close

Enter

Log in using OpenID

24 - 18.06.2014 - Hrvatska biskupska konferencija

embedDownload
24/2014
18. lipnja 2014.
Priopæenje biskupa Ðakovaèko-osjeèke metropolije
o saniranju šteta uzrokovanih poplavama
Oèitovali su žaljenje zbog pomanjkanja potrebne
povezanosti i koordinacije svih zainteresiranih u
pružanju pomoæi, zbog iskazane nespremnosti državnih
institucija za suradnju s Caritasom, dovoðenja na svoj
naèin u pitanje i same legalnosti njegova djelovanja te
zbog medijskog marginaliziranja Caritasovih
nastojanja
Proslava sv. Vida u Rijeci
Otvorena Godina obitelji pod geslom "Obitelj - put
Crkve i naroda" i proslavljen Prvi nadbiskupijski
susret obitelji
U Hrvatskoj hitno moramo poèeti graditi kulturu
odgovornosti!
Nemoguæe je riješiti se struktura grijeha koje su
premrežile cjelokupni sustav nekakvim populistièkim i
kozmetièkim mjerama, nego sustavnom promjenom
svega onoga što omoguæuje korupciju, kriminal,
nepotizam, mito, neplaæanje poreza, neplaæanje obveza
prema radnicima i dobavljaèima, reketarenje, bilo ono
kroz medije ili na neki drugi naèin i niz drugih zala
koja uništavaju buduænost naše države i naroda,
upozorio kardinal Josip Bozaniæ u razgovoru za
Veèernji list, dodajuæi da promjene moraju nastupiti na
svim podruèjima – na osobnoj razini svakog pojedinca
i na institucionalnoj razini cijeloga društva
Domovinske vijesti
Pitanja papinske diplomacije
Sisak: Sjednica komisije HBK "Iustitia et pax"
Priprava za Drugi nacionalni susret hrvatskih katolièkih obitelji
Koordinacija rada Caritasa na podruèjima poplavljenih opæina
Sveæenièko reðenje u Sisku
Više od tisuæu ministranata na nadbiskupijskom susretu u Ðakovu
Split: Struèni skup za odgojiteljice u vjeri
Medicinska i socijalna dimenzija palijativne skrbi
300 godina župne crkve sv. Silvestra u Kanfanaru
Vjerouèitelji Hvarske biskupije raspravljali o temi "Vjeronauk i
društvene mreže"
"Mali križ - velika žrtva"
34. susret ministranata Splitsko-makarske nadbiskupije
Mladi iz Bistre pobjednici 9. dehonijade
"Sakralna baština u hrvatskom turizmu"
Crkva u Hrvata
Dan posvete sveæenika u Banjoj Luci
Sarajevo: Predstavljena knjiga o Caritasu Vrhbosanske nadbiskupije
Inozemne vijesti
Papa pohodio Zajednicu sv. Egidija
Ne mogu financijska tržišta upravljati sudbinom naroda
Papina poruka za Svjetski misijski dan
Susret pape Franje i anglikanskog primasa
Prilog dokumenti
Strah Božji
Bog je ljubav
Prilog prikazi
Razgovor pape Franje za španjolski dnevnik La Vanguardia
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Pitanja papinske diplomacije
Predavanje nuncija D'Errica u povodu Dana hrvatske
diplomacije
Zagreb, 10.6.2014. (IKA) – U povodu obilježavanja Dana
hrvatske diplomacije Hrvatski diplomatski klub priredio je
10. lipnja sveèanost u Društvu sveuèilišnih nastavnika u
Zagrebu. U toj prigodi predavanje "Pitanja papinske
diplomacije" održao je apostolski nuncij u Republici
Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico. Predavanju su
osim èlanova HDK-a, nazoèili i predstavnici Diplomatskog
zbora akreditiranog u RH, poèasni èlanovi HDK, kao i rektor
Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta prof. dr. Željko Tanjiæ.
Gost kojega s posebnim uvažavanjem pozdravljamo, jer je
predstavnik posebne institucije, Svete Stolice koja nas je
prije 1135 godina prvi puta priznala, a poslije na svoj
svojstven, diskretan, uèinkovit naèin podržavala nezavisnost,
èega smo posebno svjedoci mi, prvi hrvatski veleposlanici, i
jedan je od odluènih faktora koji su pridonijeli da naša
država bude meðunarodno priznata, rekao je uvodno
predsjednik HDK-a Sergej Morsan.
Zahvaljujuæi na dobrodošlici, nuncij D'Errico istaknuo je
kako je rado prihvatio poziv, jer ima visoko mišljenje o
Klubu, ali i zbog toga jer je 7. lipnja, koji se obilježava kao
Dan hrvatske diplomacije, važan datum i za odnose izmeðu
Svete Stolice i Republike Hrvatske. Upravo na taj dan davne
879. godine papa Ivan VIII. uputio je pismo knezu
Branimiru u kojem mu je poslao svoj blagoslov, što se
smatra prvim priznanjem Hrvatske u srednjem vijeku.
Nuncij je uvodno pojasnio pojmove Sveta Stolica i Država
Grada Vatikana te u prvom dijelu predavanja predstavio
naèela prema kojima se ravna vatikanska diplomacija.
Sveta Stolica svjesna je svoje posebne uloge u
meðunarodnoj zajednici: rijeè je o duhovnom, moralnom
autoritetu, a ne vremenitom; autoritetu koji ima Papa jer je
on poglavar Katolièke Crkve. Pape su èesto govorili o ulozi
Svete Stolice kao "struènjaku za humanost", "moralnoj
savjesti", èovjeèanstva. To je prava domena nadležnosti
Svete Stolice, a ne pitanja od ekonomskog ili vojnog
interesa, niti pitanja politièkog poretka, istaknuo je
nadbiskup D'Errico, dodavši kako èvrsto vjeruju u snagu
ideja i argumenata. U tome su ohrabreni rezultatima koje su
postigli svojom nenaoružanom diplomacijom, kao na primjer
u pregovorima izmeðu Argentine i Èilea te ulogom Svete
Stolice u padu komunistièkog režima u prošlom stoljeæu.
Nuncij je istaknuo da Sveta Stolica u središte i u temelj svoje
diplomacije stavlja ljudsku osobu, bez obzira na rasu,
kulturu ili religiju; i slijedom toga, temeljna prava osobe.
Posebna važnost pridaje se slobodi savjesti i vjere: svaka
osoba mora imati slobodu iznošenja onoga što joj nadahnjuje
ili nalaže vlastita savjest; i mora biti slobodna u izboru i
prakticiranju vlastite vjere, ne samo privatno, nego i u
javnom i društvenom životu.
Nadalje, diplomacija Svete Stolica smatra da na razini
spajanja skupina i naroda, nema stereotipnih modela koji bi
se mogli ponuditi. Protivimo se bilo kakvom obliku
neokolonijalizma, politièkog i kulturalnog, koji nastoji
nametnuti nekakav sustav koji dobro funkcionira u posve
drukèijim gospodarskim, politièkim i povijesnim uvjetima.
Na razini meðunarodnih odnosa podržavamo napore
multilateralne diplomacije i poštovanje meðunarodnog
prava. S naše toèke gledišta, poput pojedinaènih odnosa, isto
tako i odnosi meðu državama moraju se ureðivati
praviènošæu, solidarnošæu, razumno, prema pravednim
2
18. lipnja 2014. broj 24/2014
zakonima; a ne nasiljem i moæi, zastrašivanjem i pritiskom,
istaknuo je nuncij. Rat nije rješenje za sukobe, koji se
nažalost pojavljuju na meðunarodnoj sceni u redovitim
intervalima. Rat uvijek valja izbjeæi i sprijeèiti, jer je
upotreba sile, ponovljeno nasilje, poruèio je nuncij te
podsjetio na intervente papa dvadesetoga stoljeæa. "Mi
vjerujemo u snagu i moguænost dijaloga i pregovora, te
predlažemo da se uvijek poduzme sve što je moguæe da bi se
došlo do potpune pomirbe meðu sukobljenim stranama,
prikladnim diplomatskim putem. Stoga, osuðujemo
terorizam i svaki oblik upotrebe nasilja za ostvarenje
vlastitih prava." Nuncij je podsjetio kako diplomacija Svete
Stolice promièe kulturu koja daje prednost dijalogu kao
osnovi i temelju društvenih i meðunarodnih odnosa. Jasne su
upute nauèavanja posljednjih papa koje su u papi Franji
našle uvjerenog i upornog pobornika. Papa Franjo èesto
ponavlja da je za Crkvu prioritetan "put dijaloga" u svim
odnosima i u svim djelatnostima.
Sve to je vodilo i vodi papinsku diplomaciju i u Hrvatskoj,
rekao je nuncij, te na taj vid stavio naglasak u drugom dijelu
predavanja. Kratko se osvrnuvši na povijesne dogaðaje koji
su uslijedili u Europi nakon pada Berlinskoga zida te
priznanja neovisnosti Hrvatske od strane Svete Stolice 13.
sijeènja 1992., nuncij je napomenuo da je Ivan Pavao II.
pokazivao posebnu pažnju prema hrvatskom narodu, što
pokazuju i tri pastoralna pohoda kao i brojna zauzimanja na
pastoralnom i diplomatskom planu. Ali, mora biti jasno da,
priznanje Hrvatske i Slovenije - èiji su se narodi
demokratskim putem opredijelili za samostalnost, što je bilo
dopušteno i prema jugoslavenskom Ustavu iz 1974. - a to je i
Papa stalno naglašavao, nije bilo usmjereno protiv bilo koga.
Štoviše, pred žalosnim ratnim prizorima Ivan Pavao II.
smatrao je da bi meðunarodno priznanje dviju republika
moglo stati na kraj oružanom sukobu. Dakle, nakon što je
dao precizne upute svom državnom tajniku, zatražio je da
svaki pothvat prati pojašnjenje: priznanje novih republika od
strane Svete Stolice nije zamišljeno kao proširenje
neprijateljstava, nego njihovo zaustavljanje, upozorio je
nuncij.
Mons. D'Errico istaknuo je kako je za svoje službe najprije u
Rimu (do 1992.), a zatim u Varšavi (do 1999.) mnogo puta
èuo kako papa Ivan Pavao II. izražava svoju ogorèenost i
svoju zabrinutost onime što se dogaða u Hrvatskoj i u
susjednim zemljama, pri kraju dvadesetoga stoljeæa, u srcu
Europe. Zato nije oklijevao neprestance podizati svoj glas,
kako bi skrenuo pozornost svijeta i odgovornih u
meðunarodnoj zajednici. Zbog toga je osjetio svojom
dužnošæu posegnuti za najboljim sredstvima papinske
diplomacije, kako bi Papin glas imao željeni odjek. Bio je
gorljiv u osobnome praæenju onoga što su poduzimale
katolièke karitativne organizacije, da bi duhovna blizina bila
pretoèena u inicijative i konkretne geste solidarnosti. Mogao
bih reæi ukratko da je on na primjeran naèin združio
slavensku osjetljivost svoga poljskog podrijetla s
odgovornošæu vrhovnoga pastira Katolièke Crkve, istaknuo
je nuncij.
Osvræuæi se pak na veze Svete Stolice s hrvatskim narodom
od 879. godine, istaknuo je kako one nisu oslabile tijekom
stoljeæa, veæ su bile nadahnuæe za odnose koji su se dogaðali
i od 1992. do danas. Kao opipljiv znak izvrsnih odnosa
izmeðu Republike Hrvatske i Svete Stolice istaknuo je èetiri
Ugovora potpisana i ratificirana izmeðu 19. prosinca 1996. i
14. prosinca 1998. godine. Osamnaest godina nakon
ika
potpisivanja prva tri Ugovora i šesnaest godina od
potpisivanja Ugovora o gospodarskim pitanjima, može se
ustvrditi da je njihova primjena u biti bila pozitivna. Ugovor
koji još uvijek zahtijeva veæu primjenu je onaj o
gospodarskim pitanjima, u onom dijelu koji se odnosi na
povrat oduzetih dobara za vrijeme jugoslavenske
komunistièke vladavine, napomenuo je nuncij.
Na kraju predavanja istaknuo je kako u kontekstu stoljetnih i
stabilnih odnosa s hrvatskim narodom i u viziji Europe s dva
pluæna krila, nije zaèuðujuæe što je Sveta Stolica pružila
Hrvatskoj bezuvjetnu podršku u procesu europske
integracije. Gledajuæi prema europskoj buduænosti Hrvatske,
želja nam je da, poput ostalih naroda s dubokim kršæanskim
korijenima, uzmogne dati Europi, poseban doprinos
duhovnih i moralnih vrijednosti; to jest, onih vrijednosti koje
su stoljeæima oblikovale osobni i nacionalni identitet njezine
djece, zakljuèio je nuncij D'Errico.
Uslijedila je rasprava, u kojoj se posebno dotaklo vrijeme
priznanja neovisnosti Hrvatske. U znak zahvalnosti
predsjednik HDK-a Morsan nunciju je darovao najnovija
izdanja Kluba.
(Cjeloviti tekst nuncijeva predavanja donosimo u rubrici
Dokumenti)
Misa za braæu Radiæ i poginule branitelje
Bez poštenja i nesebiènosti bolje bi bilo da se pojedinci ne
laæaju posla politièara i djelatnika za opæe dobro. Njima bi
naime zajednièko dobro trebalo biti na prvome mjestu,
poruèio biskup Košiæ
Martinska Ves, 11.6.2014. (IKA) – U prigodi Dana Stjepana
i Antuna Radiæa, Sisaèko-moslavaèke županije i Dana OŠ
"Braæa Radiæ" u srijedu 11. lipnja sisaèki biskup Vlado
Košiæ predvodio je misu za braæu Radiæ i sve poginule
hrvatske branitelje u crkvi Sv. Martina u Martinskoj Vesi.
Koncelebrirao je domaæi župnik Mato Malekinušiæ. Uz
brojne okupljene vjernike na misnom slavlju bili su i brojni
predstavnici vlasti, izmeðu ostalih dožupani Sisaèkomoslavaèke županije Zdenko Vahovec i Ivan Nekvapil,
predsjednik HSS-a Branko Hrg i predsjednica Županijskog
HSS-a i europarlamentarka Marijana Petir.
U homiliji biskup Košiæ podsjetio je kako je ovaj dan za
sveopæu Crkvu blagdan apostola Barnabe, te je istaknuo
nekoliko znaèajki koje su resile sv. Barnabu, a bile takoðer
odlike narodnih i seljaèkih voða, braæe Radiæ. "Barnaba je
bio èovjek radosti, koji nije uništavao ono što je našao i
vidio, nego se tome radovao i – umnažao je radost vlastitim
doprinosom. I braæa Antun i Stjepan Radiæ, poznato je, bili
su mirotvorci, a ne ratnici. Nisu željeli rat, dapaèe, njihov je
republikanizam i posljedica Prvoga svjetskog rata, koji je u
sva srca naših ljudi, a posebno seljaka donio èežnju da
zauvijek zavlada mir, da nikad više ne bude rata. No, za taj
cilj je trebalo poraditi kako na kulturno-prosvjetnom polju,
što je prvenstveno zapalo Antuna Radiæa, premda je i on
djelovao politièki, odnosno na politièko-socijalnom polju,
što je prvenstveno preuzeo Stjepan Radiæ, premda je i on bio
itekako istaknuti kulturni i prosvjetni radnik. Njihov je cilj
bio da se stvori takav mir koji æe poèivati na pravednim
temeljima – jer nepravde su uvijek uzrok novih
nezadovoljstava i novih nemira. Zato su oni tražili za
Hrvatsku i Hrvate jednaka prava kakva su u novoj Kraljevini
SHS uživali Slovenci i Srbi, a to je tada znaèilo ostvariti
republiku, koja bi bila jamstvo ravnopravnosti hrvatskoga
naroda. To meðutim nije bilo moguæe lako postiæi u
ondašnjim uvjetima, i zato su ta dva brata, sinovi ove zemlje
i ove župe (u toj su župnoj crkvi bili kršteni), sinovi ovog
našeg podneblja i ovih prostora, ali ujedno i vizionari
Domovinske vijesti
svehrvatskih zahtjeva i krajeva, tražili putove pravednosti i
èestitosti", rekao je biskup Košiæ.
Govoreæi o èestitosti sv. Barnabe, biskup je rekao kako je
ona bila i znaèajka braæe Radiæ i to ona èestitost koja je još
uvijek svojstvena našim seljacima. "Zato moram reæi da me
smeta kad naši politièari – pozdravljajuæi naše državljane
Hrvatske – samo spominju 'graðane i graðanke', a
zaboravljaju 'seljake i seljanke'. Zapravo, što je posve èudno
i neshvatljivo, rijeè je o namjernom izbjegavanju naziva
'Hrvati i Hrvatice', odnosno 'hrvatski narod', što Antun i
Stjepan Radiæ nikada nisu èinili, dapaèe, to su im bili nazivi
koje su upotrebljavali s ponosom za svoj narod, za koji su se
borili! Èestitost, odnosno poštenje, znamo nije znaèajka koja
je danas na cijeni, no to je put iskrenih vjernika i domoljuba.
Bez poštenja i nesebiènosti bolje bi bilo da se pojedinci ne
laæaju posla politièara i djelatnika za opæe dobro. Njima bi
naime zajednièko dobro trebalo biti na prvome mjestu",
poruèio je biskup.
Kao treæu Barnabinu znaèajku biskup je istaknuo to što je
pozvao sv. Pavla da se pridruži apostolskom poslu,
naviještanju Evanðelja. "Pavao je dakako nadvisio u tom
poslanju Barnabu, ali Barnaba ostaje zauvijek zaslužan zato
što je pozvao i doveo Pavla natrag u zajednicu. On je imao
oko, osjeæaj za pravi izbor i hrabrost da taj korak napravi.
Nije mu bilo lako, jer su prema Pavlu kršæani još osjeæali
nepovjerenje, ta bio je to njihov prijašnji progonitelj, no on
ih je razuvjerio i dao je povjerenje obraæeniku, i to se
stostruko isplatilo. Mogli bismo reæi da je tako i stariji brat
Antun pozvao svoga mlaðeg brata Stjepana da ga slijedi u
radu za narod. I Stjepan je nadvisio brata Antuna, no Antun
je ostao zaslužan što je pridružio svoga mlaðeg brata tom
važnom djelovanju za narodno dobro. Ponekad je teško imati
povjerenja u mlaðe, ponekad je lakše sve pokretati sam i
misliti da æe najbolje biti ako se svuda može èovjek baš
osobno pojaviti i sve sam voditi što mu je na srcu. No, imati
povjerenje u suradnike velika je stvar, jer samo zajedno
moguæe je uèiniti velike stvari za zajednièko dobro. Naime,
narod i treba slijediti one koji primjerom pokazuju da su
spremni biti zajedno s drugima, da su sposobni ne bježati u
samoæu i izolaciju, nego preuzeti odgovornost za zajednicu,
da su se sposobni udruživati i podmetnuti leða te u teškim
okolnostima djelovati zajedno s drugima na dobro sviju. To
su znali upravo veliki ljudi. Stoga danas s pravom imamo
pred oèima ovu dvojicu hrvatskih velikana, njihove napore i
žrtvu za naš narod, jer su se znali s vjerom u Boga i s vjerom
u hrvatski narod žrtvovati za druge", zakljuèio je biskup.
Misnom slavlju prethodilo je polaganje vijenaca na
spomenik s poprsjem braæe te zajednièka molitva koju je
predvodio župnik Malekinušiæ.
Sisak: Sjednica komisije HBK "Iustitia et pax"
Sisak, 11.6.2014. (IKA) - Sjednica komisije HBK "Iustitia
et pax" održana je u srijedu 11. lipnja u Velikom Kaptolu u
Sisku pod predsjedanjem predsjednika Komisije sisaèkog
biskupa Vlade Košiæa.
Èlanovi Komisije u uvodnom dijelu osvrnuli su se na deset
godina zajednièkog rada te odluèili do kraja ove godine
izdati popravljeno i dopunjeno drugo izdanje zbirke izjava i
intervenata Komisije "U službi pravde i mira". Raspravljali
su takoðer o novom Zakonu o radu, kao i o prijedlogu da se
iz javnih ustanova izdvoje i privatiziraju uslužne službe (tzv.
outsourcing). Premda je Komisija svjesna da je potrebna
reforma državne uprave, to ne znaèi da je put tzv.
outsourcing. Èlanovi Komisije smatraju takoðer da treba
podržati prijedlog da se promijeni Izborni zakon kako bi on
preferirao biranje osoba, a ne samo stranaka.
18. lipnja 2014. broj 24/2014
3
Domovinske vijesti
Nadbiskup Barišiæ blagoslovio obnovljenu
srednjovjekovnu crkvicu Sv. Onofrija
Kaštel Štafiliæ, 11.6.2014.
(IKA) - Splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ predvodio je misno slavlje u srijedu
11. lipnja na jednom od najvažnijih povijesnih lokaliteta
Kaštela, ispred obnovljene crkvice Sv. Onofrija na Velom
Bijaæu, koju je tom prigodom i blagoslovio. U koncelebraciji
su bili župnik Kaštel Štafiliæa don Mate Èuliæ, župnik
Raduna don Mate Škarièiæ i don Franjo-Frankopan Veliæ, a
na proslavi blagdana sveca po kojem crkvica nosi ime, a koji
je meðu kaštelanskim pukom poznatiji kao sv. Nofra,
okupilo se više desetaka vjernika.
Na poèetku misnog slavlja, župnik Èuliæ pozdravio je
nadbiskupa, braæu sveæenike i sve okupljene vjernike, a
posebnu zahvalu uputio je zamjeniku gradonaèelnika Kaštela
Miliju Novaku te gradu Kaštela koji je zajedno s
Ministarstvom kulture stao iza obnove crkvice, potom
proèelniku konzervatorskog odjela Trogir dr. Miroslavu
Katiæu, koji je nadgledao i vodio obnovu, restauratoru prof.
Zoranu Grubišiæu i svima koju su izvodili obnoviteljske i
restauratorske radove. "Crkvica Sv. Onofrija izvire iz naše
duboke nacionalne i kršæanske prošlosti jer tu su stolovali
hrvatski vladari. Nije poznato kad je crkvica sagraðena, ali
zna se da je više puta bila ošteæena no i da je uvijek
obnavljana", rekao je župnik te ukratko preprièao povijest
crkvice i mjesta. Istaknuo je kako je crkvica obnovom oteta
od zaborava te kako je uèinjena duhovna poveznica s onima
koji su je gradili i obnavljali, koji su stoljeæima ovdje
dolazili i slavili Gospodina, živjeli od njegove rijeèi i utjecali
se zagovoru sv. Onofria. Zaželio je da "ova crkvica i ovaj
prekrasni prostor postane mala duhovna oaza gdje æe ljudi
vjere dolaziti i tražiti svoje duhovne korijene i samoga sebe,
susretati se sa svojim duhovnim dubinama, sa samim sobom
i Bogom".
Nadbiskup Barišiæ u homiliji je približio okupljenima život
sv. Onofrija, sveca èije se štovanje po svijetu proširilo
zahvaljujuæi mladiæu Pafnuciju kojeg je privukao život
monaha, ali onih radikalnijih, anahoreta, koji su živjeli u
pustinji daleko od civilizacije, a kojima je pripadao i sv.
Onofrije. "Mnogi od nas se sa sv. Onofrijem danas prvi put
susreæu, no vjerujem da je taj susret potreban. Dijeli nas 15
stoljeæa, ali i povezuje nas isto bogatstvo, isto blago za kojim
tragamo. To blago, kao i sveèeve poruke i životni put
prepoznali su i naši preci, koji su ga i u našim krajevima
poèeli štovati", rekao je nadbiskup i pojasnio kako su životni
stil i kultura te put za ostvarivanje ideala u doba sv. Onofrija
bili drukèiji, no da ni tada nije bilo lako ostaviti cijeli svoj
život, otiæi u pustinju, postiti, moliti i okajavati svoje grijehe
te u tišini osluškivati bilo svoga srca i govor Boga, biti mu
blizak i dati mu sve. "Danas su okolnosti drukèije. Živimo u
kaotiènom gibanju i buci, daleko od sebe i daleko od Boga, u
vremenu razlièitih ponuda i alternativa kršæanstvu i èesto
ono što je nevažno stavljamo na prvo mjesto. Danas se ni ne
možemo povuæi u pustinju, ali to i nije potrebno. Pozvani
smo u svojoj kulturi i vremenu tražiti i otkrivati svoje
životno blago, koje je isto kao i u doba sv. Onofrija. To
blago je Isus Krist", istaknuo je nadbiskup i dodao kako
"svakog od nas danas sv. Onofrije želi upitati koje je naše
blago? Tražim li ga ili sam ga veæ otkrio? Jesam li sposoban
dati sve što imam Bogu?" Nadbiskup je pozvao da korak po
korak "skupljamo to bogatstvo kroz praštanje, dobrotu,
molitvu, ispovijed i slavljenje euharistije, kako bismo veæ
sada bili bogati i radosni, ako što je bio bogat i radostan i sv.
Onofrije èije i ime znaèi 'radostan'". Zazvao je na sve
okupljene zagovor sv. Onofrija, "da nas usmjeri kako bi u
današnjem vremenu našli put prema smislu, cilju, radosti i
bogatstvu".
4
18. lipnja 2014. broj 24/2014
ika
Srednjoškolski "Te Deum" u požeškoj crkvi Sv. Lovre
Požega, 11.6.2014. (IKA) - U požeškoj drevnoj crkvi Sv.
Lovre požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je 11.
lipnja zahvalno euharistijsko slavlje s djelatnicima i
uèenicima Katolièke gimnazije i ostalih gradskih srednjih
škola. Uz ravnatelja Katolièke gimnazije Roberta Mokrog,
na slavlju su sudjelovali i ravnatelji Gimnazije Požega Pavle
Buciæ, Ekonomske škole Marinka Parac, Obrtnièke Škole
Iva Šnajder, Tehnièke škole Zoran Galiæ, Poljoprivrednoprehrambene škole Marija Grgiæ te Glazbene škole Veljko
Škorvaga.
Osvræuæi se na Isusovu rijeè o uèiteljima koji dokidaju
zapovijedi, biskup je u homiliji spomenuo kako smo danas i
u Hrvatskoj svjedoci relativiziranja moralnih vrijednosti
utemeljenih na iskustvu èovjeèanstva od njegova iskona,
sažetom u deset Božjih zapovijedi, a koje u ljubavi imaju
svoje ispunjenje. Istaknuo je kako se kod nas zapaža
nastojanje odreðenih krugova da se mlade ljude odijeli od te
vrijednosne baštine i povede u odreðene ideološke pliæine i
tako nanese šteta najprije njima samima i njihovu
dostojanstvu, a potom i stabilnosti društva. Dodao je da se
uvoðenjem takvih stavova u školski sustav školi oduzima
njezino izvorno poslanje i znaèenje. Upozorio je da govor o
ljudskim pravima bez morala može postati velikom
zabludom. Pozvao je okupljene srednjoškolce da prihvate
Isusov izazov te promisle kojim putem mogu živjeti svoje
istinsko dostojanstvo i slobodu, da kritièki prosuðuju uèitelje
koji podcjenjuju duhovne sastavnice našega postojanja
utemeljene na moralnom iskustvu èovjeèanstva tijekom
povijesti i uvode u mutne ideološke vode, te da se opredijele
za Isusa koji im kao najbolji uèitelj može darovati slobodu i
dostojanstvo svojom ljubavlju, kao istinskim mjerilom
svakoga pravog uèitelja. Uputio ih je na rijeèi sv. Pavla
Korinæanima iz prvog èitanja koji uvjerava da jedini Bog
može dati sposobnost pravo misliti, prosuðivati i odluèivati i
dodao kako je molitva u tom pogledu silno važan èin
otvaranja mladog èovjeka za Božje moguænosti. Nastavio je
kako sv. Pavao upozorava na službu slova koja ubija i na
službu Duha koja oživljuje. Rekao je uèenicima da uèenje
razlièitih matematièkih, kemijskih, fizièkih i drugih formula
bez uèitelja koji im pristupaju u duhu ljubavi i promièu
cjelovitost njihove izgradnje i rasta, ukljuèujuæi i moralno
duhovnu dimenziju, može biti svoðenje njihovih
mladenaèkih života na tehnièku razinu i tako se pretvoriti u
ubitaèan posao. Pozvao ih je da provjere kakva je u tom
smislu bila protekla školska godina, kakvi su im bili uèitelji
a kakvi su oni bili uèenici, da zahvale Bogu za sve ono što je
bilo služenje Duha te mole da Bog oprosti onima koji su im
pristupali ubojitim slovom ideoloških zabluda.
Nakon poprièesne molitve svi su zapjevali himan "Tebe
Boga hvalimo", a potom su dvije uèenice Katolièke
gimnazije zahvalile biskupu na potpori koju pruža mladima
kao i na poticajnim rijeèima koje im je uputio u misnom
slavlju te su mu èestitale nadolazeæi imendan i uruèile buket
cvijeæa. Biskup je zahvalio na èestitki i rekao uèenicima da
su u školske imenike na kraju ove školske godine upisane
odreðene ocjene o njihovu radu, ali da je važnije ono što je
Bog upisao o njima tijekom minule školske godine u knjigu
života. Rekao je da je njihovo sudjelovanje na misi
zahvalnici bilo svjedoèenje kako im je stalo do te Božje
ocjene o njihovu životu i radu. Zazivajuæi na njih Božji
blagoslov, poželio im je odmorne ljetne dane i izrekao
"doviðenja" ujesen na molitvi prigodom poèetka nove
školske godine. Na misi zahvalnici sudjelovali su i
sveæenièki aspiranti iz požeškog Kolegija, a pjevao je zbor
sastavljen od uèenika Glazbene i Katolièke gimnazije pod
vodstvom Alena Kopunoviæa Legetina.
Domovinske vijesti
ika
Priprava za Drugi nacionalni susret hrvatskih katolièkih
obitelji
Zagreb, 11.6.2014. (IKA) - Sastanak (nad)biskupijskih
povjerenika za pastoral braka i obitelji održan je pod
predsjedanjem predsjednika Vijeæa HBK za život i obitelj
krèkog biskupa Valtera Župana u srijedu 11. lipnja u zgradi
Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu.
U prvom dijelu sastanka povjerenici su iznijeli kratka
izvješæa o veæ održanim (nad)biskupijskim danima obitelji,
odnosno o tijeku priprema u onim (nad)biskupijama gdje æe
se taj dan održati u drugom dijelu godine. Za sada su takva
dogaðanja održana u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji (29.
ožujka), Šibenskoj biskupiji (5. travnja), Krèkoj biskupiji (6.
travnja), Gospiæko-senjskoj (3. svibnja) te Poreèkoj i pulskoj
biskupiji (17. svibnja), a 14. lipnja, u prigodi svetkovine sv.
Vida, održat æe se u Rijeèkoj nadbiskupiji.
Biskup Župan istaknuo je važnost biskupijskih dana u
kontekstu priprave za 2. nacionalni susret hrvatskih
katolièkih obitelji koji æe se održati 19. travnja 2015. u
svetištu Majke Božje Trsatske u Rijeci na temu "Obitelj!
Nositeljica života, nada i buduænost Hrvatske". Usto,
istaknuo je znaèaj molitvene sastavnice pripreme za Susret,
ali i stvaranja novih i jaèanja postojeæih župnih obiteljskih
zajednica u kojima bi se trebale obraðivati pripremne
kateheze uz encikliku Evanðelje života.
Voditelj Ureda HBK za život i obitelj dr. Petar-Krešimir
Hodžiæ upoznao je povjerenike s onim što je do sada
uèinjeno u pripremi Susreta. U tom kontekstu predstavio je i
obrazložio neke prijedloge sadržaja pripremnog razdoblja
kao i samog Susreta, o èemu su se povjerenici oèitovali
iznoseæi, pritom, svoje prijedloge i ideje.
Bilo je rijeèi i o suradnji u organizaciji 3. pastoralnokatehetskog kolokvija za sveæenike koji æe se održati
poèetkom ožujka 2015. na temu "Pastoral zaruèništva.
Pastoralno-katehetska priprava za brak". Povjerenici su
pozdravili takvu suradnju, zakljuèujuæi kako je potrebno
angažiranije poraditi na unapreðenju priprave za brak
zahvaæajuæi svu njenu širinu u rasponu od dalje, preko bliže
pa do neposredne priprave. Takoðer, istaknuto je da se osim
sveæenika u takvu formaciju trebaju ukljuèiti i laici.
Zakljuèeno je, nadalje, da æe svakako trebati voditi raèuna o
zakljuècima izvanredne Sinode na jesen ove godine, koja æe
prethoditi kolokviju, te ih integrirati u sadržaj kolokvija.
U drugom dijelu sastanka povjerenici su upoznati s
aktualnom situacijom i novostima oko promjena pravnih
propisa te je raspravljano što se može èiniti kako bi pravni
propisi uistinu bili u korist života, braka i obitelji. Nadalje,
povjerenici su obaviješteni i o tijeku priprema za 8. svjetski
susret obitelji koji æe se održati u rujnu 2015. u Philadelphiji
na temu "Ljubav je naše poslanje. Obitelj puna života".
Naposljetku, izmijenjena su neka dobra iskustva i prakse u
provoðenju obiteljskog pastorala.
U popodnevnim satima održana je i sjednica Vijeæa HBK za
život i obitelj. Vijeænici su takoðer raspravili aktualnu
situaciju oko promjena pravnih propisa te oko zdravstvenog i
graðanskog odgoja u školama. Donijeti su i neki konkretni
zakljuèci u cilju podizanja kvalitete argumentiranog
sudjelovanja u javnim raspravama i opæenito konkretizacije
pomoæi obiteljima na temelju istraživanja, statistièkih
pokazatelja i suradnje sa struènjacima. Vijeænici su dali
svoje mišljenje na do sada uèinjeno u pripravi za 2.
nacionalni susret hrvatskih katolièkih obitelji te iznijeli neke
dodatne prijedloge. Usto, odreðeni su predstavnici Vijeæa
koji æe se ukljuèiti u organizaciju 3. pastoralno-katehetskog
kolokvija.
Zagreb: Sastanak predstavnika pokreta i udruga
Na posljednjem radnom susretu u ovoj pastoralnoj godini
izražena zahvalnost dr. Tomislavu Markiæu
Zagreb, 12.6.2014. (IKA) – Posljednji, peti po redu radni
sastanak predstavnika pokreta, udruga i zajednica
Zagrebaèke nadbiskupije u ovoj pastoralnoj godini održan je
u èetvrtak 12. lipnja u Nadbiskupijskom pastoralnom
institutu u Zagrebu. Glavna tema sastanka bio je osvrt na
protekle Dane pokreta i udruga održane 6. i 7. lipnja pod
geslom "Doðite i vidite" (1,39).
Uvodeæi u temu, biskupski vikar za laike dr. Tomislav
Markiæ zahvalio je svima koji su dali svoj doprinos, te se
spremno odazvali u realizaciju Dana unatoè tehnièkim
problemima. Posebno je tu istaknuo promjenu ranije
planiranog termina dogaðanja na Zrinjevcu što je bilo
zamišljeno u jutarnjim satima, a u konaènici se zbog drugih
programa moralo održati od 14 do 17 sati.
Izvješæa su podnijeli voditelji kutaka za djecu, mlade, potom
biblijskog, karitativnog, kulturnog, molitvenog, obiteljskog i
Papina kutka, te kutka za pitanja o vjeri. Svi su se složili
kako je "Evangelizacija na Zrinjevcu" pravi iskorak u
zajednièkom radu, svjedoèenju, te širenju Radosne vijesti na
javnom prostoru.
Posebno su pohvalili angažiranje više pokreta, udruga i
zajednica u jednom kutku, što je bila i prilika za bolje
meðusobno upoznavanje. Dano je i više sugestija za neka
buduæa slièna dogaðanja, što je pokazatelj spremnosti suoèiti
se s novim vidom evangelizacije, koji kod nas još nije
zaživio.
Osvrnuli su se i na niz tribina "Jedinstvo u razlièitosti" koji
je ove pastoralne godine imao naglasak na "Vjerniku u
društvu". U studenome je održana tribina "Angažman
vjernika u društvu" (sudionici dr. Dubravka Petroviæ
Štefanac, Centar za socijalni nauk Crkve HBK i dr. Vice
Batarelo, Ured za pastoral obitelj Zagrebaèke nadbiskupije).
Tema prosinca bila je "Povjerenje - kljuè obiteljskog i
društvenog rasta" (sudionici o. Viktor Grbeša, OCD, i braèni
par Katarina i Mladen Zeliæ).
"Mediji – vrata istine i vjere" bila je tema u sijeènju
(sudionici dr. Suzana Vrhovski Peran, glavna urednica
Informativne katolièke agencije, mr. Tanja Popec, urednica
Vjerskog programa HKR-a i o. Ike Manduriæ, DI, studentski
kapelan). Tema u veljaèi bila je "Vjernik u umjetnosti"
(sudionice prof. Sanja Nikèeviæ, profesorica na Umjetnièkoj
akademiji u Osijeku i Eva Kirchmayer Biliæ, pijanistica), a u
ožujka tema je bila "Bog u sportu" (sudionici Dario Šimiæ,
Domagoj Penava i Marijan Spehnjak, povjerenik za pastoral
sportaša Zagrebaèke nadbiskupije). Travanjska tema bila je
"Vjera i znanost - suparnice ili suradnice" (sudionici mr.
Branko Muriæ. predavaè na Katedri fundamentalne teologije
KBF-a u Zagrebu, i dr. Marica Èunèiæ, ravnateljica
Staroslavenskog instituta), a posljednja tribina bila je
naslovljena "(Ne)vidljivi svjedoci" (sudionici kazališna
glumica Kathleen Ann Thompson iz SAD-a i Branimir
Reiter, Udruga Job). Istaknuto je i više pozitivnih pomaka u
pripremi i organizaciji samih tribina, te je posebno pohvaljen
rad skupine predstavnika pokreta i udruga koji su se sastajali
gotovo svaki mjesec.
Na kraju sastanka predstavnici pokreta, udruga i zajednica
Zagrebaèke nadbiskupije prigodnim darom izrazili su
zahvalu dr. Markiæu koji odlazi na novu dužnost.
.
18. lipnja 2014. broj 24/2014
5
Domovinske vijesti
Priopæenje biskupa Ðakovaèko-osjeèke metropolije o
saniranju šteta uzrokovanih poplavama
Oèitovali su žaljenje zbog pomanjkanja potrebne
povezanosti i koordinacije svih zainteresiranih u pružanju
pomoæi, zbog iskazane nespremnosti državnih institucija za
suradnju s Caritasom, dovoðenja na svoj naèin u pitanje i
same legalnosti njegova djelovanja te zbog medijskog
marginaliziranja Caritasovih nastojanja
Požega, 12.6.2014. (IKA/TU) - Nedavne poplave teško su
pogodile dio stanovništva u sve tri biskupije Ðakovaèkoosjeèke crkvene pokrajine: u Ðakovaèko-osjeèkoj
nadbiskupiji te u Požeškoj i u Srijemskoj biskupiji. Pomoæ
stradalima u poplavama bila je, zato, središnja toèka redovite
skupštine biskupa te crkvene pokrajine, održane 12. lipnja u
Biskupskom domu u Požegi. Na skupštini su sudjelovali
ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i metropolit Ðuro Hraniæ,
umirovljeni ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ,
požeški biskup Antun Škvorèeviæ, srijemski biskup Ðuro
Gašparoviæ te kancelari navedenih biskupija.
Biskupi su i tom prigodom oèitovali ljudsku i duhovnu
blizinu svima koji su pogoðeni posljedicama poplava te
zahvalnost i podršku župnicima na poplavljenim podruèjima,
kao i Caritasovim djelatnicima i volonterima.
Svima nastradalima poruèuju da njihovi pastiri i biskupijske
zajednice ostaju trajno uz njih. Izrazili su takoðer zahvalnost
mjerodavnim državnim ustanovama i jedinicama lokalne
uprave za uložene napore u pomaganju poplavljenima i
otklanjanju posljedica nesreæe, Hrvatskoj biskupskoj
konferenciji, svim drugim crkvenim i graðanskim
ustanovama, brojnim vjernicima te ljudima dobre volje za
posvjedoèenu plemenitost i dobrotu. S osjeæajem blizine i
solidarnosti razmotrili su i katastrofalne posljedice poplava u
Bosni i Hercegovini i u Srbiji te moguænost pružanja pomoæi
stradalnicima.
Ukratko su predstavili razmjere šteta nastalih poplavom na
podruèju vlastitih biskupija, do sada poduzete korake i
oblike pružene pomoæi preko svojih biskupijskih Caritasa,
planirana daljnja nastojanja, iskustva u dosadašnjoj suradnji
s mjerodavnim graðanskim institucijama u vidu pružanja
koordinirane i što primjerenije pomoæi stanovnicima te
gospodarstvu poplavljenih podruèja.
Izrazili su zabrinutost zbog moguæih, veoma negativnih,
migracijskih, demografskih, socijalnih i drugih posljedica za
ionako znatno osiromašeno stanovništvo župa pogoðenih
poplavama. Oèitovali su i svoje žaljenje zbog pomanjkanja
potrebne povezanosti i koordinacije svih zainteresiranih u
pružanju pomoæi, zbog iskazane nespremnosti državnih
institucija za suradnju s Caritasom, dovoðenja na svoj naèin
u pitanje i same legalnosti njegova djelovanja te zbog
medijskog marginaliziranja Caritasovih nastojanja.
Karitativno djelovanje sastavni je i neizostavni dio
pastoralnog poslanja Crkve kojeg se ona ni u kojem sluèaju
ne može odreæi. Biskupi su zato oèitovali jedinstvo u stavu
da Caritas ima pravo i obvezu promicati djelatnu kršæansku
ljubav prema nastradalima u poplavi, svjedoèiti im po
svojim djelatnicima i Isusovu blizinu i ljubav te im u
granicama svojih moguænosti pružati materijalnu i drugu
pomoæ, neovisno o onome što druge mjerodavne ustanove
trebaju za njih èiniti s naslova svoje odgovornosti.
Pritom se Caritas nastoji ravnati prema prioritetima te
najprije pomaže starijim osobama, samcima, bolesnicima,
obiteljima s više djece, s posebnom osjetljivošæu za one s
niskim primanjima ili u kojima nitko nije zaposlen. Sadašnja
stradanja ljudi i posljedice od poplave traže da svaka mjesna
Crkva po mreži župnih Caritasa i njegovih volontera bude
prisutna meðu ljudima u poplavljenim župama. Njihova
nevolja prigoda je u kojoj župnici, župni suradnici i volonteri
6
18. lipnja 2014. broj 24/2014
ika
trebaju posvjedoèiti što je Caritas na djelu.
Biskupi su na skupštini razgovarali o moguæoj suradnji
izmeðu biskupijskih Caritasa na razini Ðakovaèko-osjeèke
metropolije u konkretnim nastojanjima oko pomoæi, meðu
kojima je nabava graðevinskog materijala, namještaja,
kuæanskih aparata i drugih potrepština, kako bi zajednièkim
dogovornim ulaganjem novèanih sredstava istodobno
pridonijeli i razvoju gospodarstva na podruèjima
pogoðenima poplavom. Zauzeli su se za to da biskupijski
Caritasi posredstvom Hrvatskog Caritasa zajednièki nastupe
u inozemstvu s pojedinim projektima. Izrazili su nadu da æe
Hrvatski Caritas uspjeti riješiti sve poteškoæe vezane uz
zakonski prijedlog koji Caritasu ne daje ono mjesto i
znaèenje na podruèju humanitarnog djelovanja koje mu
pripada s naslova slobode vjere u našem demokratskom
društvu i koje je utvrðeno ugovorima izmeðu Svete Stolice i
Republike Hrvatske.
Svjesni dugoroènih posljedica poplava, biskupi mole sve
odgovorne javne èimbenike da ih sadašnje dramatièno stanje
brojnih ljudi pokrene, te se odluènije zauzmu za sustavan i
ravnomjeran gospodarski razvoj Slavonije, Baranje i Srijema
te nadilaženje teškog socijalnog stanja stanovništva u tim
krajevima, istièe se u priopæenju biskupa Ðakovaèko-osjeèke
crkvene pokrajine.
Zagreb: Sveèana misa zahvalnica za akademsku godinu
Zagreb, 12.6.2014. (IKA) - Sveèanom misom zahvalnicom
u zagrebaèkoj prvostolnici obilježen je 12. lipnja završetak
345. akademske godine Sveuèilišta u Zagrebu. Zahvalno
euharistijsko slavlje predvodio je pomoæni biskup zagrebaèki
Mijo Gorski. Na poèetku misnoga slavlja biskup Gorski
pozdravio je okupljene studente i profesore uime nadbiskupa
i velikoga kancelara zagrebaèkoga Katolièkoga bogoslovnog
fakulteta kardinala Josipa Bozaniæa, a poseban pozdrav
uputio je cijeloj akademskoj zajednici, pozdravivši rektora
Sveuèilišta u Zagrebu Aleksu Bjeliša. Biskup je, kako
izvještava portal Glasa Koncila, pozvao sve okupljene na
zahvalnost za nove spoznaje, te za sva poštena i iskrena
nastojanja koja su kroz znanstvene ili umjetnièke napore
pridonijela izgradnji pojedinaca, Crkve i društva.
Osvrnuvši se na rijeèi evanðelja kojima Isus dopunja
židovski zakon i time najavljuje novo razumijevanje pravila i
meðuljudskih odnosa, biskup je u svojoj homiliji naglasio da
pravila koja ravnaju ljudskim društvom moraju odgajati
èovjeka i èiniti njegovu savjest osjetljivom. Osvrnuo se i na
hrvatsku stvarnost: "Imamo mnoštvo zakona, a malo
pravednosti. Unatoè tako brojnim propisima sve je više
bezakonja i nepravde. Ovo je vrijeme izrazitoga
nepovjerenja u bilo koga i u bilo koju instituciju. Nije li to
ujedno i najveæa pobjeda bezboštva: taj gubitak povjerenja?"
Kao jednu od kljuènih zadaæa, ne samo vjernika, nego cijele
akademske zajednice i svih struktura društva, biskup Gorski
istaknuo je obnovu meðusobnoga povjerenja, bez kojega nije
moguæe graditi nijedan odnos: prijateljstvo bez povjerenja je
besmisleno, brak apsurdan, crkvena zajednica nemoguæa, a
ni država bez povjerenja ne može funkcionirati. "Ponovna
izgradnja povjerenja imperativ je trenutka našeg vremena",
zakljuèio je mons. Gorski. Problem zajednice nije samo
problem odnosa meðu ljudima, nego i odnosa ljudi s Bogom,
naglasio je. Studentima je poželio uspjeh u predstojeæim
ispitima i poruèio im da uvijek traže istinu osobnim
naporima i u poniznosti.
Uime KBF-a svoju zahvalnost svima nazoènima, a posebno
rektoru Sveuèilišta Aleksi Bjelišu izrazio je dekan dr. Tonèi
Matuliæ, zahvalivši mu na svemu što je za akademsku
zajednicu uèinio tijekom svoja dva rektorska mandata.
ika
Koordinacija rada Caritasa na podruèjima poplavljenih
opæina
Ðakovo, 12.6.2014. (IKA/TU) – Razmatranje problematike
i koordinacije rada Caritasa tema je susreta koji je 12. lipnja
održan u prostorima Opæine Drenovci, a na kojemu su
sudjelovali
ravnatelj
Caritasa
Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije vlè. Ivica Rebiæ, generalni vikar mons. Ivan
Æuriæ, župnici poplavljenih župa preè. Marko Mikiæ, vlè.
Josip Semialjac, vlè. Vinko Dubravac i vlè. Zoran Aladiæ te
domaæini naèelnik Opæine Drenovci Jakša Šestiæ sa
suradnicima te direktorica Lokalne agencije za razvoj
"Vjeverica" d.o.o. Drenovci Ana Cvitkoviæ Komesaroviæ.
Naèelnik Šestiæ istaknuo je važnost toga susreta i dogovora
kako se ukljuèiti u obnovu uništenih naselja u tri opæine jer
štete su ogromne, situacija složena, a stanovništvo raseljeno.
Izložio je trenutaèno stanje i problematiku, navodeæi kako je
Opæina krenula u javne radove, pri èemu su zaposlili gotovo
400 osoba, a u planu je zaposliti ih još, što je naèin poticanja
onih koji su preko noæi ostali bez domova. Javni radovi
dobro su rješenje, ljudi æe nešto zaraditi, rade na svom
"terenu", u svojim selima. Uoèeno je kako je jedan manji dio
stanovnika obnovio tek jednu prostoriju i vratio se u kuæe,
koje su nesigurne i upitnoga higijenskog minimuma.
Istaknuta je potreba "kuæica", odnosno kontejnera koji još
nisu stigli u poplavljena mjesta, a ljudi ih nestrpljivo oèekuju
jer žele biti bliže svojim kuæama. "Svjesni smo da se dio
stanovništva neæe vratiti i da æe se broj stanovnika na ovom
podruèju smanjiti. Na svima nama je da uèinimo što god je
moguæe kako bi se zadržao što veæi dio ljudi u ovim selima i
da im svi skupa pomognemo koliko god možemo", istaknuo
je naèelnik.
Da koordinacija poslova oko povratka i obnove nije nimalo
jednostavna, primijetio je i mons. Æuriæ, koji je rekao kako
je i crkvena zajednica neposredno pogoðena, župnici su
ostali s narodom, pratili sve što se dogaðalo te nastojali izaæi
ususret koliko god su mogli. Istaknuo je kako treba voditi
raèuna o duhovnoj i psihološkoj pomoæi mještanima, kao i o
pitanju prosperiteta ovoga kraja. Pokazuje se veliki
entuzijazam i solidarnost, èitav narod stradalima želi poruèiti
da krene u obnovu, da se ne osjeæaju ostavljenima, da æe
pomoæi kako bi ponovno zapoèeli svoj život i obnovili sve
što je moguæe, rekao je mons. Æuriæ, dodavši kako je u ovom
trenutku važno razmotriti na koji naèin koordinirati rad
Caritasa i ono što Država i opæine èine sa svojim
strukturama. Dodao je kako æe se preko Caritasa pratiti
povratak stanovništva, obnova i opremanje kuæa, a u
pomaganju je važno slijediti naèela pravednosti i ljubavi.
Pritom æe znaèajnu ulogu odigrati župnici koji imaju dobar
uvid u situaciju. Prema uputama nadbiskupa Ðure Hraniæa,
Caritas je pripravio radnu verziju evidencijskoga lista na
temelju kojega æe se pomagati stanovništvu.
Ravnatelj Caritasa vlè. Rebiæ dodao je kako se budno prati
stanje na terenu i smještaj ugroženih. Pomaže se izravno u
najpotrebnijem (hrana, odjeæa, obuæa…). U tu svrhu, èim je
nastala ugroza, otvoreno je šest skladišta, aktivirani su
volonteri, prikupljena odreðena sredstva. Rijeè je o 10-11
milijuna kuna koji æe se plasirati na ovo podruèje, a oèekuje
se još uplata i pomoæi. Skladišta se još uvijek pune, rekao je
vlè. Rebiæ, istaknuvši kako je prvenstveno važno dobro
rasporediti sredstva. Caritas je u koordinaciji s Crvenim
križem i pazit æe da se pomoæ ne duplira. Nadbiskupijski
Caritas pripada obitelji meðunarodnog Caritasa, koji takoðer
traži informacije kako pomoæi, zato je svaka konkretna
informacija s terena važna i dobrodošla. Nemamo velika
sredstva kao drugi, ali æemo pomoæi koliko možemo, rekao
je vlè. Rebiæ.
Tijekom sastanka èulo se kako je procjena štete u završnoj
Domovinske vijesti
fazi te se èeka odluka Vlade koja bi definirala modele
dodjele pomoæi. Oèekuje se izlazak komisije Ministarstva
graditeljstva koja æe obraðivati statiku zgrada, a stvarna slika
stanja dobit æe se za 20-ak dana. Dekan i župnici istaknuli su
kako komisije još uvijek nisu posjetile vjerske objekte, tek je
komisija Ministarstva kulture obišla crkvu u Raèinovcima.
Crkve stoje, ne može im se pristupiti i ne smije se krenuti s
èišæenjem niti što dirati dok komisije ne izaðu na teren.
Stoga treba žurno poslati dopis kako bi komisije što žurnije
obavile svoj posao. U cijeli proces treba ukljuèiti i
dekanatskog povjerenika za gradnje i obnove.
U nastavku sjednice bilo je rijeèi o gospodarskom razvoju
tih opæina. O tri strateška gospodarska projekta, koji su na
prijedlogu da budu i strateški gospodarski projekti
Vukovarsko-srijemske županije (VSŽ), govorila je Ana
Cvitkoviæ Komesaroviæ, direktorica lokalne agencije za
razvoj "Vjeverica". Prvi projekt je zajednièki osnovano
poduzeæe VSŽ i Opæine Drenovci, gdje bi se podizali trajni
nasadi (voænjaci), a kasnija je ideja pokrenuti odreðene
pogone prerade ili skladišne kapacitete, a u cijelom projektu
je važno što bi se zaposlili domaæi ljudi. Drugi projekt je
kogeneracijsko postrojenje od 1 MW, koje uz sebe opet veže
poljoprivrednu proizvodnju i osigurava radna mjesta za
domaæe ljude. Za treæi projekt nadaju se da æe krenuti u
realizaciju, a rijeè je o poljoprivrednom poduzetnièkom
inkubatoru, vrijednom i bitnom projektu koji je baza kako
poljoprivrednike nauèiti i pomoæi im da budu poduzetnici u
sektoru poljoprivrede.
Poèela priprava za proslavu zaštitnika Rijeèke
nadbiskupije
Rijeka, 12.6.2014. (IKA) - Sveèanim misnim slavljem u
katedrali Sv. Vida u èetvrtak 12. lipnja poèela je trodnevna
priprava za proslavu zaštitnika Rijeèke nadbiskupije. Misno
slavlje predvodio je mons. Milan Šimunoviæ, a liturgijsko
pjevanje katedralni zbor Cantores sancti Viti.
U propovijedi mons. Šimunoviæ podsjetio je na apostolsku
pobudnicu pape Franje "Radost evanðelja" u kojoj Papa
poziva vjernike da se zagrle u zajedništvu. "Još uvijek u
ljudima postoji 'ljudsko' i vjernièko, samo je to potrebno
probuditi", poruèio je mons. Šimunoviæ, dodavši kako su
nedavne poplave dokaz kako još uvijek postoji solidarnost
meðu ljudima. "Potrebno je probuditi osjeæaj za drugoga,
susresti se licem u lice s bližnjima oko sebe. Zbog toga Sveti
Otac poziva da 'izaðemo na periferije života'". Govoreæi o
muèeništvu, poruèio je da se od nas danas traži da
opraštamo, ne ogovaramo, ne budemo pesimisti. To je
takoðer muèeništvo, poruèio je. Ljubav, pravednost i novi
odnosi - na to smo pozvani. Moramo se više udruživati i
okupljati, osobito na misi. Mnoge zajednice danas ne
funkcioniraju jer su ljudi podijeljeni. Papa nas poziva na
pravednost i poboljšanje odnosa prema Bogu i ljudima,
zakljuèio je mons. Šimunoviæ.
Po završetku misnoga slavlja predstojnica Katehetskog ureda
Rijeèke nadbiskupije Ksenija Rukavina i rektor katedrale Sv.
Vida mons. Ivoslav Liniæ otvorili su izložbu radova uèenika
osnovnih i srednjih škola na temu zaštitnika grada. Oko 140
crteža pristiglo je u rijeèku prvostolnicu i najbolji æe biti
pretoèen u animaciju koja bi u bliskoj buduænosti mogla
posjetitelje kroz animirani lik sv. Vida voditi kroz povijest
Rijeèke nadbiskupije. Nagraðena su i najbolja tri rada, a
dobitnici su Paula Vidoviæ (4a O.Š. "Ivana Mažuraniæ" Novi
Vinodolski), Lorena Bobanoviæ (5a O.Š. "Turniæ") i
Magdalena Èaèiæ (3. razred Medicinska škola Rijeka)
18. lipnja 2014. broj 24/2014
7
Domovinske vijesti
Šibenik: Misa zahvalnica za proteklu školsku godinu
Uèenici biskupu Ivasu èestitali imendan i pedesetu
obljetnicu sveæeništva
Šibenik, 12.6.2014. (IKA) - Misu zahvalnicu za proteklu
školsku godinu šibenski biskup Ante Ivas predvodio je u
èetvrtak 12. lipnja u Katolièkoj osnovnoj školi u Šibeniku.
Okupljenim roditeljima, uèenicima i djelatnicima škole
istaknuo je na važnost zahvalnosti u kršæanskom životu.
Uèenike je potaknuo na zahvaljivanje za dar škole, obitelji i
roditelja. Svima je zaželio ugodne dane odmora.
Uèenici su biskupu zaželjeli sve najbolje prigodom blagdana
njegova nebeskog zaštitnika svetog Ante Padovanskog i
skorašnje pedesete obljetnice sveæeništva. Tom prigodom
uruèili su mu prigodni dar.
Nakon misnog slavlja uslijedila je obiteljska igra "Poštar" u
kojoj su sudjelovali uèenici i roditelji. Taj dio programa
osmislila je koordinatorica za cjeloviti odgoj Karmela
Tomaševiæ u suradnji s uèiteljicama razredne nastave.
Završni dio programa bio je piknik i druženje roditelja, djece
i djelatnika škole.
Uruèene diplome 20. generaciji novicijatske škole
Zagreb, 12.6.2014. (IKA) – U organizaciji Povjerenstva
Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara i
poglavarica za poèetnu formaciju redovnika i redovnica s
radom je završila nastavna godina Novicijatske škole.
Devetnaest novakinja 20. generacije Novicijatske škole iz
razlièitih družbi koje su tijekom dvije godine pohaðale
predavanja primilo je diplome. Uruèenje diploma uprilièeno
je u marijanskom svetištu na Ptujskoj Gori tijekom studijskoduhovnog dana Novicijatske škole koji je 3. lipnja
organiziran u Sloveniju.
Osim Ptujske Gore, redovnièke pripravnice sa svojim
odgajateljicama posjetile su i cistercitski samostan u Stiènoj,
kao i karmelski samostan u Mirnoj Peèi i kartuziju u Pleterju.
Povjerenstvo je proteklih dana u duhovnom centru "Marijin
dvor" – Lužnica organiziralo i 43. vijeæanje redovnièkih
odgojiteljica
i
odgojitelja
s
temom
"Kako
psihologija/psihoterapija danas može pomoæi posveæenim
osobama u procesu sazrijevanja do punine ljudske i duhovne
zrelosti". Gost predavaè na tome godišnjem skupu 26. i 27.
svibnja bio je o. Amadeo Cencini, doktor psihologije i
profesor na Papinskome salezijanskom sveuèilištu te
profesor na Gregoriani u Rimu. Vijeæanje je okupilo 50
sudionika iz 14 razlièitih redovnièkih zajednica Slovenije,
Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Hrvatske.
Nešto ranije, 16. i 17. svibnja, takoðer u "Marijinu dvoru"
Povjerenstvo je organiziralo seminar za sestre juniorke s
temom "Novost Evanðelja u redovništvu i u svijetu", a
glavni predavaè bio je o. Zvonko Šeremet.
Hrvatski Caritas na Facebooku i YouTubeu
Zagreb, 13.6.2014. (IKA) – Hrvatski Caritas izvijestio je da
se sve informacije o njegovim programima, projektima,
kampanjama i akcijama s ciljem promicanja i animacije za
djelotvornu kršæansku ljubav vjernika i cjelokupne crkvene
zajednice mogu pratiti i na Facebook stranici
(https://www.facebook.com/HrvatskiCaritas) te službenoj
YouTube stranici
(https://www.youtube.com/user/HrvatskiCaritas).
.
8
18. lipnja 2014. broj 24/2014
ika
Biskup Bogoviæ predvodio slavlje u Kninu
Knin, 13.6.2014. (IKA) - Sv. Ante Padovanski, Svetac
svega svijeta i nebeski zaštitnik župe, franjevaèkog
samostana i grada Knina, i ove je godine sveèano proslavljen
13. lipnja. Proslavi je prethodila pobožnost Trinaest utoraka
te devetnica. Veèernja zvonjava crkvenih zvona na uoènicu
blagdana, 12. lipnja, oznaèila je poèetak proslave, koja se
sveèano nastavila sutradan, 13. lipnja ujutro u obnovljenoj
Sveèevoj crkvi u središtu grada. Procesija s križem na èelu
praæena nebrojenim mnoštvom u kojem su sudjelovali i
predstavnici gradskih i županijskih vlasti te javnih gradskih
ustanova, pošla je od crkve Sv. Ante te ulicama grada i
nastavila prema novoj crkvi – svetištu u gradnji Gospe
Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta.
Sveèano euharistijsko slavlje s kninskim franjevcima i
brojnim sveæenicima predvodio gospiæko-senjski biskup
Mile Bogoviæ. U propovijedi oslikao je život franjevaèkog
Sveca svega svijeta, koji je zemaljski život završio u 36.
godini. "Sv. Ante ne samo da nije davao svojim djelima
hranu zlu oko sebe, nego on se protiv njega veoma uspješno
borio oružjem svoje vjere. Ujedno je u ljudima zalijevao ono
dobro da raste i da se razvija." Mi smo pred 13 stoljeæa stali
na Kristov put, ali smo nedavno i prevalili put od diktature
prema demokraciji, te smo se odmakli od jednoga sustava i
ušli u drugi. Premda su postavljeni drugi pravni okviri, ostali
su isti ljudi i oni trebaju preæi onaj unutarnji put od
neodgovornosti prema osobnoj odgovornosti. I u našem
današnjem hodoèašæu sv. Anti treba u prvom redu pokrenuti
onaj naš unutarnji hod prema Bogu, da sve loše ostaje iza
naših leða, a da sve više ulazimo u ljepotu Božjeg bogatstva,
Božjih stanova. To koraèanje zbiva se unutar obitelji i
naroda: "Od ljudskih zajednica istinu o Bogu i njegovu
životu najbolje nam izražava obitelj. Doduše na nesavršen
naèin, ali u obitelji se ostvaruju oni odnosi predanja osobe
osobi kakvi su u Presvetom Trojstvu: predanje izmeðu muža
i žene, izmeðu roditelja i njihove djece. Biti otac i biti majka
- to su kljuèna zvanja bez kojih nema života. Što su ta zvanja
manje privlaèna, to je društvo bolesnije. Ta zajednica ne
može živjeti po tržišnim zakonima: koliko ja tebi - toliko ti
meni. Ona živi po darivanju sebe. Zato i jest životna i
životvorna", poruèio je biskup. Spomenuo je i hrvatsku
muèenièku i marijansku dimenziju, na ojaèanje koje nas je
potaknuo sv. Ivan Pavao II. "Odgovorili smo mu gradnjom
dvaju svetišta - Crkve hrvatskih muèenika na Udbini i Crkve
Velikog hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu, gdje je saèuvan
najstariji Marijin pralik našega kršæanstva. "Mi želimo oko
Udbine povezati cijelu mrežu hrvatskih stradalnika i
stratišta, i Krbavu, Macelj, Vukovar, Škabrnju, križne putove
i druga znana i neznana stratišta i grobišta. Ne zato da
raspirujemo mržnju prema muèiteljima, nego da raspirujemo
poštovanje prema stradalima. To je zdravi temelj na kojemu
je Crkva rasla i jaèala. Što bude u našem narodu jaèa svijest
o tom našem blagu, bit æe to jaèi temelj za bolju buduænost.
Taj vid naše prošlosti i sadašnjosti želi promovirati Crkva
hrvatskih muèenika", kazao je te istaknuo kako je ona
projekt duhovne obnove Crkve u Hrvata, koju treba osloniti
na njezine izvore i najjaèe svjedoke vjere, na njezine
muèenike". Biskup Bogoviæ pozvao je okupljeno vjernièko
mnoštvo da u sebi probudi vjeru u neprocjenjivo blago
nevine patnje oèitovanje nemoæi da se èini zlo najmoænije
sredstvo spasenja.
I na veèernjem euharistijskom slavlju okupilo je kod
samostana i crkve Sv. Ante oko 800 ljudi. Slavlju je
predsjedao fra Marko Duran, gvardijan i župnik, a
koncelebrirao je fra Šimun Markulin. Liturgijsko pjevanje
animirao je VIS "David", zajedno s "Anðelima Knina".
Domovinske vijesti
ika
Predsjednik Austrijskog Caritasa u Ðakovaèko-osjeèkoj
nadbiskupiji
Ðakovo, 13.6.2014. (IKA/TU) - Predsjednik austrijskog
Caritasa Franz Küberl posjetio je u petak 13. lipnja
Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju. U pratnji suradnika i
ravnatelja Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije vlè.
Ivice Rebiæa, u Nadbiskupskom domu u Ðakovu primio ga
je nadbiskup Ðuro Hraniæ.
"Danas smo ovdje u posjetu Ðakovaèko-osjeèkoj
nadbiskupiji, ponajprije jer nam je poznato da se ovdje
dogodila dramatièna poplava i da su neka sela veoma teško
pogoðena. Otiæi æemo posjetiti ta sela, zajedno s ravnateljem
Caritasa, da vidimo što se ondje dogodilo i da procijenimo
kakva bi pomoæ za te ljude mogla doæi iz Austrije. Upravo
jer su kod vas ovako velike katastrofe, svi zajedno moraju
pomagati, kako Vlada Republike Hrvatske, tako i Caritas.
Unutar Caritasa, kao meðunarodne obitelji, osjeæa se
solidarnost i osjeæamo da trebamo pomoæi", rekao je Küberl.
Nadbiskup Hraniæ izrazio je zahvalnost za taj posjet i interes
austrijskog Caritasa. "Ponovno, nakon onog što se dogodilo
u Domovinskom ratu, osjeæamo solidarnost, blizinu i pomoæ
Crkve u svijetu, osjeæamo kako je u tom smislu lijepo
pripadati Katolièkoj Crkvi. Zahvalni smo za pomoæ koju su
nam spremni pružiti. Takoðer, više bismo voljeli da postoji
bolja suradnja meðu svim mjerodavnim institucijama i
onima koji mogu pomoæi. Na skupštini biskupa Ðakovaèkoosjeèke crkvene pokrajine zakljuèili smo da ne trebamo
èekati druge, veæ trebamo poèeti djelovati ondje gdje vidimo
da je potrebno. Postavili smo prioritete prema kojima æemo
djelovati, popisat æe se cjelokupna šteta i posvetit æemo se
onome što neæe nitko drugi htjeti. Poruèujem našim ljudima
da naša nadbiskupija, naše župne zajednice, ostaju skroz s
njima, dok se u potpunosti ne obnovi život u Cvelferiji.
Crkva je trajno uz njih i neæe ih ostaviti", poruèio je
nadbiskup Hraniæ.
Predsjednik Austrijskog Caritasa tijekom dana je obišao
poplavljena podruèja nadbiskupije, kao i prostor buduæe
Caritasove Puèke kuhinje Slavonski Brod.
Proslava Antunova u Postirima na Braèu
Postira, 13.6.2014. (IKA) – Vjernici župe Postira na Braèu
proslavili su u petak 13. lipnja Antunovo kod sveèeve crkve
na obali, gdje je misu slavio kanonik Stolnoga kaptola mons.
Ante Jelinèiæ u koncelebraciji s umirovljenim sveæenikom
Rijeèke nadbiskupije Ivom Jelinèiæem. Na poèetku
liturgijske proslave predvoditelj slavlja istaknuo je sv.
Antuna Padovanskoga kao sveca svega svijeta, ustvrdivši
kako se proslavom blagdana pred sveèevom crkvom vjernici
prikljuèuju rijekama štovatelja sv. Antuna èijemu se
zagovoru utjeèu. Govoreæi o svecu svega svijeta, mons.
Jelinèiæ istaknuo je da je sv. Antun bio "Božja truba
zahvaæena Duhom Božjim", te je zato propovijedao i širio
Božje kraljevstvo. Pozvao je vjernike da prema primjeru
svetoga Antuna budu sveti.
Uz proslavu Antunova pred sveèevom crkvom na obali,
upuæena je i èestitka braènome paru Mariji i Hrvoju Dokiæu
koji su na Antunovo prije 60 godina sklopili ženidbu u
Bosanskome Brodu. Zaželjevši da njih i njihovo potomstvo
prati Božji blagoslov, mons. Jelinèiæ predvodio je
blagoslovnu molitvu za braèni par. Nakon mise na kojoj su
brojni vjernici pristupili prièesti usljedilo je meðusobno
èestitanje i druženje u prostoru uokolo crkvice koja je nekoæ
bila u vlasništvu obitelji de Vitturi iz Kaštela, zatim obitelji
Mate Škariæa, a tek u novije vrijeme pripada toj braèkoj župi.
Biskup Škvorèeviæ predvodio misu za poginule branitelje
Požega, 13.6.2014. (IKA) - Misu za poginule branitelje 63.
samostalne gardijske bojne predvodio je 13. lipnja u
požeškoj katedrali Sv. Terezije Avilske biskup Antun
Škvorèeviæ. Na poèetku slavlja biskup je pozdravio
okupljene branitelje i obitelji poginulih branitelja te
podsjetio na osnivanje 63. samostalne gardijske bojne na taj
dan prije 24 godine u Vidovcima od pripadnika MUP-a,
tadašnje policijske stanice Požega i dragovoljaca iz
Požeštine, koja je kasnije ušla u sastav 123. ratne brigade.
Kazao je nazoènima da je molitva najbolji naèin iskazivanja
poštovanja i zahvalnosti prema poginulim braniteljima te ih
je pozvao da to uèine otvorenim i èistim srcem, sposobnim
za Boga
U homiliji biskup je spomenuo kako nam Božja rijeè
pomaže da dublje uðemo u istinu o nama samima, osobito o
polazištu, smislu i cilju onoga što radimo pa tako i o
djelovanju nedavno osnovane Udruge 63. samostalne
gardijske bojne. Osvræuæi se na prvo èitanje iz Knjige
mudrosti, biskup je istaknuo kako se mudrost ne stjeèe po
nekoj školi nego je to darovana sposobnost našega duha koja
se odnosi na cjelovitost našega biæa, dubinu naše
neponovljive i jedinstvene osobe. Kazao je, ako se
odreknemo onoga što nosimo u toj jedinstvenosti i
neponovljivosti svoje osobe te se ravnamo po nekim
površnim ideološkim pristupima, gubimo slobodu i
postajemo žrtvama. Istaknuo je kako se samo mudrost može
opredijeliti za ljubav i žrtvu, položiti sebe za dobro drugih,
za slobodu svoje domovine kao što su uèinili naši branitelji,
te tako bili pobjednici. Spomenuo je da je u teškim
vremenima agresije na Hrvatsku bilo onih koji su bili na
suprotnoj strani, svjedoèili vlastiti interes, pravili sebiène
raèune i postali gubitnici. Zakljuèio je kako je u sadašnjim
hrvatskim okolnostima potrebna ta ista mudrost u vodstvu
države i na drugim razinama, te da Udruga požeške 63.
samostalne bojne treba biti èuvaricom baštine mudrosti naših
branitelja i izbjeæi pogibao da postane žrtvom ideoloških ili
drugih podjela.
Biskup je potom kazao da naviješteni ulomak iz Markova
evanðelja u kojem Isus šalje svoje uèenike da uèine sve ljude
njegovim uèenicima odjekuje kao snažna poruka i za nas
danas. Istaknuo je da je Isus Krist tijekom dvije tisuæe
godina ostvarivao to poslanje na razlièite naèine kroz osobe
koje su mu vjerovale i koje su se otvarale njegovoj ljubavi.
Naveo je primjer sv. Antuna Padovanskog kojeg se Crkva na
taj dan spominje u svom kalendaru, a koji je uzor mudrosti
po tome što mu je Isus Krist bio polazištem i orijentirom u
njegovu djelovanju, temelj slobode koja ga je vodila k cilju.
Spomenuo je kako je mudrost Božji dar, te da je najveæi broj
hrvatskih branitelja u teškim trenucima raèunao s Bogom i
njegovim svjetlom o èemu su svjedoèile i krunice na
njihovim prsima, te u Isusu Kristu i njegovoj žrtvi ljubavi za
nas prepoznali vrijednost vlastite žrtve i ljubavi za slobodu
domovine i dostojanstvo èovjeka. Ustvrdio je kako se u
takvim braniteljima na svoj naèin ostvario Isusov "idite" i
njegova pobjeda ljubavi. Biskup je na kraju zakljuèio da
svako nastojanje oko evanðeoskih vrijednosti kao što su
sloboda, ljubav, brak, obitelj, domovina donosi pobjedu jer
se radi o Božjem vrijednosnom sustavu. Pozvao je sudionike
slavlja da i oni u tom smislu, poštujuæi poginule branitelje i
èuvajuæi uspomenu na njih, budu hrabri dionici Isusova
"idite", borci za slobodu utemeljenu u evanðeoskim
vrijednostima.
.
18. lipnja 2014. broj 24/2014
9
Domovinske vijesti
Biskup Gorski predvodio slavlje na Svetom Duhu
Zagreb, 13.6.2014. (IKA) – Središnje euharistijsko slavlje u
svetištu Sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu u
Zagrebu predvodio je 13. lipnja zagrebaèki pomoæni biskup
Mijo Gorski. U koncelebraciji bili su provincijalni ministar
Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca
fra Josip Blaževiæ, èlanovi Slovenske provincije sv. Josipa
franjevaca konventualaca predvoðeni vikarom provincije fra
Ernestom Benkom, kao sveæenici Gornjogradskoga dekanata
s dekanom mons. Zvonimirom Sekeljem te domaæi župnik
fra Martin Jakoviæ, koji je izrekao dobrodošlicu.
Osvrnuvši se u homiliji na Antunov propovjednièki dar,
biskup je istaknuo kako je on u svoj život pretoèio Isusove
rijeèi i zapovijed "Idite i propovijedajte evanðelje svemu
stvorenju". Bio je doista izvanredan navjestitelj evanðelja,
navješæujuæi ga u jednostavnosti izrièaja koji su svi
razumjeli. Na naviještanje evanðelja poziva nas i papa
Franjo. On poziva na novi misijski zamah cijele Crkve i
svakog vjernika, osobito kada nas upuæuje da iskoraèimo iz
okvira vlastitog života na rub svijeta. Poticaj je to govoriti o
Isusu Kristu onima koji su daleko od Njega, ne na rubu
zemaljskih, geografskih širina, nego na rubu društva, poèevši
od siromaha u tijelu do siromaha u spoznaji, do onih koji još
nisu upoznali Krista ili su pak o njemu èuli na naèin da ga ne
mogu prihvatiti, ili su nažalost sablažnjeni životom kršæana
odustali od potrage za spasenjem u Kristu, posvijestio je
biskup ulogu vjernika. U tom kontekstu istaknuo je kako
smo "kao vjernici pozvani na trajno usavršavanje svoje
vjere, na rast koji se postiže najprije molitvom,
sakramentalnim životom, ali koji neæemo moæi obrazložiti
bez dostatne spoznaje i znanja". Pojasnio je kako pitanje
široke kulture nije pitanje rasplinutosti u ponudama svijeta,
nego uoèavanje problema i pitanja koji iznova traže odgovor
naše vjere.
Nadalje je podsjetio kako je sv. Antun štitio obiteljske
vrijednosti, a obitelj je vazda ugrožena, jer je "sazdana na
krhkim ljudima koji su vezani snagom povjerenja i ljubavi, a
to su podruèja trajno izložena napadu zloga". Naši kršæanski
odgovori bez obzira u kojem povijesnom vremenu bili dati
ne mogu biti u suprotnosti s Božjom rijeèju koja nam je
jasan orijentir i putokaz, rekao je propovjednik, te poruèio
vjernicima: "Vi nosite odgovornost ne samo za vlastiti život,
nego i za živote drugih osoba. Vaši izbori i odluke imat æe
utjecaja na buduænost Crkve i na buduænost našega naroda."
Kao vjernici dužni smo i u ovom vremenu predložiti drukèiji
model života od onoga koji nam se tako èesto sugerira. Kao
vjernici dužni smo posvjedoèiti kršæanski brak, raðanje i
odgoj djece, briga za ljudski život. "Upravo nam Bog po
svojim vjeènim zakonima omoguæuje takav život i èuva nas
od onog unutarnjeg rascjepa. To su ljudske, obiteljske i
evanðeoske vrijednosti koje smo dužni promicati poput sv.
Antuna, za njih se zalagati u društvu u kojem živimo".
Govoreæi pak o zauzimanju sv. Antuna za siromahe i
potlaèene, biskup je podsjetio, kako i mi danas možemo po
njegovu uzoru djelovati, a na to nas poziva i papa Franjo
kada govori o siromasima koji otvaraju novo lice Crkve. Da
bismo djelovali po uzoru na sv. Antuna i na poziv i poticaj
pape Franje potrebna je vjera koja spašava, potrebno je
znanje koje nam otkriva nove moguænosti, potrebna je
solidarnost bez koje bi mnogi bili osuðeni na propast, ali
potrebna je i naša molitva za Božju milost, mudrost kojom
sve procjenjujemo i u kojoj donosimo naše odluke. Mudrost
koja je neiscrpljiva riznica, a ljudi koji se njome služe
postaju prijatelji Božji. Neka nas u našem životu vodi uzor i
vodi moæni zagovor sv. Antuna Padovanskoga kako bismo i
mi po našem djelovanju postali prijatelji Božji, zakljuèio je
biskup Gorski.
10
18. lipnja 2014. broj 24/2014
ika
Euharistijsko slavlje pjevanjem je uvelièao župni zbor
"Tomislav Talan". Na samu svetkovinu u svetištu je
slavljeno devet misa, od ranoga jutra do kasno naveèer, a
tijekom cijeloga dana se i ispovijedalo. Za samu proslavu
vjernici, kao i drugi štovatelji sv. Antuna pripremali su se
trodnevnicom. Prvoga dana, u utorak 10. lipnja, koji je
ujedno bio i posljednji u nizu 13 utoraka, euharistijsko
slavlje predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško;
u srijedu 11. lipnja župni vikar fra Željko Klariæ, a
posljednjega dana župnik fra Martin Jakoviæ. Trodnevnica je
završila Obredom preminuæa sv. Antuna koji je predvodio
fra Ivan Bradariæ.
Slavlje sv. Ante na Poljudu predvodio nadbiskup Barišiæ
Split, 13.6.2014. (IKA) - "Dragi štovatelji sv. Ante,
prijatelja Boga i ljudi, okupili smo se danas kako bismo
Gospodinu rekli da ohrabreni njegovim duhom i primjerom
sv. Ante želimo rasti kao ljudi i kao vjernici", kazao je
splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ uvodeæi u misno
slavlje i proslavu blagdana sv. Antuna Padovanskoga, u
petak 13. lipnja u franjevaèkom samostanu na Poljudu u
Splitu. Mnoštvo vjernika najprije se u tradicionalnoj
procesiji uputilo oko samostana sv. Antuna, noseæi njegov
cvijeæem okiæeni kip, a zatim je u dvorištu samostana
služena sveèana misa, koju je pjesmom animirao mješoviti
župni zbor. Mnoštvu okupljenih vjernika mons. Barišiæ
govorio je o važnosti životnog primjera za svakoga od nas.
"Tolikim generacijama sv. Ante, svetac èitavog svijeta,
svojim je životom bio primjer, poticaj i nadahnuæe. Tako je i
nama danas. No ne smijemo zaboraviti da je i sv. Ante u
svom životu imao primjer u drugome te da je upravo zbog
toga on sam postao nama primjer kao èovjek i kao kršèanin",
kazao je nadbiskup te pojasnio kako je sv. Ante najprije
pripadao jednoj religioznoj zajednici redovnika, ali u to doba
pet franjevaca uputilo se misionariti u Maroko gdje su ih
Arapi ubili. Njihov primjer, život dati za evanðelje, toliko je
djelovao na sv. Antu da je napustio svoju zajednicu i pošao u
franjevce. "Njihov primjer ga je odredio. U njegovim
spisima možemo èitati koliko vjeruje primjeru života. Zato
se i mi danas trebamo zapitati što je naš život bez pozitivnog
primjera drugih? Jesmo li svjesni koliko utjeèemo na živote
drugih, i pozitivno i negativno? Nitko od nas nije samostalan
niti savršen da ne treba drugoga. Ne možemo jedni bez
drugih", upozorio je nadbiskup.
Nadbiskup je posvijestio da je svaki pojedinac, u ulozi koju
živi, na svoj naèin odgojitelj, no i da se danas èesto pogrešno
odgaja. "Odgoj nam ne uspijeva jer odgajamo rijeèima, a
rijeèi neæe nikoga uvjeriti, one su prazne, nisu duhovski
jezik. Moramo odgajati primjerom, a mi èesto govorimo
jedno, a živimo skroz drugo. Primjer privlaèi i mijenja",
istaknuo je nadbiskup i kazao kako nam je za to potrebna
živa vjera protkana ljubavlju. Svjestan da to nije lako živjeti,
podsjetio je da ni sv. Ante nije mogao sam i da zato u ruci
drži Isusa. To puno govori o njegovoj povezanosti s
Gospodinom i taj izvor sv. Antu je trajno natapao,
osvjetljavao, motivirao i davao mu jakost koja je potrebna i
nama da bi izdržali u raznim krizama ovoga svijeta i
vremena. Homiliju nadbiskup je zakljuèio molitvom: "Sv.
Ante razumije naše teškoæe, ali poznaje i naše moguænosti, i
danas nam poruèuje da nam prestanu rijeèi i ožive djela te da
naši životi postanu protkani vjerom i ljubavlju. Neka nas
Gospodin, po zagovoru sv. Ante, uèini pozitivnim primjerom
za druge".
Rijeè zahvale na kraju je uputio župnik fra Frano Deliæ.
Rijeka vjernika Splita i okolice i ove je godine svjedoèila
koliki je trag u Crkvi ostavio ovaj svetac èijem zagovoru se
ika
utjeèu svi vjernici, a osobito djeca. Župa svete Trojice za
blagdan sv. Antuna Padovanskog pripremala se
trodnevnicom od utorka 10. do èetvrtka 12. lipnja.
Središnjem euharistijskom slavlju prethodila je misa s
blagoslovom djece i cvijeæa koju je predvodio don Vinko
Beus, župni vikar na splitskim Škrapama.
Sveæenièko reðenje u Sisku
Biskup Vlado Košiæ podijelio red prezbiterata Ivici
Šimunoviæu iz župe Budaševo
Sisak, 14.6.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
podijelio je u subotu 14. lipnja u sisaèkoj katedrali Uzvišenja
svetog Križa red prezbiterata kandidatu Ivici Šimunoviæu iz
župe Budaševo. Sveèanom misnom slavlju uz rodbinu,
župljane i prijatelje mladomisnika sudjelovalo je pedesetak
sveæenika Biskupije meðu kojima su bili generalni vikar
mons. Josip Æoriæ, kancelar mons. Marko Cvitkušiæ, župnik
iz Budaševa vlè. Krešimir Buliæ, kao i rektor
Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu mr.
Anðelko Košæak s odgojiteljima, te mladomisnici i kandidati
za prezbiterat Zagrebaèke nadbiskupije i Varaždinske
biskupije.
U homiliji biskup je podsjetio što je to prezbitersko reðenje
te istaknuo kako današnja Rijeè Božja govori o vrlinama
kojima bi se netko trebao odlikovati kako bi mogao primiti
službu prezbitera u Crkvi. Govoreæi o proèitanom Evanðelju
po Ivanu, biskup je rekao kako ono gotovo mistièno govori o
odnosu apostola i Isusa, uèenika i Uèitelja: "Kao što je Otac
ljubio mene, tako sam i ja ljubio vas; ostanite u mojoj
ljubavi." (Iv 15,9). "Isus apostolima govori kao što prijatelj
govori prijateljima, a ne gospodar slugama. I jasno im kaže:
'Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas i postavih vas da
idete i rod donosite.' Isusu je oèito jako stalo da u svom
oproštajnom govoru apostolima istakne svoju ljubav i
prijateljstvo prema njima. Dakako, ta njegova ljubav traži
plodove, on oèekuje da oni donose rod i da njihov rod
ostane. Stoga im i zapovijeda: 'Ljubite jedni druge kao što
sam ja vas ljubio!' A primjer njegove ljubavi je njegovo
polaganje života za prijatelje. To on naziva 'najveæom
ljubavi'. Isus i tebi govori, dragi Ivice, da te prihvaæa i ljubi
kao svoga prijatelja. Želi da ga slijediš i da i ti pokazuješ
takvu ljubav prema svima, osobito prema èlanovima njegove
Crkve, da i svoj život daješ za njih", poruèio je Ivici biskup
Košiæ.
U nastavku biskup se osvrnuo na apostolsku pobudnicu pape
Franje "Evangelii gaudium – Radost evanðelja" te je
istaknuo kako ona ima èesto pred oèima upravo biskupe,
sveæenike i ðakone, i upuæuje im više važnih poruka, izmeðu
ostalog i o misijskom zanosu. "Dragi Ivice, draga braæo
sveæenici i ðakoni! Mi smo nositelji te misijske zadaæe, mi
smo pozvani da gorljivo Krista slijedimo i da u zajednicu
njegovih uèenika uvodimo braæu i sestre, mlade i stare, djecu
i odrasle. Zato se i naš odnos s Kristom mora odvijati u
prijateljskoj ljubavi. Poziv je to da se ne osamimo, da se
otvaramo drugima i da s drugima nosimo i dobro i zlo, da
budemo uvijek blizu onima koji trpe i koji su u potrebi, da se
ne umorimo u – kako Papa kaže – revoluciji nježnosti.
Svjestan sam, dragi Ivice, da neæe nedostajati i križeva i
kušnji. I ti si toga svjestan i bit æeš sve više. Ipak, današnji
dan treba ostati upisan u tvoju dušu èitav život. Tvoj "adsum
– evo me!" odgovor je na Kristov izbor. Ostani vjeran ovom
svom odgovoru èitav život", zakljuèio je biskup.
Misno slavlje animirao je Biskupijski zbor pod ravnanjem
prof. Jelene Blaškoviæ i uz ogruljašku pratnju gðe Marijane
Boèek.
Domovinske vijesti
Više od tisuæu ministranata na nadbiskupijskom susretu
u Ðakovu
Ðakovo, 14.6.2014. (IKA/TU) - Pod geslom "Vjerujem,
Gospodine!" (Iv 9,38) u Ðakovu je 14. lipnja održan
Nadbiskupijski susret ministranata, koji je okupio više od
1000 ministranata i ministrantica iz brojnih župa Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije. Središnji dio susreta bilo je misno
slavlje u ðakovaèkoj katedrali koje je predvodio ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, u koncelebraciji trideset i
dvojice sveæenika.
Pozdravljajuæi okupljene u katedrali, nadbiskupijski
povjerenik za pastoral ministranata Josip Ivešiæ podsjetio je
na geslo susreta te rekao kako se "danas svima pruža prilika
da kroz zajednièku molitvu, a potom i kroz igru i druženje,
podrže jedni druge u nastojanju da ustraju kao Isusovi
prijatelji – ministranti". "Nekima æe ovaj susret biti poticaj
da se odvaže i još jaèe krenu Isusovim putem kao sveæenici,
redovnici ili redovnice. Molimo i na tu nakanu. Dobrodošli u
Ðakovo, iskoristimo ovu priliku da obnovimo i uèvrstimo
našu vjeru", rekao je povjerenik Ivešiæ, zahvalivši
nadbiskupu za voðenje slavlja, kao i svim ostalim
sveæenicima,
animatorima,
suradnicima
i
svim
ministrantima.
U homiliji nadbiskup se osvrnuo na ulomak Evanðelja koji
govori kako je Isus ozdravio slijepca od roðenja, rekavši
kako je Isus tom slijepcu pristupio kao èovjeku, a ne kao
grešniku ili grešnièkom sinu. I prije nego li je slijepcu dao
vid, Isus je ustvrdio da nije sagriješio ni taj slijepi èovjek,
niti njegovi roditelji. Za Isusa nema krivca, niti ga treba
tražiti. Sljepoæa nije kazna, veæ obratno – sljepoæa je prigoda
da se pokažu djela Božja, to je prigoda za dobrotu. "Bog nije
onaj koji kažnjava grijehe, nego ljubi i iz nevolje spašava
èovjeka. Bog je vidljiv i prepoznatljiv onda kad slijepac
poèinje vidjeti. Zbog toga prièa o slijepcu govori u stvari o
vjeri u Boga kao o otvaranju oèiju. Da bih upoznao Boga
onakvoga kakav on jest, moram izaæi iz svoje tame i svojih
shvaæanja; moraju mi se otvoriti oèi. I da bih shvatio tko je
Isus, da bih u njega povjerovao, moraju mi se otvoriti oèi
vjere. Da bih èuo njegov glas, moraju mi se otvoriti uši",
rekao je nadbiskup.
Okupljenim ministrantima nadbiskup je rekao kako proces
vjere zapoèinje s Božje strane, a vjera je razlika izmeðu
sljepila i vida. Bog je onaj koji ima inicijativu, "koji nas
dotièe i otvara nam oèi i uši, daje da progledamo oèima
vjere, slušamo ušima vjere u Božji poziv i u njegovu rijeè".
Poruèivši okupljenima da bi trebali pozorno, ustrajno i
hrabro osluškivati i slijediti Božji glas, predanjem i
prihvaæanjem odgovoriti na ono što im Bog progovara i na
što ih poziva, a što je i najvažnije, nadbiskup je zakljuèio:
"Danas smo ovdje da bismo jedni druge u tome ohrabrili. I
zar ne da svaki od nas u vjeri pred Bogom, u tišini svoga
srca danas donosi odluku i Gospodina moli: Želio bih
Gospodine èuti Tvoj glas i slijediti Tvoj poziv".
Misno slavlje pjesmom je animirao djeèji zbor župe Dobroga
Pastira iz Ðakova, pod vodstvom vjerouèitelja Ivana
Rakonce. Nakon misnog slavlja ministrantice su se uputile u
samostan Milosrdnih sestara sv. Križa, gdje je za njih bio
osmišljen poseban program, dok su ministranti sudjelovali u
malonogometnom turniru. Natjecali su se pobjednici s
dekanatskih natjecanja, a na kraju su, kao pobjednici na
nadbiskupijskoj razini, slavili ministranti župe sv. Mateja,
ap. i ev, iz Garèina. Drugo mjesto osvojila je ekipa župe sv.
Dominika Savija iz Slavonskog Broda, dok je treæe mjesto
pripalo ekipi župe Roðenja BDM iz Višnjevca.
18. lipnja 2014. broj 24/2014
11
Domovinske vijesti
Split: Struèni skup za odgojiteljice u vjeri
Sveèana promocija 27 novih odgojiteljica u vjeri
Split, 14.6.2014. (IKA) - Struèni skup za odgojiteljice u
vjeri u predškolskim ustanovama o temi "Vjera predškolskog
djeteta" održan je 14. lipnja u prostorijama Katolièkoga
bogoslovnog fakulteta u Splitu, u organizaciji Katehetskog
ureda Splitsko-makarske nadbiskupije.
Struèni skup, na kojemu je sudjelovalo više od osamdeset
odgojiteljica u vjeri, zapoèeo je euharistijskim slavljem koje
je predvodio predstojnik Katehetskog ureda Splitskomakarske nadbiskupije don Josip Periš. U propovijedi Periš
je protumaèio evanðeoski odlomak o Isusovim antitezama iz
njegova Govora na gori i ohrabrio odgojiteljice da poput
Isusa dopunjaju Zakon gradeæi svoj život ne samo na
izvanjskoj pravednosti, nego na evanðeoskoj ljubavi. Upravo
su nazoène odgojiteljice, na temelju svog temeljnog
pedagoškog obrazovanja i motivirane svojim osobnim
kršæanskim osvjedoèenjem, uložile dodatni trud i vrijeme u
teološko-katehetskom doškolovanju kako bi mogle provoditi
vjerski odgoj u svojim predškolskim skupinama.
Nakon mise bila je sveèana promocija 27 novih odgojiteljica
u vjeri koje su uspješno završile teološko-katehetsko
doškolovanje prema programu Kateheze Dobroga Pastira
koji se temelji na naèelima Montessori pedagogije.
Doškolovanje je organizirao Struèno-razvojni centar djeèjeg
vrtiæa "Sunèev sjaj - Nazaret" iz Ðakova u prostorima
djeèjeg vrtiæa "Dobri" u Splitu. Rijeèi pozdrava i ohrabrenja
svim sudionicama kao i najiskrenije èestitke novim
odgojiteljicama u vjeri uputio je splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ, istaknuvši potrebu i važnost
odgoja u vjeri veæ u najranijoj dobi djece. Zatim je
ravnateljica Struèno-razvojnog centra Djeèjeg vrtiæa
"Sunèev Sjaj – Nazaret" u Ðakovu s. Rahela Lackoviæ
predstavila rad struèno-razvojnog centra i èestitala
promoviranim odgojiteljicama. Na kraju se novim
odgojiteljicama i svim ostalim sudionicama obratila
voditeljica programa Kateheze Dobroga Pastira s. Jelica
Ðuzel, ukratko prikazavši cilj i tijek doškolovanja. Prvotni
cilj se odnosio na podruèje odgojiteljeva "biti" u vjeri, kako
izgraðivati ljudsku i kršæansku dimenziju, produbiti svoju
vjeru, znanje i naèin djelovanja, a tek onda kako malenima
prenijeti velike teološke sadržaje. Odgojiteljicama su
uruèene diplome, a promociju su uvelièala djeca iz djeèjeg
vrtiæa "Dobri" s nekoliko pjesmama. Promociji je nazoèila i
viša savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i
obrazovanje u Splitu profesorica Sabina Marunèiæ, a
program promocije je moderirao predstojnik don Josip Periš.
Nakon promocije uslijedio je radni dio struènog skupa: jedno
predavanje, dvije pedagoške radionice i zakljuèna rasprava.
Predavanje na temu "Vjera i dijete" održala je s. Jelica
Ðuzel. Najprije je govorila o vjeri kao odnosu, potom o
djetetovu odnosu s Bogom i specifiènostima tog odnosa, te o
vjerskom odgoju kao vitalnoj potrebi djeteta, zakljuèivši da
je dijete najreligioznije biæe, biæe vjere i da u njemu postoji
religiozni potencijal koji teži ostvarenju i punini. Ako se
djetetu pruži odgovarajuæa pomoæ, ono može kroz svoj
odnos s Bogom zadovoljiti ne samo potrebu za sigurnošæu i
zaštiæenošæu, nego potrebu za stvaranjem odnosa, odnosa
ljubavi. Poštujuæi djetetove razvojne potrebe i specifiènosti
njegova odnosa s Bogom pomoæi æemo mu da se razvije u
zdravi ud mistiènog tijela Kristova, u osobu èvrste i
nepokolebljive vjere koja je sposobna graditi društvo na
èvrstim temeljima Božje ljubavi.
Nakon predavanja uslijedio je rad u pedagoškim
radionicama. U èetiri podskupine naizmjenièno su
sudjelovale u dvije radionice: "Svijest obdarenosti – poèetak
vjere" (s. Jelica Ðuzel i Zrinka Hržiæ) i "Uloga odgojitelja u
12
18. lipnja 2014. broj 24/2014
ika
odgoju u vjeri predškolskog djeteta" (Katja Ivanèiæ i Milva
Buljubašiæ).
Na kraju su se odgojiteljice okupile na završnu raspravu.
Izrazile su zadovoljstvo visokom razinom struènog skupa
koja im pomaže u njihovu odgojiteljskom radu. Posebno su
pohvalile motiviranost, aktivno sudjelovanje i važnost
izmjene iskustava u vjerskom odgoju djece predškolske dobi.
Medicinska i socijalna dimenzija palijativne skrbi
Rijeèki hospicij "Marija Kozuliæ" ugostio djelatnike i
volontere Slovenskoga društva Hospic
Rijeka, 14.6.2014.
(IKA) - Rijeèki hospicij "Marija
Kozuliæ" ugostio je 14. lipnja djelatnike i volontere
Slovenskoga društva Hospic, ustanove koja u Sloveniji
provodi palijativnu skrb. Predvoðeni ravnateljicom Tatjanom
Fink, u Rijeku je došlo tridesetak djelatnika i volontera, kako
bi u susretu s osobljem rijeèkog hospicija izmijenili iskustva
i pomogli jedni drugima podignuti kvalitetu brige za
korisnike. "Želimo govoriti o novim izazovima, da zajedno
promislimo u kojem smjeru i kako razvijati našu djelatnost",
rekla je Fink.
Ravnateljica rijeèkog hospicija s. Daniela Orbaniæ podsjetila
je da je upravo iskustvo koje je stekla promatrajuæi rad
kolega u Sloveniji bilo kljuèno pri osnivanju prvog
samostalnog hospicija u Hrvatskoj prije godinu i po dana.
"Kada je zapoèeo projekt osnivanja hospicija u Rijeci prva
iskustva stekla sam u ovoj ustanovi u Sloveniji. Na tome im
zahvaljujem jer su svojim savjetima uvelike pomogli da
rijeèki hospicij izgleda ovako", rekla je s. Daniela.
Glavna medicinska sestra Larisa Miletiæ podsjetila je na rad
rijeèkog hospicija u proteklih godinu i po dana. Do sada je
primljeno 223 korisnika, a kapacitet od 14 kreveta uglavnom
je popunjen. Istaknula je kako je u brizi za umiruæe nužan
holistièki pristup pacijentu koji vodi brigu o tjelesnom, ali i
duhovnom stanju. Podsjetila je na neke dirljive primjere
pozitivnog stanja duha meðu dosadašnjim korisnicima.
Nedavno je u hospiciju održano vjenèanje, braèni par koji je
bio civilno vjenèan primio je i sakramentalni obred ženidbe.
Podsjetila je da je boravak u hospiciju za korisnike
besplatan. Nakon prvih nekoliko mjeseci rada kada ga je
financirala Rijeèka nadbiskupija, hospicij je ušao u sustav
Zavoda za zdravstveno osiguranje koji sada pokriva veæi dio
troškova.
Za razliku od rijeèkog hospicija, koji je zdravstvena
ustanova, onaj u Sloveniji djeluje kao socijalna ustanova. To
ima svoje prednosti, objasnila je Fink, jer umiranje je proces
koji nadilazi samu medicinsku skrb. "Naravno potrebno je
oboje, i struèna medicinska pomoæ, ublažavanje boli, ali i
socijalna dimenzija, bliskost i suosjeæanje. Susret s
èovjekom je važniji od ublažavanja boli." Nedostatci
slovenskog modela su sustav financiranja i zakonski okvir
djelovanja koji u Sloveniji još nije definiran. Slovenija ima
jedan stacionar u Ljubljani koji je zapoèeo s radom prije 4
godine, ali Slovensko društvo Hospic djeluje u još 7
podružnica koje nemaju ustanovu u kojoj primaju pacijente
nego ih njeguju u njihovim domovima. Veliki dio posla
obavljaju volonteri koji su na susretu i sami posvjedoèili
svoja iskustva, motivacije i koliko ih rad u palijativnoj skrbi
obogaæuje i izgraðuje kao ljude.
Ljubav i suosjeæanje, uz medicinsku pomoæ, osnova su
djelovanja hospicija, složili su se sudionici. Iako su rijeèki i
slovenski hospicij razlièito ustrojeni, jedan kao medicinska
ustanova, drugi kao socijalna, oboje u svom radu imaju
mnogo zajednièkog i moraju objediniti socijalnu i
medicinsku skrb.
ika
300 godina župne crkve sv. Silvestra u Kanfanaru
Središnje misno slavlje predvodio biskup Ivan Milovan
Kanfanar, 14.6.2014. (IKA) - Trodnevnica povodom 300.
godine posveæenja župne crkve u Kanfanaru zapoèela je u
srijedu 11. lipnja. Osim liturgijskih sadržaja, u program
obilježavanja te visoke obljetnice ukljuèen je i prigodni
povijesno-znanstveni sadržaj: u Domu mladih prof. Marko
Jeleniæ održao je predavanje "Crtice iz crkvene povijesti
Kanfanarštine". Tom je prigodom predstavljena i izložba
sakralnih predmeta. Misno slavlje prvoga dana trodnevnice
predvodio je vlè. Antun Nižetiæ. Vlè. Alejandro Castillo
Jimenez, ravnatelj Pazinskog kolegija, predvodio je misu
drugoga dana trodnevnice, a treæega dana misu je predvodio
vlè. Simon Kvaternik te je nakon mise održan koncert
skupine studenata zagrebaèke Muzièke akademije.
U subotu 14. lipnja središnje misno slavlje predvodio je
umirovljeni poreèko-pulski biskup Ivan Milovan. Na
poèetku je sve nazoène pozdravio župnik Izidor Sekicki, koji
je istaknuo kako proslava obljetnice posveæenja crkve ne bi
imala smisla bez žive Crkve koja se tu okuplja na slavljenje
sakramenata u zajedništvu. Biskup je u pozdravu napomenuo
da je misa u prigodi tog jubileja ujedno i misa zahvale za sve
što se je kroz 300 godina u toj crkvi dogaðalo, za sav
duhovni rast i izgradnju generacija vjernika. Slavlje
obljetnice prigoda je sjetiti se svih onih koji su pridonijeli
nastanku te crkve: graditelja, posvetitelja biskupa Vaire,
tadašnjeg župnika Antona Èrnje i dr. Ova je misa stoga i
spomen na sve pokojne od kojih smo baštinili vjeru,
napomenuo je biskup.
Biskup je kao znaèajan trenutak povijesti kanfanarske župne
crkve spomenuo i èinjenicu da je bl. Miroslav Bulešiæ bio
župnik u Kanfanaru 1946. i 1947. godine, u to kratko
vrijeme provodio je izuzetno svestrano i zauzeto pastoralno
djelovanje, intenzivno radeæi sa svim grupama i dobnim
skupinama vjernika; iz tog perioda bilježi se i poznata
reèenica mjesnih komunistièkih èelnika: "Dok je ovaj živ
narod neæe iæi za nama".
Kanfanarska župna crkva izgraðena je 1696. godine na
mjestu manje crkve iz 13. stoljeæa. Posvetio ju je biskup
Vaira godine 1714. kada je tu preseljen i zborni kaptol iz
crkve Sv. Sofije iz obližnjeg Dvigrada, èime Kanfanar
postaje i dekanatsko sjedište. Taj je zborni kaptol ukinut
godine 1843., a Kanfanar danas pripada Rovinjskokanfanarskom dekanatu. Iz dvigradske crkve preseljena je
vrijedna samostojeæa propovjedaonica iz 13. stoljeæa, te
mnoštvo liturgijskih i drugih predmeta koji podsjeæaju na
duhovni hod generacija iz minulih vremena. Odvojeni
zvonik visine 25 metara, s automatiziranim zvonima,
izgraðen je 1730. godine. Župni arhivi bilježe kroniku župe
od godine 1667. Župna crkva Sv. Silvestra jednobrodno je
sakralno zdanje s boènom kapelom i sakristijom. Ima tri
mramorna oltara od kojih je glavni posveæen sv. Sofiji,
suzaštitnici župe.
Biskup je pri kraju homilije spomenuo i zahvate obnove
crkve koji su provedeni u posljednjih nekoliko godina:
donacijom jednog iseljenika obnovljen je prezbiterij, zatim
nešto kasnije pod crkve, nabavljene su nove klupe i nove
orgulje. Sva ta nastojanja i ulaganja u oèuvanje materijalnog
prostora crkve dokaz su ljubavi prema Crkvi. Misno slavlje,
koje je pjevanjem animirao kanfanarski župni zbor, završeno
je izvedbom "Tebe Boga hvalimo".
.
Domovinske vijesti
Vjerouèitelji Hvarske biskupije raspravljali o temi
"Vjeronauk i društvene mreže"
Vjerouèitelji informirani da je MZOS otvorilo javnu
raspravu o nacrtu nastavnoga Plana i programa katolièkoga
vjeronauka za trogodišnje srednje škole koja æe biti otvorena
do 2. srpnja
Split 14.6.2014. (IKA) – U organizaciji Županijskoga
struènoga vijeæa za vjerouèitelje Hvarsko-braèko-viške
biskupije i Katehetskoga ureda, u subotu 14. lipnja održan je
posljednji Struèni skup za vjerouèitelje te biskupije u
školskoj i vjeronauènoj 2013./2014. godini u Bogoslovnom
sjemeništu u Splitu. Pod predsjedanjem voditeljice ŽSV
vjerouèiteljice Maje Dumanèiæ, vjerouèitelji su se osvrnuli
na program rada u školskoj godini u kojoj su sudjelovali na
dva struèna skupa: prvi županijski struèni skup održan je 30.
studenoga, na kojemu su vjerouèitelji osmišljavali
izvannastavne aktivnosti, dok je tema skupa od 8. ožujka ove
godine bila "Graðanski odgoj i vjeronauk – zajednièke i
prijeporne toèke". Vjerouèitelji su sudjelovali i na
Meðunarodnomu teološkomu simpoziju "Recepcija Drugoga
vatikanskog sabora s posebnim osvrtom na Crkvu u Hrvata"
koji je od 24. do 26. listopada održan u Splitu.
Osvrnuvši se na sudjelovanje biskupijskih vjerouèitelja na
struènim skupovima, podsjetila je da je 50% vjerouèitelja
redovito sudjelovalo na struènim usavršavanjima. Središnja
tema posljednjega struènoga skupa bila je "Vjeronauk i
društvene mreže", te su vjerouèitelji nakon što su upoznati s
važnijim naglascima papa Benedikta XVI. i Franje o
otvorenosti Crkve prema društvenim mrežama, raspravljali o
konkretnim modelima evangelizacijskoga djelovanja
posredstvom društvenih mreža. Tako je, uz ostalo, istaknuta
nužnost otvaranja portala vjerouèitelja koji bi trebao olakšati
njihov katehetski rad, ali i poslužiti kao sredstvo otvaranja
prema mladima i onima kojima su poslani. Donijeli su
odluku da se o nužnosti otvaranja mrežne stranice upozna
mjesnoga biskupa Slobodana Štambuka te zatraži njegova
podrška i pomoæ.
Proèelnik Katehetskoga ureda Mili Plenkoviæ iznio je
vjerouèiteljima novosti iz biskupijskoga Ureda, te pritom
najavio održavanje sjednice predstojnika katehetskih ureda i
viših savjetnika za vjeronauk iz Agencije za odgoj i
obrazovanje 26. lipnja, na kojoj æe biti rijeèi o kanonskim
mandatima te suradnji Nacionalnoga katehetskoga ureda
HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje MZOS. Vjerouèitelji
su, zatim, ukratko upoznati s prijedlogom statuta HBK koji
bi regulirao izdavanje i opoziv kanonskoga mandata
vjerouèiteljima, o kojemu ovisi radno–pravni status
vjerouèitelja u školskim ustanovama. Predloženo je da se i
vjerouèiteljima ponudi javna rasprava na prijedlog toga
statuta prije njegova donošenja.
Prof. Domanèiæ informirala je vjerouèitelje da je MZOS
otvorilo javnu raspravu o nacrtu nastavnoga Plana i
programa katolièkoga vjeronauka za trogodišnje srednje
škole koja æe biti otvorena do 2. srpnja. Najavila je i
katehetske škole, od kojih æe se ona za srednjoškolske
vjerouèitelje održati od 21. do 23. kolovoza u Zagrebu, za
osnovnoškolske vjerouèitelje od 25. do 27. kolovoza u
Splitu, a za one koji rade s uèenicima s poteškoæama u
razvoju 17. i 18. listopada. Susret vjerouèitelja završen je
misom koju je u kapelici Bogoslovnoga sjemeništa slavio
voditelj ureda vlè. Plenkoviæ. Potaknuo ih da se u
katehetskome poslanju oslanjaju na Boga i u trenucima
nerazumijevanja ili neprihvaæanja Kristova nauka sa strane
vjerouèenika kroz molitvu traže rješenje poteškoæa i prave
putove do njih.
18. lipnja 2014. broj 24/2014
13
Domovinske vijesti
Rijeka: Otvorena Godina obitelji
Održan 1. nadbiskupijski susret obitelji
Rijeka, 14.6.2014. (IKA) - U katedrali Sv. Vida u subotu
14. lipnja otvorena je Godina obitelji i održan 1.
nadbiskupijski susret obitelji. Sveèano misno slavlje
predvodio je generalni vikar Rijeèke nadbiskupije mons.
Emil Svažiæ dok je program susreta organizirao Ured za
obitelj. U propovijedi proèitana je poruka rijeèkog
nadbiskupa Ivana Devèiæa koji je istaknuo da je otvaranje
Godine vjere priprema za proslavu 2. nacionalnog susreta
obitelji koji æe se 15. travnja 2015. održati u svetištu Majke
Božje Trsatske. "Stvarni povod za Godinu obitelji jest briga
za obitelj koja je sve više zanemarena i zbog toga u sve
veæoj krizi", istièe se u poruci rijeèkog nadbiskupa.
Geslo Godine je "Obitelj - put Crkve i naroda" koje je bilo i
geslo sv. Ivana Pavla II. tijekom njegova treæeg posjeta našoj
zemlji. Rijeèi koje je tada Sveti Otac izgovorio na Delti, kao
i poruke pape Benedikta XVI. sa zagrebaèkog Hipodroma
još uvijek su aktualne te je nadbiskup Devèiæ pozvao obitelji
da ih išèitavaju i o njima promišljaju. Iz gesla se išèitava da
je obitelj ono za èim moramo težiti i što bi trebala biti Crkva.
"Zajedništvo ljubavi i života, vjernosti i predanosti koje je
svojstveno ili treba biti svojstveno obitelji, mora
karakterizirati Crkvu u cjelini. Ako je obitelj put Crkve,
onda je sama obitelj Crkva." Geslo potièe obitelji na
otkrivanje i življenje crkvene dimenzije kršæanskog braka u
kojemu se obitelji mole i Boga slave. "Neki vole reæi da je
kršæanska obitelj 'Crkva meðu krovovima', dakako ako je
rijeè o stvarnoj kršæanskoj obitelji, a ne samo po imenu.
Neka u smislu gesla 'Obitelj - put Crkve i naroda' Crkva u
Rijeèkoj nadbiskupiji postaje sve sliènija velikoj obitelji, a
obitelji postaju sve više Crkve u malom", poruèio je
nadbiskup.
Govoreæi o obitelji kao putu naroda, nadbiskup poruèuje da
se obiteljski odnosi trebaju prelijevati u èitav društveni život
i prožimati ga. "Cijelo društvo treba težiti da postane velika
obitelj. Ono to i jest, ali nerijetko smo povezani samo
potrebama i nuždama", upozorava nadbiskup. Dodaje kako
trebamo težiti za tim da solidarnost, supsidijarnost i
društvena pravda postanu glavnim vezivnim tkivom društva
i naroda, a ne samo interesi. Osim toga, narod sa zdravim i
životu otvorenim obiteljima ne treba strahovati za svoju
buduænost. "Društvo koje se ne zatvara egoistièki u
sadašnjost izabire i slijedi put obitelji zasnovane na braku
kao zajednici utemeljenoj na ženidbi. Društvo koje
privilegira obitelj izabire najefikasniji put za sprjeèavanje
raznih društvenih devijacija kao i za rješavanje mnogih
velikih društvenih problema."
Govoreæi o propovijedi pape Benedikta XVI. na Hipodromu,
u kojoj je ukazao na sekulariziranu Europu koja Boga gura
na rub što pridonosi razjedinjenosti obitelji, te kako se
'apsolutizira sloboda bez odgovornosti i, kao ideal, njeguje
se individualno dobro preko potrošnje materijalnih dobara te
površnih iskustava', dok se istovremeno ljubav 'svodi na
sentimentalni osjeæaj i zadovoljavanje nagonskih poriva bez
nastojanja da se stvore trajne veze meðusobne pripadnosti i
bez otvorenosti životu', nadbiskup je rekao da ipak postoji
senzibilitet za istinske kršæanske vrijednosti. "Pretpostavka
da æe ekonomska neovisnost žena smanjiti njezin interes za
brak i obitelj nije se ostvarila, što znaèi da ideal nije
pojedinaèna egzistencija. Pokazalo se takoðer da su stabilniji
i trajni obiteljski i partnerski odnosi mnogima nedostižni ne
zbog pomanjkanja želje, nego jer za to nemaju nutarnje
snage ili im mobilnost i promjenjivost suvremenog društva
ne omoguæava ostvarenje tog ideala."
Govoreæi o odgoju djece, nadbiskup upozorava kako
europske obitelji imaju manje djece zbog suvremenog
14
18. lipnja 2014. broj 24/2014
ika
shvaæanja i naèina života. "Mnogima je neroðeni život
vrijedan, ali u svom stavu nisu dosljedni. U odgoju stavljaju
naglasak na one vrijednosti koje su važne za opstanak i
uspjeh u suvremenom društvu što za posljedicu ima
zanemarivanje, odnosno stavljanje u drugi plan religiozan
odgoj." Nadbiskup istièe kako tu složenost braène i
obiteljske problematike moramo imati u vidu u Godini
obitelji. Po završetku misnoga slavlja u katedrali je održan
prigodan program uz nastup djeèjih zborova: DV Mima, DV
Nazaret, Dv Zvjezdica mira, DV Zvonèica i Zvona Viškova.
Za tu prigodu mladi župe sv. Antuna opata iz Drage izveli su
skazanje o zaštitniku svoje župe, a uoèi poèetka misnoga
slavlja rijeèke obitelji predvodile su meditativnu obiteljsku
krunicu. Liturgijsko psjevanje predvodio je Nadbiskupijski
zbor.
Gunjani u Slavonskom Brodu
Slavonski Brod, 14.6.2014. (IKA) - Šezdesetak vjernika
"pokretne" župe sv. Jakova iz Gunje bili su u subotu 14.
lipnja posebni dragi gosti u Slavonskom Brodu. U želji da
im pokažu svoju blizinu, potporu u ovim teškim danima koje
proživljavaju nakon katastrofalne poplave koja je doslovno
progutala njihovo mjesto, dvojica prijašnjih gunjanskih, a
sada slavonskobrodskih župnika Ivan Leniæ i Mato
Matasoviæ organizirali su dva autobusa kojima su ih toga
dana prikupljali po mjestima diljem Slavonije gdje su
izmješteni. Susret je poèeo u župi i svetištu Gospe od brze
pomoæi gdje je euharistijsko slavlje uz brodske župnike
Leniæa i Matasoviæa predvodio župnik iz Gunje Josip
Semialjac. U homiliji župnik Semialjac vjernicima je
posvijestio: "Nismo sami, jer nebeska majka je uz nas. Na
nama je samo da joj se prepustimo, otvorimo vrata svoje
duše i srca da nas Duh Sveti prodahne, kako bi iz njega crpili
snagu za svaki daljnji korak i nastojanja, kako bi još jednom
onako iz petnih žila zapeli i nosili se sa svim životnim
poteškoæama, s onim što nas je snašlo i što æe nas snaæi. Ako
smo tom nadom, utjehom i pouzdanjem u nebesku pomoæ
oboružani, znajmo da nas baš ništa ne može toliko
pokolebati, toliko shrvati i uz blatnjavo tlo pritisnuti da se ne
bismo mogli ustati". Poruèio im je da ne oèajavaju, nego
radosnog srca ispunjena mirom i sigurnošæu da æe sve biti
dobro, uz zagovor majke Marije s Gospodinom krenu
naprijed. Posebno je zahvalio svojim kolegama prijašnjim
gunjanskim župnicima koji su tim hodoèašæem pokazali
koliko je uistinu veliko njihovo zajedništvo, bratska ljubav i
blizina s vjernicima. U molitvi vjernika koji su èitali sami
Gunjanci, iskazali su sve svoje potrebe, kao i zahvale
Gospodinu što je saèuvao njihove živote te ih svojom
milošæu sve ove dane u progonstvu krijepi i snaži. Ophodom
oko crkve i pred Gospinim kipom pjesmom i molitvom
povjerili su se Gospi od brze pomoæi.
Potom su pohodili župe sv. Josipa radnika i sv. Nikole
Taveliæa, gdje su se družili do kasnih popodnevnih sati. Bio
je to susret i dirljiv i radostan, jer mnogi su se od njih prvi
puta susreli nakon "progonstva" iz svoje župe. S. Patricija,
koja iz Brèkog svakoga dana dolazi u Gunju kako bi bila
blizu svojim vjernicima, naglasila je da nimalo nisu
iznenaðeni pozivom svojih prijašnjih župnika u Slavonski
Brod, s obzirom da su i u Gunji puno radili i na duhovnom i
materijalnom planu. Svojim je pak Gunjanima poruèila da
doðu na svoja ognjišta da ne oèekuju od drugih pomoæ, nego
se meðusobno povežu i ponovno ga grade. Na susretu su bile
i redovnice Presvetog Srca Isusova iz Rijeke s
provincijalnom glavaricom Nives Stubièar, koje su tom
prigodom vjernicima iz Gunje dovezli pun kombi
humanitarne pomoæi.
ika
U znaku nogometa prema Kristu
Kongres ministranata Rijeèke nadbiskupije
Rijeka, 14.6.2014. (IKA) - Kongres ministranata Rijeèke
nadbiskupije održan je 14. lipnja u Bogoslovnom sjemeništu
"Ivan Pavao II." u Rijeci pod vodstvom sjemenišnih
poglavara i bogoslova. Stotinjak ministranata okupilo se pod
geslom "U znaku nogometa prema Kristu", a s ciljem uèenja,
upoznavanja i razmijene iskustava kroz zabavne radionice i
druženje.
Jedna od radionica bila je oslikavanje lica, odnosno
popularni body-painting te su ministrantska lica bila obojana
razlièitim bojama, zastavama, imenima slavnih igraèa, a u
isto vrijeme im je predstavljen život poznatih nogometaša
koji svoju nogometnu karijeru i uspjehe zahvaljuju Bogu i o
tome svjedoèe. Tema druge radionice bio je smisao života.
Mali i veliki poslužitelji oltara susreli su se kroz radionicu s
razlièitim zanimanjima i zvanjima te temeljito odgovarali
zašto su spomenute profesije važne za društvo. Isto su tako,
u kontekstu svetopisamskih citata, pokušali reæi koje je
njihovo zvanje i na što ih to Bog poziva. Da bi ostali u
kontaktu i pratili aktualna dogaðanja koja ih zanimaju, cilj je
treæe radionice bio kreirati zajednièku facebook grupu koju
su ministranti sami osmislili. Popodne je bilo rezervirano za
nogomet i navijanje, uz bogati bratski stol i popratne
zabavne sadržaje poput stolnog tenisa. Kongres je završio u
katedrali Sv. Vida gdje su ministranti Rijeèke nadbiskupije s
bogoslovima sudjelovali na posljednjem danu trodnevnice
uoèi blagdana sv. Vida.
Naizgled "svjetovna" tema pokrenula je i starije i mlaðe i
navela ih da razmišljaju o Isusu i njegovu pozivu upuæenu
svakom èovjeku. Božji poziv bitno je u sebi otkriti i Njegov
put slijediti jer jedino tako èovjek može biti istinski sretan.
Susret je pokazao da ministrante i bogoslove puno kvaliteta
povezuje i da je dobro da uèimo jedni od drugih; pomažuæi
si u zajednièkoj utakmici, osvjetljavamo si osobni put k
Isusu. To je dokaz da najvažnija sporedna stvar na svijetu
može voditi k najvažnijoj stvari na svijetu: susretu s
Kristom", istaknuli su organizatori Kongresa ministranata
Rijeèke nadbiskupije.
Rijeka: Mladi skladali himnu sv. Vidu
Održan Vidfest
Rijeka, 14.6.2014. (IKA) - Vidfest - Festival duhovne
popularne glazbe održan je 14. lipnja na Trgu rijeèke
rezolucije. Organizatori dogaðaja bili su Povjerenstvo za
mlade i crkvenu glazbu i Ured za mlade Rijeèke
nadbiskupije. Festival nije imao natjecateljski, nego
humanitarni karakter i prikupljeni prihod od 3066,55 kuna i
22,51 eura bit æe doniran za potrebe poplavljenih podruèja.
"Cilj festivala je širiti i promicati kršæanske vrijednosti meðu
mladima te iskoristiti potencijale i potaknuti glazbeno
stvaralaštvo zborova, solista i glazbenih skupina mladih,
ponajprije Rijeèke nadbiskupije, ali i izvoðaèa iz cijele
Hrvatske kroz zajednièki susret u duhovnoj pjesmi", istièu
organizatori.
Na ovogodišnjem Vidfestu nastupili su: Djeèji vrtiæ
Zvjezdica mira, VIS Ljiljani, Adriana Tomljenoviæ, Agape
sv. Juraj, Aledory, Anjel, Zbor župe Sv. Križ, Jadranka
Lakota, Zbor mladih župe sv. Lucija, Marijanska-Vinkovska
mladež, Mladi župe Krk, Nadbiskupijski zbor mladih
Rijeèke nadbiskupije, Zbor župe sv. Josip, Zajednica Krista
Kralja i Bend Assunta.
Premijerno je otpjevana Himna sv. Vidu koja je nastala na
tekst Litanija zaštitnika Rijeèke nadbiskupije i grada na
Rijeèini, a skladali su je i otpjevali mladi Rijeèke
nadbiskupije predvoðeni Juricom Gojom i Paolom Šariæem.
Domovinske vijesti
"Mali križ - velika žrtva"
Dvanaesti susret sjeæanja na djecu poginulu u Domovinskom
ratu
Slavonski Brod, 14.6.2014. (IKA) - Dvanaesti po redu
susret sjeæanja na poginulu djecu u Domovinskom ratu pod
nazivom "Mali križ - velika žrtva" održan je u subotu 14.
lipnja u Slavonskom Brodu. Rijeè je o susretu roditelja
poginule djece kao i ostalih civilnih žrtava Domovinskog
rata, koji je i ove godine organizirala Zajednica udruga
hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata. Nakon
polaganja vijenaca poginulima u Domovinskom ratu ispred
središnjeg križa na Gradskom groblju, susret je poèeo
misnim slavljem koje je u franjevaèkoj crkvi Presvetog
Trojstva predvodio domaæi gvardijan fra Sebastijan Goleniæ.
Sudjelovalo je stotinjak roditelja poginule djece i ostalih
civilnih žrtava Domovinskog rata koji su došli iz raznih
krajeva Hrvatske.
U propovijedi fra Sebastijan istaknuo je kako i sam naziv
sjeæanja "Mali križ - velika žrtva" govori o velièini žrtve
koju su roditelji podnijeli i koju i danas podnose gubitkom
svoje djece. "Budite ponosni, dragi roditelji, jer ste sa
svojom djecom ušli u slavnu povijest naše domovine", rekao
je gvardijan Goleniæ. "Mi, kršæani, vjerujemo u opæinstvo
svetih i povezanost s onima koji su iz smrti prešli u život. U
knjizi mudrosti stoji da je Bog stvorio da sve opstane zato i
vaše zapaljene svijeæe i cvijeæe znak su vaše vjere u život u
Bogu i s Bogom. Tamo su vaša djeca u svjetlu neizmjernom,
u radosti velikoj, jer je njihova tragedija prešla u neizmjernu
sreæu i mir. Sve to znak je Božje prisutnosti. Premda sve te
dogaðaje ne možemo do kraja razumjeti mi ih u vjeri
prihvaæamo kao znak da nas je Bog stavio u takve okolnosti
da u njima položimo ispit zrelosti, ispit naše vjere i da idemo
dalje kroz život prihvaæajuæi sve što nas na tom putu snaðe",
poruèio je izmeðu ostalog gvardijan Goleniæ
Nakon mise održan je kulturno-umjetnièki program u
glazbenoj školi, a potom su kod spomenika Djevojèica na
Plavom polju položili vijence i zapalili 402 lampiona za
svako poginulo dijete u Hrvatskoj. Susret se svake godine
održava u Slavonskom Brodu, jer je u tom gradu poginulo
najviše djece, cijeli jedan razred, njih 28.
34. susret ministranata Splitsko-makarske nadbiskupije
Split, 14.6.2014. (IKA) - Susret ministranata Splitskomakarske nadbiskupije, 34. u nizu, uprilièen je u organizaciji
Ureda za pastoral duhovnih zvanja Splitsko-makarske
nadbiskupije, u subotu 14. lipnja, u Nadbiskupskom
sjemeništu u Splitu. "Ovo je središnji susret nakon niza
susreta ministranata u ovoj školskoj godini, i želja nam je da
se ova tradicija nastavi i narednih godina, da se naši
ministranti okupljaju na druženje, zabavu, igru i molitvu",
rekao je predstojnik Ureda za duhovna zvanja don Jure
Vrdoljak, ujedno animator susreta na kojemu je sudjelovalo
oko 250 ministranata osnovnih škola od 4. do 8. razreda,
sveæenici i voditelji ministrantskih zajednica.
Susret se sastojao od zanimljivih i pouènih video projekcija
koje su pripremili èlanovi Hrvatskog nadzemlja i igrokaza
koji su pripremili i izveli ministranti župe sv. Pavla s Pujanki
u Splitu. Središnji dogaðaj bila je procesija i euharistijsko
slavlje koje je u sjemenišnoj dvorani predvodio splitskomakarski nadbiskup Marin Barišiæ u koncelebraciji sa sedam
sveæenika. Nadbiskup je na poèetku susreta zahvalio svim
župnicima, sveæenicima i voditeljima ministrantskih
zajednica kao i ministrantima što su se, unatoè kiši, okupili u
velikom broju i u dobrom raspoloženju. Govoreæi o
ministrantskoj službi, nadbiskup ju je usporedio sa sportom.
Papa Franjo je na nedavnom velikom susretu sa sportašima
18. lipnja 2014. broj 24/2014
15
Domovinske vijesti
poruèio da ne budu mlaki i prosjeèni, da se ne zadovolje s
neriješenim. Navodeæi te Papine rijeèi, nadbiskup je rekao da
te upute u sportu vrijede i u ministrantskom služenju i u
svakodnevnom životu. "Ne budite sebièni veæ uoèavajte
svoje bližnje, primajte od njih i dajte drugome. Takve nas
Gospodin želi i na takve on raèuna, bez obzira jesmo li
sveæenici ili smo izabrali obiteljski poziv. Njemu je važan
svaki èovjek", istaknuo je nadbiskup i dodao kako Gospodin
ima povjerenja u ministrante koji su važni za svoje zajednice
i za svjedoèenje Krista u drugim sredinama. Na kraju
homilije èestitao je organizatorima susreta, a ministrante je
pozvao da i dalje ponosni hode zagrljeni haljinom povjerenja
Gospodnjeg.
Nakon euharistijskog slavlja, uslijedilo je druženje uz hranu
i piæe te sportski i rekreativni dio. Nadbiskup Barišiæ udijelio
je prigodne darove pobjednicima kviza koji se odvijao na
temu "Vjera i znanost". Prvo mjesto osvojila je splitska župa
sv. Andrije sa Suæidra, drugo mjesto pripalo je splitskoj župi
sv. Mihovila Arkanðela s Kamen-Šina, a treæe mjesto zauzeli
su ministranti župe sv. Stjepana pod borovima koja se
proteže od samostana sv. Frane, gradski kotar Meje i sve do
Oceanografskog instituta na punti Marjana. Cilj susreta bio
je rast u zajedništvu i prijateljstvu s Kristom te poticanje
smisla i važnosti služenja kod oltara i osjeæaj ljubavi prema
Crkvi, nadbiskupiji i župnoj zajednici, ali i promocija i
animacija duhovnoga poziva.
Mladi iz Bistre pobjednici 9. dehonijade
Zagreb, 15.6.2014. (IKA) - Mladi župe sv. Nikole biskupa
iz Bistre pobjednici su 9. dehonijade koja se 14. lipnja u
organizaciji Hrvatske dehonijanske mladeži održala u župi
BDM Marije Majke Crkve i sv. Maksimilijana Kolbea u
zagrebaèkoj Trnovèici.
Susret koji je, osim 15 ekipa mladih s 90 natjecatelja iz
Zagrebaèke nadbiskupije (župe sv. Nikole Taveliæa –
Kustošija, FRAMA-e – Dubrava, Svih svetih – Sesvete,
Dobrog Pastira – Brestje, Sv. Ivana XXIII., BDM Majke
Crkve i sv. Maksimilijana - Trnovèica, Uznesenja BDM –
Pregrada, sv. Nikole biskupa – Bistra), Bjelovarskokriževaèke (župa sv. Vid – Vrbovec) i Mostarsko-duvanjske
biskupije, okupio i prijatelje Družbe sveæenika Srca Isusova,
dehonijanaca iz Požeških Sesveta i Zagreba te Obiteljsku
zajednicu župe u Trnovèici, zapoèeo je prijepodnevnim
euharistijskim klanjanjem i misnim slavljem koje je
predvodio vlè. Tomislav Kralj, župnik župe Bistra, u
zajedništvu sa župnikom domaæinom o. Andrzejom
Woskom, SCJ, i o. Zvonkom Šeremetom, SCJ, duhovnikom
Prijatelja družbe sveæenika Srca Isusova, dehonijanaca.
U homiliji župnik Wosko ukratko je hodoèasnicima i
gostujuæim mladima govorio o ocu Dehonu, dehonijanskoj
obitelji kao zajednici koja obuhvaæa sveæenike i laike svih
uzrasta koji nastoje širiti karizmu ljubavi i zadovoljštine
prema Srcu Isusovu, te o smislu održavanja dehonijanskih
igara koje su ove godine u znaku bl. Ivana Merza, èijoj su
relikviji mladi mogli izraziti i svoje štovanje na kraju mise.
U popodnevnom natjecateljskom dijelu programa mladi su
se za pehar o. Dehona borili u osam inventivnih, zahtjevnih i
zanimljivih igara za koje se pobrinulo više od 20 animatora,
a to su: Slamka spasa, Magareæi 'twister', Èarape na štrik,
Klizavi otisci, Poligon, HDM ribièija, Za izjelice i 'Na
slobodu pozvani'. Drugo mjesto osvojila je ekipa župe
Uznesenja BDM iz Pregrade, a treæe mladi župe sv. Nikole
Taveliæa iz Kustošije.
16
18. lipnja 2014. broj 24/2014
ika
Osijek: Zahvalnica za kraj akademske godine
Misno slavlje u konkatedrali Svetih Petra i Pavla predvodio
ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ
Osijek, 15.6.2014. (IKA/TU) - Misu zahvalnicu za kraj
akademske godine na Sveuèilištu Josipa Juraja Strossmayera
u Osijeku predvodio je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro
Hraniæ na svetkovinu Presvetoga Trojstva, u nedjelju 15.
lipnja, u osjeèkoj konkatedrali Svetih Petra i Pavla.
Koncelebrirali su dekan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta
u Ðakovu dr. Pero Araèiæ, studentski kapelan o. Arkadiusz
Krasicki, profesor KBF-a u Ðakovu dr. Stjepan Radiæ, tajnik
Nadbiskupskog ordinarijata Marijo Brkiæ i domaæi župnik
Adam Bernatoviæ. Na misi su uz rektora osjeèkog
Sveuèilišta dr. Željka Turkalja nazoèili prorektori, dekani,
profesori i studenti.
"Bog, jer je ljubav, ne može biti sam i sebi dostatan. I buduæi
da ljubav uvijek ukljuèuje ljubljenoga, u Bogu nema Oca bez
Sina. No, buduæi da ljubav nije ni egoizam u dvoje, te se
zbog toga nikada ne zatvara, u Bogu je i treæa božanska
Osoba – Duh Sveti. Zato, kao što snagom ljubavi, Duha
Svetoga, Otac raða Sina, po istom principu, snagom Božje
ljubavi, Bog izlazi iz sebe i stvara stvoreni svijet te se daruje
svome stvorenju. Kao krunu stvaranja Trojedini Bog stvorio
je èovjeka 'na svoju sliku'. Èovjek je, zato, u sebi poziv na
zajedništvo i darivanje, jedino stvorenje koje je sposobno
odgovoriti na Božje darivanje uzvratnim darom sebe
samoga. Èovjek je slika Trojstva, jedinoga Boga u
zajedništvu osoba. On je osoba, ali je istodobno i društveno
biæe. Presveto Trojstvo model je interpretacije èovjeka i
svakoga oblika udruživanja ljudi i ljudskog društva u cjelini.
Samo zajednica u kojoj se poštuje originalnost i dostojanstvo
svake osobe, kreativnost i inicijativa ljubavi, u kojoj se
vrednuje neponovljivost svake ljudske osobe i veseli se
njezinu bogatstvu i razlièitosti odražava trojstveni odnos u
Bogu", rekao je nadbiskup Hraniæ.
Osvrnuo se i na društvena ureðenja koja su znala otiæi u
krajnosti. Tako je marksistièka antropologija isticala
zajednicu, kolektiv, ali na uštrb dostojanstva pojedinca,
njegovih prava i sloboda, sve do mjere da se s dobrobiti
zajednice opravdavalo gaženje prava, sloboda i dostojanstvo
pojedinca. Suvremena liberalna demokracija, smatra mons.
Hraniæ, istièe osobne slobode, prava i dostojanstva
pojedinca, no èesto se tu istièe ono "ja" zaboravljajuæi na
opæe dobro.
"Dok zaboravljamo na opæe dobro, sve je manje spremnosti
na istinsku ljubav i zajedništvo koje zahtijeva otvaranje za
drugu osobu, usklaðivanje vlastitih želja s istinskim dobrom
druge osobe, solidarnost i odustajanje od sebe, svojih prava i
potreba. U tome se danas ide sve do zatvaranja u sebe i do
odbacivanja ulaska u brak, odbacivanja braènog i obiteljskog
partnerstva, do zatvaranja za prihvaæanje djece, pa se brak,
djeca, obitelj proglašuju prijetnjom osobnoj komotnosti.
Takva antropologija ima ozbiljne posljedice na društvenom,
gospodarskom, socijalnom podruèju te cijele društvene
skupine i narode vodi u sve veæu gospodarsku ovisnost, tako
da se sve èešæe govori o novim oblicima ropstva", rekao je
nadbiskup.
"Na ovoj misi zahvalnici za proteklu akademsku godinu
Presveto Trojstvo promatrajmo kao model suodnosa izmeðu
pojedine osobe i zajednice, model zajednièkog življenja te
normu meðusobnog prihvaæanja u razlièitosti. To je izazov
za usreæujuæe otvaranje i prihvaæanje druge osobe razlièite
od sebe, predanje drugima u ljubavi koju pronalazimo,
otkrivamo i kojom produbljujemo svoj identitet i osobnost",
poruèio je nadbiskup Hraniæ.
ika
Proslava sv. Vida u Rijeci
Priznanja vjernicima i trojica novih kanonika
Rijeka, 15.6.2014.
(IKA) - Trojica novih kanonika
prvostolnog kaptola sveèano su 15. lipnja uvedeni u službu u
rijeèkoj katedrali na jutarnjoj misi svetkovine sv. Vida,
zaštitnika grada Rijeke i Rijeèke nadbiskupije. Mons. Sanjin
Francetiæ, rektor sjemeništa Ivan Pavao II., imenovan je
redovnim kanonikom, a mons. Petar Zeba i mons. Ivan
Nikoliæ postali su zaèasni kanonici. Na misi koju je
predvodio generalni vikar mons. mr. Emil Svažiæ, desetorica
vjernika, sedmorica iz župa u 7 dekanata Rijeèke
nadbiskupije te dvojica po izboru nadbiskupa Ivana Devèiæa
i jedan na prijedlog Povjerenstva za laièke udruge, dobili su
Medalju zahvalnosti sv. Vida za posebne zasluge u
crkvenom životu u Rijeèkoj nadbiskupiji.
Ivano Quartino, dobrotvor Caritasa iz Sanrema i Milan
Vukušiæ medalju su dobili po izboru nadbiskupa, Veronika
Badurina Dudiæ, djelatnica Caritasa nadbiskupije medalju je
dobila na prijedlog Povjerenstva za katolièke udruge, Kata
Tomljanoviæ iz župe sv. Luke evanðelista u Rijeci na
prijedlog Prvostolnoga dekanata, Elmo Mrak iz župe sv.
Antuna opata u Dragi na prijedlog Trsatskoga dekanata, Jure
Sestriæ iz župe sv. Jelene Križarice u Kastvu na prijedlog
Kastavskoga dekanata, Emil Gec iz župe Presvetog Trojstva
u Plešcima na prijedlog Delnièkoga dekanata, Božidar
Novakoviæ iz župe sv. Dujma muèenika u Driveniku na
prijedlog Crikvenièkoga dekanata, Jelka Devèiæ iz župe sv.
Marka evanðelista u Veprincu na prijedlog Opatijskoga
dekanata i Radojka Brneliæ iz župe sv. Mihovila arkanðela u
Jelenju na prijedlog Bakarskoga dekanata.
Generalni vikar proèitao je propovijed koju je napisao
nadbiskup Devèiæ, pripremajuæi se za proslavu zaštitnika
nadbiskupije i koji zbog zdravstvenih razloga nije mogao
predvoditi euharistiju. Propovijed je nadbiskup posvetio
nedjelji Presvetog Trojstva i sv. Vidu. Podsjetio je vjernike
da je vjera u Presveto Trojstvo ono specifièno za kršæansko
vjerovanje. To je vjera u jednoga Boga u tri božanske osobe,
Oca, Sina i Duha Svetog. Tu je vjeru objavio sam Otac
prilikom Isusova krštenja, a kroz tisuæljeæa do nas danas
prenosili su je kršæani.
"Dužni smo, dakle, braæo i sestre, ne samo osobno vjerovati
u božansko Trojstvo, u Oca, Sina i Duha Svetoga, nego to i
drugima naviještati i svjedoèiti, kako bi mnogi istu vjeru
prihvatili i po njoj živjeli. Zato smo danas posebno pozvani
pitati se kako vjerujemo i svjedoèimo, kakvi smo vjernici i
svjedoci jednoga Boga u tri osobe. Koliko se npr. u našim
kršæanskim obiteljima zrcali i živi zajedništvo i meðusobna
ljubav osoba Presvetog Trojstva, koja je otvorena svima.
Koliko su naše kršæanske obitelji jedinstvo u razlièitosti i
razlièitost u jedinstvu? Bez jedinstva, obitelj se raspada, ali
isto tako ako se u njoj ne njeguje i ne priznaje razlièitost
njezinih èlanova. To vrijedi i za svaku ljudsku zajednicu,
manju i veæu". Meðu svjedoke za trojstvenu vjeru, ubraja se
i sv. Vid, koji je muèenièku smrt podnio još kao djeèak. No,
svojom vjernièkom dosljednošæu i hrabrošæu, nadmašio je
mnoge koji se prema istim ljudskim kriterijima mogu
smatrati odraslima. To znaèi da postoji i neka drukèija
odraslost, odraslost koja nije samo naravna, nego i
nadnaravna, jer je plod èovjekove suradnje s darovima Duha
Svetoga. Nadbiskup je vjernike pozvao da u susretu sa
svecima, posebno s muèenicima kakav je bio sv. Vid,
njihova vjera bude doista stvarna i životna. "Važno je tako
pitati se i ispitivati sami sebe, kako nam se ne bi dogodilo da
nam u svijetu privida i glume, kakav je ovaj u kojem živimo,
ne bi i vjera postala privid i gluma, a time i sam život. Neka
nas zagovor sv. Vida i svih svetih muèenika saèuva od te
opasnosti", zakljuèio je nadbiskup.
Domovinske vijesti
Sveèana misa u èast zaštitnika Rijeèke nadbiskupije i
grada Rijeke
Rijeka, 15.6.2014. (IKA) - Stotine vjernika sudjelovalo je u
nedjelju 15. lipnja na proslavi blagdana zaštitnika Rijeèke
nadbiskupije i grada Rijeke, sv. Vida. U procesiji koja je
krenula iz katedrale Sv. Vida, Korzom do Trga rijeèke
rezolucije gdje je slavljeno misno slavlje, prvi puta nošene
su relikvije i lik sv. Vida, a koji se èuvaju u rijeèkoj
prvostolnici.
Sveèano misno slavlje predvodio je bjelovarsko-križevaèki
biskup Vjekoslav Huzjak u zajedništvu s krèkim biskupom
Valterom
Županom,
umirovljenim
poreèko-pulskim
biskupom Ivanom Milovanom, predstojnikom Kongregacije
za bogoštovlje i disciplinu sakramenata za liturgijsku glazbu,
umjetnost i arhitekturu mons. Chistopherom Zielinskim,
izaslanikom zadarskog nadbiskupa Želimira Puljiæa, don
Dariom Tièiæem i sveæenicima Rijeèke nadbiskupije.
Okupljene je uime rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa
pozdravio generalni vikar Rijeèke nadbiskupije mons. Emil
Svažiæ, poruèivši da po uzoru sv. Vida i Godini obitelji,
rijeèke obitelji žive geslo Godine i da budu put Crkve i
naroda.
Sv. Vid primjer je kako prihvatiti Krista i svjedoèiti ga
svojim životom, rekao je biskup Huzjak u propovijedi. "Car
Dioklecijan mislio je da može ukloniti Krista iz života i srca
ljudi jer je bio car i imao je politièku moæ. Nije razumio da
je Bog veæi od svih ljudskih moguænosti i svih ljudskih sila.
Bog se na neki naèin 'ruga' ljudskoj sili jer slabe
osposobljava da budu svjedoci do muèeništva pred onima
koji sebe stavljaju iznad svih i svega." Sv. Vid je snagu crpio
je iz rijeèi Božje i euharistije i njegov život je trajni Božji
poziv svakome, istaknuo je biskup. Dodao je da Kristov
poziv sv. Vidu na nasljedovanje nije bio na silu. "Mi se
danas u svijetu ponosimo velikim stupnjem demokracije.
Demokracija bi trebala biti sloboda odluèivanja naroda.
Trebala bi biti poštovanje svakog èovjeka i u toj demokraciji
èesto se miješaju pojmovi. S jedne strane brkaju se sloboda i
dostojanstvo èovjeka, a s druge miješaju se s njom razne
devijacije koje se žele proglasiti slobodom ljudske osobe." U
toj slobodi moramo imati pravo tražiti da se poštuje naše
opredjeljenje kao što mi poštujemo dostojanstvo i slobodu
svakog èovjeka pa i onog koji se okrenuo od Boga i otišao u
propast, istaknuo je bjelovarsko-križevaèki biskup. "Ako
Bog poštuje slobodu i mi smo ju dužni poštovati. U toj
slobodni dužni smo i obvezni reæi istinu da se svatko može
opredijeliti koju æe istinu života živjeti. Mi danas imamo
razne oblike odgoja, od obiteljskog do onoga u školi, rekao
je biskup, podsjeæajuæi da je obitelj temeljna jedinica društva
i Crkve ima obvezu i poslanje odgajati mlade. Dodao je kako
oni koji službeno i institucionalno imaju ulogu odgojitelja u
društvu trebaju poštovati ono što obitelj želi i kako obitelj
želi odgojiti svoju djecu.
Biskup Huzjak upozorio je na novi vid progonstva kršæana
koje je danas sofisticirano i teži ka marginaliziranju i
micanju Crkve iz društvenog života. "Primjer su nedavne
poplave kada mediji nisu nigdje spominjali koliko su
Caritas, biskupije i župe neposredno pomagale
unesreæenima. Ali ne trebamo se bojati jer Krista nam kaže
'Ne bojte se, ja sam s vama!'" zakljuèio je biskup Huzjak.
Po završetku misnoga slavlja novi èlanovi Zdruga katolièkih
skauta Rijeèke nadbiskupije položili su prisegu èime su dali
obeæanje vjernosti Bogu, Crkvi i Domovini. Takoðer, prvi
puta u procesiji i misi sudjelovali su pripadnici Bokeljske
mornarice.
18. lipnja 2014. broj 24/2014
17
Domovinske vijesti
Francuska televizija prenosila misu iz dubrovaèke crkve
Sv. Dominika
Dubrovnik, 15.6.2014. (IKA) - Francuska televizija (France
2) prenosila je misu iz crkve Sv. Dominika u Dubrovniku na
svetkovinu Presvetoga Trojstva u nedjelju 15. lipnja, a koju
je, u koncelebraciji s fr. Mihaelom Mariom Toljem,
predvodio provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr.
Anto Gavriæ. Na misi je pjevao mješoviti zbor "Sveti Križ"
iz župe Svetog Križa u Dubrovniku, pod ravnanjem
profesorice glazbe Marije Brèiæ.
U polusatnoj emisiji prije poèetka mise pod naslovom "Duša
Hrvatske", koja je izravno emitirana iz klaustra
dominikanskog samostana u Dubrovniku, u kojoj je gost dr.
Neven Šimac, bilo je prikazano i nekoliko reportaža o
Hrvatskoj: Panorama Hrvatske kroz religioznu baštinu, Lice
Crkve u Hrvatskoj prigodom Susreta hrvatske katolièke
mladeži i Dominikanska nazoènost u Dubrovniku.
Francuska televizija izabrala je ove godine da prijenos mise
bude iz Hrvatske, nove èlanice Europske unije. Religijski
program (Le Jour du Seigneur) na francuskoj televiziji veæ
65 godina ureðuju francuski dominikanci. Snimka emisije
može se vidjeti na sljedeæem linku:
http://www.lejourduseigneur.com/Replay/Dimanche-dernier.
"Sakralna baština u hrvatskom turizmu"
Župa sv. Blaža – Vodnjan i Hrvatski katolièki zbor "MI" u
povodu poèetka turistièke sezone održali konferenciju za
novinare u Zagrebu
Zagreb, 16.6.2014. (IKA) – Povodom, župa sv. Blaža –
Vodnjan i Hrvatski katolièki zbor "MI" organizirali su 16.
lipnja u dvorani Tribina grada Zagreba konferenciju za
novinare s temom "Sakralna baština u hrvatskom turizmu".
Uvod u temu dao je tajnik Odbora HBK za pastoral turizma i
župnik u Vodnjanu vlè. Marijan Jeleniæ. Pojasnio je kako u
Vodnjanu postoji 300 relikvija svetaca iz èitavog podruèja
Rimskog carstva. Meðu njima postoje i tri neraspadnuta
tijela svetih nadbiskupa sv. Leona Bamba (+1188.),
mletaèkog sveæenika sv. Ivana Olinija (+1300.),
benediktinske opatice sv. Nikoloze Bursa (+1513.), kostur
carigradskog nadbiskupa sv. Pavla (+350.), te manji
neraspadnuti ostaci èasnika sv. Sebastijana (+282.), djevice i
muèenice sv. Barbare (+288.), pokornice svete Marije
Egipatske (+522.) i patrijarha sv. Eutiha (+583.), prst sv.
Antuna opata (+356.), prst sv. Atanazija (+376.) ali i
relikvije vezane uz osobu Isusa Krista (od stupa bièevanja,
groba), Bogorodice i dvanaest apostola, rekao je vlè. Jeleniæ.
Istaknuo je, kako je jedan dio relikvija 1984. izložen u Zbirci
sakralne umjetnosti, dio bez relikvijara, dok se 786 kostiju
32 razlièita sveca nalaze na prouèavanju na Patologiji KBC
Split. U Vodnjanu se nalazi još šest drvenih škrinja s
relikvijama koje se nalaze gotovo 200 godina bez
rekognicije pod debelim slojevima prašine i u velikoj vlazi, u
opasnosti da nestanu.
Istaknuo je kako struènjaci iz svijeta ocjenjuju da je rijeè o
neprocjenjivom blagu, pa bi tako samo zbog "vodnjanskog
èuda" moglo cijele godine biti u funkciji svih 150.000
turistièkih kreveta u Istri.
Sakralni/hodoèasnièki turizam je u svijetu stvarnost. Godine
2003. je od 900 milijuna ljudi koji su prešli vlastite granice
150 milijuna bilo onih koji su ciljano išli u hodoèasnièke
destinacije. Župa svjesna što èuva 196 godina, pokušala je
dio bar donekle izložiti otvaranjem Zbirke sakralne
umjetnosti 1984. Objavljena je i knjiga "Galerija velikana",
organiziran znanstveni simpozij, izraðena je video kazeta
"Misterij istarskih mumija". Takoðer, snimljena su sveta
tijela na CT, nabavljeni su mikroklimatski sarkofazi,
18
18. lipnja 2014. broj 24/2014
ika
pripreman film "Slapovi milosti", kolor monografiju o
relikvijarima.
Istaknuvši kako je tijekom trideset godina izložena tijela u
skuèenom prostoru obišlo 300.000 posjetitelja, od kojih
160.000 školaraca, rekao je kako se temeljem dugogodišnjeg
promišljanja došlo do zakljuèka da se sve svetaèke ostatke,
prema tradiciji Crkve, staviti ispod župne crkve u kriptu.
Stoga je u ovoj prigodi predstavio i idejno rješenje arhitekta
Slavena Cetine iz Pule. S kriptom od 400 m2 dobio bi se
zdravi, zasebni prostor koji bi komunikacijom izvana mogao
funkcionirati za sebe. Za potrebe izlaganja drugih predmeta
predlaže se izgradnja aneksa na tri etaže, ukupne površine
800 m2 za izlaganje. Naglasio je, kako se okvirna cijena
projekta što ukljuèuje kopanje kripte, dogradnju aneksa,
zatvaranje relikvija u relikvijare i primjereno izlaganje, deset
milijuna eura. No, upozorio je, kako dio relikvija dolazi iz
podruèja mnogih naroda, pa bi se dio sredstava mogao
namaknuti donacijama, kao i iz europskih fondova.
Suradnice prof. dr. Šimuna Anðelinoviæa, proèelnika
Sveuèilišnog odjela za forenziène znanosti Sveuèilišta u
Splitu i predstojnika Klinièkog zavoda za patologiju, sudsku
medicinu i citologiju KBC Split, Željana Bašiæ, dipl. ing.
kemijske tehnologije, i Ivana Anteriæ, dipl. arheolog i prof.
filozofije predstavile su tijek autopsije vodnjanskih svetih
tijela i forenzièno-antropološke analize relikvija. Pojasnile
su kako su èetiri sveta tijela dopremljena u Split iz Vodnjana
potkraj 2009. godine, te su snimljena MSCT ureðajem.
Tehnikama virtualne obdukcije analizirane su anatomske i
patološke promjene svih tjelesnih struktura, pa su i slikovno
okupljene uputile u nalaze iz kojih je vidljivo da su tijela sv.
Nikoloze Burse i sv. Ivana Olinija oèuvana. Takoðer su
oèuvani dehidrirani unutarnji organi, mišiæi, ligamenti, krvne
žile, a sve su kosti u anatomskom položaju. Analizom nisu
uoèeni znakovi umjetne mumifikacije. Antropološki je
analiziran i izraðen foto-elaborat za 774 relikvije iz drvenog
sarkofaga. U zakljuèku su istaknule, kako se forenziènoantropološkom analizom ne može konaèno identificirati
relikvije iz drvenog sarkofaga, no isto tako nije pronaðen niti
jedan dokaz koji opovrgava moguænost da navedene
relikvije pripadaju svecima èija se imena nalaze na popisu u
sarkofagu.
Posljednji govornik na konferenciji za novinare bio je
direktor regionalnog centra Istra Korporativno bankarstvo
Zagrebaèka banka d.d. mr. Valter Šariæ, vodnjanski
župljanin. Istaknuo je kako je konaèno došlo vrijeme da se
neprocjenjivo blago u Vodnjanu pokaže svijetu na adekvatan
naèin. Govoreæi o moguænostima financiranja projekta,
rekao je da æe se pomoæ i partnerstvo potražiti kod vodeæih
kompanija koje posluju u Istri, a raèuna se i na fondove EU.
O vodnjanskom blagu može se informirati i putem mrežne
stranice www.zupavodnjan.com.
Donacija isušivaèa za poplavljena podruèja u Slavoniji
Drenovci, 16.6.2014. (IKA) - Sveèano preuzimanje 34
isušivaèa namijenjenih sanaciji poplavljenih zgrada na
podruèju Vukovarsko-srijemske županije tvrtke Hrgiæ d.o.o.
iz Zagreba održano je 16. lipnja u Osnovnoj školi u
Drenovcima. Donaciju namijenjenu Hrvatskom Caritasu uz
zahvalu je preuzeo župnik iz Gunje Josip Semialjac.
Isušivaèi su donirani Ministarstvu graditeljstva i prostornog
ureðenja/Državnom uredu za zaštitu i spašavanje (10),
Hrvatskom crvenom križu (10), Hrvatskom Caritasu (10),
Družbi sestara milosrdnica (2), te opæini Gunja (2) u suradnji
s Udrugom mladih Primoštena.
ika
Biskup Mrzljak na proslavi 40. obljetnice misništva
najbrojnije generacije
Sveta Marija, 16.6.2014. (IKA) – Jubilarnu èetrdesetu
obljetnicu misništva proslavila je u Svetoj Mariji u
Meðimurju u ponedjeljak 16. lipnja generacija sveæenika
zareðenih na Petrovo 1974. godine u zagrebaèkoj katedrali
po rukama blagopokojnog zagrebaèkog nadbiskupa
kardinala Franje Kuhariæa.
Bila je to vjerojatno najbrojnija generacija buduæi da je od
više od 150 upisanih sjemeništaraca, koji su svoj put prema
sveæenièkom zvanju zapoèeli 1963. godine upisom u
Djeèaèko sjemenište, zareðeno njih oko 50. Generacija se
okuplja svake godine te u radosnom zajedništvu prebire po
svojem sjeæanju i životnom iskustvu, te dijeli svoje aktualne
životne trenutke i planove, no biblijski broj 40 proslavili su
na poseban naèin misnim slavljem koje je predvodio
varaždinski biskup Josip Mrzljak. Uz slavljenika, domaæeg
župnika vlè. Pavla Markaèa, s biskupom je misu suslavilo
još 12 sveæenika, a u mislima i molitvama svi su bili
povezani s onima koji su bili sprijeèeni odazvati se proslavi,
kao i s onima koji su završili ovozemaljsko putovanje.
U župnoj crkvi Uznesenja Marijina u Svetoj Mariji župnik
Markaè pozdravio je biskupa Mrzljaka i sve nazoène: uz
slavljenike i brojne domaæe vjernike. Biskup Mrzljak
èestitao je svim slavljenicima te istaknuo da su se sabrali
kako bi euharistijom Bogu zahvalili za dar sveæeništva, za
ovaj jubilej i sva dobroèinstva kojima ih je pratio tijekom
njihova života. Istaknuo je kako su prije pola stoljeæa ušli u
djeèaèko sjemenište koje je u njih utisnulo poseban peèat
koji se ne zaboravlja i koji se nosi kroz èitav život u kojem
su pozvani svjedoèiti ljubav prema Bogu i Crkvi. U homiliji
je biskup Mrzljak istaknuo da ih sve okupljene povezuje
bogoljublje, rodoljublje i domoljublje, te da su te ljubavi,
koje su sa sobom ponijeli iz sjemeništa, temelj iz kojeg je
kretao njihov životni put. Sveæenici koji su zareðeni pozvani
su po svojoj službi na služenje Bogu i Crkvi, a to ste svi vi
èinili na raznim stranama svijeta kamo vas je odvela
poslušnost Crkvi, napomenuo je biskup Mrzljak koji ove
godine proslavlja 45. obljetnicu misništva.
Èetrdesetu obljetnicu misništva zajedno su proslavili vlè.
Pavao Markaè (župnik u Svetoj Mariji), vlè. Nikola Benko
(župnik u Novigradu Podravskom), preè. Franjo Biškup
(duhovnik varaždinskih uršulinki), vlè. Petar Golub (župnik
u Bartolovcu) i vlè. Marko Šmuc (dušobrižnik u èakoveèkoj
bolnici) iz Varaždinske biskupije, te vlè. Mladen Hokman
(župnik u Posavskim Bregima), vlè. Ivan Jakopoviæ (župnik
u Lazu Bistrièkom), vlè. Dragutin Kuèan (župnik u Krašiæu),
vlè. Ivan Levak (voditelj Hrvatske katolièke misije u
Njemaèkoj), vlè. Antun Motoèiæ (duhovnik karmeliæanki u
Mariji Bistrici), vlè. Stjepan Rusan (župnik u Remetincu u
Zagrebu), fra Velimir Ivan Tomaškoviæ (gvardijan u
Jastrebarskom), te mons. Vlado Lukenda iz Banjoluèke
biskupije.
Proslavi se odazvalo i 15-tak slavljenika laika koje životni
put nije odveo u sveæeništvo, ali su u svom životu takoðer
odabrali svjedoèiti Božju i osobnu ljubav i dobrotu prema
bližnjima. Svom župniku Markaèu domaæi župljani darovali
su prigodni dar, a svi slavljenici primili su na dar cvijeæe te
su se ukratko predstavili okupljenim vjernicima. Biskup
Mrzljak u zahvalu za susret darovao je župniku Markaèu
prigodnu svijeæu te je zaželio da im ona svima osvjetljava
jedini ispravan put koji æe ih voditi do zlatnog jubileja
sveæeništva.
Domovinske vijesti
Split: Misa zahvalnica na kraju akademske godine
Split, 16.6.2014. (IKA) - Studenti i profesori Sveuèilišta u
Splitu slavili su "Te Deum", misu zahvalnicu za proteklu
akademsku godinu, u ponedjeljak 16. lipnja u splitskoj
prvostolnici, u organizaciji Ureda za pastoral mladih
Splitsko-makarske nadbiskupije. Misu je predvodio veliki
kancelar Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u
Splitu splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ u
koncelebraciji s dekanom splitskoga KBF-a prof. dr. don
Antom Mateljanom, povjerenikom za pastoral mladih mr.
don Mihaelom Proviæem i drugim sveæenicima.
Nadbiskup je u homiliji govorio o novosti ljudskih odnosa
koju donosi Isus. Rekao je kako "svakodnevno uviðamo
koliko su ljudski odnosi složeni, teški i osjetljivi te da je
uvijek bilo tako". "Zbog toga je i reèeno 'oko za oko, zub za
zub', no ta želja za osvetom zapravo ništa ne rješava. Ja tebi,
ti meni, i opet neriješeno. No Isus želi naše ljudske odnose
prikazati u novom svjetlu i poziva nas da se ne opiremo zlu,
da ne težimo za pravednošæu osvete nego za pravednošæu
milosrða i ljubavi", istaknuo je nadbiskup i upozorio da je
onaj koji èini zlo u zaèaranom krugu, zarobljen te da "svog
bližnjega iz te tame možemo osloboditi jedino ako se ne
odupiremo zlu veæ taj krug dobrotom prekinemo". Dodao je
i da se Isus "ne zaustavlja samo na pozivu da se ne
odupiremo zlu veæ nam govori i da primamo i dajemo duplo
te tako uspostavljamo potrebno zajedništvo". Osvræuæi se na
završetak akademske godine, nadbiskup je rekao kako je
"dostojno od sviju nas da smo došli, kao ljudi i kao vjernici,
reæi hvala, molim i oprosti za sve što smo doživjeli". "No, ne
smijemo na ovaj susret gledati kao na zahvala za ispite koje
smo položili i ocjene koje smo dobili. Dobro je da je i to
ukljuèeno u naše zahvale, ali je površno. Trebamo proteklu
godinu gledati u dimenziji odnosa i ljudskog sazrijevanja",
istaknuo je nadbiskup i studentima poruèio da u njima vidi
val svježine koji je potreban našem društvu u izazovima
današnjice. "Bog vas želi i treba za svoje suradnike, i u polju
struènosti za koju se školujete, i u ljudskosti i kršæanskom
življenju. Vi ste pozvani svijetu donijeti i umnažati ovu
Isusovu novost ljudskih odnosa", zakljuèio je nadbiskup.
Povjerenik za pastoral mladih Proviæ zahvalio je svim
okupljenima profesorima i studentima, istaknuvši da je
važno Bogu reæi hvala. Prisjetivši se svih aktivnosti Ureda u
protekloj akademskoj godini koje su ostvarene u suradnji sa
Sveuèilištem u Splitu i splitskim Studentskim centrom,
povjerenik je zaželio da iduæa akademska godina bude još
uspješnija. Prorektorica splitskog Sveuèilišta dr. Branka
Ramljak pozvala je svoje kolege da uz ambicije koje imaju i
napredovanja kojima teže ne zaborave ostati ljudi u kojima
æe studenti prepoznati uzor, a studentima je poželjela da
ispite koji su pred njima uspješno polože. Iste želje
studentima je uputila i ravnateljica Studentskog centra
Gordana Raos koja je zahvalila Uredu za mlade što je svojim
neumornim radom obogatio studentske dane i prostore.
Zahvalu ja uputila i nadbiskupu što podupire njihov rad i što
je aktivno ukljuèen u ureðenje kapelice u prostorijama
Studentskog centra.
Na kraju sveèano je otpjevana zahvalnica "Tebe Boga
hvalimo", a misu je pjevanjem animirao Schola cantorum,
mješoviti vokalni ansambl Umjetnièke Akademije
Sveuèilišta u Splitu pod ravnanjem prof. Sare Dodig.
.
18. lipnja 2014. broj 24/2014
19
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Dan posvete sveæenika u Banjoj Luci
Predstavljena pomoæ Caritasa žrtvama katastrofalnih
poplava
Banja Luka, 11.6.2014.
(IKA/TABB) - U središtu
Banjoluèke biskupije u srijedu 11. lipnja uprilièen je
tradicionalni godišnji Dan posvete sveæenika.
Dijecezanski i redovnièki sveæenici iz cijele biskupije
okupili su se u katedrali Sv. Bonaventure te u dužem
duhovno meditativnom liturgijskom slavlju predvoðeni
svojim biskupom Franjom Komaricom zajedno izmolili
"Treæi èas". Biskup ih je zatim upoznao s dopisom prefekta
Kongregacije za kler kardinala Benjamina Stelle svim
biskupima. Postupivši u duhu naputaka Svete Stolice, biskup
Komarica je zajedno s okupljenim sveæenicima najprije
razmatrao glavne poruke iz Papine homilije na Veliki
èetvrtak ove godine koju je uputio svim sveæenicima svijeta.
Zatim je proèitao neke dijelove iz Papine pobudnice "Radost
evanðelja" koji govore "o sveæeniku otvorena srca u Crkvi
koja je majka otvorena srca osobito za one koji su u
duhovnoj pustinji", "o sveæeniku kao èovjeku zajedništva i
misionarskog poslanja" te "o sveæenièkom jasnom 'ne'
duhovnoj svjetovnosti". Uslijedilo je zajednièko klanjanje
pred izloženim Presvetim Oltarskim Sakramentom uz èitanje
prikladnih svetopisamskih tekstova i pjevanje pjesama.
Biskup je, izmeðu ostalog, predvodio i posebnu molitvu za
posvetu sveæenika Presvetom Srcu Isusovu.
Nakon kraæe okrepe nastavljeno je druženje sveæenika u
dvorani Biskupskog ordinarijata. Biskupijski voditelj
sveæenièkih redovnih duhovno-pastoralnih susreta vlè.
Davor Kleèina, župnik središnje banjoluèke župe, predstavio
je mons. Bosiljka Rajiæa, sveæenika Vrhbosanske
nadbiskupije i direktora Caritasa BK BiH iz Sarajeva.
Pojasnio je kako su "nedavne katastrofalne poplave ostavile
ogromne materijalne štete ali i ne manje duševne posljedice i
traume kod desetina tisuæa pogoðenih ljudi, što ni nas ne
smije ostaviti ravnodušnima". Zahvalio je direktoru Caritasa
mons. Rajiæu na spremnosti da i sveæenike Banjoluèke
biskupije informira o toj tragediji i najhitnijim potrebama.
Mons. Rajiæ je rijeèima i dokumentarnim filmom upoznao
nazoène o katastrofalnoj šteti koju je poplava naèinila u
nekim od sela Bosanske posavine. Prikazao je i vrlo dobro
organiziranu pomoæ koju je Caritas BK BiH i vrhbosanski
nadbiskupijski Caritas do sada pružio žrtvama poplava.
Naveo je i veæi broj zajednièkih akcija s drugim nacionalnim
Caritasima i raznim humanitarnim organizacijama i
skupinama. Pohvalio je dragocjen, nesebièan rad
mnogobrojnih volontera, osobito mladih.
Zatim je suradnica Caritasa Banjoluèke biskupije Blaženka
Lukenda dokumentarnim filmom prikazala dio poplava u
banjoluèkim prigradskim naseljima te rad Caritasovih
volontera na otklanjanju posljedica poplava. Direktor
biskupijskog Caritasa mons. Miljenko Anièiæ protumaèio je
što je sve do sada banjoluèki Caritas poduzeo za korist
poplavljenih i što je još nužno pružiti, osobito onima
najugroženijima.
Na kraju je biskup Komarica zahvalio Caritasovim
djelatnicima, potaknuvši ih da i dalje ustraju u èinjenju dobra
svima koji su u potrebama. Zahvalio je i okupljenim
sveæenicima za njihovu vjernost i revnost u izvanredno
dragocjenoj sveæenièkoj službi. Posebno je zahvalio onima
koji su veæ organizirali sakupljanje materijalne pomoæi za
žrtve poplava, potaknuvši i sve druge da to uèine u okviru
svojih moguænosti.
20
18. lipnja 2014. broj 24/2014
Sarajevo: Predstavljena knjiga o Caritasu Vrhbosanske
nadbiskupije
Sarajevo, 11.6.2014.
(IKA/KTA) - Knjiga sveæenika
Vrhbosanske nadbiskupije mons. mr. Tome Kneževiæa
"Caritas Vrhbosanske nadbiskupije do poèetka treæeg
tisuæljeæa. Nastanak. Uspostava. Djelovanje" predstavljena
je 11. lipnja u Sarajevu. Na predstavljanju, na kojemu su
domaæini bili ravnatelj Caritasa doc. dr. Mirko Šimiæ i
ravnateljica Caritasova vrtiæa "Svete obitelji" na Stupu s.
Kata Ostojiæ, uz vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka
Puljiæa okupilo se više od dvije stotine prijatelja Caritasa
Vrhbosanske nadbiskupije.
Knjigu su predstavili ravnatelj Šimiæ, koji se usredotoèio na
temu "Mjesto Caritasa u životu Vrhbosanske nadbiskupije";
ratni i poratni ravnatelj Židovskog kulturno-prosvjetnog i
humanitarnog društva "La Benevolencija" sa sjedištem u
Sarajevu Jakob Finci, koji je govorio o "Suradnji stožernih
karitativno-humanitarnih
organizacija
na
bosanskohercegovaèkim prostorima tijekom rata i poraæa";
dok je ratni ravnatelj Civilne zaštite u sarajevskom naselju
Dobrinja koja je tijekom minuloga rata bila u dvostrukom
ratnom okruženju, Fuad Babiæ govorio na temu "Caritas
Vrhbosanske nadbiskupije u svome radu nadilazio je sve
ovozemaljske granice".
Autor knjige mons. Tomo Kneževiæ izmeðu ostalog je rekao:
"Svi smo veèeras svjesni kako je ovih tjedana, kada su
strašne i razorne poplave mnoge ljude uèinile beskuænicima i
iza sebe ostavile pustoš i suze, i Caritas Vrhbosanske
nadbiskupije dobio na važnosti i kako je pozvan zajedno s
drugima obrisati suze na licima oèajnih ljudi i vratiti koliko
toliko osmijeha u njihove živote i na njihova lica". Istaknuo
je kako su vjernici svjesni da je Katolièka Crkva Kristova
Crkva i Crkva koja služi. "Isto tako smo svjesni kako su
liturgija, kateheza i Caritas kao djelotvorna ljubav temelji
poslanja Katolièke Crkve u današnjem svijetu, ali i na
prostoru Vrhbosanske nadbiskupije. Tijekom bliže i daljnje
povijesti bilo je hrabrih i odvažnih nadbiskupa i sveæenika,
muških i ženskih redovnièkih i laièkih zajednica, muževa i
žena, koji su svojom ljudskom i kršæanskom širinom
ublažavali i lijeèili duševne i tjelesne boli bližnjega u
nevolji, bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku
pripadnost i to na ovim svetim i dragim prostorima našeg
ovozemaljskog življenja. Siromaha i potrebnih uvijek je bilo
i uvijek æe ih biti i u našem konkretnom životnom okruženju
bez obzira da li živimo u vremenu mira ili rata", istaknuo je
Kneževiæ. Kazavši kako sve brzo pada u zaborav, pa svatko
ima svoju teoriju i svoje tumaèenje o karitativnom
djelovanju Katolièke Crkve tijekom minuloga vremena na
bosanskohercegovaèkim prostorima, rekao je kako je tom
knjigom želio predstaviti tu karitativnu ustanovu Katolièke
Crkve, poglavito Vrhbosanske nadbiskupije, tijekom
povijesti pa sve do poèetka treæeg tisuæljeæa. "Neka ova
istraživanje i ova knjiga budu moj mali prilog u
cjelokupnom procesu graðenja i nošenja svijesti i
odgovornosti konkretne ljubavi prema bližnjemu u nevolji
preko Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije", zakljuèio je
autor. Voditeljica programa bila je bivša dugogodišnja
djelatnica Središnjice Caritasa Stela Misilo Šunjiæ, a u
glazbenom dijelu nastupili su vokalni sastav Caritasa
Vrhbosanske nadbiskupije i flautistica Marija Biliæ.
Predstavljanje je završeno domjenkom koji je pripremila
Središnjica Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije, u èijoj je
nakladi knjiga izašla sredinom travnja ove godine.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Provoditi pravdu ne znaèi samo kazniti poèinitelja zloèina
Papina poruka sudionicima 19. kongresa Meðunarodne
udruge za kazneno pravo
Vatikan, 11.6.2014. (IKA) - Provoditi pravdu ne znaèi samo
kazniti poèinitelja zloèina, niti mu se osvetiti, nego pomoæi
mu da se obnovi u sebi i u društvu te preuzeti temeljitu skrb
za žrtve, istaknuo je papa Franjo u poruci sudionicima 19.
kongresa Meðunarodne udruge za kazneno pravo, koji æe se
održati krajem kolovoza i poèetkom rujna u Riju de Janeiru,
kao i svima koji æe sudjelovati na treæem kongresu
Latinskoamerièke udruge za kazneno pravo i kriminologiju.
Tri biblijska uzora – Dobri Samarijanac, Dobri razbojnik i
Dobri Pastir – poslužila su Svetomu Ocu pojasniti da je
upravljanje pravdom nešto više od hvatanja krivca i
donošenja presude protiv njega, ako ta pravda ne da prostora
i prednost žrtvama. Pravda je, naime, prije svega poštovanje
dostojanstva i prava ljudskoga biæa, bez diskriminacije i uz
dužnu zaštitu manjina, istaknuo je meðu ostalim papa
Franjo, prenosi Radio Vatikan.
Uobièajenom toènošæu i jasnoæom Sveti Otac ušao je u
kraljevstvo zakonodavstava, koji su skloni poštovati slovo i
"ratio" zakona, ali zaboravljaju dušu. Istaknuo je tri
èimbenika: zadovoljštinu ili naknadu izazvane štete,
priznanje kojim èovjek izražava svoje unutarnje obraæenje,
te skrušenost koja ga vodi do susreta s milosrdnom Božjom
ljubavlju koja ozdravlja.
Svoj je narod Gospodin malo-pomalo nauèio da postoji
nužni nesrazmjer izmeðu zloèina i kazne, te se stoga oko ili
slomljeni zub ne lijeèe tako da se udari drugo oko ili slomi
drugi zub. Rijeè je o tomu da se žrtvi uèini pravo, a ne da se
smakne napadaè. Dobar uzor za to nalazimo u Dobromu
Samarijancu koji se, prije nego što je krivca stavio pred
posljedice njegova djela, sagnuo nad ranjenim èovjekom na
rubu ceste, i pobrinuo za njegove potrebe. Takva je
osjetljivost vrlo rijetka u našemu društvu, u kojemu postoji
razmišljanje da su zloèini riješeni kada se uhiti i osudi
poèinitelj zloèina, a zanemaruje se poèinjena šteta, ili se pak
ne pruži dostatna pozornost stanju u kojemu se nalaze žrtve.
Ali, bilo bi pogrešno poistovjetiti naknadu samo s kaznom, i
ne razlikovati pravdu od osvete, koja bi samo poveæala
nasilje, premda je institucionalizirana, upozorio je Sveti
Otac. Dodao je da poveæavanje ili pooštrenje kazni ne bi
riješilo društvene probleme, niti bi dovelo do smanjenja
stope kriminala, a da se ne govori o društvenim posljedicama
kao što su prenatrpani zatvori ili zatvorenici zatoèeni bez
sudskoga postupka.
Medije je Papa pozvao da u svojemu opravdanom
primjenjivanju slobode tiska budu krajnje savjesni u
ispravnom informiranju, te da ne stvaraju uzbunu ili paniku
u društvu kada postoje vijesti o kriminalnim djelima. Tada
su u igri životi i dostojanstvo ljudi, te ih se ne smije
pretvarati u senzacionalne, èesto i morbidne sluèajeve, u
kojima se oni za koje se pretpostavlja da su krivi, osuðuju na
društveno nepovjerenje, i to prije nego što su osuðeni, ili se
pak, u svrhu senzacije, žrtve primorava da javno ponovno
proživljavaju podnesenu bol.
Što se tièe priznanja, Papa je ponovno istaknuo da se pravda
ima provoditi, ali istinska se pravda ne zadovoljava samo
kažnjavanjem krivaca. Valja, naime, uèiniti sve moguæe
kako bi se ispravilo, poboljšalo i odgojilo èovjeka da sazrije,
da se ne bi obeshrabrio, nego suoèio s prouzroèenom štetom
i ponovno pokrenuo svoj život, a da ga pritom ne pritišæe
teret njegovih nevolja. U tom je smislu biblijski uzor
priznanja Dobri razbojnik kojemu Isus obeæava Raj jer je
priznao svoju krivnju, napomenuo je Sveti Otac te istaknuo
da kažnjivo djelo nerijetko svoje korijene ima u
gospodarskim i društvenim nejednakostima, te u mrežama
korupcije i organiziranom kriminalu, koji svoje pomagaèe
traže meðu najjaèima, a žrtve meðu najranjivijima. Nije
dostatno imati prave zakone kako bi se suzbilo to zlo, nego
je potrebno obrazovati odgovorne osobe sposobne
primijeniti te zakone, upozorio je Papa.
Što se tièe treæega vidika, skrušenosti, koju je papa Franjo
nazvao "vratima pokajanja" i "povlaštenim putom koji vodi
do srca Boga koji nas prihvaæa i pruža nam drugu priliku",
Sveti Otac dao je primjer Dobroga Pastira koji traži
izgubljenu ovcu. Oprost ne uklanja i ne smanjuje potrebu za
ispravljanjem, koje je vlastito pravdi i koje ne samo da vodi
raèuna o potrebi osobnoga obraæenja, nego ide i dalje,
nastojeæi obnoviti odnose i ponovno ukljuèiti te osobe u
društvo. Nije stoga rijeè o tomu da se pronaðu sredstva koja
mogu zatrti, obeshrabriti i odvojiti od drugih poèinitelje zlih
djela, nego da im pomognu hoditi putovima dobra. Upravo
zbog toga Crkva želi pravdu koja oèovjeèuje, i koja je doista
sposobna omoguæiti pomirenje, istaknuo je Papa.
Sve je to sažeto u izazovu koji valja prihvatiti kako ne bi pao
u zaborav; kako bi postojale mjere koje omoguæuju oprostu
da ne ostane samo na privatnom podruèju, nego da dosegne
pravu politièku i institucionalnu dimenziju, stvarajuæi
odnose skladnoga suživota, zakljuèio je papa Franjo.
Kardinal Sandri o sv. Æirilu i Metodu
Rim, 11.6.2014. (IKA) - Evanðelje i njegovo svjedoèenje
neiscrpni su tvorci civilizacije i kulture te je potrebno
slijediti primjer onih koji su vlastiti život posvetili njegovu
naviještanju, istaknuo je 11. lipnja kardinal Leonardo Sandri,
prefekt Kongregacije za istoène Crkve, na predstavljanju
dokumenata s Kongresa "Sveti Æiril i Metod meðu
slavenskim narodima – 1150 godina od poèetka njihova
djelovanja" u prostorijama Slovaèkoga veleposlanstva pri
Svetoj Stolici.
Bilo je to važno, zahtjevno, ali i vrlo zanimljivo istraživanje
koje je trajalo više od godinu dana i pokazalo svu složenost
karaktera svetih Æirila i Metoda, kao i dubinu njihova
jedinstva u svim dimenzijama njihova evangelizacijskog
nastojanja, istaknuo je kardinal, prenosi Radio Vatikan.
Velika je to zasluga utjeloviti Evanðelje u posebnostima
tradicija naroda koje su susretali. Mnoge slavenske kulture
duguju vlastite poèetke ili razvoj upravo toj dvojici
Solunjana. Dosta je spomenuti genijalnu glagoljicu
slavenskog jezika, kao i uspjeh u ujedinjavanja razlièitih
crkvenih liturgija u jednu jedinu skladnu cjelinu. Tu je i
ekumenska dimenzija života i poruke te dvojice – kako su ih
svi smatrali primjerima življenja i apostolata – bilo da je
rijeè o pravoslavnima, katolicima ili o nekoj od zajednica
koje je iznjedrila reformacija. Na Istoène katolièke Crkve
spada promicanje jedinstva svih kršæana; ne jednoliènost i
istovjetnost, nego razlièitost koja pokazuje jedinstvo, jer to
je ono oko èega su nastojali Æiril i Metod, ali uvijek u
zajedništvu s Petrovim nasljednikom, kazao je kardinal
Sandri te se kratko osvrnuo na Europu, èiji su dvojica braæe
suzaštitnici, izrazivši želju da u vremenima kriza, ratova i
razdvojenosti, kontinent nastavi disati s oba pluæna krila, bez
straha od ponovnog otkrivanja vlastitih kršæanskih korijena.
18. lipnja 2014. broj 24/2014
21
Inozemne vijesti
Poruka pape Franje za Svjetsko nogometno prvenstvo
Vatikan, 12.6.2014. (IKA) – Papa Franjo uputio je videoporuku organizatorima, igraèima i navijaèima Svjetskoga
nogometnoga prvenstva koje 12. lipnja zapoèinje u Brazilu.
U poruci na portugalskome jeziku, koju je emitirala
brazilska mreža "TV Globo", Papa izražava nadu da æe uz
sportsko slavlje, Svjetsko nogometno prvenstvo postati
proslava solidarnosti meðu narodima. U poruci se istièe da
sport nije samo oblik zabave, nego i sredstvo koje posreduje
vrijednosti, kao što su poštenje, upornost i ustrajnost,
prijateljstvo, suosjeæanje i solidarnost - koje promièu dobro
ljudske osobe i pomažu izgraditi miroljubiviji i bratskiji
suživot. Papa Franjo, i sam ljubitelj nogometa, u poruci je
izrazio nadu da æe utakmice biti u duhu meðusobnog
poštovanja i "bratstva meðu muškarcima i ženama koji
pripadaju istoj ljudskoj obitelji", a uz to ide jasno odreknuæe
od svakog egoizma i svakog oblika rasizma i nesnošljivosti.
Papina poruka govori o važnosti sporta u moralnom odgoju,
buduæi da sport uèi važnosti discipline, napora i žrtve kako
bi se postigla i saèuvala izvrsnost, postajuæi stalni podsjetnik
o neophodnosti žrtve za rast u vrlinama koje izgraðuju
znaèaj neke osobe. Nogomet, istièe se u poruci pape Franje,
može i treba biti škola odgoja za "kulturu susreta", koja vodi
skladu i miru meðu ljudima, uèeæi vrijednosti fair-playa i
autentiènoga timskoga rada.
Papa je u poruci u povodu Svjetskoga nogometnog prvenstva
progovorio i o individualizmu koji u sportu smanjuje
moguænosti pobjede momèadi, a u svakodnevnom životu
šteti društvu. Tajna pobjede na sportskom terenu kao i u
svakodnevnom životu je u tome da poštujemo svoju momèad
ali i svoje protivnike. "Nitko sam ne može pobijediti, ni u
sportu ni u životu", upozorio je Papa, dodajuæi da se nitko ne
smije osjeæati izoliranim ili iskljuèenim.
Aktivnosti pape Franje u srpnju i kolovozu
Vatikan, 14.6.2014. (IKA) - Tiskovni ured Svete Stolice
izvijestio je 14. lipnja o rasporedu aktivnosti pape Franje u
srpnju i kolovozu. Mise u Domu Sveta Marta ostaju redovite
do kraja lipnja, u srpnju i kolovozu ih neæe biti, a od rujna
nastavit æe se redovitim tijekom. Opæe audijencije srijedom
u srpnju neæe biti, u kolovozu æe pak sve audijencije biti
redovite, osim one 13. kolovoza, za kada je predviðen Papin
pohod Koreji. Molitva Angelusa s vjernicima nedjeljom u
Vatikanu ostaje nepromijenjena, osim što ga zbog Papina
pohoda Koreji neæe biti na Veliku Gospu kao ni 17.
kolovoza.
Pohod Albaniji prvi posjet pape Franje nekoj od
europskih država
Vatikan, 15.6.2014. (IKA) - Sveti Otac æe, kao što je i sam
objavio 15. lipnja prigodom podnevne molitve Angelusa, 21.
rujna otiæi u jednodnevni apostolski pohod Albaniji. Kao
poglavar Katolièke Crkve susrest æe se s katolicima, ali i sa
svim ostalim pripadnicima albanskoga naroda.
Apostolski pohod Albaniji odgovor je na dvostruki poziv,
upuæen Papi. Pozvali su ga albanski biskupi, a poziv mu je
uputio i albanski premijer Edi Rama. Za koordinatore Toga
Papina putovanja imenovani su: dr. Albert Nikolla, glavni
koordinator pohoda; i don Gjergj Meta, osoba odgovorna za
medije. To je prvi posjet pape Franje nekoj od europskih
država. Prije samoga pohoda Albaniji, kao što je veæ bilo
rijeèi, sredinom je kolovoza planiran Papin pohod Vijetnamu
i Koreji, istièe se u službenom priopæenju apostolskog
nuncija u Albaniji, prenosi Radio Vatikan.
22
18. lipnja 2014. broj 24/2014
ika
Papa pohodio Zajednicu sv. Egidija
Rim, 15.6.2014. (IKA) - Dugi zagrljaji i bratski i spontani
razgovor s posljednjima u društvu, obilježili su Papin pohod
Zajednici sv. Egidija u dijelu Rima Trastevere, u nedjelju 15.
lipnja. Nakon kratkoga zadržavanja pred slikom Gospe od
milosti u bazilici Majke Božje, svjedoèili su protagonisti te
pustolovine zapoèete godine 1968., koju je njezin
utemeljitelj Andrea Riccardi nazvao snom o Crkvi za sve
ljude, usmjerenoj prema periferijama, odnosno o obitelji u
kojoj se ne razlikuju oni koji pomažu i oni kojima se pomaže.
Meðu svjedoèanstvima bilo je i ono siro-pravoslavnoga
nadbiskupa iz Damaska Jeana Kawaka, koji je govorio o
povijesti uplašenoga naroda, zatoèenika zla, te uputio apel da
se uèini više za mir. Potom je starica govorila o moguænosti
otkupljenja u društvu odbacivanja, a djevojka je zahvalila
Papi što govori o periferijama iz kojih ona dolazi. Uslijedila
su svjedoèanstva nezaposlenoga èovjeka i invalidne žene,
koji su bili sami i oèajni prije nego što im je Zajednica
svetoga Egidija pružila pomoæ; Rom i afganistanski
izbjeglica ispripovjedili su pak kako su, nakon mnogo
trpljenja, postali graditelji mira. Na kraju je izneseno i
svjedoèanstvo iz Kolumbije, u kojoj Zajednica pomaže u
borbi protiv nasilja i korupcije u trgovini drogom.
Papa je govorio o specifiènostima života Zajednice sv.
Egidija, poèevši od molitve koja je središte njezina života, i
njezino prvo djelo. Tko sluša Rijeè i gleda Gospodina, vidi i
druge, koji su za vas posebno oni siromašni, rekao je Sveti
Otac te istaknuo takoðer rad zajednice u brizi za osobe
starije životne dobi. Što se pak tièe mladih, oni vode naprijed
povijest; meðutim, ipak su žrtva kulture odbacivanja, koju je
Papa nazvao "skrivenom eutanazijom". Ono što ne služi,
odbacuje se. Ono što ne proizvodi, odbacuje se, istaknuo je
Papa. A kriza je danas tako snažna da se odbacuju mladi.
Kada samo pomislimo na tih 75 milijuna mladih u dobi do
25 godina koji su bez posla i bez školovanja. I to se dogaða
danas, u ovoj umornoj Europi. Ne zna što joj je èiniti,
primijetio je Papa te dodao da joj moramo pomoæi da se
pomladi, da ponovno pronaðe svoje zanijekane korijene.
Ali, i siromasi su ugaoni kamen u izgradnji društva, unatoè
tomu
što
ih
špekulativno
gospodarstvo
lišava
najosnovnijega. A tko, poput vas, živi solidarnost, to ne
prihvaæa nego djeluje. Rijeè "solidarnost" mnogi žele
ukloniti iz rjeènika, jer odreðenoj kulturi ta rijeè izgleda kao
neka prosta rijeè. Meðutim, "solidarnost" je kršæanska rijeè,
poruèio je Sveti Otac. Osvræuæi se na zauzimanje Zajednice
u korist mira, Papa je rekao da je to djelo strpljivih ljudi koji
traže ono što ujedinjuje i stavljaju na stranu ono što dijeli, a
potom potaknuo na više molitve i dijaloga, na naèin da
svatko poðe od vlastita identiteta. Svijet se bez dijaloga guši;
stoga dajte i vi svoj prinos kako bi se promicalo prijateljstvo
meðu religijama, rekao je Papa te na kraju ponovio: "Idite
stoga tim putom: molitva, siromasi i mir. Tako hodeæi
pomažete da se poveæava samilost u srcu društva – što je
prava revolucija, revolucija samilosti i nježnosti – kako bi se
umjesto
neprijateljstava
i
ravnodušnosti
razvijala
prijateljstva".
Malo prije nego je stigao u sjedište Zajednice, Papa je
mnoštvo okupljeno na ulici pozvao da mnogo mole. U
svijetu nam je svima potrebna molitva: za mir, za mnoge
ljude koji nemaju ni najosnovnije za život. Svakoga mjeseca
brojne obitelji ne mogu platiti najamninu za stan i moraju
otiæi. Kamo? Samo Bog zna. Molite za te nove siromahe.
Molite za narode koji trpe zbog rata, molite za mir. Molitva
je oružje koje posjedujemo kako bismo dotaknuli Božje srce.
Ako molimo, On æe nas uslišati. Povjeravam vam molitvu za
siromašne i za mir, ponovio je papa Franjo.
ika
Komunicirati kršæansku obitelj: neiscrpni izvor novoga
života
Susret glasnogovornika i osoba zaduženih za medije
europskih biskupskih konferencija u Lisabonu
Lisabon, 16.6.2014. (IKA/KTA) - Komunikacija pape
Franje i Sinode o obitelji bili su u središtu zasjedanja
glasnogovornika biskupskih konferencija, koji su se od 11.
do 14. lipnja okupili u Lisabonu u Portugalu, na poziv
generalnog tajnika i glasnogovornika Portugalske biskupske
konferencije o. Manuela Barbose. Na susretu u sjemeništu
otaca dehonijanaca okupilo se pedesetak glasnogovornika i
odgovornih za komunikacije u europskim BK, meðu kojima
i generalni tajnik i glasnogovornik BK BiH mons. Ivo
Tomaševiæ.
Kroz uvodno izlaganje Paula Wuthea, glasnogovornika
Austrijske BK, analiziran je "medijski fenomen" pape
Franje, istinskoga globalnog komunikatora, istièe se u
priopæenju sa susreta. Od trenutka kad je izabran, papa
Franjo bio je vrlo prisutan u sredstvima društvenih
komunikacija. Njegova komunikacija nije plod medijske
strategije. Sastoji se od jednostavnih ali znaèajnih rijeèi i
pokreta, pokazujuæi Papinu bliskost sa svima. Taj "taj
narativni stil" pape Franje, koji se podudara s
vjerodostojnom dosljednošæu njegova života kao Petrova
nasljednika, prilika je za cijelu Crkvu i otvara moguænost
vjerodostojnog dijaloga sa svijetom. Papa je ne samo osvojio
srca ljudi, nego je promijenio stav mnogih novinara koji su
sada više otvoreni i raspoloživi slušati obrazloženja Crkve.
No, njegova komunikacija, saèinjena od kratkih i sažetih
izrièaja, razlièita je od pojednostavljene i redukcionistièke
prirode aktualne medijske kulture. Zadaæa crkvenog
komunikatora je da nastavi govoriti o cjelovitom životu
Crkve i naviještaju evanðelja, pa èak i protiv svakodnevnih
medijskih strujanja, da se izbjegne pad u kult liènosti,
istaknuto je u priopæenju. Zajedno s kardinalom Lorenzom
Baldisserijem, generalnim tajnikom Biskupske sinode, i s o.
Federicom Lombardijem, ravnateljem Tiskovnoga ureda
Svete Stolice, crkveni komunikatori u Lisabonu su se
takoðer pripremali za komuniciranje o izvanrednoj
Biskupskoj sinodi o obitelji. Sinoda o obitelji zapravo je
proces u razlièitim etapama koji je pokrenuo razlièite
sastavnice kršæanske zajednice. Zapoèela je širokim slanjem
upitnika, bez nakane da to bude crkveno sondiranje o obitelji
nego prikupljanje informacija o pastoralnim modelima i
izazovima u vezi s obitelji u današnjem društvu, obilježenom
vladajuæim individualizmom. Proces Sinode o obitelji
predviða izradu radnog dokumenta (Instrumentum laboris)
predstojeæe publikacije Biskupske sinode, koja æe biti
utemeljena na razmišljanju sudionika izvanredne Sinode,
koja æe se održati od 5. do 19. listopada 2014., a meðu
kojima æe biti predsjednici biskupskih konferencija iz cijelog
svijeta. Kao završetak toga dvogodišnjeg procesa bit æe
Biskupska sinoda o obitelji koja je predviðena za 2015.
godinu. Iz rasprava je proizišla slika Crkve koja se i na tom
podruèju usredotoèila na transparentnost svoga rada, koja se
ne boji suèeljavanja, spremna slušati povijesne izazove,
ponovno predlažuæi Radosnu vijest o Kristu kršæanskoj
obitelji kao istinski izvor nade i novog života. Ukratko,
predstojeæe sinodalno zasjedanje podudara se s jasnom
idejom sinodalnog upravljanja te afektivnog i efektivnog
zajedništva biskupskog zbora s Petrovim nasljednikom, koju
je papa Franjo najavio od samog poèetka svoga pontifikata,
navodi se u priopæenju. Zadaæa je europskog crkvenog
komunikatora pokazati da je rijeè o sveopæoj a ne o
iskljuèivo europskoj sinodi, i da stoga odgovori na kraju
cijelog procesa ne mogu drugo nego imati univerzalnu
valjanost, a ne iskljuèivo biti prilagoðeni Starom kontinentu.
Inozemne vijesti
Iz toga proizlazi poziv da pristup ne bude usmjeren
iskljuèivo na kazuistiku ili da se ne zadržava samo na
sluèajevima, na tim teškim situacijama koje ne shvaæaju
potpuno istinske izazove s kojima se susreæe Crkva i ne
dopuštaju svjedoèenje ljepote koju konkretno izražavaju
milijuni kršæanskih obitelji koji svakodnevno žive Isusovo
evanðelje. Europski glasnogovornici imali su prigodu
susresti se i s ministrom razvoja portugalske Vlade M.
Miguelom Poiaresom Madurom i neformalno razgovarati o
Europi u svjetlu nedavnih europskih izbora. Informirani su i
o teškoj situaciji i patnji ljudi u Ukrajini i u Bosni i
Hercegovini; o pojedinim novim stvarnostima na podruèju
komunikacija, na osobit naèin o iskustvu meðunarodnog
portala Aleteia (www.aleteia.org), a na kraju im je
glasnogovornik Sir Benedikt Assorow predstavio aktivnosti i
rad SECAM-a (Vijeæa biskupskih konferencija Afrike i
Madagaskara) na podruèju komunikacija.
Osobita pozornost posveæena je posjetu Radio Renascenci i
susretu s pojedinim mjesnim novinarima, što je omoguæilo
da se osvjedoèe koja oèekivanja imaju novinari u vezi s
djelovanjem pojedinoga glasnogovornika Crkve. Na susretu
su sudjelovali: mons. Pio Alves, predsjednik Komisije za
društvene komunikacije Portugalske BK, mons. Jose Ignacio
Munilla, predsjednik Komisije CCEE-a za društvene
komunikacije; dr. Benedikt Steinschulte, djelatnik Papinskog
vijeæa za društvene komunikacije, i mons. D. Nuno Bras,
pomoæni lisabonski biskup. U povodu blagdana sv. Antuna,
zaštitnika grada Lisabona, sudionici su posjetili rodnu kuæu i
crkvu posveæenu njemu u èast. Susret je završen
hodoèašæem u Fatimu.
Ne mogu financijska tržišta upravljati sudbinom naroda
Papa primio sudionike skupa o investicijama u organizaciji
Papinskog vijeæa za pravdu i mir
Vatikan, 16.6.2014. (IKA) - Ne mogu financijska tržišta
upravljati sudbinom naroda, upozorio je papa Franjo,
primivši 16. lipnja sudionike skupa o investicijama u svrhu
suzbijanja siromaštva i društvenih nejednakosti, koji je
organiziralo Papinsko vijeæe za pravdu i mir. Sveti Otac
potaknuo je da se etika stavi u središte financijskih
aktivnosti.
Crkva siromašna i za siromahe, ali i gospodarstvo koje ne
tlaèi slabije, rekao je Papa, i iskoristio prigodu kako bi
ponovno istaknuo da u središte gospodarskoga djelovanja
valja staviti èovjeka. Važno je da etika ponovno pronaðe
svoje mjesto u financijskim aktivnostima te da se tržišta
stave u službu interesa naroda i opæega dobra èovjeèanstva.
Ne možemo više dopuštati da financijska tržišta upravljaju
sudbinom naroda, umjesto da im služe u njihovim
potrebama, ili pak da mali broj ljudi napreduje
pribjegavajuæi financijskim špekulacijama, dok mnogo ljudi
zbog toga podnosi teške posljedice, upozorio je papa Franjo.
Tehnološke novosti ubrzale su financijske transakcije, ali to
ubrzanje ima smisla ako se poveæa sposobnost za služenje
opæemu dobru, rekao je Papa i dodao kako su posebno
špekulacije na cijenama prehrambenih proizvoda skandal
koji ima ozbiljne posljedice što se tièe pristupa hrani
najsiromašnijih osoba. Stoga je hitno potrebno da se vlade u
cijelomu svijetu zauzmu kako bi razvile meðunarodni nacrt u
svrhu promicanja tržišta investicija velikoga društvenog
utjecaja, da bi se na taj naèin suprotstavile gospodarstvu
iskljuèivanja i odbacivanja, napomenuo je Papa te upravio
Gospodinu molitvu da nam pomogne da ne zaboravimo
prolaznost zemaljskih dobara, i da se zauzimamo za opæe
dobro, i to uz posebnu ljubav prema najsiromašnijima i
najslabijima.
18. lipnja 2014. broj 24/2014
23
Inozemne vijesti
Papina poruka za Svjetski misijski dan
Vatikan, 16.6.2014. (IKA) - Svi su Gospodinovi uèenici
pozvani poticati radost evangelizacije, istaknuo je papa
Franjo u poruci za ovogodišnji Svjetski misijski dan, koji æe
biti proslavljen 19. listopada. S Isusom Kristom radost se
raða, i uvijek ponovno raða, poruèio je Papa, prenosi Radio
Vatikan. Mnogo ljudi ne poznaje Krista. Stoga je i dalje
potrebna misija "ad gentes". Bog objavljuje i skriva otajstva
svojega Kraljevstva, napomenuo je Sveti Otac. Skriva to
pred onima koji su prepuni sebe i zaslijepljeni umišljenošæu,
ne ostavljaju prostor za Gospodina. Naprotiv, blaženi su
ponizni, jednostavni i siromašni, oni stavljeni na rub društva
i bez glasa, oni izmuèeni i potlaèeni, napisao je Papa te
istaknuo da radost Evanðelja ispunja srce i cijeli život onih
koji se susretnu s Isusom. U današnjem svijetu, uz njegovu
mnogostruku i muènu ponudu potrošnje, postoji jedna velika
opasnost, a to je potištenost pojedinaca, koja izvire iz
komotnoga i lakoma srca, iz bolesnoga traženja površnih
spoznaja, te izolirane savjesti. Ljudskom je rodu stoga,
prema Papinim rijeèima, potrebno spasenje koje nam donosi
Krist. A svi su Gospodinovi uèenici pozvani poticati radost
evangelizacije, napomenuo je Papa te primijetio kako u
brojnim krajevima nedostaju zvanja. Meðutim, èesto je to
tako zbog toga što u zajednicama nema onoga apostolskog
žara koji se lako prenosi, koji je Papa nazvao "zaraznim".
Sveti Otac stoga je potaknuo na življenje snažnoga bratskog
života, utemeljenoga na ljubavi prema Isusu, i pozornoga na
potrebe najsiromašnijih. Prava se zvanja raðaju tamo gdje
vladaju radost, zanos i volja da se Krista ponese drugim
ljudima, zakljuèio je papa Franjo.
Susret pape Franje i anglikanskog primasa
Vatikan, 16.6.2014. (IKA) - Ovaj je naš susret, susret
suputnika, hodoèasnika na putu prema Božjemu Kraljevstvu,
rekao je papa Franjo, doèekavši 16. lipnja u Vatikanu
canterburyjskoga nadbiskupa i anglikanskoga primasa
Justina Welbyja, koji se od subote nalazi u pohodu Rimu.
Ne možemo se praviti, rekao je Papa govoreæi nadbiskupu
Welbyju i cijeloj anglikanskoj zajednici, a prenosi Radio
Vatikan, da naša razdvojenost nije sramota, i prepreka u
naviještanju evanðelja. Naš je pogled èesto zamagljen
teretom prouzroèenim poviješæu naših podjela, a naša volja
nije uvijek osloboðena ljudske ambicije koja katkada prati
èak i našu želju za naviještanjem evanðelja prema
Gospodinovoj zapovijedi, rekao je Papa te podsjetivši na
Drugi vatikanski sabor potaknuo da se nastave njegovati
ekumenski odnosi, ne prijeèeæi putove Providnosti, ili
potièuæi predrasude za buduæe pothvate Duha Svetoga.
Cilj punoga jedinstva može izgledati dalek, ali on uvijek
ostaje cilj kojemu imamo usmjeriti svaki korak
ekumenskoga puta kojim prolazimo zajedno, napomenuo je
Sveti Otac te spomenuo rad Meðunarodnoga anglikanskokatolièkoga povjerenstva i Meðunarodnoga anglikanskokatolièkog povjerenstva za jedinstvo i poslanje, da bi se, u
konstruktivnomu duhu, suoèilo sa starim i novim izazovima
ekumenskoga zauzimanja. Na tim temeljima s pouzdanjem
gledamo na buduænost, istaknuo je Papa.
Govoreæi potom o zajednièkim brigama i boli pred zlima
koja pogaðaju ljudsku obitelj, posebno istièuæi strahotu
trgovine ljudima, Papa je potaknuo na zajednièko
zauzimanje i ustrajnost u borbi protiv novih oblika ropstva,
uvjereni da možemo pridonijeti ublažavanju patnje žrtava te
u borbi protiv takve trgovine. Na kraju je papa Franjo
potaknuo nazoène predstavnike anglikanske zajednice da ne
zaborave molitvu, mir i siromaštvo, kako bismo, kako je
rekao, mogli zajedno hoditi.
24
18. lipnja 2014. broj 24/2014
ika
Pastoralni kongres Rimske biskupije
Vatikan, 17.6.2014. (IKA) - Sanjam majèinsku Crkvu koja
zna zagrliti i prihvatiti, istaknuo je papa Franjo 16. lipnja u
Dvorani Pavao VI. u Vatikanu na otvorenju pastoralnoga
kongresa Rimske biskupije o temi: "Narod koji raða svoju
djecu. Zajednica i obitelj u velikim razdobljima kršæanske
inicijacije". Sveti Otac razgovarao je sa župnicima,
katehistima i rimskim vjernicima otvorena srca, upuæujuæi ih
na putove koje valja prijeæi, ponovno istièuæi pastoralnu
aktualnost apostolske pobudnice Evangelii nuntiandi Pavla
VI., te dijeleæi bojazan brojnih osoba koje mu, ili u prigodi
susreta, ili u pismima koja mu šalju, govore o nelagodnom
stanju u kojemu žive, o teretu koji ih pritišæe, a koji stavlja u
sumnju ljepotu života, prenosi Radio Vatikan.
Neèovjeèan je život onih koji ujutro, kada idu na posao,
ostavljaju djecu koja još spavaju, a kada se vrate naveèer s
posla, ona su opet u krevetu, primijetio je Papa te dodao da
su i ta djeca siroèad, jer su lišena sigurnoga puta, lišena su
uèitelja u kojega se imaju pouzdati, ideala koji srcu daju
toplinu, nada koje podupiru napore svakodnevnoga života.
Ovo je društvo siroèadi, upozorio je Papa. Siroèad su jer
nemaju spomena na obitelj, jer su djeda i baku, primjerice,
smjestili u staraèki dom, i lišeni su njihove nazoènosti.
Siroèad su takoðer jer su lišeni ljubavi, ili je ona iskazana u
žurbi, jer tata je umoran, mama je umorna, idu spavati… a
djeca ostaju lišena besplatnosti! Potreban nam je osjeæaj za
besplatnost i to u obiteljima, župama, i u cijelomu društvu.
Jer ako nemamo osjeæaj besplatnosti u obitelji, u školi, u
župi, bit æe jako teško shvatiti što je Božja milost, milost
koja se ne prodaje, koja se ne kupuje, koja je Božji dar, koja
je sam Bog, upozorio je Sveti Otac.
Isus nam je dao važno obeæanje: "Neæu vas ostaviti kao
siroèad" (Iv 14,18), jer On je put koji valja prijeæi, uèitelj
kojega valja slušati, nada koja ne razoèarava. Isus nam je
objavio da je Bog otac, i želi ti pomoæi jer te ljubi, rekao je
Papa. Eto, stoga, dubokoga smisla kršæanske inicijacije:
raðati za vjeru znaèi naviještati da nismo siroèad. Jer i
društvo nijeèe svoju djecu! Primjerice, društvo ne daje posao
za gotovo 40% mladih Talijana… Što to znaèi? "Da mi nisi
važan! Ti si otpadni materijal", rekao je Sveti Otac. To je
društvo koje teži udobnostima, stvarima koje potom postaju
idoli; dok nam je, naprotiv, potreban samo Isusov pogled;
novi pogled koji se raða iz susreta s Njim.
Obraæenje nije lako, jer to znaèi promijeniti život,
promijeniti metodu, mnoge stvari, pa i dušu. Ali, put
obraæenja æe nam dati identitet naroda koji zna raðati djecu,
koji nije sterilan! Ako mi kao Crkva ne znamo raðati djecu,
znaèi da nešto nije u redu, primijetio je Papa te istaknuo:
"Veliki izazov za Crkvu danas jest postati Majka! Ne neka
nevladina, dobro organizirana udruga s mnogo pastoralnih
planova. Identitet Crkve jest evangelizacija, odnosno raðanje
djece. Stoga od Duha Svetoga valja tražiti milost plodnosti
kako bismo nastavili pastoralno i misionarsko obraæenje."
Podsjetivši potom na rijeèi Benedikta XVI., papa je Franjo
rekao da Crkva ne raste po prozelitizmu, nego po
privlaènosti, po majèinskoj privlaènosti, po tom pružanju
majèinstva; ona raste po nježnosti, svjedoèanstvu koje raða
sve više djece, dodao je Papa te primijetio da je Crkva malo
ostarjela, ali ju se može pomladiti u plodnosti, unatoè
opasnosti od individualizma i, s njim povezanim, bijegom od
života u zajednici. Crkva postaje mlaða onda kada je
sposobna dati više djece, postaje mlaða onoliko koliko više
postaje majka. Crkva je naša Majka. Biti u Crkvi znaèi biti
doma, s majkom, u majèinu domu, to je velièina Objave.
Putovi su današnje Crkve prihvat i nježnost; Crkva otvorenih
vrata koja æe gledati na buduænost strpljivo i u nadi.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Strah Božji
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 11. lipnja
2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Dar straha Božjeg o kojem æemo danas govoriti zakljuèuje
niz od sedam darova Duha Svetoga. Što znaèi imati strah
pred Bogom? Znamo dobro da je Bog otac i da nas ljubi i
želi naše spasenje, i uvijek oprašta, uvijek! Zato nema
razloga da ga se bojimo! Strah Božji je, naprotiv, dar Duha
Svetoga koji nas podsjeæa koliko smo mali pred Bogom i
njegovom ljubavlju i da je za naše dobro prepustiti mu se s
poniznošæu, poštovanjem i pouzdanjem u njegove ruke. To
je strah Božji: to prepuštanje dobroti našeg Oca koji nas
toliko voli!
Duh Sveti daje da se osjeæamo takvima kakvi zapravo jesmo,
to jest malenima, da zauzmemo stav – kojeg Isus toliko
preporuèuje u evanðelju – onoga koji sve svoje brige i
oèekivanja stavlja u Boga i osjeæa se obavijenim i poduprtim
njegovom toplinom i njegovom zaštitom, upravo poput
djeteta sa svojim ocem. To nam pomaže dobro shvatiti kako
strah Božji u nama poprima oblik pouèljivosti, zahvalnosti i
hvale, ispunjavajuæi naše srce nadom. Mnogo puta, naime,
ne uspijevamo dokuèiti Božji naum i opažamo da mi sami
nismo kadri zajamèiti sebi sreæu i vjeèni život. I upravo u
iskustvu naših ogranièenosti i našega siromaštva Duh nas
tješi i pomaže nam osjetiti kako je najvažnije pustiti Isusu da
nas povede u zagrljaj njegova Oca.
Strah Božji otvara srca, zahvaljujuæi njemu postajemo
svjesni da je sve dar milosti i da je naša prava snaga jedino u
tome da slijedimo Gospodina Isusa i da pustimo Ocu da
izlije na nas svoju dobrotu i milosrðe. Moramo otvoriti srce
da Božja dobrota i milosrðe doðu u nas, da opraštanje,
milosrðe, dobrota, milovanja Oca doðu u nas. Jer mi smo
neizmjerno ljubljena djeca.
Slijediti Gospodina s poniznošæu, pouèljivošæu i poslušnošæu
jer nas prožima strah Božji ne znaèi èiniti bezvoljno i
pasivno, pa èak i s tugom u srcu, veæ s divljenjem i radošæu,
radošæu djeteta koji prepoznaje da mu Otac pomaže i da ga
ljubi. Strah Božji, dakle, ne èini od nas bojažljive, pokorne
kršæane, veæ raða u nama hrabrost i snagu! To je dar kojim
postajemo uvjereni, oduševljeni kršæani, koji se ne
pokoravaju Gospodinu iz straha, veæ zato jer su ganuti i
osvojeni njegovom ljubavlju.
Dar straha Božje je takoðer "alarm" koji upozorava na
ustrajavanje u grijehu. Kada neka osoba živi u zlu, kada
pogrðuje Boga, kada izrabljuje druge, kada okrutno postupa
s drugima, kada živi samo za novac, za ispraznost ili moæ ili
oholost, tada nas sveti strah Božji upozorava: "Oprez, sa
svom tom moæi, sa svim tim novcem, sa svom tom ohološæu,
sa svom tom ispraznošæu neæeš biti sretan". Nitko ne može
sa sobom ponijeti u onostranost ni novac ni moæ ni
ispraznost ni oholost: ništa! Možemo samo ponijeti ljubav
koju nam Bog Otac daje, Božja milovanja koja prihvatimo i
primimo s ljubavlju. I možemo tamo ponijeti ono što smo
uèinili za druge.
Tu mislim primjerice na osobe koje imaju odgovornosti nad
drugima i predaju se korupciji: ali zar vi mislite da æe
korumpirana osoba biti sretna na drugom svijetu? Ne! Sav
plod njezine korumpiranosti iskvario je njezino srce i teško
njoj kada doðe pred Gospodina. Tu mislim na one koji žive
od trgovine ljudima i ropskog rada: mislite li da ljudi koji
trguje ljudima, koji iskorištavaju ljude ropskim radom imaju
u srcu Božje ljubavi? Ne! Nemaju straha Božjega. I nisu
sretni: to nikako.
Mislim na one koji proizvode oružja zato da raspiruju
ratove... Ali zamislite, koja je to vrsta posla! Siguran sam da
ako sada postavim pitanje: koliki su od vas trgovci oružjem?
Nitko, nitko: jer oni ne dolaze èuti Božju rijeè. Oni
proizvode smrt, oni su trgovci smræu, oni prodaju smrt. Neka
im strah Božji pomogne shvatiti da æe jednom sve skonèati i
da æe morati položiti raèun Bogu.
Molimo od Gospodina milost da pridružimo svoj glas glasu
siromašnih, kako bismo prihvatili dar straha Božjega i da
možemo, zajedno s njima, prepoznati da smo obavijeni
ljubavlju i milosrðem Boga, koji je naš Otac, naša tata.
Nakon kateheze
[...]
Sutra, 12. lipnja, se slavi Svjetski dan borbe protiv
iskorištavanja djeèjeg rada. Deseci milijuni djece – slušajte
dobro: deseci milijuna djece! – prisiljeno je raditi u
ponižavajuæim uvjetima, izloženi oblicima ropstava i
izrabljivanjima, kao i zloupotrebama, zlostavljanjima i
diskriminacijama. Iskreno se nadam da æe meðunarodna
zajednica proširiti socijalnu zaštitu maloljetnika kako bi se
iskorijenilo tu pošast. Obnovimo svi, a osobito obitelji, svoju
predanost da se svakom djeèaku i djevojèici zajamèi
oèuvanje njihova dostojanstva i moguænost zdravog rasta.
Radosno djetinjstvo omoguæuje djeci gledati s povjerenjem
na život i buduænost. Pozivam vas sve da se pomolite Gospi,
koja je u rukama držala Djetešce Isusa, pozivam vas da se
molite Gospi za te djeèake i te djevojèice koje se iskorištava
radom kao i zloupotrebama.
Bog je ljubav
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 15.
lipnja 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Danas slavimo svetkovinu Presvetog Trojstva, u kojoj
kontempliramo i klanjamo se božanskom životu Oca, Sina i
Duha Svetoga: to je život dubokog zajedništva i savršene
ljubavi, izvor i cilj svega stvorenog svijeta – Bog. U Trojstvu
prepoznajemo takoðer sliku Crkve u kojoj smo pozvani
ljubiti se kao što je Isus nas ljubio. Ljubav je konkretni znak
koji pokazuje vjeru u Boga Oca, Sina i Duha Svetoga.
Ljubav je prepoznatljivo obilježje kršæanina, kao što nam je
Isus rekao: "Po ovom æe svi znati da ste moji uèenici: ako
budete imali ljubavi jedni za druge" (Iv 13,35).
Kontradiktorno je da kršæani jedni druge mrze. To je
proturjeèje! A to je ono što ðavao uvijek traži: postiæi da
jedni druge mrzimo, jer on uvijek sije kukolj mržnje; on ne
pozna ljubav: ljubav je od Boga.
Svi smo pozvani svjedoèiti i naviještati poruku da "Bog je
ljubav", da Bog nije dalek ili neosjetljiv na ono kroz što
prolazimo u svom ljudskom životu. On je blizu, on je uvijek
uz nas, kroèi s nama da dijeli naše radosti i naše boli, naše
nade i naše teškoæe. Ljubi nas toliko da je postao èovjekom,
došao je u svijet ne zato da ga osudi, veæ da se svijet spasi po
Isusu (usp. Iv 3, 16-17). I to je Božja ljubav u Isusu, ta
ljubav koju je vrlo teško shvatiti, ali koju osjeæamo kada se
približimo Isusu. A on nam oprašta uvijek, on nas uvijek
èeka, on nas toliko ljubi! A Isusova ljubav koju mi osjeæamo
je Božja ljubav!
Duh Sveti, dar Isusa Krista, objavljuje nam božanski život i
tako nam daje uæi u dinamizam Trojstva, a to je dinamizam
ljubavi, zajedništva, uzajamnog služenja, dijeljenja. Osoba
18. lipnja 2014. broj 24/2014
25
Prilog dokumenti
koja ljubi druge zbog same radosti koju daje ljubav je odraz
Trojstva. Obitelj u kojoj vlada meðusobna ljubav i uzajamno
pomaganje je odraz Trojstva. Župa u kojoj vlada ozraèje
ljubavi i u kojoj se dijele duhovna i materijalna dobra je
odraz Trojstva.
Prava ljubav ne pozna granica, ali zna sebi postaviti granice
da poðe ususret drugome, da poštuje slobodu drugoga. Svake
nedjelje idemo na misu, slavimo zajedno euharistiju i
euharistija je poput "goruæega grma" u kojem ponizno
prebiva i objavljuje se Trojstvo: zbog toga je Crkva stavila
blagdan Tijelova nakon svetkovine Presvetoga Trojstva. U
iduæi èetvrtak, prema rimskoj tradiciji, slavit æemo misu u
Svetom Ivanu Lateranskom a zatim æe biti procesija s
Presvetim Oltarskim Sakramentom. Pozivam Rimljane i
hodoèasnike da sudjeluju kako bismo izrazili našu želju da
budemo narod "sabrana u jedinstvu Oca i Sina i Duha
Svetoga" (sveti Ciprijan). Sve vas oèekujem iduæeg èetvrtka,
u 19 sati, na misi i tijelovskoj procesiji.
Neka nam Djevica Marija, savršeno stvorenje Trojstva,
pomogne da o sveg svog života, u malim gestama i u
najvažnijim odlukama, uèinimo himan hvale Bogu Ljubavi.
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre, s iskrenom zabrinutošæu pratim
zbivanja posljednjih dana u Iraku. Pozivam sve vas da mi se
pridružite u molitvi za dragi iraèki narod, osobito za žrtve i
za one koji najviše trpe od posljedica porasta nasilja, osobito
za mnoge osobe, meðu kojima je toliko kršæana, koji su
morali napustiti vlastiti dom. Želim cijelom tom narodu
sigurnost i mir te buduænost pomirenja i pravde gdje æe svi
Iraèani, kojoj god da vjeri pripadali, moæi zajedno graditi
svoju domovinu i uèiniti od nje model suživota. Pomolimo
se svi zajedno Gospi za iraèki narod.
Zdravo Marijo...
Želim danas najaviti da, prihvaæajuæi poziv albanskih
biskupâ i graðanskih vlasti, planiram posjetiti Tiranu 21.
rujna. Tim kratkim putovanjem želim uèvrstiti u vjeri Crkvu
u Albaniji i posvjedoèiti svoje ohrabrenje zemlji koja je
dugo trpjela posljedice ideologijâ iz prošlosti.
[...]
I svima želim ugodnu nedjelju i dobar tek. I ne zaboravite
moliti za mene. Doviðenja!
26
18. lipnja 2014. broj 24/2014
ika
Prilog prikazi
ika
Prilog prikazi
Razgovor pape Franje za španjolski dnevnik La
Vanguardia
Mir na Bliskom istoku, Crkva u službi siromašnih, reforma
Vatikana, odreknuæe pape Benedikta XVI., papa Pio XII. i
holokaust, izopaèenost sadašnjega svjetskog gospodarskog
sustava neke su od glavnih tema o kojima je papa Franjo
govorio u intervjuu za španjolski dnevnik "La Vanguardia",
objavljenom 13. lipnja.
Sveti Otac tom je prigodom meðu ostalim kazao da bi htio
da ga se ljudi sjeæaju kao dobroga èovjeka koji je uèinio sve
što je mogao. A što se tièe Svjetskoga nogometnog
prvenstva, Papa se našalio: "Brazilci su mi rekli da budem
neutralan, i ja držim rijeè". Radio Vatikan prenio je neke
odlomke toga razgovora:
Nasilje u Božje ime proturjeèje je koje ne odgovara našem
vremenu, rekao je papa Franjo na poèetku razgovora, u
kojemu je istaknuo fundamentalizam, opasnost nazoènu u
svim religijama, te se osvrnuo na "Zaziv za mir" s
predsjednicima Izraela i Palestine. Papa je kazao da je u
poèetku 99% ljudi u Vatikanu govorilo da se taj susret neæe
održati, meðutim poslije se onaj preostali 1% poveæao. To ni
u kojem smislu nije bio politièki èin, nego vjerski, u svrhu
otvaranja prozora prema svijetu, istaknuo je Papa.
Osim toga, upozorio je na antisemitizam, istièuæi da je
nijekanje holokausta ludost. Ne možemo biti istinski kršæani
ako ne priznajemo svoje židovske korijene, rekao je Sveti
Otac. Dijalog je meðu kršæanima i Židovima izazov, vruæi
krumpir, ali možemo ga voditi kao braæa. Što se pak tièe
pape Pacellija, Sveti Otac izrazio je uvjerenje da æe otvaranje
arhiva unijeti mnogo svjetla. O jadnomu se Piju XII. svašta
izvlaèilo, kazao je papa Franjo te dodao: "Ali moramo se
sjetiti da ga se prije smatralo velikim zaštitnikom Židova.
Pritom je podsjetio da je brojne Židove Pio XII. skrio u
samostanima u Rimu i u drugim talijanskim gradovima, kao
i u ljetnoj rezidenciji u Castel Gandolfu. Ne želim reæi da Pio
XII. nije griješio, i ja èinim mnoge pogreške, ali njegovu
ulogu valja tumaèiti u prilikama toga doba, istaknuo je papa
Franjo.
Odgovarajuæi na pitanje o Crkvi i siromasima, Papa je rekao
da su siromaštvo i poniznost u središtu Evanðelja, i to u
teološkom smislu, ne sociološkom. Evanðelje se ne može
razumjeti bez siromaštva koje, meðutim, valja razlikovati od
siromaštine. Biskupi imaju biti služitelji a ne prinèevi,
napomenuo je Sveti Otac, ali nije propustio upozoriti i na
neka zla svjetskoga gospodarskog sustava, u središte kojega
smo, kako je rekao, stavili novac, i tako padamo u grijeh
idolopoklonstva.
Odnos prema mladima i osobama u starijoj životnoj dobi je
kao prema odbaèenim stvarima, kazao je potom Papa te
izrazio veliku zabrinutost zbog nezaposlenosti mladih. U
Europi ima 75 milijuna nezaposlenih mladih ljudi, a to je
barbarstvo. Kako bi se održao gospodarski sustav koji se
više ne drži na nogama, potrebno je ratovati, a buduæi da
Treæi svjetski rat nije moguæ, onda se vode lokalni ratovi. I
na taj se naèin proizvodi i prodaje oružje da bi se popravile
bilance idolopoklonièkih gospodarstava, upozorio je Papa.
Osvrnuvši se potom na reformu Kurije, papa Franjo rekao je
da nema nikakve intuicije, a ni neki osobni program. To što
sada radim jest ostvarenje onoga o èemu su kardinali
razmišljali na opæim kongregacijama prije konklava, rekao je
Sveti Otac te istaknuo da je važna odluka bila da buduæi
papa može raèunati na neko vanjsko vijeæe, skupinu
savjetnika koji ne žive u Vatikanu. Upravo to što se sada
zove "Vijeæe osmorice".
Odgovarajuæi na pitanje osjeæa li se revolucionarom, papa
Franjo kazao je da je za njega velika revolucija odlazak na
korijene. Mislim da je najbolji naèin za provoðenje istinskih
promjena taj da se poðe od identiteta. Na novinarovo pitanje
osjeæa li se još uvijek kao župnik, papa Franjo odgovorio je
da je dimenzija župnika ona koja najbolje odgovara njegovu
pozivu. Služiti ljudima dolazi mi iznutra. Ali, osjeæam se i
Papa. To mi pomaže da stvari obavljam ozbiljno. Nije
moguæe igrati se pape-župnika, bilo bi to neozbiljno. Kada
doðe neki šef države, moram ga primiti dostojanstveno i
protokolom koji zaslužuje. Istina je da s protokolom imam
problema, ali valja ga poštovati, kazao je papa Franjo.
Meðutim, kada je rijeè o puku, kazao je da ne želi prepreke.
Znam da bi mi se moglo nešto dogoditi, ali sve je u Božjim
rukama, rekao je Papa te se prisjetio da su mu u Brazilu bili
pripremili zatvoreni papamobil. Ali, ne mogu pozdraviti
narod i reæi mu da ga volim, iz riblje konzerve; za mene je to
zid, rekao je papa Franjo. (ika-rv/sd)
Kršæanstvo i identitet
Zbornik radova s pastoralnog skupa hrvatskih sveæenika,
pastoralnih suradnica i suradnika
Iz tiska je izašao petnaesti zbornik radova s godišnjih
pastoralnih skupova hrvatskih sveæenika, pastoralnih
suradnica i suradnika iz Zapadne Europe, koje organizira
Hrvatski dušobrižnièki ured u Njemaèkoj ili u domovini. U
novom zborniku objavljena su predavanja s pastoralnog
skupa koji je o temi "Pitanje (kršæanskog) identiteta danas"
održan krajem rujna 2013. u Bergisch Gladbachu kod Kölna.
U zborniku, koji je uredio dr. Adolf Polegubiæ, a predgovor
napisao delegat za hrvatsku pastvu u Njemaèkoj vlè. Ivica
Komadina, objavljena su predavanja dr. Nikole Vranješa iz
Rijeke "Identitet postmodernoga èovjeka u europskom
kontekstu i kršæanski identitet danas", dr. Slavka Sliškoviæa
iz Zagreba "Kršæanstvo u temeljima hrvatskoga identiteta:
povijesno-kritièki prikaz" i "Katolièki identitet u suvremenoj
Hrvatskoj" te dr. Ante Pavloviæa iz Mostara "Nacionalni,
kulturni i vjerski identitet Hrvata u BiH – izazovi i
perspektive" i "Demokratske promjene i doprinos Katolièke
Crkve u oèuvanju nacionalnoga i kulturnoga identiteta
Hrvata katolika u BiH". (ika-ap/kj)
"Kad duša progovori"
Zbirka misli o molitvi i molitava domaæih i svjetskih autora
U knjižici "Kad duša progovori" autori fra Mirko Mataušiæ i
Suzana Vrhovski Peran sabrali su ponajljepše misli o
molitvi, molitve i meditacije domaæih i inozemnih autora –
od svetaca i blaženika, teologa, redovnika i redovnica do
književnika i politièara.
Molitve su podijeljene u nekoliko cjelina: molitve za
spoznaju Božje volje, molitve za mir, molitve uz zazive Oèe
naša, molitve Duhu Svetomu, u vrijeme nevolje i u vrijeme
radosti, molitve za druge, te blagoslovi i zahvale.
Knjiga je objavljena u nakladi Teovizije. (ika-mb/kj)
.
18. lipnja 2014. broj 24/2014
27
Prilog prikazi
U Hrvatskoj hitno moramo poèeti graditi kulturu
odgovornosti!
Nemoguæe je riješiti se struktura grijeha nekakvim
populistièkim i kozmetièkim mjerama, upozorio kardinal
Josip Bozaniæ u razgovoru za Veèernji list
Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ u intervjuu
Veèernjem listu objavljenom 15. lipnja istaknuo je da se
Crkva ne boji sekularizacije, dodajuæi da je "ono pred èim
moramo strahovati vlastita lijenost i neodgovornost da se
odazovemo izazovima na koje nas vjera poziva i koje vjera
stavlja pred nas". Za odnose Crkve i države u ovom trenutku
kardinal je rekao da se oni "razvijaju u okviru zakona",
dodajuæi da Crkva daje i može puno dati društvu, a mudar
državnik "znade to prepoznati i iskoristiti snagu pojedinca ili
institucije za dobro države i društva koje vodi".
Istaknuo je da novac koji dobiva od države na ime odštete za
oduzetu imovinu te kao pomoæ u svom društveno-korisnom
radu Crkva troši transparentno i svake godine šalje izvješæe
državi. Ta su izvješæa svima dostupna i pokazuju da su
sredstva strogo namjenska i troše se za gradnju novih crkava
i pastoralnih centara, za karitativne djelatnosti i za
uzdržavanje sveæenika i drugih crkvenih službenika.
Kardinal bi volio da takva transparentnost postoji i kod svih
udruga civilnog društva. U potpunosti je podržao zahtjeve
poreznih obveznika i drugih državljana ove zemlje da znaju
tko i na što troši više od milijardu kuna koje se daju
neprofitnim udrugama civilnog društva, od èega Crkva
dobiva nešto više od dvije stotine i pedeset milijuna kuna,
napomenuvši da je u taj iznos ukljuèena i naknada za
oduzetu imovinu, tako da je dotacija za Crkvu iz proraèuna
zapravo i manja od spomenutog iznosa.
Na prigovore Crkvi da je bogata i rastrošna te da nema
razvijen socijalni osjeæaj, kardinal Bozaniæ odgovorio je da
se ne slaže s onima koji Crkvu kritiziraju, "a ne pokazuju
nimalo volje upoznati se s njezinim djelovanjem, niti æu
pognuti glavu pred kritiziranjem koje svoje ishodište ima u
ideološkoj suprotstavljenosti Crkvi i Isusovu uèenju".
Prvotna zadaæa Crkve je naviještati Isusovu Radosnu vijest,
ona postoji zato da se svi narodi, svaki èovjek spasi.
"Djelotvorna ljubav prema bližnjemu izražena brigom za
potrebne jedan je od naèina na koji Crkva i svaki njezin èlan
pokazuje svoju autentiènost. Stoga je ona vrlo važna i daje
kredibilitet navještaju Radosne vijesti", istaknuo je kardinal.
Navevši konkretno što je sve Crkva dala za pomoæ
stradalima u nedavnim poplavama, Kardinal Bozaniæ izrazio
je posebnu zabrinutost za stanje u Slavoniji i pozvao sve
medije da i dalje budu glas savjesti i pišu o problemima s
kojima se suoèavaju naši bližnji. Osobito je pozvao mlade da
se kao volonteri ukljuèe u pomoæ stradalima u poplavama, i
u našoj državi i u susjednim zemljama, istaknuvši: "Slavoniji
treba vratiti osmijeh na lice. Hrvatska ne može biti sretna
ako joj je slavonska, ta tako topla duša, ispunjena tugom."
Na pitanje pomaže li Zagrebaèka nadbiskupija siromašnima
novcem koji dobiva iz proraèuna, kardinal Bozaniæ
odgovorio je da Caritas Zagrebaèke nadbiskupije svake
godine objavljuje detaljan izvještaj o svome radu iz kojeg je
vidljivo što se i kako radi. "Nisam primijetio da je ikoje
godine bilo koji 'svjetovni' medij, pa tako ni vaš, prenio
barem kakvu natuknicu iz tog izvještaja", napomenuo je
zagrebaèki nadbiskup, te naveo neke od podataka iz
izvještaja.
Kardinal Bozaniæ u nastavku je upozorio na problem
neodgovornosti koji uzrokuje sva zla i na osobnoj i na
opæedruštvenoj razini. "U Hrvatskoj hitno moramo poèeti
graditi kulturu odgovornosti! Bez nje, bojim se, neæemo se
izvuæi iz ovog beznadnog stanja. Nemoguæe je riješiti se
struktura grijeha koje su premrežile cjelokupni sustav
28
18. lipnja 2014. broj 24/2014
ika
nekakvim populistièkim i kozmetièkim mjerama, nego
sustavnom promjenom svega onoga što omoguæuje
korupciju, kriminal, nepotizam, mito, neplaæanje poreza,
neplaæanje obveza prema radnicima i dobavljaèima,
reketarenje, bilo ono kroz medije ili na neki drugi naèin i niz
drugih zala koja uništavaju buduænost naše države i naroda,
istaknuo je kardinal, dodajuæi da promjene moraju nastupiti
na svim podruèjima – na osobnoj razini svakog pojedinca i
na institucionalnoj razini cijeloga društva.
Kardinal Bozaniæ, izmeðu ostaloga, izrazio je zadovoljstvo
razvojem Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta koji stremi k
tome da ono postane jedna od najboljih obrazovnoznanstvenih institucija. Podaci Agencije za znanost i visoko
obrazovanje pokazuju da se za studij psihologije na HKS-u
ove godine prijavio najveæi broj zainteresiranih u
konkurenciji nedržavnih fakulteta. U daljnjem tijeku razvoja
želja nam je da sveuèilište u konaènici provodi studijske
programe svih podruèja znanosti, rekao je kardinal,
istaknuvši da je Hrvatsko katolièko sveuèilište dar Crkve
hrvatskom narodu i njegovoj buduænosti, dar Zagrebaèke
nadbiskupije, koja mu je osnivaè i koja ga najveæim dijelom
financira. Kardinal Bozaniæ izrazio je uvjerenje da državne,
gradske i lokalne vlasti i u Hrvatskoj prepoznaju važnost
katolièkih obrazovnih ustanova jer, "u konaènici, ne radi se
ovdje o stvaranju nekakve konkurencije državnim
obrazovnim ustanovama, nego o ulaganju u èovjeka, u
buduænost našeg naroda i države. A to nam je zajednièko".
(ika-mb/sd)
Zbirka pjesama mons. Alojzija Petranoviæa
"Na kraju puta", èetvrta zbirka pjesama dugogodišnjega
sisaèkoga župnika mons. Alojzija Petranoviæa, objavljena je
u izdanju Glasa Koncila, u povodu autorova 80. roðendana.
Novoobjavljena knjiga, koju je uredila prof. Ivanka Palac,
kruna je njegove pjesnièke trilogije: u nju su uvrštene
odabrane pjesme iz njegovih triju do sad objavljenih zbirki
pjesama: "Uz put" (1998.), "Na putu" (2000.) i "Ostavi
otvorena vrata" (2011.).
Zbirka, obogaæena ilustracijama akademskoga slikara Slave
Striegla, sadrži 138 pjesama, podijeljenih u pet cjelina,
prema zbirkama u kojima su objavljene, a donosi i ciklus
novih, dosad neobjavljenih pjesama. Uz "Izbor iz osvrta na
pjesništvo Alojzija Petranoviæa", u dodatku je objavljeno
nekoliko fotografija sa sveèanoga misnoga slavlja prigodom
50. obljetnice sveæenièkoga služenja mons. Petranoviæa,
održana u katedrali Uzvišenja svetoga Križa u Sisku 3.
srpnja 2011. te preslika apostolskoga blagoslova koji je tom
prigodom autoru podijelio papa Benedikt XVI.
"Pridružujuæi se plejadi hrvatskih pjesnika katolièke
orijentacije", u predgovoru istièe prof. Palac, "vlè.
Petranoviæ svoju inspiraciju nalazi u liturgiji, ali i u osobnom
životu". Temeljni njegovih pjesama "su misterij Kristove
muke i smrti na križu radi našeg otkupljenja, pjesnikova
èežnja za beskrajem te komunikacija s nedohvatljivim
Božjim svijetom. Osjeæajuæi bol svijeta kao svoju vlastitu
bol, pjesnik èezne za beskrajnom sreæom, koju može dati
jedino Krist". (ika-mb/sp)
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
7
File Size
383 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content