitetno radi i u drugim klubovima. Ali, mislim da je vrijeme da s kolegama dohvatimo već jednom toliko željenu Drugu hrvatsku ligu HRL RK Ludbreg MB u novoj sezoni Dino, igrač velikog potencijala u mnogo ekipa s kojima smo nekad igrali. Uvjeren sam da se njima zasigurno možemo nositi – kaže Dino. Igre i pristup rukometu pohvalio je i njegov trener Andrija Pišpek: -Dino je jedan od oslonaca ekipe koji voli preuzeti odgovornost u najbitnijim segmentima igre. Nadamo se da će iskoristiti sav potencijal koji nosi u sebi, a on je golem. Ukratko, baš je fino kad nam dobro igra Dino – slikovito će trener. Pred Ludbrežanima je na osnovu solidnog starta borba za prvih šest mjesta što je i klupska uprava postavila za cilj u novoj sezoni. Preostao je veliki rad na 'porihtavanju' kolektivne obrane, kao i na brisanju malih mušica koje se povremeno javljaju kod pojedinih igrača. Da, igri ludbreškog trećeligaša dramatično nedostaje Petrošanec koji je zaplovio prvoligaškim vodama. Nažalost u vrlo slabom varaždinskom prvoligašu. (nj) Trener Andrija Pišpek 15 Jakša dolazi iz poznate ludbreške košarkaške obitelji Petrović jasne. -Cilj mi je jasno da osvojimo prvo mjesto u ligi. 1. mjesto u ligi, ali i dizanje sportskog Ludbrega na noge. Gotovo smo sigurni da će se to dogo- diti, a u prilog nam ide i sjajan start u prvenstvu – poručio je na kraju. E, pa Jack budi Džek - i dovedi nas s kolegama do naslova! Pripremio: Neven Jerbić RK Ludbreg MB Ludbreg Kadetska momčad RK Ludbreg MB Prvoligaški put kadeta Nedjelja usred listopada ostat će upisana u anale Rukometnog kluba 'Ludbreg MB'. Tog 14. listopada su kadeti kluba zaigrali u društvu najboljih hrvatskih klubova i rukometaša te dobi. Na parketu gradske dvorane u Ludbregu pred oko 200 poklonika rukometa odigran je prvi krug Prve hrvatske kadetske rukometne lige. Prema propozicijama natjecanja Ludbrežani su domaćin zajedno s klubom iz Trnovca, te su ugostili snažne kadetske sastave državnog prvaka 'Zagreb CO' i 'Dugog Sela'. U prvom ogledu Ludbrežani su fanatičnom borbenošću i brzinom iznenadili favorita 'Zagreba' i čak su vodili nakon 15-ak minuta igre. No, do odmora gosti prave prednost od pet pogodaka. U nastavku su iskusniji gosti održavali prednost i završilo je 27:21. No, naklon do poda domaćim nadama, pulenima trenera Nenada Novosela koji su natjerali favoriziranu ekipu iz Zagreba na maksimum, a usput rečeno riječ je o selekcioniranoj ekipi dječaka iz svih krajeva Hrvatske s kojom treneri rade čak dvaput dnevno! U drugom ogledu naše je momke sustigla iscrpljenost i pražnjenje na- kon teškog dvoboja sa Zagrebom, pa je potpuno jasno i očekivano došlo do pada koncentracije koja je dovela do poraza protiv Dugog Sela rezultatom 37:26. No, radi se o odličnom suparniku kojeg vodi trener Kaleb. Treći susret u Trnovcu protiv domaćina odigran je naknadno, a Ludbrežani su ostvarili visoku pobjedu 27:15. To su zaista prekrasne vijesti za ludbreški sport i posebice rukomet. Napokon imamo nekoga tko se, u jednom od vodećih hrvatskih sportova u Hrvatskoj, može nositi s najboljima. Nadamo se da uskoro u tome neće biti usamljeni. Jasno, mladim Ludbrežanima treba puna potpora jer je riječ o jedinstvenoj ligi u kojoj se u više navrata mora na gostovanja u gradove Dalmacije. Klubu valja pomoći oko termina za korištenje dvorane, a neizostavno treba i financijsku pomoć ako želimo da ova nadarena ekipa nastavi stasati na dobrobit ludbreškog rukometa i sporta. Svaka pomoć dobro će im doći, a oni su je svojim radom, zalaganjem i rezultatima svakako i zaslužili. Neven jerbić 16 31. listopada 2012. ŠALJITE FOTKE! Foto rubrika za čitatelje Nema ljepšeg od prirode u jesen. Lišće mijenja boje i tisuće je nijansi koje prirodi daju posebnu ljepotu i sjaj. To je uočio i Miroslav Vađunec iz Vinograda Ludbreških i svojim foto-aparatom ‘zapisao’ jesenske motive iz prirode. Saša u vratarskoj intervenciji u dresu Tampines Roversa Ludbrežani u Singapuru Bračni par Saša i Ivana Dreven javili su nam se iz Singapura. Poznavatelji nogometa znaju za Sašu, ludbreškog zeta koji je oženio Ivanu Pokos iz poznate ludbreške obrtničke obitelji. Saša je kao klinac s nogometom počeo u matičnom Trnju iz kojeg je s 9 godina prešao tadašnjem prvoligašu Varteksu. -Tamo sam prošao sve uzraste, sa 16 godina već sam trenirao s prvom ekipom, a debi za Varteks imao sam s 18. Prošao sam sve uzraste reprezentacije od U-14 do U-21! Nakon poznate situacije u Varteksu bio sam primoran tražiti drugu sredinu i eto nas tako u Singapuru! Član sam Tampines Rovers FC, to je prva singapurska liga. Trenutno smo prvi i nadam se tituli - javio nam je Saša. U daleki Singapur Saša je otišao prošlog prosinca. Supruga Ivana pridružila mu se u veljači. -Stalno smo zajedno, osim kad sam na treningu. Stadion nam je preko puta stana. Na utakmicama mi je prava navijačica koja mi daje podršku i bodri me s tribina. Prati svaku utakmicu jer put na najdalje gostovanje traje samo 45 minuta – kaže Saša. Singapur je grad-država na jugoistoku Azije sa 60-ak otoka, od kojih je sam Singapur najveći, dug 48 i širok svega 24 km. -Ovdje je jedini problem vlažna klima. Temperatura je stalno od 26 do 32 stupnja. Iskreno, ljudima iz naših krajeva ovdje bi bio problem živjeti zbog klime. Posao možda ne bi bio problem naći, puno je komercijalnih banaka, jaki Zajedno (Snimio: Miroslav Vađunec) Tihe boje (Miroslav Vađunec) Ivana i Saša u singapurskom ZOO-u turizam, a ima industrije smatraju mladi supružnici. O dojmovima -Grad je stvarno zadivljujući, toliko je malo prostora, a čini vam se kako je iskorišten svaki centimetar. Marina Bay je centar svega. Tamo su tri zgrade-hoteli spojeni i na vrhu na 58. katu je brod za razgledavanja, a bazen samo za goste hotela. Bili smo na Singapore Flayer. To je vrtuljak iz kojeg vidimo cijeli Singapur. Bili smo i na stazi za Formulu 1, samo Singapur ima noćnu utrku. Zoološki vrt je prekrasan, radi do 18 sati, a nakon toga je noćni safari. Vozili smo se u vlakiću, a životinje su pokraj nas prolazile. Upoznali smo većinu grada. Ali uvijek vidite nešto novo, pa vam se čini da bi ga mogli upoznavati cijeli život – javljaju Ivana i Saša. Hrana je raznovrsna. -Od kineske, indijske pa do Pogled s Marine Bay na Singapore Flyaer malezijskih morskih specijaliteta. Ali, sve je ljuto, sve je ljuto s jakim začinima. Sve voće i povrće se ne uzgaja ovdje, već dolazi brodovima pa na brodu dobije boju. Mnogo je uličnih restorana, tu su cijene kolko-tolko OK. Restoran si ne može baš svatko priuštiti. Ima jedan dio grada dobar za izlaske, a u ostalim dijelovima poneki kafić. Cijene su previsoke kaj se tiče svega. Igrajući Azijski kup imao sam prilike vidjeti Hong Kong, Maleziju, Vijetnam, ali to je siromašno. Uspoređujući Singapur s okolnim državama to je nebo i zemlja. Izuzetak su neka turistička mjesta.I na kraju još jedna zanimljivost. -Tu je žvakaća zabranjena. U dućanima ih nema. Mogu se kupiti samo na liječnički recept. Ljudi to poštuju. Općenito se svi ovdje strogo drže reda i zakona – kažu Ivana i Saša Dreven, Ludbrežani na privremenom radu u Singapuru. Marina Bay - atrakcija Singapura Poklonike fotografije pozivamo da nam pošalju svoje uratke. Jesenska čarolija u prirodi još uvijek traje. Pravi je to izazov za fotografiju. Fotografije šaljite na: [email protected]
© Copyright 2024 Paperzz
