close

Enter

Log in using OpenID

Bilten 22

embedDownload
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA
AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE /
CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL
MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN
SRPANJ 2011.
ISSN: 1848-0675
Aleksandar Čaklović, novi predsjednik HUKA-e
Na redovnoj sjednici Skupštine Hrvatske
udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine održanoj dana 18. svibnja ove godine Autocesta Rijeka – Zagreb
d.d. predala je predsjedavanje Udrugom
društvu Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o.
te je tom prilikom Aleksandar Čaklović,
član Uprave Autoceste Zagreb - Macelj
d.d. i dotadašnji potpredsjednik HUKA-e,
izabran za novog predsjednika Udruge na
razdoblje od dvije godine.
Aleksandar Čaklović diplomirao je
1963. godine na ondašnjem Arhitektonsko – građevinsko geodetskom fakultetu u Zagrebu te 1977. godine završio
i poslijediplomski studij na Građevinskom fakultetu. Na početku svoje bogate karijere Čaklović je radio u Željezničkom projektnom birou, u početku
kao projektant asistent, a kasnije i kao
glavni projektant. Potom prelazi u Građevinski institut gdje prvotno obnaša
funkciju rukovoditelja odsjeka za mostove, a potom tehničkog rukovoditelja
te direktora Zavoda za betonske i zidane konstrukcije. 1985. godine boravi u
Alžiru na funkciji rukovoditelja grupe
za tehničku pomoć inženjerskog poduzeća SEROA.
Od 1992. - 1995. bio je ravnatelj Državnog
zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, nakon
čega 1995. godine odlazi u Hrvatske ceste
na funkciju ravnatelja, 1997. u Hrvatsku
upravu za ceste kao direktor, gdje je potom
od 1999. do 2001. godine savjetnik ravnatelja. Od 1999. ovlašteni je inženjer građevinarstva i član Hrvatske komore arhitekata
i inženjera u graditeljstvu.
Po osnivanju Hrvatskih autocesta d.o.o.
2001. godine postao je direktor Sektora za
građenje, a od 2002. godine direktor tehničkih jedinica za izgradnju autoceste Zagreb
- Macelj i Istarskog ipsilona.
Od 2005. godine član je Uprave koncesijskog
društva Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o.
Čaklović ima bogato iskustvo i u području
znanstvene i nastavne djelatnosti kao istraživač na znanstvenim programima u Građevinskom institutu te asistent, predavač ili
viši predavač na Građevinskim fakultetima
u Zagrebu i Splitu. Izvrsno govori engleski i
francuski jezik. Od 1968. godine kao učitelj
skijanja član je Hrvatskog zbora učitelja i
trenera skijanja čiji je predsjednik od 1995.
do 2004. godine te član Izvršnog odbora
Hrvatskog skijaškog saveza.
Tijekom svog dvogodišnjeg predsjedničkog mandata Čaklović će nastaviti
još aktivnije voditi aktivnosti HUKA-e
na domaćem i međunarodnom planu u
koje je, kao potpredsjednik, uključen od
2009. godine te će svojim bogatim iskustvom doprinijeti boljoj koordinaciji članica osobito u cilju promoviranja i predstavljanja potreba i interesa autocesta
na svim razinama.
David Gabelica, novi potpredsjednik HUKA-e
Na funkciju potpredsjenika Udruge imenovan je David Gabelica, generalni direktor koncesijskog društva Bina Istra, d.d.
David Gabelica rođen je u Parizu gdje je
1994. godine i diplomirao na Ekonomskom
fakultetu Paris XII te naredne godine završio i poslijediplomski studij iz područja
financijskog inženjeringa. 1996. godine
započinje svoj rad u poduzeću Bina-Istra
upravljanje i održavanje, društva s ograničenom odgovornošću za upravljanje
i održavanje autoceste kao asistent direktora za upravljanje i održavanje. 1998.
godine prelazi u Bina Istra d.d. Zagreb,
koncesijsko društvo za financiranje, gradnju, upravljanje i održavanje autocesta na
poziciju financijskog kontrolora gdje 2000.
godine postaje i financijskim direktorom.
2002. godine odlazi u Jamajku u svojstvu
financijskog direktora poduzeća Transjamaican Highway Limited gdje radi na projektu
izgradnje 50 km duge autoceste „Autocesta
2000“. 2003. godine dolazi na funkciju zamjenika generalnog direktora Bina Istre d.d., a
od 2004. godine do danas obnaša funkciju
generalnog direktora Društva. Govori francuski, engleski i španjolski jezik te je također
i savjetnik za vanjsku trgovinu Francuske pri
gospodarskoj misiji Veleposlanstva Republike Francuske u Hrvatskoj.
Na redovnoj Skupštini HUKA-e prethodni
predsjednik Udruge Miro Škrgatić imenovan je počasnim predsjednikom Udruge kao što su to bili i njegovi prethodnici
Aleksa Ladavac, Jurica Prskalo, Josip
Sapunar i Zlatko Korpar.
Bina−Istra d.d.
80 km autoceste od Umaga do Pule
Nakon što je u lipnju 2010. godine puštena
u promet dionica između Kanfanara i Pule
u punom profilu autoceste, godinu dana
kasnije otvoreno je još 50 km autoceste od
Umaga do Kanfanara. Dionicu je 14. lipnja
2011. godine svečano otvorila predsjednica
Vlade RH Jadranka Kosor. U listopadu 2011.
za promet će se otvoriti još 18 km autoceste
od čvora Rogovići do čvora Kanfanar.
Od potpisa Ugovora o koncesiji 1995. godine, Istarski ipsilon je najprije napredovao u
duljinu te je od Matulja, preko tunela Učka,
stigao do Umaga, a zatim i do Pule. Nakon
toga je uslijedilo njegovo proširenje kojim
dobiva drugi kolnik, odnosno puni autocestovni profil.
Za potrebe izgradnje drugog kolnika, BinaIstra i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture od jeseni 2007. godine zajednički
su radili kako bi se za izgradnju drugog kolnika Istarskog Y osigurala financijska sredstva od privatnih financijskih institucija. Bina-Istra je potpisala ugovor o sindiciranom
kreditu u vrijednosti 693,5 milijuna eura s
konzorcijem triju banaka: Société Générale,
The Royal Bank of Scotland i Zagrebačkom
bankom d.d. Tim je kreditom refinanciran
postojeći obveznički i kreditni dug iz 2003. g.
(sredstva za dovršenje izgradnje Faze 1) po
znatno povoljnijim kamatnim stopama te je
osiguran stand-by kredit u svrhu nastavka
izgradnje Istarskog Y (puni profil). Činjenica
da su svi ti ugovori zaključeni prije nastupanja financijske i gospodarske krize omogućila je da se projekt odvija bez zapreka.
Unatoč nepovoljnim gospodarskim trendovima u posljednje tri godine, projekt Istarskog
Y je od iznimne važnosti za Istarsku županiju jer zapošljava oko 1000 ljudi, uključujući
kooperante, te je od kapitalnog značaja za
istarske građevinske tvrtke koje su u velikoj
mjeri sudjelovale u izgradnji.
Sigurnost i udobnost
U odnosu na cestu s dva vozna
traka (poluautocestu), razina
sigurnosti prometa na autocesti s poprečnim profilom s
četiri vozna traka bit će znatno
veća, osobito u pogledu izbjePuni profil novo otvorene dionice Umag - Kanfanar
gavanja rizika od izravnog suNakon izgradnje, obje se spojne ceste predara. S rastom prometa rast će i navedena
daju na upravljanje Hrvatskim cestama, odprednost, a valja napomenuti da je od danosno Županijskoj upravi za ceste.
tuma potpisa koncesijskog ugovora promet
udvostručen.
Održivi razvoj
Zahvaljujući dobrim tehničkim karakteriVeć se u prethodnim fazama izgradnje
stikama kao što su križanja u dvije razine,
Istarskog Y vodilo računa o okolišu, tako
usponi i radijusi krivina po normama građeda je ugrađen sustav odvodnje i pročinja autocesta, zaustavni trak i ugibališta na
šćavanja otpadnih voda, zidovi za zaštitu
svaka 2 km, odmorišta, SOS telefonija, meod buke, korištenje sunčeve energije za
teorološke stanice, osvijetljeni čvorovi i zanapajanje SOS telefona i radara za mjetvoreni sustav odvodnje, stupanj sigurnosti
renje brzine, energetski učinkovit sustav
na Istarskom ipsilonu dostigao je višu raziventilacije u tunelu itd. S izgradnjom punu. Osim sigurnosti, odvojeni kolnici uvelike
nog profila autoceste, Istarski Y još će više
povećavaju udobnost i brzinu putovanja.
pridonositi održivom razvoju:
EKOLOŠKA RASVJETA – sva čvorišta imat
Lakši pristup na autocestu
će ugrađenu ekološku rasvjetu koja osvjetU sklopu izgradnje punog profila Istarljava samo beton i asfalt, ne ugrožavajući
skog Y, Bina-Istra je izgradila i dvije ceste
prirodni bioritam ptica i noćnih životinja;
koje nisu u koncesijskom području i na koOPTIMIZIRANO UKLAPANJE U PROSTOR –
jima neće biti naplate cestarine, a omoguizgradnjom spojne ceste od čvora Umag do
ćit će lakši pristup autocesti i turističkim
raskrižja državnih cesta D200/D21 (puštena
odredištima.
u promet u lipnju 2010.), te prometnicom od
Tako je u lipnju 2010. g, puštena u promet
čvora Pula do Pomera (Medulin), koja je puspojna cesta duljine 1,5 km od čvora Umag
štena u promet u srpnju 2011. godine, Istardo raskrižja državnih cesta D200 i D21, u
ski Y je još bolje prilagođen sekundarnoj
smjeru graničnih prijelaza Kaštel i Plovamreži cesta u Istri.
nija, vrijednosti od oko 3,7 milijuna eura, a
u srpnju 2011. godine otvorena je i spojna
Autocestom prije zacrtanog roka
cesta od čvora Pula (Istarski Y) do PomePrvotnim je planom bilo predviđeno odjedra (Medulin), duljine 8 km, koja bi trebala
nom pustiti u promet cjelinu 2. A faze u
rasteretiti promet na ulasku u grad Pulu te
veljači 2012. godine. Međutim, u dogovoru
brže dovesti do okolnih turističkih mjesta.
s Koncedentom i predstavnicima lokalne
Cijena izgradnje prometnice od Pule do Povlasti, takva je strategija promijenjena i dimera iznosi 23 milijuna eura.
onice se puštaju u promet jedna za drugom,
kako budu dovršavane.
Tako je dionica Kanfanar - Pula puštena u
promet 19 mjeseci prije predviđenog datuma, a dionica Kanfanar – Umag 8 mjeseci
prije roka. Početkom srpnja 2011. godine
uslijedilo je puštanje u promet prometnice
od čvora Pula do Pomera (Medulin) dok će
naposljetku, dionica od Kanfanara do Rogovića (Pazin) biti će u prometu od listopada
2011. godine.
Svečani govor Davida Gabelice, generalnog direktora Bina-Istre d.d.
I još dalje
Osim skorog puštanja u promet dionice od
Rogovića do Kanfanara u listopadu 2011.,
program izgradnje Istarskog Y predviđa i
proširenje poluautoceste u autocestu između Matulja i Rogovića, uključujući i drugu ci-
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 22, SRPANJ 2011.
Karakteristike dionice Umag - Pula
78 km
Duljina:
SOS sustav povezan optičkim kabelom deset čvorova:
Umag, Buje, Nova Vas, Višnjan, Baderna, Medaki, Kanfanar, Vodnjan-sjever, Vodnjan-jug, Pula
Broj objekata
(podvožnjaka ili nadvožnjaka):
55
Tri vijadukta:
Mirna, Vala i Limska Draga
Poprečni profil:
2 x 2 prometna traka s kontinuiranim zaustavnim trakom
ili ugibalištem
Naplatni trakovi (ulazni ili izlazni):
56
Cijena investicije
227,8 mil. EUR
jev tunela Učka te izgradnju drugog objekta
vijadukata Mirna i Limska Draga u sklopu 2.
B faze.
Studija o utjecaju na okoliš na dionici autoceste od Rogovića do Matulja je dovršena i u postupku usvajanja. Kako Bina-Istra
raspolaže sredstvima za izradu projektne
dokumentacije, projektiranje punog profila
autoceste na ovoj preostaloj dionici započet
će u ljeto 2011. godine po usvajanju studije,
kako bi se ishodile lokacijske i građevinske
dozvole.
Zatvoreni sustav naplate cestarine na Istarskom ipsilonu
Puštanjem u promet dionice Umag - Kanfanar u punom profilu autoceste, u lipnju 2011.
godine, uveden je zatvoreni sustav naplate
cestarine na cijelom Istarskom ipsilonu.
Za razliku od otvorenog sustava naplate
cestarine kroz koji je do sada naplaćivana
cestarina na cestarinskim prolazima na tunelu Učka, u Vodnjanu te na vijaduktu Mirna, na punom profilu autoceste se uvodi zatvoreni sustav naplate cestarine, kroz koji
korisnik plaća razmjerno udaljenosti koju je
prešao autocestom.
Prednosti ovog novog sustava su sljedeće:
• izjedna������������������������������
������������
����������������������������
eni��������������������������
�������������������������
postupak�����������������
��������� ��������
����������������
naplate���������
��������
svim����
����� ���
korisnicima, budući da svi korisnici plaćaju
korištenje autoceste. Time će se izbjeći
nezadovoljstvo onih korisnika koji moraju
plaćati za druge.
• jedinstveni sustav naplate cestarine na
sveukupnoj mreži autocesta u zemlji
(uvođenje elektroničke naplate cestarine
kompatibilne�������������������������
������������������������
s�����������������������
����������������������
cestovnom�������������
������������
mre���������
ž��������
om������
�����
ostalih hrvatskih koncesionara autocesta).
• značajni popusti za korisnike koji često
koriste autocestu.
Od lipnja 2010. godine, kada je puštena u
promet dionica Kanfanar - Pula u punom
profilu autoceste, u sustav naplate BinaIstre uvedeno je korištenje ENC uređaja
za naplatu cestarine. Pored brojnih prednosti koje donosi korištenje ENC uređaja,
kao što je ušteda vremena, prolazak kroz
naplatne staze bez zastoja te mogućnost
korištenja jednog uređaja za više vozila
neovisno o kategoriji i registarskoj oznaci vozila, korisnici mogu koristiti isti ENC
uređaj na cestovnoj mreži HAC-a, ARZ-a
kao i Bina-Istre. Korištenje istog ENC uređaja na autocestama različitih koncesionara moguće je uz prethodno kodiranje u
pojedini sustav naplate cestarine.
Iako je uveden zatvoreni sustav naplate
cestarine na cijelom Istarskom ipsilonu,
naplaćuju se samo dionice u punom profilu autoceste te prolazak kroz tunel Učka.
Korištenje dionice od Vranja do Kanfanara
neće se naplaćivati dok ne bude puštena u
promet u punom profilu autoceste. Iako se
bilježi svaki ulazak i izlazak vozila, cestarina na dionici Vranja - Kanfanar iznosi 0,00
kuna. Ukoliko korisnik koristi dionicu od
Matulja pa do bilo kojeg čvora sa zaključnim
čvorom Kanfanar, naplaćuje mu se cijena
cestarine za tunel Učka koja je ostala nepromijenjena.
U godinu dana, od kada je u primijeni ENC
uređaj na Istarskom ipsilonu, 13.000 korisnika prepoznalo je prednosti elektronske
naplate cestarine te pored domaćih korisnika sve brojniji su i strani državljani koji
koriste ENC uređaj za vožnju po hrvatskim
autocestama.
Hrvatske autoceste d.o.o.
Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor 30. lipnja ove godine svečano je pustila u promet
dionicu Ravča - Vrgorac na autocesti Zagreb - Split - Dubrovnik
Dionica Ravča-Vrgorac, ukupne dužine 9,8
km, dio je složene građevine autoceste Zagreb - Split - Dubrovnik. Zbog teškog terena na dionici je projektirano 10 objekata, od
toga 5 vijadukata, 4 nadvožnjaka i 1 tunel.
Najznačajniji objekti na dionici su vijadukt
Kotezi dužine 1226.6 m i tunel Umac dužine
440 m desna cijev i 386.747 m lijeva cijev.
Ostali objekti na dionici su: vijadukt Gradina,
vijadukt Crip, vijadukt Šare, vijadukt Paklina,
nadvožnjak D512, nadvožnjak Nikolići, nadvožnjak Čvor Vrgorac i nadvožnjak Vrgorac.
Na����������������������������������������
predmetnoj�����������������������������
���������������������������������������
dionici���������������������
����������������������������
izgra���������������
��������������������
������������
en������������
je���������
�����������
čvor Vrgorac tipa „truba“, koji omogućuje priključak autoceste na županijsku cestu Ž6208, a
preko nje na državnu cestu D62 tj. na grad
Vrgorac. Također je na dionici izgrađen i
cestarinski prolaz Vrgorac s 3 naplatne kućice, 4 prolaza, prolazom za vangabaritna
vozila i objektom kontrole naplate.
Radove na izgradnji dionice izvodila je Poslo-
vna udruga koju čine: Hidroelektraniskogradnja d.d. (vodeći partner),
Viadukt d.d. Zagreb, Konstruktor-inženjering d.d, Split, Cesta Varaždin
d.d., Zagorje-Tehnobeton d.d., Strabag d.o.o. Zagreb, Osijek-Koteks d.d.,
Osijek i Ingra d.d., Zagreb.
Ugovorena vrijednost radova građenja dionice Ravča- Vrgorac iznosi
717.537.580,00 kn (bez PDV-a).
Vijadukt Kotezi projektno je složeniji objekt od ostalih na dionici te je u
Svečani govor predsjednice Vlade RH, Jadranke Kosor
sklopu izgradnje dionice Ravča-Vrdionici Ravča-Vrgorac, uključujući i vijadukt
gorac izdvojen kao samostalna cjelina. RaKotezi, iznosi 936.503.348,68 kn (bez PDVdove na izgradnji vijadukta Kotezi izvodila je
a). Visina cestarine na dionici Ravča-VrgoPoslovna udruga koju čine: DYWIDAG Bau
rac iznosi 4 kune, a od Zagreba do Vrgorca
GmbH, Munchen-vodeći partner i Strabag
iznosi 191 kn za osobna vozila.
d.o.o. Zagreb, partner. Ugovorena vrijedPuštanjem u promet ove dionice, Autocesta
nost radova izgradnje vijadukta Kotezi iznosi
A1 Zagreb-Split-Dubrovnik bit će u prometu
218.965.768,68 kn (bez PDV-a).
u ukupnoj dužini od 467 km.
Ukupna investicijska vrijednost radova na
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 22, SRPANJ 2011.
Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o.
Procjena rizika kod prijevoza opasnih tvari kroz tunele
Autocesta A2 Zagreb - Macelj svojim najvećim dijelom prolazi nizinskim područjem te
na dionici Krapina – Macelj prelazi u brdovito
područje gdje je sagrađeno ukupno 6 tunela od kojih su tuneli Sv. Tri Kralja (1740 m) i
Brezovica (590 m) duži od 500 m. Sukladno
propisima i zakonskoj regulativi RH, odnosno prema članku 27. Pravilnika o minimalnim sigurnosnim zahtijevima za tunele (NN
119/09) te Odlukom o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenja za prijevoz opasnih
tvari javnim cestama (NN 15/10) koncesijsko
društvo Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o. naručilo je izradu procjene rizika prilikom prijevoza opasnih tvari kroz tunele duljine veće
od 500 m od stručne pravne osobe.
Kategorizacija tunela duljih od 500 m
prema ADR-u
Europskim sporazumom o međunarodnom
cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR)
utvrđene su kategorije tunela temeljem
kojih se ograničava prijevoz određenih opasnih tvari kroz tunele (ukupno pet kategorija tunela od A do E). Osim kategorija tunela utvrđeni su tunelski kodovi ograničenja
kojima se označuju opasne tvari i služe
kao temelj za jedinstveno europsko propisivanje ograničenja kod prijevoza opasnih
tvari kroz cestovne tunele. Da bi se mogla
izvršiti kategorizacija tunela prema unaprijed utvrđenim kategorijama tunela prema
ADR-u i na temelju toga omogućio prijevoz
tereta određenog tunelskog koda, bilo je
potrebno provesti dubinsku analizu rizika
za svaki tunel duži od 500 m pomoću modela Kvantitativne procjene rizika QRAM.
Model je izrađen uz zajedničku suradnju organizacija OECD-a i PIARC-a. Na Autocesti
A2 Zagreb-Macelj ukupno su dva tunela na
kojima je provedena dubinska analiza rizika
prema QRAM-u: tunel Sv. Tri Kralja i tunel
Brezovica.
Dubinska analiza rizika
Na temelju izrađene procjene rizika prema
modelu Kvantitativne procjene rizika QRAM
za svaki pojedini tunel duži od 500 m na autocesti A2 Zagreb - Macelj u normalnom
režimu prometa, ljetnom režimu prometa
i vršnom prometnom opterećenju utvrđeno je da su ograničenja u prijevozu opasnih
tvari potrebna samo za jedan tunel – tunel
Sv. Tri Kralja. Kroz tunel Sv. Tri Kralja ograničen je transport opasnih tvari i to samo u
ljetnom razdoblju od 01. 07. – 31. 08. kada
tunel Sv. Tri Kralja pripada D kategoriji tunela sukladno kategorizaciji prema ADR-u.
Kroz ostale tunele u razdoblju od 01. 07. 31. 08. dozvoljen je promet svih opasnih tvari bez ograničenja. U ostalom dijelu godine
od, 01. 09. – 30. 06., prijevoz opasnih tvari
kroz sve tunele na autocesti A2 Zagreb Macelj može se odvijati bez ograničenja.
Pogled na čvor Đurmanec na autocesti Zagreb - Macelj
Poduzimanje dodatnih sigurnosnih mjera
pri prijevozu opasnih tereta
Za tunel Sv. Tri Kralja potrebno je u razdoblju od 01. 07. – 31. 08. ograničiti prijevoz
opasnih tvari, odnosno omogućiti prijevoz
opasnih tvari uz poduzimanje dodatnih sigurnosnih mjera. Poduzimanje dodatnih sigurnosnih mjera odnosi se na usmjeravanje
vozila s opasnim teretom kojima je promet
kroz ovaj tunel zabranjen u navedenom
razdoblju na posebna mjesta za prihvat
opasnih tereta te uz pregled i pratnju vatrogasnog vozila propuštanje opasnog tereta
kroz navedeni tunel u vrijeme kad je promet
smanjen. Vozila koja prevoze opasne tvari, a
koja ne žele uz pratnju i pregled proći kroz
tunel Sv. Tri Kralja na čvoru Krapina ili čvoru Đurmanec izlaze s autoceste A2 na alternativni pravac: čvor Krapina - DC1 – čvor
Đurmanec i dalje Autocestom A2 do Macelja ili čvor Đurmanec – DC1 – čvor Krapina i
dalje autocestom A2 Zagreb – Macelj prema
Zagrebu.
Kontinuirana kontrola procjene rizika
Izradom navedene procjene rizika ne prestaju aktivnosti vezane uz analizu procjene
rizika prilikom prijevoza opasnih tvari kroz
tunele duže od 500 m. Naime, u svrhu kontrole procjene rizika prijevoza opasnih tvari potrebno je pratiti i analizirati promjene
parametara kao što su struktura prometa
(postotak teretnog prometa, postotak prometa autobusa, udio vozila s opasnim tvarima u ukupnom teretnom prometu i sl.) i
prometno opterećenje kako bi se po potrebi
na temelju zatečenih parametara izvšila
procjena rizika te kategorizacija tunela. Potrebno je istaknuti da je u travnju 2011. godine koncesijsko društvo Autocesta Zagreb
- Macelj d.o.o. procjenu rizika prilikom prijevoza opasnih tvari kroz tunele duljine veće
od 500 m na autocesti A2 Zagreb - Macelj,
izrađenu od stručne pravne osobe, predalo
na potvrdu nadležnom ministarstvu, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture,
Upravi cestovnog prometa.
Hrvatske autoceste d.o.o. - akcijska prodaja ENC paketa
Hrvatske autoceste d.o.o. u razdoblju od 15. 06. do 15. 09. 2011. godine organiziraju akcijsku prodaju ENC paketa. Nove cijene ENC paketa u ovom razdoblju iznosit će 300 kn
umjesto 420 kn, 500 kn umjesto 610 kn, 900 kn umjesto 1000 kn i 900 kn za II skupinu
vozila umjesto 1000 kn. Kupnjom navedenih ENC paketa korisnik dobiva ENC uređaj za
0,00 kn i popust od 10 % na cestarinu, koji je obračunat u iznosu vrijednosti cestarine
na ENC paketu. Tako npr., kupnjom paketa od 300 kn korisnik na ENC uređaju dobiva
vrijednost cestarine u iznosu od 333 kune. ENC paketi mogu se kupiti na svim naplatnim
postajama Hrvatskih autocesta od 00-24 sata, benzinskim postajama INA, OMV, TIFON,
LUKOIL i CROBENZ te na prodajnim mjestima HAK-a.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 22, SRPANJ 2011.
Konferencija o sigurnosti prometa u Sarajevu
Na poziv Udruženja inženjera konzultanata
Bosne i Hercegovine (UKI BIH) te Savjeta za
regionalnu suradnju (RCC – Regional Cooperation Council) HUKA je sudjelovala na
Drugoj međunarodnoj konferenciji o upravljanju cestovnom infrastrukturom s aspekta sigurnosti. Konferencija je održana 20.
travnja 2011. godine u Sarajevu.
Cilj skupa je bio da se sagleda u kojoj su
mjeri nacionalna zakonodavstva uspostavila okvire na temelju europske Direktive
2008/96/EC o sigurnosti cestovne infrastrukture čiji je rok za primjenu prosinac
2011. godine. Direktiva propisuje obavezu
procjene utjecaja na sigurnost (safety impact assessments), inspekciju sigurnosti
prometa na cestama (safety inspections),
provjeru sigurnosti (safety audits), obuku
kontrolora sigurnosti (training for auditors) i dr.
Na skupu su sudjelovali predstavnici Albanije, Belgije, Crne Gore, Hrvatske, Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, Nizozemske, Rumunjske, Slovenije, Srbije, Švedske i
Bosne i Hercegovine te SEETO-a (south-east
european transport observatory).
Prezentirano je 20 radova te je zaključeno
da je većina država članica Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) već prihvatila Direktivu 2008/96/EC kao državni zakon slijedom Regionalne studije SEETO-a, a one
koje još nisu planiraju to učiniti u najskorije vrijeme. Najviše je u provedbi učinila
Slovenija koja je u rujnu 2010.g. osnovala
Agenciju za sigurnost cestovnog prometa.
Agencija je samostalna i sredstva za im-
plementaciju Direktive dobiti će već 2012.
godine.
HUKA-u je na konferenciji predstavljao Marijo Zelenika iz Podružnice za održavanje
Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. On je održao
prezentaciju pod nazivom Prometne nezgode na autocestama u Hrvatskoj koju su
priredili Miro Škrgatić, predsjednik Uprave
ARZ-a, Ivana Balunović, voditeljica Službe
plana, analize i kontrolinga u ARZ-u te Kristina Knežević, viši stručni suradnik Službe
plana analize i kontrolinga u ARZ-u.
Sljedeća Međunarodna konferencija o sigurnosti cestovne infrastrukture održat će
se u Sarajevu u travnju 2012. godine kada će
se prezentirati razina poboljšanja sigurnosti na cestama u razdoblju od travnja 2011.
do travnja 2012. godine.
HUKA nastavlja suradnju sa slovenskim DARS-om
Na poziv predsjednice Uprave javnog poduzeće za gospodarenje slovenskim autocestama, Mateje Duhovnik, HUKA je 24.
svibnja ove godine posjetila DARS u sjedištu u Ljubljani. Predsjednica Uprave dočekala nas je sa svojim suradnicima, Gordanom Bošković, članicom Uprave, Cirilom
Kafolom, poslovnim direktorom, Alenkom
Košič, voditeljicom službe za projektiranje, razvoj i međunarodnu suradnju te Matejem Malgajem, direktorom održavanja
autocesta. U hrvatskoj delegaciji su bili
Aleksandar Čaklović, predsjednik HUKAe i koordinatorica Brankica Bajić te Ante
Pribanić, predsjednik Tehničkog odboraHUKA-e za promet i sigurnost.
Obilazak centra za kontrolu prometa
Ljubljana
Nakon kraće razmjene informacija o aktivnostima uputili smo se u obilazak centra
za kontrolu i vođenje prometa Ljubljana
u Dragomelju. Centar je otvoren koncem
2009. godine i jedan je od ukupno 5 COKPova. Nadzire 130 km autoceste od Bregane
do Ljubljane te Ljubljansku zaobilaznicu. Na
toj trasi se nalazi 10 tunela. U centru
su nas dočekali Boris Milič, koordinator elektro održavanja i Ulrich Zorin, samostalni stručni suradnik za
ITS koji nam je prezentirao ustroj i
aktivnosti COKP-a te nas informirao
da se nadzor i vođenje prometa vrši
ITS detekcijom koja je uspostavljena
na 13 % ukupne mreže. Na taj način
je moguće detektirati predmete,
ulazak u krivi smjer te zaustavljanje. Cilj je da se udio automatske deSrdačan susret predstavnika DARS-a i HUKA-e
tekcije još poveća. Nakon toga smo
raju rješavati. Simulator se pokazao vrlo
obišli prostorije centra u kojem su osim
dobrim alatom za obuku i moguće ga je
DARS-a smješteni i Prometni informativni
prilagoditi za bilo koji tunel. U duhu dobre
centar te Državna direkcija za ceste. COKP
suradnje DARS je predložio da aplikaciju
Ljubljana bi trebao postati Državni centar
prilagodi za neki tunel u Hrvatskoj u svrhu
za upravljanje prometom čime bi DARS doobuke i održavanja profesionalne spremnobio svoj jedinstveni centar za upravljanje
sti operatera u centrima za nadzor prometa
ukupnom mrežom autocesta u Sloveniji.
što smo rado prihvatili.
Nakon radnog dijela posjete obišli smo sreSimulator za obuku i trening operatera
dište Ljubljane u društvu naših susretljivih
B. Milič nam je prezentirao simulator za
domaćina kojima se i ovom prilikom zahvatrening i obuku operatera na kojem je moljujemo na odličnoj organizaciji i dobrodošguće zadati određene incidentne prometne
lici te se radujemo budućoj suradnji.
situacije koje potom operateri centra mo-
Info letak o naplati cestarine
U srpnju 2011. godine HUKA je u suradnji sa
koncesionarima izdala dvojezični letak „Info naplata“ u nakladi od 210.000 primjeraka. Letak
sadrži osnovne informacije o načinima plaćanja
cestarine, dijelovima mreže na kojima je dostupna elektronička naplata cestarine (ENC) te
najvažnije informacije o mogućnostima kupnje
i korištenja proizvoda koncesijskih društava za
što brže i jednostavnije plaćanje cestarine i veće
zadovoljstvo pruženom uslugom.
Ključne brojke
U svibnju 2011. godine HUKA je izdala
novo prošireno izdanje publikacije Ključne
brojke. Publikacija sadrži prikaz ključnih
podataka o poslovanju društava koje gospodare autocestama u Hrvatskoj za 2010.
godinu koji se odnose na razvoj mreže, naplatu, prihode, investicije, promet, sigurnost i zaposlene. Publikacija je dostupna
za preuzimanje na internet stranici HUKAe www.huka.hr.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 22, SRPANJ 2011.
39. ASECAP-ovi dani studija i informacija održani u Bruxellesu
Ovogodišnji kongres autocesta održan je pod nazivom: Autoceste s naplatom cestarine u službi
sigurnijeg, pametnijeg i čišćeg prometa
Godišnji kongres najvećeg profesionalnog
udruženja za autoceste – ASECAP ove je
godine održan od 29. -31. svibnja u Bruxellesu, političkom sjedištu Europske unije te
sjedištu Udruženja. Kongres je okupio 250
stručnjaka iz svih područja gospodarenja
autocestama. Donositelji odluka, nevladina udruženja te profesionalne organizacije
sudjelovale su u raspravama o cestovnoj
mobilnosti u narednom desetljeću i izazovima koje budući razvoj donosi. Održivost je
bila ključna riječ, ali ne samo ekološka već i
ekonomska, financijska i društvena.
Kongres je otvorio predsjednik ASECAP-a u
odlasku J. L. Feito, predstavnik španjolskog
udruženja autocesta ASETA koji je naglasio
da se kongres prvi puta održava u Bruxellesu
u vremenima recesije praćene padom prometa i prihoda. Istaknuo je da će tijekom dva
dana najbolji stručnjaci analizirati mogućnosti primjene koncesijskog modela i javno privatnog partnerstva u sektoru autocesta.
rađivati na dobrobit korisnika autocesta.
Redefiniranje transeuropske cestovne
mreže
A.Krukowska je iznijela prometne prioritete
ne kojima Poljska namjerava temeljiti svoje predsjedavanje EU počevši od lipnja ove
godine. Spomenula je i reviziju, gdje će biti
nužno redefinirati transeuropsku cestovnu
mrežu tj. odrediti prioritete najvišeg stupnja tzv. "TEN-T core network" na koji će
se onda fokusirati napori da se ona dovrši.
Također će se tijekom poljskog predsjedavanja EU-om naglasak staviti na prometnu
suradnju sa susjednim zemljama jugoistočne Europe i zapadnog Balkana.
Cilj EU je da od neovisnih prometnih sustava svake zemlje stvori učinkovitiji cestovni
sustav, ukloni prometna grla i dr. Dodala je
da u pogledu financiranja prometne infrastrukture neće biti promjena, ali da će pravila dobivanja pomoći Zajednice za financiranje biti jasno postavljena.
Bijela knjiga prometne politike 2011.-2020.
Nakon uvodnog dijela održana je sjednica
posvećena novoj Bijeloj knjizi prometne politike do 2020. godine koja nosi naziv "Nacrt jedinstvenog europskog prometnog prostora –
na putu prema konkurentnom i gospodarski
održivom prometnom sustavu". Nova Bijela
knjiga usvojena je 28. ožujka 2011. godine.
Klaus Schirehackl iz austrijskog ASFINAGa moderirao je sjednicu, a u svom izlaganju
iznio je najvažnije činjenice iz tog dokumenta
u kojem je sadržano 40 konkretnih inicijativa
za naredno desetljeće u cilju stvaranja konkurentnog prometnog sustava.
Sukladno Bijeloj knjizi dovršenje TEN-T
mreže iziskuje 550 milijardi EUR. Izvjesno je
da će Članice teško osigurati potrebna sredstva u svojim proračunima. Sigurno je da će
zbog gospodarske krize i starenja europske
populacije biti nužno kombinirati privatne i
javne izvore financiranja. Privatni partneri
traže dugoročne, stabilne i pouzdane uvjete koji se mogu izraziti
kroz mjerljive izračune. Bijela knjiga podržava uspostavljanje
i osiguravanje okvira
za razvoj projekata
javno-privatnog partnerstva i podržava
sudjelovanje u stvaranju novih financijskih
Klaus Schierhackl iz ASFINAG-a moderira sjednicu o koncesijama i PPP-u
instrumenata za pro-
Sinergija privatnog i javnog sektora
Prvi dan kongresa bio je posvećen vođenju
političkih diskusija o koncesijskom modelu
i javno-privatnom partnerstvu kao najučinkovitijim alatima za izgradnju, financiranje
i upravljanje sigurnom, pametnom i čistom
autocestovnom infrastrukturom. U prvom
dijelu izlaganja sudjelovali su visoki predstavnici iz brojnih relevantnih europskih
institucija: A. Krukowska, ataše za promet
Stalnog predstavništava Poljske pri EU i P.
de Mayer, ataše za promet Stalnog predstavništava Belgije pri EU, G. Meissner,
članica Odbora za promet EP-a, S. Schmidt,
predstavnik Europske komisije, odjela cestovnog prometa Direktorata za mobilnost
i promet te P. Boeuf, direktor odjela za cestovni promet Europske investicijske banke.
Sudionici su nastojali utvrditi i odgovoriti na
pitanje kako privatni i javni sektor mogu su-
metni sektor kroz inicijativu za izdavanje EU
projektnih obveznica.
Mogućnosti i izvori financiranja
U prvom bloku izlaganja zastupnica u EP-u
G. Meissner je istaknula da Bijela knjiga
proučava i nudi rješenja za održivi promet.
Dodala je da će EU samo za rješavanje uskih
grla trebati 250 milijardi EUR. Financiranje
prometnih projekata vršiti će se iz kohezijskog fonda, putem PPP-a, EU projektnim
obveznicama, eurovinjetom.
Nužno će biti dobro definirati core network
(ključnu mrežu) i sagledati sve transportne
mogućnosti. Glavni tajnik ASECAP-a Kallistratos Dionelis je podcrtao da je stabilnost
ključna riječ za privatne investitore te da
prioritete ne možemo crtati već ih dobro
prethodno analizirati jer tržište neće podržati lijepe ali nerealne ideje.
EU projektne obveznice
Predstavnik Europske investicijske banke
P. Boeuf, direktor odjela cestovnog prometa
izjavio je da će EIB nastaviti financirati projekte od interesa EU pa tako i prometne projekte. EIB djeluje 50 godina i posjeduje veliko
iskustvo te se razvija i prilagođava u skladu
s novim uvjetima. EIB je donijela smjernice
i uvjete financiranja projekata (dostupni su
na webu). Vodi se računa da pri financiranju
projekti budu ekonomski, socijalno i ekološki
opravdani te je pojačan kriterij selektivnosti.
Spomenuo je da se razmatra novi financijski
mehanizam tzv. EU projektne obveznice.
EU projektne obveznice mogle bi se opisati
kao mehanizam za podizanje kreditnog rejtinga obveznicama čiji su izdavatelji same
kompanije. Institucionalni investitori traže
dugoročnu imovinu u koju bi ulagali, ali oni
često ne mogu procijeniti projekte i relativno su neskloni riziku. EU projektne obveznice mogle bi spojiti potrebe ovih investitora s
infrastrukturnim potrebama EU-a.
Europska koncesijska iskustva
Poslijepodnevni dio prvog dana kongresa
bio je posvećen koncesijama kada su izneseni uspješni primjeri četiriju europskih
koncesijskih društava za autoceste. Izlaganja su održali predstavnici Francuske,
Španjolske, Poljske i Irske. Moderator ove
sjednice, Jean Mesqui, predsjednik Stalnog tehničkog odbora za naplatu cestarine
COPER I iz francuskog udruženja autocesta
ASFA, istaknuo je da bi produljenje ugovora
o koncesiji doprinijelo razvoju, oporavku i
sigurnosti cestovne mreže.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 22, SRPANJ 2011.
Svijetla budućnost javno privatnog
partnerstva
Diskusija koja se razvila nakon iznesenih
prezentacija još jednom je naglasila važnost
transparentnosti koncesijskih ugovora.
Istaknuto je da se na razini EU koncesijski
ugovori ne objavljuju. Po pitanju zakonskog
okvira za koncesije EU ne namjerava propisivati rok trajanja ugovora o koncesiji.
Ugraditi će se odredbe o pravnim lijekovima
za ponuditelje ugovora, pojednostaviti će se
postupak odabira te ugraditi pojam rizika.
Zakonodavni okvir dakle neće biti čvrst i
krut ali koncesije za radove su dobar temelj
za utvrđivanje pravnog okvira za koncesije
za usluge (željeznica, vode, zračni promet i
dr.). U pripremi je prijedlog Zakona o javnoj
nabavi, a G. Boeuf iz EIB-a je na kraju dodao
da EU ima velika očekivanja od koncesija i
to potvrđuje činjenicom da i EIB financira
osnivanje Europskog centra za PPP koji će
okupiti sva europska stručna znanja iz područja PPP-a.
Tehnička izlaganja
Drugi dan kongresa održana su tehnička
izlaganja koja su pokazala svu sposobnost
autocesta s naplatom da odgovore na sadašnju potrebu za mobilnošću ali i sigurnošću i održivošću zahvaljujući primjeni
stručnih znanja posebice na području inteligentnih prometnih sustava i najnovijih
tehnologija naplate
cestarine.
Održane su 4 paralelne sjednice i to na
sljedeće teme:
• Sigurnost prometa
• ITS prioriteti – primjeri primjene
• Doprinos autocesta
s naplatom razvoju
održivog prometa
• Najnovije aplikacije i
tehnologije u naplati
cestarine
Tehničko izlaganje Sanjina Pešuta iz Autoceste Rijeka - Zagreb d.d.
U poslijepodnevnom
dijelu prezentirani su izvještaji o radu
udruženja ASECAP i njegovih stalnih
stručnih odbora, a na kraju je dat pregled
stanja primjene europske usluge elektroničke naplate cestarine. Svi su se sudionici diskusije složili da posao nije gotov te da možda treba osnovati europsku
platformu za primjenu EETS-a uz pomoć
EK. Smatra se da je u primjenu EETS-a
potrebno ići korak po korak, najprije regionalno te učiti iz uspješnih primjera
interoperabilnosti između Francuske i
Španjolske te Nordijskih zemalja. ASFINAG je prezentirao situaciju u Austriji
koja je postigla interoperabilnost sa Švicarskom, a priprema se s Njemačkom.
Interoperabilnost se zasad temelji na
1 ENC uređaju i 2 ugovora, a ne jednom
kako to nalaže Direktiva o interoperabilnosti, ali upravo je to princip primjene
korak po korak.
U završnom dijelu kongresa J. L. Feito je
dvogodišnji mandat predsjedavanja Udruženjem ASECAP predao austrijskom predstavniku Klausu Schierhacklu, financijskom
direktoru austrijske tvrtke za autoceste ASFINAG te je najavio i svim sudionicima uputio poziv na 40. Kongres ASECAP-a koji će
se održati u talijanskom Torinu od 27. - 29.
svibnja 2012. godine.
Sve prezentacije s kongresa kao i nacionalni
izvještaji dostupni su na www.asecap.com
Klaus Schierhackl, novi predsjednik ASECAP-a
Na sjednici Upravnog odbora ASECAP-a održanoj u Bruxellesu 29. svibnja ove godine uoči
39. ASECAP-ovih Dana studija i informacija,
Klaus Schierhackl, financijski direktor ASFINAG-a, austrijskog poduzeća zaduženog
za upravljanje autocestama, izabran je za
novog predsjednika Europskog udruženja
koncesionara za autoceste s naplatom ASECAP. Schierhackl je preuzeo vodstvo na dvije
godine kao deseti predsjednik Udruženja te
tako zamijenio svog prethodnika, J. L. Feita iz
španjolskog udruženja ASETA. Schierhackl
ima bogato iskustvo u prometnom sektoru
koje je započeo još 1991. godine na Prometnom institutu Ekonomskog fakulteta u Beču
te je odande vrlo brzo uspio pronaći svoj put
do vodećih pozicija u ASFINAG-u.
ASFINAG je, kao jedan od osnivača ASECAP-a, od početka iznimno aktivan i predan ciljevima i aktivnostima ASECAP-a,
što odražava i sadašnje imenovanje Schierhackla predsjednikom, čija je i individualna uključenost i predanost ASECAP-u
započela još 1998. godine kada je izabran
za zamjenika predstavnika ASFINAG-a u
Upravnom odboru ASECAP-a. Zajedno s
njegovim promaknućem u financijskog di-
rektora ASFINAG-a 2007. godine, imenovan
je i službenim predstavnikom u Upravnom
odboru ASECAP-a te je 2009. godine izabran i za njegovog potpredsjednika.
Klaus Schierhackl zahvalio se članovima
Upravnog odbora na jednoglasnoj odluci o
imenovanju predsjednikom i izrazio svoju
predanost i volju za poduzimanje svih aktivnosti u cilju dodatnog učvršćivanja uloge ASECAP-a u međunarodnim forumima i
institucijama EU. Kao svoju glavu brigu naveo je važnost osiguranja zajedničkog cilja
ASECAP-a, odnosno promociju naplate kao
najučinkovitijeg sredstva za financiranje izgradnje, upravljanja i održavanja autocesta
i ostalih važnih cestovnih infrastruktura.
Schierhackl je predstavio i svoj Program
predsjedavanja ASECAP-om u kojem je izložio prioritete vezane uz aktivnosti Udruženja. Oni uključuju daljnje osnaživanje strukture ASECAP-a, fokus na političke prioritete,
konsolidiranje uloge ASECAP- a u europske
procese donošenja odluka i intenziviranje
suradnje ASECAP-a i njegovih članica. Predložio je i konkretne akcije koje će biti poduzete u cilju postizanja željenih rezultata.
Ovom prilikom upućujemo iskrene čestit-
Klaus Schierhackl (desno) i njegov prethodnik
Jose Luis Feito
ke Schierhacklu na novoj funkciji te vjerujemo da će svojim pozitivnim doprinosom i
zalaganjem pridonijeti boljoj koordinaciji i
suradnji svih članica u svrhu ostvarivanja
zajedničkih i individualnih ciljeva.
Upravni odbor ASECAP-a također je ovom
prilikom odlučio imenovati samo jednog
potpredsjednika Udruženja, umjesto dosadašnje prakse koja po Statutu udruženja dozvoljava maksimalno tri člana. Tu dužnost od
sada će obavljati J. L. Feito, koji je imenovan i
počasnim predsjednikom Udruženja.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 22, SRPANJ 2011.
Statistički podaci
PROMET
BROJ VOZILA U PODRUČJIMA NAPLATE
do konca lipnja 2010.
Tvrtka
Laka vozila Teška vozila
(IA, I i II)
(III i IV)
do konca lipnja 2011.
Ukupno
Laka vozila Teška vozila
(IA, I i II)
(III i IV)
Ukupno
%
(11/10)
HAC
12.002.155
1.784.990
13.787.145
12.231.957
1.890.166
14.122.123
2,43
ARZ
6.419.572
778.545
7.198.117
6.704.981
778.278
7.483.259
3,96
BINA-ISTRA*
1.666.742
190.218
1.856.960
2.673.439
287.163
2.960.602
59,43
AZM
2.380.697
296.986
2.677.683
2.307.492
281.813
2.589.305
-3,30
UKUPNO
22.469.166
3.050.739
25.519.905
23.917.869
3.237.420
27.155.289
6,41
PRIHODI OD NAPLATE CESTARINE (BEZ PDV-a)
1EUR = 7,39 KN
do konca lipnja 2010.
Tvrtka
KN
do konca lipnja 2011.
EUR
KN**
%
(11/10)
EUR
HAC
496.915.908,61
67.241.665,58
508.102.248,05
68.755.378,63
2,25
ARZ
182.226.308,00
24.658.499,05
191.235.177,06
25.877.561,17
4,94
BINA-ISTRA***
50.286.248,00
6.804.634,37
65.793.401,07
8.903.031,27
30,84
AZM
69.897.460,90
9.458.384,42
67.401.820,41
9.120.679,35
-3,57
799.325.925,51
108.163.183,42
832.532.646,59
112.656.650,42
4,15
UKUPNO
SIGURNOST PROMETA
Broj prometnih
nezgoda:
do konca lipnja 2011.
ARZ
3
1
2
1
7
17
-58,82
- s ozlijeđenima
110
29
2
5
146
134
8,96
- s materijalnom štetom
619
183
49
40
891
1.064
-16,26
Ukupan broj nezgoda
732
213
53
46
1.044
1.215
-14,07
5
1
2
1
9
20
-55,00
Ukupan broj poginulih
u nezgodama
AZM
Ukupno RH
Ukupno RH
%
(11/10)
HAC
- s poginulima
BINA-ISTRA
do konaca
lipnja 2010.
ukupno RH
* Od 14. 06. 2011. g. brojanje vozila i prihoda vrši se u zatvorenom sustavu naplate.
** Podaci za 2011. godinu nisu konačni te su podložni manjim izmjenama do okončanja financijskog obračuna za 6. mj.
*** U prvih 6 mjeseci porast prometa i prihoda u 2011. g. znatno je povećan zbog otvaranja dionice Kanfanar - Pula u drugoj polovici lipnja 2010.
Koturaška cesta 43, 10000 Zagreb | tel: +385 1 6515 375 | fax: +385 1 6515 377
[email protected] | web: www.huka.hr |
ISSN: 1848-0675
žiro-račun: uređivački odbor: grafičko oblikovanje: fotografija na zaglavlju:
fotografije:
datum izdanja:
2360000-1101710267
Aleksandar Čaklović, glavni i odgovorni urednik;
Brankica Bajić, tehnička urednica;
Diana Benković, pomoćnica tehničke urednice;
Darija Petrović, Vlatka Weiser, Tea Balde
Studio Domino dizajn, Hrvoje Vražić
Damir Fabijanić
arhiva HUKA
srpanj 2011.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 22, SRPANJ 2011.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
2 314 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content