close

Enter

Log in using OpenID

Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.

embedDownload
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA
AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE /
CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL
MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN
TRAVANJ 2011.
ISSN: 1848-0675
Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.
Imenovani članovi Uprave Autoceste Rijeka - Zagreb d.d.
Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o
Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine
br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003,
30/2004 i 77/2009), a u smislu članka 22.
stavka 1. Statuta društva Autocesta Rijeka
- Zagreb d.d., Vlada Republike Hrvatske na
sjednici održanoj 17. ožujka 2011. donijela
je Zaključak u kojemu se predlaže Nadzornom odboru Autoceste Rijeka - Zagreb
d.d. imenovanje gospodina Željka Denone
članom Uprave za tehničke poslove te gospodina Roberta Tukača članom Uprave za
Željko Denona, član Uprave za tehničke poslove
Gospodin Željko Denona
rođen je 30. lipnja 1957. godine u Puli gdje je završio
osnovnu školu te gimnaziju.
Nakon završene srednje
škole, 1977. godine upisuje Građevinski fakultet u
Rijeci na kojemu je diplomirao 1982. godine.
Po završetku studija, zapošljava se u Rijeci u tvrtki
Adriamont, a potom u GP Primorje iz Rijeke gdje je radio
u sektoru Građenje, u operativi, te postupno napreduje
do radnog mjesta rukovodioca gradilišta.
Kao rukovodilac gradilišta, vodio je, između ostalog,
izgradnju termocentrale Plomin II (1987.–1989.) i poslovnu zgradu Croatialine (1989.-1991.).
Od 1993. do 2001. godine zajedno sa suprugom osniva i
vodi svoju privatnu tvrtku DEN-ING d.o.o.
U Autocesti Rijeka - Zagreb d.d. zaposlen je od 2001.
godine na funkciji direktora Sektora za prateće i uslužne objekte.
Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, dana 30. ožujka 2011. Nadzorni odbor Autoceste Rijeka - Zagreb d.d.
imenovao ga je za člana Uprave za tehničke poslove.
Gospodin Denona je oženjen te otac dvoje djece.
ekonomske poslove.
Na sjednici Nadzornog odbora održanoj
dana 30. ožujka 2011. gospodin Željko Denona imenovan je članom Uprave za tehničke
poslove te gospodin Robert Tukač članom
Uprave za ekonomske poslove.
Robert Tukač, član Uprave za ekonomske poslove
Gospodin Robert Tukač rođen je u Zagrebu 1.
siječnja 1957. godine gdje je završio osnovno i
srednje školovanje te 1980. godine diplomirao
na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu - smjer
marketing.
Po završetku studija, zapošljava se u Ljubljanskoj banci d.d., Ljubljana – Glavna filijala Zagreb
kao referent za kreditno garancijske poslove u
Sektoru sredstava i plasmana. Nakon dvanaest
godina radnog staža u Ljubljanskoj banci, sredinom svibnja 1993. zapošljava se u Ilirija banci d.d. u Zagrebu kao šef kreditno
garancijskih poslova gdje je proveo iduće četiri godine.
Od 1997. godine na mjestu je stručnog suradnika u Sektoru sredstava i plasmana u Partner banci d.d. u Zagrebu.
U svibnju 1998. prelazi u Credo banku d.d. iz Splita, Podružnica Zagreb, kao
zamjenik direktora Podružnice.
U Štedionici More d.d. iz Zagreba zaposlen je od sredine studenog 1999. najprije
na radnom mjestu šefa službe kredita. Početkom 2000. godine, temeljem prijedloga Nadzornog odbora Štedionice polaže bankarski ispit za člana Uprave
banke. Od rujna 2000. obnaša dužnost predsjednika Uprave Štedionice.
Nakon preuzimanja Štedionice od strane Banke Kovanica d.d. Varaždin, od
početka siječnja 2002. gospodin Tukač radi na poslovima Izvršnog direktora u
Poslovnom centru poduzetništva.
Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, dana 30. ožujka 2011. Nadzorni odbor
Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. imenovao ga je za člana Uprave za ekonomske
poslove. Gospodin Tukač je oženjen te otac dvoje djece.
Imenovan novi Nadzorni odbor Autoceste Rijeka - Zagreb d.d.
Vlada Republike Hrvatske je dana 17. prosinca 2010. predložila Glavnoj skupštini
Dioničkog društva Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. opoziv članova Nadzornog odbora dr. sc. Bojana Hlače, mr. sc. Luke Matijevića, Slavka Lebana i Slobodana Vračara
te predložila Glavnoj Skupštini Dioničkog
društva Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.
izbor članova Nadzornog odbora u sastavu
dr. sc. Bojan Hlača, mr. sc. Luka Matijević,
Krunoslav Šams i Ivo Zrilić.
Na prijedlog Vlade, Glavna Skupština dana
16. veljače 2011. imenovala je novi Nadzorni
odbor u sastavu dr. sc. Bojan Hlača, mr. sc.
Luka Matijević, Krunoslav Šams i Ivo Zrilić.
Za člana Nadzornog odbora - predstavnika
radnika imenovan je Mladen Efendić.
Konstituirajuća sjednica Nadzornog odbora održana je dana 22. veljače 2011.
Za predsjednika Nadzornog odbora Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. izabran je mr.
sc. Bojan Hlača, a za zamjenika predsjednika Nadzornog odbora izabran je mr. sc.
Luka Matijević.
Nacionalno izvješće HUKA-e za 2010.
Novo, obnovljeno izdanje Nacionalnog izvješća HUKA-e za 2010. godinu objavljeno
je u travnju ove godine te donosi godišnji
pregled podataka o izgradnji autocesta, puštanju u promet novih dionica, statističke
podatke o prihodima, prometu i prometnim
nezgodama svih društava za autoceste te
kratkoročne i dugoročne planove društava
koje gospodare autocestama.
Nacionalno izvješće HUKA-e po prvi puta
je dostupno i u tiskanom izdanju te kao i do
sada na internet stranici www.huka.hr .
Ukupna mreža autocesta u Hrvatskoj na
01. 01. 2011. godine iznosi 1.240,7 km. Autocestama u Republici Hr­v atskoj upravljaju 4 tvrtke: Hrvatske autoceste d.o.o.
(upravlja svim autocestama pod naplatom osim autoce­s tama u koncesiji tj. A1,
A3, A4, A5, A10, A11, A12 i A13) te tri koncesijska društva BINA- ISTRA d.d. Pula
(upravlja tzv. Istarskim Y - A8 i A9), Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. (A6, A7, dio A1
i Krčki most) i Autocesta Zagreb - Macelj
d.o.o (A2).
BROJ KILOMETARA AUTOCESTA
2009.
ukupna mreža
Društvo
2010.
ukupna mreža
Plan 2011.
ukupna mreža
1.
HAC d.o.o.
858,0
858,0
869,5
2.
ARZ d.d.
181,7
181,7
181,7
3.
BINA-ISTRA d.d.
141,0
141,0
141,0
4.
AZM d.o.o.
60,0
60,0
60,0
1.240,7
1.240,7
1.252,2
UKUPNO:
Hrvatske autoceste d.o.o.
Reorganizacija u Hrvatskim autocestama
U Hrvatskim autocestama provedena je
reorganizacija unutar Uprave Društva,
pojedinim Sektorima i Samostalnim Odjelima. Upravu Društva čini predsjednik
Uprave, gospodin Stjepko Boban, dipl. ing.
građ., a novi predstojnik Ureda Uprave je
gospodin mr. Mladen Čorda.
Do promjena je došlo i u Sektoru za promet
te je mjesto direktora preuzeo Eduard Zaninović, dipl. ing. prom., mjesto direktorice
Sektora za pravne i opće poslove preuzela
je gđa. Snježana Vrkljan, mag. iur., a gđa.
Danira Čikara preuzela je mjesto šefice
Odjela za prateće uslužne objekte.
Plan građenja i održavanja HAC-a za 2011. godinu
3. ožujka 2011. godine Vlade Republike
Hrvatske dala je suglasnost na Plan građenja i održavanja autocesta za 2011. godinu Hrvatskim autocestama d.o.o.
Hrvatske autoceste planiraju u 2011. godini
u građenje autocesta uložiti 2.038.021.000
kuna, što je za 1.229.521.000 kuna više od
predviđenog u vladinom Programu za 2011.
godinu. Planirano povećanje temelji se na:
• financiranju dijela mreže autocesta na
Koridoru Vc, uz sjevernu i južnu granicu BiH iz kredita Europske investicijske
banke (EIB) i Europske banke za obnovu
i razvoj (EBRD)
• r ezultatima istraživanja tržišta kapitala realni izgledi za financiranje izgradnje Mosta Drava povoljnim dugoročnim kreditima,
• prijenosu nerealiziranih ulaganja iz prethodnih razdoblja u 2011. godinu.
Ulaganja u autoceste u 2011. godini planiraju se po vrstama i vrijednostima:
Od ukupnih ulaganja planirano je za izvlaštenje zemljišta i arheološka istraživanja
187.634.000 kn, izmještanje instalacija
39.150.000 kn, projektiranje 109.046.000
kn, građenje 1.657.310.000 kn te nadzor
44.881.000 kn.
1.
Građenje
2.
Izvanredno održavanje
150.000.000 kn
3.
Redovno održavanje
136.200.000 kn
Ukupno:
Hrvatske autoceste
uvode sustav upravljanja
informacijskom
sigurnošću prema
međunarodnoj normi
ISO 27001:2005
Hrvatske autoceste d.o.o. započele
su s uvođenjem sustava upravljanja
informacijskom sigurnošću prema
međunarodnoj normi ISO 27001:2005.
26. 01. 2011. godine HAC je potpisao
Ugovor o usluzi certifikacije sustava
upravljanja informacijskom sigurnošću prema međunarodnoj normi ISO
27001:2005 s certifikacijskom tvrtkom Bureau Veritas Croatia d.o.o.
Usklađenje s međunarodnom normom ISO 27001:2005 zakonska je obveza prema Zakonu o informacijskoj
sigurnosti (NN 79/07), Uredbi o mjerama informacijske sigurnosti čl. 8.
(NN 46/08).
2.038.021.000 kn
2.324.221.000 kn
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 21, TRAVANJ 2011.
Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.
Ispitivanje zadovoljstva korisnika
Prioritet društva Autocesta Rijeka - Zagreb
je da stalnim praćenjem želja, potreba, primjedbi ali i pohvala korisnika autoceste, omogući korisnicima sigurnu i ugodnu vožnju do
cilja. Svjesni da svojim odgovornim odnosom
prema njemu dobivamo lojalnog i zadovoljnog korisnika, od 2005. godine kontinuirano
provodimo i obrađujemo ispitivanja korisnika
putem interneta, a provodili smo i ispitivanja
izravno na autocesti (na odmorištima). Do
sada je u anketama sudjelovalo oko dvije tisuće korisnika i svima trebamo biti zahvalni
na doprinosu poboljšanju kvalitete usluga i
kvalitetnijeg poslovanje Društva uopće.
U anketi provedenoj tijekom 2010. godine
ukupna srednja ocjena je 3,7. Prošle godine
ukupna srednja ocjena bila je 3,62, a godine
2008. bila je 3,43. Lijepo je vidjeti da tri godine zaredom imamo lagani porast ocjena.
Možemo biti zadovoljni rezultatom, ali ipak
postoji nešto na što treba obratiti pozornost.
Naime, uslužnost i ljubaznost osoblja godinama je bio najbolje ocijenjeni aspekt, a ove
je godine s prošlogodišnje prosječne ocjene
od 4,0 pao na 3,8. Ovo je element odnosa s
korisnicima koji bi iz godine u godinu trebao
rasti ili bar ostati isti. Podsjetimo se na kinesku poslovicu koja kaže: Ne otvaraj dućan
ako se ne voliš smiješiti. Smiješimo li se dovoljno? Nailazi li naša usluga na dobar prijem? Doživljavaju li nas naši korisnici kao zadovoljne i nasmiješene pružatelje kvalitetne
usluge? Što možemo učiniti bolje? Mjesta za
poboljšavanje ima puno, pa nije teško ponoviti neke poznate stvari koje svatko tko radi s
korisnicima treba imati na umu:
• Korisnik je uvijek u pravu (čak i kad nije)
• Reklamacija je dar
• Z adovoljstvo korisnika je mjera našeg
uspjeha
2010. godine najbolje ocijenjeni aspekti s
prosječnom ocjenom 4,0 su oznake i signalizacija te izgled i čistoća naplatnih postaja,
a najlošiji aspekt s prosječnom ocjenom 2,9
i dalje je visina cestarine. Prosječnom ocjenom 3,9 ocijenjeni su izgled i čistoća odmorišta. Ocjenom 3,8 ocijenjeni su uslužnost
i ljubaznost osoblja, ponuda i potražnja na
pratećim uslužnim objektima i sigurnost
prometa. Brzina protoka na naplati, prisutnost ophodara te pravodobno informiranje
o stanju na autocesti ocijenjeni su prosječnom ocjenom 3,7.
Jedna od novina u ovoj anketi je da smo korisnicima ponudili mogućnost da ostave svoje
kontakt podatke pa je veći dio njih to i učinio.
Kontakt podatke smo iskoristili da se korisnicima nezadovoljnim odgovorom na neko
prijašnje pitanje ili pritužbu još jednom ispričamo te im kvalitetnije odgovorimo.
Druga novina je pitanje kojom se dionicom
anketirani najviše koristi. Razlog za postavljanje ovog pitanja je mogućnost da, kad korisnik stavi primjedbu na signalizaciju, neki
Ukupna prosječna ocjena
događaj ili ponašanje ljudi, lakše utvrdimo
na kojem se mjestu to dogodilo.
Osim ispunjavanja upitnika, korisnici na
kraju imaju priliku reći i čime su posebno
zadovoljni, odnosno nezadovoljni na autocesti te dodati nešto što ih nismo pitali, a
smatraju važnim.
Primjedbe su se uglavnom odnosile na
funkcioniranje elektroničke naplate cestarine (načini doplate, gužve na ENC trakama
itd.), zatvaranja ceste zbog radova, ali i na
nekulturu i divljanje drugih vozača.
Pohvale su se najviše odnosile na ENC koji
znatno olakšava putovanje, kao i na ljubaznost osoblja.
Prosječne ocjene pojedinih aspekata (2010.)
Bina-Istra d.d.
Vježba ekološkog incidenta
Među načelima koje Bina-Istra primjenjuje
u svom poslovanju, neizostavna je briga za
okoliš. Kroz svoj rad i svakodnevne zadatke
posebna pažnja se pridaje zbrinjavanju otpada i prevenciji mogućeg zagađenja.
Osim već uhodanih aktivnosti kojima doprinosimo očuvanju okoliša, ne smijemo zanemariti i moguće opasnosti koje ne očekujemo, a svakodnevna su prijetnja našoj okolini.
Iznenadna zagađenja ne možemo predvidjeti,
a teško ih je spriječiti, zato je važno znati kako
brzo i efikasno postupiti u takvim situacijama. Među iznenadnim zagađenjima ubrajamo izlijevanje otrovnih, opasnih ili drugih
tvari koje mogu uzrokovati zagađenja povr-
šinske vode. Iznenadno ekološko zagađenje
je krizna situacija koja nam prijeti u svakom
trenutku, no da bi se smanjile posljedice potrebno je brzo i kvaliteno reagirati.
Da bi se utvrdila već stečena znanja i vještine, Bina-Istra svake godine organizira vježbu ekološkog incidenta. Vježba se sastoji od
dva dijela, teoretskog i praktičnog dijela. U
teoretskom dijelu održana je prezentacija
u sklopu koje su definirani stupnjevi ugroženosti prilikom ekološkog incidenta te postupak djelovanja za svaki pojedini stupanj,
preventivne mjere za spriječavanja incidenta te postupak koji je potrebno slijediti u
slučaju iznenadnog zagađenja.
Nakon teoretskog dijela koji uključuje prezentaciju i kratku provjeru, slijedi drugi
dio vježbe odnosno terenska simulacija
ekološkog incidenta. Simuliran je ekološki
incident prvog stupnja ugroženosti na koji
su morale intervenirati službe Bina-Istre.
Ekipe Službe sigurnosti i upravljana i Službe održavanja, uvježbale su kako reagirati
u incidentnim situacijama i time spriječiti
moguće ekološko zagađenje.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 21, TRAVANJ 2011.
Bina-Istra d.d.
Ušteda energije na tunelu Učka – ABB matematički model upravljanja ventilacijom
Tunel Učka značajna je prometna poveznica
Istre i ostatka Hrvatske. Gradnja tunela započela je 1976., a probijen je 1978. godine.
Tunel je pušten u promet 1981. godine. Od
1995. godine tunel je u koncesiji tvrtke BINA-Istra d.d.
Dužina glavnog tunela „Učka“ je 5062 m.
Promet se odvija dvosmjerno po jednom voznom traku u svakom smjeru. Tuneli „Zrinščak I“ (196 m) i „Zrinščak II“ (45 m) čine
cjelinu s glavnim tunelom kojom se upravlja
daljinski iz kontrolnog centra smještenog u
zgradi na istarskoj strani tunela.
Koncesionar je tijekom proteklog razdoblja
zatražio dvije provjere sigurnosti tunela,
prvu 1996. godine i drugu 2005. godine, radi
dobivanja preporuka koje će podignuti razinu sigurnosti u tunelu.
Tijekom posljednjih godina provedena je i još
je u tijeku značajna modernizacija mnogih
tehničkih sustava u tunelu Učka, i to: Sustava daljinskog upravljanja (SDU), rasvjete,
ventilacije, napajanja, vatrodojavnog sustava, sustava video nadzora i automatske detekcije incidenata, stanica za hitne slučajeve
(SOS), prometne signalizacije i radio difuzije.
Kao završna faza modernizacije ventilacije
uvedena su dva programska modula u sustav daljinskog upravljanja:
• Upravljanje ventilacijom u normalnom pogonu, temeljen na prediktivnom matematičkom modelu i fuzzy logici
• Upravljanje ventilacijom u incidentnom
(požarnom) načinu rada
Ventilacijski sustav tunela Učka
Sustav ventilacije tunela Učka je uzdužnog (longitudinalnog) tipa, a čini ga 144
ventilatora raspodijeljenih u 48 ventilatorskih grupa. U svakoj grupi nalaze se
tri motora (ventilatora) ovješena o svod
tunela. Ventilatori su unidirekcioni tj. uvijek djeluju u istom smjeru (nemaju mogućnost reverziranja). Raspoređeni su
tako da pojedine grupe djeluju u jednom
smjeru (grupe 1, 3, 5, …, 47-smjer Istra), a
ostale grupe drugom.
Ventilatorske grupe nisu jednoliko raspoređene duljinom tunelske cijevi, nego su
grupirane prema krajevima tunela, tako da
je dio tunela (središnji dio) bez ventilatora.
Ventilacijom se upravlja iz kontrolnog centra putem sustava daljinskog upravljanja, a
za slučaj nužde ili tijekom redovnog održavanja ventilatorima je moguće upravljati i iz
lokalnog elektro-ormara.
Matematički model upravljanja
ventilacijom
Zagađenja koja nastaju tijekom prometo-
vanja vozila pokretana
motorom s unutrašnjim
izgaranjem, prije svega
ugljični monoksid (CO),
krute čestice i dušični
oksidi (NOx), naročiti
problem stvaraju u tunelima.
• Prirodna ventilacija većinom je nedostatna, te
je stoga u tunelima potrebno ugraditi mehanički sustav ventiliranja
tunela kako bi se razina
zagađenja održala u zadanim granicama.
• Osim regulacije koncentracije zagađenja
mehanički sustav ima i zadaću u sprečavanju širenja požara i gašenju u incidentnim situacijama.
• Poseban slučaj je regulacija brzine strujanja zraka s ciljem povećanja sigurnosti
u normalnom pogonu (npr. regulacija brzine strujanja zraka kod prijevoza opasnih
tvari u uvjetima velikog prirodnog strujanja tj. bure).
U većini modernih tunela (ovisno o dužini,
gustoći prometa i dr.) ugrađeni su mehanički sustavi ventilacije, koji se dijele na
dva osnovna tipa – uzdužni (longitudinalni)
i poprečni (transverzalni). Ventilacijom se
upravlja iz kontrolnog centra putem sustava
daljinskog upravljanja. Općenito regulacija
ventilacije, tj. uklapanje i isklapanje pojedinih ventilatora, ili regulacija snage ventilatora putem motornih kontrolora, može
se voditi „ručno“ (operater u kontrolnom
centru) ili uz pomoć programskog modula
za automatsko upravljanje ventilacijom.
„Klasični“ sustav automatske regulacije
uzima u obzir koncentraciju zagađenja, tj.
razinu koncentracije ugljičnog monoksida
(CO), prozirnosti („vidljivosti“) i dušičnih oksida (NOx). Napredni algoritam temeljen na
prediktivnom matematičkom modelu i fuzzy
logici uzima u obzir konstante tunela (oblik,
presjek, visinske razlike portala, i dr.), trenutne atmosferske prilike (tlak, temperatura, brzina i smjer vjetra), te trenutnu
prometnu situaciju (smjer, gustoću, brzinu
i klasu vozila). Matematičkim modeliranjem
postiže se predikcija koncentracije zagađenja i potreba za količinom svježeg zraka, te
se time postižu prednosti u odnosu na „klasični“ algoritam automatske regulacije.
Tijekom upravljanja uz matematički model
u radu se uklapa manji broj ventilatora te
se postiže manja vršna brzina strujanja zraka, a to naročito ima prednost za slučaj nastanka incidenta (požara), jer će se u takvoj
situaciji brže prijeći u režim rada s malom
brzinom strujanja zraka potrebnom za uspostavu stratifikacije dima u tunelu.
Implementacija matematičkog modela na
tunelu Učka
Dizajn i implementacija matematičkog modela upravljanja ventilacijom započela je
2005. godine u sklopu nadogradnje sustava daljinskog upravljanja u tvrtki EXOR. U
svibnju 2010. ovaj dio poslovanja preuzet
je i nastavljen u tvrtki ABB. Krajem 2009.
godine, završetkom rekonstrukcije ventilacijskih elektro-ormara, stekli su se svi preduvjeti te je uz prethodna ispitivanja sustav
pušten u probni rad u prosincu te godine.
Tijekom probnog rada i prve godine rada
matematičkog modela upravljanja ventilacijom na tunelu Učka, pokazalo se da su svi
zahtjevi zadovoljeni, a pri tome je postignuto značajno povećanje energetske učinkovitosti i ušteda električne energije (600 000
kWh – 325 000 kuna).
Zaključak
Na tunelu Učka krajem 2009. godine pušten
je u rad sustav automatskog upravljanja
ventilacijom u normalnom režimu rada,
temeljen na prediktivnom matematičkom
modelu i fuzzy logici. Kao ulazni podaci uz
mjerenja koncentracije CO i vidljivosti u model se uzimaju trenutni atmosferski podaci
(tlak zraka), te trenutno prometnu situaciju
(smjer, gustoću, brzinu i klasu vozila). Matematičkim modeliranjem postiže se predikcija koncentracije zagađenja, te se time
postižu prednosti u odnosu na „klasični“
algoritam automatske regulacije. Rezultat
rada matematičkog modela je kontrola koncentracije zagađenja u zadanim granicama,
smanjeni broj uklapanja i isklapanja ventilatora tj. povećani životni vijek ventilatora
i sklopne opreme i ušteda u održavanju, te
povećanje sigurnosti. Postignuta je značajna ušteda električne energije i povećanje
energetske učinkovitosti.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 21, TRAVANJ 2011.
Okrugli stol HUKA-e o sigurnosti prometa na autocestama
Okrugli stol o sigurnosti prometa na autocestama održan je u Zagrebu 15. prosinca
2010. godine na inicijativu Hrvatske udruge
autocesta s naplatom cestarine čije su članice sva društva za autoceste u Republici
Hrvatskoj: Hrvatske autoceste d.o.o, Autocesta Rijeka - Zagreb d.d., Bina-Istra d.d.,
Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o.
Na skupu su sudjelovale sve pozvane institucije: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture – Uprava cestovnog prometa i
Inspekcija cestovnog prometa, Ministarstvo
unutarnjih poslova – Odjel za sigurnost cestovnog prometa, Hrvatske ceste, Hrvatski
autoklub i sva društva za gospodarenje autocestama.
Neposredan povod za skup bio je prijedlog
novog Zakona o cestama te novi Zakon o sigurnosti cestovnog prometa.
Sigurnost prometa je širok pojam te se rasprava na ovom okruglom stolu prvenstveno odnosila na upravljanje i održavanje autocesta kao jedan od elemenata sigurnosti
prometa. Kroz programe sigurnosti upravitelji autocesta poduzimaju brojne mjere
kako bi infrastruktura koja im je predana
na upravljanje funkcionirala onako kako je
projektno zamišljena i kako bi se minimizirale prometne nesreće.
Nužnost zajedničkog djelovanja
Operateri autocesta su apelirali da na onim
područjima koja nisu u njihovoj nadležnosti ostale institucije moraju odigrati svoju
ulogu: prilikom projektiranja i izgradnje
autocesta uzeti u obzir praktična iskustva
operatera autocesta, unaprijediti edukaciju
u auto školama, putem kampanji poraditi na
podizanju svijesti vozača, intenzivirati redovite kontrole i sankcionirati prekoračenja
brzine te vozačima ukazati na odgovornost
za vlastiti život.
Razdoblje intenzivnog i ubrzanog projektiranja i građenja autocesta u poslijednjih deset
godina nosilo je sa sobom i određene propuste. Društva za autoceste su kroz svakodnevni rad prikupila brojna konkretna iskustva
i uočila određena pitanja koja nije moguće
rješavati kroz svakodnevno upravljanje i održavanje jer prelazi njihovu nadležnost. Takva
iskustva društva za autoceste na održanom
skupu prenijela su nadležnim ministarstvima i institucijama kako bi se ista pri definiranju zakonskih propisa, pravilnika i procedura
ugradila u zakonsku regulativu i bila u skladu
sa stvarno uočenim potrebama.
Na skupu je imenovano Povjerenstvo za
izradu Zaključaka u čijem su sastavu bili
svi članovi Tehničkog odbora HUKA-e za
promet i sigurnost (Željko Kadijević – HAC,
Ante Pribanić – ARZ, Tomislav Ladavac – BI-
NA-ISTRA, Nikola Bulić – AZM) te Brankica
Bajić i Diana Benković iz HUKA-e.
Zaključci skupa
Povjerenstvo je na osnovi diskusije svih prisutnih donijelo sljedeće zaključke:
• na razini zakonodavstva je potrebno
promptno, najkasnije u propisanom zakonskom roku od 3 mjeseca, donijeti podzakonske akte koji su temelj djelovanja
društava za autoceste, a koji su sada ili
zastarjeli ili ne postoje jer nisu bili doneseni, a posebice:
- Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima
javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta
sigurnosti prometa
- Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih
cesta
- Pravila i tehnički uvjeti za ophodnju
javnih cesta
- Pravilnik o prometnim znakovima,
opremi i signalizaciji na cestama i drugi
propisi iz prijedloga novog ZOC-a, vezani za promet i okoliš,
• kod definiranja mreže autocesta i državnih
cesta u nastavnim postupcima vezanim za
donošenje i provedbu novog ZOC-a, voditi
računa o alternativnim pravcima za autoceste, koji se kao jedan od glavnih ciljeva
spominju i u Strategiji razvoja prometa,
• u izradu podzakonskih akata uključiti
upravitelje autocesta koji bi pridonijeli
svojim konkretnim prijedlozima i sugestijama do kojih su došli u praksi,
• uskladiti djelovanje pojedinih institucija
koje su nadležne za sigurnost prometa
na autocestama (MMPI, Inspekcija cesta,
MUP, HC),
• osigurati učestalije i redovite kontrole
poštivanja prometnih propisa na autocestama,
•n
e tražiti od upravitelja autocesta ispravljanje eventualnih propusta učinjenih u fazi
projektiranja i/ili građenja koji su izvan
okvira propisanih radova održavanja,
•p
ojačati prevenciju, edukaciju i podizanje
vozačke kulture kroz sve razine obrazovnog sustava, a posebice u auto-školama,
•n
a razini HUKA-e dogovarati tipska rješenja karakterističnih detalja na autocestama, pa iste legalizirati preko nadležnih
Ministarstva i usvajati kao smjernice budućem projektiranju autocesta,
•p
lanirati kroz naredna srednjoročja i postupno dovoditi u sklad zaštitnu ogradu
na postojećim autocestama s propisanim
stupnjevima sigurnosti (H2, H3, H4),
•n
astaviti pripreme i ubrzati provedbu
instaliranja sustava kontrole brzina korisnika na autocestama, koji bi pridonio
smanjenju prosječne brzine vožnje, a time
utjecao i na višestruko smanjenje broja
prometnih nesreća, a posebno posljedica
tih nesreća,
•n
a razini HUKA-e provjeriti i postupno
uskladiti metode i postupke vezane za prikupljanje i analizu podataka o prometnim
nesrećama, koje se provode među članicama HUKA-e,
•o
čekuje se da svi sudionici skupa promoviraju i daju svoju podršku zaključcima ovog
skupa. Više potražite na www.huka.hr
Izvor: HUKA, Nacionalna izvješća 2005. - 2010.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 21, TRAVANJ 2011.
Četvrta ASECAP-ova konferencija o sigurnosti prometa na
cestama održana u Ateni
ASECAP i Grčki državni fond za ceste (TEO)
početkom ožujka 2011. godine su u Ateni zajednički organizirali četvrtu godišnju
konferenciju na visokoj razini posvećenu
sigurnosti cestovnog prometa. Imajući u
vidu smjernice Europske komisije o cestovnoj sigurnosti za razdoblje od 2011. do 2020.
godine skup je bio jedinstvena prilika da svi
ključni subjekti iz svih zemalja Europe, od
stručnjaka za to područje pa do donositelja
odluka na državnoj i europskoj razini, razmotre sadašnji i budući doprinos autocesta
s naplatom cestarine i koncesijskog modela
građenju i razvijanju zajedničke europske
cestovne sigurnosti. Uz ASECAP-ove članice skupu su prisustvovali i predstavnici
Europske komisije, Europskog parlamenta i
raznih obrazovnih institucija iz Grčke.
Prihod od naplate cestarine pomaže u razvoju sigurnije infrastrukture
Direktor Europske komisije Enrico Grillo Pasquarelli naglasio je da “ASECAP-ove članice kroz svoj svakodnevni rad provode načelo
sigurnosti cestovnog prometa u praksu “.
Dodao je da su partnerstvo između javnog i
privatnog sektora (PPP) te adekvatno usmjeravanje prihoda od cestarine najbolji modeli
daljnjeg ulaganja u sigurnu infrastrukturu.
Napomenuo je da se sigurnost cestovne infrastrukture može još dosta unaprijediti, naročito na državnim cestama i izvangradskim
prometnicama, gdje se događa najveći broj
nesreća pa su tu ulaganja i najpotrebnija.
Autoceste s naplatom cestarine na putu
prema ostvarenju “vizije nula”
Skup je pokazao da su autoceste s naplatom
cestarine bitno sigurnije od sekundarnih prometnica te su razmijenjene najbolje prakse
po pitanju sigurnosti i uvođenja tehničkih
poboljšanja. Ines Ayala Sender, članica EP-
a, istaknula je da ASECAP-ove članice mogu
doprinijeti utvrđivanju zajedničke definicije
ozljeda pa tako i smanjenju njihovog broja na
način da svoje stručno znanje i informacije
kojima raspolažu podijele s ostalima. Naglasila je da postoji velika potreba za pojačanom
primjenom svih sustava kontrole (kamere,
kontrola količine alkohola i droge u krvi,
dostupnost informacija za vozače). Odbor za
promet uskoro će sačiniti Operativni plan s
vremenskim rasporedom aktivnosti, okvirom
za ocjenu svake radnje usmjerene na cestovnu sigurnost te svime ostalim što je potrebno
za ostvarenje osnovnog cilja, smanjenja broja
smrtnih slučajeva na polovicu i dugoročnog
cilja prema kojem do 2050. godine ne bi trebao biti zabilježen niti jedan smrtni slučaj.
Prikupljanje pouzdanih podataka o nesrećama potrebno je radi definiranja ciljeva
Govoreći o ovoj temi, Kallistratos Dionelis
naglasio je da je pravo pitanje kako doći do
tog cilja, a za to su potrebni alati poput operativnih planova i analiza isplativosti. Kreatorima politika najvažniji su podaci koji se
dostavljaju te je nužno razviti metodologije
za prikupljanje pouzdanih podataka koji bi
se mogli jednoznačno tumačiti i distribuirati
korisnicima. Nazočni govornici naglasili su
da vlade trebaju dati najveći mogući prioritet pitanju cestovne sigurnosti i u to područje uložiti odgovarajuća sredstva, zatim
da se u raspravu trebaju uključiti svi zainteresirani subjekti te da se trebamo ponašati
kao ljudska bića s moralnim načelima.
Osnovni uzroci nesreća na autocestama i
odgovarajuće akcije informiranja javnosti
Glavne uzroke prometnih nesreća na autocestama i akcije koje se poduzimaju u cilju
podizanja svijesti o sigurnosti prometa opisali su sudionici iz ASFA-e (Francuska), AS-
FINAG-a (Austrija), APCAP-a (Portugal) i iz
raznih grčkih institucija. Najčešće navedeni
uzroci nesreća su pospanost i umor, vožnja
pod utjecajem alkohola i opojnih droga, uzimanje lijekova i prebrza vožnja. Njima se
pridružuju i nevezanje pojasa, neprilagođenost vremenskim uvjetima vožnje, nepropisna vožnja u tunelu i mnogi drugi uzroci.
Mjere koje se poduzimaju radi podizanja svijesti vozača o sigurnosti prometa su: objavljivanje edukativnih oglasa na reklamnim
panoima, pružanje informacija o sigurnosti
prometa putem radija u stvarnom vremenu,
poticanje vozača da ne voze kada su umorni i
da tijekom putovanja naprave stanku i odmore se te brojne druge mjere.
Informatičke mjere za povećanje cestovne
sigurnosti
Rui Camolino, predsjedavatelj ASECAP-ovog
odbora za ITS (COPER III) prikazao je i najnovije akcije za poboljšanje sigurnosti u cestovnom prometu gdje značajnu ulogu ima i projekt EasyWay u kojem sudjeluje 27 zemalja
EU i tri europske države koje još nisu članice.
Projekt se bavi glavnim prometnim ciljevima
EU i harmonizacijom primjene informatičkih
sustava. Direktor projekta EasyWay prikazao je taj projekt i njegove strateške ciljeve:
• izbjegavanje prometnih gužvi (25-postotno
smanjenje na mreži TERN do 2020. godine)
• s igurnost u cestovnom prometu (25-postotno smanjenje broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda na mreži TERN do 2020. godine)
• z aštita okoliša (10-postotno smanjenje
zagađenja ugljičnim dioksidom do 2020.
godine).
Projekt EasyWay 2 pokrenut je 1. siječnja
2011. godine na temelju Operativnog plana i Direktive 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. godine,
kojima se definira okvir provedbe informatičkog programa (ITS-a).
ASECAP-ova konferencija i ove se godine pokazala izuzetno uspješnom, a HUKA i njene
članice i nadalje će podržavati i davati svoj
doprinos ovakvim događanjima.
Detaljnije informacije o konferenciji potražite na www.huka.hr .
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 21, TRAVANJ 2011.
Seminar ASECAP-a o sustavima naplate cestarine
Tehnički odbor ASECAP-a za naplatu cestarine (COPER I) i francusko udruženje autocesta
ASFA, 4. veljače 2011. godine su održali seminar u Parizu na temu "Koncesijski model
naplaćivanja cestarine i drugi modeli naplaćivanja naknade korisnicima cesta u zemljama članicama ASECAP-a".
Na seminaru je sudjelovalo 30-tak sudionika iz 13 zemalja članica ASECAP-a. Iz HUKA-e su nazočili predsjednik Miro Škrgatić
i potpredsjednik Aleksandar Čaklović te koordinatorica Brankica Bajić. Cilj seminara
bio je prezentacija i razmjena informacija o
sustavima i politikama naplate cestarine u
zemljama članicama kako bi se stekao dublji uvid u sustave naplate i administrativno-ugovorne okvire unutar kojih ti sustavi
funkcioniraju. Posebna pažnja posvećena
je koncescijama i projektima JPP-a te statusu nacionalnih zakonodavstava s obzirom na donesenu Direktivu 2006/38/EC o
pristojbama koje se naplaćuju za upotrebu
određenih infrastruktura za teška teretna
vozila (tzv. Direktiva o eurovinjeti) i Direktivu 2004/52/EC o interoperabilnosti elektroničke naplate cestarine.
Direktiva o eurovinjeti zemljama članicama
EU omogućuje uvođenje naknade za korištenje cestovne infrastrukture (poglavito za kamione), čiji prihodi, najčešće pod državnom
kontrolom, neće biti nužno reinvestirani u
cestovnu infrastrukturu već u željeznice i
druge vidove prometa.
Prikaz stanja i planovi
Sve članice uključujući HUKA-u održale
su prezentacije i prikazale mrežu pod naplatom, model naplate cestarine koji se
primjenjuje u njihovoj zemlji, postojeće projekte JPP-a i koncesije za autoceste, način
podjele rizika između koncesionara i davatelja koncesije tj. države te planove svojih
nacionalnih ministarstava u vezi provedbe
Direktive o eurovinjeti. U kontekstu globalne gospodarske krize predočeni su i podaci
o prometu i prihodima u posljednje tri godine koji govore da se situacija popravlja i da
promet ponovo raste.
Održane prezentacije pokazale su svu različitost zemalja članica EU u primjeni naplate
cestarine kao i različitost u tretiranju određenih dijelova cestovne mreže.
Budućnost koncesija
Glavni tajnik ASECAP-a Kallistratos Dionelis u zaključnoj riječi istaknuo je da
budućnost nosi velike izazove za privatne
koncesionare u Europi glede pronalaska
privatnih investitora ukoliko se u suradnji
sa vladama ne riješe određena ključna pitanja poput razine prometa (koja bi trebala biti garantirana do 80 %), rizika otkupa
zemljišta, stabilnosti koncesijskih ugovora
itd. Glavni tajnik smatra da će u budućnosti biti sve više mega javnih tvrtki za gospodarenje cestama/autocestama ukoliko
se primjena Direktive o eurovinjeti, koju
će provoditi državne javne tvrtke, pokaže
uspješnom. Stoga je potrebno da ASECAP
u široj i stručnoj javnosti promiče svoje
znanje i iskustvo te pokaže kako se pravilno i učinkovito upravljaju i održavaju autoceste. U tu svrhu bi ASECAP trebao sačiniti
izjavu i objasniti sveukupni kontekst gospodarenja cestovnom infrastrukturom pod
naplatom.
Cjeloviti tekst o seminaru dostupan je na
www.huka.hr.
Posjet austrijskom ASFINAG-u
U cilju nastavka i proširenja bilateralne suradnje član Uprave društva ASFINAG, Klaus Schierhackl, bio je još jednom izvrstan
domaćin HUKA-i koja je 17. veljače posjetila
austrijskog koncesionara. Na čelu hrvatske
delegacije bili su predsjednik HUKA-e, Miro
Škrgatić te potpredsjednik Aleksandar Čaklović. Uz njih su sudjelovali i Ante Pribanić,
direktor Podružnice za održavanje ARZ-a i
Zrinka Drozdek, suradnik za nadzor i vođenje prometa te Dijana Benković iz HUKA-e.
nog načina rada uključuju alarm u slučaju da
se zamijeti vozilo usporenog kretanja ili vozilo u mirovanju, vožnja u suprotnom smjeru ili se detektira dim. Kontrolnim centrom
upravlja dvoje ljudi, radi se u tri smjene. Od
svibnja ove godine integrirati će se COKP-ovi
u tunelu Gleinalm (8,3 km dužine, dvosmjeran) i tunelu Schartnerkogel (1,2 km dužine).
Svi djelatnici koji obavljaju dužnost su posebno kvalificirani, redovito se obučavaju, a
svake dvije godine moraju polagati ispit.
Obnova postojećih tunela starih 25 godina
Posjetili smo tunelski kontrolni centar Bruck
u Štajerskoj, 50-tak km od Graza. Centar
nadzire 15 tunela, ukupne duljine 42,5 km
te neke brze ceste s pripadajućim SOS telefonima, sustavima upozorenja protiv leda
te zimskom službom. Najveći broj tunela u
ovom području nadzora prometa star je od
25 do 30 godina i većinom su renovirani i
opremljeni vrhunskim tehničkim instalacijama. Očekuje se da će ista takva ulaganja u tri
tunela koji se trenutno renoviraju poboljšati
njihov rad u roku od 1 do 2 godine.
Nadalje, posjetili smo tunel Gleinalm i CP
Gleinalm gdje su nam prezentirani podaci o
prometu i financijama.
Kontrola tunela preko video panela
Kontrolni centar opremljen je video zidom
koji se sastoji od slika s otprilike 480 kamera
(sve ne mogu biti prespojene) koje zajedno
daju pregled tunela i uvid u stanje ukupnog
prometa. Sve kamere bez kružnog ili nagib-
Inovacije po pitanju sigurnosnih mjera –
projekt AKUT
ASFINAG pridaje veliku važnost istraživanju
i razvoju budući da želi postati vodeće društvo za gospodarenje autocestama u Europi
po pitanju dostupnosti cesta, informacija i
sigurnosti. Predstavili su nam novi projekt
upravljanja i izgradnje AKUT ( akustični nadzor tunela) fokusiran na razvoj sustava za detekciju kritičnih situacija u tunelima pomoću
automatskog praćenja neobičnih zvukova,
poput sudara, ispadanja tereta s kamiona itd.
Platforma za čišćenje snijega i leda
s kamiona
Zanimljiva novina iz AFSINAG-a je i novo-
izgrađena i novodizajnirana platforma postavljena kod ugibališta na ulasku u tunel.
Platforma omogućuje vozačima kamiona
da se popnu na vrh vozila i očiste ostatke
snijega i leda. Platforma je izgrađena radi
povećanja sigurnost i smanjenja broja nesreća jer padanje snijega i leda s kamiona
u tunelima godišnje uzrokuje jednu do dvije
nezgode sa smrtnim ishodom. Rezultati su
odlični jer vozači koriste i dobro prihvaćaju
ovu mjeru. Postavljanje ovakvih platformi
planira se prije ulaska u tunele na čitavoj
mreži gdjegod je to izvedivo.
Sljedeći dan posjetili smo sjedište Raab-a
u Grazu te COKP Stass gdje se upravo odvijala policijska kontrola osovinskog opterećenja kamiona, a nakon toga smo krenuli
natrag u Zagreb.
Zahvaljujemo našim prijateljima iz ASFINAG-a na odličnoj organizaciji i dobrodošlici te se radujemo budućoj suradnji.
Više o posjeti saznajte na www.huka.hr .
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 21, TRAVANJ 2011.
Statistički podaci
PROMET
BROJ VOZILA U PODRUČJIMA NAPLATE
do konca ožujka 2010.
Tvrtka
Laka vozila
(IA, I i II)
Teška vozila
(III i IV)
do konca ožujka 2011.
Ukupno
Laka vozila
(IA, I i II)
Teška vozila
(III i IV)
Ukupno
%
(11/10)
HAC
4.969.128
795.155
5.764.283
5.092.371
850.073
5.942.444
3,09
ARZ
1.853.103
282.622
2.135.725
1.962.070
295.482
2.257.552
5,70
594.312
78.307
672.619
963.937
116.184
1.080.121
*60,58
AZM
1.008.231
127.907
1.136.138
962.045
124.918
1.086.963
-4,33
UKUPNO
8.424.774
1.283.991
9.708.765
8.980.423
1.386.657
10.367.080
6,78
BINA-ISTRA
* U 2011. g. dodani podaci za novootvorenu dionicu Kanfanar - Pula koja lani u istom razdoblju nije bila otvorena
PRIHODI OD NAPLATE CESTARINE (BEZ PDV-a)
1EUR = 7,39 KN
do konca ožujka 2010.
Tvrtka
KN
do konca ožujka 2011.
EUR
**KN
%
(11/10)
EUR
HAC
197.000.131,58
26.657.663,27
201.963.178,37
27.329.252,82
2,52
ARZ
68.563.598,02
9.277.888,77
68.902.751,82
9.323.782,38
0,49
BINA-ISTRA
19.620.666,00
2.655.029,23
23.885.936,03
3.232.197,03
***21.74
AZM
28.567.584,12
3.865.708,27
27.676.848,50
3.745.175,71
-3,12
313.751.979,72
42.456.289,54
322.428.714,72
43.630.407,95
2,77
UKUPNO
** Podaci o ostvarenom prihodu podložni su manjim izmjenama obzirom da nije izvršeno knjiženje svih podataka za ožujak 2011. godine. Predmetno
knjiženje biti će obrađeno do 20.04.2011. godine
*** U 2011. g.dodani podaci za novootvorenu dionicu Kanfanar - Pula koja lani u istom razdoblju nije bila otvorena
SIGURNOST PROMETA
Broj prometnih
nezgoda:
do konca ožujka 2011.
HAC
ARZ
2
0
1
1
4
33
8
0
1
42
- s materijalnom štetom
266
73
14
11
364
Ukupan broj nezgoda
301
81
15
13
410
2
0
1
1
4
- s poginulima
- s ozlijeđenima
Ukupan broj poginulih
u nezgodama
BINA-ISTRA
AZM
Ukupno RH
Koturaška cesta 43, 10000 Zagreb | tel: +385 1 6515 375 | fax: +385 1 6515 377
[email protected] | web: www.huka.hr |
ISSN: 1848-0675
žiro-račun kunski: žiro-račun devizni: uređivački odbor: grafičko oblikovanje: fotografija na zaglavlju:
fotografije:
datum izdanja:
2360000-1101710267
2100247894
Miro Škrgatić, glavni i odgovorni urednik;
Brankica Bajić, tehnička urednica;
Diana Benković, pomoćnica tehničke urednice;
Darija Petrović, Vlatka Weiser, Nikola Bulić, Tea Balde
Studio Domino dizajn, Hrvoje Vražić
dijapozitivi: Hand dizajn d.o.o. (Božidar Prezelj)
arhiva HUKA
travanj 2011.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 21, TRAVANJ 2011.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
1 646 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content