close

Enter

Log in using OpenID

5. lipnja 2013. Proročki poziv sveučilišta Dan Hrvatskoga

embedDownload
23/2013
5. lipnja 2013.
Proroèki poziv sveuèilišta
Dan Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta u Zagrebu
proslavljen sveèanim akademskim èinom, èime su
obilježene sedma obljetnica osnutka i treæa obljetnica
poèetka sveuèilišnog života na HKS-u –
Kardinal Peter Erdo održao predavanje "Može li
obrazovani Europljanin naših dana vjerovati u
božanstvo Sina Božjega Isusa Krista?" –
Izražena nada da æe se HKS kao i sva druga hrvatska
sveuèilišta ravnopravno ukljuèiti u europski
visokoškolski prostor
Proslava Majke Božje od Kamenitih vrata
Slavlje u zagrebaèkoj prvostolnici predvodio koelnski
nadbiskup kardinal Joachim Meisner
"Fra Emerik Paviæ i franjevci u kontinentalnoj
Hrvatskoj"
Znanstveni skup u Osijeku u organizaciji Hrvatskih
studija Sveuèilišta u Zagrebu i Filozofskog fakulteta
Sveuèilišta Josipa Jurja Strossmayera
"Jedan Gospodin, jedna vjera"
Papa Franjo u bazilici Sv. Petra u Vatikanu predvodio
Euharistijsko klanjanje u Godini vjere, istodobno
prireðeno diljem svijeta i Crkve u Hrvata
Ekipa iz Mostara pobjednica KMNL-a
Završnica natjecanja (nad)biskupijskih Katolièkih
malonogometnih liga iz Hrvatske, BiH i Crne Gore
Domovinske vijesti
Sjednica Vijeæa HBK za život i obitelj
Više od 710.000 graðana izjasnilo se za referendum o braku
Prva Tijelovska procesija u osjeèkoj župi sv. Æirila i Metoda
Slavonskobrodska župa Duha Svetoga proslavila 50. obljetnicu
Posveæena crkva na splitskim Brdima
XIII. susret osoba s invaliditetom Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
Održan festival hrvatskih vjerskih filmova Trsat 2013.
Na Trškom vrhu održano 46. vozoèašæe
Kardinal Bozaniæ blagoslovio gradilište crkve Bl. pape Ivana XXIII.
Obnovljene crkva i župna kuæa u Sunji
Zapoèeli Dani proslave 10. obljetnice boravka Ivana Pavla II. u Rijeci
Posveta crkve Sv. Josipa u Dardi
Poreèkoj i Pulskoj biskupiji uruèen Grb grada Pazina
Apostolski nuncij kod gradonaèelnika Bandiæa
Susret sveæenika Varaždinske biskupije
Nadbiskup Devèiæ primio velikodostojnike MPC
Crkva u Hrvata
Izjava bosanskih franjevaca u povodu 550. obljetnice izdavanja
Ahdname
Novi generalni ministar OFM posjetio hrvatske franjevce u Chicagu
Doktorirao fra Ivan Macut
Inozemne vijesti
U Jordanu otvoreno prvo katolièko sveuèilište
Kardinal Schönborn: Obitelji je najsigurnija društvena mreža
Papin susret s malim bolesnicima
Diskriminacija prema kršæanima u Europi
Prilog dokumenti
Crkva je Božja obitelj
Tijelovo - poziv na vjeru u providnost
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Sjednica Vijeæa HBK za život i obitelj
Vijeænici iskazali moralnu potporu svima koji su se,
uzimajuæi kredite u švicarskim francima s ciljem rješavanja
egzistencijalnih pitanja, našli u teškoj i èesto bezizlaznoj
situaciji
Zagreb, 24.5.2013. (IKA) - Sjednica Vijeæa Hrvatske
biskupske konferencije za život i obitelj održana je u petak
24. svibnja u sjedištu HBK u Zagrebu pod predsjedanjem
predsjednika toga Vijeæa krèkog biskupa Valtera Župana
koji je sjednicu sazvao slijedom objave Teza za Nacrt
prijedloga novog Obiteljskog zakona. Na poèetku sjednice
voditelj Ureda HBK za život i obitelj dr. Petar - Krešimir
Hodžiæ izvijestio je vijeænike o aktualnim zbivanjima, a
potom se razvila rasprava o spomenutim Tezama. Vijeænici
su iznijeli svoje komentare i struèna mišljenja na temelju
kojih su oblikovani zakljuèci. Prije svega, uoèeno je da i
sami autori Teza priznaju kako ne postoji potrebna
infrastruktura odnosno materijalni i ljudski resursi koji bi
omoguæili provedbu novog propisa što uvelike dovodi u
pitanje i svrsishodnost njegova donošenja. Naime, to bi još
više moglo otežati i usporiti funkcioniranje sustava u ova za
brak i obitelj krizna vremena kada bi najviše napora i
ulaganja trebalo uložiti u preventivno djelovanje te oèuvanje
braka i obitelji, a sve to, dakako, u interesu djece. Nažalost,
to se iz Teza ne može išèitati. Nadalje, prepoznati su
propusti te sadržajne manjkavosti i nedoreèenosti u Tezama,
no o njima se teško oèitovati bez uvida u cjeloviti tekst
Nacrta prijedloga, navodi se u priopæenju sa sjednice.
U drugom dijelu sjednice vijeænicima se obratio Marko
Mišiæ iz Udruge "Franak" koji je izložio osobnu prièu i
situaciju u koju je dospio uzimajuæi kredit u švicarskim
francima te u kakvu ga je zabludu dovela banka. Potvrdio je
kako se oko 100.000 osoba nalazi u sliènoj ili još goroj
situaciji koja razorno djeluje ne samo na njih osobno veæ i na
njihove obitelji što se oèituje u braènim i obiteljskim
krizama te pobolijevanju pa èak i samoubojstvima.
Potom je struèni suradnik Udruge "Franak" prof. dr. Ivan
Lovrinoviæ zorno prikazao slijed dogaðanja od 2006. do
danas iz bankarske i pravne perspektive te ukazao na
neopravdane postupke banaka koji bi se mogli nazvati
"makrolihva". Govorio je o dužnièkom ropstvu u koju
upadaju pojedinci i obitelji zahvaæene takvim stanjem i koje
posljedice ima odugovlaèenje sudskog procesa. Povezao je
nemoguænost otplaæivanja kredita s ovrhama i deložacijama
o kojima je u svojoj izjavi od 6. svibnja svoj stav iznijela i
Komisija HBK Iustitia et pax. Vijeænici su nakon uvida u
stvarno stanje iznijeli svoju zabrinutost razvojem situacije u
kojima neetièni bankari ciljanim i unaprijed isplaniranim
potezima preuzimaju glavnu rijeè nad sudbinom pojedinca,
obitelji te naposljetku i èitavog društva. Osobito su željeli
iskazati moralnu potporu svima koji su se, uzimajuæi kredite
u švicarskim francima s ciljem rješavanja osnovnih
egzistencijalnih pitanja, našli u teškoj i èesto bezizlaznoj
situaciji. Vijeænici su izrazili nadanje da æe se sudski proces
u što skorijem roku privesti kraju kako bi obitelji zahvaæene
ovim problemom što prije izašle iz nametnute krizne
situacije. Promišljajuæi o moguæim rješenjima došlo se do
zakljuèka kako je potrebna uspostava etièkih banaka koje æe
raditi u prilog obitelji kako bi one, kao osnovne jedinice
društva, mogle biti funkcionalnije i tako davati èim veæi
doprinos društvu, a prije svega u raðanju djece koja su
najvitalniji i najvažniji resurs društva, navodi se u priopæenju
Tiskovnog ureda HBK.
2
5. lipnja 2013. broj 23/2013
Osijek: Simpozij o fra Emeriku Paviæu i franjevcima u
kontinentalnoj Hrvatskoj
Osijek, 25.5.2013. (IKA) – Znanstveni skup "Fra Emerik
Paviæ i franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj" organizirali su
od 23. do 25. svibnja u Sveèanoj dvorani Filozofskog
fakulteta u Osijeku Hrvatski studiji Sveuèilišta u Zagrebu i
Filozofski fakultet Sveuèilišta Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku. Skup su pozdravili: uime domaæina dr. Ana
Pintariæ, dekanica Filozofskog fakulteta u Osijeku, uime
Franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda provincijal fra
Željko Železnjak i uime Provincije Presvetoga Otkupitelja
fra Gabrijel Jurišiæ, urednik Zbornika "Kaèiæ". Zatim je dr.
Pavao Knezoviæ, profesor latinskoga jezika (Hrvatski studiji)
i predsjednik Organizacijskog odbora, otvorio skup a ujedno
je knjižnici Fakulteta predano više svezaka zbornika "Tihi
pregaoci" i izdanja zbornika "Kaèiæ".
Na skupu su sudjelovali znanstvenici iz raznih kulturnih i
znanstvenih institucija iz Osijeka, Mostara, Peèuha, Rijeke,
Sinja, Slavonskog Broda, Vrbovca, Zadra i Zagreba. Od
redovnika su sudjelovali: fra Željko Zeleznjak, fra Emanuel
Hoško, fra Danijel Patafta i fra Gabrijel Jurišiæ, franjevci, te
fra Ivan Karliæ, franjevac konventualac.
O fra Emeriku Paviæu (+1780.) i njegovim hrvatskim i
latinskim djelima razlagalo je više predavaèa. "Cvit likarije"
(1768.) prva je medicinska knjiga na hrvatskom jeziku,
prevedena s latinskoga jezika. To su zapravo recepti škole iz
Salerna koji nude ljekovito bilje kao osobiti doprinos
zdravlju. I današnja "Europska farmakopeja" od 25
navedenih biljaka preporuèa 12 kao i "Cvit". Djelo je
odreðeni sažetak grèke, rimske, arapske i monaške
mediteranske medicinske tradicije. Paviæev prijevod važan je
za hrvatski narod, jer su mnogi lijekovi postali bliži obiènom
èovjeku na materinskom jeziku. Nešto kasnije æe fra Luka
Vladmiroviæ objaviti svoje "Likarije priprostite" (1775.), a
prva struèna medicinska knjiga na hrvatskom je "Vraètva
ladanjska" (1776.) Ivana K. Lalanguea. Zanimljiva je
usporedba termina u ta tri medicinska djela. "Cvit likarije" u
lijepom izdanju objavio je Zbornik "Kaèiæ" 1980. godine (V.
Ljoljiæ, J. Vukoviæ, S. Fatoviæ-Ferenèiæ, S. M. Dürrigl, M.
Kovaèiæ, I. Bekavac Basiæ i T. Tvrtkoviæ).
U povijesnom djelu "Ramus viridantis olivae" (1766.) pisac
je donio važne dokumente za povijest Franjevaèke
provincije Bosne Srebrene i opise pojedinih samostana.
Predavaèi osporavaju prigovore nekih kritièara (F. E. Hoško
i L. Krešiæ). "Ruèna knjižica" (1769.) zapravo je priruènik za
župnike i pastoralne djelatnike u posebnim situacijama. U
predavanjima se više èulo o jeziku, sintaksi i pravopisu (Lj.
Koleniæ i D. Stolac). "Putovanje duhovno" je molitvenik s 28
pjesama, koje su obraðene tematski, jezièno i metrièki (K.
Šimiæ i A. Tvoriæ). Djelo "Prosvitljenje i ogrianje… nediljne
i sveèane predike…" (1762.) donosi 26 nedjeljnih i 24
sveèane propovijedi, pisane u duhu racionalistièkoga
katolicizma s kasnobaroknom stilskom formacijom.
Upozoreno je što pisac veli i o temi žena (H. MihanoviæSalopek i T. Šundaliæ). U nekoliko katehetskih priruènika,
bilo izvornih bilo prevedenih, pisac u duhu posttridetnske
obnove i kasnoga jansenizma pruža biblijsku èitanku i
pjesmaricu kao i teme za dijalog s pravoslavnima (V.
Reljac). Buduæi da je E. Paviæ napisao više djela na
hrvatskom jeziku, i to ne samo o bogoslovlju, nego i o
drugim znanstvenim disciplinama, npr. o biologiji, susreo se
je s pitanjem hrvatske terminologije. U predavanju je
prikazano koliko su E. Paviæ i drugi franjevaèki pisci
ika
doprinijeli stvaranju hrvatske terminologije (l. Bogoviæ i J.
Paviæ). E. Paviæ i drugi franjevci nastavili su tradiciju
Vitezoviæevih puèkih kalendara, koji su imali prosvjetiteljski
karakter, a osobito astronomski (M. Boriæ). Govorilo se i o
metodologiji istraživanja hrvatskoga književnog jezika,
doprinosu franjevaca povijesti jezika i jezikoslovnom
pojmovlju (B. Tafra i P. Košutar). E. Paviæ bio je uvjeren da
je "Razgovor ugodni" fra Andrije Kaèiæa zapravo povijest
hrvatskoga naroda o kojoj Europa ništa ne zna, pa je preveo
na latinski jezik - onda jezik kulture i politike - i objavio
knjigu (190 stranica) da bi Europa upoznala hrvatsku
povijest. Takoðer je, ugledajuæi se u Kaèiæa, opjevao brojne
junake iz slavonskoga dijela Hrvatske i (1768.) objavio
knjigu "Nadodanje Razgovoru ugodnomu" (G. Jurišiæ).
Raspravljalo se o utjecaju E. Paviæa na život i kulturu baèkih
Hrvata (K. Bušiæ), o franjevaèkoj duhovnosti i kulturi u
predtursko doba (V. Zovko), o društvenim, crkvenim i
prosvjetnim prilikama u Osijeku u doba E. Paviæa (Z.
Živakoviæ-Kerže), o diplomatskoj djelatnosti Franje
Frankopana Cetinskog (M. Jerkoviæ), o Nikoli Ogramiæu i
bl. Sebastijanu de Aparicio (P. Knezoviæ), o sociologiji u
Lastriæevim propovijedima (J. Grubeša), o Bernardinu
Mayoru i njegovu djelu "Aenigmata" (A. Bioèiæ), o
prirodoslovlju Ignjata Martinoviæa i Grgura Peštaliæa (S.
Paušek-Baždar), o leksiku Laliæeva rjeènika (J. Ostojiæ), o
jeziku fra Mihovila Radniæa (S. Vuliæ), o djelu "Istina
katolièanska" fra Antuna Baèiæa (I. Karliæ i D. Patafta), o
teologiji fra Kerubina Dellamartine (I. Mršiæ-Felbar) i o
bosanskim klericima u Zagrebu (R. Barišiæ).
Posljednji dan bio je posveæen gradu heroju Vukovaru i
Iloku, njihovim graðanima, braniteljima, zatoèenicima,
muèenicima, ubijenima i nestalima. U Vukovaru su
sudionici simpozija posjetili Memorijalni spomen-dom,
Gradski muzej u obnovljenoj palaèi plemiæa Eltz, tragiènu
Ovèaru, franjevaèku Crkvu i samostan sv. Filipa i Jakova, u
kojemu su gledali film o strahotama koje su proživjeli
graðani i cijeli grad Vukovar. Franjevci su ugostili sve
sudionike simpozija u petak u Osijeku (u Tvrði) i u subotu u
Vukovaru. U IIoku su posjetili franjevaèku crkvu i samostan,
u kojemu je grob sv. Ivana Kapistrana. U kasnim satima
stigli su u Zagreb i rastali se nadajuæi se ponovnom susretu i
simpoziju sljdeæe godine, kada æe biti predstavljen Zbornik s
ovogodišnjega simpozija u Osijeku.
Susret mlaðih sveæenika Varaždinske biskupije
Veternica, 27.5.2013. (IKA) - Susret sveæenika Varaždinske
biskupije, reðenih od 2003. do 2012. godine, s ciljem
permanentne formacije održan je u ponedjeljak 27. svibnja u
Duhovnom centru Varaždinske biskupije na Veternici. Na
susretu je sudjelovao i varaždinski biskup Josip Mrzljak
zajedno s najbližim suradnicima, generalnim vikarom mons.
Ivanom Godinom i kancelarom mons. Antunom Perèiæem.
Tridesetak sveæenika srdaèno je doèekao ravnatelj
Duhovnog centra vlè. Damjan Koren.
Gosti predavaèi bili su vlè. dr. Krunoslav Novak, viši
asistent na Hrvatskom katolièkom sveuèilištu, te mr. Anita
Posariæ, voditeljica Ureda za pastoral u medijima
Varaždinske biskupije. Tema predavanja bila je "Sveæenik
navjestitelj koji govori ali i sluša". Na poèetku je voditeljica
Posariæ pokušala odgovoriti na pitanje što to vjernici oèekuju
od svojih sveæenika. Istaknula je kako je sveæenièka služba,
služba posrednika. Kada komuniciramo moramo uzeti u
obzir potrebe zajednice koja je pred nama. Upoznala je
sveæenike s pozitivnim i negativnim aspektima suvremenog
društva uslijed procesa demokratizacije, globalizacije,
subjektivizma i liberalizma. Odnos, komunikacija i
Domovinske vijesti
vjerodostojnost tri su bitne odrednice preko kojih možemo
doprijeti te uspostaviti kvalitetni odnos s èovjekom
današnjice u suvremenom društvu. Naglasak je posebice
stavila na povjerenje koje je temelj svakog odnosa i
komunikacije.
Vlè. Novak potom je govorio o interpersonalnoj
komunikaciji, naglasivši kako sveæenik treba obnavljati
motivaciju svojega poziva te je veoma bitno da ne izgubi
èovjeka u sebi. Sveæenik je navjestitelj Radosne vijesti koji
sluša druge osobe. Slušati i razumjeti drugoga veoma su
bitne odrednice interpersonalne komunikacije. Dopustiti
osobi da se izrazi, èuti što osoba uistinu želi kako bismo
mogli na što prikladniji naèin prenijeti evanðelje.
Nakon predavanja uslijedila je rasprava. Biskup Mrzljak
napomenuo je da sveæenik treba saèuvati dostojanstvo i
smirenost kada doðe do provokacija i uvreda. Ne smije se
zavesti i odgovarati na provokacije provokacijom. Susret je
nastavljen misom koju je u kapeli Gospe žalosne predslavio
biskup u koncelebraciji sa svim prisutnim sveæenicima. U
homiliji je rekao kako svatko od sveæenika posjeduje stvari
koje su mu neophodne za normalno funkcioniranje i vršenje
službe, no ne smije si dopustiti da ga te stvari zarobe i
upravljaju, one služe samo u danim trenucima. Biskup se
osvrnuo na rijeèi pape Franje, poruèivši svim sveæenicima da
budu pastiri, a ne èinovnici. Budite vodièi, a ne posrednici.
Budite uvijek primjer dobrog vodièa koji nije došao da mu
se služi, veæ koji æe biti u službi, istaknuo je biskup Mrzljak.
Uslijedio je zajednièki objed uz prigodno druženje u
prekrasnom ambijentu Veternice.
Osijek: Predstavljen nagraðeni roman J. E. Bušiæ "Živa
glava"
Knjiga predstavljena prvoga dana Tjedna kršæanske kulture
u Osijeku
Osijek, 27.5.2013. (IKA) – Prvi dan 6. tjedna kršæanske
kulture u Osijeku, koji se od 26. svibnja do 2. lipnja održava
u organizaciji Udruge katolièkih intelektualaca, obilježilo je
podnevno predstavljanje romana Julienne Eden Bušiæ "Živa
glava", održano 27. svibnja u osjeèkoj podružnici Instituta
društvenih znanosti Ivo Pilar.
"Ideju za ovu knjigu dala mi je Vukovarka, žrtva silovanja,
koja je tada, prvi put nakon 20 godina šutnje, progovorila o
tom zloèinu", rekla je autorica. "Odavno sam bila èvrsto
povezana s Vukovarom, još otkad sam sudjelovala u
iskapanju masovnih grobnica krajem 90-tih. Vukovar se
urezao u moju dušu, utoliko više kad sam vidjela da je za
žrtve veoma malo pravde. I što je možda najvažnije, znam
kakav je osjeæaj biti obilježen, prognan i napadnut od ljudi
koji te ne poznaju, što se dogodilo brojnim vukovarskim
ženama. Mnogo se toga može dogoditi zbog jedne knjige,
zbog pisane rijeèi. Prije samo dvadeset i pet godina možda
bih i ja ovdje bila zatvorena jer pišem o ovakvoj temi, a
optužba bi glasila širenje tzv. protudržavne propagande ili
poticanje nemira i možda bih dobila petnaest godina zatvora.
Za mene bi to bio drugi put, ali, sreæom, vremena su se
promijenila i ovaj put ne moram u zatvor. Stoga je tu knjiga,
prvi roman te vrste temeljen na istinitoj prièi o Hrvatici iz
Vukovara, koja mi je posudila svoju prièu, svoj život, da bih
mogla pisati o svima njima jer je istovremeno njihova prièa
simbolièna", kazala je spisateljica i prevoditeljica Julienne
Eden Bušiæ, magistrica njemaèkog jezika, književnosti i
lingvistike.
O iznimnoj uspješnici, objavljenoj 2012. godine, svjedoèi
nagrada A. B. Šimiæ koju je Društvo hrvatskih književnika
BiH dodijelilo autorici za taj njezin treæi roman (prethode
Ljubavnici i luðaci, Tvoja krv i moja). Dr. Ružica Pšihistal,
5. lipnja 2013. broj 23/2013
3
Domovinske vijesti
izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Osijeku,
predstavljajuæi djelo kazala je: "Roman je posveæen ženama
koje od pepela stvaraju vatru. Znaèajan i stoga što otvara
pitanja koja nismo mogli ili htjeli èuti. Živa glava je glas
stvarne žrtve Vukovarke S., tragiène junakinje s krivnjom
bez krivnje. Autorica se pita što sa živom glavom da ona
bude osoba i da joj se vrati dostojanstvo. Klasièna poetika
nazvala bi katarzom njezin put življenja sažaljenja i straha.
Postizanje proèišæenja nije lagan, nego mukotrpan put. U
tom procesu bitna je identifikacija s udjelom kreacije. Ono
nešto što nas dira i pokreæe, ona je izgovorila pruživši
èitateljima terapeutski uèinak i metodu pozitivnih misli
kojima djeluje pomažuæi društvu u procesu šutnje. Moramo
znati za što živimo, moraju postojati moralna naèela te u tom
kontekstu J. E. Bušiæ govori o ljubavi, dobroti i istini,
vrednotama koje nas vežu. Pripovjedni tekst pokazuje kako
je moguæe iz pepela vratiti se u novi život, iz potisnutoga u
jezik".
Mnoštvu publike dobrodošlicu je izrazio moderator i
domaæin dr. Miljenko Brekalo, voditelj osjeèkog Instituta
Ivo Pilar. Mr. Mladen Miliæ, predsjednik UKI-a, napomenuo
je kako se istina èesto gubi pred laži, ali pronalazi pravi put
pred izazovima u kojima je teško ne klanjati se moænima,
zakljuèujuæi: "Za pisanje treba hrabrosti, mudrosti,
razboritosti i lukavosti te nova knjiga Julienne Eden Bušiæ
pokazuje da istina pronalazi pravi put". Predsjednik hrvatske
Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida 1.
skupine Ðuro Glogoški ocijenio je knjigu iznimnim
literarnim štivom što se naslanja na stvarna dogaðanja
tijekom Domovinskoga rata, nadajuæi se da æe biti snimljeni
filmovi prema knjigama J. E. Bušiæ. Autorica je pak otkrila
kako s glumicom Anjom Šovagoviæ Despot radi na pripremi
filma prema knjizi "Živa glava". Ulomke iz knjige
interpretirala je studentica Umjetnièke akademije u Osijeku
Justina Vojnoviæ Finger. Burnim pljeskom Osjeèani su, osim
autorice, pozdravili predstavnika nakladnika Interpublic
Josipa Ðereka, a najglasnije urednika knjige, poznatog
hrvatskog uznika Zvonka Bušiæa, koji je istaknuo da o
domovinskim temama, junaèkoj i velièanstvenoj obrani treba
pjevati, pisati knjige. Zakljuèujuæi kako svi možemo
pridonijeti uvoðenju etiènosti, ne samo u literaturu, veæ u
politièke strukture, Bušiæ je spominjuæi paradigmu misli
Dostojevskog, podsjetio kako, bez uzvišenijeg smisla s
korjenima u nebeskom Božjem svijetu, nema života.
Predstavnici Djela Marijina za jugoistoènu Europu kod
nadbiskupa Barišiæa
Split, 28.5.2013. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ primio je u utorak 28. svibnja savjetnike Djela
Marijina za jugoistoènu Europu Fonte Mantovani i Peppina
di Giacoma koji su bili u pratnji predstavnika Djela Marijina
u Hrvatskoj Florijana Škunce i Mièe Grum te voditeljice
Djela Marijina u Splitu Andreje Kadunc. Odgovorni
predstavnici Djela Marijina zahvalili su nadbiskupu za
moguænost susreta te su ga izvijestili o životu i radu Djela
Marijina u zemljama koje su upravo posjetili - Rusiji,
Ukrajini, Slovaèkoj, Maðarskoj i Sloveniji. Nadbiskup je
pohvalio tihu, ali svjedoèku prisutnost Marijina Djela u
Splitu i Dalmaciji kao plod djelovanja Duha Božjega u
Crkvi. U dužem i srdaènom razgovoru dotaknuli su se niza
aktualnih crkvenih i društvenih tema. Spomenuto je
ovogodišnje duhovsko bdjenje s papom Franjom na Trgu Sv.
Petra. Jedna od središnjih tema bila je i sam izbor, prve geste
i nastup pape Franje, njegova neposrednost, srdaènost i
bliskost Bogu i èovjeku. Nadalje, bilo je govora o stanju
Crkve u hrvatskom društvu, gdje je nezaobilazna tema bio
4
5. lipnja 2013. broj 23/2013
ika
takozvani zdravstveni odgoj u školama i graðanska
inicijativa "Uime obitelji". "Èini se", rekao je nadbiskup, "da
se odreðene skupine i mentalitet propale ideologije teško
snalaze i podnose demokraciju jer u sebi nose naviku
jednoumlja, diktata i iskljuèivosti". Inicijativa graðana
"Uime obitelji" nije usmjerena protiv drugoga i drugaèijega,
veæ samo želi afirmirati i promovirati, u skladu s evolucijom,
brak kao zajedništvo muškarca i žene, temeljnu vrijednost
buduænosti i života. U tom smislu mnogi nas u Europskoj
uniji rado oèekuju jer Hrvatska sa svojom prirodnom
ljepotom i duhovnim bogatstvom uvelike obogaæuje i samu
Europu, istaknuto je na susretu. Na kraju susreta Fonte
Mantovani i Peppino di Giacomo rado su pozvali nadbiskupa
da ih posjeti u njihovom središtu u Rimu.
Predstavljanje knjiga Kršæanske sadašnjosti
Na Tjednu kršæanske kulture u Vinkovcima predstavljene
knjige Jeana Danieloua "Bog i mi" i Fabricea Hadjadja
"Vjera zlih duhova ili ateizam koji je premašen"
Vinkovci, 28.5.2013.
(IKA) - Drugoga dana Tjedna
kršæanske kulture u Vinkovcima u organizaciji Udruge
katolièkih intelektualaca u utorak 28. svibnja u velikoj
gradskoj vijeænici uprilièeno je predstavljanje dviju knjiga u
nakladi Kršæanske sadašnjosti. Knjigu Jeana Danieloua "Bog
i mi" predstavio je bivši direktor KS-a, rektor Hrvatskoga
katolièkog sveuèilišta dr. Željko Tanjiæ, a knjigu Fabricea
Hadjadja "Vjera zlih duhova ili ateizam koji je premašen"
predstavio je predsjednik Udruge katolièkih intelektualaca
mr. Mladen Miliæ. Moderatorica je bila tajnica Udruge
katolièkih intelektualaca Miriam Goll.
Predstavljajuæi knjigu "Bog i mi" koju je prije više od
èetrdeset godina napisao veliki teolog, sveæenik, biskup i
kardinal Jean Danielou, dr. Tanjiæ istaknuo je da tekst uopæe
nije ništa izgubio na svježini. "Ovo je duboka knjiga. Nije
jednostavna za èitati, ali opet plijeni pozornost upravo
svojim stilom i naèinom argumentiranja. Knjiga je u
hrvatskom izvrsnom prijevodu što takoðer olakšava èitanje",
rekao je predstavljaè. Knjiga "Bog i mi" podijeljena je u
nekoliko poglavlja koji svima onima koji traže, može
pomoæi u traženju Boga i nekako mi se èini da je knjiga i
pisana tako: onima koji traže, pomoæi da naðu Boga. Oni
koji su susreli Boga pitaju se filozofskim naèinima
razmišljanja o Bogu zašto baš Bog pisma, oni koji se s tim
dublje hvataju u koštac, zašto baš Bog Isusa Krista, ako smo
veæ nekako to prihvatili, zašto kroz to prihvatiti Crkvu, kako
vjerovati i na koji naèin razumijevati teologiju i mistiku,
dakle sva ona pitanja koja sigurno mnoge vjernike, ali rekao
bih i mnoge iskrene bogotražitelje muèe i zaokupljaju.
Mislim da knjiga može biti dobar uvid u osobna
promišljanja, traženja, izazov, i kao što rekoh, premda se ne
èita jednostavno, èita se zapravo jednim dahom i uistinu
obogaæuje horizonte. Knjiga nije jeftina duhovnost veæ
duboka duhovna bogotražiteljska knjiga", zakljuèio je dr.
Tanjiæ.
Drugu knjigu koja je nedavno izašla u nakladi Kršæanske
sadašnjosti, knjigu francuskog filozofa i dramaturga
Fabricea Hadjadja "Vjera zlih duhova ili ateizam koji je
premašen" predstavio je mr. Miliæ. "Polazišna toèka
razmatranja knjige jest Jakovljeva poslanica i citat da i
vragovi vjeruju i pritom dršæu, pa se Hadjadj pita da taj otac
laži, ili kako ga Biblija naziva zavodnik, nije možda i netko
od nas. On ulazi u široku analizu Markova, a zatim Lukina
evanðelja i onda u drugom dijelu knjige pokazuje stav,
odnosno razlaže ateizam, kako onaj borbeni ateizam, tako i
ateizam koji se polako pretvara u agnosticizam", rekao je mr.
Miliæ.
Domovinske vijesti
ika
Danijela De Micheli Vitturi gostovala na Verbumovu
Susretu s autorom u svibnju
Split, 28.5.2013. (IKA) - U Verbumovoj Knjižari sv. Frane
u Splitu 28. svibnja održan je Susret s autorom na kojem je
gostovala Danijela De Micheli Vitturi, autorica èiji je rad na
osobit naèin obilježen angažmanom na polju obiteljske
tematike. Pjesništvo, struèni i popularni radovi, autorske
radio-emisije, zalaganje na polju društvenog života tek je
djeliæ onoga o èemu je progovorila u sklopu programa
Susreta s autorom.
Danijela De Micheli Vitturi autorica je mnoštva radova
objavljivanih u Glasniku HKLD-a, Obnovljenom životu,
Jordanu, Hrvatskim obzorjima, Braèkoj crkvi, Gospi
sinjskoj, Glasilu Fra Rafo Kaliniæ, Mariji, Glasniku Srca
Isusova i Marijina, zbornicima simpozija itd., a do sada joj je
objavljena knjiga "Križni put Gospodina našega Isusa
Krista" u izdanju Matice hrvatske 2011. godine, opremljena
likovnim radovima Josipa Botterija Dinija.
Na Susretu s autorom kojim je moderirala Jelena Hrgoviæ,
Danijela De Micheli Vitturi tom je prigodom èitala neke od
svojih pjesama, meðu kojima se osobito istièe pjesma
"Molitva za neroðene". Rijeè je o pjesmi koja izražava cijelu
"dramu" izmeðu prava na život i prava na izbor, a koja je
objavljena i u Moralno-duhovnom nizu poznatog moralista
Ivana Fuèeka. Osim toga pjesma je objavljivana u razlièitim
glasnicima i èasopisima, a nastala je povodom Dana života
te iskazuje sukus onoga èime se u svom radu bavila Vitturi.
Vrijeme studija medicine, osim intenzivnog uèenja,
obilježila joj je i košarka koju je igrala za fakultet, ali i
duhovna izgradnja na vjeronauku kod isusovaca. Po
završetku studija vratila se iz Zagreba i brzo poèela raditi u
struci. Poèetkom 80-ih se udala i zapoèela obiteljski život, a
od 1988. do 1999. rodila je devet djece. U tom vremenu
osobito ispunjenom radošæu, poezija je ostala po strani, a
ponovno æe oživjeti upravo zahvaljujuæi sudjelovanju na
pjesnièkoj manifestaciji Croatia rediviva 90-ih kada se
iznova budi želja za pisanjem koja ne jenjava do danas.
Tih godina Danijela De Micheli Vitturi sudjelovala je i u
osnivanju Savjetovališta za obitelj u župi Gospe od zdravlja
u Splitu gdje i danas volonterski djeluje kao savjetnica za
prirodno planiranje obitelji i obiteljsku medicinu, a
dvadesetak godina kontinuiranog rada obilježilo je
neposredno upoznavanje s razlièitim aspektima obiteljskog
života, osobito u pružanju pomoæi, savjetovanju itd. Osim
toga, sudjelovala je u organiziranju Obiteljskih susreta u
Zaostrogu, a rijeè je o organiziranom programu koji se
odvijao u Zaostrogu u kojem su sudjelovale cijele obitelji.
Obiteljska tematika životni je izbor Danijele De Micheli
Vitturi u koji je ne samo u obiteljskom smislu nego i šire bio
ukljuèen i njen suprug Ivan. Èlanovi su Hrvatske zajednice
braènih susreta. Sa suprugom je nastupala i kao sudionica
teèajeva za zaruènike, a dugogodišnji su èlanovi Mješovitog
zbora Gospe od zdravlja u kojem su se i upoznali poèetkom
80-ih.
Od 1994. godine Vitturi je èlanica Hrvatskog katolièkog
lijeènièkog društva u èijem je Upravnom odboru sada, a u
sklopu kojeg je održala niz predavanja poput onih na temu
dostojanstva žene, prirodnog planiranja obitelji, uloge žene u
obitelji itd. Sudionica je više simpozija i kongresa na kojima
je nastupala s temama obiteljske tematike, a urednica je i
voditeljica autorskih emisija Stella maris, Živjeti ljubav i U
suvremenom okružju na Radio Mariji, kao i nekih prigodnih
emisija gdje takoðer senzibilizira slušatelje za obiteljsku
tematiku u najširem smislu.
100. obljetnica roðenja Vide i izložba Atletiæevih
fotografija
Osijek, 28.5.2013. (IKA) - Udruga katolièkih intelektualaca
u Osijeku u Tjednu kršæanske kulture obilježila je 28.
svibnja pjesnièko-glazbenom veèeri u Club-galeriji Magis
stotu obljetnicu roðenja hrvatskoga književnika Viktora
Vide. U drugomu dijelu programa TKK predstavljena je
izložba dvadeset odabranih fotografija Zvonimira Atletiæa
"Majka Terezija izbliza".
Poetski susret "Svemir osobe", nazvan po istoimenoj Vidinoj
zbirci pjesama, vodila je sveuèilišna profesorica Ružica
Pšihistal, predstavljajuæi lirski opus èetirima tematskim
cjelinama (metafizièkom i ontološkom, o smrt(nost)i, o
vrijednosti ljudske osobe te tzv. noæne, notturno pjesme)
odijeljenim nadahnutim recitalom dramskog umjetnika HNK
u Osijeku Vjekoslava Jankoviæa. Vidin opus publici su
približile pjesme: Goruæi grm, Tri kralja, Veèer naviještenja,
Anðeo mrtvih, Pjesma o smrti i preobraženju, Otrovane
lokve, Staklena spirala, Sužanj vremena, Svemir osobe,
Elegija, Èovjek i božanstvo, Tri kamena ili ljubavna noæ, te
Bilješka za životopis. Jubilej je uvelièao glazbeni nastup
Igora Valerija koji je na klavijaturama izveo odabrane
vlastite skladbe iz predstave prema romanu "Unterstadt",
elegiju iz predstave "Posljednja Isusova molitva", fragmente
filmske glazbe i prokomponirane.
Uz sveèani i jednostavni poetski stil Viktora Vide, publici je
ponuðena izložba dokumentarnih fotografija "Majka
Terezija izbliza" èiji je autor Zvonimir Atletiæ, vrsni
profesionalni fotografski umjetnik kršæanskog opredjeljenja
koji živi i radi u Zagrebu, nadaleko prepoznat po praæenju
misionarskog djelovanja Majke Terezije.
Djelatnici ministarstva obrazovanja posjetili požešku
Katolièku osnovnu školu
Biskup je zahvalio djelatnicama Ministarstva za sve što èine
kako bi katolièke škole mogle nesmetano djelovati u skladu
sa zakonima Republike Hrvatske i ugovorima sa Svetom
Stolicom
Požega, 29.5.2013. (IKA) - Povjerenstvo Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta za utvrðivanje uvjeta za
poèetak rada u novoureðenim prostorima Katolièke osnovne
škole u Požegi pohodilo je 29. svibnja istoimenu školu u
Požegi. U Povjerenstvu su bile više struène savjetnice
Ministarstva Nevenka Pašaliæ, Mira Zovko i Tanja Kukura.
U školi ih je primio ravnatelj Ivica Žuljeviæ i njegovi
suradnici. Razgledali su prostore škole, susreli se s
djelatnicima, djecom i uèiteljima u njihovim razredima. Na
temelju viðenoga utvrdili su da postoje uvjeti za sljedeæu
školsku godinu 2013./2014. i poèetak predmetne nastave u
petom razredu. Povjerenstvo je upoznato s postupkom
proširenja prostora škole i njezinom dogradnjom koja æe
osigurati bolje uvjete za rad škole od I. do VIII. razreda u
jednoj smjeni.
U pratnji ravnatelja škole èlanovi Povjerenstva posjetili su
biskupa dr. Antuna Škvorèeviæa u Biskupskom domu.
Razgovarali su o više pitanja koja se odnose na katolièke
škole u Hrvatskoj, njihovom planu i programu,
funkcioniranju te odnosu s Ministarstvom znanosti,
obrazovanja i sporta.
Biskup je zahvalio djelatnicama Ministarstva za sve što èine
kako bi katolièke škole mogle nesmetano djelovati u skladu
sa zakonima Republike Hrvatske i ugovorima sa Svetom
Stolicom.
.
5. lipnja 2013. broj 23/2013
5
Domovinske vijesti
Euharistijsko slavlje u povodu Dana branitelja Grada
Zagreba
Biskup Šaško pozvao na molitvu za svakoga tko proživljava
iskustvo boli zbog grijeha drugoga èovjeka, ali posebno na
molitvu za one koji su izvrgnuti nepravdi i koji na svojim
imenima nose tragove grubosti i mržnje prema Hrvatskoj Znamo da križ neæe prestati sjati i da istina pronaðe
pukotinu i u najèvršæim zidovima neistina
Zagreb, 29.5.2013. (IKA) – Euharistijsko slavlje u povodu
Dana branitelja Grada Zagreba u srijedu 29. svibnja u
zagrebaèkoj prvostolnici predvodio je pomoæni biskup
zagrebaèki Ivan Šaško u koncelebraciji s rektorom katedrale
preè. Josipom Kuhtiæem.
Pozdravljajuæi hrvatske branitelje, èlanove obitelji i udovice,
biskup Šaško je naglasio višestrukost slavlja. Slavimo ovu
misu uoèi svetkovine Tijelova; nalazimo se unutar trodnevne
priprave za svetkovinu zaštitnice grada Zagreba, Majke
Božje od Kamenitih vrata, s puno osobnih nakana i s
molitvom za Domovinu. Pred Boga ponizno, puni
zahvalnosti za njihovu žrtvu stavljamo sve poginule za
Domovinu i sve èija je patnja ugraðena u našu osloboðenost
i radost, rekao je, te nastavio "naša duša danas je ispunjena
posebnom osjetljivošæu prema izreèenoj prvostupanjskoj
presudi u Den Haagu šestorici Hrvata i molimo da nam Bog
ne uskrati svjetlo istine i postojanost u nadi, da ne uskrati
svoj pravorijek. Sada smo suoèeni s novom kušnjom pred
kojom ne gubimo pouzdanje u Gospodina".
Stoga je pozvao na molitvu za svakoga tko proživljava
iskustvo boli zbog grijeha drugoga èovjeka, ali posebno na
molitvu za one koji su izvrgnuti nepravdi i koji na svojim
imenima nose tragove grubosti i mržnje prema Hrvatskoj.
Znamo da križ neæe prestati sjati i da istina pronaðe pukotinu
i u najèvršæim zidovima neistina, rekao je biskup Šaško.
U homiliji, osvrnuvši se na misna èitanja, biskup Šaško je
istaknuo kako nam "Božja rijeè iz Knjige Sirahove u usta
stavlja predivnu molitvu, iz koje na današnji dan lako
izvlaèimo zazive koji su podudarni s osjeæajima koje
nosimo: 'Smiluj nam se, Bože! Pogledaj i prožmi strahom
svojim sve narode. Da poznaju tebe kao što i mi spoznasmo
da nema Boga, osim tebe… Obnovi znake i ponovi èudesa.
Smiluj se, Gospode, narodu koji se zove imenom tvojim'". U
tom kontekstu je nastavio "kako bismo željeli da se dogodi
ono što molitva zaziva: da se okupimo u zajedništvo, da se
èuje pjesma hvale, da se ispune obeæanja i dade nagrada
onima koji se uzdaju u Boga… Sve je to uokvireno u
temeljnu molbu: da svi na zemlji spoznaju da si ti Gospodin,
vjeèni Bog".
Pojasnio je, da ta spoznaja mijenja odnos prema vlastitomu
životu, prema drugima, prema svijetu. Tu se nalazi korijen
ljudskoga ponašanja koje ne stavlja èovjeka, nego Boga u
središte. Taj pogled mijenja svijet; samo on vidi radost u
onome što izgleda neprihvatljivim. A takva je radost plod
dara Duha Svetoga, Duha istine.
Posebno se obraæajuæi braniteljima, biskup je uputio na
iznimnost rijeèi 'branitelj'.
Tom rjeèju – Branitelj – preveli smo rijeè kojom Isus naziva
Duha Svetoga. U Novome zavjetu nam je ostalo zapisano
grèko ime – Parakletos. To ime doslovno znaèi: 'dozvan da
bude blizu'. Duh Sveti koji je dan Crkvi, koji se daje
vjernicima je Božja blizina, njegova djelatna prisutnost. U
hrvatskome smo to ime preveli imenima Branitelj i Tješitelj,
pojasnio je, te nastavio "I baš to dvoje: obranu i utjehu,
vidim kao ideal spojen u velièini hrvatskih branitelja. Kada
ste osjetili zov, kada su ljudi u nevolji i domovina u tjeskobi
trebali blizinu Bog je progovorio po vama. Premda sa
skromnim sredstvima, vaša prisutnost, vaša blizina bila je
sigurnost i utjeha. Za tu blizinu trebalo je puno ostaviti; poæi
6
5. lipnja 2013. broj 23/2013
ika
dalje od vlastitoga doma. To znate vi iz Zagreba koji ste bili
prisutnost utjehe u raznim krajevima. Ta prisutnost nije
nestala i postaje vidljivijom kada se u sadašnje vrijeme osjeti
prijetnja nad Hrvatskom. Biti istinskim braniteljem uvijek za
sobom povlaèi djelovanje Duha, onoga istoga koji
preobražava, koji èini naizgled nemoguæe. Bez obzira kamo
vas život kasnije vodio, vi i dalje nosite istu snagu koja vam
je dana, isti dar koji prepoznaje što treba èiniti". U tom
kontekstu, biskup je pozvao branitelje da ne zanemare taj
dar, jer „na njemu poèiva Hrvatska. Ona je bez njega slaba;
bez dara Duha nema oduševljenja; bez dara Duha sve se
pretvara u ljudske raèunice i obraèune i ne vidi se mjera
vjeènosti".
Nadalje, govoreæi o tome kako kršæanstvo uvijek èini istu
pretvorbu: od trpljenja uèiniti dar, prožeti ga ljubavlju što
preobražava svijet, biskup je rekao "Isus dogaðaj svoje muke
i Uskrsnuæa preobražava u dar, da bi nam taj dar, svoje tijelo
i krv, darovao u sakramentu. Taj sakrament preobražava nas,
da bismo bili Kristovo tijelo i krv, kao Crkva i postali
dogaðajem novoga života. Sakrament od kojega živimo s
Bogom, njegovu vjeènost, preobražava dogaðaje. Po
sakramentu i najteže trenutke preobražavamo u velikodušnu
žrtvu u zajedništvu s Kristom koji se prinosi Ocu".
U tom duhu homiliju je zakljuèio rijeèima "i tu vidim isti
trag Duha koji živi u vama, jer ste kao branitelji roðeni iz
spremnosti na služenje, ne iz želje za vladanjem; iz
spremnosti za žrtvu, ne iz težnje za zemaljskom slavom.
Imajte to uvijek pred sobom, u svojim dvojbama i
nesigurnostima, osobito onda kada se èini da je žrtva bila
uzaludna. Duh ne prestaje djelovati i preobražavati. Naše je
pitanje koliko mu dopuštamo da od nas uèini vidljivom
Kristovu prisutnost. Ponovno smo na vrelu koje nam to daje
prepoznati i živjeti sakramentalnost za život naših bližnjih i
Domovine. A zaštitnica, Braniteljica Zagreba, Majka Božja
od Kamenitih vrata neka udijeli svoj zagovor svima vama,
kao Majka svih branitelja koja je za sebe rekla da je
službenica Gospodnja. Ona je ispunjena istim Duhom,
Životvorcem, Braniteljem i Tješiteljem".
Sveæenièki sastanak u Dubrovniku
Biskup Uziniæ predstavio životni put sluge Božjeg Miroslava
Bulešiæa
Dubrovnik, 29.5.2013. (IKA) - Sastanak na kojem su se
okupili sveæenici i redovnici koji djeluju u Dubrovaèkoj
biskupiji održan je u srijedu 29. svibnja u dvorani pape Ivana
Pavla II. samostana sv. Klare u Dubrovniku.
Na sastanku je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ predstavio
životni put sluge Božjeg Miroslava Bulešiæa koji æe 28. rujna
ove godine u Puli biti proglašen blaženim. Rijeè je o
sveæeniku Poreèke i pulske biskupije koji je brutalno ubijen
24. kolovoza 1947. godine od komunistièke vlasti, a imao je
samo 27 godina života.
Biskup je proèitao i neke misli iz dnevnika buduæeg
blaženika iz kojih se vidi kako je duboko doživljavao i
proživljavao svoj sveæenièki poziv te time može biti uzor i
nadahnuæe svim sveæenicima. Njegov odnos prema
vjernicima vidljiv je i iz njegova duhovnog testamenta u
kojem ih potièe da budu pravi kršæani.
Generalni vikar Dubrovaèke biskupije mons. dr. Petar Paliæ
osvrnuo se na protekle pastoralne dogaðaje kao i na one koji
se nalaze pred dubrovaèkim sveæenicima u iduæem
razdoblju.
.
ika
Predstavljena knjiga "Korupcija – zlo našega vremena"
Predstavljen hrvatski prijevod djela koje je Jorge Mario
Bergoglio, današnji papa Franjo, napisao prije više godina,
kao nadbiskup Buenos Airesa
Split, 29.5.2013. (IKA) – Hrvatski prijevod malog, ali
iznimno aktualnog djela "Korupcija – Zlo našega vremena",
koje je Jorge Mario Bergoglio, današnji papa Franjo, napisao
prije više godina, kao nadbiskup Buenos Airesa, predstavljen
je na konferenciji za medije 29. svibnja u prostorijama
nakladne kuæe Verbum u Splitu. Uime nakladnika, splitske
nakladne kuæe Verbum, knjigu su predstavili glavni urednik
i direktor Verbuma mr. Petar Balta i Miro Radalj.
Prva autorska knjiga pape Franje – Jorge Maria Bergoglija
objavljena na hrvatskom jeziku bavi se vrlo aktualnom
temom korupcije. "Grijeh se oprašta, a korupcija se ne može
oprostiti. Ona, prije svega, treba biti izlijeèena". Mogu
zaèuditi te Papine rijeèi, ali u knjizi ih on jasno obrazlaže,
duboko propitujuæi stvarnost korupcije. Istièe tako da
korupcija ne predstavlja zbir grijeha, ma kako teških, a nije
ni jedan od tolikih poroka srca. Ona je kvalitativno drukèije
zlo. Korumpiran èovjek nije svjestan svojega stanja i postaje
zarazan za društvo. "Grešnik, priznavši se takvim, na neki
naèin prihvaæa lažnost blaga kojemu se priklonio ili se
priklanja. Za razliku od njega, korumpiran èovjek podvrgao
je svoj porok ubrzanu teèaju dobra odgoja; skriva svoje
pravo blago, ne tako da ga krije od tuðih pogleda, veæ tako
da ga ponovno elaborira kako bi bilo društveno prihvatljivo",
rijeèi su pape Franje. Ako je i prevladavalo mišljenje da se
korupcija tièe prije svega onih na utjecajnim položajima,
onih što imaju moæ i vlast, nakon èitanja ove knjige biva
razvidno da je korupcija puno šire zlo te da taj opasan virus
može zahvatiti svakoga. Rijeè je naime prije svega o
mentalitetu kojem bivamo podložni, a koji se na kraju može
poistovjetiti s moralnom pokvarenošæu koje nismo ni
svjesni: pokvareno srce više ne vidi svoj grijeh, nego od
njega èini životni stil, uzdižuæi ga na razinu vrline, ili barem
prihvaæene društvene datosti. Nekadašnji kardinal iz Buenos
Airesa, a današnji Papa, u knjizi nudi oštroumno
promišljanje koje ide do korijena ove pojave, nudeæi
istodobno jasne rijeèi ohrabrenja za istinsko življenje
kršæanstva te preobražaj srca i društva.
Jorge Mario Bergoglio roðen je u Buenos Airesu 1936.
Zareðen je za sveæenika 1969. u Družbi Isusovoj, a 25. lipnja
1992. zareðen je za biskupa. Nadbiskupom Buenos Airesa
postao je 1998. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je
kardinalom 21. veljaèe 2001. Sudjelovao je na konklavama
na kojima je Benedikt XVI. izabran za papu. Za papu je
izabran 13. ožujka 2013. te je uzeo ime Franjo.
Više od 710.000 graðana izjasnilo se za referendum o
braku
Zagreb, 29.5.2013. (IKA) - Prema nepotpunim podacima,
više od 710.000 graðana Republike Hrvatske izjasnilo se za
potrebu raspisivanja referenduma kojim bi se u Ustav
Republike Hrvatske unijela odredba po kojoj je brak životna
zajednica žene i muškarca. U tu brojku nisu ukljuèeni podaci
iz sedam županija za posljednja èetiri dana izjašnjavanja
graðana, izvijestio je u srijedu 29. svibnja na konferenciji za
novinare Lino Zonjiæ iz Graðanske inicijative "Uime
obitelji". Zonjiæ je zahvalio svim graðanima koji su
prepoznali važnost ovoga pitanja, kao i svim volonterima
koji su omoguæili graðanima da se izjasne, unatoè napadima
koje su doživljavali na terenu. Inicijativa nije protiv nikoga,
veæ želi da se brak definira u Ustavu i da se graðani mogu na
demokratski naèin izjasniti o ovoj temi, istièu organizatori.
Domovinske vijesti
O marijanskoj baštini na Tjednu kršæanske kulture u
Vinkovcima
Vinkovci, 29.5.2013. (IKA) - Predstavljanjem i projekcijom
znanstveno-obrazovnog filma Stella Maris slavonskih žitnih
polja u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima u
srijedu 29. svibnja nastavljen je Tjedan kršæanske kulture u
Vinkovcima u organizaciji Udruge katolièkih intelektualaca.
Nakon pozdravnih rijeèi predsjednika Ogranka Matice
hrvatske u Vinkovcima dr. Dražena Švagelja, uvodnu rijeè
uputio je èlan Udruge katolièkih intelektualaca mr. Vladimir
Sedlak, župnik u Petrovcima, predstavivši voditeljicu
projekta i scenaristicu dr. Hrvojku Mihanoviæ-Salopek.
Naime, film Stella Maris slavonskih žitnih polja dio je
projekta Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine na
kojem je napravljeno veæ sedam filmova i posljednji je
istoèna Slavonija, odnosno Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija.
Kako je istaknula dr. Mihanoviæ-Salopek, u filmu su na
multidisciplinaran naèin prikazani crkvena povijest,
znamenita
marijanska
svetišta
Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije, duhovni velikani, pjesnici koji su ostavili
knjige, lijepe stihove nadahnute marijanskom baštinom. U
filmu su takoðer prikazane znamenite slike, kipovi, freske,
glazba i etnološka ostavština narodni život i obièaji.
Sprovod sveæenika Josipa Malnara
Rijeka, 29.5.2013. (IKA) – Nakon kratke i teške bolesti
sveæenik Rijeèke nadbiskupije Josip Malnar preminuo je u
bolnici Rijeci u 63. godini života i 36. godini sveæeništva.
Sprovodna misa s obredom ukopa održana je 29. svibnja u
njegovoj rodnoj župi sv. Vida muèenika u Prezidu, a
predvodio ju je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ. "Okupili smo
se da kao vjernici proslavimo prijelaz sveæenika i župnika
Josipa Malnara iz ovog života u drugi, ljepši. Dakako, da
tako možemo slaviti, zaslužan je onaj koji je prvi prešao iz
ovog smrtnog života u vjeèni život. To je naš Gospodin Isus
Krist", rekao okupljenima u župnoj crkvi nadbiskup Devèiæ.
"Naš pokojni brat sveæenik Josip rado se odazvao Isusovu
pozivu i prihvatio sveæenièku službu. Tako je mnogima
pomogao da upoznaju Isusovu radosnu vijest te se,
povjerovavši, krste i po krštenju budu s Kristom ukopani u
smrt", rekao je nadbiskup te istaknuo kako je pokojnik još u
školskim danima bio jedan od boljih studenata, a diplomsku
radnju pisao je o Hegelovoj filozofiji. "Njegove propovijedi
odlikovale su se dubinom i životnošæu. Umio je jednostavno
i razumljivo izlagati otajstva vjere i povezivati ih sa životom.
Bio je iskreno zauzet za spas duša i za cjelovito prenošenje i
uèenje katolièke vjere i morala. Volio je kao pravi pastir
ljude koje mu je Gospodin preko njegovih biskupa
povjeravao", rekao je nadbiskup.
Mons. Tomislav Šporèiæ na kraju mise proèitao je pismo
suæuti gospiæko-senjskog biskupa Mile Bogoviæa, koji se
prisjetio služenja pok. Josipa u župama koje su od 2000.
godine u sastavu Gospiæko-senjske biskupije. Posebno je
istaknuo njihov zajednièki posjet podruèjima zahvaæenim
ratom 1991. godine.
Josip Malnar rodom je iz Gorskog kotra, osnovnu školu
pohaðao je u Prezidu. Nakon mature u pazinskom sjemeništu
upisuje Visoku bogoslovnu školu u Rijeci. Zareðen je za
sveæenika 25. lipnja 1977. u rijeèkoj katedrali Sv. Vida. Prva
služba bila mu je upravljanje župama Krišpolje i Lipice, od
9. rujna 1977., gdje je ostao do 1984. godine. Zatim je na tri
godine imenovan župnim vikarom za Ogulin i Trošmariju.
Od 18. rujna 1987. vodio je župe Vratnik, Brlog i Senjska
Draga, a 1990. imenovan je župnikom Tršæa i Èabra. Dvije
godine bio je župnik u Dramlju, a 2003. preuzima župu
Plešce te 2006. Èabar kojima je upravljao do prerane smrti.
5. lipnja 2013. broj 23/2013
7
Domovinske vijesti
Susreti struènih vijeæa vjerouèitelja Požeške biskupije
Slatina, 29.5.2013. (IKA) - Nakon ranije održana dva skupa
arhiðakonatskih Struènih vijeæa vjerouèitelja osnovnih škola
s podruèja Požeške biskupije, ovih dana susrela su se i druga
dva arhiðakonatska Vijeæa te Vijeæe vjerouèitelja srednjih
škola. "(Samo)vrednovanje u nastavi vjeronauka" bila je
tema sastanka Struènog vijeæa vjerouèitelja osnovnih škola
Slavonsko-podravskog arhiðakonata održanog 27. svibnja u
OŠ Josipa Kozarca u Slatini. Nakon molitve, pozdravnu rijeè
uputila je i u struèni skup uvela voditeljica struènog vijeæa
Ljiljana Ivankoviæ, a sudionike je pozdravio i predstojnik
Katehetskog ureda Požeške biskupije Žarko Turuk. Izlaganje
"Izazovi (samo)vrednovanja u nastavi vjeronauka" imao je
Ivan Mikoliæ. Uslijedile su pedagoške radionice o
samovrednovanju i vrednovanju u nastavi vjeronauka koje
su vodile Marina Martinoviæ i Ljiljana Ivankoviæ. U
završnom dijelu skupa raspravljalo se o nekim aktualnim
pitanjima te su dane odreðene obavijesti. Struèno vijeæe
vjerouèitelja
osnovnih
škola
Zapadno-slavonskog
arhiðakonata sastalo se 28. svibnja u OŠ Vladimira Nazora u
Daruvaru.
Rad
je
poèeo
meditativno-molitvenim
programom. Potom je voditeljica vijeæa Tihana Petkoviæ na
interaktivni naèin govorila na temu "Samovrednovanje
vjerouèitelja i uèenika". Prvu pedagošku radionicu "Vježbe
samoprocjene" održala je vjerouèiteljica mentorica Suzana
Lipovac, a drugu radionicu kao primjer samoprocjene pod
nazivom "Kuæa na stijeni" vodila je Ivana Turuk. Prije
završnog vrednovanja struènog skupa o nekim aktualnim
pitanjima govorio je Šimun Klariæ, a skupu se pridružio i
predstojnik Katehetskog ureda koji je vjerouèitelje izvijestio
o sjednici predstojnika katehetskih ureda s predsjednikom
Vijeæa HBK za katehizaciju mons. Ðurom Hraniæem u
Nacionalnom katehetskom uredu Hrvatske biskupske
konferencije. Posljednji struèni skup ove školske godine
održalo je Vijeæe srednjoškolskih vjerouèitelja Požeške
biskupije 29. svibnja u Domu sv. Augustina u Velikoj.
Nakon molitve u rad je uveo voditelj vijeæa Mario
Voronjecki.
Izlaganje
"Kultura
(samo)vrednovanja:
vrijednosti i djelovanje" održao je i vlastitim kritièkim
iskustvom potkrijepio Goran Kneževiæ. Potom je teorijske
spoznaje i iskustvo iz prakse o samoprocjeni kao važnoj
sastavnici profesionalnog razvoja iznio Mario Voronjecki.
Nakon svojevrsne pedagoške radionice vijeænicima su se
pridružili i vjerouèitelji u vrlo živoj i bogatoj tematskoj
raspravi. O tim i drugim aktualnostima te biskupijskim i
nacionalnim planovima glede vjerouèitelja i vjeronauka
sudionicima je govorio predstojnik Katehetskog ureda.
Susret je završio misnim slavljem.
Koncert katedralnoga mješovitog zbora u povodu
blagdana Majke Božje od Kamenitih vrata
Zagreb, 29.5.2013. (IKA) – Katedralni mješoviti zbor
zagrebaèke prvostolnice održao je u srijedu 29. svibnja
koncert u povodu blagdana Majke Božje od Kamenitih vrata,
zaštitnice Grada Zagreba. Prvi dio koncerta održan je u
zagrebaèkoj katedrali s izvedbom marijanskih pjesama
domaæih i inozemnih autora. Na programu su bila djela "Ave
Maria" (Orban György), "Suncu prosi" (Rudolf Matz),
"Zdravo Marijo" (Vladimir Babuš), "Bogorodice Djevo"
(Sergej Rahmanjinov), "Zdravo naša kraljice" (Josip
Kaplan), "Ave Marija" (Ivan pl. Zajc), "Ave Maria" (F.
Engelbert). Drugi dio koncerta održan je kod fontane ispred
katedrale, tijekom kojeg je zbor izveo više narodnih pjesama
u obradi Vinka Žganeca, Emila Cosseta, Josipa Vrhovskog i
Ivice Badurine. Solisti su bili Miro Varlec i Bernarda Mjeda,
a koncertom je ravnao Vladimir Babuš.
8
5. lipnja 2013. broj 23/2013
ika
Slavonski Brod: Tribina o odgoju i krizi
Slavonski Brod, 29.5.2013. (IKA) - U sklopu "Tjedna
kršæanske kulture 2013.", koji se ove godine u organizaciji
Udruge katolièkih intelektualaca održava pod geslom
"Nemirno je srce naše, dok se ne smiri u Tebi", u
Slavonskom Brodu, u župi Duha Svetoga u Malom Parizu,
održana je u srijedu 29. svibnja tribina na temu "Odgoj i
kriza". Govorili su dr. Šimo Šokèeviæ, sveæenik i dr. Josip
Bošnjakoviæ, profesori na ðakovaèkom KBF-u.
Prof. Šokèeviæ govorio je o uzrocima gospodarske krize i
suvremenone krize odgoja. Naglasio je da je moralna kriza
uzrokovala gospodarsku krizu te da je moralna kriza zapravo
kriza savjesti i redukcije razuma. Pojasnio je da uzrok
takvog stanja unutar društva, koji se izravno reflektiraju na
pojedinca i obitelj, pronalazimo u brojnim mehanizmima od
kojih su kljuèni: individualizam, utilitarizam, relativizam i
konzumerizam. Preispitujuæi ih pojedinaèno zakljuèio je
kako kršæanin da bi uèinio ovaj svijet boljim mora išèitavati
znakove vremena, a neki od njih su indivividualizam,
egoizam, potrošaèki mentalitet te relativizam koji nijeèe
objektivne istine.
Dr. Bošnjakoviæ govorio je o onim naravnim kvalitetama,
darovima i talentima koje djeca mogu razvijati u obitelji
kako bi mogli odgovoriti na konkretne poteškoæe s kojima æe
se susretati u životu. Upozorivši kako se u školstvu dobar
uspjeh djece obilježava dobrim ocjenama, ustvdrio je da
treba davati prednosti onim kvalitetama i vrijednostima koje
dijete pokazuje, pomoæi mu da ih razvija, da bude ustrajan,
da kreativno riješava probleme te gajiti u njima sposobnost
karakteristiène djeci; divljenje, susosjeæajnost i pažljivost.
Posvjestio je da tu roditelji uz društvo i Crkvu imaju
najvažniju ulogu.
Susret je animirala dr. Darija Damjanoviæ-Barišiæ,
profesorica na ðakovaèkom KBF-u, a pozdravnu rijeè uputio
je domaæi župnik mons. Stjepan Belobrajdiæ.
Tjedan kršæanske kulture u Osijeku: Veèer s kršæanskim
misliocem de Montaigneom
Osijek, 29.5.2013. (IKA) - Na "Veèeri s Michelom de
Montaigneom" u Klubu knjižare Nova u sklopu Tjedna
kršæanske kulture, u organizaciji Udruge katolièkih
intelektualaca, o francuskom piscu i esejistu, ujedno
nezaobilaznom kršæanskom renesansnom filozofu aktualnom
kroz stoljeæa do danas, govorio je 29. svibnja dr. Ivica
Raguž. "Michel de Montaigne (1533. - 1592.) ponajprije je
kršæanski, veliki katolièki mislioc, što je vidljivo u naèinu
kako govori o sakramentima i katolièkoj pobožnosti. Ostavio
je trag na cjelokupnu kulturu, èitao ga je Blaise Pascal,
Friedrich W. Nietzsche izuèio je misaoni zanat èitajuæi
Montaignea, a i mene osobno dugo godina prati. U
Montaigneu vidim vlastitoga dvojnika jer je izrekao što
mislim, kako u ophoðenju s ljudima, tako i u pogledu na
religiju. Svrha susreta s Montaigneom je poèeti èitati i
nauèiti nešto od velikog mislioca i više o samoj ljudskosti",
kazao je Raguž, uvodeæi u predstavljanje Montaigneove
opsežne književno-filozofske ostavštine, epohalnog djela
Eseji. Esejistièkim pristupom uz komentiranje citata iz
Montaigneovih Eseja predstavljaè je izdvojio devet tema: On
– Montaigne o sebi; o ljubavi – prijateljstvu; o braku,
ženama i muškarcima; o poniznosti; putovanjima; vjeri,
molitvi, sakramentima; starosti; obrazovanju i o istini.
.
ika
Tijelovo u Dramlju
Darivanjem æete dobiti više, poruèio nadbiskup Ivan Devèiæ
Rijeka, 30.5.2013. (IKA) - Proslavljajuæi blagdan Tijelova,
30. svibnja, rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio je misu
u župi sv. Jelene u Dramlju na kojoj je krizmao 27
krizmanika. Nakon mise i euharistijskog klanjanja
Presvetom, nadbiskup je uruèio i priznanja župljankama
kojima je župnik Zlatko Æibariæ želio zahvaliti za njihov
angažman u Godini vjere. Priznanja su dobile Sanja Jelovac i
Marijana Beliæ-Manestar iz Dramlja i Maja Miloš iz
Jadranova.
"Otajstva koja danas slavimo odnose se na dogaðaje s
Posljednje veèere, na ustanovljenje euharistije. Isus je
tijekom cijelog svog djelovanja uèenicima objašnjavao
znaèenje tog èina pretvorbe kruha u njegovo tijelo i vina u
njegovu krv. To je èin u kojem Isus sam sebe dariva", rekao
je nadbiskup u propovijedi, objašnjavajuæi vjernicima
znaèenje blagdana Tijelova.
"U svijetu ima dovoljno kruha za sve, ali previše je
sebiènosti i nespremnosti na dijeljenje. Blagdan Isusova
tijela i krvi poziva na velikodušnost, jer Isus je sebe dao.
Tako nam je primjerom pokazao kako treba darivati, ne
samo materijalno, nego cijelim biæem. Budite spremni na
darivanje i umnožit æe vam se, to je Isusov poziv i primjer",
rekao je nadbiskup. Objasnio je da je na znaèenje euharistije
i darivanja Isus ukazao i u dogaðaju kada je s malo riba i
kruhova nahranio cijelo mnoštvo. Tu evanðelje prikazuje
dva èuda. Jedno je umnažanje kruhova koje poruèuje da, s
vjerom, Bog svakoga dana daje potrebno za život. Drugo, još
veæe èudo je darivanje, to je poziv svim kršæanima. "Bog
svima daje i poziva na dijeljenje. Nažalost, zbog ljudske
sebiènosti dogaða se da neki imaju previše, a drugi premalo.
Zbog toga nas Isus poziva da se odreknemo sebiènosti, da
poput njega darivamo cijelim svojim biæem jer samo tako
æemo moæi graditi bolji svijet", objasnio je nadbiskup.
Prva Tijelovska procesija u osjeèkoj župi sv. Æirila i
Metoda
Osijek, 30.5.2013. (IKA/TU) - U osjeèkoj župi sv. Æirila i
Metoda nakon veèernje mise na svetkovinu Tijelova, 30.
svibnja, održana je Tijelovska procesija. Župnik Mato
Gašparoviæ ponosno je istaknuo kako je to prva Tijelovska
procesija od utemeljenja župe godine 1974. i prva Tijelovska
procesija na podruèju Gradske èetvrti Novi grad. Tijelovski
ophod krenuo je iz župne crkve do kapele na Novogradskom
groblju gdje su se u prvim godinama života župne zajednice
redovito održavale mise jer župa tada nije imala crkvu i
prikladni prostor za okupljanje vjernika.
"Ovaj ophod nije samo javno oèitovanje naše vjere, nego i za
ovu župnu zajednicu simbolièan hod od poèetaka djelovanja
župne zajednice do danas. Ti su poèeci uz prvoga
novogradskog župnika Josipa Majdandžiæa bili obilježeni
brojnim poteškoæama jer je tadašnja vlast prijeèila slobodno
djelovanje
i
okupljanje
vjernika.
Procesija
do
Novogradskoga groblja ima još jednu poruku, ona ukazuje
da smo putujuæa Crkva, svjesna svojega hoda prema
vjeènosti koja nas èeka po iskustvu smrti", kazao je župnik
Gašparoviæ. U Tijelovskom ophodu uz župnika, župnog
vikara Josipa Matasa, grkokatolièkog sveæenika i župnog
pastoralnog suradnika Ljubomira Sturka, prvoprièesnike,
ministrante, odrasle poslužitelje oltara, sestre sakramentinke
i pjevaèe, pjesmom i molitvom sudjelovalo je mnoštvo
župljana.
Domovinske vijesti
Tijelovska procesija u Puli
Pula, 30.5.2013. (IKA) - Svetkovina Tijelova u Puli je 30.
svibnja proslavljena misnim slavljem i procesijom od
katedrale Uznesenja BDM do crkve Sv. Antuna
Padovanskog. Misno slavlje u pulskoj prvostolnici
predslavio je ordinarij Dražen Kutleša u suslavlju sa
sveæenicima dekanata. "Danas, o svetkovini Presvetog Tijela
i Krvi Kristove, na poseban naèin tražimo oproštenje naših
grijeha vezanih uz Svetu Euharistiju", rekao je u uvodnom
obraæanju mons. Kutleša
Prije misnog slavlja prigodno razmatranje o euharistiji s
povijesnim osvrtom izrekao je vlè. Joško Listeš, župnik župe
Krista Spasitelja u Puli, i upravitelj župe sv. Roka u
Galižani. Premda smo pri svakoj misi dio euharistijske Tajne
koju ova svetkovina naglašava, vrlo èesto nismo svjesni
velièine i znaèaja te Tajne za nas kršæane. Bog se u povijesti
Spasenja èovjeku otkriva stupnjevito, postepeno, upravo kao
što se djeci tijekom školovanja nova saznanja i zadaci daju
postepeno, prilagoðeno njihovoj moguænosti shvaæanja.
Upravo poput Izraelaca u egipatskom sužanjstvu i mi èesto u
životu oèekujemo samo med i mlijeko, odnosno doæi do
onoga što želimo bez truda, no Isus želi da mi svojim trudom
sudjelujemo u "preoblikovanju zrna u kruh", da uložimo svoj
napor u postizanju onoga što nam je potrebno jer samo tako
æemo doista znati cijeniti dostignuæa, kako u drugim
životnim domenama tako i u samom procesu spoznaje Isusa
Krista, koji nam se u svetkovini Tijelova oèituje na poseban
naèin, jer nas svojom žrtvom spašava iz grijeha, istaknuo je
propovjednik. Današnjom procesijom iskazujemo svoju
poniznost te tražimo od Boga milost i pomoæ , prema
rijeèima "vjerujem ali pomozi mojoj nevjeri", kako bismo s
tom vjerom mogli uæi u Kraljevstvo Božje, zakljuèio je
biskup. Uslijedio je sveèani ophod s Presvetim preko Trga
sv. Tome, Kandlerovom, Ulicom Sv. Ivana i Škaljerovom do
župne crkve Sv. Antuna Padovanskog pri istoimenom
samostanu gdje je održan blagoslov s Presvetim.
Slavonskobrodska župa Duha Svetoga proslavila 50.
obljetnicu
Slavonski Brod, 30.5.2013. (IKA) - Župa Duha Svetoga u
Malom Parizu u Slavonskom Brodu proslavila je na
Tijelovo, 30. svibnja, 50. obljetnicu postojanja. Veèernje
euharistijsko slavlje uz župnog vikara Ivana Živiæa
predvodio je domaæi župnik mons. Stjepan Belobrajdiæ.
"Duhovna glad i sebiènost izvor je svega što nas stiže u
životu. Zbog duhovne krize ljudi su sebièni i nepravedni",
ustvrdio je i dodao: "Dajte im vi jesti, utješite ih pomognite
im, rekao je Isus svojim uèenicima, a to i danas poruèuje
nama. To je bit i poèetak ove naše proslave. Molimo zato
Gospodina da ostane i veèeras s nama, da osjetimo njegovu
prisutnost meðu nama. Nemojmo se bojati biti drukèiji, ne
bojmo se što æe drugi reæi, ne bojmo se za svoj život i
buduænost - ako se budemo hranili s Kristova stola!"
Pod dirigentskom palicom prof. Gorane Jagarinac domaæi
tamburaši i zbor mladih župe Dominika Savija, koja je
nastala iz te župe, uvelièali su slavlje. Nakon mise održali su
prigodan koncert.
Kronologiju važnijih dosadašnjih dogaðanja u župi prikazao
je Damir Božiæ, zauzeti vjernik. Župu je 1. lipnja 1964.
godine osnovao biskup Stjepan Bauerlein. Prvi župnik bio je
vlè. Rafael Brniæ, a nakon njega vlè. Marko Majstoroviæ. Iz
župe su osnovana i današnje dvije župe sv. Dominika Savija
i Svete obitelji. Od 1969. u župi djeluju karmeliæanke
Božanskog Srca Isusova. U gradu je prepoznatljiva po
veæem broju duhovnih zvanja, po èemu je i meðu prvim
župama u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji.
5. lipnja 2013. broj 23/2013
9
Domovinske vijesti
Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove u Bjelovaru
Bjelovar, 30.5.2013. (IKA) - Svetkovina Presvetog Tijela i
Krvi Kristove proslavljena je 30. svibnja u katedrali Sv.
Terezije Avilske u Bjelovaru koncelebriranim misnim
slavljem koje je predvodio bjelovarsko-križevaèki biskup
Vjekoslav Huzjak. U slavlju su sudjelovali vjernici iz pet
bjelovarskih župa: sv. Ivana Krstitelja - Ždralovi, Gospe
Lurdske - Zvijerci, sv. Antuna Padovanskoga, sv. Ane i sv.
Terezije Avilske zajedno sa svojim župnicima,
prvoprièesnici, vatrogasci u sveèanim uniformama te
katedralni mješoviti zbor pod ravnanjem Valentine Vedriš.
Biskup je u propovijedi istaknuo da vjerom spoznajemo
sadržaj današnje svetkovine, pretvorbu kruha i vina u
Presveto Tijelo i Krv Kristovu, na otajstven ali stvaran
naèin. To je izvor snage, izvor milosti i izvor posveæenja za
nas kršæane, jer se Bog na otajstven naèin daje nama za
hranu u presvetoj euharistiji. Svetkovina Tijelova nas poziva
da razmišljamo o Kristu Gospodinu, koji nam je ostavio
sama sebe, koji je ostao s nama. Kako se mi odnosimo
prema Tijelu Kristovu? Kako se odnosimo prema svome
tijelu? Najveæa sramota èovjeka je prodaja tijela, prodaja
èovjeka, jer to je nepoštovanje èovjekova dostojanstva,
nepoštovanje Boga koji nas je stvorio, spasio i otkupio na
križu. Ali tu spada i nepoštovanje èovjeka dok mu se
uskraæuje zaslužena plaæa, dok se èovjeka nastoji iskoristiti
za profit. Trebamo moliti i nahranjeni na ovom oltaru
mijenjati svijet oko nas, poèevši djelovati u našim
obiteljima, meðu ljudima gdje se kreæemo, na našim
poslovima ili službama koje vršimo, u preuzimanju svojih
obveza i odgovornosti. Kakvi æemo mi biti, takve æe nam biti
i obitelji, tako æe nam biti u našem gradu, županiji,
biskupiji... Kako je naša snaga Tijelo i Krv Kristova, tako mi
moramo biti snaga i tijelo i krv ovoga svijeta, kako bi se
vrijednosti i svetost vidjela i živjela i kako bi ovaj svijet,
blagoslovljen Gospodinom, bio preobražen, poruèio je
biskup Huzjak.
Nakon prièesti, ðakon Mijo Posavec izložio je Presveto na
glavnom oltaru gdje je umjesto procesije, koja se nije mogla
održati zbog lošeg vremena, uprilièeno klanjanje s
tekstovima i molitvama èetiriju postaja. Nakon himna Tebe
Boga hvalimo i pjesme Divnoj dakle mons. Huzjak podijelio
je blagoslov s Presvetim. Nakon mise limena glazba iz
Breznièkog Huma izvela je nekoliko skladbi u gradskom
paviljonu ispred katedrale Sv. Terzije Avilske.
Svetkovina Tijelova u Šibeniku
Pozvani smo nositi i darivati Isusa i njegovo spasenje
današnjim ljudima. To je velika i trajna zadaæa Crkve,
poruèio biskup Ivas
Šibenik, 30.5.2013. (IKA) - Svetkovina Tijelova u gradu
Šibeniku proslavljena je u èetvrtak 30. svibnja u katedrali
Svetog Jakova. Zajednièko misno slavlje za sve župe
Gradskoga dekanata predvodio je šibenski biskup Ante Ivas.
Procesiju ulicama starog Šibenika predvodio je generalni
vikar mons. Marinko Mlakiæ.
"Isus je po daru svoga Tijela i Krvi pod prilikama kruha i
vina, po èudu koje se trajno zbiva na svim našim oltarima po
èudesnoj pretvorbi kruha u njegovo proslavljeno Tijelo, i
vina u njegovu presvetu Krv, osobno i trajno živ meðu nama.
Dolazi da nam se osobno daruje, da nam se preda, da ga
uvedemo u naš život: u sve naše životne sposobnosti, moæi i
darove, u sve naše prosudbe i životne izbore, u sve naše
èežnje i žudnje, u naše tjelesne i duševne potrebe, u naše
radosti i žalosti, u sva naša životna iskušenja i napasti, u
naša umiranja, u smrt i grobove naše, jer 'Tko bude jeo od
ovoga kruha, živjet æe uvijeke', govorio je svojim
10
5. lipnja 2013. broj 23/2013
ika
uèenicima", rekao je biskup. Istaknuo je kako je Isus trajno s
vjernicima zato da se njime, njegovom osobom i svim
njegovim darovima mogu hraniti i napajati u svim ljudskim
gladima i žeðima "koje nas trajno prate i nemilo muèe u
našem zemaljskom životu i povijesti". "On je i danas s nama
u ovim vremenima kad se sve Božje i izvorno ljudsko, tj.
ono Božje u èovjeku i ljudskom društvu stavlja u pitanje, u
ovim vremenima duhovne i materijalne krize, koja danas
potresa ljude i narode, pa tako i naš hrvatski narod", rekao je
biskup.
"Tijelovsko Evanðelje šalje nam veliku i važnu poruku:
Krist je Isus svojoj Crkvi darovao èudo Tijela i Krvi svoje,
za sve gladi i žeði svijeta, za sva vremena sve do vjeènosti.
"Dajte im vi jesti!" poruèuje Isus i danas svojoj Crkvi. Ne
radi se samo o tjelesnom kruhu koji smo dužni dijeliti s
drugima, nego još više pozvani smo nositi i davati, darivati
"kruh života". Pozvani smo nositi i darivati Isusa i njegovo
spasenje današnjim ljudima. To je velika i trajna zadaæa
Crkve. To je obveza i poziv Tijelova danas: Unositi u ovaj
naš svijet, u svoje obitelji, prenositi svoj djeci i mladima,
svome narodu i našoj domovini Hrvatskoj Njegovu ljubav,
Njegovu istinu i mudrost, poruèio je šibenski biskup.
Svetkovina Tijelova u Zadru
Isus nastavlja i danas po euharistiji lijeèiti bolesne, hraniti
gladne, tješiti žalosne, obraæati grešnike i praštati grijehe.
On je naš sugraðanin i sugovornik. Ruke su mu pune darova
i milosti, istaknuo nadbiskup Želimir Puljiæ
Zadar, 30.5.2013. (IKA) - "Tijelovo je dan koji je sjedinio
sve dijelove zemlje u jednoj misli, poklonu i ljubavi. To
pokazuje da ljudi mogu biti blizu jedni drugima, kad su blizu
svome Bogu. Euharistija je nebo na zemlji, Bog s nama i
meðu nama. To je jedino pravo bogatstvo Crkve i svijeta",
poruèio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ u propovijedi
sveèanog euharistijskog slavlja koje je na svetkovinu
Presvetog Tijela i Krvi Kristove, u èetvrtak 30. svibnja,
predvodio u katedrali Sv. Stošije u Zadru. U slavlju je
sudjelovao sav prezbiterij i redovništvo grada Zadra te
vjernici gradskih župa. Nakon mise mons. Puljiæ nosio je
Pokaznicu u euharistijskoj procesiji od katedrale, središtem
grada do crkve Sv. Šime, gdje je puk blagoslovio presvetom
hostijom.
"U mjestima cijelog svijeta vode se velike procesije, pa se
može reæi da je Tijelovo istinski svjetsko slavlje. Sveèanost
Tijelova na trenutak pretvara gradske avenije i trgove u
prostore pobožnosti i klanjanja. U središtu slavlja je bijela
hostija pred kojom se klanjaju uèeni i neuki, bogati i
siromašni, zdravi i bolesni", rekao je nadbiskup, istaknuvši
Gospodinovu ljubav koju je imao i u trenucima kad se
njegov zemaljski život primicao kraju. "Poželio je do
posljednjeg dana svijeta biti sa svojima, odgajati apostole,
biti snaga muèenicima i hrana djevicama. Uz svetkovinu
Tijelova sjeæamo se Isusove Posljednje veèere i prve prièesti
njegovih apostola. Sjeæamo se i slavimo spomen prvoga
sveæenièkog reðenja uz odredbu neka se to èini njemu na
spomen", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši da se na Tijelovo
"na osobit naèin slavi vjeèno prisutnog Boga meðu nama".
"To je dan javne zahvalnosti, oduševljenja i klicanja Bogu
koji prebiva meðu nama pod prilikama kruha", rekao je. "I
dok su svi drugi blagdani samo uspomena na ljubav Božju
prema nama, to je svetkovina u èast Bogu koji je meðu
nama. On nije više daleko od nas. S njim i u njemu živimo,
mièemo se i jesmo. Udostojao se biti stanovnikom naših
gradova i sela. Krist meðu nama, u hramu svijeta, na svih pet
kontinenata. To je sadržaj i smisao otajstva Tijelova. Bog se
u presvetoj euharistiji odjenuo velom kruha i vina. Zbog toga
ika
oèekuje od nas da budemo odjeveni skromnošæu i
zahvalnošæu", rekao je nadbiskup, istaknuvši da je
euharistija èudo posvemašnje Božje nazoènosti na zemlji.
"Isus nastavlja i danas po euharistiji lijeèiti bolesne, hraniti
gladne, tješiti žalosne, obraæati grešnike i praštati grijehe. On
je naš sugraðanin i sugovornik. Ruke su mu pune darova i
milosti. Spreman je svakog trenutka prosvijetliti nas, ojaèati,
blagosloviti, posvetiti, utješiti i pomoæi. Tajna presvete
euharistije zove nas i poziva da život èuvamo na najvišim
visinama dostojanstva i ljudskosti, žara i zanosa, morala i
svetosti. Uz i za tu tajnu treba živjeti molitveno i sveto,
požrtvovno i zanosno", rekao je mons. Puljiæ. Potaknuo je
vjernike da se druže s Isusom kako bi rasla svijest i
odgovornost "koju nam je Bog povjerio na krštenju" te da se
hrane njegovim svetim tijelom kako bi mogli svjedoèiti da je
on jedini otkupitelj èovjeka.
Svetkovina Tijelova u Krku
Krk, 30.5.2013. (IKA) - Sveèano misno slavlje u krèkoj
katedrali na svetkovinu Tijelova, 30. svibnja, predvodio je
krèki biskup Valter Župan u zajedništvu s kanonicima
Stolnog kaptola, redovnicima iz grada Krka i ostalim
sveæenicima.
U homiliji biskup je govorio o bitnom obilježju te
svetkovine - Tijelovskoj procesiji ili ophodu s Presvetim
ulicama i trgovima. Uloga ophoda je javno pokazati
priznanje vjere kršæanske zajednice. Priznati i pokazati –
dakle ispovjediti, javno oèitovati, da je Isus Krist Gospodin.
Biskup je posvijestio da je gradu Krku upravo kršæanstvo
izgradilo spomenike svoje vjernièke kulture kroz neprekinuti
slijed od tisuæu godina.
"Nezamislivo je doæi ovamo, a ne doæi do kompleksa
katedrale. Ova procesija zato zapravo svjedoèi vjeru
stanovnika ovoga grada i ovoga mjesta. Mi upravo tom
procesijom javno govorimo i oèitujemo svoju pripadnost
Crkvi i svjedoèimo da smo povjerovali evanðelju. Mi se toga
ne stidimo, i ne smijemo se stidjeti javno priznati da smo
vjernici i kršæani", rekao je biskup.
Podsjeæajuæi na Isusove rijeèi apostolima kako æe biti
njegovi svjedoci do kraja zemlje, potaknuo je sve na
poslanje vjernika kršæana koje je svjedoèenje onoga što su
primili: "Uloga kršæanina je da ne glumi nego da ono što je
primio svjedoèi i to svjedoèenje dovodi do toga da i drugi
takoðer upoznaju evanðelje Isusa Krista i da ga prihvate kao
svoje svjetlo, kao svjetlo svoga života, da se obrate i na taj se
naèin spase." Upozorio je na opasnost koje se treba èuvati da
svjedoèenje postane samo hvalisanje i pokazivanje pred
drugima. Premda je kroz povijest, posebno rimskih careva u
poèetku kršæanstva, bilo onih koji su se svim silama borili da
kršæana nestane, još su uvijek ovdje okupljeni i slave
Euharistiju.
"Nebo æe i zemlja proæi, ali moje rijeèi neæe proæi. To je
uvjerenje da prilike mogu biti ovakve i onakve, ali Božja
rijeè ostaje uvijek istinita i trajna", rekao je biskup Župan.
Istaknuo je primjer Ivana Krstitelja koji je platio životom
poradi svjedoèenja Božje istine. Pozvao je sve na hrabro,
mirno i svjesno svjedoèenje Božje istine i pravde, posebno
danas kada je svijetom zavladala laž i obmana.
Nakon mise uslijedila je procesija s Presvetim koja je išla od
katedrale krenula prema obali, a zatim kroz staru gradsku
jezgru.
Èitavo slavlje animirao je katedralni zbor pod vodstvom
Mirjane Žužiæ i orguljašice s. Serafine Funariæ, a u procesiji
se pridružila i limena glazba grada Krka.
Domovinske vijesti
Proslava Majke Božje od Kamenitih vrata
Slavlje u zagrebaèkoj prvostolnici predvodio kardinal
Joachim Meisner
Zagreb, 31.5.2013. (IKA) – Sveèano misno slavlje zaštitnice
Grada Zagreba, Majke Božje od Kamenitih vrata, predvodio
je 31. svibnja u zagrebaèkoj prvostolnici koelnski nadbiskup
Joachim Meisner. U koncelebraciji su bili zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, apostolski nuncij
Alessandro D'Errico, predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, nadbiskupi
ðakovaèko-osjeèki Marin Srakiæ, rijeèki Ivan Devèiæ,
novoimenovani ðakovaèko-osjeèki Ðuro Hraniæ, gospiækosenjski biskup Mile Bogoviæ, predstavnik episkopata iz BiH
pomoæni biskup banjoluèki Marko Semren te biskupi
Zagrebaèke crkvene pokrajine varaždinski Josip Mrzljak,
sisaèki Vlado Košiæ, križevaèki Nikola Kekiæ, bjelovarskokriževaèki Vjekoslav Huzjak, pomoæni zagrebaèki biskupi
Valentin Pozaiæ, Ivan Šaško i Mijo Gorski te generalni tajnik
HBK mons. Enco Rodinis i stotinjak sveæenika.
Gostu iz Koelna dobrodošlicu je izrazio kardinal Bozaniæ.
Vama je poznata pobožnost hrvatskih vjernika prema
Presvetoj Bogorodici Mariji, jer hrvatske vjernike susreæete i
u župama svoje Nadbiskupije. Zahvalni smo Vam za Vaše
zajedništvo i blizinu, rekao je kardinal Bozaniæ, te podsjetio
kako je kardinal Meisner bio svjedok i velebnom
Nacionalnom euharistijskom kongresu godine 1984. u Mariji
Bistrici, kao i nezaboravnom slavlju 3. listopada 1998. kada
je blaženi papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici proglasio
blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Podsjetio je i kako je
godine 1983. kardinal Meisner uvršten u Zbor kardinala
zajedno s našim blagopokojnim pastirom slugom Božjim
kardinalom Franjom Kuhariæem, kojega je i prije jedanaest
godina u prvostolnici otpratio na posljednji poèinak. U znak
zahvalnosti i kao trajni spomen na ovo slavlje kardinal
Bozaniæ je gostu uruèio lik Majke Božje od Kamenitih vrata.
Osvrnuvši se u homiliji na odlomak evanðelja o pohodu
Marije Elizabeti, kardinal Meisner rekao je kako su poput
Elizabete i stanovnici Zagreba svoja gradska vrata širom
otvorili Mariji te ih za nju držali otvorenima, da bi ona u
meðuvremenu bdjela nad gradom, puštajuæi u njega samo
njegove graðane i prijatelje. Marija je ulaz kroz koji je Bog
ušao u svijet, kada mu je nekoæ u Nazaretu rekla "da" te ga
zatim rodila u Betlehemu, rekao je, te upuæujuæi na zaziv
Lauretanskih litaniju "Vrata nebeska" dodao "kako je ona
vrata koja su otvorila put kojim Krist dolazi k nama ljudima,
a mi tim istim putem možemo iæi prema Kristu. Zbog toga
Mariju, kao Zaštitnicu od Kamenitih vrata, treba smatrati
najvažnijom sugraðankom zagrebaèkoga puka". Govoreæi o
Duhu Svetomu, Pomoæniku i Branitelju, "da nitko ne bi
ostao sam i bez pomoæi", kardinal Meisner podsjetio je kako
"premda je višedesetljetno komunistièko ugnjetavanje iza
nas, pred europskim narodima koji su bili pritisnuti
komunistièkim režimom, pa tako i pred Hrvatima, i danas se
nalaze veliki izazovi". "Mi trebamo Božju pomoæ, Duha
Svetoga Branitelja, koji nas okuplja u zajedništvo, koji nas
ohrabruje da jedni drugima budemo blizu i da jedni druge ne
ostavljamo same; koji nas èini solidarnim narodom, u
kojemu jedni drugima pomažu". Istaknuo je da je Duh Sveti
pomoæ, ali je ponajprije darivatelj života, a "tamo gdje puše
Duh Sveti život uvijek ima razloga za radost. Tamo se ne
dogaða pobaèaj neroðenoga života niti se odstranjuje
ostarjeli život".
Duhovno opustošen narod postaje narod koji ubija svoju
djecu; koji ima više ljesova nego kolijevki i kojemu prijeti
izumiranje, upozorio je kardinal Meisner, te naglasio kako
nam Duh Sveti kao djelitelj života jamèi civilizaciju života i
ljubavi te našim europskim narodima daruje nadu i
5. lipnja 2013. broj 23/2013
11
Domovinske vijesti
buduænost. Uputio je na rijeèi Svetoga pisma "Život, dakle,
biraj!" posvjestivši potrebu braniti život na poèetku i
završetku. "Gdje se pomirilo s pobaèajem neroðene djece,
tamo je èovjek spreman na eutanaziju, na ubijanje smrtno
bolesnih ljudi. Èovjek ne smije umrijeti po rukama èovjeka,
nego na rukama èovjeka." "Europa je umiruæi kontinent.
Neroðeno je dijete najjasniji znak uvjerljivoga jamstva za
buduænost èovjeèanstva. U Europi je ono najmanje štiæeno i
branjeno. Duh Sveti djelitelj je života. On jamèi životnu
radost i životnu ispunjenost. On nije Bog mrtvih, nego živih.
Zato ste vi, Zagrepèani, dobro uèinili, što ste dali da vaša
Kamenita vrata èuva Marija", istaknuo je kardinal Meisner.
U završnom dijelu homilije posvijestio je važnost
svjedoèenja. Kao kršæanima nikada nam nije bilo dopušteno
i nije nam dopušteno u sadašnjosti, niti æe nam to biti
dopušteno ubuduæe, da ostanemo nijemima tamo gdje se
traži naše ispovijedanje vjere u Krista i u njegovu Crkvu.
Tamo gdje se radi o Bogu, našemu svjedoèanstvu za njega i
o Božjoj istini, kršæanin mora puno govoriti; to jest: tamo
kršæanin ima pravo na govor i odgovor, upozorio je kardinal
Meisner te naglasio kako danas u Europi živimo u
takozvanome pluralistièkom društvu. Naime, ako se "Crkva
nalazi na areopagu najrazlièitijih svjetonazora, bez
sposobnosti za jasno svjedoèenje vjere, tada je naš položaj
tragièan, a re-evangelizacija Europe nemoguæa". Europa od
hrvatskog naroda "koji je u odvažnosti i strpljivosti tijekom
proteklih stoljeæa oèuvao svoju vjeru i identitet, oèekuje da
on – kao kršæanski narod – mjerodavno i tako da ga se èuje
sudjeluje u velikome dijalogu europske obitelji naroda.
Europa treba Hrvatsku i Hrvatska treba Europu".
Podsjeæajuæi kako je Hrvatima u prošlosti uvijek u svijesti
ostala saèuvana snaga koja se nalazi u Božjoj milosti,
kardinal je potaknuo da ona nastavi živjeti u sadašnjosti i u
buduænosti. Zagreb je sa svojom krasnom prvostolnicom i
svojim mnogobrojnim i lijepim crkvama jedan jedincati
arhitektonski hvalospjev Bogu. To treba tako ostati.
Oèekivanja su Europljana da katolièka vjera za Hrvate
ostane odrednica sadašnjosti i plodonosna kulturološka
snaga za Hrvatsku, poruèio je kardinal Meisner.
Na kraju homilije, vraæajuæi se na ulogu Duha Svetoga,
kardinal Meisner rekao je da je "On u Mariji zadobio ljudsko
lice, pa je naše èašæenje Blažene Djevice Marije u konaènici
uvijek èašæenje Duha Svetoga". Marija je žena Duha
Svetoga koji nijemima daje govoriti. To, Majka Božja od
Kamenitih vrata nudi svim Zagrepèanima i posjetiteljima
vašega lijepoga grada: da budu žene i muževi Duha Svetoga,
koji jedni drugima pomažu; da štite život i pjevaju
hvalospjev Bogu. U molitvi vjernika posebno su izreèene
molbenice za istinsku radost crkvenoga zajedništva; da kao
europski kršæani izgraðujemo novi svijet po mjeri evanðelja;
za snagu u svjedoèenju otajstva života; za zaboravljene,
tužne, žrtve nasilja i nepravde; za obitelji i mlade; te za
poginule obrani domovine. Nakon poprièesne molitve, pred
èudotvornom slikom Majke Božje do Kamenih vrata
izloženom na glavnom oltaru, kardinal Meisner je u
zajedništvu s kardinalom Bozaniæem predvodio molitvu
predavanja Majci Božjoj.
Prije blagoslova kardinal Meisner rekao je: "Ne mogu izaæi
iz ove katedrale, a da ne kažem 'srdaèno hvala'. Sveti Otac,
biskupi i sveæenici stoje pod rijeèju 'Ti, uèvrsti svoju braæu u
vjeri'. A tko jaèa Svetoga Oca, biskupe, sveæenike? I mi smo
samo ljudi. Nas jaèa vjera vjernoga Božjega naroda. I za tu
vašu vjeru u ovoj svetoj veèeri želim vam reæi 'srdaèno
hvala'. Sutra se vraæam u Koeln ojaèan u vjeri, jaèom nego
što sam u Zagreb došao", te šaljivo zakljuèio "i kad doðem u
nebo, želim sjediti u hrvatskome odjeljku".
12
5. lipnja 2013. broj 23/2013
ika
Susret Caritasa Varaždinske biskupije s roditeljima
petero i više malodobne djece
Varaždin, 1.6.2013.
(IKA) - Tradicionalni susret s
roditeljima petero i više malodobne djece, koji Caritas
Varaždinske biskupije prireðuje dva puta godišnje, održan je
u subotu 1. lipnja u Biskupskom ordinarijatu u Varaždinu.
Susretu se odazvalo oko 150 èlanova iz stotinjak obitelji iz
velikog broja župa Varaždinske biskupije.
Na susretu je svoju pastirsku rijeè uputio varaždinski biskup
Josip Mrzljak, predsjednik Hrvatskog Caritasa, dok je o temi
"Djeca i Crkva" govorio vlè. dr. Mario Kopjar, predstojnik
biskupijskog Ureda za liturgijski pastoral.
Nakon uvodne zajednièke molitve, mons. Ivan Godina,
predsjednik Biskupijskog Caritasa, istaknuo je u pozdravu
okupljenima kako su proteklih dana ponovno u središtu
obiteljske vrijednosti. Pritom se osvrnuo na inicijativu koja
želi posvijestiti kako je brak zajednica muškarca i žene te
kako se djeca raðaju u obiteljima iz zajedništva muža i žene.
"Obitelji su i prve škole upravo takvog zajedništva djeci koje
se odgajaju u vrednotama koje ih prate cijeli život. U
obiteljima djeca se uèe meðusobnom poštivanju,
razumijevanju, zajedništvu, ljubavi i opraštanju. O tome
upravo vi najbolje možete posvjedoèiti", rekao je mons.
Godina obraæajuæi se roditeljima.
Biskup Mrzljak upozorio je kako zbog lošeg nataliteta
Hrvatska polako umire. "No, postoje i one obitelji, poput
vaših, koje se tome odupiru, koje idu protiv takve struje. Vi
dajete novi život i vi ste znak nade da æe život ipak pobijediti
i donijeti buduænost. Danas se u društvu Hrvatske i Europe
bavimo kojeèime, od gospodarstva do financija, a premalo
razmišljamo o tome kako æemo uopæe doæi do buduænosti",
primijetio je biskup. Kazavši kako Crkva želi biti podrška
obiteljima na njihovu životnom putu, biskup je napomenuo
da im Crkva želi pomoæi i preko Biskupijskog Caritasa, ali i
preko župnih Caritasa koje je pozvao da im budu podrška u
ovom vremenu krize. "No, ovo je i vrijeme izazova, pa tako i
za vas koji imate hrabrosti u ova krizna vremena davati nove
živote koji su zalog buduænosti. Možda bismo u svemu
trebali više gledati ovu svjetliju pozitivnu stranu života, nego
što gledamo negativne strane. U ovoj pozitivnoj strani života
ste upravo vi koji se ne bojite novih života i vi ste zalog
buduænosti i Crkve i društva. Ovi naši susreti su na tom
tragu, na tragu meðusobnog zajedništva, podrške i
prepoznavanja onih koji se ne boje života jer ste kao nositelji
života svjesni da je svaki život obogaæenje, kao što nas je
sve svojim životom obogatio sam Isus Krist", rekao je
biskup te zahvalio obiteljima što ustraju na jedinom pravom
putu kojim treba iæi.
Vlè. Kopjar podsjetio je zatim na stavove Crkve o djeci,
kazavši kako oni svoje ishodište imaju u Isusovim rijeèima
"da tko god malo dijete prima, njega prima". U nastavku je
govorio o važnosti kršæanske pouke djece kako bi spoznala
Božji naum te o nazoènosti i sudjelovanju djece u Crkvi
èime se svjedoèi da su uistinu Božji dar cijeloj zajednici i
blago cijele kršæanske zajednice. Naglasio je kako se Crkva
treba osjeæati dužnom za duhovnu formaciju djece i njihovu
izgradnju u vjeri, u pouèavanju kršæanskog nauka, u ljubavi
prema svima i u molitvama koje se njeguju u kršæanskim
obiteljima. Na kraju je okupljenima na dolasku zahvalio
ravnatelj Biskupijskog Caritasa mr. Ante Šola, koji je
istaknuo da ovim susretima Biskupijski Caritas želi pokazati
višeèlanim obiteljima da nisu same, nego da mjesna Crkva
prema njima iskazuje posebnu skrb te im prema
moguænostima pomaže i u materijalnom smislu. Nakon
zajednièkog susreta roditeljima su darovani prigodni
obiteljski paketi, koje su osigurali brojni donatori, a
vrijednost im je veæa od tisuæu kuna.
ika
Posveæena crkva na splitskim Brdima
Nadbiskup Marin Barišiæ posvetio novoizgraðenu crkvu
Blažene Djevice Marije i suzaštitnika sv. Ivana Evanðeliste s
pastoralnim centrom
Split, 1.6.2013. (IKA) - "Ovaj Božji hram na splitskim
Brdima gradili smo 46 godina u èežnji, u molitvi, u svojim
doprinosima, svjedoèenjem i konaèno smo na pragu i
ulazimo u njega", kazao je splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ predvodeæi euharistijsko slavlje u subotu 1.
lipnja pri kojemu je posvetio novoizgraðenu crkvu Blažene
Djevice Marije i suzaštitnika sv. Ivana Evanðeliste s
pastoralnim centrom na splitskim Brdima. Uz generalnoga
vikara mons. Ivana Æubeliæa i župnika don Darka Matijeviæa
u slavlju je sudjelovalo oko 20 sveæenika, predstavnici
županijske i gradske vlasti na èelu s dožupanom Lukom
Brèiæem i te više od 2000 vjernika. Misno je slavlje animirao
don Ante Mateljan, a pjevanje je predvodio veliki mješoviti
župni zbor i zbor mladih pod ravnanjem Zlatka Bukviæa,
umirovljenog èasnika Hrvatske vojske, koji je napisao i
uglazbio pjesmu u èast Gospi i posveti njezine nove crkve na
Brdima.
Na poèetku mise predstavnik župnoga pastoralnog vijeæa
Mate Omaziæ uime župe pozdravio je nadbiskupa, naglasivši
da je župa Materinstva BDM na splitskim Brdima punih
èetrdeset i šest godina, dakle od svoga osnutka, radila i
živjela u krajnje neprikladnim i teškim uvjetima u kuæi
adaptiranoj za bogoslužje. Unatoè tomu župa je "rasla u vjeri
i nadi u izgradnju nove župne crkve, novoga Božjeg hrama,
primjerenog potrebama stanovnika naše župe. Uspostavom
slobodne i neovisne hrvatske države, vjerni puk Brda
svesrdno je prionuo prikupljanju sredstava za izgradnju nove
crkve i pastoralnog centra, ali kako u životu veæ biva, nije
sve išlo kako se zamislilo. Morali smo kao župna zajednica
prijeæi teži put, što nas je dodatno uèvrstilo u vjeri i ujedinilo
u nakani da izgradimo novu crkvu." Njeni bivši župnici don
Ivan Matkoviæ i don Alojzije Bavèeviæ (prvi župnik) radili
su na izgradnji Božjega naroda u vjeri i nadi, ali i na
stvaranju uvjeta za izgradnju nove crkve, koja je napokon
izgraðena pod vodstvom don Darka Matijeviæa, koji je
župnik na Brdima veæ pet godina. Omaziæ u gradnji crkve
vidi novi uzlet župe, istaknuvši da "više nikada nitko neæe s
Brda odlaziti na misu ili obaviti sakrament vjenèanja u nekoj
drugoj župi, jer u crkvi na Brdima nema uvjeta".
Pozdravivši nazoène te èestitavši župniku i župljanima veliki
dan, nadbiskup je istaknuo da je župa Materinstva BDM,
poput prave majke koja uvijek daje prednost svojoj djeci,
dala prednost župama koje su iz nje niknule na Neslanovcu s
crkvom Sv. Marka i Ravnim njivama s crkvom Sv. Mateja.
"Ovo je dogaðaj radosti za svih nas, svih nas živih i
preminulih koji su utkali sebe u njezinu duhovnu i
materijalnu izgradnju, a molili su se i vapili zagovor BDM",
kazao je nadbiskup. Osvrnuvši se na teške uvjete u kojima su
Brðani slavili bogoslužje, naglasio je kako su se,
zahvaljujuæi ustrajnoj vjeri i dobrom vodstvu, ljudski i
vjernièki izgraðivali. "Na oltaru koji æemo danas posvetiti, a
koji je memorija Božje ljubavi, dogaða se èudo, otvara se
Nebo zemlji i Bog dolazi k nama. Ovdje, u svojoj žrtvi Isus
ukljuèuje sve naše patnje i boli, osmišljava ih, daje nam
snagu i svjetlo da možemo iæi naprijed, hrani nas kruhom
svoje ljubavi. Gospodin nas poziva da s ovoga ambona
èujemo Njegovu rijeè, u njoj kroèimo i naðemo svoj put i
identitet, vodièa i testament Božje ljubavi. Ta rijeè dira
ljudska srca jer osjeæaju da im daje smisao i život. Ovdje se
dogaðaju èuda susreta s Gospodinom", istaknuo je mons.
Barišiæ. Crkva je doista izvor sakramenata, fontana života.
Stoga nije èudo, nastavio je, da se na trgovima ispred crkve
gradila fontana, na kojoj su ljudi tažili svoju žeð. U Crkvi
Domovinske vijesti
utažujemo svoju žeð i doživljavamo preporoðenje, vraæamo
se Bogu Ocu i bližnjima. U njoj dobivamo poticaje da
budemo prepoznatljivi kao Njegovi živeæi i radeæi
odgovorno, pošteno, savjesno, vjerno i s ljubavlju. Gospodin
želi da budemo istinski hram Božji, poruèio je nadbiskup
Barišiæ. Izmolivši posvetnu molitvu, nadbiskup je svetim
uljem pomazao oltar i zidove crkve, obavio obred kaðenja
oltara i crkve te predao župniku upaljenu svijeæu, a generalni
vikar proèitao je povelju o posveti crkve te je time završen
obred posvete.
Novoizgraðena crkva sagraðena je na dijelu školskog
dvorišta obližnje OŠ "Brda", što je pred poèetak gradnje
izazvalo odreðene prijepore meðu stanovništvom toga
kotara. Gradnja je poèela u srpnju 2011. godine i trajala je
gotovo dvije godine. Prvotno je trebala biti sagraðena na
susjednoj parceli, ali nije se uspjelo to isposlovati jer je u
privatnom vlasništvu. Sama crkva, èiji je projektant Zoran
Jeramaz, prostire se na površini od 500 kvadrata, pripadajuæi
joj pastoralni centar s tri dvorane na 300 kvadrata, a trg
ispred crkve na 500 kvadrata. U sklopu crkve još je jedna
dvorana, koja æe biti na raspolaganju i župi i uèenicima.
Crkvu æe krasiti prekrasan mozaik površine preko 200
kvadrata, autora Marka Ivana Rupnika, koji æe biti
postavljen tek najesen. Svetohranište je dar jednog
župljanina iz Madrida. Osim mozaika, crkvu æe krasiti
prikazi Križnog puta, koje je tehnikom ulje na platnu
naslikala Lili Gluiæ. Zvona novoga Božjeg hrama lijevana su
u Italiji, a posveæena su Gospi, sv. Josipu i sv. Ivanu
Apostolu.
Župa, koja ima oko 8000 vjernika, za posvetu se pripravljala
trodnevicom u staroj župnoj crkvi, gdje se više od èetiri
desetljeæa odvijao župni pastoral u Mostarskoj ulici. O
neadekvatnosti prostora svjedoèi i èinjenica da se prostor za
vjernike koji su slušali misu nalazio u natkrivenom dvorištu
kuæe, dok je prostor za presvlaèenje sveæenika i ministranta
zauzimao tek par kvadrata. Prisjetivši se svega toga radostan
radi dosanjanog sna, izgradnje i posvete novoizgraðene
crkve, župnik Matijeviæ uputio je na kraju misnoga slavlja
rijeè zahvale nadbiskupu na pastirskoj brizi i podršci,
Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, projektantu crkve i svima
koji su sudjelovali u njezinom ureðenju, bivšem ravnatelju te
sadašnjoj ravnateljici OŠ "Brda", èlanovima KUD-a
Jedinstvo, župljanima i bivšim župnicima, kolegama
sveæenicima i sestrama Marije Kraljice svijeta koje žive i
rade u župi, ministrantima i vjerouèenicima, te ostalim
prijateljima župe i gostima. Svo ovo vrijeme kao najsretniji
župnik na svijetu, nastavio je župnik Matijeviæ, "gledao sam
svoje sretne župljane, koji ulažu sebe, svoj trud, rad, ljubav u
ono što nam je svima najsvetije – u Božji stan, u zajednièku
kuæu zajednièkog nam Oca nebeskoga. Dugo se èekalo. Ali,
Bog je molitvu èuo i uslišio. Puno o vama, draga braæo i
sestre Brðanke i Brðani, govori i èinjenica da se baš na
Brdima, gdje kuca vjerno katolièko i iskreno hrvatsko srce
toliko èekalo. Baš na Brdima nikako nije išlo. Èekalo se dok
su naši mali osnovci pisali na vjeronauku, ležeæi po podu;
dok su stariji vjerouèenici sjedili i pisali na koljenima; u
prostorima koje je bilo nemoguæe zagrijati zimi, kao ni
rashladiti ljeti". Prisjetio se i svih onih preminulih župljana,
osobito onih preživjelih s bleiburških polja smrti, koji su
takoðer sebe ugradili u tu crkvu i župu te sada slave u Kuæi
Oèevoj. Slavlje se nastavilo na trgu ispred crkve prigodnim
glazbenim programom uz domjenak. Nakon posveæenja veæ
iduæi tjedan župa slavi prvu prièest i krizmu u novom
sakralnom objektu.
5. lipnja 2013. broj 23/2013
13
Domovinske vijesti
XIII. susret osoba s invaliditetom Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije
Osijek, 1.6.2013.
(IKA/TU) - Misno slavlje koje je
predvodio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ,
predavanje "Pismo obiteljima i prijateljima osoba s
invaliditetom" dr. Josipa Bošnjakoviæa, recitali, pjesme, ples,
scenski prikazi, puštanje balona s dobrim porukama svijetu,
nastup Tamburaškog sastava "Beæarine" i posjet osjeèkom
Zoološkom vrtu obilježili su XIII. susret osoba s
invaliditetom i njihovih obitelji Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije. Susret u organizaciji Pastoralnog centra i
Povjerenstva za pastoral osoba s invaliditetom i njihovih
obitelji održan je u subotu 1. lipnja u župi sv. Æirila i Metoda
u Osijeku pod geslom "… da ne malakše tvoja vjera", a
svaki je od 800 sudionika pri dolasku dobio deseticu krunice,
kako bi vjeru mogao snažiti iz dana u dan.
"Nisu hendikepirani oni kojima nedostaje neki dio tijela ili
su bolesni, hendikepirani su oni koju su ostali bez volje za
životom", rekao je mons. Srakiæ u homiliji istaknuvši:
"Sabrali smo se da s našom braæom i sestrama koji imaju
zdravstvene poteškoæe na tijelu ili psihi te s njihovim
roditeljima podijelimo poteškoæe, ohrabrimo ih, budemo uz
njih i koliko je do nas pomognemo poniznim služenjem. Tu
smo da im posvjedoèimo da i oni i njihovi životi imaju
vrijednost pred Bogom i ljudima. Ali isto tako da probudimo
svijest društva da im, dakako prema svojim moguænostima,
olakša životne poteškoæe. Poslušni pouci sv. Jakova da je
vjera bez djela mrtva, želimo pokazati svoju djelatnu vjeru i
brigom za našu braæu i sestre koji trpe tjelesne nevolje".
Isus se poistovjetio sa svakim èovjekom u potrebi, stoga
svakog èovjeka treba poštovati kao živu sliku Božjega Sina,
a ta tvrdnja posebno vrijedi za osobe roðene s ošteæenjima
jer "Gospodin nije rekao da su njegovi najdraži predstavnici
'veliki' i 'sretni' nego 'maleni' i 'jadni'. 'Što god uèiniste
jednomu od ove moje najmanje braæe, meni uèiniste', reæi æe
Isus na Posljednjem sudu", podsjetio je nadbiskup i zahvalio
požrtvovnim
roditeljima,
njegovateljima,
udrugama,
društvima i pojedincima na ustrajnom služenju bolesnoj
braæi i sestrama tijekom godina i desetljeæa. Uz pjesmu
župnog zbora mladih "Adoramus", ljepoti misnog slavlja
pridonijelo je i izražajno èitanje svetopisamskih tekstova
Maje Vukadinoviæ i Marije Paveliæ, kao i sudjelovanje osoba
s invaliditetom u prinosu darova tijekom kojega je na oltar
prineseno cvijeæe, svijeæa, krunica, euharistijski darovi i
jedno veliko srce.
Nakon mise i okrijepe, za djecu i mlade bio je pripremljen
duhovno-kulturno-umjetnièki program koji je vodio glumac
osjeèkoga Djeèjeg kazališta Ivica Luèiæ "Jutromlat", a
roditelji su nazoèili predavanju dr. Bošnjakoviæa.
Upozoravajuæi da su pažnja, milosrðe, ljubav prema
osobama koje žive s invaliditetom ispit za cijelo
èovjeèanstvo, Bošnjakoviæ je podsjetio da su osobe s
invaliditetom ispit naše ljudske, kršæanske, duhovne i
psihièke zrelosti jer je tijekom povijesti upravo odnos prema
njima bio znak je li društvo zrelo i spremno biti izgraðeno na
ljubavi i na pomoæi, a ne na zaradi i interesu.
"Naše nesavršenosti otvor su prema svjetlosti, prema drugim
ljudima, prilika za druge da uðu u naše prostore i naše
živote. Preko hendikepa, slabosti, grešnosti povezujemo se
jedni s drugima. Preko Isusova probodenog boka,
probodenih ruku i nogu i nama je darovano spasenje. Stoga,
govor o vlastitim manama s osobama u koje imamo
povjerenja pomaže nam osvijetliti naše mane i slabosti te s
njima tada nešto i uèiniti", rekao je predavaè, potièuæi
roditelje da i dalje u svojim obiteljima grade prostore duha,
ljubavi, razumijevanja, prostore otvorenog prikazivanja
vlastitih slabosti. "Zahvaljujem na vašem svjedoèanstvu
14
5. lipnja 2013. broj 23/2013
ika
života i što primjerom pokazujete kako se s poteškoæama
èovjek može nositi, kako je s vedrinom, osmijehom,
lakoæom moguæe prihvaæati i ono što ne možemo
promijeniti. Vjernik je, meðu ostalim, i onaj koji se kroz
razne prokušanosti u svom životu uvijek iznova nada jer
doživljava ljubav Božju koja ga nadahnjuje", poruèio je dr.
Bošnjakoviæ.
Povjerenik za pastoral osoba s invaliditetom vlè. Alojz
Kovaèek zahvalio je osobama s invaliditetom za primjer
vjere koju u svojoj svakidašnjici žive i svjedoèe u
vremenima kada mnogi izbjegavaju svaku odgovornost i
križ. Vlè. Kovaèek, izmeðu ostalih, pozdravio je i nazoène
predstavnike državne vlasti: zamjenika osjeèko-baranjskog
župana Željka Kraljièka, dogradonaèelnicu Osijeka Danijelu
Lovokoviæ i proèelnicu Upravnog odjela za zdravstvo i
socijalnu skrb Osjeèko-baranjske županije Ružicu Gverijeri.
Hodoèašæe Marijine legije u Vepric
Vepric, 1.6.2013. (IKA) - Marijina legija organizirala je u
subotu 1. lipnja osmo, sada veæ tradicionalno zahvalno
godišnje hodoèašæe u marijanska svetišta, ovaj puta u
Vepric. U svetištu se okupilo petstotinjak vjernika - aktivnih
i molitvenih èlanova te laièke katolièke organizacije, kao i
njezinih prijatelja i podupiratelja. Nakon što su hodoèasnici
izmolili uvodni dio službenih legijskih molitava, ukljuèujuæi
i otajstvo svete krunice, euharistijsko slavlje predvodio je
preè. dr. Stanislav Vitkoviæ, duhovnik Regije Zagreb koja
pokriva podruèje Hrvatske, BiH i Slovenije. Koncelebriralo
je jedanaest sveæenika, duhovnika Marijine legije s podruèja
Zagrebaèke, Splitsko-makarske, Zadarske i Vrhbosanske
nadbiskupije te Sisaèke biskupije.
U homiliji dr. Vitkoviæ osvrnuo se na èitanje tog dana iz
Evanðelja po Luki koje opisuje radostan susret Marije i
Elizabete, dviju roðakinja koje su èudesnim Božjim
zahvatom postale majkama. Predoèio je Marijinu vjeru
"prema kojoj možemo preispitati svoju vjeru, napose u
tekuæoj Godini vjere". Istaknuo je i Marijinu spremnost jer
ona nije oklijevala krenuti na, ne samo naporan, nego za
ondašnje vrijeme i opasan put. "Njezine su nam vjera i
raspoloživost postavljene za uzor. Tako ni mi ne bismo
trebali oklijevati i tražiti razloge da nešto ne uèinimo, a
napose da ne sudjelujemo nedjeljnim misama", rekao je dr.
Vitkoviæ, poruèivši okupljenima da im vjera mora biti
cjelovita. Po završetku euharistijskog slavlja hodoèasnike je
pozdravio predsjednik Regije Marko Oroz, primijetivši da su
hodoèasnici pristigli iz svih krajeva Hrvatske. Velikim
pljeskom pozdravljeni su legionari iz BiH. Popodne je
održana pobožnost križnog puta koju je predvodio duhovnik
višeg vijeæa Marijine legije u Zadarskoj nadbiskupiji mons.
Šime Periæ. Nakon završne postaje izmoljen je i preostali dio
službenih legijskih molitava.
Tjedan kršæanske kulture završen u Vinkovcima
Vinkovci, 1.6.2013. (IKA) - Tjedan kršæanske kulture u
Vinkovcima u organizaciji Udruge katolièkih intelektualaca
završio je u subotu 1. lipnja projekcijom njemaèkofrancuskog filma "Nebo nad Berlinom" (Der Himmel über
Berlin) u režiji Wima Wendersa, umjesto najavljenog
igranog filma Evanðelje po Mateju Piera Paola Pasolinija.
Projekcija filma uprilièena je u župi sv. Nikole, biskupa, u
Vinkovcima. Nazoène je pozdravio domaæi župnik Stjepan
Podboj, a prigodno se obratio i èlan Udruge katolièkih
intelektualaca Dario Damjanoviæ.
ika
Više od pet stotina ministranata u Otoku kod Sinja
Otok, 1.6.2013. (IKA – Više od pet stotina ministranata iz
èetrdeset župa kojima upravljaju franjevci, sudjelovalo je 1.
lipnja u Otoku i Sinju na provincijskom susretu ministranata
u organizaciji Vijeæa za duhovna zvanja splitske franjevaèke
provincije Presvetog Otkupitelja. S ministrantima bili su i
njihovi župnici, župni vikari i voditelji, od Baške Vode,
Drniša, Gale - Gljeva, Gradca na moru / Brista, Hrvaca,
Imotskoga,
Kadine Glavice, Knina, Lišana, Lovreæa,
Metkoviæa, Miljevaca, Omiša, Pline – Stabline, Potravlja,
Prgometa – Labina, Prološca, Prugova, Sinja, Sinja Brnaza, Sinja – Èitluka –Jasenskoga, Sinja – Glavica, Sinja
– Karakašice, Sinja – Luèana, Siveriæa, Slivna, Split - Gospe
od zdravlja, Splita – Trstenika, Staševice, Studenaca,
Šibenika – Dubrave, Šibenika - Gospe van Grada, Šibenika –
Meteriza, Šibenika – Šubiæevca, Turjaka, Ugljana do
Vinjana, Vrlike i Zmijavaca, sudjelovali su takoðr i
franjevaèki bogoslovi iz Splita te sjemeništarci iz Sinja, a
bilo je i framaša.
Subotnje jutro bilo je kišno, ali to nije omelo mnogobrojne
ministrante i sve ostale sudionike da se okupe u Otoku kod
Sinja, župi sv. Luke, gdje su im domaæini, župnik fra Miro
Anèiæ, župni vikar fra Daniel Stipanoviæ i redovnice priredili
dobrodošlicu s okrjepom. Uslijedilo je euharistijsko slavlje,
predvodio ga je fra Jure Hrgoviæ, proèelnik provincijskog
Vijeæa za duhovna zvanja i magistar franjevaèkih bogoslova
na splitskom Trsteniku. Suslavilo je 20-tak sveæenika. U
propovijedi fra Jure je naglasio kako su ministranti služitelji
oltara i najbliži suradnici sveæenika, te su kao najbliži oltaru
pozvani biti Isusovi prijatelji koji æe slušajuæi rijeè Božju,
nastojati je živjeti u svom svakodnevnom životu. Još je
istaknuo kako ovi susreti stvaraju još veæe zajedništvo,
povezuju razlièita mjesta i osobe s istim ciljem da svjedoèe
zajedništvo župnika/franjevaca i ministranata. Na kraju
propovijedi pozvao ih da ustraju i uèvrste se u svom služenju
Bogu i Crkvi kako bi njihovo služenje bilo svjedoèki odraz
služenja i bližnjima.
Nakon euharistijskog slavlja bilo je predstavljanje
mnistrantskih zajednica, sjemeništa i klerikata. Sinjski
sjemeništarac Filip Èogelja predstavio je život u sjemeništu,
a bogoslov fra Ivan Ðuzel opisao je život u novicijatu na
Visovcu te u klerikatu u Splitu. Zatim su i predstavnici
ministranata iz svake župe predstavili svoju ministrantsku
zajednicu.
Na kraju je sve pozdravio provincijal fra Joško Kodžoman,
koji je ustvrdio kako se usprkos raspršenosti djelovanja
franjevaca po župama, može biti zajedno i stvoriti radost na
franjevaèki naèin. Pozdravio je proèelnika Vijeæa fra Juru,
sve župnike, župne vikare i voditelje ministranata te im
zahvalio na njihovu trudu koji ulažu u rad s ministrantima.
Obraæajuæi se ministrantima, pozvao ih je da budu svjesni
velikog mnoštva ministranata koje pokazuje èvrsto
zajedništvo i povezanost služitelja oltara. Pozvao ih je da
ustraju u dostojnom obavljanju te svete službe. Pozdravio je
i bogoslove, sjemeništarce i njihove odgojitelje te im
zahvalio na pomaganju u organizaciji susreta. Na kraju je
zahvalio i domaæinima, fra Miru i fra Danielu te sestrama na
iskazanom gostoprimstvu i ljubavi. Svima je zaželio da im
taj susret ostane u lijepom sjeæanju. Nakon zajednièkog
fotografiranja ispred crkve bio je ruèak za sve sudionike
susreta.
Zbog kiše, sportski je dio održan u sportskoj dvorani u Sinju,
zbog èega je promijenjen i raspored programa. Umjesto
predviðenih igara bez granica, održan je turnir u nogometu.
U prvom krugu natjecanja sudjelovalo je 28 ekipa. Prvo
mjesto osvojila je ekipa iz Metkoviæa, drugo iz Luèana, a
treæe mjesto ekipa iz Glavica. Fra Jure je najboljim ekipama
Domovinske vijesti
podijelio medalje. Najboljim trenerom proglašen je fra
Pavao Vuèkoviæ, koji je sa svojom ekipom ministranata,
usprkos nedostatku glavnih igraèa, osvojio treæe mjesto.
Meðu golmanima najboljim se pokazao Blaž Boras iz
šibenske župe Gospe van Grada. Za organizaciju sljedeæeg
susreta prijavila se župa Šibenik - Meterize.
Glagoljski tekst nadahnuo scensko djelo
Predstava Zadarskoga plesnog ansambla u sklopu Tjedna
kršæanske kulture u Osijeku
Osijek, 1.6.2013. (IKA) - U sklopu Tjedna kršæanske
kulture u Osijeku 1. lipnja prireðena je plesna predstava Tri
Marije hoehu u izvedbi Zadarskoga plesnog ansambla.
Nakon prošlogodišnje lipanjske premijere u romanièkoj
crkvi Sv. Donata u Zadru, plesna predstava s glagoljaškim
slovima utkanim u pokret izvedena je pred publikom u
Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku. Zadarski plesni
ansambl nastupio je u sastavu Nikolina Dolfiæ, Danica
Nenadiæ, Ena Cupaæ, Ruby Ivosiæ, Patricija Gospiæ, Matea
Basioli i Natali Periæ.
Multimedijalno scensko djelo tematizira srednjovjekovni
motiv putovanja nadahnut pjesmom Tri Marije hoehu,
zapisanoj glagoljicom poèetkom 16. stoljeæa u Tkonskom
zborniku, a nastalo je prema ideji autorice projekta
profesorice Sanje Petrovski, nastavnice klasiènog baleta u
Glazbenoj školi Blagoje Bersa u Zadru, suosnivaèice
Zadarskoga plesnog ansambla koja se 36-tu godinu
profesionalno bavi umjetnièkim plesom.
Uime organizatora TKK Udruge katolièkih intelektualaca,
dr. Ružica Pšihistal pozdravila je goste i publiku, zahvalivši
autorici Petrovski na odazivu, kao i tehnièkoj podršci
Tomislavu Kraljeviæu – Šometu, koji se pobrinuo za
glazbenu
podlogu
i
vizualno-scenske
efekte
hrvatskoglagoljskih tekstova u multimedijskoj cjelini
predstave. "Tema pjesme Tri Marije hoehu je odlazak triju
žena, koje su u puèkoj predaji zarana pretvorene u tri Marije,
na Isusov grob kako bi pomazale njegovo tijelo. U
evanðeoskim zapisima spominju se tri Marije koje su stajale
pod križem (majka, Marija Magdalena i Marija Kleofina),
dok pojedini evanðelisti zapisuju razlièit broj žena (tri, dvije,
jedna, žene) koje odlaze na Isusov grob, a puèka maštovitost
tu slijedi analogiju triju Marija, no važno je da su to bile
žene. Kroz pokret primjenom Labanove metode suvremenog
plesa, koja koristi kvadrat i krug kao polazište za osmišljeno
kretanje, nadahnuto kurzivnom glagoljicom izvornog
predloška, ponuðeno je jedinstveno estetsko, sakralno djelo.
Ritualna metafora ciklièkoga kruženja plesnoga pokreta,
ujedno je i naša metafora kruženja oko božanskoga svjetla i
dogaðaja Kristova uskrsnuæa", uvodno je rekla Pšihistal.
Suvremena scenska umjetnost vrsno je ukomponirana s
glagoljskom baštinom i "zvucima koji proizvode alfa stanja",
kako ih je nazvala Sanja Petrovski, a pokrete je pratila
snimljena glazbena podloga Katarine Livljaniæ i Hvarskih
kantadura uz struèni odabir Igora Ceciæa, dok kostimografiju
potpisuje Marija Šariæ Ban. Bila je to prigoda oživljavanja
hrvatskoglagoljastih stihova u transliteraciji Slavomira
Sambunjaka, a Tkonski zbornik èuva se u arhivu HAZU: Tri
Marie hoehu, dragu pomast nošahu, tako hodeæ plakahu,
I(su)sa žalovahu. Anj(e)l ki grob otvori trim Mariem govori:
"Ne plaète se, Marije, Isus nam vsim kralue. Uèenikom
r(e)cite i Petru navestite da on ki trpe, a ne kriv, Isus, ta e
opet živ. Neæe vnogi èas biti da v Galileju æe priti. Ki ga
budu oteti, tu ga mogu viditi."
5. lipnja 2013. broj 23/2013
15
Domovinske vijesti
Održan festival hrvatskih vjerskih filmova Trsat 2013.
Pobjednik ovogodišnjega èetvrtog po redu Festivala je
dokumentarni film redatelja Branka Ištvanèiæa "Od zrna do
slike" koji prikazuje žene na sjeveru Vojvodine koje od slame
izraðuju fascinatne slike
Rijeka, 1.6.2013. (IKA) - Pobjednik ovogodišnjega èetvrtog
po redu Festivala hrvatskih vjerskih filmova je dokumentarni
film redatelja Branka Ištvanèiæa "Od zrna do slike" koji
prikazuje žene na sjeveru Vojvodine koje od slame izraðuju
fascinatne slike. Ta osobna i poetièna prièa o "slamarkama"
povezuje autonomne vrijednosti naivne umjetnosti s
tradicionalnim vrijednostima života èije se osnovno uporište
nalazi u vjeri.
Festivalski žiri kojim je predsjedala redateljica i TVurednica Ljiljana Bunjevac-Filipoviæ dodijelio je redatelju
Branku Ištvanèiæu i nagradu za najboljega redatelja,
naglasivši da u njegovu redateljskom postupku dolazi do
izražaja savršeno poznavanje filmskog jezika te
objedinjavanje svih autorskih doprinosa u jednu koherentnu
cjelinu.
Žiri u kome su bili još TV-autor Miroslav Maheèiæ,
teatrologinja Sanja Nikèeviæ, filmski kritièar "Radio Marije"
iz Novoga Sada Dejan Dabiæ i fra Zoran Bibiæ najboljim su
scenarijem proglasili rad Jasminke Domaš i Milke JaukPihak za film "Vesdin" èija kompleksna prièa otkriva jedan
nedovoljno poznat, ali bez ikakve sumnje izuzetan
znanstveni i misionarski rad.
Nagrada za najbolje snimateljsko ostvarenje pripala je
Tvrtku Mršiæu i Jošku Boiæu za film "Poljièki pastir u pastvi
Gradišæa" èija je kamera znalaèkim korištenjem svjetla,
kompozicije i rakursa dodatno približavala gledatelju
zanimljivu liènost don Stipe Mlikotina.
Skladatelj u èak pet filmova iz ovogodišnje konkurencije
Emilio Kutleša dobio je nagradu za najboljega skladatelja, a
raznovrsnost montažnih postupaka u kombiniranju obilja
najraznovrsnijeg sadržaja u umjetnièki relevantnu cjelinu u
filmu "Vesdin" donijela je montažeru Nenadu Vukoviæu
festivalsku nagradu.
Žiri je pohvalio napor mladih autora filmova Kranjèecovi i
Dobri duh Ðakova te im dodijelio posebne diplome.
Žiri je u zakljuènom izvješæu ustvrdio da je toj vrsti filmova
potrebna dodatna društvena podrška u financijskom i
medijskom smislu. Autori bi se na taj naèin motivirali da se
u veæoj mjeri bave vjerskim filmom što bi pridonijelo boljoj
i raznovrsnijoj produkciji te njihovoj veæoj gledanosti.
Slièni su bili i zakljuèci održane rasprave o potrebi
pokretanja katolièke televizije koja bi se trudila davati
cjelovitu i objektivnu sliku stvarnosti, promicati kršæanske i
pozitivne vrijednosti koje su i opæeljudske. Ta televizija ne
može biti volonterska, nego utemeljena na radu
profesionalaca. Sa skupa je upuæen prijedlog da se pokuša
formirati fond pri HBK ili pri nekoj drugoj ustanovi
kršæanskog svjetonazora koji bi poticao audio-vizualno
stvaralaštvo s katolièkim vjerskim temama.
Euharistijsko klanjanje u šibenskoj katedrali
Šibenik, 2.6.2013. (IKA) - Šibenski biskup Ante Ivas i velik
broj vjernika grada Šibenika sudjelovali su u euharistijskom
klanjanju u nedjelju 2. lipnja u katedrali Svetog Jakova,
odazvavši se tako pozivu pape Franje da u to vrijeme
sudjeluju u molitvi na posebne nakane u Godini vjere.
Pobožnost je bila prožeta molitvom za uèvršæivanje i
produbljivanje vjere. Biskup je istaknuo važnost povezanosti
katolika diljem svijeta u molitvi pred Presvetim. Sve je
pozvao na obnovu vjere i života u vjeri.
16
5. lipnja 2013. broj 23/2013
ika
Biskup Huzjak predvodio euharistijsko klanjanje
Bjelovar, 2.6.2013. (IKA) - Na poziv Papinskog vijeæa za
promicanje
nove
evangelizacije,
organizirano
je
euharistijsko klanjanje u nedjelju 2. lipnja u 17 sati u
bjelovarskoj katedrali Sv. Terezije Avilske. Klanjanje je
predvodio bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak
u isto vrijeme kada je papa Franjo molio pred Presvetim u
Vatikanu. Biskup je na poèetku pozvao okupljene vjernike
da se pridruže molitvi na nakane koje je Papa posebno stavio
u središte: za one "koji još uvijek trpe ropstvo i koji su žrtve
rata, trgovine ljudima, drogom i robovskog rada" te za
"nezaposlene, starije, imigrante, beskuænike, zatvorenike i
one koji trpe uslijed marginalizacije", a onda i za samu
Crkvu "da bude bez mrlje i da svijetu donosi Krista". Biskup
je dodao i nakane mjesne Crkve da, premda mlada,
Bjelovarsko-križevaèka biskupija raste u vjeri i svjedoèenju,
da bude autentièna, istinita i da bude Kristova; za sve
vjernike, starce i bolesne, nemoæne, djecu, mlade, obitelji,
branitelje, nositelje vlasti i odgovornosti za druge te posebno
za papu Franju "da ga Gospodin èuva u službi, podari mu
potrebnu snagu i zdravlje, da bi mogao vjerno voditi 'Petrovu
laðu', Katolièku Crkvu". Biskupovu poticaju odazvala se i
veæina župa u biskupiji, organizirana su euharistijska
klanjanja u župnim crkvama te se tako u zajedništvu sveopæe
Crkve molilo na nakane Svetog Oca.
Na Trškom vrhu održano 46. vozoèašæe
Krapina, 2.6.2013. (IKA) - Kišni oblaci nisu sprijeèili
brojne hodoèasnike, najveæim dijelom Zagrepèane i Zagorce,
da se u nedjelju 2. lipnja u svojim automobilima i sa svojim
obiteljima dovezu do svetišta Majke Božje Jeruzalemske na
Trškome vrhu pokraj Krapine, kako bi sudjelovali u 46.
vozoèašæu, koje od godine 1968. organizira Glas Koncila.
Misu u dupkom ispunjenoj crkvi – a brojni su se vjernici
sklonili od kiše i u cintor oko svetišta – predvodio je bivši
dugogodišnji èuvar Hrvatskoga nacionalnog svetišta u Mariji
Bistrici, kanonik mons. Lovro Cindori, u koncelebraciji s
glavnim urednikom Glasa Koncila mons. Ivanom
Mikleniæem te domaæim župnikom Tomicom Šestakom, uz
sudjelovanje krapinskoga trajnog ðakona Slavka Milakoviæa.
Podsjetivši na kršæansko poimanje života kao hodoèašæa,
putovanja u zajedništvu s drugima prema Nebeskome
Jeruzalemu, mons. Cindori u propovijedi je istaknuo važnost
hodoèašæa u marijanska svetišta. Primijetivši da malo tko na
hodoèašæe dolazi sam, istaknuo je dimenziju hodoèašæa kao
dogaðaja koji stvara i jaèa zajedništvo. Posebno je,
dozivajuæi u pamet rijeèi bl. Alojzija Stepinca, pozvao na
jaèanje obiteljskoga zajedništva, u vremenima kada mnogi
najavljujuæi rat èovjeku – a time i Bogu – udaraju upravo na
obitelj. Na kraju mise okupljenima se obratio urednik
Mikleniæ te je podsjetio da se ove godine slavi 50. obljetnica
Glasa Koncila i istaknuo da su danas crkveni mediji
potrebniji više nego ikada. Podsjetio je i na to da je Glas
Koncila pokrenuo "vozoèašæa" kako bi se vjernicima
posvijestila njihova vjernièka odgovornost obzirom na
sudjelovanje u prometu te je pozvao na osobnu molitvu za
sve žrtve prometa.
Na kraju susreta okupljeni hodoèasnici su sudjelovali u
tomboli za koju je nagrade osigurao Glas Koncila. Nakon
mise sveæenici i ðakon obišli su obitelji okupljene oko svojih
automobila kako bi njima i njihovim "metalnim ljubimcima"
udijelili tradicionalni blagoslov. U tome su se veæ
spomenutim sveæenicima prikljuèili krapinski franjevci fra
Rikard Patafta i fra Petar Kinderiæ te župnik iz Sv. Križa
Zaèretje Dražen Karaèiæ, izvješteno je na portalu Glasa
Koncila.
ika
Kardinal Bozaniæ blagoslovio gradilište crkve Bl. pape
Ivana XXIII.
Zagreb, 2.6.2013. (IKA) – Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ pohodio je u nedjelju 2. lipnja župu bl. pape
Ivana XXIII. u istoènom dijelu Zagreba Klaka-Studentski
grad i blagoslovio gradilište buduæe crkve.
Misno slavlje kardinal je u zajedništvu s domaæim župnikom
Josipom Žagarom i sveæenicima Remetskoga dekanata
poèeo na mjestu gdje je predviðen oltar buduæe crkve te
blagoslovio parcelu gdje æe crkva biti sagraðena. Kardinal je
istaknuo kako je to posebno slavlje za župu. Radujem se
zajedno s vama ovoj našoj crkvi koju u mislima gledamo i
radujemo se svemu onomu što æe ona pokrenuti u ovoj
župnoj zajednici. Nama crkva ne nedostaje, Crkva je ovdje
okupljena to ste vi. Nedostaje nam prostor gdje æemo se kao
Crkva okupljati, jer to je ono na što imamo pravo i kao ljudi
i graðani ovoga dijela grada Zagreba, rekao je kardinal.
U homiliji kardinal je vjernike pozvao da posvijeste svoju
vjeru, tj. da se svatko upita "Što vjera znaèi u mom životu,
što je to za mene vjere, jesam li ja samo formalni vjernik, ili
vjera obilježava moj život?" Pojasnio je da je to poziv
svakome od nas u Godini vjere. Uputio je i na rijeèi sv.
Pavla "Srcem se vjeruje, a ustima ispovijeda" te pojasnio
kako "srcem vjerovati" znaèi živjeti ono što vjerujem, a
"ustima ispovijedati" pak znaèi "rijeèima svjedoèiti". Vjeru
je potrebno svjedoèiti, za vjerske se stavove zauzimati, onaj
koji vjeruje to ne skriva, on je uvjeren da je to ono najbolje i
to zastupa i u užem krugu i u široj javnosti, podsjetio je
kardinal Bozaniæ.
Upozorio je na jedan od problema današnjih vjernika. Rijeè
je o podjeli na ono što smatramo da se odnosi na Boga i ono
što se odnosi na naš svakodnevni život. Ponekad se
ponašamo i ovako "dragi Bože ja æu tebi nešto dati: krstit æu
djecu, poslati ih na prvu prièest, krizmu, odlazit æu od
vremena do vremena na misu. No, onaj drugi dio moga
života uredit æu sam, ne onako kako to Ti govoriš u
zapovijedima, kako nas uèiš u evanðelju. Pa ipak ja znam
bolje, to prepusti meni". U tom kontekstu kardinal je
podsjetio kako je papa Benedikt XVI. otvarajuæi Godinu
vjere želio posvijestiti kako se vjera treba oèitovati u životu.
Vjera je vjera samo ako ju se živi, vjernik je onaj koji to iz
dana u dan pokušava i uz pogreške, i uz nedostatke, ali
nastoji iz dana u dan tako organizirati i usmjeravati svoj
život da ono što vjeruje bude oèito i ne samo u privatnom
životu, nego i javnom, rekao je kardinal.
Nadalje je naglasio kako se u današnjem vremenu
demokracije mnogo govori o poštovanju slobode svakoga
èovjeka. Pozvani smo da slobodno ispovijedamo svoju vjeru,
da slobodno svjedoèimo svoje vjernièke stavove, da se
slobodno za njih zauzimamo i budemo svjesni da je to naše i
ljudsko i graðansko pravo, jer se samo tako stvara ozraèje za
zajednièki život vjernika u društvu. Podsjetio je da onaj tko
bi rekao da ovoj živoj Crkvi ne treba crkva, taj bi
diskriminirao vjernike i graðane ovoga dijela našega grada.
Nama je crkva potrebna i na to imamo pravo i kao vjernici i
kao graðani i zbog toga ju rado gradimo i založit æemo se svi
zajedno koliko možemo da postepeno i nju sagradimo, ali
uvijek æemo paziti da dok gradimo crkvu živimo kao Crkva,
da mi živi budemo živa Crkva, rekao je kardinal Bozaniæ te
pozvao na otvorenost prema svima onima koji traže Boga. U
tom je duhu istaknuo kako æe i nova crkva imati široko
otvorena vrata za sve koji žele doæi, u nadi da æe u nju uæi i
oni koji danas još ne poznaju Krista.
Nakon poprièesne molitve, kardinal Bozaniæ potpisao je
povelju za župnu crkvu koja æe biti stavljena u temeljni
kamen koji je 5. lipnja 2011. godine za pohoda Hrvatskoj
blagoslovio papa Benedikt XVI.
Domovinske vijesti
Rijeè zahvale uputio je domaæi župnik Žagar, a župljani su
kardinalu Bozaniæu u znak sjeæanja na ovaj za njih veliki dan
darovali fotografiju koja prikazuje izgled buduæe crkve i
cvijeæe. Prije blagoslova kardinal Bozaniæ odao je priznanje
okupljenoj Crkvi. Misno slavlje pjevanjem su uvelièali veliki
zbor, zbor mladih i djeèji zbor.
Župu bl. Ivana XXIII. osnovao je 1. rujna 2001. godine
kardinal Bozaniæ, odvojivši dio župe sv. Mihaela arkanðela.
Nacrt za novu crkvu izradili su Florijan Škunca i Anton
Biba, projektanti tvrtke Arbi d.o.o. Na podignutom terenu
eliptiènog trocrta zapremine oko 800m2 naglašena je
moderna fasada s baroknom jezgrom zvonika, posebice u
njegovoj masivnosti i razdvojenim zidom koji simbolizira II.
vatikanski sabor, prekid sa starim i poèetak novog. Eliptièki
smještaj svetišta daje moguænost okupljanja vjernika sa sviju
strana. Uvjetno reèeno, neki oblici i zidovi graðevine
simboliziraju dobrotu pape Ivana XXIII. Pastoralni centar
nove crkve s prateæim sadržajima nalazit æe se u suterenu
graðevine i imat æe pristup s dvije strane. Izgled crkve ima
jasnu koncepciju i funkcionalno rješenje i pruža moguænost
izgradnje u etapama.
Zadar: Klanjanje na Papine nakane i koncert duhovne
glazbe
Zadar, 2.6.2013. (IKA) - Na poticaj Papinskog vijeæa za
promicanje nove evangelizacije da se katolici svijeta
pridruže papi Franji u euharistijskom klanjanju u tijelovskoj
osmini u molitvi za nakane koje je Papa odredio, u katedrali
Sv. Stošije u Zadru u nedjelju 2. lipnja nakon veèernje mise
uprilièeno je euharistijsko klanjanje u kojem je sudjelovao i
zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. Mons. Puljiæ predvodio je
molitvu za Papine nakane, za papu Franju, Crkvu te litanije
Srcu Isusovu.
Nakon klanjanja, u katedrali Sv. Stošije Hrvatsko pjevaèko
društvo Slavulj iz Petrinje održalo je koncert duhovne glazbe
pod dirigentskom palicom mo Josipa degl' Ivellija i u
orguljaškoj pratnji mr. art. Krešimira Haasa. Izveli su
skladbe: Bože daj mi krila (P. Gotovac), Dostojno jest (D.
Bortnjanski), Tantum ergo (F. pl. Luèiæ), Ave Maria, Milost,
Ave verum, Zdravo sveti sakramente, Kriste hvala ti, U Dom
æemo Gospodnji, psalam 122 (J. degl' Ivellio), Tota Pulchra i
Regina coeli (mons. D. kardinal Bartolucci) i Raduj se
Marije (K. Odak). Koncert je zakljuèen izvedbom Mise na
èast sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovaèke biskupije, posveæene
mons. Želimiru Puljiæu kao nekadašnjem dubrovaèkom
biskupu. Mons. Puljiæ zahvalio je zboru Slavulj i dirigentu
degl' Ivelliju na izvrsnom glazbenom ugoðaju koji su
priredili, èestitavši im na radu uz želju za daljnjim uspjehom.
Slavulj djeluje gotovo 150 godina, a u njihovu repertoaru
svjetovnih i duhovnih skladbi težište stavljaju na skladbe
hrvatskih skladatelja. Koncert u katedrali Sv. Stošije održan
je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suorganizaciji
Družbe Braæe hrvatskog zmaja – Zmajskog stola u Zadru.
Nadbiskup Barišiæ predvodio euharistijsko klanjanje
Split, 2.6.2013. (IKA) - Buduæi da je papa Franjo pozvao
sve biskupe i biskupije svijeta da mu se u nedjelju 2. lipnja
pridruže u molitvi na posebne nakane u Godini vjere,
splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ je toga dana
predvodio euharistijsko klanjanje u splitskoj prvostolnici Sv.
Dujma. U satu molitve pred euharistijskim Isusom
sudjelovalo je više sveæenika, a razmatranja je pripremio don
Mario Buljeviæ, vicerektor splitske Bogoslovije. Na
klanjanju je sudjelovao i veliki broj vjernog puka, redovnice
i bogoslovi.
5. lipnja 2013. broj 23/2013
17
Domovinske vijesti
Euharistijsko klanjanje u dubrovaèkoj katedrali
U sklopu inicijative na razini Crkve u cijelom svijetu kako bi
se istaknula središnja važnost Euharistije u vjernièkom životu
Dubrovnik, 2.6.2013. (IKA) - Euharistijsko klanjanje pred
Presvetim Oltarskim Sakramentom, u isto vrijeme kao i u
ostalim biskupijama svijeta, održano je u nedjelju 2. svibnja
i u dubrovaèkoj katedrali, a predvodio ga je don Marin Luèiæ.
Don Marin je kazao da se tim klanjanjem pridružuju papi
Franji u molitvi za Crkvu pred Isusom, istaknuvši: "Zajedno
s Papom želimo kleknuti, znamo da nismo dostojni, ali Isus
nas svojom rijeèju èini dostojnima. Pozvani smo na
obraæenje jer obraæenje Crkve poèinje od mene i tebe, da
Crkva bude bliska s onima koji su na rubu društva, da naša
Crkva bude 'Crkva siromašnih." U nastavku je rekao:
"Gospodine, zahvaljujemo ti što nas ti èiniš dostojnima.
Molimo za one koji su daleko od Crkve, od tebe. (...) Crkva
treba biti radosna navjestiteljica Radosne vijesti. Molimo za
radosnu Crkvu, za radosne pastire i laike, da po našoj
radosti, ti Gospodine, budeš prisutan u svijetu. Reci samo
rijeè i ozdravit æe naš tužni duh! Daj da budemo radosna
Crkva, Crkva koja preobražuje ovaj svijet svojom radošæu!"
Uslijedilo je euharistijsko slavlje koje je takoðer predvodio
don Marin. U propovijedi je izrazio radost èinjenicom "da
smo mi danas pozvani u ovaj Božji hram. No, ovdje je više
od hrama, ovdje je Isus! A i mi smo njegov hram, jer Isus
prebiva u nama. Pozvani smo biti njegovi i pokazati onima
koji ga ne poznaju koliko je njegova rijeè silna!"
Euharistijsko klanjanje u dubrovaèkoj katedrali održano je u
sklopu inicijative na razini Crkve u cijelom svijetu kako bi
se istaknula središnja važnost Euharistije u vjernièkom
životu te se u ovoj Godini vjere organizira jedan sat
klanjanja pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, koji je
održan danas 2. lipnja u 17.00 sati, istodobno u župama i
biskupijama diljem svijeta. Sat euharistijskog klanjanja u
Vatikanu je predmolio papa Franjo.
Obnovljene crkva i župna kuæa u Sunji
Završetak radova blagoslovio biskup Vlado Košiæ
Sunja, 2.6.2013. (IKA) - Tijekom pastirskog pohoda Sunji u
nedjelju 2. lipnja, u kojem je podijelio sakrament potvrde
osamdeset i devet krizmanika, sisaèki biskup Vlado Košiæ
blagoslovio je završetak radova obnove crkve i župne kuæe s
vjeronauènom dvoranom i garažom.
Projekt vrijedan više od 700.000 kn zajednièki su financirali
Sisaèka biskupija, Župa i Opæina Sunja, Ministarstvo kulture
te osobito Davor Vrbanek, Juraj Miluniæ i Vitomir Šajnoviæ,
ali i brojni župljani svojim novèanim prilozima i radom.
Opsežan posao obuhvatio je obnovu krovišta župnog stana,
poploèenje župne dvorane, fasadiranje crkve i ponovno
prekrivanje arhitektonski zahtjevnog krovišta crkve. Uime
svih koji su sudjelovali u obnovi, biskupu se obratio Davor
Vrbanek i zamolio da blagoslovi djelo njihovih ruku. Biskup
Košiæ zahvalio je Bogu na vjeri i zajedništvu sunjskih
župljana, predvoðenih vlè. Božom Pinjuhom, koji su u
teškim vremenima ustrajali u nakani da liturgijske prostore u
svojoj župi urede i zaštite od propadanja.
Time dugotrajan proces obnove crkvenog objekta iz godine
1824., koji je pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenièke
baštine, nije okonèan. U sljedeæoj godini planira se nastavak
sanacije kapilarne vlage, fasadiranje unutrašnjosti crkvenog
prostora i ugradnja podnoga grijanja.
.
18
5. lipnja 2013. broj 23/2013
ika
U Osijeku završen 6. tjedan kršæanske kulture
Tjedan zakljuèen okruglim stolom "Europski duh"
posveæenim duhovnom okružju i kršæanskim vrijednostima u
Europi
Osijek, 2.6.2013. (IKA) - Okruglim stolom "Europski duh"
posveæenim duhovnom okružju i kršæanskim vrijednostima u
Europi, na kojem su govorili dr. Bojan Žalec i dr. Boris
Havel, u nedjelju 2. lipnja zatvoren je u Osijeku 6. tjedan
kršæanske
kulture.
Predsjednik
Udruge
katolièkih
intelektualaca mr. Mladen Miliæ zahvalio je uime
organizatora sudionicima manifestacije, koja se uz geslo sv.
Augustina "Nemirno je srce naše, dok se ne smiri u Tebi"
održavala u Osijeku, Vinkovcima i Slavonskom Brodu od
26. svibnja do 2. lipnja, napose glavnomu pokrovitelju
Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji, sponzorima (gradovima i
mjestima domaæinima, Kršæanskoj sadašnjosti i Glasu
Koncila, Institutu Ivo Pilar) te zahvalno pohvalio medijske
pokrovitelje Glas Slavonije i Slavonski radio.
Posljednjeg dana programa u Osijeku uime organizatora
UKI-ja goste je u foajeu osjeèkog HNK pozdravio i
predstavio profesor Filozofskog fakulteta u Osijeku dr.
Damir Hasenay, iznoseæi impozantne znanstvene biografije
spomenutih meðunarodno potvrðenih struènjaka. Filozof i
znanstveni savjetnik Bojan Žalec, koji radi na Teološkom
fakultetu u Ljubljani, govoreæi o demokraciji u Europi
istaknuo je da multikulturalizam pokazuje koliko je
kršæanstvo bitno za Europu i njezin procvat, dok je
istodobno "svaka kultura sama po sebi dobra i trebamo ju
podržavati, razvijati, a ne reæi sve je jednako". Filozofskom
liberalizmu èija je središnja vrijednost sloboda pojedine
osobe i kršæanski princip u zapovjedi "Ljubi bližnjeg svoga",
Žalec je suprotstavio komunitarizam. Govoreæi o znaèaju
religije, kristofobiju je definirao kao oblik "tjeskobe pred
dobrim, tjeskobe pred Bogom", kazavši: "Religija je pitanje
hrvatskog nacionalnog interesa. Nema opæeg dobra bez
vrijednosti, bez nadilaženja egoistiènih interesa. Vjera je
osloboðenje od egoizma. U tome je bitna obitelj u kojoj se
èovjek ostvaruje fizièki, zatim narod. Pravu religiju zanima
duhovno motrište èovjeka. Samo religija ima univerzalni
potencijal... Iz iskustva u Europskoj uniji vidljivo je da mi
trebamo razvijene sredine, npr. Švedsku, da vuku naprijed, a
dobro u EU je da nas spasi od vlastitih mana i ekonomske
propasti. Treba podržati poduzetnike koji stvaraju aktivnost i
znaju prodrijeti na globalna tržišta. Nisam neoliberal, prije
personalist koji razmišlja konkretno", rekao je Žalec.
Usporedna iskustva života u Švedskoj i Hrvatskoj u
promišljanju o Hrvatskoj i EU iznio je povjesnièar, politolog
i struènjak za meðunarodne odnose zaposlen u Ministarstvu
vanjskih i europskih poslova u Zagrebu dr. Boris Havel,
uvodno rekavši kako nema crno-bijele slike, veæ svaka
ideologija i proces imaju pozitivne i negativne strane. "EU
ima mnogo pozitivnih strana i postignuæa kao što su
demokracija, ljudska i manjinska prava, kultura dijaloga,
uvažavanje razlièitosti, razni vidovi socijalne pomoæi. No,
postoje i odreðeni svjetonazori. Sekularni humanizam je
èovjekov pokušaj da svoje probleme riješi neovisno o Bogu,
to je pokušaj graðenja babilonske kule… EU ima èetiri
slobode, 4000 fondova i okov – ambiciju postavljanja
monopola na svjetonazor, što je papa Benedikt XVI. nazvao
diktaturom relativizma. EU nudi alternative kršæanskim
vrijednostima; kao alternativu obitelji nudi druge obitelji;
nadnacionalni kozmopolitizam... Dio politièara u EU ima
ambiciju institucionalizirati sekularni humanizam. Ideja
savršenog društva je ideja vodilja Europe", istaknuo je
Havel. Istaknuo je kako je Hrvatska zemlja tradicionalnih
kršæanskih vrijednosti koje su obranjene u okolnostima
represije te je na retorièko pitanje: jesmo li spremni ubuduæe
ika
braniti kršæanske ideale, odgovorio nijeèno. Navodeæi
švedski primjer, zemlje koja je poèetkom 20. stoljeæa poslala
najviše misionara u svijet, a 70-ih godina 20. stoljeæa posve
je dekršæanizirana i postala najsekularnija, Havel je rekao da
je tu ideologiju, na koju je Crkvu 80-ih godina gledala
blagonaklono, zapravo održalo obrazovanje, mediji i
pravosuðe kroz zakonodavstvo.
"Dužnost kršæanskoga intelektualca je ne (do)pustiti da ga
impresionira uèinkoviti gospodarski program, nego oèuvanje
i obrana kršæanstva – temelja svega. Osobita mu je dužnost
ukazati na zlonamjerne teorijske postavke s kojima se
susreæemo u medijima, svjedoèeæi da je jedino u kršæanstvu
Spasitelj prava dubina èovjekove ljudskosti. Malo je onih
koji u Hrvatskoj promièu kršæanske vrijednosti. Udruga
katolièkih intelektualaca, èijim sam pothvatom TKK
impesioniran, je meðu malobrojnima. Takvih udruga treba
biti više u Hrvatskoj", zakljuèio je Havel. Govornici su
istaknuli da je za kršæanstvo bitan pravi odgoj.
Zapoèeli Dani proslave 10. obljetnice boravka Ivana
Pavla II. u Rijeci
Rijeka, 2.6.2013. (IKA) - U auli Ivana Pavla II. na Trsatu 2.
lipnja sveèano su otvoreni Dani Ivana Pavla II. u Rijeci, u
povodu 10. obljetnice boravka pape Wojtyle u gradu na
Rjeèini. Puna Aula posvjedoèila je da se graðani Rijeke još
uvijek rado sjeæaju tih pet dana, od 5. do 9. lipnja 2003.
godine, kada je Sveti Otac boravio u rijeèkom bogoslovnom
sjemeništu koje od tada nosi njegovo ime. Dogaðaja iz tog
vremena prisjetili su se neki od glavnih aktera, papin
domaæin, rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, tadašnji
potpredsjednik Vlade RH Goran Graniæ, tajnik
organizacijskog odbora fra Serafin Sabol, voditelj projekta
Papa meðu nama Josip Buršiæ, a pismom se okupljenima
obratio i rijeèki gradonaèelnik Vojko Obersnel.
Goran Graniæ vrlo se emotivno prisjetio Treæega Papina
posjeta Hrvatskoj i svih protokolarnih dogovora koji su mu
prethodili. "Bio je èovjek koji je uvijek pokazivao
prijateljstvo prema Hrvatskoj i uvijek upuæivao poruku nade.
Njegov dolazak i poruke nisu bile upuæene samo
hodoèasnicima i vjernicima, nego svim ljudima, jer to su bile
poruke mira, ljubavi, tolerancije i oprosta", rekao je Graniæ.
Nadbiskup Devèiæ iznio je niz osobnih opažanja jer on je,
kao domaæin, tih dana imao priliku biti najbliže Svetom Ocu.
"Papa se svakoga dana, s putovanja u druge hrvatske
gradove, u sjemenište vraæao odmorniji nego što je ujutro
odlazio. Kao da su mu ljudi koje je susretao i s kojima je
slavio euharistiju davali dodatnu snagu". Nadbiskup je
podsjetio da je Rijeka bila središte Treæega Papina posjeta
Hrvatskoj, što je ujedno bilo i njegovo stoto putovanje izvan
Italije. Papa je iz Rijeke putovao u druge gradove,
Dubrovnik, Osijek, Ðakovo i Zadar, ali svakog se dana
vraæao u Rijeku. "Svi su ga otvorena srca primili, svi koji su
ga susreli odlazili sa snažnim dojmovima, poèevši od
tadašnjeg predsjednika Vlade pok. Ivice Raèana. Graðani
Rijeke sjajno su prihvatili Papin boravak i bez prigovora
izdržali prometnu blokadu grada. Svakoga jutra uz cestu su
ga ispraæali i naveèer doèekivali", rekao je nadbiskup
podsjetivši da je poziv Ivanu Pavlu II. u Rijeku uruèen još
poèetkom devedesetih godina kada su franjevci na Trsatu
slavili 700. obljetnicu svetišta Gospe Trsatske.
Tadašnji èlan uprave Novog lista i voditelj projekta "Papa
meðu nama" Josip Buršiæ podsjetio je na veliki medijski
zahvat u koordinaciji Novog lista koji je prateæi Papin
boravak, bio odlièna promocija Rijeke. "Samo su dvije
službe u svijetu koje izazivaju toliku medijsku pozornost
kada posjeæuju druge države: predsjednik SAD-a i papa.
Domovinske vijesti
Podsjetio je da je uz novinarsko praæenje Papina boravka
napisano tisuæe tekstova pripreme za taj dogaðaj, izdano pet
knjiga, izraðena je krunica od drveta koju je osmislio poznati
dizajner Danijel Popoviæ i koja je uruèena kao poklon
Svetom Ocu. Dvije fotografije, veliki plakat "Papa meðu
nama" na morskoj strani robne kuæe Korzo i trenutak kada
Sveti Otac moli pred Gospom Trsatskom, prenijele su sve
svjetske agencije.
Okupljenima se obratio i novinar HKR-a Domagoj Pejiæ koji
je iznio dojmove sa svog jedinstvenog pothvata povodom
Papina dolaska u Rijeku, kada je u 27 dana pješice iz
Zagreba hodoèastio u Vatikan. Pismenu poruku uputio je i
gradonaèelnik Obersnel. "Pamtit æemo rijeèi kojima nas je
Sveti Otac obdario. 'Budite narod nade', poruèio nam je na
duhovskom euharistijskom slavlju u našem gradu, na Delti,
gdje su ga doèekale tisuæe hodoèasnika koji su došli èuti
njegove rijeèi i poruke dobrote, mira i ljubavi. Bio je to
dogaðaj kojim je poèašæena naša generacija i povijesni susret
s èovjekom koji je neumornom upornošæu i energijom
svijetom širio glas nade. Sjeæanje na njegov boravak u Rijeci
utkano je u povijest našeg grada, ali i svakodnevni život nas
Rijeèana", naveo je gradonaèelnik u pismu.
Susret je animirao fra Serafin Sabol, i sam jedan od kljuènih
aktera u organizaciji Papina dolaska. Sveèani ton otvorenju
proslave desete obljetnice boravka Ivana Pavla II. u Rijeci
dali su Zbor Svetišta Majke Božje Trsatske, ženska klapa
Luka i muška klapa Nevera, a okupljene je pozdravio i
sadašnji trsatski gvardijan fra Antun Jesenoviæ.
Posveta crkve Sv. Josipa u Dardi
Darda, 2.6.2013. (IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup
Marin Srakiæ, devet godina nakon blagoslova kamena
temeljca, posvetio je 2. lipnja novoizgraðenu crkvu Sv.
Josipa u Dardi, a u oltar je, uz povelju o posveti, ugradio
moæi bl. Alojzija Stepinca. Obred je zapoèeo ispred crkve
pozdravnim govorom župnika Josipa Vrbaniæa i
predstavnika Ekonomskog vijeæa župe Franje Èièka.
Uslijedila je predaja kljuèa crkve koji je mons. Srakiæ uruèio
župniku, a on je otkljuèao vrata i u crkveni prostor poveo
koncelebrante i okupljene vjernike. Blagoslovljenom vodom
nadbiskup je poškropio oltar, unutrašnje i vanjske zidove te
okupljeni puk. Blagoslovio je i lekcionar, zidove je na šest
mjesta pomazao krizmom, kao i oltar koji je na pet mjesta
posipao tamjanom, a potom je oltar urešen i pripremljen za
nastavak misnog slavlja. Nakon prièesti uslijedio je i
blagoslov tabernakula u kojemu æe se èuvati Presveti
Oltarski Sakrament, te zahvala za predan rad vlè. Vrbaniæu,
koji službu u Dardi obavlja od 1964. godine. Stoga mu je
tom prilikom, a u godini kada slavi zlatni sveæenièki jubilej,
uruèena medalja Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Prigodan
dar župljana, kao uspomenu na posvetu crkve u Dardi,
primio je i nadbiskup Srakiæ.
Zbog stalnog rasta broja stanovništva u tom baranjskom
mjestu javila se ideja o gradnji nove, veæe crkve od u ratu
razrušene te obnovljene crkve Roðenja sv. Ivana Krstitelja.
Ta se ideja o gradnji prije devet godina èinila kao utopija,
rekao je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup zapoèinjuæi svoju
homiliju, i izražavajuæi zahvalnost svima koji su pomogli da
ta "utopija" bude ostvarena. "S posvetom ove nove crkve, vi,
vjernici župe Darda dobili ste važan zadatak - nositi Dardu u
srcu crkve i crkvu u srcu Darde!" naglasio je te pojasnio: "To
znaèi nositi u crkvu sve svoje planove, snove, oèekivanja, ali
i vaše obitelji, mlade, stare, bolesne, djecu, radnike,
domaæice, da ih predstavite Gospodinu koji sve èuje i sve
ljubi. U isto vrijeme nosite Crkvu u srce Darde i èinite sve
da Božji glas odzvanja u vašim obiteljima, u vašim kuæama
5. lipnja 2013. broj 23/2013
19
Domovinske vijesti
kao ohrabrenje, milost i nada. Neka župa Darda bude obitelj
koja u razmatranju euharistijskog otajstva uživa tišinu hvale,
a u isto vrijeme svaki dan sve više otkriva novi sjaj
prisutnosti Krista, Otkupitelja svijeta u ovoj crkvi
posveæenoj svetome Josipu, zaštitniku Svete obitelji,
zaštitniku naše Crkve u Hrvatskoj."
Nadbiskup je istaknuo da dušu crkvi može dati samo molitva
i pjesma zajednice. "Crkva je mjesto gdje se farizej
proglašava pravednim i traži da ga se pohvali, ona je mjesto
gdje carinik priznaje svoju krivnju i moli za oproštenje. Ona
je mjesto molitve sveca koji se boji da ne postane grešnik i
grešnika koji se moli da postane svet. Crkva je mjesto svih,
gdje se svatko osjeæa kao u svojoj kuæi, jer Bog ljubi bez
razlike sve, bogate i siromašne, mlade i stare, pobožne i
manje pobožne", rekao je mons. Srakiæ i zakljuèio: "Ne treba
zaboraviti da Boga možemo slaviti i izvan hrama od
kamenja, napose u hramu tijela koji se ne smije obešèastiti; u
hramu savjesti koji se ne smije povrijediti; u hramu života
koji se ne smije prezreti ili oduzeti ljudskom odlukom."
Predstavnik Ekonomskog vijeæa Franjo Èièak podsjetio je
kako je zemljište velièine 4180 èetvornih metara darovala
Opæina Darda, projekt je izradio Arhitektonski atelje Ivana
Cveniæa, radove je izvelo poduzeæe DOM d. o. o. iz Darde
na èelu s Josipom Grubišiæem i Dragutinom Ljubejem.
Podno grijanje izveo je Robert Martinkoviæ, klupe je
poklonila Opæina Darda na èelu sa Antom Vukojem, a
izgradnju crkve veæinom su pomagali župljani. Sredstva je,
izmeðu
ostalih,
omoguæila
i
Ðakovaèko-osjeèka
nadbiskupija, iseljenièka zajednica iz Melbournea u
Australiji pod vodstvom Josipa Paniæa, obitelji Berèek i
Modriæ iz Maðarske, austrijska udruga "Kirche in Not"
(Crkva u potrebi), Opeka d. d. te Osjeèko-baranjska
županija. Tijekom mise i obreda posvete koncelebrirali su
sveæenici Baranjskoga dekanata, dekan Ivan Petrièeviæ te dr.
Slavko Platz, umirovljeni profesor KBF-a u Ðakovu.
Zauzetim sudjelovanjem, uz organizaciju mons. Luke
Strgara, pridonio je župni zbor, ministranti, èlanovi
Ekonomskog i Pastoralnog vijeæa, policija i vojska, èlanovi
KUD-a te brojni župljani.
Ekipa iz Mostara pobjednica KMNL-a
Biskup
Ivas
sudionicima
završnice
Katolièke
malonogometne lige istaknuo kao primjer Šibenèanina
Dražena Petroviæa
Šibenik, 2.6.2013.
(IKA) - Završnica natjecanja
(nad)biskupijskih Katolièkih malonogometnih liga iz
Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore održana je u
subotu 1. i nedjelju 2. lipnja u Šibenskoj biskupiji. Utakmice
turnira odigravale su se prvog dana u èetiri dvorane, u
Tisnom, Murteru te u Šibeniku na Meterizama i Baldekinu.
Finale je odigrano 2. lipnja u dvorani na šibenskom
Baldekinu, a naslov pobjednika na kraju je pripao ekipi župe
sv. Petra i Pavla iz Mostara koja je u finalu s 2:1 nadigrala
ekipu župe Marije Pomoænica iz Rijeke. Treæe mjesto
osvojila je ekipa župe sv. Æirila i Metoda iz Osijeka, dok je
trofej za fair play pripao ekipi župe sv. Josipa Radnika iz
Ražina.
Pehare i medalje najboljim ekipama i pojedincima podijelio
je šibenski biskup Ante Ivas, poruèivši sudionicima
završnice "Svi ste pobjednici". Istaknuo je primjer šibenskog
velikana sporta Dražena Petroviæa koji je, kako je rekao
biskup Ivas, bio veliki èovjek i stvarao je zajedništvo.
"Vama dragi sudionici èestitam na zajedništvu koje ste
pokazali na ovom turniru i na kojem ste svi zaslužili nagradu
za fair play", poruèio je nogometašima biskup Ivas.
20
5. lipnja 2013. broj 23/2013
ika
Poreèkoj i Pulskoj biskupiji uruèen Grb grada Pazina
Pazin, 3.6.2013. (IKA) - U prigodi obilježavanja Dana
grada Pazina u ponedjeljak 3. lipnja u gradskoj vijeænici
Poreèkoj i Pulskoj biskupiji uruèen je Grb grada Pazina, kao
znak priznanja za odgoj i formaciju brojnih vrsnih
sveæenika, intelektualaca i drugih javnih djelatnika te za
sveukupni društveni doprinos u promociji i razvoju grada.
Ove se godine naime obilježava stota obljetnica podizanja
zgrade sjemeništa u kojoj danas djeluje Pazinski kolegij.
Odlikovanje je uime biskupije preuzeo generalni vikar mons.
Vilim Grbac, koji je tom prilikom izjavio: "Kada se nagrada
i plaketa grada dodjeljuju djelatnostima i osobama iz
ovakvih domena djelovanja, znak je to da se u toj sredini
poštuju prave vrijednosti. Ova je nagrada ujedno i priznanje
za rad i doprinos mnogih zaslužnih liènosti koje su tu
djelovale: mons. Božo Milanoviæ, mons. Josip Pavlišiæ,
mons. Antun Hek te svakako treba naglasiti i èinjenicu da je
tu kao podravnatelj sjemeništa djelovao i sluga Božji
Miroslav Bulešiæ. Ova je nagrada, uz priznanje za dosada
uèinjeno, ujedno poticaj i ohrabrenje za daljnja nastojanja u
izgradnji kompetentnih i moralnih mladih ljudi koji æe
svojim radom doprinijeti boljitku ovoga grada i šire".
Zgrada sadašnjega Pazinskog kolegija izgraðena je 1913.1914. godine za smještaj uèenika tada jedine hrvatske
gimnazije u Pazinu. Na kraju II. svjetskog rata zgrada je
vraæena u crkveno vlasništvo i u njoj je u prosincu 1945.
otvoreno Biskupsko sjemenište s Hrvatskom klasiènom
gimnazijom, koje je zbog smanjenog broja uèenika
zatvoreno 1980. godine. U proljeæe 1992. godine poreèkopulski biskup Antun Bogetiæ zadužio je Antuna Heka da se
prihvati zadatka osnivanja škole. Tadašnji predsjednik
Franjo Tuðman je 31. sijeènja 1993. posjetio zgradu i
zajedno s mons. Bogetiæem potpisao povelju o poèetku
obnove zgrade. Godine 1993. poèeo je s radom Pazinski
Kolegij - Klasièna gimnazija koji tu i danas djeluje.
Od 1955. do 1965. godine u sklopu biskupskog sjemeništa u
Pazinu djelovala je Visoka teološka škola. Otvorena je
nakon što je prisilno zatvoreno sjemenište i teologija u
Rijeci. Dekretom od 21. rujna 1955. godine, biskup Nežiæ
proglasio je otvorenim Bogoslovsko sjemenište i Višu
vjersku školu za spremanje sveæenika u Pazinu. Tijekom
deset godina djelovanja škole bilo je upisano ukupno 200
studenata. Škola je prestala s radom 1965. godine kada je
osnovano središnje sjemenište u Rijeci i za Istru.
Svoj dan Pazin obilježava 2. lipnja, kao dan prvog spomena
kaštela Pazin u darovnici cara Otona II. 983. godine.
A u prigodi 1030. roðendana Pazina gradsko odlikovanje
primio je i jedan èlan prezbiterija istarske Crkve: mons.
Ivanu Bartoliæu uruèena je plaketa grada Pazina kao
priznanje za dugogodišnji i samoprijegorni pastoralni rad i
uèinjena dobra u promicanju i razvoju tolerancije, te napore
u obnovi i oèuvanju crkvenih objekata.
Mons. Bartoliæ, prepozit Katedralnog stolnog Kaptola Sv.
Maura u Poreèu, ove je godine u veljaèi, u svojoj 92. godini
otišao u zasluženu mirovinu. Do umirovljenja je 31 godinu
bio župnik u Lindaru, nedaleko Pazina.
Uz mnoge druge službe obnašao je i dužnosti u pazinskom
Biskupskom sjemeništu u kojem je kao nastavnik, generalni
prefekt i ravnatelj odgojio mnoge generacije sveæenika i
intelektualaca koji su u svojim profesijama doprinijeli
boljitku tih krajeva.
Mons Bartoliæ je vrstan glazbenik, autor je poznate
Bartoliæeve mise, jedne od zasigurno najizvoðenijih misa na
tome podruèju. Roðen je u Karojbi 1921., zareðen je u
mjestu Pordenone, u Italiji, 1945., a tijekom službe upravljao
je župama sv. Ivan od Šterene, Muntrilj, Karojba, Labin,
Tinjan, Pazin i Lindar. Obzirom da zbog zdravstvenih
ika
razloga mons. Bartoliæ nije bio u moguænosti osobno
sudjelovati na sveèanoj dodjeli, plaketu je u njegovo ime
preuzeo Vinko Stihoviæ. Tom je prigodom proèitano pismo
zahvale koje je laureat uputio gradskom poglavarstvu, no
èime se ujedno obratio i širem auditoriju naglasivši
zahvalnost za uruèenu plaketu. "Drago mi je da je moj
dugogodišnji duhovni rad na pazinskom podruèju zapažen,
te da mi je ovo priznanje uruèeno za sve ono kulturno i
plemenito što sam s ljubavlju i poštovanjem èinio prema
svim našim ljudima s kojima sam živio i meðu kojima sam
kao sveæenik djelovao sve do zadnjih snaga po naèelima
svog sveæenièkog poziva", poruèio je mons. Bartoliæ.
U sklopu obilježavanja Dana grada uèenici pazinske
osnovne škole priredili su program i izložbu "Lipi moj
Pazin".
Pobjednici KMNL-a "Ivan Pavao II." kod nadbiskupa
Barišiæa
Prvoplasirana ekipa prve lige je momèad župe Gospe od
Otoka u Solinu
Split, 3.6.2013. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ primio je 3. lipnja u Nadbiskupskom ordinarijatu u
Splitu pobjednike Katolièke malonogometne lige "Ivan
Pavao II." Splitsko-makarske nadbiskupije pod vodstvom
povjerenika za mlade mr. don Miše Proviæa. Tom je
prigodom nadbiskup udijelio odlièja, pehare i medalje
najboljim momèadima i igraèima. Prvoplasirana ekipa prve
lige je momèad župe Gospe od Otoka u Solinu, koja je šest
puta bila prvak KMNL; drugo mjesto pripalo je momèadi
Marije Pomoænice kršæana sa splitskog Kmana, a treæe
mjesto osvojila je momèad župe Sv. obitelj iz Splita.
Najbolji igraè je Nikola Paviæ (Kman), najbolji vratar je
Marijo Komar (K. Lukšiæ), a najbolji strijelac je Hrvoje
Juras (Gospa od Otoka). Fair-play momèad je župa
Uznesenja BDM iz Kaštel Lukšiæa. Dvije drugoligaške
momèadi plasirale su se u prvu ligu. Najbolji strijelac druge
lige je Ante Paviæ (Ravne Njive). Nadbiskup Barišiæ izrazio
je zadovoljstvo ligom koja raste kvalitetom u igri, ali još više
u vrednotama, u zajedništvu, solidarnosti, humanosti.
Èestitao je mladima na odlièjima zasluženim sportskim
rezultatom, ali još više na požrtvovnosti koju su uložili kao
pojedinci i kao momèad. "Kroz ovu ligu vi se osobno
izgraðujete i razvijajte važne vrednote za osobni i zajednièki
život. Osjeæate da nije uvijek balun u centru nego èovjek i da
nije najvažniji rezultat nego zajedništvo i osoba. Rastete
onda kada i u porazu pobjeðujete i kada u rezultatskom
neuspjehu vidite uspjeh. To su životne titule koje se stvaraju
i formiraju", istaknuo je nadbiskup. Buduæi da je u ligu
uložen silan trud, zahvalio je trenerima, voditeljima,
duhovnicima, sucima i svima koji dostojno predstavljaju
mjesnu Crkvu i na nacionalnoj završnici KMNL Crkve u
Hrvata. Uime Ureda za pastoral mladih Splitsko-makarske
nadbiskupije nazoènima se obratio predstojnik mr. Proviæ,
istaknuvši da je ove godine liga odigrana disciplinirano i
uistinu katolièki. Zahvalio je nadbiskupu na svesrdnoj
podršci, voditelju lige te svim župnicima i suradnicima.
Uime KMNL, koja se održava veæ osmu godinu u nizu, rijeè
zahvale uputio je voditelj lige Mladen Juriæ. Istaknuo je
kvalitetu lige, koja u 26 ekipa okuplja oko 500 mladiæa koji
svjedoèe svoju vjeru lijepim ponašanjem na nogometnom
terenu, ali i zauzetošæu u župnom pastoralu. "Postoje brojne
nogometne lige, ali Katolièka malonogometna liga je ipak
nešto drugo. Ona je ponos i vjerujem da ima buduænost, a
veæ se javljaju i nove župe koje bi joj se pridružile", rekao je
Juriæ. Druženje je nastavljeno uz prigodni domjenak u vrtu.
Domovinske vijesti
Apostolski nuncij kod gradonaèelnika Bandiæa
Nadbiskup D'Errico uime Diplomatskog zbora èestitao
zagrebaèkom gradonaèelniku na petom mandatu
Zagreb, 3.6.2013. (IKA) – Zagrebaèki gradonaèelnik Milan
Bandiæ susreo se 3. lipnja u Gradskoj upravi s apostolskim
nuncijem u Republici Hrvatskoj Alessandrom D'Erricom,
izvijestila je Služba za informiranje Ureda gradonaèelnika.
"Došao sam èestitati gradonaèelniku, dragom prijatelju, na
petom mandatu i to ne samo u svoje, nego uime cijelog
Diplomatskog zbora", izjavio je nadbiskup D'Errico nakon
sastanka uprilièenog prvoga radnog dana nakon što je
gradonaèelnik ponovno izabran za prvog èovjeka izvršne
vlasti hrvatskoga glavnoga grada.
Govoreæi o suradnji s gradonaèelnikom Bandiæem koja
potjeèe još iz vremena dok je bio nuncij u Bosni i
Hercegovini, visoki gost izdvojio je gradonaèelnikov osjeæaj
za èovjeka i njegove probleme, odliènu vezu sa svim
vjerskim zajednicama te posebno s Diplomatskim zborom
što veleposlanici, istaknuo je nadbiskup D'Errico, izuzetno
cijene jer im svojom gostoljubivošæu olakšava život i rad u
Zagrebu.
Klanjanje u požeškoj katedrali u zajedništvu s papom
Franjom
Požega, 3.6.2013. (IKA) - Na poziv Papinskog vijeæa za
promicanje nove evangelizacije, u požeškoj katedrali
organizirano je jednosatno klanjanje pred Presvetim
Otajstvom u nedjelju nakon svetkovine Tijelova u Godini
vjere, 2. lipnja u 17 sati, istodobno s klanjanjem koje je imao
papa Franjo u bazilici Sv. Petra u Vatikanu i koje je održano
u katolièkim crkvama diljem svijeta. Slavlje je u katedrali
predvodio požeški biskup Antun Škvorèeviæ sa sveæenicima
iz središnjih biskupijskih ustanova i iz župe sv. Terezije
Avilske uz sudjelovanje redovnica, sveæenièkih aspiranata iz
požeškog Kolegija, molitvene zajednice "S Marijom za
život" i brojnih drugih vjernika, meðu kojima i mladi koji
svake nedjelje imaju veèernje klanjanje u katedrali, pod
vodstvom župnog vikara Ivice Bošnjaka i župnika Ivice
Žuljeviæa. Biskup je na poèetku podsjetio vjernike da "u
ovom trenutku papa Franjo kleèi pred Presvetim, da se
sjedinjujemo s nasljednikom sv. Petra u tom znakovitom
pobožnom èinu i pridružujemo svima onima koji diljem
svijeta u sabranosti srca zahvaljuju Isusu Kristu za trajnu
euharistijsku prisutnost po kojoj izgraðuje svoju Crkva".
Rekao je kako je to slavlje u Godini vjere posebna prigoda u
kojoj valja moliti za jakost i ustrajnost u vjeri, za taj
dragocjeni dar onima koji je nemaju. Istaknuo je da požeška
mjesna Crkva i tim putem želi posvjedoèiti svoje duboko
zajedništvo s rimskim biskupom i opæom Crkvom.
Tijekom klanjanja mladi su upravljali Isusu Kristu
evanðeoske
poklike,
pjevali
pjesme
predvoðeni
instrumentalno-pjevaèkim sastavom "Risus" pod ravnanjem
Ivice Rajkovaèe, vodili meditaciju o vjeri iz apostolskog
pisma pape Benedikta XVI. "Porta fidei". Mješoviti
katedralni zbor pod ravnanjem Alena Kopunoviæa Legetina
ukljuèio se svojim skladbama, meðu kojima je snažno
odjeknuo Mozartov "Ave Verum". Nakane molitve vjernih
iznosio je ðakon Mario Veèeriæ, na koje su se nadovezali svi
molitvom za dar vjere. Biskup je zakljuèio klanjanje èinom
predanja nazoènih Isusu Kristu i blagoslovom s Presvetim.
Na poticaj biskupa Škvorèeviæa u veæini župnih crkava
Požeške biskupije održano je slavlje klanjanja pred
Presvetim u jedinstvu s papom Franjom.
5. lipnja 2013. broj 23/2013
21
Domovinske vijesti
Susret sveæenika Varaždinske biskupije
O temi "Navještaj vjere u globaliziranom svijetu" izlagao je
dr. Krunoslav Novak
Varaždin, 3.6.2013. (IKA) - Redoviti mjeseèni susret
sveæenika Varaždinske biskupije održan je 3. lipnja u
dvorani biskupijskog Pastoralnog centra u Varaždinu.
Okupljene sveæenike na èelu s varaždinskim biskupom
Josipom Mrzljakom pozdravio je voditelj susreta generalni
vikar mons. Ivan Godina. O temi "Navještaj vjere u
globaliziranom svijetu" izlagao je dr. Krunoslav Novak,
sveæenik Varaždinske biskupije, viši asistent na Hrvatskome
katolièkom sveuèilištu. Posebno se osvrnuo na rezultate
istraživanja mladih iz župa Varaždinske biskupije koje je
proveo za doktorski rad. Uvodno je predavaè istaknuo da
globalizacijski procesi neprestano stvaraju nove trendove i
mijenjaju naèine funkcioniranja društva i pojedinca.
Govoreæi o temi, napomenuo je kako je temeljno posredovati
sadržaj vjere, odnosno naviještati Isusa Krista u današnjem
konkretnom vremenu koje je zahvaæeno globalizacijskim
trendovima. Pritom je pojasnio kako je globalizacija proces
koji pretpostavlja postupno nadilaženje kulturnih razlika,
kreiranje svjetske kulture i kreiranje društva koje se temelji
na jedinstvenom ekonomskom, proizvodnom i potrošaèkom
sustavu. Velik utjecaj na globalizaciju imaju zasigurno
sredstva društvene komunikacije, od masovnih do
personalnih medija. Dr. Novak istaknuo je kako je potrebno
promišljati na koje æe se sve naèine u takvom svijetu radi
evangelizacije pristupiti konkretnom èovjeku kojem su
sveæenici kao navjestitelji pozvani posredovati Radosnu
vijest. Na poseban naèin to su pozvani mladima koji su
najizloženiji medijima i raznim utjecajima. Istraživanje je
pokazalo koje su to toèke bitne mladima te koji su to
globalizacijski trendovi zahvatili mlade. No, pokazalo je i
kako je mladima najbitnija osobina dobrohotnost, što
pokazuje kako se mlade može i treba poticati na èinjenje
dobra. Na kraju je ponovno podsjetio kako je temeljna
zadaæa sveæenika navještanje Evanðelja i dijeljenje
sakramenata, i to nikako ne smije pasti u drugi plan, no
potrebno je promisliti na koje se sve naèine to može èiniti u
današnjem globaliziranom svijetu. Premda se èini da su tu
razni mediji u prednosti, osobna komunikacija još uvijek je
nezamjenjiva, osobito ako joj se posveti dovoljno vremena i
pažnje. Danas je bitno naviještati Evanðelje na naèin koji æe
biti razumljiv èovjeku koji traži Boga, a pritom je potrebno
prepoznati znakove vremena i konkretnim djelovanjem
poticati ljude na dobro te dijeliti sakramente kao znakove
Božje ljubavi, zakljuèio je predavaè.
Izlaganje je potaknulo razgovor o tome na koje se naèine
najbolje može pristupiti navještaju vjere, osobito prema
mladima. Istaknuto je kako je jedan od kvalitetnijih vidova
pastorala okupljanje mladih ili neke druge skupine na
nekoliko dana tijekom kojih se mogu pozornije posvetiti
duhovnom rastu. Takav vid pastorala moguæe je organizirati
u župi, a s noæenjem u nekoliko duhovnih centara na
podruèju biskupije, dok se u tu svrhu ureðuju i prostori u
Ludbregu i Lepoglavi, napomenuo je biskup Mrzljak.
Ujedno je najavio slavlje reðenja petorice novih sveæenika
mjesne Crkve 22. lipnja u 10 sati u varaždinskoj katedrali te
proslavu 500. obljetnice bule pape Lava X. o proglašenju
ludbreškog prošteništa koju æe uz ovogodišnju Svetu
nedjelju u Ludbregu 1. rujna predvoditi glavni tajnik
Biskupske sinode u Rimu nadbiskup Nikola Eteroviæ koji æe
dan kasnije, 2. rujna, sudjelovati i na prvom mjeseènom
susretu sveæenika Varaždinske biskupije nakon predstojeæe
ljetne stanke.
22
5. lipnja 2013. broj 23/2013
ika
Nadbiskup Devèiæ primio velikodostojnike MPC
Rijeka, 3.6.2013. (IKA) - Velikodostojnici Makedonske
pravoslavne Crkve posjetili su 3. lipnja rijeèkog nadbiskupa
Ivana Devèiæa u bogoslovnom sjemeništu Ivan Pavao II.
Metropolit Makedonske pravoslavne eparhije za Europu
Pimen, arhimandrit Makedonske pravoslavne eparhije
Amerike i Kanade Arsenije i zagrebaèki protojerej Kirko
Velinski dan ranije su s makedonskim vjernicima u crkvi Sv.
Fabijana i Sebastijana u Rijeci arhijerejskom liturgijom
proslavili blagdan sv. Konstantina i Jelene, kojima je
posveæena rijeèka makedonska parohija. Bila je to ujedno i
proslava 1700. obljetnice slobode kršæanstva koju je ediktom
omoguæio upravo rimski car Konstantin. Katolièku crkvu u
Starom gradu u Rijeci na korištenje vjernicima Makedonske
pravoslavne Crkve ustupila je Rijeèka nadbiskupija, pa su
visoki predstavnici tom prigodom još jednom htjeli zahvaliti
nadbiskupu na suradnji i razumijevanju. Makedonska
pravoslavna opæina u Rijeci okuplja oko 250 vjernika.
Nadbiskup Devèiæ potvrdio je dobru suradnju dviju
kršæanskih Crkvi u Rijeci, istaknuvši kako Rijeèka
nadbiskupija njeguje dobre odnose sa svim kršæanskim
zajednicama kao i s islamskom zajednicom. "Svima su nam
zajednièki temelji u Abrahamovoj vjeri, ali zajednièko nam
je i poslanje, briga za èovjeka", rekao je nadbiskup.
Metropolit Pimen, uz zahvale za suradnju, istaknuo je želju
da se uz poštovanje i èuvanje razlièitosti ostvaruje i
zajedništvo kršæana.
Predstavnici Makedonske pravoslavne Crkve 2. lipnja bili su
gosti rijeèkih kapucina i nazoèili misi u crkvi Gospe
Lurdske. U susretu s katolièkim vjernicima najviše ih se
dojmila njihova otvorenost i želja za upoznavanjem.
Proslavljen Dan Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta
Izražena nada da æe se HKS kao i sva druga hrvatska
sveuèilišta ravnopravno ukljuèiti u europski visokoškolski
prostor
Zagreb, 3.6.2013. (IKA) - Dan Hrvatskoga katolièkog
sveuèilišta u Zagrebu proslavljen je sveèanim akademskim
èinom u ponedjeljak 3. lipnja èime su obilježene sedma
obljetnica osnutka i treæa obljetnica poèetka sveuèilišnog
života na HKS-u. Sveèanosti su nazoèili veliki kancelar
HKS-a zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, primas
Maðarske i ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskup kardinal
Peter Erdo, apostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro
D'Errico, rektor Katolièkog sveuèilišta Pazmany Peter iz
Budimpešte dr. Szabolcs Anzelm Szuromi, predsjednik RH
dr. Ivo Josipoviæ, predsjednik HAZU akademik Zvonko
Kusiæ, više hrvatskih biskupa meðu kojima i prvi rektor
HKS-a Ivan Šaško, generalni tajnik HBK mons. Enco
Rodinis, pomoænica ministra znanosti, obrazovanja i sporta
dr. Ružica Beljo Luèiæ, rektori hrvatskih sveuèilišta i dekani
fakulteta s kojima je HKS ostvario posebnu suradnju,
vojvotkinja Gloria von Thurn und Taxis, veleposlanici, kao i
zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ.
Kardinal Bozaniæ u pozdravu istaknuo je kako su katolièka
sveuèilišta, kao i ostale zbiljnosti takve vrste, djeca odreðene
kulturalne klime, poimanja društva, ali i vjere u dotiènome
kontekstu. "Nakon burnih dogaðaja u 20. stoljeæu, danas
kada je sve postalo predmetom propitivanja oèito je da se i
sveuèilište našlo u podruèju pripremanja buduænosti èovjeka,
pri èemu Crkva ne može ostati po strani. Crkva želi ostati
oslonjena na svoju saveznicu – Istinu – koju kao pratiteljicu
ne smije izgubiti", rekao je kardinal Bozaniæ. Upozorio je i
kako na svjetskoj razini još nije naðen kulturološki odgovor
na fenomen globaliziranoga svijeta, koji oèito treba polaziti
od kulture solidarnosti. Sveuèilišta, osobito katolièka,
ika
pozvana su taj odgovor tražiti i snažno promicati. "Tu vidim
odgovornost poziva. Specifiènost katolièkih sveuèilišta
spojit æe kulturu solidarnosti i kulturu pozvanosti. Samo tako
katolièko sveuèilište može ispuniti svoj neizostavan proroèki
poziv u našemu vremenu", zakljuèio je veliki kancelar HKSa.
U toj prigodi kardinal Bozaniæ je rektoru HKS-a dr. Željku
Tanjiæu predao novoizraðeni rektorski lanac, što je popratio
rijeèima "Lanac na vratu rektora oznaèuje da njegov život i
život institucije kojoj je na èelu promièe odreðene
vrijednosti kojih i sam želi biti dio; oèituje okvir u kojemu
želi živjeti i djelovati". "Lanac koji je umjetnièki izradio
Mile Blaževiæ ima svoju prilièno lako èitljivu dinamiku. On
govori o ljepoti i bogatstvu duha sveopæe i mjesne Crkve,
europske kulture i pripadnosti hrvatskoga naroda istoj
kulturi. Stoga rado predajem rektoru ovaj lanac, kao znak
odgovornosti službe koja mu je povjerena, kao i znak
prisutnosti Onoga koji èovjeka poziva da mu služi u
poniznosti i zauzetosti, u solidarnosti i ljubavi. Neka svatko
tko se susretne s karikama ovoga lanca ugleda Svjetlo koje
prosvjetljuje èovjeka i svojim Duhom uvodi u svu istinu",
rekao je kardinal Bozaniæ.
Zahvaljujuæi kardinalu Bozaniæu na daru – lancu rektor
Tanjiæ izrazio je nadu da æe ga svi nositelji nositi sa sviješæu
važnosti služenja i promicanja visokih ideala sveuèilišnog i
znanstvenog života. Kratko je podsjetio na protekle godine
HKS-a te istaknuo kako posebnu pozornost Sveuèilište
posveæuje važnosti rada na osobnom i zajednièkom
identitetu, rada na istraživanju vrijednosti i odgovornosti te
važnost poticanja izvrsnosti i sposobnosti za inovacije.
"Sveuèilište takoðer drži važnim jaèati integrativne
mehanizme i odnose kao ravnopravni èlan šire meðunarodne
zajednice katolièkih sveuèilišta. S drugim javnim
sveuèilištima u Hrvatskoj dijeli više polaznih uporišta i
programskih namjera. Smatramo da bi za daljnji razvitak i
Sveuèilišta i sveuèilišne zajednice u Hrvatskoj u cjelini bilo
korisno izgraðivati stabilnije naèine suradnje izmeðu
Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta i drugih hrvatskih
sveuèilišta. HKS je potpisalo sporazume o suradnji i s
inozemnim sveuèilištima: Katolièkim sveuèilištem Presvetog
Srca iz Milana, Papinskim lateranskim sveuèilištem,
Papinskim selezijanskim sveuèilištem iz Rima, Institutom za
arheologiju Katalonije te sada i s Katolièkim sveuèilištem
Pezmany Peter iz Budimpešte", rekao je dr. Tanjiæ.
Obraæajuæi se predsjedniku RH, rektor Tanjiæ je rekao:
"Siguran sam da jako dobro znate što znaèi jedno novo
sveuèilište na pragu ulaska u Europsku uniju koja poznaje
pluralnost visokoškolskih ustanova i u kojoj katolièka
sveuèilišta imaju svoje važno mjesto u razvoju znanosti,
obrazovanja kao i odgoju za vrijednosti u demokratskom
društvu na temelju katolièkog identiteta. I HKS želi biti
upravo jedno takvo sveuèilište u našem hrvatskom i
europskom okruženju".
Prenoseæi pozdrave i blagoslov pape Franje, nuncij D'Errico
istaknuo je da je pozornost koju je Crkva uvijek davala
sveuèilištima posvjedoèena èinjenicom da je kroz stoljeæa
promovirala raðanje brojnih sveuèilišnih centara, a neka od
njih ubrajaju se u najpoznatije i najstarije na svijetu. "U tom
kontekstu inicijativu Zagrebaèke nadbiskupije i Hrvatske
biskupske konferencije da dade život Hrvatskome
katolièkom sveuèilištu Sveta Stolica je prihvatila s velikim
odobravanjem, posebice imajuæi na umu oèekivanja i
potrebe koje su se u kulturalnom ambijentu posebice osjetile
u onim zemljama u kojima su do prije nekoliko godina
dominirale ateistièka i komunistièka ideologija", rekao je
nuncij, primijetivši da se, s odmakom od tri godine može
potvrditi da HKS vrši svoju zadaæu s ozbiljnošæu i dobrim
Domovinske vijesti
plodovima, vjerno svom geslu Lux Vera, dijeleæi s drugim
sveuèilištima napor koji zahtijeva obrazovanje i istraživanje,
imajuæi na umu odgovornost svoga posebnog identiteta koji
se sastoji u stalnom pozivanju na svjetlo Božje rijeèi i
uèiteljstvo Crkve. Stoga je nuncij istaknuo kako je sa
stajališta Svete Stolice poslanje HKS-a zadobilo još veæe
znaèenje i važnost u kontekstu skorog ulaska Hrvatske u
Europsku uniju. Izrazio je nadu da æe HKS zajedno s drugim
kulturnim i odgojnim ustanovama zemlje, aktivno pridonijeti
rastu i razvoju europskog kontinenta s velikim kulturalnim
moguænostima i s dragocjenom vjerskom baštinom koje su
specifiènost povijesne i kulturne baštine hrvatskoga naroda.
Predsjednik Josipoviæ istaknuo je kako je "HKS
prepoznatljiv akter hrvatskog akademskog života". "Mislim
da zaista vrijedno radite i da iz godine u godinu sveuèilište
obogaæujete novim programima. Osobito me raduje što ste
dio javnog života i što organizirate tribine na kojima
njegujete dijalog, na kojima sudjeluju i oni koji nisu katolici,
i oni koji misle drugaèije. To me podsjeæa na tradiciju koja
je stvarana još od 60-tih godina oko KS-a i to ljudi oko Šagi
Buniæa, Bajsiæa, Turèinoviæa. Oni su neumorno promicali
duh otvorenosti, hrabrosti, tolerancije, želje za
upoznavanjem i dijalogom", rekao je Josipoviæ te istaknuo
kako tu vidi iznimnu važnost HKS-a, jer mu se danas èini
odluènim za napredak hrvatskog društva oživljavanje
tradicije akademskoga, politièkog i svakog drugog dijaloga.
Na pragu ulaska u EU, Josipoviæ je istaknuo kako æe Europa
biti polje na kojem æe se hrvatsko, hrvatska kultura i tradicija
dodatno afirmirati. Stoga i od akademske zajednice oèekuje
dodatni napor da to tako doista i bude. Ohrabrio je
sveuèilišnu zajednicu te izrazio oèekivanje da æe sljedeæih
godina HKS razvijati nove studije koje æe temeljiti na
najvišim standardima koji postoje, ali i da æe tražiti i neke
nove putove koji su možda i drukèiji, od onog kojim danas
idu ostala hrvatska sveuèilišta.
Dan HKS-a èestitao je i rektor Katolièkog sveuèilišta
Pazmany Peter iz Budimpešte prof. dr. Szabolcs Anzelm
Szuromi. Izražavajuæi radost suradnje koja æe se izmeðu tih
dvaju sveuèilišta temeljiti na potpisanom ugovoru, on je
kratko predstavio svoje sveuèilište te se posebno osvrnuo na
ulogu i mjesto katolièkog sveuèilišta u društvu.
Akademik Kusiæ istaknuo je kako æe našu poziciju u Europi i
globaliziranom svijetu osigurati naša znanost, znanje i
obrazovanje. "To je naše najjaèe oružje, a kultura i umjetnost
æe biti ono što æe èuvati naš identitet i pridodati stvaranju
europskog identiteta", rekao je te istaknuo kako je Crkva ona
koja je kroz povijest bila èuvar hrvatskog identiteta. Stoga je
osnivanje HKS-a ne samo potrebno, nego sigurno obogaæuje
naš sveuèilišni i obrazovni sustav, zakljuèio je akademik
Kusiæ.
Pozdravne rijeèi uputili su i pomoænica ministra znanosti,
obrazovanja i sporta dr. Beljo Luèiæ te uime Rektorskog
zbora dr. Ante Uglešiæ koji je istaknuo kako su preteèe svih
sveuèilišta koje danas postoje u RH bile u Crkvi, u crkvenim
uèilištima. "Zato je i osnutak HKS-a jedna punina koja
nadopunjuje prazninu koja je postojala u hrvatskom
visokoškolskom prostoru", rekao je dr. Uglešiæ te izrazio
nadu da æe se HKS kao i sva druga hrvatska sveuèilišta
ravnopravno ukljuèiti u europski visokoškolski prostor.
U toj prigodi predavanje "Može li obrazovani Europljanin
naših dana vjerovati u božanstvo Sina Božjega Isusa
Krista?" održao je kardinal Erdo. U glazbenom dijelu
sudjelovao je Oratorijski zbor crkve Sv. Marka "Cantores
sancti Marci" pod ravnanjem Jurice Petra Petraèa.
5. lipnja 2013. broj 23/2013
23
Domovinske vijesti
Predavanje kardinala Erdoa na HKS-u
"Može li obrazovani Europljanin naših dana vjerovati u
božanstvo Sina Božjega Isusa Krista?"
Zagreb, 3.6.2013. (IKA) – U sklopu Dana Hrvatskoga
katolièkog sveuèilišta u Zagrebu u ponedjeljak 3. lipnja
predavanje "Može li obrazovani Europljanin naših dana
vjerovati u božanstvo Sina Božjega Isusa Krista?" održao je
predsjednik Vijeæa europskih biskupskih konferencija
primas Maðarske ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskup
kardinal Peter Erdo. Uvodeæi u predavanje, rekao je, kako se
prije poèetka govora o božanstvu Isusa Krista, valja zapitati
"imaju li naši suvremenici, europski intelektualci, veliku
poteškoæu ili pak neku posebnu pogodnost da povjeruju u
Božju opstojnost".
Meðu intelektualcima opažamo izvjesnu senzibilnost prema
onostranom, prema postojanju duhovnog svijeta. Meðutim,
ako pojam materije nije jasan, ne može to biti ni duhovni
koncept. I navlastito: kako možemo oznaèiti granicu izmeðu
materijalnog svijeta i onog duhovnog? Te takoðer: kako
možemo razlikovati ovaj svijet, koji mi kršæani možemo
nazivati i stvorenim svijetom, od stvarnosti samog Boga, od
transcendencije?
Nadalje, kardinal Erdo ukazao je i na poteškoæe
komunikacije izmeðu èovjeka i Boga. Naime, veæ u
stvaranju univerzuma, Bog je iskazao nešto od sebe,
manifestirao je svoju volju. "No, postavlja se pitanje, jesmo
li svi mi koji vjerujemo u božansku objavu uvjereni da je
osobni Bog, svjesno, slobodan u svojoj volji, tražio kontakt s
nama, ljudskim biæima? Upravo tu mogu poèeti za naše
suvremenike, s jedne strane, poteškoæe, s druge strane, neke
najprivlaènije crte naše vjere u Krista", istaknuo je te dodao
"ako današnji èovjek ozbiljno postavi pitanje opstojnosti
apsolutnog Boga, transcendentnog i osobnog, mora
istraživati i moguænost komunikacije izmeðu Boga i
èovjeka".
Predavaè je podsjetio i kako Benedikt XVI. u svojoj velikoj
sintezi o Isusu iz Nazareta uvjerljivo i snažno pokazao kako
su Krist vjere i povijesni Isus ista osoba te kako razlog vjere
u Krista kao Sina Božjega, kao pravog èovjeka i pravoga
Boga, povijesno proizlazi iz ponašanja, nauèavanja, konaèno
iz samorazumijevanja samog Isusa.
Nadalje, predavaè je upitao što znaèi biti "europski" za
intelektualca te upozorio na èinjenicu, da "ako obièno
kažemo kako Europa nije neki koncept èisto zemljopisni ili
politièki, veæ više kulturni, onda moramo tražiti takoðer
specifiènost kulturnog europskog identiteta". Pojasnio je
kako se i u tome sigurno pojavljuje judeo-kršæanska baština,
ali i ona grèko-rimska sa znaèajnim egipatskim, perzijskim,
babilonskim utjecajima. "Naravno, ne nedostaju ni tradicije
keltskih, germanskih, slavenskih, ugro-finskih naroda,
tragovi turskih, arapskih i drugih utjecaja. No, element koji
je najviše spojen s vizijom svijeta jest ipak kršæanstvo.
Istina, u mnogim dijelovima kontinenta, u mnogim
skupinama društva, kršæanska je intelektualna nazoènost
jako oslabila. A ipak, nema drugog zajednièkog temelja koji
bi bio tipièan za kontinent. Stoga, današnji je europski
intelektualac osoba zainteresirana za velika pitanja života i
svijeta, osoba koja traži smisao i vrednote kako za pojedince
tako i za društvo, poznaje važne sadržaje kršæanskog i grèkorimskog nasljeða i ima na umu sve to makar kao moguæe
elemente odgovora na temeljna pitanja", pojasnio je
predavaè.
"Europski, današnji intelektualac može stoga postaviti
pitanje o opstojnosti i o pojmu Boga, može naæi pozitivni
odgovor u priznanju njegova postojanja. A kad jednom
prizna Boga kao transcendentnog i apsolutnog, može i mora
razmisliti i o moguænosti komunikacije s Bogom. A onda
24
5. lipnja 2013. broj 23/2013
ika
proizlazi da europski intelektualac ne može odbaciti ideju,
koja je u poèetku gotovo nezamisliva našoj ljudskoj mašti,
da je upravo osoba Isusa Krista ta u kojoj možemo susresti
Boga na naèin koji je najprikladniji sposobnostima ljudskog
biæa. Sve u svemu, europski intelektualac nije nužno vjernik.
Ali to nužno nije nitko! Vjera u Krista, tj. punina kršæanske
vjere, ustvari, nije neki jednostavni zakljuèak ljudskog
promišljanja, veæ je dar Božji, to je milost. Tu pak milost
pruža Bog, "koji hoæe da se svi ljudi spase i da doðu do
spoznaje istine. Jedan je jedini, ustvari, Bog, i jedan je jedini
takoðer posrednik izmeðu Boga i ljudi, èovjek Krist Isus".
Moramo o toj èinjenici svjedoèiti. Moramo biti vjesnici toga
i misionari u novoj evangelizaciji Europe. U tom uvjerenju
moramo biti sjedinjeni s našom drugom kršæanskom braæom,
kako bi jedinstvo moglo ojaèati naše svjedoèenje", zakljuèio
je kardinal Erdo.
Predstavljena knjiga mons. Stanka Jerèiæa
"Na slapovima evanðelja. Isusove prispodobe i novozavjetni
hvalospjevi u stihovima"
Zagreb, 3.6.2013. (IKA) - Knjiga mons. Stanka Jerèiæa "Na
slapovima evanðelja. Isusove prispodobe i novozavjetni
hvalospjevi u stihovima" predstavljena je u ponedjeljak 3.
lipnja u Multimedijskoj dvorani Glasa Koncila na
zagrebaèkom Kaptolu. Zbirku pjesama predstavili su v. d.
direktora Glasa Koncila mons. Ivan Mikleniæ, sveæenik i
književnik Anton Šuljiæ, književnik Mirko Ivanjek te autor, a
predstavljanje je moderirao izvršni koordinator Stjepan
Pogaèiæ.
Uime novinsko-izdavaèke kuæe Glas Koncila nazoènima se
na poèetku obratio mons. Mikleniæ te izrazio zahvalnost
mons. Jerèiæu koji je "simbol vrlo kvalitetne suradnje
Hvarsko-braèko-viške biskupije i Glasa Koncila".
Predstavljajuæi djelo generalnog vikara Hvarsko-braèkoviške biskupije, Ivanjek je rekao kako je ono èvrsto i u
cijelosti oslonjeno na evanðeosku poruku. "Autor je
evanðeoskom metodologijom izdvojio probrano sjeme
prispodoba i parabola za svoju sjetvu i poslanje. Obukao ga
je u dvanaesteraèki stih, možda najkarakteristièniji za
hrvatsku poeziju i posložio u katrene", pojasnio je Ivanjek i
dodao kako æe upravo ovako sažeto evanðelje biti dobar
poziv èitateljima da predstojeæe godišnje odmore iskoriste za
otvaranje ljepoti Božje rijeèi.
Pisac pogovora Anton Šuljiæ rekao je kako za razliku od
mnoštva pjesnika (i opæenito) umjetnika koji se
samoobjavljuju i koji svoje nadahnuæe pokreæu iz sebe i
okreæu ga sebi, Jerèiæ polazi od evanðelja i ostaje iskljuèivo
u njemu, ali ga priopæuje drugima ne kao svoje, nego kao
usvojeno, ali od Drugoga, koji je veæi od njega. "Prereæi u
vezanom stihu sve evanðeoske prispodobe i novozavjetne
hvalospjeve, pazeæi da se ne izgubi ono bitno, èak i u
doslovnom prenošenju izvornih evanðeoskih izrièaja, zaista
predstavlja pothvat. Pritom je njegov leksik izrazito
koloristièan, mirisan i èist, a tek ponekad, da bi vjerojatno
dao maha svojoj zavièajnosti, taj se leksik služi regionalnim
i èak mjesnim, utkavši tako baš te zvuènosti u Kristov
evanðeoski izrièaj", rekao je Šuljiæ. Osvrnuvši se na likovnu
opremu knjige akademskog slikara Branimira Dorotiæa,
Šuljiæ je istaknuo kako je Dorotiæ u knjigu prenio svoju
vitrajnu tehniku bogatog kolorita, figurativne simbolike te
dvodimenzionalnosti koja komunicira poštovanje "pred
Tajnom koja æe sama po sebi donijeti neki sadržaj".
Jerèiæeva knjiga u dvije cjeline donosi prepjeve 45 Isusovih
prispodoba i 15 novozavjetnih hvalospjeva te u dodatku
Deset zapovijedi.
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Izjava bosanskih franjevaca u povodu 550. obljetnice
izdavanja Ahdname
Mi, bosanski franjevci, ne prenaglašavajuæi niti
podcjenjujuæi znaèenje Ahdname, uvijek æemo – poput fra
Anðela Zvizdoviæa – nastojati gajiti dobre odnose sa svim
svojim susjedima i voditi konstruktivan i miroljubiv dijalog
sa svim ljudima dobre volje, bez obzira na njihovu vjersku,
nacionalnu i ideološku pripadnost
Sarajevo, 28.5.2013.
(IKA) - Definitorij Franjevaèke
provincije Bosne Srebrene, na svom redovnom zasjedanju
28. svibnja 2013. – tj. toèno na dan 550. obljetnice izdavanja
Ahdname – uputio je izjavu za javnost. Izajvu, koju je uime
uprave te franjevaèke provincije potpisao provincijal fra
Lovro Gavran, prenosimo u cijelosti:
"Mi, bosanski franjevci ne možemo u ovom povodu slaviti
nikakvu obljetnicu, jer za nas ovo nije obljetnica za slavlje.
Naime, prije 550 godina nekada slavno Bosansko kraljevstvo
je uništeno, posljednji bosanski kralj Stjepan Tomaševiæ je
vjerolomno pogubljen (5. lipnja 1463.), bosanska kraljica
Katarina Kotromaniæ-Kosaèa je doduše uspjela pobjeæi iz
Bosne, ali se nikad više nije mogla vratiti u svoje
kraljevstvo. Ovo je, dakle, godišnjica naše nacionalne i
državne tragedije.
Malo svjetlo u velikoj tami jest bila Ahdnama, ali je ona vrlo
èesto bila samo mrtvo slovo na papiru. Èesto je gažena i nije
poštovana od mjesnih moænika, iako je bila i ostala neka
pravna podloga za franjevaèko inzistiranje na osnovnim
ljudskim pravima u Otomanskom carstvu.
Neki Ahdnamu uzdižu na mjesto koje joj ne pripada – kao
da je to bila prva Magna charta libertatum. Naprotiv, èak
1150 godina prije toga, 313. godine poslije Krista, kršæani su
dobili još važniju povelju, Milanski edikt, od rimskog cara
Konstantina Velikog. Ove godine slavimo 1700. obljetnicu
toga dokumenta. Razlika izmeðu Ahdname i Milanskog
edikta je ogromna. U Rimskom carstvu prije toga edikta svi
su graðani imali slobodu vjere osim kršæana, a u
Osmanskom carstvu nitko nije imao slobode vjere osim
muslimana. Milanski edikt priznaje i kršæanima ono što su
imali svi drugi graðani Rimskog Carstva, a Ahdnama tolerira
kršæane i Katolièku Crkvu, što inaèe u Otomanskom carstvu
nije bio obièaj.
Ako se mi danas možemo prisjetiti neèega velikog iz tih
dana – onda je to velièina fra Anðela Zvizdoviæa, koji je i u
tom trenutku nacionalne i državne tragedije uspio nadiæi
sebe i svoj povijesni trenutak i stupiti pred osvajaèa, tražeæi
slobodu vjere svome narodu – priznajuæi da je njegov narod
izgubio svoju politièku slobodu i samostojnost.
Odreðena velièina i politièka mudrost može se priznati i
Mehmedu II. el Fatihu – jer je znao ocijeniti da mu osvojena
zemlja ne vrijedi ništa bez njezina stanovništva, koje æe tu
zemlju obraðivati i njemu davati porez, pa je zato i dao
Ahdnamu fra Anðelu, naglašavajuæi jasno da ona vrijedi
samo dotle 'dok su oni poslušni i vjerni' njegovoj zapovijedi,
kao što izrièito glase završne rijeèi Ahdname.
Mi, bosanski franjevci, ne prenaglašavajuæi niti
podcjenjujuæi znaèenje Ahdname, uvijek æemo – poput fra
Anðela Zvizdoviæa – nastojati gajiti dobre odnose sa svim
svojim susjedima i voditi konstruktivan i miroljubiv dijalog
sa svim ljudima dobre volje, bez obzira na njihovu vjersku,
nacionalnu i ideološku pripadnost.
U tom duhu svim našim sunarodnjacima, kao i prijateljima
slobodne i samostalne Bosne i Hercegovine, želimo Mir i
dobro!"
Novi generalni ministar OFM posjetio hrvatske franjevce
u Chicagu
Chicago, 29.5.2013. (IKA) – Nakon izbora za novoga
generalnog ministra OFM, fra Michael Perry je u redovitom
obilasku franjevaèkih samostana diljem svijeta s ciljem
upoznavanja i predstavljanja franjevaèkim zajednicama, 29.
svibnja pohodio i franjevaèki samostan Sv. Ante
Padovanskoga u Chicagu, Hrvatske franjevaèke kustodije sv.
Jeronima, hercegovaèkih franjevaca, koji je èesto posjeæivao
i kao generalni vikar, te neke od braæe poznaje iz prijašnjih
susreta. Posebno je bio oduševljen vitalnošæu i svježinom
najstarijeg èlana, fra Èastimira Majiæa, kojega je darivao te
ga zamolio za blagoslov. Razgovarali su i o hrvatskoj
franjevaèkoj zajednici u Chicagu te o braæi koju on osobno
poznaje. Buduæi da je fra Michael iz provincije Srca Isusova
koja obuhvaæa i Chicago, obeæao je i ponovne susrete s
braæom iz samostana Hrvatske kustodije sv. Jeronima, kada
bude dolazio na te prostore. Susret je završen uzajamnim
blagoslovom, izvješteno je na mrežnoj stranici
www.franjevci.info.
Doktorirao fra Ivan Macut
Rim, 29.5.2013.
(IKA) - Èlan splitske franjevaèke
provincije Presvetog Otkupitelja fra Ivan Macut obranio je
29. svibnja na teološkom fakultetu Papinskog sveuèilišta
Antonianum u Rimu, doktorsku disertaciju pod naslovom "Il
pensiero ecumenico di Oscar Cullmann – Indagine sulla sua
opera teologica" ("Ekumenska misao Oscara Cullmanna".
Istraživanje njegova teološkog opusa), s ukupnom ocjenom
doktorskog studija Summa cum laude, te je time stekao
akademski stupanj doktora znanosti iz podruèja
humanistièkih znanosti, polja teologije, grana ekumenska
teologija. Voditelj disertacije bio je prof. dr. dr. Gianluigi
Pasquale, a suradnici su bili prof. dr. Fulvio Ferrario i prof.
dr. Jörg Lauster.
Ivan Macut, roðen je 3. listopada 1981. u Vukovaru.
Osnovnu školu pohaðao je u Vukovaru, Imotskom i Sinju.
Franjevaèku klasiènu gimnaziju završio je u Sinju, a
filozofsko-teološki studij pohaðao je u Splitu, na Katolièkom
bogoslovnom fakultetu, gdje je diplomirao akademske
godine 2006./2007., s radom iz dogmatskoga bogoslovlja,
pod naslovom "Promjena znanstvenih paradigmi i teologija
stvaranja", pod vodstvom prof. dr. Nikola Bižace. Sveèane je
zavjete položio 10. rujna 2006. godine. Za sveæenika je
zareðen 24. lipnja 2007. godine. Ðakonsku godinu obavio je
u župi sv. Franje u Imotskom gdje je proveo i dvije godine u
službi župnog vikara. Godine 2009. uprava provincije šalje
ga na poslijediplomski studij iz meðureligijskog dijaloga i
ekumenske teologije u Rim. Akademske godine 2009./2010.
upisao je specijalizaciju iz fundamentalne teologije –
"Znanosti o religijama" na lateranskom sveuèilištu, gdje je
24. lipnja akademske godine 2010./2011. postigao
akademski stupanj licencijata.
Akademske godine 2009./2010. na Papinskom Institutu za
studij arapskog jezika i islamistike pohaðao je kao
izvanredni student i studij "Uvod u islam i arapski jezik". Od
akademske godine 2011./2012. doktorand je na teološkom
fakultetu Papinskog sveuèilišta Antonianum u Rimu sa
specijalizacijom iz ekumenske teologije, a ujedno pohaða
predavanja i radi istraživanja vezana uz doktorski rad na
Institutu za ekumenske studije San Bernardino u Veneciji.
Takoðer je u akademskoj godini 2012./2013. pohaðao
5. lipnja 2013. broj 23/2013
25
Crkva u Hrvata
predavanja i na Valdeškom teološkom fakultetu u Rimu.
Piše i objavljuje znanstvene èlanke kako u domaæim tako i u
inozemnim teološkim èasopisima. Osim toga, recenzira
knjige i piše duhovna razmatranja. Podruèja kojima se
posebno bavi jesu: ekumenska teologija, teologija religija,
scijentologija, prenosi www.franjevci-split.hr.
Tijelovo sveèano proslavljeno u HKM Muenchen
Muenchen, 30.5.2013. (IKA) – Pod geslom "S vjerom
zajedno kroèimo" u Muenchenu je 30. svibnja sveèano
proslavljena svetkovina Tijelova. Više tisuæa vjernika
razlièitih nacionalnosti okupilo se na Marienplatzu, gdje je
euharistijsko slavlje predvodio muenchenski nadbskup
kardinal Reinhard Marx. U šarolikom mnoštvu razlièitih
nacionalnih skupina tradicionalno je sudjelovala i velika
skupina hrvatskih vjernika u tom bavarskom gradu, koju su
predvodili fra Boris Èariæ, voditelj HKM-a u Muenchenu, i
dušobrižnik fra Krešo Samardžiæ. Internacionalnost
Katolièke Crkve posebno se oèituje u toj njemaèkoj biskupiji
u kojoj živi oko 150 tisuæa katolika iz razlièitih zemalja
trajno iseljenih ili na privremenom radu, meðu kojima su
najbrojniji hrvatski vjernici. Veæ 65 godina hrvatski
iseljenici žive u toj milijunskoj metropoli, i od samih
poèetaka svog privremenog sad veæ i trajnog iseljeništva pa
sve do današnjih dana iskazuju svoju èvrstu povezanost s
korijenima i vjerom svoga naroda i domovine. Tako je bilo i
za ovogodišnje mise i Tijelovske procesije kroz središte
grada, u kojoj su se u koloritu raznolikih nošnji isticale
šarolike bogate hrvatske narodne nošnje i hrvatske zastave,
uz sudjelovanje Hrvata svih naraštaja, koji s ponosom istièu
da su pripadnici naroda koji je obogatio život toga grada i
zemlje u kojoj žive, i koji æe zauvijek biti i ostati dio naroda
iz kojega potjeèu, a kojega krase bogoljublje, domoljublje i
èovjekoljublje.
U homiliji kardinal Marx istaknuo je kako unatoè tome što
živimo u bogatom gradu i državi postoji duhovna pustinja
koju jedino vjera u uskrslog Krista može uèiniti živom.
"Moramo opet osjeæati glad i žeð za Bogom i ne dopustiti da
naša vjera mutira u fenomen na marginama društva, kako to
sve èešæe istièu kritièari Crkve u ovoj državi. Na Tijelovo
kao i svake godine kreæemo ulicama našeg grada, da budemo
konkretan i živi primjer naše vjere, da budemo živa
pokaznica Krista živoga, Kristonosci", istaknuo je kardinal
te pozvao: "Krenimo na put uz molitvu i pjesmu, kako bi i
drugi u nama prepoznali živo svjetlo koje nam donosi nadu i
radost. Krenimo uz molitvu i pjesmu ne zaboravljajuæi one
koji se nalaze na margini društva i života, navješæujuæi tako
živa Krista uskrsloga cijelom svijetu", zakljuèio je kardinal.
Internacionalnost crkve na ovom prostoru oèituje se i u
prinošenju darova na oltar koje prinose vjernici razlièitih
nacionalnih skupina koji žive na podruèju nadbiskupije
München-Freising. Tako su mladi folkloraši iz folklorne
skupine "Fra Andrija Kaèiæ Miošiæ" u povodu 65. obljetnice
HKM kardinalu Marxu darovali repliku krstionice kneza
Višeslava.
Nakon sveèanoga euharistijskog slavlja uslijedila je
procesija s Presvetim od Marienplatza do "Vrata pobjede" u
Ludwigstrasse. Najbrojniju skupinu od dvadesetak stranih
katolièkih misija èinili su hrvatski vjernici na èelu s fra
Borisom i fra Krešom uz mlade folkloraše iz Misije koji su
nosili hrvatska nacionalna obilježja, prenosi www.franjevcisplit. Misa za hrvatske vjernike na Tijelovo slavila se u crkvi
Sv. Pavla.
ika
Svetkovina Tijelova u Sarajevu
Sarajevo, 30.5.2013. (IKA/KTA) - Na svetkovinu Presvetog
Tijela i Krvi Kristove - Tijelovo, 30. svibnja, u sarajevskoj
katedrali Srca Isusova sveèano misno slavlje predvodio je
vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ u zajedništvu s
pomoænim biskupom Perom Sudarom i još jedanaest
sveæenika. Na misi je sudjelovao i veæi broj srednjoškolki i
srednjoškolaca koji se nalaze u internatu Katolièkoga
školskog centra sv. Josipa u sarajevskom, kao i djeca
Djeèjeg doma "Egipat" zajedno sa sestrama služavkama
Malog Isusa.
Na poèetku propovijedi kardinal Puljiæ podsjetio je da je
Crkva svetkovinu Tijelova ustanovila kako bi unutar Crkve
postali svjesniji "velikog dara i velikog otajstva" koje je Isus
ustanovio na Posljednjoj veèeri ostavljajuæi sebe u otajstvu
Euharistije. Kazavši kako Euharistije nema bez sveæenika,
pojasnio je da je Krist ustanovio sveti red kako bi Euharistija
u Crkvi bila trajno prisutna te je podsjetio kako su to
otajstvo, da Isus ostaje pod prilikama kruha i vina, apostoli i
njihovi nasljednici èinili Njemu u spomen. "To otajstvo na
svoj naèin je lijek. Zato je bolje reæi: Isus Krist trajno je
ostao u Crkvi kao lijek. Ne samo onda kad je èudesa èinio
hodajuæi po Svetoj zemlji, nego i danas je ostao kao lijek
kada nam prašta grijehe u sakramentu ispovijedi, sakramentu
pomirenja... Lijek je našoj duši jer nam vraæa milost da
ponovno oživimo milošæu Božjom", kazao je kardinal Puljiæ.
Osvræuæi se na dio Evanðelja u kojemu Isus traži od svojih
uèenika da budu posrednici u hranjenju ljudi, kardinal Puljiæ
istaknuo je da nisu samo apostoli sveæenici, veæ da u Crkvi
postoji i kraljevsko sveæenstvo. "To smo svi mi koji smo po
krštenju postali sposobni sudjelovati u otajstvu Euharistije
po krsnoj milosti. I svi mi možemo tu žrtvu Kristovu
prikazivati sjedinjujuæi sebe, svoje žrtve, s Kristovim
žrtvama. I to je ljepota mise", rekao je kardinal Puljiæ.
Naglasivši da žrtva na oltaru predstavlja uprisutnjenje
otajstva koje se dogodilo na Kalvariji, gdje je za spasenje
ljudi žrtvovano Kristovo tijelo i krv, pozvao je okupljene da
na svetkovinu Tijelova obnove svoju vjeru u Godini vjere.
Zato ovo slavlje neka u svima nama obnovi to povjerenje u
Isusa, neka obnovi tu vjeru, Njegovu prisutnost, vjeru da je
On naš mir, da je on naše zvanje, ali još više, da poðemo s
Njim u život, kazao je kardinal Puljiæ.
Nakon prièesti uslijedila je euharistijska procesija s èetiri
postaje unutar crkve. Na misi, koja je završila molitvom za
Sinodu Vrhbosanske nadbiskupije, pjevao je Bogoslovski
zbor "Stjepan Hadroviæ" pod ravnanjem vlè. Marka
Stanušiæa.
Kelkheim: Proslava Tijelova i Dan župe
Kelkheim, 30.5.2013. (IKA) - Hrvatska katolièka župa
Main-Taunus Hochtaunus sa sjedištem u Kelkheimu
proslavila je dan župe i svetkovinu Tijelova, 30. svibnja, na
otvorenom ispred Gospine kapele na brdu iznad Hofheima.
Sveèano misno slavlje, na kojem se okupio veliki broj
vjernika, predvodio je fra Siniša Balajiæ u koncelebraciji sa
župnikom fra Marinkom Vukmanom.
Župnik je na poèetku pozdravio nazoène te istaknuo da žele
"u ovoj prekrasnoj Božjoj prirodi, produbiti, uèvrstiti i
osnažiti svoju ljubav prema Isusu Kristu, koji nam je ostavio
najdragocjeniji dar, svoje Tijelo". Nakon mise i blagoslova s
Presvetim te blagoslova vozaèa i automobila, slijedio je
kulturno-zabavni program.
.
26
5. lipnja 2013. broj 23/2013
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Sveta Stolica zabrinuta zbog kršenja vjerske slobode i
sustavnih napada na kršæanske zajednice
Ženeva, 27.5.2013. (IKA) - Sveta Stolica izražava veliku
zabrinutost zbog kršenja vjerske slobode i zbog sustavnih
napada na kršæanske zajednice u nekim podruèjima planeta
kao što su Afrika, Azija i Bliski istok, istaknuo je nadbiskup
Silvano Maria Tomasi, stalni promatraè Svete Stolice pri
uredu Ujedinjenih naroda u Ženevi, 27. svibnja u sjedištu te
ustanove, izvijestio je Radio Vatikan. Istraživanja su
pokazala da je svake godine ubijeno više od 100.000 kršæana
i to iz razloga koji su na neki naèin povezani s njihovom
vjerom. Drugi su pak kršæani podvrgnuti prinudnom
iskorjenjivanju, uništavaju se njihova bogoštovna mjesta,
nad njima se vrši nasilje i otimaju se njihovi voðe, kao što se
nedavno dogodilo s dva biskupa iz Aleppa, u Siriji. Mnoga
su od tih djela plod fanatizma, nesnošljivosti, terorizma i
diskriminatorskih zakona. Osim toga, u nekim zapadnim
zemljama, u kojima je kršæanska nazoènost povijesno bila
sastavni dio društva, sve više jaèa težnja za
marginaliziranjem kršæanstva u javnom životu, primijetio je
nadbiskup te istaknuo kako se pritom zanemaruje njegov
društveni i povijesni prinos te se èak sužavaju moguænosti
vjerskih zajednica u obnašanju karitativne službe.
Nadbiskup Tomasi potom je podsjetio da je Vijeæe za
ljudska prava Organizacije ujedinjenih naroda priznalo da su
religija i duhovnost u službi promicanja ljudskoga
dostojanstva, a kršæanstvo u službi istinskoga dobra
èovjeèanstva. S tim je u vezi nadbiskup spomenuo neke
usluge, od odgoja do zdravstva i pomoæi izbjeglicama, u
kojima se Katolièka Crkva zauzima u korist èovjeka, bez
razlike u odnosu na njegovu rasu ili religiju. Na kraju
izlaganja nadbiskup je podsjetio na rijeèi pape Franje u
poruci za 1700. obljetnicu Milanskoga edikta: "Neka se
svugdje poštuje pravo na javno ispovijedanje vlastite vjere i
neka se bez predrasuda prihvaæa prinos koji kršæanstvo
nastavlja davati kulturi i društvu našega vremena."
Slovaèka: Ekumenski patrijarh posvetio novu katedralu
Bratislava, 27.5.2013.
(IKA) – Ekumenski patrijarh
Bartolomej I. na kraju svoga jednotjednog pohoda Èeškoj i
Slovaèkoj u ponedjeljak 27. svibnja posvetio je novu
katedralu Sv. Rastislava u Bratislavi. Rastislav, moravski
knez iz 9. stoljeæa, u pravoslavlju se i službeno od 1994.
godine slavi kao svetac. Temeljni kamen nove katedrale
patrijarh je položio tijekom svog posjeta Slovaèkoj godine
1998.
Povod patrijarhova proslava je 1150 obljetnice dolaska
slavenskih apostola Æirila i Metoda u Veliku Moravsku.
Spomendan dvojice svetaca iz Soluna pravoslavni slave 24.
svibnja, dok ih se Katolièka Crkva spominje 5. srpnja.
Domaæin nadbiskup Rastislav patrijarhu je zahvalio za
njegovu dokazanu otvorenost i za spremnost na pomoæ
pravoslavlju u Slovaèkoj, dodajuæi da današnje doba
globalizacije – uza sve opasnosti – može pravoslavlju, pod
vodstvom patrijarha, omoguæiti širenje nauka Æirila i Metoda
po svem svijetu.
.
Libanon: Kardinal Rai poziva na potporu vojsci i
snagama sigurnosti
Beirut, 28.5.2013. (IKA) - Nakon krvavog napada na vojni
punkt u Libanonu kardinal patrijarh Bechara Boutros Rai
upozorio je da je rijeè o nacionalnom "samoubojstvu".
Oružani napad na istoku Libanona, u Arsalu, pogodio je
državu i ustavne institucije, kao i libanonske ljude i njihovo
dostojanstvo, rekao je 28. svibnja poglavar Maronitske
Katolièke Crkve, kako prenosi njemaèka katolièka novinska
agencija KNA. Izrazio je žaljenje zbog dogaðanja u
Libanonu. "To je kao samoubojstvo", rekao je Rai, ujedno
pozivajuæi na potporu vojsci i snagama sigurnosti. Obitelji
poginulih bile su svjesne da je njihovo djelovanje "moguæi
put patnje i muèeništva", rekao je kardinal. Prema izvješæu
"Daily Stara" nepoznati poèinitelji napali su 28. svibnja
ujutro vojni punkt u Arsalu kod Baalbeka na sjeveroistoku
zemlje. U napadu su poginula tri vojnika u dobi od 21, 23 i
26 godina. Napadaèi su se dovezli u terenskom vozilu
Hummeru te su nakon pucnjave pobjegli preko granice u
Siriju.
Sirijski graðanski rat ne štedi niti socijalne ustanove.
Nedavno je raketa pala na obiteljsku kuæu u SOS djeèjem
selu u Aleppu, kako je ta organizacija u utorak izvijestila u
Münchenu. Zgrada je pogotkom u veæoj mjeri uništena.
Žrtava nije bilo, jer su SOS obitelji iz opreza povuèene iz
borbene zone. Zbog incidenta SOS djeèje selo ponovno je
pozvalo na uspostavu zone zaštite djece u graðanskom ratu u
Siriji.
Kardinal Turkson o poduzetništvu
Dortmund, 30.5.2013. (IKA) - Otkad je gospodarskonovèarska kriza zahvatila svijet poraslo je zanimanje Crkve
za gospodarstvo i poduzetništvo, ustvrdio je kardinal Peter
Turkson, proèelnik Papinskoga vijeæa Pravda i mir, govoreæi
prošli tjedan u Dortmundu na predstavljanju Sedmoga dana
poduzetništva. Socijalni nauk Crkve želi pomoæi
poduzetnicima da svoje napore u svakodnevnom voðenju
poslova usmjere postizanju opæega dobra. Priruènik
Papinskoga vijeæa o papinskom uèiteljstvu o etici u
djelovanju poduzeæa nije namijenjen samo poduzetnicima,
nego i onima koji pripremaju buduæe gospodarstvenike,
studentima dakle i nastavnicima trgovaèkih škola, istaknuo
je kardinal Turkson. Etièko obrazovanje buduæih
gospodarstvenika predstavlja veliki cilj. Crkva ima vrlo
pozitivno mišljenje o poduzetništvu. Poduzetnik je prije
svega izumitelj, a poduzeæe može, u kontekstu tržišnog
gospodarstva ako je dobro ustrojeno i u službi opæega dobra,
pridonijeti materijalnom i duhovnom napretku cijeloga
društva, zakljuèio je kardinal, podsjeæajuæi na važan
doprinos katolièkih poduzetnièkih udruga ostvarivanju i
razvoju etièkoga gospodarstva i trgovine, izvještava Radio
Vatikan.
Papinsko vijeæe za promicanje nove evangelizacije na
korištenje dobilo dva elektrièna vozila
Vatikan, 30.5.2013. (IKA) – Talijanska pošta dala je dva
elektrièna vozila na besplatno korištenje Papinskom vijeæu
za promicanje nove evangelizacije.
Vozila-dvosjedi žute boje, koje je preuzeo predsjednik
Vijeæa nadbiskup Rino Fisichella, stavljena na raspolaganje
u Godini vjere Vijeæu koje je organizator mnogih dogaðanja.
5. lipnja 2013. broj 23/2013
27
Inozemne vijesti
Tijelovo u Vatikanu
Euharistija je sakrament zajedništva koji nas izvodi iz
individualizma da bismo zajedno nasljedovali Krista,
istaknuo papa Franjo
Vatikan, 30.5.2013. (IKA) – Papa Franjo prvu sveèanu misu
na Tijelovo u svom pontifikatu predvodio je u èetvrtak 30.
svibnja na prostoru ispred bazilike Sv. Ivana Lateranskog.
Isus govori u tišini euharistijskog otajstva i svaki put nas
podsjeæa da njega slijediti znaèi izaæi iz samih sebe i uèiniti
od našeg života ne neki posjed, veæ dar njemu i drugima,
rekao je Papa u homiliji. Osvræuæi se na tekst Evanðelja o
èudesnom umnažanju kruha i ribe, Papa je rekao kako poziv
koji Isus upuæuje uèenicima da nahrane mnoštvo proizlazi iz
dva elementa: prije svega iz mnoštva koje se nalazi na
otvorenom, daleko od naseljenog mjesta, dok se veèer bliži,
a zatim iz zabrinutosti uèenika koji traže od Isusa da otpusti
mnoštvo da poðe u obližnja mjesta da pronaðe hranu i
smještaj. Suoèeni s mnoštvom koje se našlo u potrebi, ovo je
rješenje što ga nude uèenici: neka se svatko pobrine za sebe.
Koliko smo puta mi kršæani, primijetio je Papa, u toj napasti!
Ne pokušavamo odgovoriti na potrebe drugih, veæ ih
otpuštamo uz samilosni: Bog ti pomogao! ili s manje
samilosnim: Sretno ti bilo! Isus, meðutim, nudi sasvim drugo
rješenje, premda uèenici imaju samo pet kruhova i dvije ribe.
No, Isus se ne da obeshrabriti: traži od uèenika da posjedaju
mnoštvo po skupinama od pedeset osoba, uzdiže oèi k nebu,
blagoslovi ih, razlomi i daje uèenicima da ih oni dalje
razdjeljuju. To je trenutak dubokog zajedništva: mnoštvo
nasiæeno Gospodinovom rijeèju sada je nahranjeno njegovim
kruhom života.
Veèeras, primijetio je Papa, i mi se nalazimo oko stola
Gospodinova. U slušanju njegove rijeèi, u blagovanju
njegova Tijela i Krvi, on nam daje prijeæi iz mnoštva iz
zajednice, iz anonimnosti u zajedništvo. Euharistija je
sakrament zajedništva koji nas izvodi iz individualizma da
bismo zajedno nasljedovali Krista, vjerovali u njega. Ali,
zapitao je Papa, odakle se raða umnažanje kruhova?
Odgovor se krije u Isusovu pozivu uèenicima: podajte im vi,
dati, dijeliti. Što dijele uèenici? Ono malo što imaju: pet
kruhova i dvije ribe. To nam govori da je u Crkvi, ali takoðer
u društvu, kljuèna rijeè koje se ne smijemo plašiti
solidarnost, to jest znati staviti Bogu na raspolaganje ono što
imamo, svoje skromne sposobnosti, jer æe jedino u
dijeljenju, u daru, naš život biti plodan, donijet æe plod. U
euharistiji Gospodin nam daje prolaziti njegovim putem,
putem služenja, dijeljenja; i ono malo što imamo, ono malo
što jesmo, ako podijelimo s drugima postaje bogatstvo, jer
Božja moæ, a to je moæ ljubavi, silazi u naše siromaštvo da
ga preobrazi, rekao je Papa u homiliji na Tijelovo. Misa je,
prema tradiciji, zakljuèena procesijom prema bazilici Svete
Marije Velike.
Tirana: Konferencija o snošljivosti i nediskriminaciji
Diskriminaciju kršæana valja smatrati velikom opasnošæu za
cijelo društvo te ju valja suzbijati kao što se èini s
antisemitizmom i islamofobijom, istaknuo biskup Mario Toso
Tirana, 30.5.2013. (IKA) - Diskriminaciju kršæana valja
smatrati velikom opasnošæu za cijelo društvo te ju valja
suzbijati kao što se èini s antisemitizmom i islamofobijom,
istaknuo je biskup Mario Toso, tajnik Papinskoga vijeæa za
pravdu i mir, govoreæi prošlih dana u Tirani, u Albaniji, na
konferenciji održanoj na visokoj razini o snošljivosti i
nediskriminaciji. Skup je održan na poticaj Organizacije za
sigurnost i suradnju u Europi.
Mogli bismo reæi da nas je povijest nauèila malo èemu, ili
gotovo nièemu. Milanskim ediktom prije 1700 godina car
28
5. lipnja 2013. broj 23/2013
ika
Konstantin "oslobodio" je Kristove sljedbenike od sustavnih
progona. Sedamnaest stoljeæa poslije na istoj europskoj
pozornici ne samo da nije smanjen broj sluèajeva
nesnošljivosti i diskriminacije prema kršæanima, nego je èak
poveæan, napomenuo je biskup koji je, unatoè sve veæoj
opæoj osjetljivosti na podruèju ljudskih prava, istaknuo
brojne sjene kada je u pitanju stanje kršæanskih zajednica u
svijetu danas. Poèevši od postupne marginalizacije vjere i
vjerske prakse, u okviru koje se u javnoj raspravi, a sve
èešæe i na sudovima, kršæane podsjeæa da mogu vjerovati sve
što žele u svojim kuæama i u svojim glavama te da mogu
izražavati vjerske osjeæaje kako žele u privatnim crkvama,
ali da jednostavno ne mogu javno djelovati na temelju tih
vjerovanja, istaknuo je biskup, napominjuæi da je rijeè o
namjernom izvrtanju i ogranièavanju pravoga znaèenja
vjerske slobode, koje se odražava na najmanje dva podruèja.
Prvo je nesnošljivost prema kršæanskom govoru. Kao dokaz
biskup Toso spomenuo je sve èešæe prijetnje upuæene
kršæanima, kao i njihova uhiæenja, zbog toga što su izrazili
svoje mišljenje o pitanjima povezanima s njihovom vjerom,
a progonjeni su èak i na socijalnim mrežama. Drugo je
podruèje ono "kršæanske savjesti", posebno na radnom
mjestu. U cijeloj su Europi utvrðeni brojni sluèajevi kršæana
otpuštenih s posla samo zato što su nastojali raditi po
vlastitoj savjesti. Rezultat je taj da su neki graðani s podruèja
zemalja èlanica Organizacije za sigurnost i suradnju u
Europi prisiljeni izabrati jednu od dvije moguænosti: mogu
se odreæi vlastite vjere i raditi protiv svoje savjesti, ili
ustrajati i suoèiti se s èinjenicom da gube izvor za
uzdržavanje.
Uzimajuæi u obzir i vandalizam i poruge koji se dogaðaju na
bogoštovnim mjestima, Sveta Stolica traži od država
Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi da se
diskriminacija kršæana – pa i tamo gdje su oni veæina –
smatra velikom prijetnjom cijelom društvu te ju stoga valja
suzbijati upravo onako kako se opravdano èini s
antisemitizmom i islamofobijom. Uskratiti moralnom
sadržaju, utemeljenom na vjeri, mjesto na javnom mjestu,
èin je nesnošljivosti, i on je protudemokratski, upozorio je
biskup Toso te dodao: "Drugim rijeèima, tamo gdje bi moglo
doæi do sukoba prava, vjersku slobodu ne valja smatrati
manje vrijednom."
U Jordanu otvoreno prvo katolièko sveuèilište
Amman, 30.5.2013. (IKA) - U jordanskom gradu Madaba
30. svibnja službeno je otvoreno prvo katolièko sveuèilište u
zemlji. Sveèanosti su nazoèili latinski patrijarh Jeruzalema
Fouad Twal, prefekt Kongregacije za Istoène Crkve kardinal
Leonardo Sandri te jordanski kralj Abdullah II., izvijestila je
njemaèka katolièka tiskovna agencija KNA. Patrijarhatu
pridruženi "American University of Madaba" (AUM) radom
je poèeo veæ u listopadu 2011. Ove akademske godine tu
privatnu obrazovnu ustanovu pohaða oko 800 studenata.
Patrijarh Twal istaknuo je znaèenje izobrazbe za dobre
odnose meðu religijama. Izobrazba ne treba dovoditi samo
do formiranja vlastitog identiteta, nego mora pridonositi i
poštovanju drugih. Tu filozofiju Latinski patrijarhat u svojim
školama provodi od sredine devetnaestog stoljeæa.
75 milijuna vrijedan sveuèilišni projekt u blizini
meðunarodne zraène luke u Ammanu ukljuèuje sedam
fakulteta i može primiti do 8000 studenata i oko 500
docenata. Mladima nudi ekonomski, prirodoslovni, tehnièki,
medicinski i informatièki studij, zatim studij umjetnosti i
dizajna te jezika i komunikacija. Jezik predavanja je
engleski. Sveuèilište želi biti perjanica izobrazbe, njegujuæi
suradnju s europskim i amerièkim sveuèilištima
ika
Kardinal Schönborn: Obitelji je najsigurnija društvena
mreža
Beè, 31.5.2013. (IKA) - "Obitelj je prva i najvažnija mreža
preživljavanja u buduænosti", istaknuo je kardinal Christoph
Schönborn u svojoj kolumni objavljenoj 31. svibnja u
dnevnom listu "Heute" (Danas). Zbog gospodarske krize,
nezaposlenosti mladih i niske stope nataliteta u Europi,
ugroženi su odnosi meðu generacijama. Schönborn piše o
"mladima bez perspektive", istièuæi: "Kako æe sadašnja
mladež jednom uæi u starost? Tko æe mene njegovati, kada
jednoga dana postanem star i bolestan? Tako se veæ sada
pitaju mnogi mladi ljudi. Hoæe li država biti sposobna za
to?"
Kardinal se osvrnuo na Španjolsku, gdje oko 50 posto
mladih ne može naæi posao. "Ondje gdje ima više braæe i
sestara, strièeva i teta, roðaka i rodbine, ukratko, gdje je
pojedinac ukljuèen u obitelj, ondje je nezaposlenost puno
manja katastrofa nego gdje je pojedinac u potpunosti upuæen
samo na sebe – ili se može osloniti samo na pomoæ države."
Mnogi opet postaju svjesni stare mudrosti da je obitelj
najsigurnija društvena mreža. Kardinal Schönborn
zakljuèuje: "Nije onda nikakvo èudo da mladi prije svega
žele uspješnu obitelj."
Papin susret s malim bolesnicima
Vatikan, 31.5.2013. (IKA) - Papa Franjo susreo se 31.
svibnja u kapeli Doma Sveta Marta s 22 teško bolesne djece
koja se lijeèe na pedijatrijskom onkološkom odjelu rimske
bolnice Agostino Gemelli. Djecu su dopratili njihovi roditelji
i predstavnici bolnièkoga osoblja, dragovoljci Talijanskoga
nacionalnog saveza za prijevoz bolesnika u Lurd i
meðunarodna svetišta (UNITALSI), redovnice i sveæenici
koji ih prate na hodoèašæima u Lurd i u Loreto.
Susret je bio vrlo jednostavan i u znaku molitve, ganuæa i
radosti, izvještava Radio Vatikan. Meðu nazoènima bile su i
tri malene sestre, sve tri bolesne, zajedno s roditeljima. U
prigodi hodoèašæa u Lurd djeca su Svetomu Ocu poslala
svoje crteže Lurdske spilje, i napisala pismo u kojemu
izražavaju želju da se zajedno s njim pomole. Nakon
pozdrava i molitve Oèenaša, jedna je djevojèica pozdravila
Papu, istièuæi da je vrlo sretna što može biti tu "u tvojoj kuæi,
zajedno s prijateljima iz bolnice Gemelli, s lijeènicima,
dragovoljcima, i sveæenicima koji nas prate u Lurd. Lijepo je
što te možemo stvarno vidjeti, a ne kao na televiziji!" U
Lurdu smo molili za tebe, i kao dar smo ti nacrtali Gospinu
spilju. Obeæavamo ti da æemo još moliti, i želimo da ti moliš
za svu bolesnu djecu u Gemelliju i na cijelom svijetu.
Blagoslovi sve mame i tate, kako bi uvijek mogli imati lijep
osmjeh poput tvojega, rekla je djevojèica.
Papa je potom vrlo jednostavno razgovarao s mališanima,
upuæujuæi im nekoliko pitanja. Što Isus uèini kada naiðe na
dijete koje plaèe? – upitao je Sveti Otac te odmah istaknuo –
Zaustavi se, jer su djeca ta koju Isus najviše voli! Isus je
danas uz sve nas, uz vas koji ste došli ovamo. Uz nas je, i ide
zajedno s nama kroz život: i kada smo radosni, i kada imamo
problema… Isus je uvijek blizu nas, istaknuo je papa Franjo.
Mališani su Papi predali darove, a nakon zajednièke molitve
Zdravo Marijo, Sveti Otac udijelio je blagoslov koji je, kako
je rekao, kao Božji zagrljaj, jer kada sveæenik blagoslivlja,
Bog nas grli. Na kraju je, po obièaju, pojedinaèno pozdravio
sve nazoène, svako dijete s njegovim roditeljima.
Meðu crtežima Lurdske spilje najljepšim proglašen crtež
koji je Brailleovim znakovima napravilo jedno slijepo dijete.
Inozemne vijesti
Sveti Otac molitvom krunice zakljuèio Marijin svibanj
Vatikan, 31.5.2013. (IKA) - Papa Franjo je 31. svibnja na
Trgu Sv. Petra zajedno s vjernicima molitvom krunice i
kratkim nagovorom zakljuèio mjesec svibanj posveæen
Majci Božjoj, izvijestio je Radio Vatikan. U homiliji se
osvrnuo na tri važne znaèajke Marijina promišljanja i
djelovanja, a to su slušanje, odluèivanje i djelovanje. Nakon
što smo s Marijom prošli dio puta Isusova života za naše
spasenje, promotrimo Onu koja nas sigurno vodi na Isusovu
putu, istaknuo je Sveti Otac te objasnio što u Marijinu životu
znaèi slušanje, odluèivanje i djelovanje. Marija je poslušna
Božjoj rijeèi koju joj upuæuje anðeo Gabrijel o njezinoj
roðakinji Elizabeti. Marija je slušala pozorno, ne površno,
kao što se u nas zbiva kad nešto èujemo ali ne obraæamo
pozornost na to niti tražimo znaèenje i smisao. No, Marija
sluša Boga takoðer u životnim dogaðajima. Temeljem onoga
što je èula Marija odluèuje, nastavio je Sveti Otac. Marija ne
živi užurbano, nego promišlja u svojem srcu te donosi
odluku da pohiti k Elizabeti. Marija se ne da uvjetovati
dogaðajima, ne izbjegava teškoæe odluèivanja pa ni u
životnim zbivanjima, primjerice kad su se mladenci u Kani
našli u nezgodi, protumaèio je Papa te usporedio naše
teškoæe odluèivanja kad bismo radije prepustili da to uèini
drugi mjesto nas. Upravo u pozornom slušanju Božjega
glasa možemo poput Marije biti i sposobni donositi ispravne
odluke. Stoga je treæe znaèajka Marijina postupka
djelovanje. Kad je shvatila o èemu je rijeè, hita k Elizabeti
da joj bude na uslugu. Zna da to mora uèiniti i ne izbjegava
moguæe teškoæe. Papa je naveo i rijeèi sv. Ambrozija da Duh
Sveti ne poznaje sporost. To je i nama poticaj na ispravno
osluškivanje, odluèivanje i spremno hitanje u susret
potrebama drugih, poput Marije. Na kraju se Papa posebnom
molitvom obratio Gospi od slušanja, Gospi od odluke i
Gospi od djelovanja, a zatim svima zahvalio na sudjelovanju
u pobožnosti, poželjevši im laku noæ.
U Njemaèkoj 53,2 milijuna kršæana
Berlin, 1.6.2013. (IKA) - U Njemaèkoj živi oko 53,2
milijuna kršæana. Podaci su to koji se mogu išèitati iz upravo
objavljenog "Popisa stanovništva 2011", kako je 31. svibnja
izvijestila njemaèka katolièka novinska agencija KNA. 24,7
milijuna kršæana pripada Katolièkoj Crkvi i 24,3 milijuna
protestantskim Crkvama. Razlika u odnosu na ukupni broj
kršæana leži u èinjenici da pravoslavni i ostali kršæani u
statistikama nisu posebno evidentirani.
4,2 milijuna ljudi na popisu izjasnilo se da pripada nekoj
drugoj religiji ili svjetonazoru. 8,3 milijuna navelo je da ne
pripada ni jednoj religiji. 13,8 milijuna osoba na popisu nije
se izjasnilo o svojoj vjerskoj pripadnosti. Prema podacima
Državnog ureda za statistiku u Njemaèkoj je godine 2011.
živjelo oko 80,2 milijuna stanovnika, što je oko 1,5 milijun
manje nego što se prethodno procjenjivalo. 92,3 posto
stanovništva (74 milijuna) imalo je na dan popisa njemaèko
državljanstvo. Samo oko 6,2 milijuna stanovnika (7,7 posto)
imalo je inozemno državljanstvo. To je 14,9 posto manje, ili
gotovo 1,1 milijun osoba manje nego što se do tada
pretpostavljalo. 15 milijuna ljudi u Njemaèkoj porijeklom su
doseljenici. 32,2 milijuna ljudi na dan popisa bili su vjenèani
ili su živjeli u registriranom partnerstvu. U 34.000
registriranih partnerstva oko 40 posto su žene. 36,4 milijuna
osoba izjasnilo se da žive kao samci.
35,6 posto populacije starije od 15 godina imalo je završenu
osnovnu školu. 26,9 posto imalo je završenu srednju školu, a
28,3 posto stanovnika završilo je neki studij. 4.7 posto
stanovnika starijih od 15 godina, odnosno 3,2 milijuna
osoba, nema završenu nikakvu školu.
5. lipnja 2013. broj 23/2013
29
Inozemne vijesti
Diskriminacija prema kršæanima u Europi
Rim, 1.6.2013. (IKA) - Promatraèka služba o nesnošljivosti
protiv kršæana u Europi podnijela je godišnji izvještaj o tome
koliko je samo u Europskoj uniji bilo diskriminacije prema
kršæanima, pa se izrièito spominju mržnja, zakonska
ogranièenja, uhiæenja, pritvori, ogranièavanje izražavanja
vjere ili djelovanja prema savjesti. Izvještaj istièe da su sve
te pojave u zemljama Europske uniji u porastu premda se
nazivaju izrazito demokratskima, poput Velike Britanije.
Ako i doðe do delikta poput Brevika u Norveškoj, odmah ga
se etiketira kao kršæanskoga fundamentalista, što mediji rado
preuzimaju. Upravo to i jest medijima potrebno da nasuprot
islamskim fundamentalistima pronaðu takve meðu
kršæanima, istièe Gudrun Kugler, jedna od autorica izvještaja
te dodaje kako se to u medijima olako uzima za gotovo.
Nitko se tim problemima ne bavi, a u godini 2011. bilo ih je
više od dvije stotine. Tek je komisija europskih biskupskih
konferencija pozdravila taj izvještaj da bi se skrenula
pozornost na to da se ni u Europskoj uniji ne poštuju
temeljna ljudska prava na vjeru, izvještava Radio Vatikan.
Papa predvodio euharistijsko klanjanje
Vatikan, 2.6.2013. (IKA) – Papa Franjo u bazilici Sv. Petra
u Vatikanu u nedjelju 2. lipnja od 17 do 18 sati predvodio je
posebno euharistijsko klanjanje u Godini vjere. Papi su se u
jednosatnom klanjanju pridružili vjernici diljem svijeta u
svojim prvostolnicama i župnim crkvama. "Jedan Gospodin,
jedna vjera" bilo je geslo toga jedinstvenog dogaðaja
održanog po želji Benedikta XVI. Molilo se za dobro Crkve,
da je "Gospodin uèini uvijek pouèljivom njegovoj rijeèi,
kako bi se pokazala svijetu sve ljepšom, bez ljage i nabora,
veæ da bude sveta i neporoèna". Zatim se molilo za "one koji
u raznim dijelovima svijeta proživljavaju patnje novih
ropstava i žrtve su ratova, trgovine ljudima, trgovine drogom
i ropskog rada; za djecu i žene koji su žrtve svih oblika
nasilja; za sve one koji su u materijalnoj oskudici, posebno
za nezaposlene, starije osobe, selioce, beskuænike,
zatvorenike i sve one koji su potisnuti na rub društva".
Tijekom klanjanja izvodile su se pjesme i èitale, uz pratnju
na harfi, molitve prethodnih papa: Pija XII., blaženog Ivana
XXIII., Pavla VI., Ivana Pavla I., blaženog Ivana Pavla II.,
umirovljenog pape Benedikta XVI. Na kraju klanjanja Papa
je uzeo u ruke pokaznicu s Presvetim i blagoslovio sve
okupljene u bazilici.
Papa primio predsjednika Republike Kapverdski Otoci
Vatikan, 3.6.2013. (IKA) – Papa Franjo primio je 3. lipnja
predsjednika Republike Kapverdski Otoci Jorgea Carlosa de
Almeida Fonsecu. Tijekom srdaènih razgovora, kako se
navodi u priopæenju Tiskovnog ureda Svete Stolice,
podsjetilo se na dobre postojeæe odnose izmeðu Svete
Stolice i Republike Kapverdski Otoci. Posebno je bilo rijeèi
o Ugovoru izmeðu te Republike i Svete Stolice o pravnom
položaju Katolièke Crkve u toj zemlji, koji æe uskoro biti
potpisan u glavnom gradu Praiji tijekom putovanja mons.
Mambertija na arhipelag. U tome kontekstu nije se
propustilo spomenuti kulturni i vjerski identitet stanovništva
Kapverdskih Otoka, koje je gotovo u cijelosti kršæanske
vjeroispovijesti, kao i ulogu koju je Crkva imala i još uvijek
ima u toj zemlji sa svojim institucijama odgojnog i
zdravstvenog karaktera.
Na kraju se spomenulo i neke izazove i situacije vezane uz
tu regiju, kao i pitanja prisutnosti brojnih stanovnika
Kapverdskih Otoka u brojnim zemljama svijeta.
30
5. lipnja 2013. broj 23/2013
ika
Ivan XXIII. – uzor mirotvorstva i poslušnosti
Vatikan, 3.6.2013. (IKA) – U povodu 50. obljetnice smrti
blaženog pape Ivana XXIII. u ponedjeljak 3. lipnja popodne
u bazilici Sv. Petra u Vatikanu bergamski biskup Francesco
Beschi predvodio je misu. Na kraju misnog slavlja u baziliku
je došao papa Franjo i nakon što se kratko pomolio pred
urnom s posmrtnim ostacima pape Ivana XXIII. susreo se s
bergamskim biskupom i hodoèasnicima iz Bergamske
biskupije. Ivan XXIII., odnosno Angelo Giuseppe Roncalli,
bio je 261. Petrov nasljednik, izabran 28. listopada 1958.
godine, naslijedivši papu Pija XII. Odmah u poèetku
pokazao je stil koji je održavao njegovu ljudsku i sveæenièku
osobnost, dozrelu kroz mnoga iskustava i snažan duhovni
život. Preminuo je naveèer 3. lipnja 1963. godine, a
blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. 3. rujna 2000.
godine. Prisjeæajuæi se u svome obraæanju vjernicima iz
Bergamske biskupije posljednjih dana života blaženog Ivana
XXIII., papa Franjo rekao je kao je tih dana Trg Sv. Petra
postao svetište na otvorenom, primajuæi danju i noæu
vjernike svih životnih dobi i društvenih slojeva, koji su
strepili i molili za Papino zdravlje. Èitav je svijet prepoznao
u papi Ivanu pastira i oca.
Njegovo biskupsko geslo bilo je: Oboedientia et pax:
poslušnost i mir. Govoreæi najprije o miru, Papa je istaknuo
kako je Angelo Roncalli bio èovjek kadar prenositi mir;
neposredni, vedri, srdaèni mir; mir koji se njegovim izborom
za papu oèitovao èitavom svijetu i dobio naziv dobrota. Bila
je to nesumnjivo prepoznatljiva crta njegove osobnosti, koja
mu je omoguæila da posvuda gradi èvrsta prijateljstva a koja
je došla posebno do izražaja u njegovoj službi papinskog
predstavnika, koju je obnašao gotovo tri desetljeæa, èesto u
kontaktu sa sredinama i svjetovima koji su bili vrlo daleki
onom katolièkom svijetu u kojem je roðen i odrastao.
Upravo u tim je sredinama pokazao svoju sposobnost da
uspostavlja odnose i promièe mir, kako u crkvenoj zajednici
tako i izvan nje, otvoren dijalogu s kršæanima ostalih
Crkava, s predstavnicima židovskog i muslimanskog svijeta i
s mnogim drugim ljudima dobre volje. Papa Ivan XXIII.
prenosio je mir jer je u njegovoj duši vladao duboki mir: on
je dopustio Duhu Svetom da u njegovo srce unese mir.
Govoreæi zatim o poslušnosti, Papa je rekao da ako je mir
bila vanjska osobina, poslušnost je za Roncallija
predstavljala nutarnju raspoloživost duha: poslušnost je
naime bilo sredstvo za postizanje mira. Ona je prije svega
imala jedan jednostavan i konkretan smisao: obnašati u
Crkvi službu koju od njega traže poglavari, ne tražeæi ništa
za sebe, ne uzmicati pred onim što se od njega traži, èak i
onda kada to znaèi napustiti svoju domovinu, poæi u njemu
nepoznate krajeve, ostati dugi niz godina na mjestima gdje
su katolici bili u vrlo malom broju. Po toj poslušnosti
sveæenik i biskup Roncalli je meðutim živio takoðer jednu
dublju vjernost, koju bismo mogli nazvati, kao što bi on
rekao, prepuštanje Božjoj providnosti. Tu se krije pravi izvor
dobrote pape Ivana, mira koji je širio u svijetu, tu se krije
korijen njegove svetosti, u toj evanðeoskoj poslušnosti. A to
je pouka za svakog od nas, ali takoðer za Crkvu našeg
vremena: ako se budemo znali prepustiti vodstvu Duha
Svetoga, ako budemo znali umrtviti svoju sebiènost i dati
prostora Gospodinovoj ljubavi i njegovoj volji, tada æemo
pronaæi mir, tada æemo znati biti graditelji mira i oko sebe
širiti mir. Pedeset godina od njegove smrti, mudro i oèinsko
vodstvo pape Ivana, njegova ljubav prema crkvenoj tradiciji
i svijest o njezinoj stalnoj potrebi osuvremenjivanja,
proroèka intuicija kojom je sazvao Drugi vatikanski koncil i
prinošenje vlastitog života za njegov dobar uspjeh, ostaju
poput meðaša u povijesti Crkve 20. stoljeæa i snažnog svjetla
za njezinu buduænost, istaknuo je papa Franjo.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Crkva je Božja obitelj
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 29. svibnja
2013.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
U prošlu sam srijedu istaknuo duboku vezu izmeðu Duha
Svetoga i Crkve. Danas æu zapoèeti s nizom kateheza o
otajstvu Crkve, otajstvu što ga svi mi živimo i èiji smo dio.
Želim to uèiniti pomoæu izraza koji su vrlo prisutni u
tekstovima Drugog vatikanskog koncila.
Prvi je od tih izraza Crkva kao Božja obitelj.
Ovih sam se mjeseci u više navrata osvrnuo na prispodobu o
rasipnom sinu ili, bolje, o milosrdnom ocu (usp. Lk 15, 1132). Mlaði sin ostavlja oèev dom, potroši sva dobra i
odluèuje se vratiti jer je shvatio da je pogriješio, ali se ne
smatra više dostojnim da bude sin i misli da æe biti primljen
kao sluga. Otac mu meðutim trèi ususret, grli ga, vraæa mu
dostojanstvo sina i prireðuje slavlje. Ta prispodoba, poput
drugih u Evanðelju, dobro pokazuje Božji naum s ljudskim
rodom.
Koji je to naum? Odgovor glasi: uèiniti od svih nas jednu
obitelj njegove djece, u kojoj æe se svatko osjeæati da mu je
Otac blizu i da ga ljubi, kao u evanðeoskoj prispodobi, u
kojoj æe svatko osjetiti toplinu koju pruža pripadnost Božjoj
obitelji. U tome velikom naumu ima svoj korijen Crkva, koja
nije neka organizacija nastala dogovorom nekolicine osoba,
nego je – kao što nas je više puta podsjetio papa Benedikt
XVI. – Božje djelo, raða se upravo iz toga nauma ljubavi
koji se postupno ostvaruje u povijesti. Crkva se raða iz Božje
želje da pozove sve ljude u zajedništvo s njim, u prijateljstvo
s njim, štoviše da budemo dionici kao njegova djeca samoga
božanskog života. Sama rijeè "Crkva", od grèkog ekklesia,
znaèi "saziv": Bog nas okuplja, potièe nas da izaðemo iz
individualizma, iz težnje da se zatvaramo u same sebe i
poziva nas da postanemo dio njegove obitelji. A taj poziv
ima svoj izvor u samom stvaranju. Bog nas je stvorio zato da
živimo u jednom dubokom odnosu s njim. I kada je taj odnos
s njim, s drugim i sa èitavim stvorenim svijetom raskinut
grijehom, Bog nas nije napustio. Èitava povijest spasenja je
povijest Boga koji traži èovjeka, pruža mu svoju ljubav,
prihvaæa ga. Pozvao je Abrahama da bude otac mnoštvu,
izabrao je izraelski narod da sklopi savez kojim æe biti
obuhvaæeni svi narodi i, u punini vremena, poslao je svoga
Sina da se njegov naum ljubavi i spasenja ostvari u jednom
novom i vjeènom savezu sa èitavim ljudskim rodom. Kada
èitamo Evanðeljâ vidimo da je Isus okupio oko sebe malu
zajednicu koja prihvaæa njegovu rijeè, slijedi ga, dijeli
njegov put, postaje njegova obitelj i s tom zajednicom on
priprema tlo i gradi svoju Crkvu.
Odakle se dakle raða Crkva? Raða se iz najvišeg èina ljubavi
na križu, iz otvorenog Isusova boka iz kojeg su potekli krv i
voda, simbol sakramenata euharistije i krštenja. U Božjoj
obitelji, u Crkvi, životna snaga je Božja ljubav koja se
konkretizira u ljubavi prema njemu i prema drugima, svima,
bez razlike i mjere. Crkva je obitelj u kojoj se ljubav daje i
prima.
Kada se Crkva oèituje? Slavili smo to pretprošle nedjelje;
ona se oèituje kada dar Duha Svetoga ispuni srca apostolâ i
potakne ih da izaðu i krenu naviještati evanðelje, šireæi
Božju ljubav.
I danas ima onih koji kažu: "Krist da, Crkva ne", kao i onih
koji kažu: "ja vjerujem u Boga ali ne u sveæenike". Ali
upravo je Crkva ta koja nas vodi Kristu i koja nas vodi
Bogu; Crkva je velika obitelj Božje djece. Sigurno da ima
ljudske aspekte; oni koji je èine, pastiri i vjernici, imaju
svoje mane, nesavršenosti, grijehe, i papa ih ima i to mnoge,
ali lijepo je to što kada postanemo svjesni toga da smo
grešnici nalazimo Božje milosrðe, koji uvijek oprašta. Ne
zaboravite to: Bog uvijek oprašta i prima nas u svojoj ljubavi
u kojoj nam oprašta i daje milosrðe. Neki kažu da je grijeh
uvreda Bogu, ali i prilika da se ponizimo kako bi uvidjeli da
postoji nešto ljepše: Božje milosrðe. Mislimo na to.
Zapitajmo se danas: koliko ljubim Crkvu? Molim li za nju?
Osjeæam li se dijelom obitelji Crkve? Što èinim da ona bude
zajednica u kojoj æe se svatko osjeæati prihvaæenim i
shvaæenim, u kojoj æe svatko osjetiti milosrðe i ljubav Boga
koji obnavlja život? Vjera je dar i èin koji nas se osobno tièe,
ali Bog nas poziva da živimo zajedno našu vjeru, kao obitelj,
kao Crkva.
Molimo Gospodina, osobito u ovoj Godini vjere, da naše
zajednice, èitava Crkva, budu uvijek prave obitelji u kojima
obitava i koje nose Božju toplinu.
Tijelovo - poziv na vjeru u providnost
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 2.
lipnja 2013.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Prošli smo tjedan proslavili svetkovinu Tijelova, koja je u
Italiji i u drugim zemljama premještena na ovu nedjelju. To
je blagdan euharistije, sakramenta Tijela i Krvi Kristove.
U Evanðelju èitamo izvješæe o èudu s kruhovima (Lk 9, 1117); želim se zadržati na jednom aspektu koji me pogaða i
potièe na razmišljanje. Na obali smo Galilejskog jezera,
veèer se bliži; Isus se brine za ljude koji su veæ dugo s njim:
ima ih na tisuæe i gladni su. Što uèiniti? I uèenici se to pitaju
i kažu Isusu: "Otpusti svijet" da poðe u obližnja sela i ondje
naðe nešto za jesti. Isus meðutim kaže: "Podajte im vi jesti!"
Uèenici ostadoše zbunjeni i odgovaraju: "Nemamo više od
pet kruhova i dvije ribe", kao da time žele reæi: to je jedva
dovoljno i za nas.
Isus dobro zna što treba uèiniti, ali želi ukljuèiti svoje
uèenike, želi ih pouèiti. Stav uèenika je èisto ljudski stav, u
kojem se traži realistiènije rješenje, u kojem se ne stvara
mnogo problema: otpusti mnoštvo – kažu – nekako se svatko
snaðe kako zna i umije, uostalom veæ je toliko uèinio za njih:
propovijedao je, ozdravljao bolesne… Otpusti mnoštvo!
Isusov stav je sasvim razlièit i diktiran je njegovim
jedinstvom s Ocem i suosjeæanjem s narodom, onom
Isusovom samilošæu prema svima nama: Isus osjeæa naše
probleme, naše slabosti, naše potrebe. Ugledavši pet
kruhova, Isus pomisli: evo providnosti! Od toga malo, Bog
može izvuæi ono potrebno za sve. Isus se potpuno uzda u
nebeskog Oca, zna da je njemu sve moguæe. Zato kaže
uèenicima da posjedaju narod u skupine po pedeset – to nije
sluèajno, jer to znaèi da nisu više neko mnoštvo, veæ postaju
zajednice, koje se hrane Božjim kruhom. Zatim uzima te
kruhove i ribe, podiže oèi nebu, blagoslovi ih – to jasno
upuæuje na euharistiju – zatim ih lomi i poèinje davati
apostolima, a uèenici ih dijele mnoštvu… i kruhova i riba ne
nestaje, ne nestaje! Eto èuda: više no neko umnažanje to je
dijeljenje, nošeno vjerom i molitvom. Svi su blagovali i još
je preteklo ulomaka: to je znak Isusa, Božjeg kruha za
ljudski rod.
Uèenici su vidjeli, ali nisu dobro shvatili poruku. Bili su,
poput mnoštva, obuzeti oduševljenjem zbog tog uspjeha.
Ponovno slijede ljudsku a ne Božju logiku, koja je logika
5. lipnja 2013. broj 23/2013
31
Prilog dokumenti
služenja, ljubavi, vjere. Svetkovina Tijelova traži od nas da
se obratimo na vjeru u providnost, da znamo dijeliti i ono
malo što imamo i da se nikada ne zatvaramo u same sebe.
Molimo se našoj Majci Mariji da nam pomogne u tome
obraæenju, da bismo doista više slijedili onoga Isusa kojem
se klanjamo u euharistiji. Tako neka bude!
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre,
sve je veæa i dublja moja zabrinutost zbog nastavka sukoba
koji veæ više od dvije godine bukti u Siriji i pogaða prije
svega nedužne ljude, koji teže miru u pravdi i razumijevanju.
Ta muèna ratna situacija nosi sa sobom tragiène posljedice
kao što su smrt, razaranje, velike štete u gospodarstvu i
okolišu, kao i ranu otmice. Osuðujuæi ta djela, želim
zajamèiti svoju molitvu i solidarnost za otete osobe i njihove
obitelji i apeliram na humanost otmièara da oslobode žrtve.
Molimo uvijek za našu ljubljenu Siriju.
U svijetu ima mnogo ratnih sukoba, ali ima takoðer znakova
nade. Želim ohrabriti najnovije korake uèinjene u raznim
zemljama Južne Amerike prema pomirenju i miru. Pratimo
ih s našom molitvom.
Jutros sam slavio misu s vojnicima i rodbinom poginulih u
mirovnim misijama, koji nastoje promicati pomirenje i mir u
zemljama u kojima se još uvijek prolijeva tolika bratska krv
u ratovima koji su uvijek jedno bezumlje. "S ratom se sve
gubi, s mirom sve dobiva". Pozivam na molitvu za poginule,
ranjene i njihove èlanove obitelji. Pomolimo se sada zajedno
u tišini, u sebi, - svi zajedno – za poginule, ranjene i èlanove
njihovih obitelji. U tišini.
Srdaèno pozdravljam sve hodoèasnike koji su se danas ovdje
okupili: obitelji, vjernike iz brojnih talijanskih župa i drugih
zemalja, udruga, pokreta.
Pozdravljam vjernike iz Kanade te Hrvatske i Bosne i
Hercegovine, kao i èlanove ustanove Piccolo Cottolengo iz
Genove, Djela Don Oriona.
Sve vas pozdravljam. Svima vam bila ugodna ova nedjelja i
dobar tek!
32
5. lipnja 2013. broj 23/2013
ika
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
405 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content