25/2013
19. lipnja 2013.
Sveæenièko reðenje u zagrebaèkoj prvostolnici
U sveèanom euharistijskom slavlju koje je predvodio
kardinal Josip Bozaniæ za sveæenike je zareðeno 11
dijecezanskih i redovnièkih kandidata - èetvorica za
Zagrebaèku nadbiskupiju i sedmorica za redovnièke
zajednice
Hrvatskom saboru predani potpisi za referendum o
ustavnoj definiciji braka
Više stotina volontera graðanske inicijative "Uime
obitelji" s ponosom je 14. lipnja nosilo zagrebaèkim
ulicama 52 kutije s ukupno 749.316 potpisa graðana
Šesti hrvatski žrtvoslovni kongres
Biskup Vlado Košiæ održao predavanje "Žrtve u
Domovinskom ratu na podruèju Sisaèke biskupije" i
predvodio misno slavlje za sve hrvatske žrtve
Drugi djeèji folklorni festival
U Heusenstammu nastupilo sedamnaest djeèjih
folklornih skupina iz hrvatskih katolièkih misija i
zajednica iz Njemaèke
Susret pape Franje i anglikanskoga primasa
Welbyja
Kao podruèja suradnje Katolièke i Anglikanske Crkve
istaknuti zaštita ljudskoga života i obitelji utemeljene
na braku, zauzimanje za siromašne i društvenu
pravednost te mirno rješavanje sukoba, poèevši od
krize u Siriji
Domovinske vijesti
S. Valerija Kovaè doktorirala iz dogmatske teologije
Misa za braæu Radiæ i poginule branitelje
Zagreb: Predstavljen film o katolièkoj župi u Taganrogu
Otvorena izložba u sklopu projekta Hrvatska glagoljaška baština
Sv. Nikola zaštitnik Pomorskog fakulteta u Rijeci
Susret isusovaèkih novaka iz Srednje i Istoène Europe
Godišnji susret djelatnika u pastoralu obitelji Zagrebaèke nadbiskupije
Susret ministranata Krèke biskupije
Proslava 500. obljetnice crkve Sv. Ante u Vuèevici
Susret ministranata otoka Braèa u Postirima
Biskupijski susret ministranata u Rakovici
Biskup Škvorèeviæ primio novoga požeškoga gradonaèelnika
Crkva u Hrvata
Susret "Partnerstvo katolièkih sveuèilišta" u Ostrogonu
Predavanje o biskupu Strossmayeru u HKPD-u "Jelaèiæ"
Predsjednik Hrvatskog sabora u posjetu banjoluèkom biskupu
Susret obitelji Srijemske biskupije
Hrvatski iseljenici osvojili nogometni kup u Salzburgu
Pohod biskupa Ulricha Neymeyra HKM Offenbach am Main
Biskup Komarica primio šefa Misije OESS-a u BiH
Drugi susret sveæenika Bosne i Hercegovine
Inozemne vijesti
Posveta crkve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
Èetvrtina europskih sveæenièkih kandidata su Poljaci
Papa s predsjednikom Europske komisije
Beatifikacija novinara Katolièke akcije Odoarda Focherinija
Papa primio predsjednika Venezuele
Prilog dokumenti
Crkva je Božji narod
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
S. Valerija Kovaè doktorirala iz dogmatske teologije
Tema doktorskog rada je "Personalno-relacijska paradigma
teologije Josepha Ratzingera/Benedikta XVI." - Izvornim
prijevodima s njemaèkoga jezika daje uvid u Ratzingerova
teološka djela
Zagreb, 10.6.2013. (IKA) - U prepunoj dvorani Katolièkoga
bogoslovnog fakulteta u Zagrebu s. Valerija Kovaè obranila
je 10. lipnja doktorsku disertaciju pod naslovom "Personalnorelacijska paradigma teologije Josepha Ratzingera/Benedikta
XVI.", koju je izradila pod vodstvom predstojnika Katedre
za dogmatsku teologiju zagrebaèkog KBF-a prof. dr. Ivana
Karliæa. Ispitno povjerenstvo su, uz mentora, èinili doc. dr.
Marija Pehar, prof. dr. Ivan Antunoviæ, prof. dr. Ivan
Bodrožiæ i doc. dr. Danijel Tolvajèiæ.
Disertacija je podijeljena na èetiri poglavlja. Prvo poglavlje
pruža pregled biblijskog i povijesnog razvoja teološkog
poimanja osobe, èime se tema disertacije smješta u
odgovarajuæi povijesno-teološki kontekst i pokazuju se
izvori u kojima sam Joseph Ratzinger nalazi nadahnuæe za
svoju misao. Predstavljaju se glavne etape, izrazi, sadržaji i
predstavnici toga dugoga i nehomogenog razvoja teološkog
shvaæanja osobe.
U sljedeæim se poglavljima sustavno prikazuje i vrednuje
personalno-relacijska paradigma Ratzingerove teologije
artikulirana u razlièitim teološkim podruèjima. Drugo
poglavlje propituje teološko-trinitarno podruèje, koje je
izvor Ratzingerove personalno-relacijske misli. Obraðuje
starozavjetne teme Božjega imena i saveza, koje su kljuène
za relacijsku sliku Boga. Kao vrhunac vjere u osobnoga
Boga koji je u odnosu istièe se Trojstvo, koje Ratzinger s
jedne strane smatra interpretativnim kljuèem èitave
stvarnosti, a s druge strane ga tumaèi pomoæu paradigme
communio, Božje "mi"-stvarnosti i ljubavi.
Treæe poglavlje obraðuje Ratzingerovu "relacijsku
kristologiju", èija je srž istovjetnost Isusa Krista i Sina
odnosno druge božanske osobe, koja središte svoje osobe i
egzistencije ima u jedinstvenoj i trajnoj komunikaciji s
Ocem. Iz jedinstva s Ocem Ratzinger tumaèi i identitet
Kristove osobe i njegova djela, a dogaðaj križa i uskrsnuæa
smatra hermeneutièkim kljuèem te istovjetnosti, te Krista
shvaæa "egzemplarnim èovjekom" i jedinim polazištem za
teološko shvaæanje èovjeka.
Èetvrto poglavlje artikulira Ratzingerovu antropološku
primjenu njegove personalno-relacijske misaone sheme.
Polazi od Božjeg èina stvaranja, u kojem je utemeljena
èovjekova sposobnost za odnos s Bogom i s drugima te
pokazuje èin vjere kao èovjekov odgovor na Božji zapoèeti
dijalog u stvaranju i objavi. Daljnja artikulacija Ratzingerove
misli otkriva da je temeljno postojanje vjernika eklezijalno
postojanje, po kojem se dogaða preoblikovanje subjekta
vjere u zajedništvo Crkve. To zajedništvo (communio) u
Crkvi Ratzinger obrazlaže koristeæi druge razlièite
paradigme: euharistijska ekleziologija, tijelo Kristovo, Crkva
kao sakrament jedinstva. Naposljetku, u svjetlu "dijaloške
besmrtnosti", koja se pokazuje kao kljuèna Ratzingerova
sintagma, koju je razvio u nakani rehabilitacije izraza
"besmrtnost duše", disertacija obraðuje Ratzingerovu
interpretaciju eshatoloških tema.
Završni zakljuèak disertacije istièe znaèajke personalnorelacijske paradigme Josepha Ratzingera/Benedikta XVI.
Osvræe se na specifiènost Ratzingerova misaonog stila,
pokazuje teo-loški izvor njegova personalno-relacijskog
mišljenja i njegovo povijesno-spasenjsko polazište, uoèava
2
19. lipnja 2013. broj 25/2013
specifiènosti i razlike u aplikaciji te misaone paradigme na
shvaæanje èovjeka, tumaèi znaèenje i aktualnost modela
communio i ljubavi, upozoravajuæi na njihovu analogijsku
primjenu na razlièita podruèja teologije, te vrednuje
Ratzingerovu sveobuhvatnu teološku viziju.
Disertacija pridonosi dubljem i sustavnijem razumijevanju
teološke misli Josepha Ratzingera/Benedikta XVI. koja pod
obraðenim personalno-relacijskim vidom pokazuje svoj
vlastiti profil i cjelovitost. Izvornim prijevodima s
njemaèkoga jezika, osim toga, daje uvid u Ratzingerova
teološka djela koja nisu prevedena na hrvatski jezik. U širem
smislu donosi sustavni pregled povijesno-teološkog razvoja
poimanja osobe, koji u takvom opsegu na hrvatskom jeziku
do sada nije izraðen, a kao cjelina daje svoj doprinos
suvremenom teološkom razumijevanju kategorija osobe,
odnosa i zajedništva u susretu s današnjim mentalitetom.
Nedjeljka s. Valerija Kovaè èlanica je Družbe sestara
franjevaka od Bezgrješne iz Šibenika, roðena je 13. kolovoza
1972. godine u Posušju (BiH). Osnovnu školu zapoèela je u
Zavelimu/Vir kod Posušja (BiH) te nastavila u Münchenu
(Njemaèka), a srednju školu pohaðala je u Münchenu i
Šibeniku. Od 1993. do 1998. godine pohaðala je filozofskoteološki studij na Katolièkom bogoslovnom fakultetu u
Zagrebu, na kojem je 2000. godine diplomirala te stekla
naslov diplomirani teolog. Nakon èetverogodišnjega
vjerouèiteljskog rada (1998.-2002.), upisala je u rujnu 2002.
godine poslijediplomski studij sa specijalizacijom u
dogmatskoj teologiji na Teološkom fakultetu Papinskoga
sveuèilišta Gregoriana u Rimu, na kojem je u ožujku 2005.
postigla licencijat iz dogmatske teologije. Naslov
magistarskoga rada bio je "Bog kao otajstvo u teologiji Karla
Rahnera". Od travnja 2005. do kolovoza 2008. radila je kao
urednica mjeseènika Mali koncil i suraðivala u tjedniku Glas
Koncila. Od ak. god. 2009./2010. honorarni je suradnik na
Katedri dogmatske teologije KBF-a u Zagrebu, a od prosinca
2011. asistentica je na istoj Katedri. Uz nastavnu djelatnost
na KBF-u, predaje i na Teološkom fakultetu "Matija Vlaèiæ
Ilirik".
Æakula s duhovnikom: "Isus je put"
Split, 10.6.2013. (IKA) - Ured za pastoral mladih Splitskomakarske nadbiskupije priredio je 10. lipnja u uèionici
hostela Spinut posljednju Æakulu s duhovnikom za ovu
akademsku godinu. Gošæa susreta na temu "Isus je put" bila
je s. Darija Bota, utemeljiteljica udruge mladih "Isus je put".
Nakon uvodnog pozdrava povjerenika za mlade don Mihaela
Proviæa, s. Darija je s dvoje mladih iz svoje udruge govorila
o poèecima udruge, kako se razvijala, èime se bavi danas te
koji su im planovi za buduænost. Predstavili su rad svojih
sekcija, karitativne, ekološke, dramske i tehnièke te njihovog
benda "Navjestitelji". Govorili su o hodoèašæima u kojima su
sudjelovali i koje su organizirali, susretima i festivalima
kojima su nazoèili te preprièavali neka svoja iskustva s
putovanja. Udruga "Isus je put" djeluje u sklopu treæe
gimnazije u Splitu, ali je otvorena i svima zainteresiranima,
naglasila je s. Darija. Njihovi susreti èetvrtkom naveèer koji
se redovno održavaju veæ deset godina otvoreni su za sve,
kao i ostali njihovi programi, na koje su pozvali sve prisutne.
Mladi su s. Dariji i dvojici mladih iz udruge postavljali razna
praktièna pitanja vezana uz rad, strukturu i plodove same
udruge, a susret je završio zajednièkom molitvom i
druženjem uz zakusku te uz pjesmu VIS-a "Božja ljubav".
Domovinske vijesti
ika
Misa za braæu Radiæ i poginule branitelje
Je li našim politièarima stvarno na pameti i na srcu dobro
naroda i jesu li se oni za taj svoj narod spremni žrtvovati,
zapitao je biskup Košiæ, predvodeæi misu u Martinskoj Vesi
Martinska Ves, 11.6.2013. (IKA) – U sklopu obilježavanja
Dana Stjepana i Antuna Radiæa, Sisaèko-moslavaèke
županije i opæine Martinska Ves u utorak 11. lipnja misno
slavlje za pokojnu braæu Radiæ i sve poginule hrvatske
branitelje u crkvi Sv. Martina u Martinskoj Vesi predvodio
je sisaèki biskup Vlado Košiæ u zajedništvu s domaæim
župnikom Matom Malekinušiæem.
Uz brojne okupljene vjernike na misi su bili i predstavnici
vlasti: sisaèko-moslavaèka županica Marina Lovriæ Merzel
sa suradnicima, župan Zagrebaèke županije Stjepan Kožiæ,
župan Koprivnièko-križevaèke županije Darko Koren,
predsjednik Hrvatske seljaèke stranke Branko Hrg,
predsjednica Županijskog HSS-a Marijana Petir i opæinski
naèelnik Martinske Vesi Stjepan Ivoš.
Govoreæi o Radiæima, u homiliji je biskup podsjetio kako je
taj dan upravo i roðendan braæe Radiæ, Antuna koji je bio
književnik – filolog, prosvjetitelj hrvatskih seljaka, narodni
zastupnik u Saboru i prosvjetni djelatnik i Stjepana
politièara, pisca, narodnog zastupnika u Hrvatskom saboru i
hrvatskog muèenika. Obojica su zajedno osnovala Hrvatsku
seljaèku stranku, koja je za svoje geslo od samoga poèetka
1904. godine uzela rijeèi: "Vjera u Boga i seljaèka sloga!"
Èestitajuæi Dan Sisaèko-moslavaèke županije, županiji i
županici Lovriæ Merzel, biskup je upozorio kako izbor toga
dana kao Dana županije obvezuje. "Koliko je našoj županiji
sveta vjera u Boga? Koliko je Crkva uvažavana i
podupirana? A koliko su važna seljaèka pitanja i
zadovoljstvo naših seljaka, radnika, obiènih ljudi? Ili se ta
pitanja koja su važna za Crkvu, za naša sela i njihove
stanovnike ne nalaze u, kako se to kaže, prioritetima?"
U nastavku poseban osvrt i pozornost biskup je dao na
poruke Stjepana Radiæa, koji je 20. lipnja 1928. zajedno s
Pavlom Radiæem i Ðurom Basarièekom te Ivanom Pernarom
i Ivanom Granðom, u beogradskoj skupštini doživio atentat.
"Ta je njihova smrt, posebno smrt Stipice Radiæa, izraz
muèeništva za svoj narod. O kada bi i danas politièki voðe za
svoj narod bili spremni i umrijeti! To se možda èini danas
nepotrebnim i kao stvar prošlosti, ali to je prevažno pitanje:
je li našim politièarima stvarno na pameti i na srcu dobro
naroda i jesu li se oni za taj svoj narod spremni žrtvovati ili
naprotiv misle samo na sebe, na svoj položaj i za tu su svrhu
sve spremni uèiniti, ljudima prièati bajke, varati i krasti,
obmanjivati i ne èiniti ništa za zajednièko dobro? Kad
gledamo kako naš narod propada, pitamo se, nije li to zato
što ima loše voðe, nesposobne politièare, ali još ni to nije
toliko zlo koliko èinjenica da nemaju hrabrosti zatomiti
svoje interese i boriti se za interese naroda, pa i po cijenu
vlastitoga života", rekao je biskup, poruèivši: "Mi se danas,
na roðendane braæe Radiæ, molimo za njihove duše, za njih
da u Bogu prime svoju nagradu. Ali molimo se i za njihovo
djelo, a to je naša slobodna Domovina, to su naš narod i naša
hrvatska država, to su naši predstavnici, politièari,
prosvjetitelji, uèitelji, znanstvenici i svi žitelji Lijepe naše,
da svi mi njih slijedimo, da se ne bojimo trpljenja i žrtve, da
se hrabro borimo i zalažemo za dobro svoga naroda, u istini i
poštenju, u radu i požrtvovnosti, u iskrenosti i dobroti".
Misnom slavlju prethodilo je polaganje vijenaca na
spomenik s poprsjem braæe te zajednièka molitva koju je
predvodio domaæi župnik Malekinušiæ.
Zagreb: Predstavljen film o katolièkoj župi u Taganrogu
Zagreb, 11.6.2013. (IKA) – Dokumentarni film "Katolièka
misijska župa u Taganrogu u Rusiji" s naglaskom na rad
sestara karmeliæanki Božanskog Srca Isusova s. Augustine
Mesariæ i s. Mirjam Bubniæ predstavljen je u utorak 11.
lipnja u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu. Autor filma
i scenarija je don Pavao Crnjac, rektor crkve Corpus Domini
koji je u Rusiji boravio od 22. do 26. listopada prošle godine.
U uvodnom dijelu, predavanje o poèecima kršæanstva u
Rusiji, ali i povijesnim vezama Hrvata s Rusima i ruskom
kulturom održao je prof. Juraj Kolariæ. Istaknuo je kako je
ovo povijesti trenutak, jer "govorim o Rusiji, koja nije samo
najveæa država na svijetu, nego i zemlja koja ima veliku
bogatu prošlost, bogatu, kulturu, zemlja religioznih ljudi i
koja je nama po slavenskim korijenima tako bliska. Zašto je
povijesni trenutak? Prvi Hrvat koji je samoinicijativno
zakoraèio na ta prostranstva bio je Juraj Križaniæ. Drugi
istaknuti Hrvat koji je samoinicijativno posjetio Rusiju bio
Miroslav Krleža godine 1925. i o tome je napisao knjigu 'Put
u Rusiju'. Prvo kolektivno hodoèašæe u Rusiju bilo je od 24.
travnja do 3. svibnja 2006. godine, a na njemu je sudjelovao
Zbor prebendara prvostolne crkve zagrebaèke koji su obišli
najvažnija mjesta u Rusiji, sastali se s katolicima, a ja sam
tom prigodom održao predavanje 'Veze Hrvata s Rusijom' u
najveæoj knjižnici na svijetu. Naposljetku, ovo je povijesni
trenutak, jer je don Pavao Crnjac, samohodoèasnik u Rusiju
te nam kamerom i rijeèju posreduje o toj maloj oazi katolika
u Rusiji".
Dr. Kolariæ podsjetio je na poèetke kršæanstva na podruèju
Rusije, a posebno se osvrnuo na prvo hodoèašæe katolièkih
sveæenika u Rusiju. Sudionici hodoèašæa otkrili su
bogatstvo, ljepotu i duhovnu dimenziju Rusije,
blagoslovljene zemlje koju je mala Hrvatska obogatila
svojim duhovnim vrijednostima. Ovo hodoèašæe trebalo bi
biti poticaj za jedan novi poèetak u zbližavanju hrvatskog i
ruskog naroda i meðusobno obogaæivanje uz èuvanje
vlastitog kulturnog, nacionalnog i vjerskog identiteta i
steèenih tradicija, rekao je dr. Kolariæ te naglasio kako se na
to lijepo nastavlja i hodoèašæe don Pavla Crnjca.
Nakon prikazanog filma, okupljenima se obratio i sam autor.
Naglasio je kako se u Ruskoj Federaciji dogodio
demokratski preokret te su nastupile osobne slobode:
kretanja, govora, vjeroispovijesti. U tom kontekstu strukture
Katolièke Crkve uspostavio je godine 1991. papa Ivan Pavao
II., najprije apostolske administrature, a 2002. te
administrature podigao na razinu biskupija. Vlè. Crnjac
predstavio je statistièke podatke iz godine 1991. prema
kojima je postojalo deset katolièkih župa, sedam sveæenika,
èetiri kapele i dvije crkve. Petnaest godina kasnije stvorene
su èetiri biskupije, djeluje 225 župa, 25 ustanova, sjemenište
u Petrogradu s pedeset bogoslova, postaje Radio Marija i
Radio "Dar". Takoðer djeluje 270 sveæenika, 250 redovnica
iz 22 razlièite nacije. Prvi sveæenik Rus reðen je nakon 1919.
godine te 1999. Vezano za vjerski život, Crnjac je istaknuo
kako je za Uskrs prošle godine bilo 541 krštenika. Dakle,
dolazi do procvata katolištva i svijesti pripadnosti Katolièkoj
Crkvi. Istaknuo je i važnost prisutnosti redovnica koje su
razvile socijalni apostolat, katehezu za sve uzraste. Unijele
su novi život uz župnika Argentinca Raula Aparicio, koji je
zapoèeo rad s ovisnicima.
.
.
19. lipnja 2013. broj 25/2013
3
Domovinske vijesti
Caritasov Dnevni boravak djece u Èakovcu izvijestio o
pružanju novih usluga
Èakovec, 11.6.2013. (IKA) - U Dnevnom boravku "Dr.
Antun Bogdan" Caritasa Varaždinske biskupije u Èakovcu,
u kojem se skrbi o djeci i mladima s mnogostrukim
teškoæama u razvoju, u utorak 11. lipnja održan je susret
djelatnika, roditelja i donatora te ustanove. Bila je to prigoda
za roditeljski sastanak na kojem je voditeljica Katarina
Hoblaj podnijela izvješæe o radu, održano je predavanje o
temi "Razvoj komunikacije" te su uruèene zahvalnice za 60tak donatora koji su sudjelovali u sufinanciranju programa
povremenog boravka - usluga logoterapije, u koji je ove
godine ukljuèeno 25-ero djece predškolske dobi. Susretu su
se odazvali i novi predstavnici lokalne vlasti koja takoðer
sudjeluje u sufinanciranju boravka djece iz raznih krajeva
Meðimurja, i to zamjenica meðimurskog župana Sandra
Herman, èakoveèki gradonaèelnik Stjepan Kovaè i
gradonaèelnik Murskog Središæa Dražen Srpak, koji su
najavili daljnju pomoæ i podršku skrbi o djeci s viševrsnim
teškoæama u razvoju. Voditeljica Hoblaj istaknula je kako joj
je želja javnosti približiti nedavno proširene djelatnosti
njihove ustanove kako bi se roditelji upoznali s
moguænostima korištenja prava djece s poteškoæama u
razvoju na povremeni boravak i usluge vezane uz njih.
Dnevni boravak djece "Dr. Antun Bogdan" zbrinjava u
obliku poludnevnog boravka djecu s najtežim oblicima
cerebralne paralize i viševrsnim teškoæama s podruèja
Meðimurske županije. U tu svrhu u ustanovi se provode
razni programi s ciljem kvalitetnijeg života osoba s
viševrsnim teškoæama u razvoju i senzibilizacije društva na
razlièitost. Slijedeæi potrebe i nove oblike skrbi, još prije
nekoliko godina pokrenute su aktivnosti za dobivanje
potrebnog rješenja od nadležnog ministarstva za pružanje
skrbi izvan vlastite obitelji u okviru povremenog boravka
osobama s tjelesnim ili mentalnim ošteæenjima (viševrsnim
teškoæama), i to kroz usluge logoterapije, edukacijske ili
socijalne rehabilitacije i psihološke podrške. Buduæi da zbog
ogranièenih financijskih moguænosti iz državnog proraèuna
za te djelatnosti nisu bila osigurana novèana sredstva,
zahvaljujuæi Meðimurskoj županiji i drugim donatorima
krenuo je program povremenog boravka.
U Caritasovu ustanovu djecu na temelju zahtjeva roditelja
upuæuje Centar za socijalnu skrb Èakovec. O zahtjevima, te
shodno njima vrsti i uèestalosti provoðenja povremenog
boravka u cjelini, mišljenje daje povjerenstvo u sastavu
logoped, psiholog i rehabilitator. Usluge logoterapije u 2011.
godini provodile su se za 10-ero djece predškolske dobi, a od
travnja 2012. godine u program povremenog boravka
ukljuèeno je 20-ero djece s podruèja Meðimurske županije i
jedno dijete iz Varaždinske županije. Danas je u program
ukljuèeno 27-ero djece, od kojih je 25-ero predškolske dobi
starosti od 3 do 8 godina. U prosjeku se mjeseèno provede
260 usluga logopeda. Roditelji dovoze djecu prema
rasporedu, a broj usluga je razlièit i možda nedostatan kod
pojedine djece, s obzirom na velik broj ukljuèenih. Logoped
nastoji koristiti razlièite metode rada da bi potaknuo
komunikacijske sposobnosti djece. Najveæi dio malih
polaznika ukljuèen je i u djeèje vrtiæe meðu svoje vršnjake, a
mnogi od njih imaju pri tome i svoje osobne asistente putem
javnih radova Zavoda za zapošljavanje. Želja je Caritasove
ustanove cjelovito provoðenje programa povremenog
boravka jer je djeci u toj dobi i s viševrsnim teškoæama u
razvoju potreban multidisciplinarni pristup za njihov daljnji
razvoj. Za to je svakako nužno potrebna podrška i suradnja
mjerodavnih institucija i šire društvene zajednice kako bi se
zajednièki pronašle moguænosti i naèini podrške i pomoæi
djeci i njihovim roditeljima.
4
19. lipnja 2013. broj 25/2013
ika
Zapoèeli Dani svetog Vida
Rijeka, 12.6.2013. (IKA) - Iznošenjem i blagoslovom
zastave svetog Vida pred rijeèkom katedralom 12. lipnja
poèeli su Dani svetog Vida i trodnevna priprema za proslavu
zaštitnika Rijeèke nadbiskupije i Dana grada Rijeke. Zastavu
i okupljeni narod blagoslovio je o. Marko Stipetiæ, vicerektor
bogoslovnog sjemeništa Ivan Pavao II. i predslavitelj misa
trodnevnice.
"Blagoslovom ove zastave danas je zapoèelo hodoèašæe koje
æe trajati tri dana i završiti proslavom zaštitnika naše
nadbiskupije i grada Rijeke. Ovih dana stoga molimo za sve
ljude ovoga grada, da se otvore Gospodinu", rekao Stipetiæ
uvodeæi u misno slavlje. Uz njega su suslavili rektor
katedrale mons. Ivoslav Liniæ i Luka Luèiæ, a sveèani ton
slavlju dao je katedralni zbor "Cantores Sancti Viti".
U propovijedi je o. Marko vjernicima uputio poziv na svetost
i nasljedovanje Isusovih rijeèi, posebno se osvrnuvši na
èitanje Govora na gori. "Isus u tom govoru postavlja temelje
za jedno bolje, èovjeènije društvo. To je društvo u kojemu
ima mjesta za bolesne, stare, gladne, za one koji pate.
Nasljedujuæi Isusove rijeèi moguæe je promijeniti svijet."
Podsjetio je da Isus nalaže poštovanje Božjeg zakona
objavljenog još u Deset Božjih zapovijedi, koje Isus
dopunjuje zakonom ljubavi. "To je zakon koji moramo
slijediti da dovedemo Boga èovjeku, ali i èovjeka èovjeku.
Isus nas poziva da spasimo svoju dušu, ali i dušu svojega
brata, sestre", zakljuèio je propovjednik, pozivajuæi vjernike
na ljubav i solidarnost prema bližnjemu.
Otvorena izložba u sklopu projekta Hrvatska glagoljaška
baština
Zagreb, 12.6.2013. (IKA) - Projekt Hrvatska glagoljaška
baština kojega tijekom 2012. i 2013. nizom dogaðanja
ostvaruju Nadbiskupijski pastoralni institut i Društvo
prijatelja glagoljice dovršen je u srijedu 12. lipnja
otvorenjem izložbe posveæene hrvatskoj glagoljskoj knjizi a
naslovljene "Iskoni be Slovo i Slovo be u Boga i Bog be
Slovo". Izložba je postavljena u atriju Nadbiskupijskoga
pastoralnog instituta, na Kaptolu, u Zagrebu i bit æe javnosti
otvorena do 6. srpnja ove godine.
Izložbu je otvorio vrstan poznavatelj glagoljske knjige
akademik Josip Bratuliæ, a nazoènima su se uime
organizatora obratili preè. Marijan Ožegoviæ te Biserka
Draganiæ. Otvorenju su nazoèili i gospiæko-senjski biskup
Mile Bogoviæ i zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ.
Izložbu su postavili mladi istražitelji podruèja hrvatske
glagoljske knjige, studenti povijesti umjetnosti na
zagrebaèkom Filozofskom fakultetu Jelena Miæiæ i Ivan
Ferenèak.
U vitrinama su izložene vrijedne knjige, originali i pretisci
glagoljiènih knjiga najveæim dijelom iz privatne zbirke
obitelji Kezele. Marom supružnika Mladena i Božice Kezele
te sina im Nikole zbirka predstavlja bogat i vrijedan fond i
glagoljiènih knjiga te je èesto izlagana oku javnosti. U
Gradskoj galeriji Jastrebarsko, u Gradskom muzeju u
Gospiæu, u Korniæu na otoku Krku, u Gradskoj knjižnici u
Varaždinu, na Hrvatskim studijima u Zagrebu, u Gradskoj
loži u Zadru, u Zorin-domu u Karlovcu, u Delnicama, u
Muzeju Mimara u Zagrebu… Knjige za izložbu posuðene su
takoðer i iz knjižnice Glagoljaškoga središta Frankopan u
Osnovnoj školi Frana Krste Frankopana u Zagrebu te iz
zbirke glagoljskih knjiga Društva prijatelja glagoljice.
Ovo vrijedno dogaðanje pod nazivom Iskoni be Slovo i
Slovo be u Boga i Bog be Slovo predstavlja se upravo
rijeèima koje stoje na poèetku Proslova Ivanova evanðelja,
prvim rijeèi Božjim slavenskim jezikom, rijeèima Božjim
ika
razumljivima i hrvatskome puku koji se po njima prikljuèio
kršæanskoj duhovnoj i kulturnoj zajednici. I danas, tisuæu
godina poslije, govore nam jednakom snagom o Bogu i o
njegovoj rijeèi, ali i o èovjeku, o nama samima koji jesmo po
toj rijeèi. Rijeèi hrvatskoga jezika od davnine su zapisivane i
glagoljicom. Glagoljicom zapisane dopirale su do mnogih
pojedinaca, prošle kroz mnoge godine i saèuvale se do
danas. Mljevene žrvnjem vremena mnoge su se utrnule,
nestale, izgubile, no mnoge su našle put do nas i znaèe nam
dragocjenu baštinu. Dio te baštine izložen je na ovoj izložbi.
U toj je baštini pohranjen duh Stvoriteljev, ali i duh naših
matera i oèeva. Osluškujuæi ga upoznajemo i razumijemo
sebe, svoje mjesto u svijetu i svoju misiju. Osluškujuæi
Slovo iz drevnih vremena gradimo i viziju dana pred sobom.
Rijeè Božja glagoljicom pisana posebno je dragocjena
hrvatskoj kulturi.
U Dubrovniku predstavljena organizacija Susreta
hrvatske katolièke mladeži u Sisku
Dubrovnik, 13.6.2013. (IKA) - Povjerenik za pastoral
mladih vlè. Branko Koretiæ i predstojnik Ureda za odnose s
javnošæu Sisaèke biskupije Stjepan Vego, na poziv
Organizacijskog odbora SHKM Dubrovnik 2014., boravili
su 12. i 13. lipnja u Dubrovniku. Tamo su èlanovima
Organizacijskog odbora, u srijedu 12. lipnja, održali
predavanje na temu "SHKM u Sisku" kojemu je cilj bio
upoznati Dubrovèane kako su tekle pripreme od SHKM u
Zadru do onog u Sisku. Iznijeli su Odboru strukturu
organizacije u Sisku, predstavili svaki pododbor i njegovu
djelatnost, ali i posebno se osvrnuli na neke kljuène elemente
organizacije.
Tako se govorilo o animiranju obitelji, volontera, promociji
Susreta na lokalnoj i nacionalnoj razini pomoæu novih
medija i društvenih mreža, sustavu i naèinu prijava,
predprogramu i njegovoj uspješnosti, nedjeljnom programu
po župama, praktiènim pitanjima vezanim uz liturgijsko ruho
i posuðe, naèinima suradnje s gradskim i županijskim
vlastima, te turistièkim zajednicama. Izniman naglasak dan
je na katehetski priruènik koji sadrži 23 kateheze i dvije
duhovne obnove, a tiskan je u 4000 primjeraka i poslan na
2500 adresa u Hrvatskoj i svijetu.
Kao posebnost SHKM u Sisku istaknut je iznimno velik broj
volontera, sveukupno 2500, a od toga 1800 mladih
ukljuèenih u direktnu organizaciju. Prvi put volonteri su
dodijeljeni svakoj prijavljenoj skupini (svakom autobusu,
skupinama koje su dolazile vlakom), te su ih doèekali na
toèkama prilaza Gradu Sisku i cijelo su im vrijeme bili na
raspolaganju (vodièi kroz Grad, kulturne znamenitosti,
odlazak u župe na smještaj itd.) Na taj naèin grupa je mogla
kvalitetnije iskoristiti vrijeme ne tražeæi interesne sadržaje.
Za plodove sisaèkog Susreta izmeðu ostalog istaknuto je
brisanje predrasuda o mladima, buðenje svijesti o
zajedništvu i povezivanje razlièitih krajeva Biskupije,
ukljuèivanje mladih i obitelji u župne zajednice, te brojna
duhovna zvanja.
Povjerenik vlè. Koretiæ prenio je predsjedniku Odbora mons.
Petru Paliæu i èlanovima pozdrave sisaèkog biskupa Vlade
Košiæa, te ujedno poklonio mons. Paliæu i povjereniku za
pastoral mladih Dubrovaèke biskupije vlè. Marinu Luèiæu
fotomonografiju SHKM u Sisku "U svjetlosti hodimo".
Na kraju je mons. Paliæ zahvalio gostima i istaknuo kako æe
ovo detaljno iznošenje iskustava i problematike organizacije
biti od iznimne pomoæi Odboru i Dubrovaèkoj biskupiji.
Domovinske vijesti
Proslava blagdana sv. Ante u Odri Sisaèkoj
Odra Sisaèka, 13.6.2013. (IKA) - Nakon duhovne priprave
kroz trinaest utoraka, sveèanim misnim slavljima od kojih je
središnje predvodio sisaèki biskup Vlado Košiæ, župa sv.
Antuna Pustinjaka iz Odre Sisaèke proslavila je blagdan sv.
Antuna Padovanskog, suzaštitnika župe. U koncelebraciji su
bili preè. Mato Sukaliæ, dekan Sisaèko-pešæenièkoga
dekanata, vlè. Ivica Maðer, sisaèki katedralni župnik, vlè.
Mato Malekinušiæ, župnik u Martinskoj Vesi i domaæi
župnik Mladen Vuk. Više od tisuæu župljana i vjernika
širega sisaèkog podruèja slušalo je propovijed biskupa
Košiæa o životu sv. Antuna koji se posebno štuje na tom
podruèju, objašnjavajuæi kako je potrebno slijediti vjeru
ovog sveca koji se u potpunosti predavao Bogu. Na kraju
misnog slavlja nastavila se tradicija odavanja priznanja za
dugogodišnji predani rad u župi koje je ovog puta dobila
Ana Hrkovac. Ovakva priznanja pred župnom zajednicom
nisu samo poticaj drugima za predaniji župni život, veæ i
nagrada onima koji samozatajno svojim radom i molitvama
pridonose rastu i razvitku župe i župnog života.
Blagoslovom i ophodom oko kipa sv. Antuna u župnoj crkvi
završilo je misno slavlje koje je glazbom animirao župni
zbor pod ravnanjem Maje Golub i orguljašice Ivanèice
Klariæ. Nakon mnoštva kolaèa koje su priredile župljanke
kao okrepu svima koji su te veèeri hodoèastili sv. Antunu,
uslijedio je kulturno-umjetnièki dio programa gdje su prvo
nastupili èlanovi KUD-a Hrvatsko srce Odra – Žabno, a
nakon njih su nastupili poznati hrvatski mariachi bend Los
Caballeros koji su održali koncert do kasno u noæ na radost
svih okupljenih. Zahvaljujuæi svima koji su pomogli u
pripremi za proslavu blagdana i za održavanje koncerta Los
Caballerosa, župnik Vuk istaknuo je kako se vidjelo da
glazba osim što je univerzalni jezik koji razumiju svi ljudi na
svijetu, služi zbližavanju osoba bez obzira na dob, porijeklo
ili glazbenu naobrazbu. Nakon koncerta glazbeni gosti
strpljivo su pozirali sa svima koji su htjeli imati posebnu
fotografiju, objašnjavali sve o svojim instrumentima, odjeæi
koju nose, dopuštali da se proba nositi i njihov šešir, a s
posebnom ljubavlju govorili o glazbi koju izvode, što je
izraz poštovanja prema publici koje su svi i osjetili te veèeri.
U Postirima na Braèu proslavljeno Antunovo
Postira, 13.6.2013.
(IKA) – Župa Postira na Braèu
proslavila je u èetvrtak 13. lipnja Antunovo kod sveèeve
crkvice na obali, gdje je u nazoènosti brojnih vjernika misu
slavio povjerenik za mlade u Hvarskoj biskupiji Ante
Matuliæ u zajedništvu s mjesnim župnikom mons. Antom
Jelinèiæem. Na poèetku liturgijske proslave predvoditelj
slavlja istaknuo je kako se svetac osobito slavi kao zaštitnik
putnika, ribara i mornara, te osoba koje dožive brodolom.
Sliku sveca zaštitnika brodolomaca vlè. Matuliæ usporedio je
sa životnim olujama svakoga èovjeka, pozvavši vjernike da
se utjeèu sv. Antunu u razlièitim olujama i nedaæama života.
U homiliji osvrnuo se na sveèevu crkvicu podignutu na obali
u samomu središtu mjesta, ustvrdivši da se "ona nalazi na
prostoru ljudskih susretanja, te spaja prolaznike koji se
susreæu u blizini mora, željni odmora i osvježenja". Pozvao
je vjernike da poput sveca na životnomu putu tragaju za
Isusom, te ga slijede poput sv. Antuna, pastira i crkvenoga
nauèitelja. Nakon mise na kojoj su brojni vjernici pristupili
prièesti uslijedilo je meðusobno èestitanje i druženje u
prostoru uokolo crkvice koja je nekoæ bila u vlasništvu
obitelji de Vitturi iz Kaštela, zatim obitelji Mate Škariæa, a
tek u novije vrijeme pripada postirskoj župi.
19. lipnja 2013. broj 25/2013
5
Domovinske vijesti
Blagdan sv. Ante Padovanskoga u Suæurju i Gdinju
Suæuraj, Gdinj, 13.6.2013. (IKA) - U Suæurju i Gdinju, dvije
od tri župe koje na otoku Hvaru pastoriziraju bosanski
franjevci, posebno se sveèano slavi blagdan sv. Ante
Padovanskoga. U èetvrtak 13. lipnja u Suæuraj su sa svojim
župnikom i gvardijanom fra Brankom Brnasom i fra
Marijom Jurišiæem stigli vjernici iz Zaostroga. Suæuranin
Bartul Vuljan zavjetovao se da æe ih svojim turistièkim
brodom Hvar taksi svake godine besplatno dovoziti sv. Anti
u Suæurju.
Po starom obièaju na ulazu u crkvu Sv. Ante proèitan je
Sveèev "Život", životopis, a potom je euharistijsko slavlje
predvodio fra Marijo Jurišiæ. Koncelebrirali su župnik fra
Stipo Marèinkoviæ i hvarski dekan i župnik Vrboske i
Vrisnika don Emil Pavišiæ. U misnom slavlju sudjelovali su
brojni Suæurani i njihovi gosti. Liturgijsko pjevanje
predvodila je domaæa skupina žena.
Propovjednik Jurišiæ istaknuo je, uz ostalo, kako nijedan
èovjek na svijetu nije toliko slavljen niti je toliko osvojio
dušu svijeta kao sv. Ante Padovanski, èudotvorac,
intelektualac i propovjednik, nauèitelj Crkve, svetac, otac,
tješitelj i ljubitelj sirotinje, ubogih i mladih, dobroèinitelj i
utoèište od svijeta prezrenih i odbaèenih, simpatizer vjernika
i branitelj radnièke klase i potlaèenih, prijatelj nesretnih.
Svatko je njegov, a on je svaèiji. On svakome pruža ruku i
svakome daje utjehu, briga se za svakoga. Bio je slièan svom
uèitelju Isusu. Sv. Ante nije najveæi, ali je najdraži i
najpopularniji svetac. Štuju ga svi ljudi, ljudi raznih vjera i
narodnosti, ne smo katolici. On je Svetac, svetac èitavoga
svijeta. Potreban je svijetu koga više boli duša nego tijelo.
Narod mu nije hrlio zato što je bio visoki intelektualac i
govornik veæ zato što je bio svet, dobar i pun ljubavi. Bio je
lijep unutra, duša mu je bila lijepa, a to se na svakome vidi
vani, na licu. Vjernici se ne mole Isusu, Gospi i svecima zato
što su bili pametni nego zato što su bili sveti i dobri.
Nažalost, takvih je danas sve manje. "O, Ante, Ante, dobri
naš Ante, sve manje ljudi znam što nalik su na te", rekao je
fra Marijo, parafrazirajuæi poznatu pjesmu.
Nakon euharistijskog slavlja kroz oba dijela Suæurja, kroz
Gornju i Donju Bandu, prošla je tradicionalna procesija u
tijeku koje se pjevala pjesma sv. Anti u devet dijelova "Ako
išteš ti æudesa", a redovito se u dijelovima pjeva u vrijeme
predblagdanske devetnice. Sveèev kip nosili su njegovi
mladi imenjaci Ante Franièeviæ, Ante Mucalo, Toni
Petrièeviæ i Ante Vuljan. Pomagao im je Ivica Marinoviæ,
mladi otac dvoje djece, a jednomu je ime Ante. Djeca su kip
i put ophoda posipala cvijeæem. Nakon procesije fra Marijo
blagoslovio je cvijeæe i nazoènu djecu. Suæurani su se za
blagdan sv. Ante pripremali obavljajuæi pobožnost trinaest
utoraka i devetnicu na èast sv. Ante. Za sve goste pripremili
su kolaèe i sokove.
Poslije èitanja " Života " sv. Ante, euharistijsko slavlje u
župi Gdinj predvodio je tamošnji župnik fra Augustin Tomas
koji boravi u Suæurju. Poslije procesije i blagoslova djece i
cvijeæa pridružio se slavlju u suæurajskom samostanu.
Turci su osvojili Primorje (Živogošæe i Zaostrog) godine
1492. Bježeæi pred turskim zulumom, nasiljem i terorom, u
Suæuraj su godine 1646. sa svojim narodom izbjegli
franjevci iz Zaostroga, a sljedeæe godine franjevci i narod iz
Živogošæa. Zaostrožani su godine 1663. sagradili crkvu i
samostan Sv. Ante, a Živogošæani samostan i crkvu Sv.
Križa. Suæuran su imali crkvu i samostan sv. Jurja. Tako su u
drugoj polovici 17. stoljeæa u malom mjestu Suæuraj bile tri
župe, tri župne crkve i tri samostana. Crkva i samostan sv.
Križa potpuno su uništeni krajem II. svjetskog rata. Prema
uputama iz Beèa iz godine 1878. i prema nalogu Kotarskoga
poglavarstva iz Hvara godine 1896. srušena je župna crkva
6
19. lipnja 2013. broj 25/2013
ika
Sv. Jurja iz 13. stoljeæa i godine 1897. sagraðena današnja
župna crkva. Razrušeni samostan, èiji prvotni temelji su iz
devetog stoljeæa, godine 1993. obnovili su bosanski
franjevci.
Blagdan sv. Ante Padovanskoga nekada se u Suæurju
naveliko slavio kao glavni mjesni blagdan i sajmeni dan, a i
danas se sveèanije slavi nego blagdan župnog zaštitnika sv.
Jurja.
Proslava sv. Antuna Padovanskog u Zadru
Zadar, 13.6.2013. (IKA) - "Sv. Ante je suvremeni svetac po
svojoj poruci i opredjeljenju za Boga, po oštroumnom
uoèavanju promašaja svojih suvremenika, po jasnoæi
moralnih i kršæanskih naèela koje je izlagao u
propovijedima", poruèio je zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ u propovijedi misnog slavlja koje je predvodio na
blagdan sv. Antuna Padovanskog u èetvrtak 13. lipnja u župi
sv. Ante Padovanskog na Smiljevcu u Zadru. "U vjernièkom
hodu mogu nam pomoæi sveti Božji odabranici. Njihova
uloga je višestruka. Premda su živjeli davno, uvijek su
izazovni", rekao je nadbiskup, aktualizirajuæi Božju rijeè
koja je osobito bila draga sv. Anti. To je Pavlova poslanica
Rimljanima koju zovu i katedrom vjere i prvim teološkim
sustavom. U njoj Pavao spominje bezbožnost i nepravdu
Rimljana èije je srce nerazumno potamnjelo. Sa životom se
poigravaju i manipuliraju, prave se uèenima i znastvenima, a
poludjeli su, kaže Pavao. Nazivaju svoju izopaèenost
ljudskim pravima i dosegom slobode. "Njihove žene
pretvoriše naravno opæenje u ono što je protiv naravi (Rim 1,
26); tako i muškarci, ostavljajuæi žene s muškarcima èine
besramne stvari (Rim 1, 27). Kao da je ovo Pavao pisao
juèer, a ne prije 1950 godina. Nije u njegovo doba bilo
gender ideologije koja dokida prirodni muški i ženski spol a
stvara pojam roda, istospolnog, dvospolnog ili
transseksualnog. Pavao je u ponašanju suvremenika uoèio
nemoralnost i neprirodnost koja ruši naravni moralni zakon",
rekao je nadbiskup Puljiæ, istaknuvši da se, kad prihvate
izopaèenost ljudske naravi, ljudi ponašaju po nevaljanom
umu i èine što ne dolikuje.
"Sv. Ante je revno navješæivao Božju istinu, pozivao na
obraæenje, korio i upuæivao protiv zala i zabluda svog
vremena. Osobito je bio oštar protiv loših obièaja i
krivovjernog nauka, što mu je pribavilo naziv malj heretika.
Nije zatvarao oèi pred niskim vjersko-moralnim životom:
oholosti, škrtosti, bludnosti, lihvarstva. Stoga je i danas
nadahnuæe propovjednicima i vjernicima, pomoænik u
vrtlogu poroka i problema kojima su izloženi ljudi koji
vjeruju", rekao je zadarski nadbiskup, dodavši da su
Antunove propovijedi o porocima aktualne i danas. "Sv.
Ante nas poziva da mu se pridružimo u borbi za opæe dobro
èovjeka i društva. Može li raèunati s nama? Jesmo li kao
kršæani premalo apostoli i proroci u svijetu brojnih
izopaèenosti i krivog nauèavanja? Imamo li snage u svom
okruženju govoriti o Isusu kao ugaonom kamenu i središtu
svega? Znamo li u ovom vremenu nejasnoæe i pomutnje biti
svjedoci, pa neustrašivo poput sv. Antuna upuæivati ljude na
Isusa, jedinog otkupitelja èovjeka? Osjeæaju li potrebu i
odgovornost roditelji svojoj djeci pokazati prostore duha, ili
pod utjecajem marksizma i modernizma smatraju da je
molitva privatna stvar? Sveti Ante i drugi Božji ugodnici
nisu tako mislili. Sve su èinili da ljudima pomognu otkrivati
blago vjere i morala kao bitne èinjenice osobnog i
društvenog života", poruèio je mons. Puljiæ, istaknuvši da
smo pozvani objaviti ljudima da je Krist jedini kadar
preobraziti ljudsko srce i uèiniti ga dostojnim poziva na koji
je pozvao. "Pozvani smo odupirati se suvremenim porocima
ika
i herezama u svijetu i pomagati ljudima u traženju istine,
osobito glede osjeæaja gubljenja dostojanstva i smisla.
Usprkos brojnih deklaracija o ljudskom dostojanstvu i
pravima, èovjek je èesto broj. Degradiran je i ostao je bez
èvrste uporišne toèke. Izgubio je strahopoštovanje pred
životom i Božjim zakonima koje je Gospodin upisao u
njegovo srce i savjest" upozorio je nadbiskup Puljiæ,
zakljuèivši kako štujuæi svece ispovijedamo da je Evanðelje
jedina prava i cjelovita mudrost života. Narod koji se moli
svecima kršæanski je narod koji se trudi otkloniti zavoðenja
ljudi, manipulaciju, ateizaciju, relativizam, indiferentizam,
genderizam i druga zastranjenja.
Split: Proslava blagdana sv. Ante
Split, 13.6.2013. (IKA) - Blagdan sv. Antuna Padovanskog
proslavljen je u Splitu, misom u èetvrtak 13. lipnja u crkvi
Sv. Frane na Obali. Slavlje je predvodio splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ. Nadbiskup je u propovijedi rekao:
"Znanje nije dovoljno, ono samo daje informaciju, a biblijski
sveti pisci su znali da postoji nešto više - mudrost. Mudrost
nije nešto naše, što je od nas, i èime možemo upravljati. Za
mudrost se treba moliti, i to nas stavlja u suodnos s nekim, s
Bogom izvorom mudrosti. Dar mudrosti je dar Božji. Ako
tako promatramo, onda ljubav prema mudrosti postaje
mudrost ljubavi. A s njom nam dolazi i sve drugo". Istaknuo
je i da je sv. Ante cijeli život tražio tu životnu mudrost te
kako, unatoè svom civilizacijskom napretku svijetom i dalje
haraju kojekakve krize. "Jednostavno ne ide. ljudima treba
mudrost, smisao i ljudskost. Kod sv. Ante osjeæamo tu
prisutnost mudrosti, smisla i ljudskosti. To je ono što želimo
za sebe i za naše bližnje, zato nam je sv. Ante toliko omiljen
svetac."
Antunovo i 30. obljetnica župe kod franjevaca u
Koprivnici
Koprivnica, 13.6.2013. (IKA) – Sveèanom poldanicom koju
je predvodio gvardijan sa zagrebaèkog Kaptola fra Zdravko
Laziæ sa župnikom fra Marijanom Opitzom i više sveæenika,
župa sv. Antuna Padovanskoga u Koprivnici proslavila je 13.
lipnja Antunovo, svoju samostansku i župnu svetkovinu,
ujedno i 30. obljetnicu svoga ustanovljenja. Slavljeno je pet
misa, od kojih je samo rana jutarnja bila u crkvi, ostale su se
s mnoštvom vjernika slavile u samostanskom dvorištu. O
broju vjernika na središnjoj proštenjarskoj poldanici svjedoèi
broj podijeljenih prièesti – 1500, kazao je župnik fra
Marijan. Pjesmom je misna slavlja animirao mješoviti župni
zbor, a u homiliji poldanice fra Zdravko je izmeðu ostaloga
kazao da je padovanskog Sveca Bog izabrao da kao èovjek
duboke vjere, mudrosti i uèenosti te vrsni propovjednik,
bude posrednik koji æe privoditi zalutale k Bogu, te da je
pojavak sv. Antuna u svijetu znak Božjeg milosrða. Svaka
misa poèela je ulaznim ophodom, glavna procesija sa
Sveèevim kipom je bila uz poldanu proštenjarsku misu, a
popodnevna, koju je predslavio vlè. Kruno Paèalat, župnik
mlade koprivnièke župe bl. Alojzija Stepinca, bila je s
blagoslovom djece i ljiljana te procesijom, a propovijed je
bila posveæena obitelji.
Za dvostruku se proslavu vjernièka zajednica pripravila
èetverodnevnom duhovnom obnovom. Pod geslom "Ne boj
se, malo stado" vodio ju je fra Zdravko Laziæ, a tijekom
èetiri dana održani su susreti - župnih zajednica, braènih
drugova te starih i bolesnih župljana. Na uoènicu Antunova
bilo je euharistijsko klanjanje nakon veèernje mise, koje je
glazbeno animirala Danijela Sisgoreo Moroseo.
Domovinske vijesti
Kardinal Puljiæ u Sesvetskim Selima
Sesvetska Sela, 13.6.2013. (IKA) – Vrhbosanski nadbiskup
kardinal Vinko Puljiæ predvodio je 13. lipnja, na blagdan sv.
Antuna Padovanskoga, sveèano veèernje euharistijsko
slavlje u istoimenoj župi u Sesvetskim Selima.
Koncelebrirali su domaæi župnik Vladimir Hren i devetnaest
sveæenika. Uvodeæi u misno slavlje, kardinal je rekao kako
je sv. Antun svoj život posvetio Bogu, a u isto je vrijeme bio
i na dobro vjernika onoga vremena, koje je bilo bremenito za
Crkvu. I danas je uzor svima nama, kazao je te u homiliji
istaknuo da ono što privlaèi kod padovanskog Sveca,
zvanoga Èudotvorcem, to je vjera koju je upio u svom
djetinjstvu i mladosti i koju je produbljivao u svom
redovnièkom životu. Pozvao je vjernike da se utjeèu sv.
Antunu jer je bio èovjek vjere, èovjek koji je èvrsto
svjedoèio vjeru i propovijedao vjeru te bio pun mudrosti,
zbog koje se nije uzoholio. Posvijestio je znaèenje vjere koja
daje puni smisao našem životu na zemlji. Kardinal Puljiæ
ohrabrio je vjernike da ne budu malodušni jer vjera u
Gospodina je ona koja kršæaninu daje snagu i nadu. Napose
je istaknuo potrebu žrtve u našem životu te u kontekstu
odgoja istaknuo nužnost odgoja mladih za žrtvu, za
sebedarje, a ne za egoizam te pozvao vjernike da im sv.
Antun bude putokaz u životu. Kao duhovna priprava u župi
je bila trodnevnica, predvodili su je mons. Tomislav Èubeliæ,
dr. fra Darko Tepert i fra Žarko Relota.
Pula: Proslava sv. Antuna Padovanskoga
Pula, 13.6.2013. (IKA) - Pulski samostan i župa sv. Antuna
Padovanskog na proslavu zaštitnika pripravili su se
pobožnošæu trinaest utoraka sv. Antunu i trodnevnom
duhovnom obnovom koju je predvodio gostujuæi
propovjednik fra Ivo Paviæ. Na sam blagdan mise su bile u 7,
8, 9 i 10:30 sati, u 17 sati misu s blagoslovom djece i cvijeæa
predvodio je fra Božidar Šustiæ, a sveèanu veèernju misu
predvodio je poreèko-pulski biskup Dražen Kutleša u
koncelebraciji generalnog vikara mons. Vilima Grpca,
gvardijana o. Mate Trinajstiæa, župnika o. Tomislava Hrstiæa
te drugih sveæenika iz dekanata. O blagdanu sv. Antuna
pokušajmo shvatiti što on svojim životom i djelovanjem
može poruèiti èovjeku današnjeg vremena, pozvao je biskup
u homiliji. Lik sv. Antuna svakako nam govori da vjernik
mora biti radostan jer time odaje da doista živi odlike svoje
vjere. Sv. Antun želi podsjetiti èovjeka da je hodoèasnik na
ovoj zemlji, ali da to njegovo hodoèašæe ima vrlo konkretan
cilj – što vjernije nasljedovati Isusa Krista. Druga velika
poruka Sv. Antuna èovjeku današnjice je "ljubite jedni
druge". Naime, temeljni problem današnjeg društva i svih
kriza koje ono prolazi je upravo egoizam, slijedom kojeg
neminovno najslabiji uvijek stradavaju. Sveti Antun može
ljude pouèiti u izgradnji pravilnog odnosa prema Isusu
Kristu, kojega treba doživljavati kao prijatelja, kojeg se ne
treba plašiti nego se iz ljubavi njemu prilagoðavati. Biskup
je nadalje istaknuo nekoliko temeljnih karakteristika
molitve, koja treba biti prije svega izreèena s vjerom u
ostvarenje onoga za što molimo, treba naravno biti uime
Isusa Krista, što znaèi moliti samo za nešto dobro, slijedom
svijesti da Bog zna što je za nas najbolje uvijek treba moliti
"neka bude volja Tvoja" i naposljetku naglasio je suštinsku
važnost molitve za druge. Kakvog bi vjernika danas sv.
Antun želio, zapitao se biskup - radosnog èovjeka koji
vjeruje u Ljubav, i koji nikada, unatoè problemima, ne gubi
nadu u život vjeèni. Molimo, dakle, sv. Antuna da budemo
radosni i sretni jer tužni i razoèarani nikome neæemo
pomoæi, zakljuèio je biskup.
19. lipnja 2013. broj 25/2013
7
Domovinske vijesti
Kardinal Bozaniæ pozvao obitelji da se utjeèu sv. Antunu
Središnje misno slavlje u svetištu sv. Antuna Padovanskoga
na zagrebaèkom Svetom Duhu
Zagreb, 13.6.2013. (IKA) – Središnje misno slavlje u
svetištu sv. Antuna Padovanskoga na zagrebaèkom Svetom
Duhu po osmi put otkad je na èelu zagrebaèke Crkve
predvodio je 13. lipnja zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ. U pozdravnoj rijeèi provincijalni ministar Hrvatske
provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra
Ljudevit Maraèiæ zahvalio je kardinalu na blizini toj
redovnièkoj i župnoj zajednici. U koncelebraciji su bili
župnici Gornjogradskoga dekanata predvoðeni dekanom
mons. Zvonimirom Sekeljom, franjevci konventualci iz
svetoduškog samostana, kao i po tradiciji i èlanovi
Slovenske provincije sv. Josipa franjevaca konventualaca.
Uvodeæi u misno slavlje, kardinal Bozaniæ posebno je
pozdravio djecu, osobito onu najmanju u naruèju roditelja
koje je pozvao da svom djetetu u znak euharistijskog
zajedništva na èelo stave znak križa.
Podsjeæajuæi na život sv. Antuna u homiliji kardinal je
istaknuo kako je on u prvom redu bio jednostavan i ponizan,
inteligentan, osjetljiv za pitanja svoga vremena, sposoban
slušati Božju rijeè i u njoj nalaziti svjetlo za svoj život i za
život povjerenog mu puka. Zacijelo bio je èovjek izvanredne
karizme, sve svoje sposobnosti dao je u službu Bogu, i
prepustio ih Božjem planu u svojem životu. Stoga je bio i
raspoloživ za promjene, nije bio strogo vezan uz prošlost,
svoj komoditet i prosperitet, nije se vezao uz svoje male
sigurnosti. Taj Božji prijatelj zavolio je mudrost koja ga je
oslobodila za Boga, jer gdje je Božja mudrost, Božji duh
ondje je sloboda, istaknuo je kardinal. U tom duhu podsjetio
je kako i mi uoèavamo koliko je i kako je i u našem vremenu
itekako potrebna Božja mudrost da nas oslobodi.
Ona je potrebna i zareðenim službenicima da ih oslobodi od
napasti sigurnosti, bilo institucionalne, bilo duhovne;
osloboðenje je potrebno i tolikim redovnièkim zajednicama
da bi se lišile straha pred neizvjesnošæu, otkrile svoje
nezamjenjivo poslanje u današnjem svijetu. Božja mudrost
potrebna je tolikim mladima koji zbog pogrešne obzirnosti
prema bližnjima, a ponekad i neslobode prema roditeljima,
prijateljima i okolini, nemaju hrabrosti odgovoriti na poticaj
Duha Božjega koji ih u dubini srca poziva da se ne zadovolje
obiènim, prosjeènim i površnim životom, nego da slijede
onoga koji je svojom ljepotom i ljubavlju zaveo i oduševio i
samog sv. Antuna, rekao je kardinal, te posebno mlade
podsjetio na rijeèi koje je prije deset godina izrekao bl. papa
Ivan Pavao II. "da se èovjekova vrijednost sastoji u onome
što on jest, a ne u onome što on radi, ili pak što on posjeduje;
da mali niski ciljevi ne mogu nikada utažiti žeð za sreæom i
puninom".
I današnje obitelji èeznu za osloboðenjem - potrebno im je
osloboðenje od mentaliteta po kojemu se ništa ne smije
riskirati. Biti slobodan znaèi uvijek birati dobro.
Opredjeljivati se uvijek za dobro zahtjevno je, ali nemojmo
se umoriti u nastojanju da živimo protiv struje nametnutog
nam javnog mnijenja. Trebamo iz dana u dan izrasti u èvrste,
stabilne ljude koji imaju kièmu, poruèio je kardinal Bozaniæ.
Istaknuo je i važnost molitve, za sve kršæane neophodne kao
disanje. Podsjetivši na rijeèi kojima je obitelji prije dvije
godine u Zagrebu ohrabrio papa Benedikt XVI., kardinal
Bozaniæ pozvao je oèeve i majke da se ne boje svojoj djeci
pokazati da postoji netko veæi i moæniji od njih, da postoje
kušnje, nesigurnosti, potrebe koje roditelji ne mogu
kontrolirati, osigurati ili potpuno ispuniti. Pozivajuæi
posebno na molitvu za vjernost braènih drugova, o kojoj
preèesto ovisi stabilnost naših obitelji, kardinal je poruèio da
je Krist jedini jamac ljubavi i vjernosti u bilo kojem pozivu,
8
19. lipnja 2013. broj 25/2013
ika
a posebno u braku kao zajednici jednoga muškarca i jedne
žene koji su jednaki u dostojanstvu, a s druge strane ipak
razlièiti u oèitovanju istoga dostojanstva. Roditeljima je
posvijestio kako ih mnogi mogu zamijeniti u raznim
zadaæama, u hranjenju, odijevanju, školovanju djece, ali
nitko nikada od ljudi neæe moæi dovoljno nadomjestiti
njihovu osobnost i razlièitost koja je nužna za skladan
moralno afektivni i intelektualni razvoj njihove djece.
Misno slavlje pjevanjem je uvelièao župni zbor "Tomislav
Talan" koji je sa solisticama Ninom Kobler, mezosopran, i
Jelenom Kordiæ, alt, pod ravnanjem mo Katarine RonèeviæCsucs i orguljsku pratnju mo Milana Hibšera izveo njegovu
misu u èast sv. Franje (povodom 800. obljetnice
Franjevaèkog reda).
Zajednica povratnika Hrvatske u posjetu ðakovaèkoosjeèkim nadbiskupima
Ðakovo, 14.6.2013.
(IKA/TU) – Ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Marin Srakiæ i imenovani nadbiskup Ðuro Hraniæ
primili su u petak 14. lipnja u posjet Josipa Kompanoviæa,
predsjednika
Zajednice
povratnika
Hrvatske
te
potpredsjednika i tajnika Zajednice Tomu Povresla i Branka
Peka.
Predstavnici Zajednice upoznali su nadbiskupe s onime što
se dogaða na podruèjima posebne državne skrbi. "Unazad
godinu i pol dana imamo dojam da je aktualna Vlada
Republike Hrvatske praktièno zaustavila sve postupke za
oživljavanje gospodarstva i razvoj na podruèjima posebne
državne skrbi i da se razbija cijeli sustav mjera za ta
podruèja. Po hitnom postupku izmijenjena su èetiri
krucijalna zakona koja reguliraju upravo prava povratnika na
tim prostorima i to je dovelo do toga da povratnici danas ne
znaju kome se uopæe obratiti za ostvarivanje svojih prava i
tko to rješava. Sve što je bilo koncentrirano u jednom
jedinom ministarstvu, Ministarstvu regionalnog razvoja,
nestalo je - taj sustav više ne postoji. Bojimo se da se
potpuno ukidaju podruèja posebne državne skrbi, èak se
izbjegava onaj drugi termin koji èešæe koristimo – ratom
stradala podruèja. Buduæi da se u mraku donose propisi koji
drastièno ukidaju prava povratnicima, da se to radi u tišini,
izvan dohvata medija, a s druge strane i sami mediji
blokiraju Zajednicu povratnika Hrvatske kada pokušavamo
upozoravati na te probleme, htjeli smo nadbiskupe upoznati
s onime što se sada dogaða i vidjeti što zajednièki možemo
uèiniti da se ovakva nepravda prema najveæim stradalnicima
Domovinskoga rata zaustavi", kaže predsjednik Zajednice
Josip Kompanoviæ.
Kao èinjenicu koja potkrepljuje reèeno navodi da je u
podruèjima posebne državne skrbi nezaposlenost tri puta
veæa od prosjeka Hrvatske, a od vala mladih i obrazovanih
ljudi koji su napustili Hrvatsku, najveæi ih je broj iz tih
podruèja. "Ponovno bježe, ovog puta ne zbog rata, veæ što
ovdje ne vide svoju perspektivu. Država ima i te kako puno
obaveza prema tim podruèjima. Na primjer, Borovo u
Vukovaru, koje sada ne postoji, nekada je zapošljavalo preko
20 tisuæa ljudi. Ili æe se obnoviti, ili æe netko dovesti strane
investitore i otvoriti druge pogone neke druge proizvodnje
jer mi mlade moramo zaposliti i zadržati ih tamo. Ako to ne
uèinimo, sva naša mladež æe otiæi", kazuje Kompanoviæ,
istièuæi zadovoljstvo razgovorom i dogovorenim nastavkom
suradnje s Ðakovaèko-osjeèkom nadbiskupijom i pokušajem
zajednièkom iznalaženja rješenja za dobrobit podruèja od
posebne državne skrbi.
ika
Hrvatskom saboru predano gotovo 750 tisuæa potpisa za
referendum o ustavnoj definiciji braka
Zagreb, 14.6.2013. (IKA) - Više stotina volontera graðanske
inicijative "Uime obitelji" 14. lipnja nosilo je zagrebaèkim
ulicama 52 kutije s ukupno 749.316 potpisa graðana koji
traže da se na referendumu odluèuje o ustavnoj definiciji
braka kao životne zajednice žene i muškarca. Povorka je u
ranim popodnevnim satima krenula iz parka Zrinjevac,
predvoðena s dvadesetak županijskih koordinatora koji su
nosili knjige s potpisima do Trga sv. Marka, gdje su u
Hrvatskom saboru zaprimljeni. "Ujedinjeni smo oko jednog
cilja: osigurati da u Republici Hrvatskoj graðani na
najdemokratskiji naèin imaju priliku izreæi kako žele urediti
društvo. To je pitanje koje je svima nama jako važno – to je
pitanje braka, obitelji i posvajanja djece", rekla je Željka
Markiæ u zahvali volonterima i svima koji su pridonijeli da
inicijativa "Uime obitelji" ima sretan završetak prvog
koraka. Uz domoljubne pjesme, vijorenje barjaka, usklike
radosti i veselu atmosferu, koju su svojim narodnim
nošnjama ukrasili volonteri iz Slavonije, gotovo tisuæu
graðana popelo se sa zagrebaèkog Trga bana Josipa Jelaèiæa
do zgrade Hrvatskog sabora, a sve je proteklo u mirnom
ozraèju uz budno oko policajaca i zaštitara, hrvatskih
branitelja, dragovoljaca Domovinskoga rata te umirovljenih
pripadnika Specijalne policije. Nakon što su na Trgu sv.
Marka simbolièno pustili golubicu, nekolicina èlanova
inicijative je u saborskoj dvorani ostavila kutije s potpisima,
a èlanove Organizacijskog odbora u svom je uredu primio
predsjednik Sabora Josip Leko. Predan je zahtjev za
raspisivanje referenduma, a prema zakonodavnoj proceduri
sada slijedi provjera valjanosti i broja potpisa. "Sabor ne
daje ocjene niti vrijednosne sudove. Mi sada radimo u skladu
s Poslovnikom, standardima i praksom Hrvatskog sabora.
Svi graðani koji poštuju Hrvatsku, institucije i demokratske
standarde dobrodošli su u Sabor. Vi ste u skladu s
demokratskim standardima to napravili, a mi æemo paziti da
se poslovnièke odredbe provedu", poruèio je Leko.
Sv. Nikola zaštitnik Pomorskog fakulteta u Rijeci
Rijeka, 14.6.2013. (IKA) - Pomorski fakultet u Rijeci
proglasio je 14. lipnja sv. Nikolu biskupa zaštitnikom
fakulteta. Ploèu koja to potvrðuje na ulazu u fakultet
blagoslovio je nadbiskup Ivan Devèiæ, a dekan fakulteta
Serðo Kos tom je sveèanom prigodom objasnio i razloge za
ostvarenje te inicijative. "U trenucima kada more pokazuje
svu svoju snagu i moæ, èovjek se utjeèe neèemu veæem. I
sam sam svjedoèio da je ljudima na moru u teškim trenucima
najèešæe blizu slièica sv. Nikole i njemu kao zagovorniku
kod Boga upuæuju svoje molitve. Stoga smo željeli
tradicionalnog zaštitnika pomoraca proglasiti i zaštitnikom
ovog Pomorskog fakulteta." Na sveèanosti proglašenja te
otkrivanja i blagoslova ploèe koja to potvrðuje, sudjelovali
su i zamjenica župana Marina Medariæ, prorektor Rijeèkog
sveuèilišta Damir Zec i brojni djelatnici fakulteta.
Dekan je podsjetio na iznimnu povijest Pomorskog fakulteta,
najstarijeg i najveæeg visokog pomorskog uèilišta u
Republici Hrvatskoj i jugoistoènoj Europi, koje svoje
korijene vuèe iz godine 1866. kada je s radom zapoèela
Carsko-kraljevska vojno pomorska akademija. Jedan od
suradnika te akademije bio je i poznati filozof i fizièar Ernst
Bloch. "Diplomanti fakulteta ovog trenutka upravljaju
najveæim plovnim jedinicama na svijetu. I u prošlosti su to
bili admirali i ugledni kapetani. Na nama je da i u buduænosti
nastavimo tu veliku povijest i tradiciju."
Nadbiskup Devèiæ prije blagoslova potvrdio je kako je rado
podržao tu inicijativu istaknuvši kako je i štovanje sv. Nikole
Domovinske vijesti
kao zaštitnika pomoraca takoðer važan dio pomorske
tradicije. "U vremenu smo kada su se mnoge tradicije
izgubile, ali vidimo da s druge strane postoji tendencija
njihova oživljavanja. Oèito je da te tradicije ipak imaju svoju
vrijednost i za èovjeka 21. stoljeæa."
Ispred Primorsko-goranske županije Marina Medariæ
istaknula je kako vjeruje da su danas pitomci ovog fakulteta
koji plove na svim morima svijeta zadovoljni što je njihov
zaštitnik proglašen i zaštitnikom fakulteta. Ploèa kojom se
potvrðuje da sv. Nikola izabran za zaštitnika djelo je
umjetnice Vesne Rožman, a postavljena je na ulazu u
fakultet pored veæ ranije postavljenog kipa sv. Nikole.
Susret isusovaèkih novaka iz Srednje i Istoène Europe
Nadbiskup Marin Barišiæ novacima približio povijest
katedrale i Splita
Split, 14.6.2013. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ slavio je 14. lipnja u splitskoj katedrali Sv.
Dujma misu s isusovaèkim novacima iz Srednje i Istoène
Europe i njihovim odgojiteljima. Njih trideset i osam iz
Poljske, Maðarske, Slovaèke, Èeške i Hrvatske u Splitu
borave od 11. do 17. lipnja. "Naša povijest puna je
nedosljednosti i konflikta. Evo, naš najveæi zaštitnik sv.
Dujam, nalazi se na mjestu palaèe našega najveæeg
progonitelja kršæana, cara Dioklecijana", istaknuo je
nadbiskup te dodao: "Stoga je katedrala u kojoj se nalazimo
simbol za razumijevanje prošlosti ali i putokaz za
buduænost." Nadbiskup Barišiæ novacima je približio
povijest katedrale i Splita. "Za ovaj grad važan je prvi biskup
Salone, sv. Dujam. U to vrijeme progon kršæana na ovim
prostorima bio je u zamahu. Tadašnji rimski car Dioklecijan
dao je muèiti i pogubiti Dujma 304. godine, u gradskom
amfiteatru. Sreæom, Milanskim ediktom 313. godine Crkva
je dobila slobodu ispovijedanja vjere, èime su završili
progoni. Kršæani su tada poèeli javno štovati sv. Dujma kao
svog sveca i muèenika", kazao je nadbiskup te nastavio:
"Papa Ivan IV. poslao je u Dalmaciju opata Martina, da
otkupi kršæane koji su postali roblje i pronaðe relikvije
solinskih i istarskih muèenika. On je dio kostiju sv. Dujma
prenio u Rim, u kapelicu Sv. Venancija unutar lateranske
bazilike. U njoj je glasoviti mozaik, na kojem je i sv.
Dujam". Nadbiskup je rekao i kako je katedrala Sv. Duje
izgraðena u IV. stoljeæu te da je najstarija katedrala kao
graðevina na svijetu. Mnogi turisti dolaze ju vidjeti, a
posebno drag gost bio je papa Ivan Pavao II., 1998. godine,
koji je pomno pratio objašnjenje vodièa te je uvidio da se
cijela povijest svijeta i naroda može sabrati u jednoj reèenici:
"Povijest ovdje nije šutjela". Povijest dobra, borbe,
svjedoèanstva, ali i gradnje buduænosti. Buduænosti koju
nagrizaju moderni odnosi u društvu i obitelji, i oblici
suživota koji su neprirodni, istaknuo je mons. Barišiæ. "Naš
život je vrt, ali kakav vrt? Trudimo se da je lijep, održavan,
èuvan i natapan Božjom ljubavlju, ali moramo biti oprezni
jer u njega upadaju razlièite zvijeri koje ga žele uništiti. Mi
nismo vlasnici svojih života i zaboravljamo da on pripada
Bogu, a ne nama", ustvrdio je splitsko-makarski nadbiskup
te zakljuèio: "Ovo je poruka svetog Duje i svih drugih
svetaca iz povijesti Crkve i kao i iz njene današnjice. Ova
poruka je univerzalna za sve, i za one u istoènoj ili zapadnoj
europi, ali i cijelom svijetu. Dragi novaci, vi ste izabrani da
budete svjedoci Božje ljubavi i želim vam da budete radosni
svjedoci i dobri evangelizatori modernog društva i
civilizacije. Svi smo iz raznih krajeva i lijepo je da svi
govorimo engleski jezik pa da se možemo sporazumjeti. No
još je bitnije da svi poznajemo Kristov jezik koji nas
ujedinjuje, a to je jezik ljubavi".
19. lipnja 2013. broj 25/2013
9
Domovinske vijesti
"Katolièka Crkva u komunistièkoj Hrvatskoj 1945. –
1980."
U Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu
predstavljena knjiga dr. Miroslava Akmadže
Zagreb, 14.6.2013. (IKA) – Knjiga dr. Miroslava Akmadže
"Katolièka Crkva u komunistièkoj Hrvatskoj 1945. - 1980."
u izdanju Despot Infinitus d.o.o. iz Zagreba i Hrvatskoga
instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije,
Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda predstavljena je u
petak 14. lipnja u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga instituta za
povijest u Zagrebu. U uvodnoj rijeèi uime izdavaèa
okupljenima su se obratili dr. Stanko Andriæ i Zvonimir
Despot.
Recenzent dr. Zdenko Radeliæ istaknuo je kako je ta knjiga
prva i jedina sinteza o odnosu Katolièke Crkve i
komunistièke vlasti koja pokriva razdoblje od 1945. do
1980., i koja se temelji na arhivskim istraživanjima. Rijeè je
o djelu koje pruža sustavan prikaz odnosa svjetovne i
crkvene vlasti u razdoblju od svršetka II. svjetskog rata, tj.
dolaska KPJ na vlast, do smrti J. B. Tita. Zapravo, to je
djelomièno izmijenjena i za razdoblje od 14 godina proširena
autorova ranija sinteza iz 2004. godine. Cjelokupni sadržaj
knjige, odnosno objašnjenje odnosa izmeðu jugoslavenskih
komunistièkih vlasti i Katolièke Crkve mogao bi se svesti na
bitno obilježje: rijeè je o stanju izravnog sukoba, ili blaže
reèeno vrlo visoke napetosti u meðusobnim odnosima, rekao
je dr. Radeliæ te naglasio kako Akmadža uzroke takvoga
stanja vidi u dva bitna razloga, u doktrini i praksi KPJ te u
odbijanju Katolièke Crkve da prihvati podreðenu ulogu i
povinuje se državnim vlastima. Zbog nastojanja
komunistièkih vlasti da marginalizacijom Katolièke Crkve i
drugih crkava u Hrvatskoj i Jugoslaviji ovlada društvom u
cjelini, tj. da komunistièke vlasti budu te koje æe imati
monopol u oblikovanju svjetonazora stanovništva, stradali su
mnogi sveæenici, biskupi i nadbiskupi. Recenzent je nadalje
rekao da Akmadža odnose izmeðu Katolièke Crkve i države
dijeli na èetiri faze. Prvo razdoblje od 1945. do kraja 1952.
obilježeno je progonom Katolièke Crkve i prekidom
diplomatskih odnosa izmeðu Jugoslavije i Svete Stolice; u
drugom razdoblju, od 1953. do 1960., država je odustala od
otvorenih represivnih metoda i stavlja naglasak na stvaranje
nejedinstva u redovima crkvene vlasti te daljnje materijalno
slabljenje Crkve. Treæe razdoblje od 1960. do 1970.
obilježeno je obostranim naporima na normalizaciji odnosa
preko pripreme i potpisivanja protokola sve do obnove
diplomatskih odnosa godine 1970. Èetvrta faza bila je
obilježena usponom utjecaja Katolièke Crkve prije svega
preko njezinih glasila te tek povremenih sukobima s
vlastima. Naglasio je i kako knjiga sadrži brojne priloge,
poput opisa biskupa i nadbiskupa, popis predsjednika
hrvatske i savezne vjerske komisije, podacima o brojnom
stanju sveæenstva u Hrvatskoj i Jugoslaviji, o izgradnji i
popravcima crkvenih objekata te podatke o nakladi vjerskog
tiska.
Drugi recenzent dr. Josip Dukiæ je istaknuo kako autor doista
sustavno i temeljito prikazuje i tumaèi odnose izmeðu
vodstva Katolièke Crkve i komunistièkog režima.
Prouèavajuæi odnose tih dviju najjaèih institucija u
Hrvatskoj, autor je za razliku od brojnih njegovih
prethodnika krenuo u arhivsko istraživanje, kako crkvene
tako i državne stvarnosti. Uèinio je posao koji se u drugim
zemljama povjerava institucijama te je nakon dugogodišnjeg
rada napisao knjigu bez koje u buduænosti nije moguæe
prouèavanje te teme. Autor je znatno pridonio prouèavanju
komunistièkog režima u Hrvatskoj, ali otvorio i brojna, pa
èesto i sporna pitanja iz novije povijesti Katolièke Crkve.
Ova knjiga i sam autor na odreðeni naèin su nam putokaz da
10
19. lipnja 2013. broj 25/2013
ika
se ne treba svrstavati ni na stranu angažiranih historiografa
komunistièkog razdoblja koji su trebali pisati prema
naputcima, ali je i jedan otklon od onoga od onoga što je na
ovu temu u Hrvatskoj nastalo od 1990. do danas, zakljuèio je
dr. Dukiæ.
Rijeè zahvale uputio je i sam autor dr. Akmadža. Posebnu je
zahvalu izrekao arhivistima u crkvenim i državnim arhivima
gdje je pregledao tisuæe dokumenata. Kratko se osvrnuo i na
poteškoæe, ali s optimizmom predstavio i neke svoje planove
za sljedeæih desetak godina na tom podruèju.
Sastanak voditelja pokreta, udruga i zajednica
Zagrebaèke nadbiskupije
Zagreb, 14.6.2013. (IKA) – Posljednji sastanak voditelja
pokreta, udruga i zajednica Zagrebaèke nadbiskupije u ovoj
pastoralnoj godini održan je u petak 14. lipnja u
Nadbiskupijskom pastoralnom institutu. U molitvenomeditativnom dijelu sudionici su promišljali nad rijeèima
pape Franje koje je izgovorio za Duhovskog bdjenja s
èlanovima udruga i pokreta na Trgu Sv. Petra u Vatikanu 18.
svibnja.
Pozdravljajuæi okupljene, biskupski vikar za laike
Zagrebaèke nadbiskupije dr. Tomislav Markiæ stavio je
naglasak na posljednje aktivnosti u kojima su sudjelovali i
èlanovi udruga, pokreta i zajednica Zagrebaèke
nadbiskupije. U tom kontekstu Sonja Eteroviæ dala je osvrt
na sudjelovanje na Danima pokreta i udruga 18. i 19. svibnja
u Rimu. Iz Zagrebaèke nadbiskupije sudjelovalo je
èetrdesetak predstavnika. Prema njezinim rijeèima, za sve
sudionike bilo je to duboko iskustvo, prilika za meðusobno
upoznavanje, kao i upoznavanje pojedinih udruga i pokreta.
Posebno snažan trenutak bio je pohod grobu bl. Ivana Pavla
II., gdje su uz svoje osobne nakane, u molitve ukljuèili i sve
èlanove pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije. Istaknula
je kako je za skupinu bilo obogaæenje prisutnost nekolicine
osoba s invaliditetom koje su svjedoèile svoju ljubav prema
Bogu.
Vezano uz netom završenu akciju inicijative "Uime obitelji"
u kojoj su prikupljanjem potpisa sudjelovali i èlanovi udruga
i pokreta, dr. Markiæ istaknuo je kako je impozantan broj od
749.316 potpisa pokazao snagu i vitalnost naroda. On smatra
kako je to poèetak novog odnosa, i novog shvaæanja ne samo
vjernika, nego i svakog pojedinca u društvu. Time su ljudi
posvijestili da imaju pravo i dužnost nastupiti uime svojih
stavova i uvjerenja. I ubuduæe je potrebna molitva te ostati u
tom duhu i pratiti društvena gibanja i utjecati na njih
dopuštenim sredstvima. Volonteri inicijative dali su kratak
osvrt posebno na sam èin predaje potpisa predsjedniku
Hrvatskoga sabora. Takoðer je na vidjelo došla i župna
usmjerenost pokreta i udruga, jer se veliki broj èlanova
angažirao upravo u svojim župnim zajednicama.
Sažimajuæi aktivnosti tijekom pastoralne godine, dr. Markiæ
podsjetio je kako je osim èetiri sastanka predstavnika
održano i sedam tribina "Jedinstvo i razlièitosti". Tema prve
tribine bila je "Djelovanje vjernika laika u Crkvi i društvu", a
tom je prilikom predstavljen dokument Hrvatske biskupske
konferencije "Za život svijeta – pastoralne smjernice za
apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu u Hrvatskoj".
Druga tribina bila je posveæena molitvenom iskustvu.
Slijedila je tribina na kojoj je predstavljen dokumentarni film
o radu i djelovanju Udruge Job, potom tribina o jedinstvu
kršæana. Tribina s temom "Mentalno zdravlje – depresija i
prevencija ovisnosti" pobudila je osobito veliko zanimanje
osoba koje nisu èlanovi udruga i pokreta. Na šestoj tribini je
predstavljena knjiga Kika Arguella "Kerigma", dok je
posljednja tribina bila posveæena papi Franji s prikazivanjem
ika
dokumentarnog filma, predstavljanjem knjige "Jorge Mario
Bergoglio – Papa Franjo. Cjelovita biografija – život, ideje i
poruke" te izložbom o prvom mjesecu pontifikata.
Naglašeno je kako su teme bile privlaène drugima, pa æe se
na tom tragu nastaviti s organiziranjem mjeseènih tribina i
tijekom sljedeæe pastoralne godine. U planu je organiziranje
Dana pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije, a takoðer je
predloženo da se organizira i zajednièko hodoèašæe.
Staro Petrovo Selo: Nastavak suradnje s Poljacima
Staro Petrovo Selo, 14.6.2013. (IKA) - U radnom posjetu
opæini Staro Petrovo Selo u petak 14. lipnja bili su poljski
veleposlanik u Hrvatskoj Maciej Szymanski, poljski konzul
Janusz Tatera, predstavnici ministarstva vanjskih i EU
poslova Republike Poljske i predstavnici udruga Poljaka u
Hrvatskoj, meðu njima Walentyna Lonèariæ, poèasna
predsjednica poljske kulturne udruge "Nikola Kopernik"
Zagreb te Jolanta Sychowska Kavedžija, predsjednica
najstarijeg i najveæeg kulturnog društva Poljaka u Zagrebu.
Lonèariæ je istaknula kako je do sada više puta bila u toj
opæini, gdje živi još èetrdesetak obitelji, potomaka Poljaka.
Buduæi da Hrvatska za koji dan ulazi u EU, Poljaci žele
prijateljima pomoæi i kroz odreðene projekte. U Starom
Petrovu Selu prije dvije godine Poljaci su se predstavili
programom završetka žetve u Osnovnoj školi Ivana Gorana
Kovaèiæa, a posjetili su i župnu crkvu Sv Antuna
Padovanskog, sudjelovali u misnom slavlju, pjesmom i
prinosom darova.
U sklopu posjeta staropetrovoselskoj opæini, 14. lipnja, samo
dan nakon blagdana zaštitnika župe, Poljaci su ponovno
posjetili župnu crkvu Sv Antuna Padovanskog, gdje ih je
staropetrovoselski župnik i dekan Novokapelaèkoga
dekanata Antun Prpiæ upoznao s poviješæu crkve i župe.
Istaknuo je kako je u toj župi roðena i u crkvi krštena jedna
od blaženih Drinskih muèenica, s. Jula Ivaniševiæ. Konzul
Tatera darovao je tom prigodom župniku Prpiæu sliku bl
Ivana Pavla II., a gosti su zatim na poljskom jeziku otpjevali
skladbu "Krist na žalu".
Festa sv. Vida i Modesta u Smokovljanima
Smokovljani, 15.6.2013. (IKA) - Vjernici iz Smokovljana i
Visoèana u Dubrovaèkom primorju proslavili su 15. lipnja u
crkvi Sv. Vida i Modesta u Smokovljanima blagdan svoga
sveca i zaštitnika. Sveèanu misu i procesiju kroz mjesto
predvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ uz još pet
sveæenika. Biskup Uziniæ na misi je podijelio i sakrament
potvrde, pa je to bilo višestruko slavlje i radost vjernicima.
Rijeè je o izvanrednoj podijeli sakramenta jer se ove godine
u biskupiji, zbog produljenja priprave, on ne dijeli. U
procesiji, koja je ostala tradicija kroz sva teška vremena koja
je ovaj puk prošao, nosili su se crkveni barjaci, a pod
baldahinom Presveti Oltarski Sakrament. Uz molitvu i
pjesmu u procesiji su išli Primorci u narodnim nošnjama
koje su zajedno s vjerom i obièajima uspjeli saèuvati do
danas. Domaæini nisu krili radost i zahvalnost biskupu što ih
je poèastio svojom nazoènošæu i lijepim rijeèima u
propovijedi i obraæanju. Zajedno s Primorcima misi nazoèile
su i njihove obitelji i gosti. Oko 600 vjernika slavilo je
muèenike sv. Vida i Modesta, koji su ih 322. put na isti dan
okupili u crkvi u Smokovljanima.
.
Domovinske vijesti
Biskup Štambuk predvodio proslavu sv. Vida na Vidovoj
gori
Vidova gora, 15.6.2013. (IKA) – Na blagdan sv. Vida, u
subotu 15. lipnja, hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan
Štambuk predvodio je sveèano misno slavlje na Vidovoj
gori, najvišemu vrhu otoka Braèa koja se nalazi na
nadmorskoj visini od 778 m, te je ujedno najviši otoèni
gorski vrh na cijelomu Jadranu. Na Vidovoj gori, podno
križa visoka 12 m od bijeloga braèkoga kamena, koji je
postavljen nakon Domovinskoga rata, okupilo se više
vjernika iz gotovo svih braèkih župa zajedno s njihovim
župnicima, a hodoèasnicima koji svake godine za blagdan
sv. Vida posjeæuju Vidovu goru, prikljuèili se se i gosti koji
se odmaraju na najveæemu srednjodalmatinskomu otoku. Uz
biskupa Štambuka uokolo oltara podignutoga uz 850.
obljetnicu ustanovljenja Hvarske biskupije, suslavili su
dekan Braèkoga dekanata supetarski župnik Toni Plenkoviæ,
povjerenik za mlade u Hvarskoj biskupiji Ante Matuliæ,
umirovljeni generalni vikar Vojne biskupije mons. Josip
Šantiæ i desetak sveæenika.
Pozdravljajuæi okupljene vjernike, na poseban naèin biskupa
Štambuka, dekan Plenkoviæ podsjetio je kako je ovogodišnje
okupljanje na blagdan sv. Vida u Godini vjere poticaj da
razmišljajuæi o uzorima vjere prepoznamo u njima
nadahnuæe za kršæanski život.
U pozdravnoj rijeèi biskup Štambuk izrazio je želju da na
otoku Braèu obitelji žive zdrav život po vjeri, te u njima
bude prisutan Bog, a evanðelje nezaboravljeno. Nakon
evanðelja koje je navijestio selaèki župnik Jakša Rubiniæ,
mons. Štambuk u homiliji je potaknuo vjernike na
razmišljanje o rastu u vjeri, u obiteljskim i meðuljudskim
odnosima. Osvrnuvši se na braèka mjesta i župe, braèke
samostane, te, kako je rekao, monumentalne crkve, ustvrdio
je da na otoku Braèu ima 120 crkava i crkvica u kojima se
može slaviti misa: "Ako æemo iæi tim našim malim kamenim
katedralama koje su razasute po otoku, ovaj moj i tvoj otok
vrlo je pobožan. Ili, što bi rekao sv. Pavao ulazeæi u Atenu:
'Vidim da ste vrlo pobožni.' No, je li to pobožnost? Je li se u
tome nalazi pobožnost? Sigurno da je to graðeno i znojem i
ljubavlju naših pokojnika koji su, uz ostalo, u vjeri to gradili,
i to dubokoj, 'debeloj' vjeri, a ne u ovoj našoj današnjoj vjeri,
da bi u njima uživali Boga svoga, da bi se u njima susretali
sa svojim Bogom, da bi u tim svojim zdanjima slaveæi svetu
misu osmišljavali svoj ljudski život. I zato bismo upravo
slaveæi svetoga Vida trebali svjedoèiti svoju vjeru. Ovim
našim crkvama i crkvicama potreban je novi život,
otvorenost životu. Neka vjera uðe u sve pore vašega života",
istaknuo je, uz ostalo, hvarski biskup, pozvavši posebno
mlade da budu prepoznatljivi po ljudskosti i vjeri.
Obraèajuæi se majkama potaknuo ih je na važnost njihove
majèinske zadaæe, ustvrdivši kako je njihova uloga
nezamijenjiva. Pozvao je vjernike i na molitvu za sveæenike
kako bi u svojim župama stvarali "parade vjere" te bili
ustrajni u navještanju evanðeoske poruke. U tijeku misnoga
slavlja u molitvi vjernika upuæeni su zazivi za sve otoèane,
mlade i starije, bolesne i preminule, posebno za
blagoslovljenu i uspješnu pastirsku službu hvarskoga
biskupa, za ustrajnost u službi braèkih sveæenika, te za nova
sveæenièka i redovnièka zvanja. Na kraju liturgijskoga
slavlja biskup Štambuk zahvalio je svima što su u Godini
vjere svojim hodoèašæem iskazali želju za nasljedovanjem
primjera sv. Vida, muèenika i svjedoka vjere. Liturgijsko
slavlje po ugodnim vremenskim prilikama pjevanjem je
uvelièao zbor Krista Kralja iz Selaca, dok su poslužitelji kod
oltara bili ministranti iz župe Gospe Karmelske u Bolu.
19. lipnja 2013. broj 25/2013
11
Domovinske vijesti
Sveæenièko reðenje u zagrebaèkoj prvostolnici
Naše kršæanske zajednice pozvane su postati škole molitve, a
sveæenik æe biti uèitelj u toj školi ako bude i sam èovjek
molitve, poruèio kardinal Bozaniæ na misnom slavlju u
kojem je za sveæenike zareðeno 11 dijecezanskih i
redovnièkih kandidata
Zagreb, 15.6.2013. (IKA) – Sveèano euharistijsko slavlje u
tijeku kojega je u zagrebaèkoj prvostolnici u subotu 15.
lipnja za sveæenike zareðeno 11 dijecezanskih i redovnièkih
kandidata predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ. U koncelebraciji su bili zagrebaèki pomoæni
biskupi Valentin Pozaiæ, Ivan Šaško i Mijo Gorski, rektor
Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa mr. Anðelko
Košæak, rektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta dr. Željko
Tanjiæ i 130 sveæenika, meðu kojima i provincijali
redovnièkih zajednica novoreðenika te župnici njihovih
rodnih župa.
Za Zagrebaèku nadbiskupiju zareðen je Marko Baršiæ iz
župe sv. Luke, ev. – Zagreb - Travno, Ivan Bingula iz župe
sv. Nikole biskupa – Jastrebarsko, Josip Mudronja iz župe
sv. Nikole Taveliæa, Zagreb - Kustošija i Filip Pavloviæ iz
župe sv. Jakova ap. – Meðugorje (BiH). Za Hrvatsku
franjevaèku provinciju sv. Æirila i Metoda zareðeni su fra
Matej Eæimoviæ iz župe Preobraženja Gospodinova - Buèje,
fra Grgur Blaževiæ iz župe sv. Stjepana prvomuèenika –
Zagreb - Botinec i fra Josip Župan iz župe sv. Antune
Padovanskoga – Našice. Za Hrvatsku karmelsku provinciju
sv. Oca Josipa zareðeni su o. Danijel Èolo iz župe BDM –
Majke Crkve – Zagreb - Trnovèica i o. Stipe Tomiæ iz župe
Roðenja BDM - Ljubunèiæ (BiH). Fra Mijo Šarèeviæ iz župe
sv. Franje Asiškoga – Rumboci (BiH) zareðen je za
Hrvatsku kapucinsku provinciju sv. Leopolda Bogdana
Mandiæa, a fra Josip Petonjiæ iz župe sv. Ivana Krstitelja –
Podmilaèje (BiH) za Hrvatsku provinciju sv. Jeronima
franjevaca konventualaca. Kandidate za red prezbiterijata
zareditelju
je
predstavio
rektor
Nadbiskupskoga
bogoslovnog sjemeništa preè. Anðelko Košæak.
U homiliji kardinal Bozaniæ istaknuo je da je ministerijalno
sveæeništvo osobito sudjelovanje na Kristovu sveæeništvu.
Ono ne postoji bez njega i izvan njega. Ono se razvija i
donosi plod jedino ako je ukorijenjeno u Kristu. Temeljem
misnih èitanja, osobito Evanðelja, kardinal je naglasio kako
nije teško primijetiti da je molitva imala veoma važno
mjesto u Isusovu životu. Evanðelisti ga èesto predstavljaju u
molitvenom zajedništvu s nebeskim Ocem, posebno u
kljuènim trenucima njegova poslanja, a u Getsemanskom
vrtu pozvao je i apostole rijeèima "Bdijte i molite da ne
padnete u napast" (Mt 26,41). Stoga je molitva za apostole
morala biti konkretan naèin sudjelovanja u "Isusovu èasu".
Tako treba biti i za nas sveæenike, upozorio je kardinal
Bozaniæ, jer "bez molitve prijeti opasnost da se podlegne
istoj napasti u koju su upali i apostoli kad su se suoèili sa
'sablazni križa'". U tom duhu obraæajuæi se reðenicima,
kardinal je istaknuo kako su poput Krista koji je poslanje što
mu ga je povjerio Otac nebeski usko povezao s molitvom,
dugom i postojanom, noæi je provodio u molitvi, i oni
pozvani u temelj svoje sveæenièke egzistencije staviti
molitvu.
Molitva æe vam pomoæi da uskladite život sa službom, da
oèuvate identitet i autentiènost svoga sveæenièkog zvanja i
poslanja, poruèio je, te pojasnio razlièite oblike molitve u
sveæenièkom životu, poput liturgijske molitve, zajednièke
molitve i osobne molitve. Ipak u svemu je najdublji temelj
onaj koji govori o našoj sveæenièkoj postojanosti u Kristu, u
èemu je specifièno ostvarenje naše kršæanske, pa i ljudske
egzistencije. Ona ukljuèuje svijest da smo kao sveæenici i
ljudi i kršæani. Sveæenièka molitva, osobito molitva
12
19. lipnja 2013. broj 25/2013
ika
Èasoslova i molitva euharistijskog klanjanja, pomaže nam
oèuvati svijest da smo, kao "sluge Kristove" na osobit naèin
"upravitelji Božjih otajstava" (usp. 1Kor 4,1). Molitva na
poseban naèin pomaže sveæeniku da bude osjetljiv prema
"drugima", èini ga otvorenim za potrebe braæe i sestara, za
njihov život. Molitva omoguæuje sveæeniku da prepozna one
koje mu je Otac dao. To su oni koje je Dobri Pastir postavio
na put našega sveæenièkog služenja, posvijestio je
reðenicima važnost molitve kardinal Bozaniæ.
Istièuæi važnost molitve i za pastoralno djelovanje,
savjetovao ih je da se prije kateheza i susreta, ili prije
razgovora s pojedincima, saberu desetak minuta u miru,
tišini i molitvi i posvijeste si da im ne pristupaju u svoje ime
i da ne donose nešto što je njihovo, veæ da im govori ono što
nas Krist uèi. Takoðer im je savjetovao da to èine i prije
nego što uðu u ispovjedaonicu, jer tek tada æe njihovo
djelovanje dobiti pravu dimenziju.
Na tragu Godine vjere, kardinal je naglasio, kako su naše
kršæanske zajednice pozvane postati škole molitve, a
sveæenik æe biti uèitelj u toj školi, ako bude i sam èovjek
molitve. Molitva je u središtu života i službe sveæenika.
Vjernici imaju pravo vidjeti svog sveæenika u molitvi, kako
kleèi pred Presvetim ili kako u crkvi moli Èasoslov, naglasio
je, te sve pozvao da se ugledaju u velike kršæanske molitelje
te u podsjetio na rijeèi pape Benedikta XVI. o beatifikaciji
pape Ivana Pavla II. koji je rekao "Primjer njegove molitve
uvijek me je pogaðao i izgraðivao. On je uranjao u susret s
Bogom, usprkos brojnim dužnostima svoje službe". Na kraju
homilije reðenike je preporuèio zagovoru Presvete
Bogorodice Marije i našeg pastira blaženog Alojzija
Stepinca.
Nakon poprièesne molitve, kardinal Bozaniæ èestitao je
roditeljima, braæi i sestrama mladomisnika, a osobito
majkama. Mladomisnike je još jednom potaknuo da budu
Kristovi, da u svojoj sveæenièkoj službi budu neprestano
povezani u molitvi s Kristom. Nakon rijeèi koje je uputio
prisutnim vjernicima da budu uvijek blizu mladomisnicima i
da ih podržavaju, katedralom se prolomio pljesak. Po
završetku mise, mladomisnici su udijelili i svoj prvi,
mladomisnièki blagoslov. Misno slavlje pjevanjem je
uvelièao Mješoviti katedralni zbor.
Godišnji susret djelatnika u pastoralu obitelji
Zagrebaèke nadbiskupije
Zagreb, 15.6.2013. (IKA) - U organizaciji Ureda za pastoral
obitelji Zagrebaèke nadbiskupije u subotu 15. lipnja održan
je tradicionalni Godišnji susret predstavnika župnih
zajednica obitelji te djelatnika u pastoralu obitelji, kao
zahvala Bogu na svim primljenim darovima i milostima
tijekom pastoralne godine, ali i zahvala sudionicima na
aktivnom sudjelovanju u provoðenju obiteljskog pastorala u
njihovim župnim zajednicama.
Susret, na kojem se okupilo 50-ak sudionika, roditelja i
djece, iz više župa grada Zagreba i okolice, zapoèeo je
misom u župnoj crkvi Blažene Djevice Marije, Kraljice
apostola u Zaprešiæu, koju je predslavio don Ivo Zeèeviæ,
SBD, župnik vikar u župi sv. Ane u zagrebaèkom naselju
Rudeš. Na poèetku mise pozvao je sudionike na duhovno
zajedništvo s vjernicima koji su u isto vrijeme bili okupljeni
u zagrebaèkoj katedrali na reðenju novih sveæenika. U
kratkoj meditaciji na kraju mise obitelji su promišljale o
svemu na èemu zahvaliti Bogu: na životu i svemu što "nas je
dovelo do tog trenutka", na obitelji, prijateljima, lijeènicima,
profesorima i suradnicima, na svim lijepim susretima i
doživljajima, ali i na negativnim i teškim trenucima,
gubitcima, neuspjesima i bolestima, na grijesima po kojima
Domovinske vijesti
ika
se oèituje "koliko je veliko Božje milosrðe", na kraju školske
godine, na "svim ljudima koji su ti dobro uèinili", kao i na
onima "koji su ti zlo nanijeli". Završna poruka meditacije
"Izgovaraj hvalu u dubini svoga biæa, tako da zahvaljivanje
postane sav tvoj život!" pretoèena je u pjesmu Zahvali.
Drugi dio susreta održan je u parku Duhovno-obrazovnog
centra Marijin dvor u Lužnici uz roštilj, igre, druženje, ali i
trenutke molitve i pjesme. Na kraju susreta sudionicima se
obratio dr. John Vice Batarelo, predstojnik Ureda za pastoral
obitelji Zagrebaèke nadbiskupije. Zahvalivši svima na
doprinosu u razvijanju obiteljskog pastorala u njihovim
župnim zajednicama, predstavio je program Meðunarodnog
hodoèašæa obitelji na grob sv. Petra u Rimu u Godini vjere, a
koje se u organizaciji Papinskog vijeæa za obitelj i u sklopu
proslave Godine vjere održava 26. i 27. listopada pod
geslom "Obitelji, živi radost vjere". Istaknuo je kako Ured za
pastoral obitelji organizira sudjelovanje obitelji Zagrebaèke
nadbiskupije na tom velikom dogaðaju kojem æe predsjedati
papa Franjo, i to u sklopu hodoèašæa od 24. do 28. listopada.
Svjedoèimo vjeru u svakodnevnom životu
Nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio pontifikalno misno slavlje
na blagdan sv. Vida, zaštitnika Rijeèke nadbiskupije
Rijeka, 15.6.2013. (IKA) - "Naèinom kako postupamo,
radimo, suraðujemo s drugima mora prosijavati istina da
smo kršæani, ljudi koji vjeruju u uzvišeni, vjeèni poziv
èovjeka u Kristu", rekao je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ
predvodeæi pontifikalnu misu na blagdan sv. Vida, 15. lipnja,
u rijeèkoj katedrali. Proslava zaštitnika Rijeèke nadbiskupije
zapoèela je euharistijskim slavljima u katedrali Sv. Vida veæ
u ranim jutarnjim satima. Pontifikalnu misu nadbiskup
Devèiæ predvodio je takoðer prije podne i na njoj
tradicionalno uruèio 10 medalji zahvalnosti vjernicima koje
su predložili njihovi župnici, Povjerenstvo za udruge i sam
nadbiskup.
U Godini vjere i u ozraèju 10. obljetnice boravka bl. Ivana
Pavla II. u Rijeci, nadbiskup je u propovijedi govorio o dva
naèina svjedoèenja vjere, življenjem i životom. Prvi je naèin
povezan s ustrajnim nastojanjem stalno živjeti u skladu s
vjerom, a drugi se odnosi na muèeništvo pa i smrt zbog
vjernosti Bogu.
"Prvo se svjedoèenje sastoji s jedne strane u odgovornoj
suradnji kršæana sa svim èlanovima društva na promicanju
svega što je dobro i èestito, a s druge u jednostavnom i
neusiljenom, gotovo bez rijeèi, zraèenju i utjelovljivanju u
ono što se zajednièki živi i èini vrednota koje su iznad
uobièajenih vrednota. To je nasljedovanje Krista u redovnom
životu, npr. u izvršavanju naših svakodnevnih dužnosti, u
ispravnom ophoðenju s ljudima, u nesebiènoj brizi za
najslabije, u kršæanskom odgoju djece i sl.", objasnio je
nadbiskup.
Drugi naèin svjedoèenja je ne odricanje od vjere èak ni pod
cijenu smrti, kao što je i sam Isus uèinio. "On je, dakle,
svoju vjeru posvjedoèio svojom krvlju. Slièno su, ne svojom
ljudskom snagom nego njegovom milošæu, uèinili i mnogi
Isusovi sljedbenici, mnogi kršæani u svim stoljeæima
kršæanstva. Meðu njima i naš sv. Vid koji je kao djeèak
svojim životom posvjedoèio svoju vjeru, omoguæivši time
mnogima pristup do nje. Umro je poput zrna zakopana u
zemlju, kako bi njegova smrt urodila plodom vjere kod
mnogih." Nadbiskup je istaknuo kako se u Hrvatskoj danas
sreæom ne traže takve izvanredne žrtve. "Ali Božja je volja
da vjeru, u vremenu kada se kršæanske vrijednosti i kršæanski
pogled na èovjeka i život sve više i sve napadnije dovode u
pitanje, svjedoèimo u svom svakodnevnom životu trudeæi se,
blago, s poštovanjem i dobre savjesti, svakome dati
obrazloženje kršæanske nade koju u sebi nosimo. Posebno je
važno djeci i mladima davati dobar primjer života po vjeri
jer Isusu je do malenih jako stalo. Mladom sv. Vidu branio
je pristup k Isusu njegov otac, ali su mu ga omoguæili
njegovi kršæanski odgojitelji. Neka, po njegovu zagovoru, i
današnja djeca i mladi uvijek imaju nekoga tko æe ih dovesti
do Isusa, njihova najveæega prijatelja. Neka takve
posrednike i svjedoke vjere susretnu na svome putu svi ljudi
koji iskrena srca traže Boga", zakljuèio je nadbiskup.
Nakon mise nadbiskup je uruèio Medalje zahvalnosti sv.
Vida desetorici vjernika Rijeèke nadbiskupije. Sedmero od
njih predložili su župnici iz 7 dekanata nadbiskupije,
jednoga Povjerenstvo za katolièke laièke udruge i dvoje
nadbiskup. Dobitnici medalji su: Šimun Dujmoviæ po izboru
Delnièkoga dekanata, Mladen Cvijanoviæ iz Bakarskoga
dekanata, Šime i Marija Galiæ iz Trsatskog, Ivan Ligatiæ iz
Crikvenièkog, Anton Jakotiæ iz Opatijskog, Zinka Brulc iz
Kastavskog, Vinka Mudrovèiæ iz Prvostolnog, Leon Tuna po
izboru Povjerenstva za katolièke udruge, te Tanja Rakovac i
Karmelo Krebel po izboru nadbiskupa.
Medalja zahvalnosti dodjeljuje se od godine 2004. i
pokrenuta je sa željom da se svake godine zahvali onim
brojnim, skromnim i samozatajnim vjernicima koji mnogo
èine za mjesnu Crkvu. Projekt je pokrenulo i realiziralo
Povjerenstvo za katolièke laièke udruge na èelu s
povjerenikom dr. Ðurom Puškariæem.
Duhovne vježbe kandidata za prezbiterat Splitske
metropolije
Na susretu u Slanome kod Dubrovnika sudjelovala osmorica
ðakona iz biskupija Splitske metropolije (èetvorica splitskomakarskih, dva šibenska, jedan dubrovaèki i jedan hvarski)
Slano, 15.6.2013. (IKA) - Osmorica ðakona iz nekoliko
biskupija Splitske metropolije (èetvorica splitsko-makarskih,
dva šibenska, jedan dubrovaèki i jedan hvarski) imali su
duhovne vježbe kao pripremu za primanje svetog reda
prezbiterata pod vodstvom don Edvarda Punde, duhovnika
Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu. Duhovne su
vježbe održane od 9. do 15. lipnja u Slanome kod
Dubrovnika, u Samostanu sv. Jeronima Hercegovaèke
franjevaèke provincije. Gvardijan fra Ljudevit Lasta srdaèno
je primio goste te se pokazao kao uzoran domaæin i vrstan
kuhar.
Okosnica svakoga dana bili su zajednièka molitva èasoslova,
euharistijsko klanjanje u podne te veèernja misa. Duhovnik
don Edvard imao je po jedno razmatranje ujutro i popodne
na naèin da je prije i poslije svakoga razmatranja stavljeno
vrijeme stroge šutnje i osobnoga razmišljanja. U
razmatranjima je razvio neke bitne sastavnice sveæeništva i
predložio pitanja za promišljanje. Vrijeme poslije veèere bilo
je predviðeno za zajednièko druženje i razgovor o aktualnim
vjerskim i pastoralnim pitanjima, osobito onima koji se tièu
sveæenika.
Tijekom duhovnih vježbi ðakone je posjetio dubrovaèki
biskup Mate Uziniæ. U svome se razmatranju osvrnuo na
ulogu sveæenika u novoj evangelizaciji, istaknuvši pri tome
glavne poruke netom održane Biskupske sinode u Rimu.
Na završetku duhovnih vježbi ðakoni su se zahvalili
gvardijanu fra Ljudevitu na gostoprimstvu i roditeljskoj brizi
za njihovo tjelesno dobro tijekom boravka u samostanu. Na
povratku u Split posjetili su špilju Vranjaèu u Kotlenicama
kod Dugopolja, jedan od najvažnijih geomorfoloških
spomenika u Hrvatskoj.
.
19. lipnja 2013. broj 25/2013
13
Domovinske vijesti
Susret ministranata Krèke biskupije
Krk, 15.6.2013. (IKA) - U krèkoj katedrali okupilo se 15.
lipnja više od 200 ministranata i ministrantica iz cijele Krèke
biskupije, s otoka Cresa, Lošinja, Krka, Raba i Paga.
Biskupijski susret ministranata organiziralo je Povjerenstvo
za pastoral duhovnih zvanja. Na poèetku susreta misno
slavlje predvodio je krèki biskup Valter Župan, koji je
pozdravio okupljene ministrante i njihove župnike koji su ih
dopratili. U homiliji biskup je objasnio podrijetlo rijeèi
ministrant, koja dolazi od latinske rijeèi koja znaèi služiti ili
posluživati, jednako kao i rijeè ministar, stoga je važna i
velika uloga ministranata te je potrebno da se vrši s
poniznošæu. Nakon euharistijskog slavlja, svi su se zaputili u
pastoralni kamp župe Krk, gdje je na poèetku uslijedio kviz
znanja na temu ovogodišnjeg blaženika Miroslava Bulešiæa.
U neizvjesnoj završnici pobijedila je ekipa ministranata iz
Æunskog, s otoka Lošinja. Nakon jutarnjeg dijela, uslijedio
je ruèak i okrepa a nastavljeno je druženjem i igrom.
Održana su natjecanja iz nogometa, odbojke, stolnog
nogometa i stolnog tenisa, a bilo je vremena i prostora za
spontano igranje i druženje. Cjelodnevni susret završio je
proglašenjem pobjednika i podjelom pehara. Tako je u
nogometu bila najbolja ekipa s otoka Raba, u odbojci
ministranti iz župe Dubašnica, u stolnom nogometu i
stolnom tenisu pobjedu su odnijeli ministranti i ministrantice
s otoka Raba. Uslijedila je molitva i zahvala Bogu za lijepi
dan, igru i prijateljevanje.
Živjeti vjeru znaèi èiniti dobra djela
U velikoj procesiji sv. Vida hodili su brojni vjernici, ali
posebno su mladi došli posvjedoèiti vjeru u Krista i
proslaviti svojega zaštitnika i koji je još kao mladiæ život dao
zbog vjere
Rijeka, 15.6.2013. (IKA) - Središnju misu proslave sv.
Vida, zaštitnika Rijeèke nadbiskupije i katedrale te grada
Rijeke u veèernjim satima 15. lipnja na Trgu Rijeèke
rezolucije predvodio je poreèki i pulski biskup Dražen
Kutleša. Na misi u samom središtu grada sudjelovali su
brojni vjernici koji su hodeæi u procesiji Korzom u Godini
vjere na taj naèin dali svjedoèanstvo gradu i graðanima. Uz
domaæina rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa u slavlju
euharistije sudjelovao je i krèki biskup Valter Župan, brojni
sveæenici iz cijele Nadbiskupije, redovnice i redovnici,
bogoslovi te predstavnici Grada Rijeke na èelu s
gradonaèelnikom Vojkom Obersnelom.
U velikoj procesiji sv. Vida hodili su brojni vjernici, ali
posebno su mladi došli posvjedoèiti vjeru u Krista i
proslaviti svojega zaštitnika i koji je još kao mladiæ život dao
zbog vjere. Okupljeni u Koordinaciji zajednica mladih
Rijeèke nadbiskupije, u slavlju su sudjelovali èlanovi
Franjevaèkog svjetovnog reda, Franjevaèke mladeži, Pokreta
salezijanske mladeži, Zajednice Krista Kralja, Zajednice
kršæanskog života, Zajednice štovatelja Božanskog milosrða,
Marijanske vinkovske mladeži, Neokatekumenskog puta,
Fides et caritas i Zdruga katolièkih skauta. Stotinjak skauta
na kraju mise obnovilo je svoje skautske zavjete.
Biskup Kutleša, nadahnut sv. Vidom i evanðeljem, vjernike
je pozvao na djelotvornu ljubav i solidarnost, dobra djela i
odricanje. "Èesto mislimo da se kršæanstvo sastoji u tome da
ne èinimo grijeh, da nije važno što æemo drugo uèiniti, kako
æemo pomoæi drugima. Isus kaže da kršæanstvo nije to, nije
samo èuvanje od grijeha, ono je poticaj na djelovanje, na
poduzimanje neèega da bi mogli pomoæi drugome. To jest na
ljubav koju je Isus sam posvjedoèio. Isus poziva na ljubav,
poziva èovjeka da èini dobra djela, a ne da se sakriva u
svojoj kuæi èuvajuæi se od grijeha".
14
19. lipnja 2013. broj 25/2013
ika
U evanðelju o bogatašu koji je pobožan, ali se ne može
odreæi svojega imetka, Isus šalje poruku odricanja i žrtve.
Isus poziva na nešto više od ovozemaljskog blagostanja, više
od onoga što je dokuèivo znanošæu i razumom. "Teško æe
bogataš u Kraljevstvo nebesko. Lakše je devi kroz iglene uši.
Tako poruèuje Isus svojim uèenicima. Nije time htio reæi da
onaj koji nešto ima neæe u Kraljevstvo nebesko. Ali
bogatstvo zasljepljuje èovjeka za onaj svijet, vezuje za
zemaljsko. Bogatstvo navodi èovjeka da sve gleda kroz neko
koštanje, neku procjenu materijalne vrijednosti. Èovjek kada
posjeduje bogatstvo želi biti ohol i èesto zaboravlja da imati
više zahtijeva i veæu odgovornost. Isus nam želi reæi da
èovjek vrijedi onoliko kako se ponaša prema drugim
ljudima. Jer imati znaèi više davati drugima i biti odgovoran
za druge ljude", zakljuèio je biskup i uputio vjernike da im
vjera bude putokaz kroz život, da nasljeduju Isusa i poruku
njegovih rijeèi.
Šesti hrvatski žrtvoslovni kongres
Biskup Vlado Košiæ održao predavanje "Žrtve u
Domovinskom ratu na podruèju Sisaèke biskupije" i
predvodio misno slavlje za sve hrvatske žrtve
Zagreb, Sisak, 16.6.2013. (IKA) - Šesti hrvatski žrtvoslovni
kongres održan je od 14. do 16. lipnja u Zagrebu i Sisku u
organizaciji Hrvatskoga žrtvoslovnog društva i pod
pokroviteljstvom sisaèkog biskupa Vlade Košiæa.
Kongres je imao uobièajeni krug žrtvoslovnih tema
Hrvatske, ali je naglasak stavljen na istraživanja žrtava Siska
i Sisaèko-moslavaèke županije, Sunje i Petrinje, Moslavine i
Banije, a posebno masovnog zloèina u Baæinu. Tako je
kongres otvoren u petak 14. lipnja u Muzeju Mimara u
Zagrebu predavanjem biskupa Košiæa "Žrtve u
Domovinskom ratu na podruèju Sisaèke biskupije" i
uvodnim referatom predsjednika Hrvatskoga žrtvoslovnog
društva Zvonimira Šeparoviæa "Vrijeme žrtve".
Drugi dan kongresa održan je u dvoranama Biskupijskog
ordinarijata Velikog Kaptola u Sisku, gdje je pedesetak
izlagaèa iznijelo brojne radove na temu kongresa. Izmeðu
ostalih predavanje su održali Lojzo Buturac na temu
"Sveæenièke žrtve na podruèju današnje Sisaèke biskupije",
Spomenka Juriæ na temu "Križni put Sisaèke crkve u
Domovinskom ratu", Darko Zahiroviæ na temu "Sisaèki
žrtvoslov - II. svjetski rat gubici i Domovinski rat", Damir
Borovèak na temu "Zrin – 70 godina poslije komunistièkog
genocida", Marija Krupiæ na temu "Stradanje kostajnièkih i
dubièkih Hrvata u II. svjetskom ratu" i mnogi drugi.
Posljednji dan kongresa poèeo je misnim slavljem za sve
hrvatske žrtve koje je u katedrali Uzvišenja svetog Križa u
Sisku predvodio biskup Košiæ u zajedništvu s kancelarom
mons. Markom Cvitkušiæem, fra Andrijom Nikiæem,
vikarom katedralne župe Ivanom Faletarom i umirovljenim
župnikom preè. Alojzijem Petravnoviæem. Uz brojne Sišèane
na misi su se okupili i sudionici kongresa te èlanovi
Hrvatskoga žrtvoslovnog društva predvoðeni predsjednikom
Zvonimirom Šeparoviæem.
U homiliji biskup se spomenuo žrtava koje su na svim
stranama pale za Domovinu, a posebno je istaknuo Baæin,
mjesto druge, odmah poslije Ovèare, po broju žrtava
masovne grobnice u Hrvatskoj. Rijeè je o ratnom zloèinu
nad Hrvatima koji su poèinile snage JNA i paravojnih
srpskih pobunjenika 21. listopada 1991., kada su odveli 43
osobe iz Baæina i 13 drugih ne-Srba civila iz Cerovljana.
Svih 56 njih smaknuto je na mjestu u blizini sela Baæina.
Istodobno su pobunjeni Srbi dovukli još 30 civila iz Baæina i
27 iz Dubice i Cerovljana te ih ubili na nepoznatoj lokaciji,
ukupno 113 ubijenih i nestalih.
ika
Biskup je istaknuo brojne muèenike od Kvirina do vremena
Osmanlija, ali posebno je ukazao na iznimno veliko
stradanje tih krajeva u tijeku II. svjetskog rata. Tako je u
Gorskom arhiðakonatu stradalo 66 sveæenika, 22 su bila
ubijena, a 38 ih je zatvoreno, od kojih su petorica odmah u
zatvoru, a mnogi i poslije umrli od posljedica zatvorskog
muèenja dok su drugi bili protjerani. "Kada danas u našoj
Sisaèkoj biskupiji, koja je doduše nešto veæa od prijašnjega
Gorskog arhiðakonata, brojimo sveæenike, trenutaèno ih
imamo svih ukupno 75, od kojih upravo 66 njih djeluje na
podruèju naše biskupije. Zamislite kako je to bio težak
progon Crkve kad je dakle na još manjem prostoru negoli je
sada naša biskupija tada ovdje stradalo èak 66 sveæenika!
Jedna èitava biskupija! Bio je to gori progon negoli
Dioklecijanov, u kojem je pao naš sv. Kvirin, u kojem su
stradali takoðer na ovom hrvatskom tlu Solinski, Istarski,
Srijemski muèenici. Takvog zatora katolika nije bilo na
ovim prostorima u èitavoj našoj povijesti! A da bude stvar
još i gora: to se stradanje katolika i Hrvata i danas krije i
negira! Zamislite koliko je to neobièna èinjenica da se na
raznim ploèama i spomenicima diljem naše biskupije, ali i
domovine Hrvatske nalaze imena samo srpskih žrtava iz II.
svjetskog rata, a tek tu i tamo koji Hrvat! I dok, hvala Bogu,
sada nakon Domovinskog rata imamo gotovo na svim
masovnim grobnicama obilježja i spomenike s imenima
ubijenih, iz vremena II. svjetskog rata i poraæa gotovo da i
nema spomenika i imena ubijenih! Kako je to moguæe,
pitamo se, osobito kad znamo da se nedvojbeno najveæi broj
pobijenih Hrvata dogodio upravo u tom vremenu naše
povijesti? Zar država Hrvatska ne smije spominjati svoje
ubijene sunarodnjake, Hrvate koji su poginuli na bilo kojoj
strani u to nesretno ratno i poratno vrijeme? Je li to neka
zavjera i urota na djelu, jesu li to još uvijek ubojice i njihovi
sinovi tako moæni da nameæu samo 'povijest koju pišu
pobjednici', misleæi pritom na sebe kao pobjednike, ne
priznajuæi da su i država koju su oni stvarali, propala, i
režim, za koji su se borili, danas nestao? Meðutim, nije
nestala magla u glavama naših ljudi, a èini se niti strah u
srcima žrtava i èlanova obitelji onih koji su imali žrtve u tom
vremenu. Zato æe Katolièka Crkva dok god je bude, dok
bude imala slobodu govora i djelovanja, prozivati sve
zloèince i moliti se za njih da se obrate i priznaju istinu. Zato
æu i ja zagovarati istinu, a biti protiv laži koje æe se i ovog
tjedna u našem Sisku govoriti u uši onih koji ne znaju što je
bila prava stvarnost II. svjetskog rata i poraæa za nas katolike
i Hrvate", poruèio je biskup.
U nastavku biskup se zapitao: "Kada æe partizanski zloèinci
konaèno priznati svoja zlodjela, pokazati tolike jame i
stratišta nevinih ljudi? Je li to naša domovina Hrvatska još
uvijek okupirana zemlja, da se ne smije govoriti istina? Èega
se boje oni koji su sudjelovali u zloèinima? Boje li se oni
Boga? Ili misle samo kako æe izmaknuti ruci ljudske pravde?
Ljudska je pravda nesavršena i ne dostiže one koji su stvarno
krivi, veæ – znamo to i iz primjera nakon nedavnog
Domovinskog rata – èesto progoni i kažnjava nevine. No,
nije se nama bojati ljudi! Bojati nam se Boga jedinoga!
Moramo se moliti, braæo i sestre, da se ne ustolièi laž, da ne
caruje nepravda, da se prizna istina, da se poèinitelji i njihovi
istomišljenici pokaju, da se tako dogodi mir u srcima ljudi.
Tek æe tada, kada Bog oprosti zlodjela ubojicama, mir
zavladati u našem narodu. Dok se to ne dogodi, naš æe narod
i dalje biti bolno podijeljen. Takvo stanje veæ je postalo
sramotno i sve više nas meðusobno udaljuje, umjesto da se
na istini gradi mir, da na pokajanju i pomirenju vlada
pravednost i da svi poginuli i stradali naðu i kod ljudi dužni
spomen i kod Boga vjeèno spasenje", rekao je biskup Košiæ.
Govoreæi o Domovinskom ratu biskup je podsjetio i da je
Domovinske vijesti
prva žrtva nakon tzv. Balvan-revolucije, tj. srpske pobune u
kolovozu 1990. protiv RH bio ubijeni sveæenik, župnik sv.
Marije u Sisku Antun Grahovar, ubijen 9. studenoga 1990.
"U našem su kraju pobijeni mnogi nevini ljudi, a država
Hrvatska pomilovala je zloèince, samo da bi oni priznali i
prihvatili Hrvatsku. Nažalost, to se nije dogodilo, što vidimo
iz niza žalosnih èinjenica, kao što je npr. postojanje
dvostruke povijesti – tako da neki državljani RH ne trebaju
kao djeca u školi uèiti da je Domovinski rat bio agresija
Srbije na Hrvatsku, veæ oni u svojim udžbenicima uèe da je
to bio graðanski rat. To nažalost potvrðuju svojim
nepromišljenim izjavama i neki naši najviši predstavnici.
Pitamo se, bi li bilo moguæe stvoriti tako snažnu i
prosperitetnu Njemaèku poslije II. svjetskog rata da svi
državljani Njemaèke nisu morali prihvatiti svima znanu
èinjenicu da su nacisti bili zloèinci i neprijatelji najprije
svoga naroda? Zar bi bilo moguæe da neki Nijemci u istoj
državi uèe i govore da su oni bili zloèinci, a drugi da nisu?
To je nedopustivo! Tako i mi, neæemo imati napretka dok svi
u RH ne priznaju istinu i ponašaju se u skladu s tim. To je
takoðer važno i za izlazak iz teške krize u kojoj se nalazimo,
jer dok nema sloge i jedinstva u narodu, kako da taj narod
napreduje? Pa mi se neprestano meðusobno svaðamo oko
temeljnih stvari naše prošlosti. Nikako da završimo II.
svjetski rat, a takoðer niti Domovinski rat. Tu ne može biti
više istina. Istina je samo jedna, i dok ju svi ne prihvate,
nema nama napretka", zakljuèio je sisaèki biskup.
Nakon misnog slavlja sudionici kongresa uputili su se u
Hrvatsku Dubicu gdje je u OŠ "Ivo Kozarèanin" održana
završna sjednica, nakon koje je u Baæinu na mjestu stradanja
ubijenih civila održano polaganje vijenaca i komemoracija.
Proslava 500. obljetnice crkve Sv. Ante u Vuèevici
Sveèano misno slavlje predvodio je biskup Ivas
Leæevica, 16.6.2013. (IKA) - U Vuèevici, župa Leæevica, u
nedjelju 16. lipnja euharistijsko slavlje u prigodi slavlja 500.
obljetnice crkve Sv. Ante i slavlja sakramenta krizme
predvodio je šibenski biskup Ante Ivas. U koncelebraciji su
bili provincijal fra Joško Kodžoman, župnik dr. fra Domagoj
Runje, tajnik don Roko Glasnoviæ i fra Luka Livaja. U
slavlju su sudjelovali ðakon fra Šimun Markulin, bogoslovi,
župljani i vjernici iz drugih mjesta. Pjevanje je predvodio
župni zbor uz pratnju franjevaèkih bogoslova iz Splita.
Nedjeljno pjevanje u župi predvodi Mate Milas.
Na poèetku slavlja uime cijele župne zajednice rijeèi
pozdrava uputila je župljanka Nada Boljat koja je izrazila
dobrodošlicu svim sudionicima slavlja. U pozdravu na
poèetku mise biskup Ivas je istaknuo da ta crkva Sv. Ante
svjedoèi veæ 500 godina da je Bog s nama. Pozvao je
vjernike da svi skupa zahvale Bogu na svim primljenim
darovima. U propovijedi biskup Ivas je podsjetio da je crkva
Sv. Ante sagraðena na èvrstoj stijeni, a ne na pijesku. Kroz
povijest, osobito za vrijeme Domovinskog rata, neprijatelji
su rušili crkve jer Crkva daje snagu i život. I danas neki
pokušaju srušiti temeljne Božje vrednote. Osvræuæi se na
evanðeoski tekst biskup je istaknuo Isusove rijeèi upuæeni
ženi: "Vjera te tvoja spasila". Te rijeèi nije rekao Šimunu
nego ženi koja je bila grešnica. Svjesna svoje grešnosti došla
je pred Isusa i klekla pred njim tražeæi savjet. Nažalost, i
danas ima ljudi koji puze pred drugim ljudima, a ne pred
Bogom. I to nekima odgovara. Meðutim, kad netko razmišlja
na Božji naèin, onda ga se pokušava obezvrijediti. Šimun je
bio vjernik, vjernik farizej, kojemu je bilo važno da Isus
doðe k njemu, ali mu nije palo na pamet da klekne pred
Isusa. Govoreæi o Danu života, biskup je postavio pitanje:
'Tko ima pravo oduzimati èovjeku što je Bog usadio u
19. lipnja 2013. broj 25/2013
15
Domovinske vijesti
èovjeku narav?' Tu vlast nema nitko. Meðutim, farizeji rade
po svoju, izvana se prave važni a iznutra su prazni. Pozvao
je vjernike da ne odbacuju Boga iz svoga srca i duše, iz
svoje Domovine. Primajuæi sakrament krizme, krštenik
prima dar vjere, ali tu vjeru treba jaèati iz dana u dan da se
na bi dogodilo kao i Davidu kojemu je Bog postavio pitanje
'Zašto si uèinio što je zlo u oèima Gospodnjim?' Bog ga je
pomazao i izabrao, a on je uèinio zlo. Kao kršæani i
pomazanici veæ od krštenja mi smo Božji izabranici. nekada
se èovjeku èini da je lakše iæi putem zla pod izlikom dobra.
Danas se vjernicima nudi ono što je nezamislivo , donose se
zakoni bez vjernika i protiv kršæanskog uvjerenja. Na kraju
propovijedi biskup je pozvao vjernike, kako prenosi portal
www.franjevci-split.hr, da mole za snagu Duha Svetoga jer
oni kleèanjem i molitvom neæemo obezvrijediti prošlih 500
ili 1300 godina.
Na kraju mise sve je pozdravio provincijal Franjevaèke
provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman koji je
pozvao vjernike da mole za nova duhovna zvanja i potaknuo
ih da podržavaju vjernike koji se javno zauzimaju za naèela
koja su u skladu s Božjim zakonima.
Župnik fra Domagoj Runje darovao je biskup Ivasu i
provincijalu medaljon, djelo ak. slikara Vene Jerkoviæa.
Spomenuo je i da je posljednji sveæenik iz župe bio fra
Pavao Boljat (1902.-1984.), a danas su iz župe dvije
redovnice. Nakon misnog slavlja bratsko zajedništvo
nastavljeno je uz ruèak kod "Vatrogasnog doma Vuèevica".
Sveèanost završetka školske vjeronauène godine u Hvaru
Hvar, 16.6.2013. (IKA) - Sveèanost završetka školske
vjeronauène godine hvarski uèenici proslavili su 16. lipnja u
katedrali nazoènošæu na misnom slavlju koje je predvodio
don Marko Planèiæ. Za misnog slavlja znakovito je održan i
obred primanja novoga mladog èlana u najstariju hvarsku
bratovštinu Sv. križa, koja u Hvaru djeluje veæ pet stoljeæa.
Obred primanja u bratovštinu uèenika šestog razreda
osnovne škole Leona Juriæa pred poèetak školskih praznika
sadržajno je upozorio da ljetni praznici ne bi smjeli biti samo
zabava, nego da trebaju imati i duhovnu dimenziju. Hvarske
bratovštine Sv. križa i Sv. Nikole, koje djeluju veæ više
stoljeæa, nisu samo tradicijska vjerska i kulturna baština
nego su i istinska religijska vrijednost žive mjesne Crkve u
Hvaru, o èemu svjedoèi i èinjenica da se svake godine u obje
bratovštine uèlani nekoliko mladih bratima, što je zacijelo
zasluga starijih bratima koji ovu religijsku vrijednost s
ljubavlju prenose na mlade naraštaje. Na kraju misnog
slavlja èlanovi djeèjega crkvenog zbora zajedno s ostalim
vjernicima otpjevali su pjesmu zahvalnicu "Tebe Boga
hvalimo".
Ugledni znanstvenik posjetio HKS
Prof. dr. Mirjan Damaška, profesor emeritus na amerièkom
sveuèilištu Yale, upoznat s radom HKS-a
Zagreb, 17.6.2013. (IKA) - Hrvatsko katolièko sveuèilište
posjetio je 17. lipnja hrvatski znanstvenik svjetskog ugleda
prof. dr. Mirjan Damaška, profesor emeritus na amerièkom
sveuèilištu Yale. U razgovoru s rektorom Hrvatskoga
katolièkog sveuèilišta prof. dr. Željkom Tanjiæem,
prorektorom za meðunarodnu suradnju prof. dr. Emilijom
Marinom i prorektorom za nastavu prof. dr. Gordanom
Èrpiæem profesoru Damaški podastrijete su informacije o
nastanku, radu i planovima razvoja Hrvatskog katolièkog
sveuèilišta. Profesor Damaška upisao se u knjigu dojmova,
izrazivši svoje zadovoljstvo viðenim i nadom za daljnjim
uspješnim razvojem našeg Sveuèilišta.
16
19. lipnja 2013. broj 25/2013
ika
Susret ministranata otoka Braèa u Postirima
Na godišnjem susretu ministranata otoka Braèa okupilo se
175 poslužitelja oltara
Postira, 17.6.2013. (IKA) – U organizaciji sveæenika
Braèkoga dekanata u ponedjeljak 17. lipnja održan je
duhovno–rekreativni susret ministranata otoka Braèa u župi
sv. Ivana Krstitelja u Postirima. Na godišnjemu susretu
braèkih ministranata okupilo se 175 poslužitelja oltara iz
svih braèkih župa zajedno s župnicima i vjerouèiteljima.
Susret je poèeo zajednièkom molitvom u župnoj crkvi Sv.
Ivana Krstitelja koju je kao domaæin susreta predvodio
postirski župnik mons. Ante Jelinèiæ. Nakon molitvenoga
programa susret je nastavljen na obližnjemu igralištu gdje su
ministranti odmjerili snage u nogometnom natjecanju. Prvo
mjesto osvojili su ministranti župe sv. Petra iz Supetra,
drugo ministranti iz župe Gospe Karmelske u Selcima, dok
je treæe mjesto pripalo domaæim ministrantima iz župe sv.
Ivana Krstitelja. Po završetku nogometnoga turnira
ministranti su otišli u pješèanu uvalu "Lovreèina", udaljenu 4
km od Postira, gdje su zajednièki ruèali, a program je
nastavljen kupanjem i druženjem. Susret je završio
proglašenjem pobjednika, a nagrade je uruèio dekan
Braèkoga dekanata Toni Plenkoviæ.
Biskupijski susret ministranata u Rakovici
Rakovica, 17.6.2013. (IKA) - Redoviti biskupijski susret
ministranata Gospiæko-senjske biskupije održan je 17. lipnja
u Rakovici. Ta župa Slunjskoga dekanata odabrana je za
ovogodišnji susret s nakanom da se ministrantima posvijesti
znaèenje velikoga dogaðaja u povijesti Crkve, a javnosti
najavi proslava 1700. obljetnice Milanskog edikta, koja æe se
održati upravo u Rakovici. Naime, zaštitnica rakovièke župe
je sv. Jelena, majka cara Konstantina, koji je 313. godine
Crkvi darovao slobodu.
Veæ od 9 sati su iz svih šest biskupijskih dekanata prema sv.
Jeleni "uzvodno tekle" rjeèice malih hodoèasnika, djevojèica
i djeèaka, djevojaka i mladiæa koji poslužuju kod oltara.
Nakon što je u župnoj crkvi Sv. Jelene oko 250 sudionika
toga susreta pozdravio generalni vikar mons. Tomislav
Šporèiæ, koji je ujedno bio moderator, poèelo je pokornièko
bogoslužje koje je vodio vlè. Antonio Èutura, župnik
Cvitoviæa i Laðevca, nakon èega je nekolicina djece
pristupila sakramentu pomirenja. Zatim su svi ministranti
obukli svoje ruho pa je oko župnoga stana i crkve krenula
sveèana procesija u kojoj se osim dobne razlike sudionika
isticala i ljepota raznolikosti ministrantskih odora.
Euharistijsko slavlje, u kojem je koncelebriralo sedamnaest
sveæenika a asistirao je ðakon Josip Šimatoviæ, predvodio je
biskupov izaslanik mons. Tomislav Rogiæ, udbinski župnik i
dekan te upravitelj Crkve hrvatskih muèenika. Pjevanje je
animirao djeèji zbor župe Presvetoga Trojstva iz Otoèca, pod
ravnanjem s. Ljubomire Lešiæ, a svirala je orguljašica
rakovièke župe Lucija Božièeviæ. Na poèetku mise sve je
pozdravio župnik domaæin Petar Bogut.
Mons. Rogiæ u propovijedi je, na temelju biblijske zgode
Božjega poziva Mojsiju da izvede Izraelce iz Egipta, na djeci
blizak i povrjemeno dijaloški naèin posvijestio kako se
postiže životni cilj. Istaknuvši najprije da sa svakim od nas
Bog ima svoj plan, naglasio je djeci da ostvarenje onoga što
u životu želimo postati ovisi uvelike o tri stvari: koliko
tražimo Božju blizinu te želimo da nam Isus bude istinski
prijatelj i suputnik u životu; koliko se trudimo ostvariti svoje
talente, sposobnosti, darove koje nam Bog daje; te koliko
smo nesebièni prema drugima. I kao što je nesigurni Mojsije
pošao u Egipat samo zato što mu je Bog obeæao da æe biti s
njim: "Ja æu biti s tobom!" Premda je mucao u govoru,
ika
unatoè tome što je veliki faraon imao silnu vojsku, iako su
mu se i sama njegova subraæa rugala, Mojsije s Bogom
izvodi svoj narod iz ropstva i vodi ga u obeæanu zemlju.
Ostvario je plan koji je Bog imao s njim jer se potpuno
oslonio na Boga i prepustio njegovu vodstvu, naglasio je
propovjednik. Od Izabranog Božjeg naroda u Starom zavjetu
"napravio je poveznicu" s prvim stoljeæima povijesti Crkve
te je djeci opisao kako je "sada jedan drugi narod èamio u
ropstvu i progonima, novi Božji narod – kršæani, prva Crkva.
Nakon Kristova Uskrsnuæa i uzašašæa, nakon što su apostoli
primili dar Duha Božjega i poèeli po cijelom svijetu širiti
Radosnu vijest Isusova Uskrsnuæa, nemilo su ih progonili i
Židovi i Rimska vlast. Kršæani su se mogli samo potajno
okupljati po kuæama ili na grobljima kako i sami ne bi bili
pogubljeni. Koje bi Rimljani uhvatili èesto su završavali u
areni, baèeni zvijerima ili gladijatorima. Nerijetko se
dogaðalo da su ih razapinjali na križ kao i Isusa", istaknuo je
propovjednik te naglasio kako je progon kršæana u tadašnjem
Rimskom carstvu trajao gotovo 300 godina, a kršæani ipak
nisu odustali, nisu prestali vjerovati da ih Bog vodi i da æe ih
spasiti. Na kraju je mons. Rogiæ djeci približio povijesne
okolnosti u kojima je presudne noæi pred bitku za carsko
prijestolje Konstantin "imao viðenje, nešto kao san, u kojem
je gledao osvijetljeno nebo, a na nebu je sjao križ. Èuo je
glas: U ovom æeš znaku pobijediti!" Kako Konstantin,
nastavio je propovjednik, još nije bio vjernik, ali je njegova
majka Jelena bila kršæanka, nije odmah razumio što to znaèi,
nakon što je pobijedio i postao rimski car shvatio znaèenje
svoga viðenja i bilo mu je jasno da je KRIŽ pobijedio. Tako
je i Konstantin na svoj naèin razumio da Bog s njime ima
plan ter je ubrzo izdao naredbu da se kršæane više ne
progoni, tj. dao im je slobodu da javno ispovijedaju svoju
vjeru. Više se nisu morali skrivati. Štoviše, uskoro su
porušeni poganski idoli po raznim hramovima i svuda je
postavljen Križ - znak pobjede, znak spasenja. To se
dogodilo prije 1700 godina, naglasio je mons. Rogiæ te
dodao kako je nakon toga Konstantinova majka Jelena u
oduševljenju odluèila potražiti u Svetoj zemlji Kristov križ
na kojem je bio razapet i umro. "Prema tradiciji koja se do
danas saèuvala carica Jelena pronašla je ostatke Kristova
križa i donijela ih u Rim gdje je sagraðena velebna bazilika
Kristova križa. Od tada pa sve do danas nemoguæe je
zamisliti naše gradove, naša sela, naša raskršæa i trgove bez
križa. Sva umjetnost pisana u rijeèima, u kamenu u velebnim
graðevinama nosi tolika znamenja križa. I mi se ponosimo
križem Kristovim. I nama taj znak Božje ljubavi, na kojem
Isus daje život za nas, svijetli. Nosimo ga na lanèiæima oko
vrata da nas podsjeti u kojem to znaku sve možemo
pobijediti. Križ kristov tjera svako zlo, Križ Isusov donosi
pobjedu. Isusov križ nas i danas uèi ljubiti i pokazuje nam da
se volimo i budemo spremni žrtvovati se za druge onako kao
Isus za nas", rekao je na kraju mons. Rogiæ te ministrantima
dao savjet da u svakoj životnoj situaciji - a poglavito kad im
zbog neèega bude teško, kad su za nešto zabrinuti, kad se
boje kako æe mama i tata reagirati, kad ne znaju kako bi
postupili, kad trebaju donijeti neku odluku: "Najprije
pogledajte križ, poljubite križ i neka vam on dade snagu i
otkrije koji plan s vama ima Bog u vašem životu!"
Na kraju mise mons. Šporèiæ je uime povjerenika za
ministrante don Anðelka Kaæunka zahvalio svim
sudionicima susreta, posebno mons. Rogiæu i domaæinima
koji su uložili trud u organiziranje toga skupa, nakon èega je
pred ulazom u crkvu obavljeno zajednièko fotografiranje.
Potom su svi sišli u zgradu Osnovne škole u Rakovici, gdje
ih je srdaèno doèekala ravnateljica škole sa suradnicima pa
su svi bez razlike, djeca i sveæenici, poèašæeni sendvièima,
sokovima i izvrsnim domaæim specijalitetom - "slunjskom
Domovinske vijesti
masnicom". Slijedio je rekreacijski dio programa po izboru.
Jedni su, uglavnom ministranti, tradicionalno prihvatili
igranje nogometa, a drugi su izabrali posjet Baraæevoj spilji,
koji im je omoguæio naèelnik opæine Franjo Franjkoviæ, dok
se jedan dio odluèio za izlet do prekrasnih Rastoka u Slunju.
Nogometni turnir, èija je posebnost ove godina bila ženska
ekipa iz Slunja, uspješno su vodili vlè. Mile Šajfar, župnik
Drežnik-Grada, i fra Božo Mandariæ, župni vikar u Graèacu,
a na kraju se kao pobjednik radovala momèad župe Slunj,
koja je u završnici svladala ekipu iz župe Lešæe na Dobri.
"Plamen ljubavi. Roman o sv. Ivanu od Križa"
Predstavljena knjiga u izdanju Verbuma
Split, 18.6.2013. (IKA) - U prostorijama nakladne kuæe
Verbum u utorak 18. lipnja na konferenciji za medije
predstavljena je knjiga "Plamen ljubavi. Roman o sv. Ivanu
od Križa" autora Jose Luis Olaizola. Knjigu su predstavili
mr. Petar Balta i Miro Radalj, glavni urednik i direktor
nakladne kuæe Verbum. Poznati i nagraðivani španjolski
književnik Jose Luis Olaizola u ovomu zanimljivom
povijesnom romanu ocrtava upeèatljiv portret Ivana od
Križa, jednoga od najveæih mistika i duhovnih velikana u
povijesti. U ovome književnom uratku ljubav je u samome
središtu drame, a ljubav i jest ono po èemu je najviše poznat
sv. Ivan od Križa, veliki mistik i struènjak za prisnost s
Bogom. Radnja tako i zapoèinje s ljubavnom prièom,
opisom romanse izmeðu Ivanovih roditelja. Radi ljubavi
prema siromašnoj tkalji Ivanov je otac bio spreman žrtvovati
i obiteljski status i materijalnu sigurnost. Pišuæi o
Španjolskoj zlatnoga doba, roman prati radosti i teškoæe
drevne obitelji mladoga Ivana te potom i njegov dramatièan
životni put. Njegovo predano djelovanje iz ljubavi prema
bližnjima, njegov sveæenièki poziv i ulazak u karmeliæanski
red opisani su sa zadivljujuæim stilom. Nastojanja da zajedno
sa sv. Terezijom Avilskom izvrši obnovu reda dovode sv.
Ivana do granica izdržljivosti. Njegova su mu se subraæa
snažno opirala, zatvarala u æeliju gdje su ga èesto bièevala i
gotovo izgladnjela na smrt. Unatoè svemu tome, ovaj
gorljivi i zadivljujuæi èovjek kasnije æe napisati: "Gdje nema
ljubavi, unesi ljubav i dobit æeš ljubav." Spajajuæi istodobno
vrhunsku književnost, napetu radnju i duhovnu potku, ovaj
roman nudi svima koji ga uzmu u ruku i zadovoljstvo èitanja
i duboke duhovne uvide.
Biskup Škvorèeviæ primio novoga požeškoga
gradonaèelnika
Požega, 18.6.2013. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi
biskup Antun Škvorèeviæ primio je 18. lipnja novoga
požeškoga gradonaèelnika Vedrana Neferoviæa u pratnji
dogradonaèelnika Marija Pilona i Darka Puljašiæa.
Gradonaèelnik Neferoviæ izložio je biskupu program rada
nove gradske uprave i težište njezina djelovanja na
gospodarskom i drugim podruèjima gradskog života.
Razgovarali su o nastavku i poboljšanju dosadašnje suradnje
Biskupije i Grada na podruèjima od zajednièkog interesa.
Biskup je upoznao gradonaèelnika s biskupijskim
nastojanjima na karitativnom, školskom i kulturnom
podruèju te se zauzeo za bolju suradnju i koordinaciju s
Gradom u tom pogledu. Poželio je gradonaèelniku i
njegovim suradnicima uspješan rad za opæe dobro svih
graðana Požege. Na susretu je sudjelovao i generalni vikar
Josip Devèiæ.
19. lipnja 2013. broj 25/2013
17
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Susret "Partnerstvo katolièkih sveuèilišta" u Ostrogonu
Rektor dr. Željko Tanjiæ predstavio ustroj, razvoj i rad
Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta
Esztergom, 8.6.2013. (IKA) - Nanovic institut za Europske
studije, koji djeluje unutar Sveuèilišta Notre Dame (SAD), u
suradnji s Katolièkim sveuèilištem Pazmany Peter
organizirao je u Ostrogonu (Maðarska) od 6. do 8. lipnja
susret èlanova asocijacije "Partnerstvo katolièkih sveuèilišta"
(Catholic Universities Partnership).
Na susretu su sudjelovali Katolièko sveuèilište Pazmany
Peter, Sveuèilište Notre Dame, Katolièko sveuèilište Ivan
Pavao II, (Lublin, Poljska), Ukrajinsko katolièko sveuèilište
(Lavov, Ukrajina), Katolièko sveuèilište iz Ružomberoka,
(Slovaèka), Katolièko sveuèilište Svetog Srca, (Milano,
Italija) te Hrvatsko katolièko sveuèilište.
Susretu je uime Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta nazoèio
rektor prof. dr. Željko Tanjiæ, koji je okupljenima predstavio
ustroj, razvoj i rad HKS-a od posljednjeg susreta održanog
protekle godine na Sveuèilištu Notre Dame.
Na ovom susretu razgovaralo se o perspektivama i
strategijama u znanosti i tehnologiji kroz prizmu VI.
poglavlja enciklike Caritas in veritate pape emeritusa
Benedikta XVI., o ulozi katolièkih sveuèilišta u provoðenju
strategije odgoja za graðanske vrijednosti. Na predavanjima i
okruglim stolovima potaknuta su mnoga pitanja o ulozi
katolièkih sveuèilišta koja trebaju pripremiti svoje studente
da budu odgovorni graðani društva u kojem žive, uèe i
stvaraju.
Rektor Tanjiæ ostvario je takoðer brojne susrete na kojima je
razgovarao i o buduæim zajednièkim projektima s pojedinim
katolièkom sveuèilištima.
Sljedeæi susret èlanica "Partnerstva katolièkih sveuèilišta"
održat æe se od 29. do 31. svibnja 2014. godine u kuæi
sveuèilišta Notre Dame u Rimu.
Predavanje o biskupu Strossmayeru u HKPD-u "Jelaèiæ"
Petrovaradin, 9.6.2013.
(IKA) - Hrvatsko kulturno
prosvjetno društvo "Jelaèiæ" organiziralo je 9. srpnja u
Petrovaradinu prvo multimedijalno predavanje u sklopu
serijala "Ponos naših ulica", posveæeno životu i djelu
znamenitog ðakovaèko-srijemskog biskupa Josipa Jurja
Strossmayera. Inicijativa za održavanjem takvih edukativnih
susreta proizišla je iz potrebe da se u društvu koje ima
prilièno dobro razvijen umjetnièki rad, napose glazbeni,
razvija i prosvjetna djelatnost. Cilj serijala, stoga, i jest da se
èlanovi društva, ali i graðanstvo Petrovaradina, kroz
upoznavanje života i djela velikana po kojima pojedine
petrovaradinske ulice nose nazive, bolje upozna s prošlošæu
grada u kojem živi.
Prvi dio predavanja bio je posveæen životu i djelovanju
znamenitog biskupa Strossmayera, o kojem je govorio
magistar povijesnih znanosti i kustos povjesnièar Damir
Stanojeviæ, dok je o povijesti ulice koja se ponosi imenom
toga velikana govorio Davor Martinèiæ, izuèavatelj
petrovaradinske prošlosti i voditelj povijesno-istraživaèke
sekcije u HKPD-u "Jelaèiæ".
Predavanje prof. Stanojeviæa bilo je podijeljeno u tri dijela.
Prvi dio odnosio se na biskupa Strossmayera kao politièkog
aktera i neumornog borca za jednakopravnost hrvatskog
naroda s Ugarskim, uz kritièko sagledavanje rezultate te
borbe. Nakon glazbenog predaha u kojem je Slavoljub
Kociæ, tenor pjevaèke sekcije društva "Jelaèiæ", otpjevao
18
19. lipnja 2013. broj 25/2013
Okrugiæevu skladbu "Domovino, slatko milovanje",
nastavljen je prikaz Strossmayera kao biskupa koji je svoju
vjeru u potpunosti polagao u ostvarenje željenog ujedinjenja
zapadnih i pravoslavnih kršæana. Spomenuta su i njegova
kapitalna djela, poput izgradnje monumentalne ðakovaèke
prvostolnice i sjemeništa. Najposlije, istaknut je i veliki dug
koji južnoslavenski narodi, a napose hrvatski, imaju prema
Strossmayera kao osnivatelju Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti, znaèajnom puèkom dobrotvoru i
"Ocu" hrvatske nacije.
U nastavku predavanja "Ponos naše ulice" predstavljen je
kroz opis Strossmayerove ulice u Petrovaradinu, o èemu je
govorio Davor Martinèiæ. Zanimljivo je bilo èuti da je crkva
Svetoga Jurja, impozantna graðevina koja svjedoèi o više od
tri stoljeæa dugoj povijesti katolištva u postosmanlijskom
Petrovaradinu, bila prva graðevina podignuta u
Strossmayerovoj ulici, nekada zvanoj Crkvena ulica.
Slušatelji su upoznali i druge objekte koji danas u njoj
postoje, kroz opise predavaèa o njihovom prijašnjem izgledu
i namjeni.
Strossmayer je od 1838. do 1840. godine bio u službi župnog
kapelana u spomenutoj crkvi i župi Sv. Jurja. Uspomenu na
njega Petrovaradin je èuvao i èuvat æe kroz ime te ulice koja,
na sreæu, ni u turbulentnim politièkim preureðenjima nije
doživjela promjenu.
Konferencija za novinare na završetku Meðunarodnog
samita o miru i pomirenju
Ovo je veliko buðenje nove nade da æemo moæi napraviti
sljedeæe korake u istom pravcu, kazao je biskup Komarica
Banja Luka, 11.6.2013. (IKA/KTA) - Konferencija za
novinare povodom završetka meðunarodnog samita koji se
pod geslom "Mir i pomirenje: Korak naprijed!" održao od 9.
do 11. lipnja u Banjoj Luci prireðena je 11. lipnja u
prostorijama Europske akademije Banjoluèke biskupije.
Prije toga su održana dva predavanja s diskusijom na temu:
"Nenasilna komunikacija" i "Tipovi liderstva".
Na konferenciji su o samitu govorili organizatori samita:
banjoluèki biskup Franjo Komarica, predsjednik BK BiH,
profesor Steve Jarding s amerièkog sveuèilišta Harvard iz
Bostona i Dražen Komarica, predsjednik Instituta Zrinski za
potporu mirovnih i gospodarskih sloboda iz Bostona.
Pozdravljajuæi sve nazoène, biskup Komarica na poèetku je
uputio zahvalu prijateljima iz Amerike, osobito profesorima
s Harvardskog sveuèilišta koji su, zajedno sa Institutom
Zrinski, prihvatili zamolbu i inicijativu za organizaciju
takvog dogaðaja u Banjoj Luci te izrazio radost za odaziv
mr. Igora Radojièiæa, predsjednika Narodne skupštine
Republike Srpske, kojemu se tom prigodom takoðer zahvalio.
Pojasnivši da je samit bio pokušaj da se domaæe, kao i
politièare iz cijele regije, pokrene na "zajednièki i
konstruktivni iskorak iz prepoznatljive stagnacije napretka
ove regije prema poželjnim i potrebitim euro-atlantskim
integracijama", biskup Komarica osobito je zahvalio
Radojièiæu jer je za samit zainteresirao druge parlamentarce i
politièare iz BiH i iz susjednih država te predsjednike
parlamenata iz Bugarske i Grèke èije su poruke slušali dan
ranije. "Veæ do sada, meni poznati, eho ova tri dana jest vrlo
pozitivan. Napravljen je sigurno vrlo kvalitetan korak
naprijed. Za neke æe, možda, to biti nedovoljno velik korak,
ali za mene osobno, a vjerujem i za sve realne ljude u našem
gradu i sredini, ovo je velika novost. Ovo je veliko buðenje
Crkva u Hrvata
ika
nove nade da æemo moæi napraviti sljedeæe korake u istom
pravcu", kazao je biskup Komarica, koji je na kraju uputio
iskrenu zahvalu i medijskim djelatnicima na njihovom
zalaganju.
Potom se novinarima obratio profesor Jarding koji je kazao
kako je izuzetno impresivno ono što su vjerski i politièki
poglavari radili u protekla tri dana te procijenio da je za to
trebalo dosta hrabrosti. Prisjetivši se razgovora na sveuèilištu
Harvard u studenom prošle godine tijekom kojeg je biskup
Komarica kazao da je neophodno održavanje ovakve
konferencije bez obzira na težinu situacije, kazao je da sada,
nakon što je samit završen, uviða vrijednost i uspjeh
uraðenog, ali i smatra da je to samo prvi korak napominjuæi
pri tome da ne želi umanjiti vrijednost tog prvog koraka, bez
kojeg, kako je rekao, nijedno putovanje nije moguæe.
Naglasio je da, od svih mjesta u svijetu u kojima su bili u
sklopu projekt "Škole za liderstvo" s Harvarda, nigdje nisu
vidjeli tako dobar temelj na osnovu kojeg se može dalje
nadograðivati. Izrazio je èvrsto uvjerenje da ovaj dio
europskog kontinenta ima dovoljno resursa, talenata, strasti,
povijesti i kulture za preuzimanje liderske pozicije u Europi,
ali i u svijetu. Istièuæi da su posljednja tri dana komunicirale
strane koje se ranije nisu mogle ni naæi na istoj politièkoj
pozornici, ukazao je na to da tu postoji mnogo vrijednosti
oko kojih može zajednièki dalje da se izgraðuje. Na kraju je
izrazio radost što je mogao biti dijelom samita te je kazao
kako je otvoren i za buduæu suradnju.
Odgovarajuæi na pitanje novinara o zakljuècima samita,
uime Instituta Zrinski novinarima se obratio Dražen
Komarica, istièuæi da bitnim smatra ukljuèivanje politièkih i
vjerskih zajednica. Kazavši kako su iz tog razloga svaki dan
zapoèinjali pohodom u jednoj od bogomolja druge Crkve ili
vjerske zajednice, pohaðajuæi prvog dana katedralu, drugog
džamiju a treæeg pravoslavnu crkvu, izrazio je mišljenje da
je cilj samita bio dovesti politièare iz regije koji su
meðusobnom službenom i neslužbenom interakcijom stvorili
pravi dijalog. Rekao je i da su pokušali dovesti i privrednike,
bankare i investitore te je pojasnio da svaki problem u
liderstvu zahtjeva holistièki pristup. Zahvalio je na svemu
što je uèinjeno sa strane Narodne skupštine RS, naglasivši da
to vidi kao hrabar korak. Kazao je i da nije bilo lako priæi
liderima kako bi sudjelovali na samitu. Na kraju je izrazio
mišljenje da je i na zajednici i civilnom društvu da pomognu
nastavak ovog dijaloga te zahvalio Europskoj akademiji
Banjoluèke biskupije na iniciranju i realizaciji ideje o
organiziranju ovog skupa. Uime svojih kolega i profesora s
Harvarda kazao je da su poèašæeni što su bili dio toga skupa
te izrazio mišljenje da su sudjelovanjem na samitu dosta i
nauèili.
Odgovarajuæi na pitanja novinara, biskup Komarica naveo je
da mu nisu priopæeni razlozi zašto predstavnici Srpske
pravoslavne Crkve nisu bili voljni potpisati Deklaraciju
vjerskih voða, koju su u nedjelju 9. lipnja, na poèetku
meðunarodnog samita, potpisali predstavnici Katolièke
Crkve, Islamske zajednice u BiH i Židovske zajednice u BiH.
Biskup Komarica je, takoðer, pojasnio zašto je nedavno
službenim dopisom upoznao Ministarstvo za prosvjetu i
kulturu RS te predsjednike RS i NR RS da æe biti prisiljen
obustaviti daljnji rad Opæe gimnazije Katolièkog školskog
centra zbog neispunjenja obeæanja da æe – kao i drugi
Katolièki školski centri u Federaciji BiH – i ta škola biti
uvrštena u proraèun Vlade RS.
Predsjednik Hrvatskog sabora u posjetu banjoluèkom
biskupu
Banja Luka, 11.6.2013. (IKA/KTA) - Boraveæi u prvoj
službenoj posjeti Bosni i Hercegovini na podruèju entiteta
RS, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko zajedno sa
svojom višeèlanom pratnjom - osim sudjelovanja na
meðunarodnom samitu "Mir i pomirenje: Korak naprijed" u
Banjoj Luci, pohodio je i neke od župa odnosno institucija
Banjoluèke biskupije.
U nedjelju 9. lipnja boravio je na podruèju župe Stara Rijeka
kod Ljubije gdje ga je u ponovno izgraðenoj spomen crkvi u
zbrisanom selu Briševo doèekao župnik i dekan preè. Ilija
Arloviæ. Pohodio je i središte župe sv. Josipa u Prijedoru,
gdje mu je domaæin bio župnik vlè. Marijan Stojanoviæ, a
zatim i opustjelu župu Šimiæi gdje ga je doèekao župnik
Anto Mariæ. Zatim je bio u katedrali na molitvenom
otvorenju samita te na prijemu u Biskupskom ordinarijatu.
U ponedjeljak 10. lipnja pohodio je Katolièki školski centar
gdje mu je o odgojno-obrazovnim uspjesima i financijskim
poteškoæama Opæe gimnazije govorio ravnatelj Centra mons.
mr. Ivica Božinoviæ. Bili su prisutni i vrhbosanski nadbiskup
kardinal Vinko Puljiæ i domaæi biskup Franjo Komarica. U
veèernjim satima pohodio je samostan i župu otaca trapista
"Marija Zvijezda" gdje su ga doèekali trojica trapista te
biskup Komarica i direktor Banjoluèkog Caritasa prelat dr.
Miljenko Anièiæ. Visoki gosti upoznati su s prošlošæu i
sadašnjošæu nekoæ slavne opatije Marije Zvijezde.
Zatim je pohodio i središnju gradsku župu Pohoda Blažene
Djevice Marije u kojoj je kršten blaženi Ivan Merz, gdje su
ga doèekali župnik Davor Kleèina i ðakon Marko Stojèiæ.
U utorak 11. lipnja u prijepodnevnim satima u Biskupskom
ordinarijatu susreo se s biskupom Komaricom i pomoænim
biskupom Markom Semrenom. Biskup Komarica izrazio mu
je "srdaènu dobrodošlicu i iskrenu zahvalnost za veliku
pažnju poklonjenu u tri dana Banjoluèkoj biskupiji".
Posebno mu je zahvalio za njegov dolazak i "javne rijeèi o
dramatiènoj aktualnoj situaciji Hrvata – uglavnom katolika
na podruèju entiteta R. Srpske". Predsjednik Leko izrazio je
svoje zadovoljstvo što se njegova nakana da posjeti sjedište
Banjoluèke biskupije konaèno i ostvarila. Nadodao je kako
je ožalošæen stvarnim stanjem hrvatske populacije u tom
dijelu biskupije, ali i zadivljen velikim naporima i
plodovima iza kojih stoje sveæenici i redovnici u
Banjoluèkoj biskupiji.
Govoreæi o buduænosti tamošnjeg dijela hrvatskog naroda,
ponovio je svoje rijeèi veæ ranije izreèene da ona "u
mnogome ovisi o jedinstvenosti i odluènosti politièkog
vodstva bosansko-hercegovaèkih Hrvata". Zahvalio je
biskupu Franji za sav napor koji ulaže za opstojnost
Katolièke Crkve i hrvatskog naroda u tom dijelu Bosne i
Hercegovine.
Predsjednik Leko posebno je zahvalio biskupu Komarici za
uspješno organiziranje meðunarodnog samita. Uruèio mu je i
prigodne darove: Meštroviæev kip Grgura Niškog u
minijaturi, sveèanu spomen knjigu "Hrvatski sabor" te
spomen-nalivpero.
U popodnevnim satima predsjednik Leko i njegova pratnja
pohodili su središte župa u kotorvaroškom kraju gdje se
susreo s tamošnjim ocima franjevcima fra Antom
Šimunoviæem i fra Markom Bandalom.
.
.
19. lipnja 2013. broj 25/2013
19
Crkva u Hrvata
Studenti i mladi na misi zahvalnici na kraju školske
godine u Novom Sadu
Novi Sad, 12.6.2013. (IKA) - U srijedu naveèer 12. lipnja u
župnoj crkvi Imena Marijina u Novom Sadu srednjoškolci i
studenti su sa svojim odgojiteljima, katehetama i
profesorima slavili završetak školsko-akademske godine
misom zahvalnicom. Euharistiju je predvodio biskup
srijemski Ðuro Gašparoviæ u koncelebraciji s preè. Markom
Lonèarom, župnikom u Beoèinu i vlè. Marijanom Vukovim,
župnim vikarom u Novom Sadu i povjerenikom za pastoral
mladih Biskupija u Srbiji kao odjela Meðunarodne
biskupske konferencije sv. Æirila i Metoda. U propovijedi
biskup je posvijestio mladima znaèaj i važnost ovoga "sada"
kako bi se marljivim studijem i uèenjem pripravljali za život
i njegove izazove. Podsjetio je da na Isusovo pitanje "Što vi
kažete, tko sam ja?" Petar odgovara i zna odgovor jer je
živio i bio u Kristovoj prisutnosti i u zajedništvu s njime. Na
takvu je prisutnost uz Krista i s Kristom biskup Gašparoviæ
pozvao mlade jer je to kljuè kako bi oni sami mogli ostvariti
svoje mladenaèke želje i snove, steæi vjersku izobrazbu i
postati zrele osobe. "A gimnazije i fakulteti, kao i radna
mjesta pokazuju da treba naš narod umnih i odluènih ljudi,
treba svetih, revnih i rjeèitih kršæana i apostola, treba vještih
i spremnih uèitelja za škole, gimnazije i uèilišta, treba
radinih i struèno spremnih djelatnika, treba umjetnika,
obrtnika sposobnih da se u prevažnim poslovima znaju
dobro postaviti", poruèio je biskup mladima.
Nakon mise svi sudionici slavlja su nastavili druženje na tzv.
"Palaèinkijadi" koja se uvijek priredi na kraju akademske
godine. Nastavak zajedništva bio je u vjeronauènim
dvoranama župe Imena Marijina, a sam susret su organizirali
mladi studenti i radnici. Ujedno je ta veèer znaèila završetak
vjerskih susreta srijedom na kojem su sudjelovali studenti i
mladi radnici.
Susret biskupa Komarice s predsjednikom Narodne
skupštine RS Radojièiæem
Tema razgovora bila je Meðunarodna konferencija "Mir i
pomirenje - korak naprijed"
Banja Luka, 13.6.2013. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup
Franjo Komarica u pratnji svog tajnika vlè. Ante Vidoviæa
susreo se 13. lipnja u Banjoj Luci s mr. Igorom Radojièiæem,
predsjednikom Narodne skupštine RS. Glavna tema
razgovora bila je upravo završena Meðunarodna
konferencija "Mir i pomirenje - korak naprijed". Predsjednik
Radojèiæ izrazio je svoje veliko zadovoljstvo i radost zbog
konferencije, prve te vrste u regiji. Pojasnio je da je èuo
samo rijeèi zadovoljstva, hvale i zahvalnosti od svih
državnika koji su sudjelovali na konferenciji, kao i rijeèi
pohvale od strane javnosti. Zahvalio je biskupu Komarici,
kao "glavnom pokretaèu održavanja konferencije" i kao
"vrlo umješnom organizatoru nimalo lakog projekta". I
biskup Komarica zahvalio je predsjedniku Radojièiæu za
njegov "izuzetno dragocjeni doprinos u organiziranju
dolaska državnika iz regije i mnogih drugih domaæih
politièkih dužnosnika". Obojica sugovornika složila su se u
ocjeni da je na konferenciji uèinjen dragocjeni, veliki korak
naprijed u meðusobnom uvažavanju i približavanju i da bi se
trebalo "udruženim pozitivnim snagama" nastaviti u istom
smjeru za sigurnu buduænost zemlje i regije. Biskup
Komarica predsjedniku Radojièiæu ponovio je svoju molbu,
upuæenu nadležnim dužnosnicima RS, za financijsku pomoæ
rada Opæe gimnazije KŠC u Banjoj Luci, kako se ne bi
moralo obustaviti daljnji rad škole, koja je do sada stekla
veliki ugled u Banjoj Luci i okolici.
20
19. lipnja 2013. broj 25/2013
ika
Rim: Dogaðanja u povodu ulaska Hrvatske u Europsku
uniju
Vatikan, 14.6.2013. (IKA) - U sklopu obilježavanja skorog
ulaska Hrvatske u Europsku uniju hrvatski veleposlanik pri
Svetoj Stolici Filip Vuèak organizirao je za veleposlanike
EU 14. lipnja poludnevni izlet u benediktinski samostan u
Subiaco u rimskoj okolici. Uz veleposlanike EU bili su
pozvani i veleposlanici iz regije.
Nakon obilaska samostana u kojemu je sv. Benedikt poèeo s
djelovanjem krajem 5. stoljeæa, prireðen je ruèak na kojemu
je gost bio nadbiskup Nikola Eteroviæ, glavni tajnik
Biskupske sinode. On je govorio o odnosima Hrvatske i
Svete Stolice kroz povijest te odgovarao na brojna pitanja
veleposlanika. Ta inicijativa hrvatskog veleposlanika
primljena je vrlo dobro to više što se u Diplomatskom zboru
vrlo rijetko prireðuju slièna dogaðanja. Sv. Benedikt je
proglašen zaštitnikom Europe pa je to bio razlog više za
posjet tom svetom mjestu benediktinskog Reda.
Hrvatsko veleposlanstvo pri Svetoj Stolici obilježit æe ulazak
Hrvatske u EU sveèanom misom u hrvatskoj crkvi Sv.
Jeronima 30. lipnja. Misu æe predvoditi mons. Dominique
Mamberti, vatikanski tajnik za odnose s državama, a s njime
æe koncelebrirati hrvatski biskupi i sveæenici koji žive u
Rimu. Nakon mise održat æe se koncert sakralne glazbe iz
Sjeverne Hrvatske iz 18. stoljeæa. Nastupit æe orguljaš
varaždinske katedrale Višeslav Jaklin i mezzosopranistica
Nataša Antoniazzo.
Susret obitelji Srijemske biskupije
Petrovaradin, 15.6.2013. (IKA) - Od životne važnosti za
ljudski rod je obitelj. Od davnine se tvrdi da je obitelj jedini
zemaljski lijek protiv smrti. Jedino po obitelji obnavlja se
ljudski rod. Ovogodišnja obiteljska tema u Srijemskoj
biskupiji bile su ideologije u vezi s obitelji. U prvom dijelu
susreta 15. lipnja u Petrovaradinu, na kojem je sudjelovao i
srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ, bilo je èitanje biblijskog
izvještaja o stvaranju, poslanica Rimljanima 1,20ss i Ivanova
evanðelja o svadbi u Kani Galilejskoj. Prvo èitanje simbol je
Božjega prvog plana o obitelji, kako je bilo "u poèetku".
Poslanica Rimljanima 1,20 ss govori o raznim perverzijama
kod onih koji ne poznaju Boga. Ivanovo Evanðelje je simbol
obnove prvotnog plana, èime ženidba postaje slika nebeske
gozbe.
U drugom dijelu predavaè Marko Lonèar ocrtao je jednu
jedinu crtu po kojoj dolazi do krize obitelji na svjetskom
planu: od prvog profesora kapitalizma Thomasa Roberta
Malthusa (1766-1834) i njegove ideje da se hrana po
generaciji poveæava za jednu jedinicu, a potreba za hranom u
geometrijskoj progresiji. U osmoj generaciji bilo bi po toj
raèunici 256 milijardi ljudi, a hrane samo za devet milijardi.
Bez obzira što ta raèunica nije toèna, veoma je utjecala na
razlièite misaone sisteme. Pravne posljedice bile su zakoni o
ogranièavanju prava na ženidbu sirotinje, populacijski
Cenzus 1801. – John Rickman. Zakon Siromaha 1834. –
Whigove reforme. Slièna ogranièenja prema sirotinji
donosile su i druge zemlje. Jedan od važnih Malthusovih
sljedbenika bio je biolog Charles Darwin (1809-1882), koji
preuzima misao o prenapuèenosti i daje joj ime "borba za
život" ili "borba za preživljavanje". Ideja o "nepokrivenom
stolu" postaje model za biološka objašnjenja. Ispravne ideje
– teorija evolucije – miješaju se s teškim zabludama, a
prikazuju se kao "znanstveni pogled na svijet".
Tumaèeæi razvoj od nižih vrsta prema višima Lewis Henry
Morgan (1818 – 1881) pretpostavlja da je prvi oblik obitelji
totalni promiskuitet, pa matrijarhat, onda patrijarhat s više
žena, a na vrhuncu razvoja monogamna ženidba. Friedrich
Crkva u Hrvata
ika
Engels nije oduševljen pretpostavkom da bi najviši oblik
ljudskog suživota i suradnje za obnovu ljudskoga roda bila
ženidba jednog muža i jedne žene. On tvrdi: "Udana žena
razlikuje se od obiène kurtizane samo time što svoje tijelo ne
iznajmljuje za plaæu, nego ga jednom zauvijek prodaje u
roblje". Tako gledano, èini se istinitim: "Moderna obitelj
temelji se na otvorenom ili skrivenom kuænom ropstvu".
Otud zahtjev za "izvoðenjem žene iz ropstva", lat.
emancipatio. Ili se previða èinjenica da se dokidanjem
obitelji reže grana života, ili je "smanjenje puèanstva"
Engelsov cilj. Suradnja socijalistièke aktivistice Margaret
Sanger (1879-1966), koja se borila za "osloboðenje žene" od
uloge "mašine za raðanje" i kapitalistièkog magnata koji je
htio pomoæi sirotinji smanjujuæi njihov broj - John D.
Rockefeller (1839-1937) – u osnivanju organizacije
"Planirano potomstvo". Pritom "neplanirano" znaèi i
"neželjeno", "prekomjerno" – ono što nema mjesta na
"prostrtom stolu prirode". Zato je John Davison Rockefeller,
Jr. (1874-1960) s istom Sangerovom u tek osnovanim
Ujedinjenim
narodima
ustanovio
Internacionalnu
organizaciju za planiranje obitelji, IPPF. Program te
organizacije i Svjetske banke za razvoj je smanjenje broja
ljudi svim sredstvima. Zato uvijek ima novaca "za obitelj",
to jest za smanjenje broja ljudi – kontracepcijom i
pobaèajem.
Bernhard Grzimek, biolog i pisac mnogih monografija o
životinjama, svu svoju osobnu poštu, bilo u vezi knjiga koje
piše, bilo da je pisao privatna pisma peèatirao je
izmijenjenom èuvenom latinskom uzreèicom o Kartagi koju
treba razoriti: Uostalom smatram, broj ljudi treba smanjiti.
"Bolji i sposobniji primjerci života ostaju" – Darwinova
izreka – prihvaæena je u "znanstvenom fašizmu", u nacionalsocijalizmu i u komunizmu (elita društva). Naroèito se u
tome
smislu
kompromitirao
nacionalsocijalizam.
Internacionalna federacija za planirano potomstvo (IPPF) u
svoj program je uzela propagiranje svih oblika seksualnog
ponašanja, koja ne vode do zaèeæa. Zbog toga su tamo dobro
došle sve udruge, koje propagiraju "veseli život" bez djece.
Govori se o "glavnom usmjerenju" prema samoodreðenju
svoga muškog ili ženskog roda. Do sada je glavna misao bila
"muško i žensko stvori ih" (muški ili ženski spol, engl. sex),
a od sada je to ROD (engl.: "osjeæam se ili muško, ili
žensko, ili gey, ili lesbo, ili neutrum". Dale O'Leary, autor
djela "The Gender Agenda" sažima misao UNestablišmenta: u svijetu treba manje ljudi, a više seksualnog
uživanja, buduæi da bi seksualno uživanje stvaralo djecu,
potrebno je svima omoguæiti kontracepciju i pobaèaj, i
propagirati homoseksualno ponašanje, jer iz njega ne nastaju
djeca; u svijetu je potreban takav seksualni odgoj, koji potièe
djecu i mlade na seksualno eksperimentiranje; potrebno je
dokinuti prava roditelja nad djecom; svijet treba kvote 50/50
muškarci/žene u svim životnim podruèjima. Sve žene trebaju
biti što je moguæe duže zaposlene; religije, koje ovu agendu
ne podržavaju, treba ismijavati.
Kršæanski su odgovori na te teze: Bog je stvorio Adama i
Evu i blagoslovio ih (Post 1,27); djeca su dar Gospodnji (Ps
127,3); uživaj život sa ženom mladosti svoje (Koh 9,1); ne
uskraæujte se jedno drugom, osim po dogovor … ne za dugo,
da vas ne prevari sotona (1 Kor 7,1 ss); prirodne metode
planiranja obitelji u skladu su s objektivnim prirodnim
zakonom (KKC 2370); treba omoguæiti svima da doðu za
stol… (Razvitak naroda, nr. 48-55; v. HV 23 a.3),
zakljuèeno je na susretu.
Drugi djeèji folklorni festival
Nastupilo sedamnaest djeèjih folklornih skupina iz hrvatskih
katolièkih misija i zajednica iz Njemaèke
Heusenstamm, 15.6.2013.
(IKA) - Tradicionalni 22.
hrvatski folklorni festival, u sklopu kojega je održan drugi
djeèji folklorni festival, na kojem je nastupilo sedamnaest
djeèjih folklornih skupina iz hrvatskih katolièkih misija
(HKM) i zajednica (HKZ) iz Njemaèke, održan je u subotu
15. lipnja u Kulturnom i sportskom centru "Martinsee" u
Heusenstammu kod Offenbacha na Majni, u organizaciji
Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda iz Frankfurta na Majni.
Prije festivala održana je Služba rijeèi u organizaciji i
predvoðenju HKM Mainz pod vodstvom voditelja HKM
Mainz i predstavnika Rajnsko-majnske regije fra Ante Biliæa
i pastoralne suradnice s. Dionizije Tomas. Sudjelovali su
mladi iz te misije molitvom i pjesmom uz pratnju na
gitarama. Duhovnu rijeè uputio je o. Biliæ, koji je istaknuo
kako pojam susret dolazi od rijeèi biti sretan. Program
festivala zapoèeo je hrvatskom himnom, koju je izvela
tamburaška skupina "Plavi Dunav". Svima je zaželio puno
uspjeha na festivalu, a takoðer i u plodnom djelovanju u
hrvatskim katolièkim misijama i zajednicama u Njemaèkoj
referent za dušobrižništvo katolika drugih materinskih jezika
Biskupije Limburg Heribert Schmitt. Izrazio je radost zbog
tako velikog broja djece i mladih u narodnim nošnjama.
Generalni konzul Generalnog konzulata R. Hrvatske iz
Frankfurta Josip Špoljariæ je kazao kako se sav napor oko
festivala isplatio. Hrvatska æe 1. srpnja biti punopravna
èlanica Europske Unije. Vi koji živite ovdje, na to ste se veæ
nauèili, a Hrvati u Hrvatskoj æe se polako i na to priviknuti.
Mislim da æe nas po ovom bogatstvu naše folklorne baštine
koju æete veèeras pokazati i radosti, drugi prepoznati, kazao
je generalni konzul Špoljariæ koji je sve pozvao na Hrvatski
tjedan u Frankfurtu od 27. lipnja do 2. srpnja u povodu
ulaska Hrvatske u EU.
Festival je uz prigodnu rijeè otvorio delegat za hrvatsku
pastvu u Njemaèkoj vlè. Ivica Komadina koji je zahvalio
svima koji su na bilo koji naèin pomogli da se održi festival.
Potom je proèitao pozdrav ravnatelja Ureda za hrvatsku
inozemnu pastvu fra Josipa Bebiæa u kojemu je izražena
zahvalnost mladima i njihovim roditeljima koji ustrajno
njeguju hrvatsku baštinu.
Folklorne skupine pjesmom i plesom poveli su okupljene
hrvatskim krajevima, pokazavši tako bogatstvo hrvatske
tradicijske kulture. Nastupile su djeèje folklorne skupine iz
hrvatskih katolièkih misija i zajednica u Njemaèkoj – iz
Augsburga (dvije skupije), Mainza, Stuttgart-Bad
Cannstatta, Duisburga, Wuppertala, Nürnberga, Essena,
Münchena, Mannheim-Mosbacha, Frankfurt am Main,
Esslingena,
Offenbach
am
Main,
MainTaunus/Hochtaunusa,
Mülheim/Oberhausen/Bottropa,
Darmstadta i Filderstadta.
U prosudbenoj komisiji bili su istraživaè hrvatskog folklora
prof. Vidoslav Bagur i prof. Srebrenka Šeraviæ,
rukovoditeljica Odjela za kulturu Hrvatske matice iseljenika,
koji su svakoj skupini dali struènu prosudbu njihova rada.
Na kraju je delegat Komadina zahvalio svima na odazivu, a
posebno obitelji Vuko koja je i ove godine pomogla
ostvarenju smotre nastupom u toj dvorani. Predstavnicima
skupina uruèene su zlatne medalje. Program je vodila
Kristina Kovaèeviæ, a u zabavnom programu nastupila je
skupina "Plavi Dunav".
.
.
19. lipnja 2013. broj 25/2013
21
Crkva u Hrvata
Hrvatski iseljenici osvojili nogometni kup u Salzburgu
Salzburg, 16.6.2013. (IKA) - U Salzburgu je 15. i 16. lipnja
organizirano svjetsko nogometno prvenstvo useljenika iz
èitavoga svijeta koji žive i rade u tom austrijskom gradu ili u
toj pokrajini. Hrvatska nogometna vrsta je, po drugi puta za
redom, osvojila naslov: "Useljenièki svjetski prvaci u
nogometu 2013. godine za pokrajinu Salzburg." Organizator
dvodnevnog turnira je Zemaljsko poglavarstvo za integraciju
useljenika. Pobjednièki pehar uruèila je dr. Astrid Rossler,
buduæa zamjenica pokrajinskog poglavara Salzburga i gošæa
turnira.
Pohod biskupa Ulricha Neymeyra HKM Offenbach am
Main
Offenbach, 16.6.2013. (IKA) - Pomoæni biskup biskupije
Mainz Ulrich Neymeyr pohodio je u nedjelju 16. lipnja
Hrvatsku katolièku misiju Offenbach am Main. U toj je
prigodi podijelio sakrament potvrde, koji je primilo èetrdeset
petero djevojaka i mladiæa. Misno slavlje predvodio je u
crkvi Sv. Josipa u Offenbachu u zajedništvu s voditeljem
misije fra Petrom Vuèemilom. Mons. Neymeyr je u
propovijedi, koju je u velikom dijelu održao na hrvatskom
jeziku, kazao kako Duh Božji svojim djelovanjem èini ljude
boljima. "Duh Božji od obiènih ljudi èini oduševljene i
uvjerene svjedoke. To je ono što je Bog oduvijek èinio i što
ne prestaje èiniti. Bog daje svoga Duha malim i obiènim
ljudima, onima koji su slabi. Bog nam govori i danas preko
obiènih ljudi. Dragi krizmanici, po sakramentu sv. potvrde
primit æete Duha Svetoga. Bog vas snagom toga Duha
upuæuje i šalje u svijet. Bog vas poziva i šalje da ovaj svijet
uèinite boljim. On vam za to daje svoje darove", kazao je
mons. Neymeyr, potaknuvši krizmanice i krizmanike neka u
svijetu u kojem žive i djeluju budu Kristovi svjedoci.
U prikaznim darovima prikazani su kruh i vino, kalež,
Biblija i križ. Uime župne zajednice mons. Neymeyru je uz
prigodnu rijeè zahvalnosti umjetnièku sliku s južnohrvatskim
motivom predala predsjednica župnog vijeæa Anka Svetiæ.
Misno slavlje uvelièao je župni zbor pod vodstvom
pastoralnog referenta Zvonka Orloviæa i orguljskom
pratnjom Kornelije Müller.
Biskup Komarica primio šefa Misije OESS-a u BiH
Razgovaralo se o održivom povratku, stanju Katolièkoga
školskog centra u Banjoj Luci, položaju hrvatskih katolika,
popisu stanovništva te odnosu bosanskohercegovaèkih
Hrvata prema skorom ulasku Hrvatske u Europsku uniju
Banja Luka, 17.6.2013. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup
Franjo Komarica primio je 17. lipnja u Banjoj Luci šefa
Misije OESS-a u BiH, veleposlanika Fletchera M. Burtona i
višeèlano izaslanstvo predvoðeno višim predstavnikom šefa
misije OESS-a u Banjoj Luci Alexanderom Chuplyginom.
Biskup Komarica zahvalio je veleposlaniku Burtonu na
posjetu, te zaželio da se i ubuduæe susreæu, "jer ako se ljudi
meðusobno informiraju može biti dobrih rezultata iz toga".
Potom je upoznao izaslanstvo OSCE-a s velikim brojem
zahtijeva koje su podnijeli Hrvati-katolici koji se žele vratiti
u BiH, te zamolio veleposlanikada potakne lokalne
politièare,kako bi se oni više zauzeli za održivi povratak
svojih sugraðana. Zamolio je veleposlanika Burtona da
potakne Europsku razvojnu banku da pusti novac u opticaj
koji je od prošlogodišnje donatorske konferencije veæ
prikupljen inamijenjen za obnovu i izgradnju kuæa i
infrastrukture za povratnike. Biskup je svoje goste takoðer
informirao o Meðunarodnom skupu "Mir i pomirenje –
22
19. lipnja 2013. broj 25/2013
ika
korak naprijed", koji je održan u Banjoj Luci i imao
pozitivan odjek u domaæoj i svjetskoj javnosti, te da je veæ
urodio odreðenim pozitivnim plodovima meðu regionalnim
politièarima. Jedan on tih plodova je i ideja o osnivanju
Instituta za mir u Banjoj Luci.
Razgovarajuæi o još nekim drugim aktualnim pitanjima koja
se odnose na život i djelovanje Katolièke Crkve u Banjoj
Luci i u RS biskup Komarica je izvijestio delegaciju OESS-a
o dosadašnjem vrlo uspješnom djelovanju Opæe gimnazije
pri Katolièkom školskom centru u Banjoj Luci. Spomenuo je
kako su svi drugi KŠC-i sa svojim školama u FBiH na
budžetu tamošnjih kantona što se tièe plaæa djelatnicima, a
jedino škola KŠC u RS nije na budžetu. Tako se ona našla u
teškoj novèanoj krizi i prijeti joj obustavljanje daljnjeg rada,
ukoliko nadležne gradske i entitetske institucije, koje inaèe
veoma hvale rad škole, ne budu imale više sluha za
pozitivno rješavanje ovog problema.
Veleposlanik Burton je rekao da Misija OESS-a želi
razgovarati o povratku osobito Hrvata, kojih se svih ovih
godina najmanje vratilo. Informirao je biskupa da je tijekom
dana u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice u Sarajevu
razgovarao s Mariom Nenadiæem, savjetnikom ministra
Ljubiæa, i osvjedoèio se kako se mnogi prognani Hrvati
doista žele vratiti. "Od èetvorice prijavljenih za povratak
trojica su Hrvati", rekao je. Posebno je istaknuo kao lokalni
politièari i predstavnici meðunarodne zajednicena rješavanju
pitanja povratka trebaju raditi zajedno. "Obnova kuæa je
poèela presporo, borimo se s birokracijom i financijama, ja
sam razoèaran procesom", ustvrdio je veleposlanik Burton,
te dodao da su provoðenje Daytonskog sporazuma i pitanje
povratka prognanih i raseljenih osoba meðusobno usko
povezani. Složio se s biskupom da Aneks 7 ni izdaleka nije
proveden, osobito kad je u pitanju povratak prognanih
Hrvata iz BiH, pa je tako doveden u pitanje trajni mir i
pomirenje u zemlji.
Veleposlanik Burton je zahvalio biskupu za njegovu
dragocjenu ulogu u organiziranju nedavne Meðunarodne
konferencije u Banjoj Luci, te je obeæao svesrdnu pomoæ
ukoliko doðe do osnivanja Instituta za mir.
Jedan od èlanova delegacije nadodao je kako oni planiraju
obilaziti razna mjesta na podruèju oba entiteta s ciljem da
senzibiliziraju i informiraju sve zainteresirane o Javnom
pozivu za povratak, tj. za izgradnju i obnovu kuæa i
infrastrukture povratnicima. Javni poziv je otvoren do kraja
kolovoza, a ima se dojam da mnogi prognanici i raseljene
osobe nisu pravo informirani o svojim pravima na održivi
povratak.
Takoðer je biskupu obeæano da æe se osoblje kancelarije
OESS-a u Banjoj Luci konkretno pozabaviti aktualnom
situacijom s Opæom gimnazijom KŠC u Banjoj Luci.
Veleposlanik Burton se još zanimao za biskupovo mišljenje
glede popisa stanovništva u BiH, i kako æe se ulazak
Hrvatske u EU odraziti na Hrvate u BiH. Biskup je rekao
kako se boji da se popisom stanovništva ne potvrdi nepravda
uèinjena prognanim i raseljenim osobama, jer zna "za mnogo
sluèajeva,kada prognanici i raseljene osobe pri povratku u
svoja rodna mjesta nisu mogli izvaditi osobnu iskaznicu, jer
ih je netko izbrisao iz matiènih knjiga. Takoðer ima mnogo
sluèajeva kada je djeci vrlo teško dokazati da je oèevina
njihova, nakon što su im otac, odnosno majka umrli u
progonstvu, a nisu prije toga uspjeli prepisati imanje na
svoju djecu."
Što se pak tièe skorog ulaska Hrvatske u EU "to se može
pozitivno odraziti na bosanskohercegovaèke Hrvate. Mnogi
bi se sadašnji problemi mogli tada riješiti, ali za to treba
imati obostrane politièke volje", zakljuèio je biskup.
ika
Drugi susret sveæenika Bosne i Hercegovine
Livno, 18.6.2013. (IKA/KTA) - Drugi susret sveæenika
Bosne i Hercegovine održan je 18. lipnja u samostanskoj
crkvi Sv. Petra i Pavla u Livnu. Na susretu su sudjelovali svi
biskupi BiH, a prikljuèio im se i kotorski biskup Ilija Janjiæ
sa svojim sveæenicima. Uz biskupe bili su i dvojica
franjevaèkih provincijala iz Sarajeva i Mostara - fra Lovro
Gavran i fra Miljenko Šteko te oko tri stotine sveæenika iz
svih krajeva BiH, meðu kojima i nekoliko grkokatolièkih
sveæenika na èelu sa svojim vikarom protojerejom Mihajlom
Stahnekom. Na susretu su sudjelovali i ðakoni iz BiH.
Vrhunac susreta bilo je sveèano euharistijsko slavlje koje je
toèno u podne predslavio vrhbosanski nadbiskup metropolit
kardinal Vinko Puljiæ u zajedništvu sa svim biskupima te uz
suslavlje sveæenika i asistenciju ðakona. U uvodnoj rijeèi
kardinal Puljiæ podsjetio je na rijeèi pape Franje upuæene na
svetkovinu Duhova, 19. svibnja, èlanovima pokreta, novih
zajednica, udruga i ostalih laièkih skupina kada je istaknuo
da Duh Sveti uvijek ponovno stvara jedinstvo u Crkvi
potièuæi ih da sa sobom uvijek nose snagu evanðelja i da
uskrsli Gospodin uvijek bude s njima.
U propovijedi biskup Komarica podsjetio je da žive u godini
vjernièkog i nacionalnog obilježavanja, komemoriranja više
razlièitih dogaðaja iz osobnog, crkvenog i narodnog života te
da sveæenici ovim bratskim okupljanjem oko Krista svi
zajedno pokazuju svoju vjerodostojnost kao kršæanski
vjernici, pripadnici svoga naroda i ove zemlje i kao posebno
odreðeni pojedinci, opunomoæeni i poslani od Krista i
Njegove Crkve. "Kao èlanovi Kristove Crkve, koji smo
zaduženi da vjeru Crkve u Isusa Krista propovijedamo
drugima, i samo se trebamo i moramo pitati, i to iskreno i
radikalno – a i drugi nas to pitaju – u kakvoj vjeri mi sami
živimo, imajuæi na umu naše osobne, sliène i još više
razlièite subjektivne i objektivne okolnosti života i
djelovanja", kazao je biskup Komarica, istièuæi da se od
svakog sveæenika oèekuje da je temeljito ušao u svu dramu i
bogatstvo Kristova otkupiteljskog djela sadržanog u
Njegovoj Crkvi, te da Crkva to bogatstvo ima zadatak i
danas èuvati i promicati, tj. nuditi i našim suvremenicima.
Kazavši kako je poznato kako se cijela Crkva, kao mistièno
Tijelo Kristovo, danas osjeæa od Krista pozvanom i
poslanom da nastavlja Kristovo poslanje u snazi Duha
Svetoga, biskup Komarica je napomenuo da svaki od
sveæenika ima udjela u najširem i sveopæem poslanju prema
svim narodima i svim vremenima. Istièuæi potom sliènost
izmeðu sveæenika i proroka Jeremije, za èije je poslanje
kazao kako predstavlja odgovor na upit svakog èovjeka o
njegovu porijeklu, podsjetio je da Jeremija tvrdi da "Bog
Stvoritelj života i Gospodar vremena i dogaðaja jest izvor
moga i života i poslanja" te da kao potvrðen i poslan od istog
Boga ujedno odgovara na pitanje èovjeka: zašto i kamo.
Naglasivši da životna praksa sadašnjih i ranijih generacija
sveæenika pokazuje da svijest tereta Svetog reda može
uplašiti, pa i slomiti "naše krhko ljudsko biæe, našu
egzistenciju, ukoliko nam naša vjera u apsolutno sigurnu
Božju vjernost i pomoæ doðe u pitanje", istaknuo je potrebu
svakodnevnog razgovora s Bogom te tijesne povezanosti s
Kristom u molitvi zahvaljivanja, hvaljenja i prošnje,
"imajuæi pred oèima što savjesnije i što vjernije ispunjenje
naloga kojeg smo dobili od Njega".
Biskup Komarica kazao je da neljubazan kršæanin, a
pogotovo sveæenik bez ljubavi prema bratu sveæeniku i
prema svakom èovjeku, živi izvan realnosti kršæanske vjere,
pa tako i izvan ispravnog i vjerodostojnoga kršæanskog i
sveæenièkog života. Takoðer je ustanovio da je taj susret
prigoda da "ispitamo svoju savjest, osobito kad je u pitanju
naš meðusobni odnos, meðusobno uvažavanje, solidarnost i
Crkva u Hrvata
pomaganje u moguæim razlièitim potrebama", te je ustvrdio
da kao sveæenici nisu zaduženi samo jedni za druge, nego za
sve povjerene im Kristove vjernike, pa i za sve druge ljude u
njihovom životnom okruženju.
"Zahvaljujem vam za vaše svakodnevno otvaranje
poticajima Kristova Duha i na vašoj spremnosti da mu
služite u služenju braæi ljudima. Potièem vas da nastavimo
svi još tješnje zajedno s Kristom i meðusobno djelovati na
izgradnji Kristova kraljevstva i u proslavljanju Kristova
Imena – na podruèju cijele naše zemlje, meðu našim
sunarodnjacima ali i meðu drugim ljudima koji trebaju
Krista", rijeèi su poticaja biskupa Komarice koji je na kraju
pozvao na zajednièku molitvu.
Nakon homilije sveæenici su obnovili obeæanja koje su dali
na reðenju. Na kraju mise savjetnik Apostolske nuncijature u
BiH mons. Joseph Arshad proèitao je poruku apostolskog
nuncija u BiH nadbiskupa Luigija Pezzuta. "Sveæenici, u
svim okolnostima, i sa svim što im je u njihovu ministeriju
povjereno, uvijek su u stanju 'služenja pastoralu'; oni su,
drugim rijeèima, uvijek 'u brizi za duše'. Dakle, uvijek i
posvuda, èak i u njihovoj 'privatnosti', svjedoci su i uèitelji
vjere. Stoga, u taj horizont smještene su sve sveæenikove
akcije u kojima Crkva, uime Krista Gospodina, èini da do
svih ljudi doðe spasenje koje je uèinio Isus", stoji u poruci
nuncija Pezzuta u kojoj se nadalje istièe da sveæenikov
ministerij, njegov "identitet", skladnost njegova života s
Evanðeljem, služenje u cjelovitosti narodu Božjem, nose sa
sobom uvijek veliki trud. "Želim svakom od vas plodonosan
nastavak Godine vjere. Neka sveæenièka služba bude vaša
utjeha svakog dana! Tu želju stavljam u ruke Blažene
Djevice Marije, Kraljice apostola, dok od svega srca
udjeljujem svoj biskupski blagoslov", poruèio je nuncij
Pezzuto. Asistencijom je ravnao profesor na Franjevaèkoj
teologiji dr. fra Danimir Pezer. Liturgijsko pjevanje animirao
je zbor Franjevaèke teologije iz Sarajeva "Fra Nenad Dujiæ"
pod ravnanjem fra Emanuela Josiæa.
Susret je poèeo molitvom Srednjeg èasa koju je predvodio
predsjednik Vijeæa za kler Biskupske konferencije BiH
biskup Periæ. Prije molitve pozdrav i rijeèi dobrodošlice
svim biskupima, sveæenicima i ðakonima uputio je livanjski
gvardijan fra Miljenko Ištuk koji je podsjetio da su se
"okupili u crkvi apostolskih prvaka svetog Petra i Pavla na
Gorici da proslave dan sveæenika iz domovine Bosne i
Hercegovine". Zaželjevši dobrodošlicu svima i potaknuvši ih
da iskoriste taj milosni trenutak za duhovno obogaæivanje o
obnovu, iznio je temeljne podatke o crkvi i samostanu u
kojem se nalaze.
Profesor na Franjevaèkoj teologiji dr. fra Anto Popoviæ
održao izlaganje na temu sveæeništva pod tri vida: sveæenièki
identitet, proroèka služba i nemiješanje u negotia saecularia.
Svoje izlaganje utemeljio je na posuvremenjenom
dokumentu: "Direktorij za službu i život prezbitera" koji je
izdala Kongregacija za kler. Progovorio je o kristološkoj
dimenziji prezbiterova identiteta te ukazao na sveæenièko
zajedništvo, prijateljstvo i bratstvo. Naglasio je da se
duhovni život prezbitera posebno temelji na Rijeèi i
sakramentima, osobito na euharistiji.
Pripravu za sakrament pomirenja predvodio provincijal
Hercegovaèke franjevaèke provincije fra Miljenko Šteko.
Poticajne misli za ispit savjesti fra Miljenko je utemeljio na
razmišljanju o vjernosti istièuæi da strah od vjernosti, koji je
osobito danas prisutan kod mladih osoba, uništava
neprocjenjivo blago. Nabrajajuæi razne vrste i oznake
vjernosti, poseban je naglasak stavio na evanðeosku vjernost
istièuæi da u toj vjernosti žive brojni sveæenici. Dok su
sveæenici pristupali sakramentu ispovijedi, franjevaèki
novaci predmolili su krunicu.
19. lipnja 2013. broj 25/2013
23
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Papina audio-poruka slijepim osobama
Vatikan, 11.6.2013. (IKA) - U audio-poruci èlanovima
Talijanskog saveza slijepih i slabovidnih, upuæenoj skupini
od 75 uglavnom starijih osoba koje se nalaze na ljetovanju u
Tirreniji, Papa je poželio da u njihovu duhu uvijek bude
Božje svjetlo. Zahvaljujuæi modernoj tehnici mogu doæi do
vas, tim je rijeèima papa Franjo pozdravio skupinu slijepih
na ljetnom odmoru u Toskani. Potom je istaknuo da je Isus
uvijek imao posebnu pozornost prema slijepima, dodavši da
ozdravljanje slijepe osobe ima posebno simbolièko znaèenje:
predstavlja dar vjere. A to se odnosi na sve, jer svima nam je
potrebno svjetlo vjere da možemo kroèiti na životnom putu,
kazao je Papa. Molim Gospodina da u svima nama obnovi
dar vjere, da u našem duhu uvijek bude Božje svjetlo, svjetlo
ljubavi, koje daje smisao našem životu, osvjetljava ga, daje
nam nadu i èini nas dobrima i raspoloživima prema našoj
braæi, kazao je Sveti Otac a potom se posebno obratio
Talijanskom savezu slijepih.
Papa se na kraju poruke obratio Talijanskom savezu slijepih
i slabovidnih. Uvijek širite kulturu susreta, solidarnosti,
prihvaæanja prema osobama s invaliditetom, ne samo
zahtijevajuæi pravednu socijalnu sigurnost veæ i potièuæi
njihovo aktivno sudjelovanje u životu društva, zakljuèio je
papa Franjo.
"Biskupi G8" pozivaju vlade na borbu protiv siromaštva
Deklaracija o predstojeæem sastanku na vrhu u Enniskillenu
poziva na promišljanje o interesima najsiromašnijih glede
pitanja kao što su trgovina, porezna praviènosti i
transparentnost
London-Bruxelles, 11.6.2013. (IKA) – Pozivom na borbu
protiv siromaštva prvi put su se biskupske konferencije
zemalja skupine G8 obratile èelnicima vodeæih industrijskih
zemalja. Globalno siromaštvo središnja je tema svjetskoga
politièkog programa, istièu predsjednici biskupskih
konferencija u dopisu šefovima država G8, kako je 11. lipnja
izvijestila njemaèka katolièka tiskovna agencija KNA.
Meðunarodna politika mora se orijentirati prema naèelu
svjetskoga opæeg dobra, stoji u dopisu. Èelnici G8 17. i 18.
lipnja dolaze na sastanak u sjevernoirski grad Enniskillen.
Globalna financijska i gospodarska kriza, prema mišljenju
biskupa, ukazuje na nužnost jaèeg zauzimanja protiv utaje
poreza i za više transparentnosti te za bolju regulaciju
financijskih tržišta. Reguliranje meðunarodne trgovine mora
biti "u službi cijele ljudske obitelji, brinuæi posebno o
najugroženijim narodima". Èlanove sastanka na vrhu biskupi
pozivaju na usklaðeno djelovanje prema praviènim
meðunarodnim financijama. Gledajuæi na svjetski razvoj
demokracije biskupi istièu: "Ljudsko dostojanstvo traži
istinu, a demokracija zahtijeva transparentnost". Civilno
društvo i vjerske organizacije žele se oslanjati na pouzdane
informacije da bi mogle kritièki i konstruktivno pratiti
politièko djelovanje. Predsjednik Njemaèke BK nadbiskup
Robert Zollitsch osvrnuo se na "izvanredne moguænosti"
glavnih ekonomskih sila, "koje mogu utjecati na svjetsku
ekonomiju i na globalne financije te ih kontrolirati". Time
imaju i posebnu obvezu "promišljanja o interesima
najsiromašnijih, najslabijih i najmanjih na ovome svijetu".
Dopis su potpisali predsjednici BK SAD-a, Kanade, Velike
Britanije, Irske, Japana, Rusije, Francuske, Italije i
Njemaèke, kao i münchenski kardinal Reinhard Marx uime
Vijeæa BK Europske unije - COMECE.
24
19. lipnja 2013. broj 25/2013
Sirija: Islamisti kontroliraju kršæanska sela
Damask-München, 11.6.2013. (IKA) – Kršæani u Siriji
suoèeni su s rastuæim islamskim fundamentalizmom. Prema
izjavi tamošnjeg franjevca i župnika o. Hanna Jalloufa, sela
oko Knayeha, koji se nalazi 50 km jugozapadno od Aleppa,
islamisti veæ kontroliraju. Kao primjer navodi da u dva sela
po nalogu fundamentalista skupine "Jabat al-Nusra", sirijske
verzije Al-Qaide, ne smiju više zvoniti crkvena zvona, uz
obrazloženje da su to sada muslimanska sela. Kršæanska sela
u kojima kao župnici djeluju franjevci veæ su dva mjeseca
odsjeèena od ostatka zemlje i stalno su pod paljbom sirijske
vojske, jer smatraju da se ondje skrivaju naoružani
pobunjenici, izjavio je Jallouf njemaèkoj katolièki tiskovnoj
agenciji KNA. Opskrba vodom i strujom prekinuta je veæ
mjesecima, istièe franjevac, a preostali stanovnici sve su
siromašniji, buduæi da im naoružane skupine pobunjenika
uzimaju humanitarnu pomoæ iz Turske i otimaju usjeve.
Kršæani su sve èešæe i žrtve otmica. Melkitski nadbiskup
Zahle Issam Darwish pozvao je meðunarodnu zajednicu da
se odluènije zauzme za mir u Siriji. Osobito bi europske
zemlje morale izvršiti veæi pritisak na strane u sukobu da svi
sjednu za pregovaraèki stol, izjavio je Darwish zakladi
"Kirche in Not" u Münchenu. Za lipanj planirana
meðunarodna konferencija o Siriji, koja æe se održati u
Ženevi, èini se kao dobra prilika za predstavljanje novoga
mirovnog plana. Mirni dijalog izmeðu Sirijaca jedini je put
do mira i stabilnosti, istaknuo je nadbiskup. Demokratski
napredak može se postiæi samo putem pregovora i
razgovora, a nikako ratom: "Najprije moraju prestati borbe i
krvoproliæe." Znajuæi da je u sirijskim sukobima do sada
ubijeno oko 80.000 ljudi, izgledi za unutarsirijsko pomirenje
su loši. Ipak Darwish i kod predstavnika države i kod
pobunjenika vidi pozitivne pomake. Rat stvara nevolje i
Libanoncima, podsjeæa nadbiskup, svjedoèeæi da se mnogi
Libanonci boje da bi se sukob mogao prenijeti i na njihovu
zemlju. Parlamentarni izbori, planirani za lipanj, veæ su
odgoðeni. Osjeæa se da i libanonsko gospodarstvo trpi, jer
mnogi turisti otkazuju svoja putovanja. Osim toga više od
milijun sirijskih prognanika i izbjeglica utoèište je našlo u
toj zemlji. Samo u biskupiji Zahle prihvaæeno je 700 obitelji.
"Mi im pomažemo u èemu god možemo", izjavio je
nadbiskup Darwish, ali mnoštvo izbjeglica iscrpilo je
tamošnje humanitarne snage.
U Buenos Airesu praizveden "Tango za Franju"
Buenos Aires, 13.6.2013. (IKA) - Argentinac Enrique
Bugatti papi Franji posvetio je poseban autorski tango. Kako
prenosi njemaèka katolièka tiskovna agencija KNA,
citirajuæi mjesne online medije, prvom poglavaru Katolièke
Crkve iz Latinske Amerike autor je posvetio djelo
naslovljeno "Tango za Franju".
Jedan redak u tekstu spominje i èetvrt glavnoga grada
Buenos Airesa u kojemu je papa Franjo odrastao, istièuæi:
"Premda si sada Franjo, ti za nas i dalje ostaješ Jorge de
Flores." Bugatti, koji je umro prošloga tjedna, svoje djelo
nije stigao èuti u orkestralnoj izvedbi.
Tango je prije nekoliko dana u Buenos Airesu praizveo
orkestar Jose Colangelo. Papa Franjo poznat je kao osoba
koja cijeni argentinsku tango-glazbu.
Inozemne vijesti
ika
Kardinal Tauran u Ujedinjenom Kraljevstvu
London, 13.6.2013. (IKA) - Hinduizam i kršæanstvo imaju
riznicu zajednièkih vrijednosti, meðu kojima samilost može
biti jedna od najvažnijih, istaknuo je 13. lipnja kardinal JeanLouis Tauran, predsjednik Papinskoga vijeæa za
meðureligijski dijalog, tijekom posjeta prvom hinduskom
hramu u Europi, koji se nalazi u sjevernom dijelu Londona.
Kardinal Tauran od 12. lipnja boravi u Ujedinjenom
Kraljevstvu u službenom posjetu èiji je cilj potvrditi i
uèvrstiti dobre meðuvjerske odnose u toj zemlji te oèitovati
da je prijateljstvo izmeðu religija po sebi pretpostavka za
izgradnju mira, kako je rekao Benedikt XVI. u govoru
Rimskoj kuriji za Božiæ 2012. godine.
Na susretu se raspravljalo o katolištvu i hinduizmu, o
samilosti kao prinosu miru. U teškoj gospodarskoj i
društvenoj krizi koju proživljavamo, vrlo je važno
promišljati o samilosti jer valja ponovno u osobnom i
društvenom životu otkriti njezinu važnost kao oruðe za
èuvanje i promicanje mira, ustvrdio je kardinal. Samilost se
osobito oèituje u nenasilju, na kojem se cijeli život
nadahnjivao Gandhi, kazao je kardinal, dodajuæi da je mir
više od nenasilja, u svakom sluèaju s pravom se može misliti
da se nenasilje temelji na istinskom osjeæaju samilosti, koja
je snažno sredstvo za jamstvo mira u ovom našem nemirnom
svijetu. Zakljuèujuæi govor, kardinal je rekao da
meðureligijski dijalog ima služiti boljem upoznavanju i
uzajamnom poštovanju izmeðu raznih vjerskih tradicija kako
bi se stvorili uvjeti za život u miru i slobodi, izvijestio je
Radio Vatikan.
Susret pape Franje i anglikanskoga primasa Welbyja
Vatikan, 14.6.2013. (IKA) - Zaštita ljudskoga života i
obitelji utemeljenoj na braku obveza je u svrhu veæe
društvene pravednosti, zatim kako bi se dao glas vapaju
siromašnih, te za rješavanje sukoba, poèevši od krize u Siriji.
To su podruèja suradnje izmeðu Katolièke Crkve i
Anglikanske Crkve koja je papa Franjo istaknuo u petak 14.
lipnja, primivši u audijenciju canterburyjskoga nadbiskupa i
primasa anglikanske zajednice, Justina Welbyja, zajedno s
njegovom suprugom Caroline i pratnjom. Zauzimanje u
traženju jedinstva meðu kršæanima ne proizlazi iz praktiènih
razloga nego od volje Gospodina Isusa Krista, rekao je Papa.
Nakon privatnoga razgovora, u kapeli Redemptoris Mater
održana je zajednièka molitva, izvještava Radio Vatikan.
Bio je to bratski susret, na tragu povijesnoga posjeta
nadbiskupa Michaela Ramseyja papi Pavlu VI. Uèinivši
svojima rijeèi svojega prethodnika, papa Franjo, doèekujuæi
nadbiskupa Welbyja rekao je da ga ne prima "kao gosta ili
tuðinca, nego kao sugraðanina Božje obitelji". Papa je
zahvalio nadbiskupu što ga se spomenuo u molitvi tijekom
sveèanosti ustolièenja u canterburyjskoj katedrali. Buduæi da
smo svoje službe zapoèeli sa samo nekoliko dana razlike,
uvijek æemo imati posebnih razloga za uzajamnu potporu u
molitvi, napomenuo je Sveti Otac.
Duga je i slojevita povijest odnosa izmeðu Crkve u
Engleskoj i Rimske Crkve, u kojoj nije nedostajalo ni bolnih
trenutaka, primijetio je Papa, istièuæi istodobno i put
približavanja i bratstva u posljednjim desetljeæima te važnost
zajednièkoga promicanja kršæanskih vrijednosti u društvu
koje, kako se èini, stavlja u pitanje neke temelje suživota,
kao što je svetost ljudskoga života ili pak solidnost ustanove
obitelji utemeljene na braku. Tu je, osim toga, dodao je Sveti
Otac, zauzimanje za veæu društvenu pravednost te za
gospodarski sustav u službi èovjeka i opæega dobra. Meðu
našim je zadaæama, kao svjedocima Kristove ljubavi, da
damo glas vapaju siromašnih, kako ne bismo bili prepušteni
zakonima gospodarstva koje ponekad kao da èovjeka uzima
u obzir samo kao potrošaèa, primijetio je Papa.
Kada kršæani žive i rade zajedno i skladno, mogu svijetu
donijeti mir, dodao je Sveti Otac te svoje misli upravio na
tešku krizu u Siriji. Papa Franjo spomenuo je zajednièko
zauzimanje nadbiskupa Welbyja i westminsterskoga
nadbiskupa Vincenta Nicholsa, koji je bio nazoèan na
audijenciji, u poticanju vlasti da pronaðu mirno rješenje
sukoba. Za sirijski sukob potrebno je pronaæi mirno rješenje,
koje æe zajamèiti sigurnost cijeloga puèanstva, ukljuèujuæi i
manjine, meðu kojima su vrlo stare lokalne kršæanske
zajednice, istaknuo je Sveti Otac.
Papa Franjo na kraju je pohvalio napore Crkve u Engleskoj u
razumijevanju razloga koji su njegova prethodnika
Benedikta XVI. doveli da ponudi kanonske strukture koje
mogu odgovoriti na zahtjeve skupina anglikanaca da budu
primljeni u Katolièku Crkvu. Siguran sam da æe to omoguæiti
da se u katolièkom svijetu bolje upoznaju i cijene duhovne,
liturgijske i pastoralne tradicije koje su dio anglikanske
baštine, napomenuo je papa Franjo.
Posveta crkve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
Dubai, 14.6.2013. (IKA) - Danas posveæujemo Bogu ovaj
novi hram naslovljen svetom Antunu Padovanskom, a koji je
slika Božjega hrama koji ste vi. Vi ste, naime, kamenje
duhovnoga hrama Crkve, kamenje koje se meðusobno
podupire, i s drugima èini veliku graðevinu Crkve, èiji je
glavni arhitekt Gospodin. U toj zgradi svaki pojedinac ima
svoje mjesto, svatko je jedinstven i dragocjen, istaknuo je
kardinal Fernando Filoni 14. lipnja u propovijedi na misi
posvete nove crkve u predgraðu Dubaija, u Ujedinjenim
Arapskim Emiratima, izvijestio je Radio Vatikan.
Blagoslov toga novoga katolièkoga bogoštovnog mjesta,
osmoga u Arapskim Emiratima, bio je glavni dogaðaj
pohoda proèelnika Kongregacije za evangelizaciju naroda od
11. do 15. lipnja, a posebno je bio važan trenutak za mjesnu
Crkvu u ovoj Godini vjere. Govoreæi nazoènim katolicima,
koji su u Arapskim Emiratima svi stranci, ponajviše iz
azijskih zemalja, kardinal Filoni primijetio je da raznolikost
njihovih kultura svjedoèi mnogoliko bogatstvo njihovih
korijena ali, sklad njihovih glasova jednako znakovito
izražava jedinstvo njihove vjere. U vama živi otajstvo Crkve,
rekao je kardinal. Podsjetivši na važnost kršæanskoga
svjedoèanstva u sredini kao što je Arapski poluotok, kardinal
je istaknuo: "Ovdje ste pozvani biti poput kvasca u tijestu."
U tom slojevitom kontekstu, važan je susret pouzdanja i
nade: pouzdanje za rad koji podupire vašu buduænost i vaše
obitelji, a nada za vaš duhovni život. Neka svjedoèenje vjere,
svakodnevna molitva i milosrðe budu vaši vjerni pratitelji,
poruèio je kardinal Filoni. Svjedoèenje vjere olakšava i
dijalog meðu religijama; svakodnevna molitva èini
prijateljskim odnos izmeðu milosrdnoga Oca i njegovih
stvorenja; a milosrðe otvara srce za solidarnost i postaje
odraz Božje ljubavi. Budite slika Božje ljubavi za muškarce i
žene našega doba, rekao je kardinal Filoni te sve njihove
teškoæe i želje povjerio Presvetoj Mariji, Našoj Gospi od
Arabije, koja je 16. sijeènja 2011. godine proglašena
zaštitnicom dvaju Apostolskih vikarijata u Zaljevu. Hrvatski
nadbiskup Petar Rajiè je apostolski nuncij u Kuvajtu,
Bahreinu i Kataru te apostolski vikar na Arapskom
poluotoku.
.
19. lipnja 2013. broj 25/2013
25
Inozemne vijesti
Èetvrtina europskih sveæenièkih kandidata su Poljaci
Varšava, 15.6.2013. (IKA) - Crkveni mediji uz aktualna
sveæenièka reðenja u lipnju podsjeæaju na dominantan
utjecaj Poljske na broj sveæenièkih zvanja u Europi. Poljska
Crkva daje èak èetvrtinu sveæenièkih kandidata u Europi.
Njemaèka katolièka tiskovna agencija KNA navodi da je
prošle jeseni u svim poljskim biskupijama ukupno 664
kandidata zapoèelo svoju duhovnu izgradnju u
bogoslovijama. Godine 2011. bilo ih je 640. Poljske
biskupije trenutaèno za sveæeništvo pripremaju ukupno 3091
bogoslova, što je oko 100 kandidata manje nego 2011.
godine. Svi muški redovi u Poljskoj trenutaèno imaju 1864
kandidata za sveæeništvo. KNA se poziva na izvješæe
pomoænog biskupa Mareka Solarczyka, predsjednika Vijeæa
za sveæenièku formaciju Poljske biskupske konferencije.
Broj novih kandidata u poljskim biskupijama od godine
2008. gotovo je nepromijenjen. U rekordnoj godini 2005.
bilo je èak 1145 novih bogoslova. Broj novakinja ženskih
redova i družbi u Poljskoj tijekom posljednjih desetak
godina smanjio se za više od polovice - s 550 u 2000. godini
pao je na 226 prošle godine. Trenutaèno su u ženskim
redovnièkim ustanovama ukupno 984 odgajanice, a njihov
broj je nakon mnogo godina prvi put pao ispod 1000.
Krakov: Blagoslov svetišta Ivana Pavla II.
Krakov, 15.6.2013. (IKA) - Osam godina nakon smrti Ivana
Pavla II. u Krakovu je dovršeno svetište posveæeno
blaženom papi. Glavna crkva i muzej Ivana Pavla II., koji se
prostiru na više od 13.000 èetvornih metara, bit æe
blagoslovljeni 23. lipnja, najavljeno je iz Krakovske
nadbiskupije. Na obredu se oèekuje više od 100 poljskih
biskupa, koji æe ondje ujedno održati i svoje plenarno
zasjedanje. Ta u svijetu najveæa graðevina posveæena bivšem
poglavaru Katolièke Crkve jedna je od najvažnijih novih
crkvenih graðevina u Poljskoj tijekom proteklih desetljeæa.
Njemaèka katolièka tiskovna agencija KNA, navodeæi
medijska izvješæa, istièe da bi centar mogao postati jedno od
najvažnijih hodoèasnièkih mjesta u Poljskoj. Svetište Ivana
Pavla II. naziva se još i "Ne bojte se!" po natpisu na kulama
grada Krakova u kojemu je Karol Wojtyla, buduæi papa,
tijekom II. svjetskog rata morao raditi u kemijskoj tvornici i
gdje je kasnije, od 1964. do 1978., bio nadbiskup.
Unutrašnjošæu osmerokutne glavne crkve dominira beton.
Mozaike glavnog oltara i na boènim zidovima izradio je
slovenski umjetnik isusovac Marko Ivan Rupnik. Inicijativu
za izgradnju centra 2006. pokrenuo je krakovski kardinal
Stanislaw Dziwisz, bivši osobni tajnik pape Ivana Pavla II.
Temeljni kamen posvetio je papa Benedikt XVI. tijekom
pohoda Poljskoj godine 2006., no stvarna izgradnja
kompleksa poèela je tek 2008. Donja crkva koja èuva dvije
relikvije krvi Ivana Pavla II., zatim Institut koji nosi Papino
ime te volonterski centar otvoreni su veæ 2011. godine.
Ukupni troškovi izgradnje centra procjenjuju se na oko 50
milijuna eura. Još uvijek traje izgradnja konferencijskog
centra, hodoèasnièke kuæe i hotela. Papa Benedikt XVI. svog
je prethodnika 1. svibnja 2011. proglasio blaženikom, a u
Vatikanu se nastavlja postupak i za proglašenje svetim Ivana
Pavla II. U procesu se ispituje èudesno ozdravljenje po
njegovu zagovoru koje je uslijedilo nekoliko dana nakon
njegova proglašenja blaženim. Ivan Pavao II. umro je u
travnju 2005., u dobi od gotovo 85 godina. Njegov 26godišnji pontifikat drugi je najduži u crkvenoj povijesti, dok
je postupak njegove beatifikacije bio najkraæi u novijoj
povijesti Crkve.
26
19. lipnja 2013. broj 25/2013
ika
Sveti Otac primio francuske parlamentarce
Naèelo laiènosti države po sebi ne treba znaèiti
neprijateljstvo prema religijama a ni njihovo iskljuèivanje iz
društvenoga podruèja i rasprava, upozorio Papa
Vatikan, 15.6.2013. (IKA) - Naèelo laiènosti države po sebi
ne treba znaèiti neprijateljstvo prema religijama, a ni njihovo
iskljuèivanje iz društvenoga podruèja i rasprava, rekao je
papa Franjo primivši 15. lipnja u Vatikanu francuske
parlamentarce, èlanove Skupine prijateljstva izmeðu
Francuske i Svete Stolice. Bila je to prigoda za isticanje
uzajamnoga povjerenja, ali i uloge i odgovornosti onih koji
su u politici, a koja se ne sastoji samo u predlaganju zakona,
nego i u tomu da im se, prema Papinim rijeèima, dade duša.
U Francuskoj meðu odgovornima u javnom životu i onima u
Katolièkoj Crkvi vlada povjerenje i to na nacionalnoj i na
lokalnoj razini, a današnji je susret bio prigoda da se to
ponovno istakne, bez obzira na moguæu razlièitu politièku
osjetljivost koju predstavlja svaki parlamentarac. Papa je
tom mišlju doèekao predstavnike spomenute skupine, ali se
u govoru usredotoèio na srž dugotrajne rasprave. Naèelo
laiènosti koja upravlja odnosima izmeðu francuske države i
raznih vjeroispovijesti ne treba po sebi znaèiti neprijateljstvo
prema vjerskoj stvarnosti ili pak iskljuèivanje religija iz
društvenoga podruèja i rasprava koje ga oživljuju, primijetio
je Papa te dodao da se valja radovati èinjenici da francusko
društvo ponovno otkriva, meðu ostalima, i prijedloge Crkve
koji daju odreðeno viðenje osobe i njezina dostojanstva u
vidiku opæega dobra. Crkva tako želi dati vlastiti jedinstveni
prinos o važnim pitanjima koja obvezuju na potpunije
viðenje osobe i njezine sudbine, kao i društva i njegove
sudbine. Taj se prinos ne nalazi samo na antropološkom ili
društvenom podruèju, nego i na politièkom, gospodarskom i
kulturnom, napomenuo je Sveti Otac.
Papa se potom osvrnuo na dužnost onoga tko je izabran od
naroda, a to je da pridonese poboljšanju života svojih
sugraðana. Rijeè je zacijelo o tehnièkoj i pravnoj zadaæi,
odnosno o predlaganju, mijenjanju ili ukidanju zakona, ali i
ne samo o tomu. Potrebno je takoðer pobuditi u njima jedan
dodatak, duh, dušu, koja ne odražava samo naèine i zamisli
tog trenutka, nego koja im daje prijeko potrebnu kvalitetu
koja uzdiže i oplemenjuje ljudsko biæe. Sveti Otac na kraju
je ohrabrio parlamentarce da i dalje uvijek traže dobro osobe
te da promièu bratstvo, izvijestio je Radio Vatikan.
Papa s predsjednikom Europske komisije
Vatikan, 15.6.2013. (IKA) - Kriza i njezine vrlo teške
posljedice u životu obitelji i posebno mladeži bila je 15.
lipnja glavna tema razgovora pape Franje s predsjednikom
Europske komisije Joseom Manuelom Duraoom Barrosom u
Vatikanu. Srdaèni je razgovor, kako je istaknuto u
priopæenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice, omoguæio
korisnu razmjenu mišljenja o meðunarodnoj situaciji, s
posebnom pozornošæu na postupak europske integracije, kao
i na ustrajnu gospodarsku krizu èije se vrlo teške posljedice
osjeæaju u zapošljavanju, posebno mladih, a negativno se
odražavaju i na život obitelji.
Sugovornici su se osvrnuli na pozitivni prinos koji Katolièka
Crkva može dati u aktualnim prilikama u svrhu
materijalnoga i duhovnoga blagostanja Europe. Na kraju je
posebna pozornost posveæena promicanju ljudskih prava,
posebno vjerske slobode, te zaštiti kršæanskih manjina u
svijetu, izvijestio je Radio Vatikan.
Nakon susreta s Papom, predsjednik Barroso zadržao se u
razgovoru s državnim tajnikom kardinalom Tarcisiom
Bertoneom i nadbiskupom Dominiqueom Mambertijem,
tajnikom za odnose s državama.
ika
Twitter: Papa ima oko 7 milijuna sljeditelja, a veæina se
služi španjolskim jezikom
Od izbora pape Franje broj primatelja poruka na
španjolskom jeziku utrostruèio se i pretekao korisnike
engleskog jezika
Vatikan, 15.6.2013. (IKA) - Tri mjeseca nakon izbora
prvoga latinoamerièkog Pape broj primatelja poruka na
španjolskom jeziku s Twitter raèuna Svetog Oca pretekao je
korisnike engleskog jezika. Pretplatnika na raèun
@Pontifex_es bilo je 13. lipnja više od 2,59 milijuna. Papine
poruke na svim jezicima sada prima ukupno 6,9 milijuna
sljeditelja. Umirovljeni papa Benedikt XVI. do odstupanja sa
službe 28. veljaèe imao je nešto više od tri milijuna
primatelja poruka.
Broj korisnika španjolskog Pontifex raèuna od izbora pape
Franje, 13. ožujka, kada je iznosio 776.000, do sada se
utrostruèio, pretekavši korisnike engleskog jezika. Na
njemaèkom poruke pape Franje trenutaèno prima oko
110.000 osoba, a tek neznatno manje je primatelja latinskih
poruka i njihov broj raste.
Papa sa svojih devet jeziènih Twitter raèuna meðu vodeæih
100 raèuna trenutaèno je još uvijek iza Dalaj Lame (7,13
milijuna), Real Madrida (7,85 milijuna) i Paula Coelha (7,96
milijuna). Na vrhu ljestvice su Justin Bieber s 40 milijuna
primatelja i Lady Gaga, s 38 milijuna, prenosi austrijska
katolièka agencija Kathpress.
Beatifikacija novinara Katolièke akcije Odoarda
Focherinija
Carpi, 15.6.2013. (IKA) - Tijekom sveèanog misnoga
slavlja u talijanskom gradu Carpi kardinal Angelo Amato,
proèelnik Kongregacije za proglašenje svetih, predstavljajuæi
Svetoga Oca, na èast oltara uzdigao je 15. lipnja Odoarda
Focherinija, novinara Katolièke akcije, koji je muèenièkom
smræu preminuo u njemaèkom zatvoru.
Da si ti vidio, kao sto sam ja vidio u tom zatvoru, kako
postupaju sa Židovima, kajao bi se što nisi makar jednoga
spasio. Ododardo Focherini u zatvoru sv. Ivana na Brdu u
Bologni tako opisuje svoje iskustvo poniznog heroja i
branitelja istinske èovjeènosti, koji se skrbio za ugnjetavane
i progonjene, što je u njegovo vrijeme bio židovski narod u
Europi, zaraženoj nacizmom. Poèeo je sasvim sluèajno sa
skupinom koju mu je povjerio ðenovski nadbiskup, a
nastavio je kriti Židove dok ga nisu 11. ožujka 1944. godine
uhitili i priveli u zatvor, a potom u koncentracijski logor u
Hersbrucku, odakle je napisao 166 predivnih pisama u
kojima tvrdi da bi sve èinio iznova, vjeran Kristovu nauku
da ljubi bližnjega kao samog sebe, kako je u propovijedi
istaknuo kardinal Amato.
U svojem apostolskom pismu papa Franjo naziva ga
"uzornim svjedokom" evanðelja. Blaženi Odoarado doista
nije oklijevao da dobro braæe stavi ispred žrtve vlastitoga
života. Nakon nekoliko mjeseci preminuo je u
koncentracijskom logoru, zbog prisilnog progona i muèenja.
Na izdisanju je svoju žrtvu prikazo za svoju biskupiju, za
Katolièku akciju, za Papu i za mir u svijetu. Muèenièkom je
smræu preminuo blaženi Focherini, koji može biti pouka
današnjem èovjeku, kazao je kardinal Amato govoreæi o
krepostima novoga blaženika.
Prva je ljubav zauzimanje da od nacistièkog progona skloni
obitelji i progonjene, zauzetost u Katolièkoj akciji,
novinarska djelatnost u katolièkom dnevniku Avvenire,
vjernost
svojem
krsnom
identitetu;
posvemašnje
pokoravanje volji Božjoj sve do prihvaæanja i trpljenja u
koncentracijskim logorima, to su herojska obilježja ljubavi
Inozemne vijesti
ovoga trideset sedmogodišnjeg katolièkog laika, vjernog
muža i oca sedmero djece. Druga je pak pouka novoga
blaženika njegova dosljednost s krsnom vjerom i s Deset
Božjih zapovijedi, istaknuo je kardinal Amato, prenosi
Radio Vatikan.
Bio je odan molitvi, žrtvi i zauzimanju. Njegova je
posebnost opæenito priznata: godine 1969. proglašen je
pravednikom meðu narodima, a tijekom beatifikacije
predsjednik Saveza talijanskih židovskih zajednica istaknuo
je njegovu neopisivu ljubav za život, izvor nadahnuæa za
buduæe naraštaje.
Papa primio predsjednika Venezuele
Analiza stanja u Venezueli nakon Chaveza te mišljenja o
borbi s kriminalom i trgovinom drogom, bile su teme susreta
Vatikan, 17.6.2013. (IKA) - Analiza stanja u Venezueli
nakon Chaveza te mišljenja o borbi s kriminalom i
trgovinom drogom, bile su teme susreta pape Franje s
venecuelskim
predsjednikom
Nicolasom
Madurom
Morosom 17. lipnja u Vatikanu. Tijekom razgovora, koji je,
kako se navodi u priopæenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice,
održan u srdaènom raspoloženju, sudionici su se osvrnuli na
društveno i politièko stanje u zemlji nakon nedavnoga
preminuæa predsjednika Huga Chaveza Friasa, kao i na neke
aktualne probleme kao što su siromaštvo i borba protiv
kriminala i trgovine drogom. Razgovaralo se i o stanju u
regiji, s posebnim osvrtom na mirovni proces u Kolumbiji.
Bilo je rijeèi i o povijesnoj nazoènosti Katolièke Crkve u toj
zemlji te o njezinu odluèujuæem prinosu na podruèju
karitativnoga djelovanja, zdravstvenih usluga te odgoja
Sugovornici su se složili da je, u svrhu razvitka cijele nacije,
potreban iskreni i stalni dijalog izmeðu Biskupske
konferencije i države, istaknuto je u priopæenju.
Nakon audijencije kod pape Franje, predsjednik Maduro
zadržao se u razgovoru s državnim tajnikom kardinalom
Tarcisiom Bertoneom i nadbiskupom Dominiqueom
Mambertijem, tajnikom za odnose s državama.
19. lipnja 2013. broj 25/2013
27
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Crkva je Božji narod
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 12. lipnja
2013. - Papin apel
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Danas se želim kratko zadržati na drugom od izraza kojim je
Drugi vatikanski koncil definirao Crkvu: Božji narod (usp.
Dogm. konst. Lumen gentium 9; Katekizam Katolièke
Crkve, 782). I to èinim s nekim pitanjima, o kojima æe
svatko moæi razmišljati.
1. Što znaèi biti "Božji narod"? To prije svega znaèi da Bog
nije svojina bilo kojeg naroda; jer On je taj koji zove nas,
koji nas okuplja, poziva da budemo dio njegovog naroda i taj
je poziv upuæen svima, bez razlike, jer Bog u svojem
milosrðu "hoæe da se svi ljudi spase" (1 Tim 2, 4). Isus ne
govori apostolima i nama da tvorimo neku iskljuèivu grupu,
elitu. Isus kaže: idite i uèinite uèenicima sve narode (usp. Mt
28, 19). Sveti Pavao kaže da u Božjem narodu, u Crkvi
"nema više: Židov – Grk!... Svi ste vi Jedan u Kristu Isusu"
(Gal 3, 28). Htio bih poruèiti i onima koji se osjeæaju
dalekima od Boga i Crkve, koji su bojažljivi ili ravnodušni,
onima koji misle da se ne mogu više promijeniti: Gospodin
zove i tebe da budeš dio njegova naroda i to èini s velikim
poštivanjem i ljubavlju! Bog nas zove da postanemo dio toga
naroda, Božjeg naroda.
2. Kako se postaje èlanovima toga naroda? Ne postaje se
tjelesnim roðenjem, veæ novim roðenjem. U Evanðelju Isus
kaže Nikodemu da se treba roditi odozgo, iz vode i Duha da
bi se ušlo u Božje kraljevstvo (usp. Iv 3, 3-5). Po krštenju
bivamo uvedeni u taj narod, po vjeri u Krista, tom Božjem
daru kojeg treba njegovati i sve više uèvršæivati u èitavom
svom životu. Zapitajmo se: što èinim da vjera koju sam
primio na krštenju sve više raste? Kako toj vjeri koju sam
primio i koju Božji narod posjeduje pomažem rasti?
3. Drugo pitanje glasi: koji je zakon Božjeg naroda? To je
zakon ljubavi, ljubavi prema Bogu i ljubavi prema
bližnjemu, prema novoj zapovijedi koju nam je Gospodin
ostavio (usp. Iv 13, 34). Ta ljubav, meðutim, nije besplodna
sentimentalnost ili nešto nejasno, veæ je prepoznavanje Boga
kao jedinoga Gospodara života i, istodobno, prihvaæanje
drugoga kao pravoga brata, prevladavajuæi podjele, rivalstva,
nerazumijevanja, egoizme; to dvoje ide jedno s drugim
ukorak. Koliki samo još put moramo prijeæi da bismo živjeli
na konkretan naèin taj novi zakon, zakon Duha Svetoga koji
djeluje u nama, zakon milosrða i ljubavi! U novinama ili na
televiziji gledamo tolike ratove meðu kršæanima, ali kako je
to moguæe? Unutar Božjeg naroda se vode toliki ratovi! U
gradskim èetvrtima, na radnim mjestima vode se toliki ratovi
iz zavisti, ljubomore! I u samoj obitelji koliki se samo ratovi
vode! Moramo moliti Gospodina da nam dadne shvatiti taj
zakon ljubavi. Kako je lijepo meðusobno se ljubiti kao prava
braæa. Kako je to lijepo! Uèinimo nešto danas. Možda su
nam svima neki ljudi dragi a drugi ne; možda se mnogi od
nas malo ljute na nekoga; recimo tada Gospodinu:
Gospodine srdim se na ovoga ili onu; molim te za njega ili
za nju. Moliti za one na koje se ljutimo je lijep korak u tome
zakonu ljubavi. Èinimo li to? Uèinimo to danas!
4. Koje poslanje ima taj narod? Odgovor glasi: nositi u
svijetu Božju nadu i spasenje; biti znak ljubavi Boga koji
poziva sve na prijateljstvo s Njim; biti kvasac koji uskvasa
28
19. lipnja 2013. broj 25/2013
èitavo tijesto, sol koja daje okus i èuva od propadanja,
svjetlo koje prosvjetljuje. Oko nas – dovoljno je otvoriti
novine – vidimo da prisutnost zla postoji, ðavao djeluje. Ali
želim glasno reæi: Bog je snažniji! Vjerujete li vi to: da je
Bog snažniji? Ali recimo to zajedno, recimo to zajedno svi:
Bog je snažniji! A znate li zašto je snažniji? Jer On je
Gospodin, jedini Gospodin. I želim dodati da se stvarnost
koja je katkad obavijena tamom, oznaèena zlom, može
promijeniti, ako mi prvi budemo ti koji æe u nju, prije svega
svojim životom, donijeti svjetlo evanðelja. Ako na nekom
stadionu, poput Olimpijskog stadiona u Rimu ili stadiona
San Lorenzo u Buenos Airesu, u mrkloj noæi, neka osoba
upali svjetlo ono se jedva vidi, ali ako drugih sedamdeset
tisuæa gledatelja svaki upali svoje svjetlo, stadion postaje
potpuno osvijetljen. Postupajmo tako da naš život bude
Kristovo svjetlo. Zajedno æemo nositi svjetlo evanðelja u
èitavu stvarnost.
5. Koji je cilj toga naroda? Cilj je Božje kraljevstvo, koje je
zapoèeo ovdje na zemlji sam Bog i koje se mora širiti sve do
ispunjenja, kada æe se pojaviti Krist, život naš (usp. Lumen
gentium, 9). Cilj je dakle puno zajedništvo s Gospodinom,
uæi u sam njegov božanski život, gdje æemo živjeti radost
njegove neizmjerne ljubavi.
Draga braæo i sestre, biti Crkva, biti Božji narod, prema
velikom naumu Oèeve ljubavi, znaèi biti Božji kvasac u
ovom našem svijetu, to znaèi naviještati i nositi Božje
spasenje u ovaj naš svijet, koji je èesto izgubljen i treba
odgovore koji ohrabruju, koji daju nadu, koji daju novu
snagu na putu. Neka Crkva bude mjesto Božjeg milosrða i
nade, gdje æe svatko moæi osjetiti da je prihvaæen, ljubljen,
da mu je oprošteno i da je potaknut živjeti prema dobrom
životu evanðelja. A da bi ljudima pomogla ljudima da se
osjeæaju prihvaæenima, ljubljenima, ohrabrenima i da iskuse
milosrðe Crkva mora biti otvorenih vrata, da svi mogu uæi. A
mi moramo izaæi iz tih vrata i naviještati evanðelje.
Apel
Danas se u èitavom svijetu slavi Svjetski dan borbe protiv
rada maloljetnika, s posebnim naglaskom na izrabljivanje
djece u kuæanskim poslovima: to je žalosna pojava koja
bilježi sve veæi rast, osobito u najsiromašnijim zemljama.
Milijuni maloljetnika, ponajviše djevojèica, su žrtve toga
skrivenog oblika izrabljivanja koje èesto ukljuèuje
zloporabe, zlostavljanja i diskriminacije.
Iskreno se nadam da æe meðunarodna zajednica poduzeti još
djelotvornije mjere u borbi protiv te prave pošasti. Svoj se
djeci treba omoguæiti da se igraju, uèe, mole i rastu u svojim
obiteljima, u ozraèju sklada, ljubavi i vedrine. To je njihovo
pravo i naša obaveza. Vedro djetinjstvo omoguæuje djeci da
gledaju s povjerenjem prema životu i buduænosti. Jao onome
koji u njima guši radosni polet nade!

PDF INFO

Župni list - Svetište Studenci

j - 361° Events

EVANGELIČKA CRKVENA OPĆINA ZAGREB

3. srpnja 2013. Novi svećenici Crkve u Hrvata Donosimo

5. lipnja 2013. Proročki poziv sveučilišta Dan Hrvatskoga

Bilten za lipanj 2014. - ofs kaptol

Tečaj MEDIJI I ZDRAVLJE „Recite DA kampanji

24 - 18.06.2014 - Hrvatska biskupska konferencija

Opširnije! - "ŠIROKI BRIJEG"

IB Service 05_2012 hr

24. lipnja 2014. Slavlje u zagrebačkoj katedrali Zagrebački

Župni list - Svetište Studenci

11. lipnja 2014. Molitveni susret za mir u Svetoj zemlji Molitveni

2. srpnja 2014. Novi svećenici Crkve u Hrvata Donosimo izvještaje