close

Enter

Log in using OpenID

11 - 19.03.2014 - Hrvatska biskupska konferencija

embedDownload
11/2014
19. ožujka 2014.
"Muèeništvo i muèenièki tragovi kroz hrvatsku
prošlost"
U Zagrebu prireðen meðunarodni znanstveni skup u
organizaciji Komisije HBK i BK BiH za hrvatski
martirologij - U zakljuècima se pozivaju i vlasti u
republikama Hrvatskoj i BiH da žurno pristupe popisu
svih žrtava iz II. svjetskog rata i poraæa kako bi se
onemoguæile manipulacije žrtvama, kao i da odluènije
djeluju u osudi zloèinaèke komunistièke ideologije te
promièu demokraciju i slobodu svake osobe
Završno slavlje 400. obljetnice Èudotvornog sv.
Križa u Vrboskoj
Križ je nepresušno nadahnuæe sebedarne ljubavi života
za druge, mira i pomirenja, znak spasenja, a ne puko
apstraktno nadahnuæe za umjetnièke i poetske izrièaje
o ljudskoj patnji, istaknuo nadbiskup Marin Barišiæ
Proslavljena 20. obljetnica Pazinskog kolegija
Misno slavlje predvodio gospiæko-senjski biskup Mile
Bogoviæ, bivši ðak Pazinskog sjemeništa, a u sklopu
proslave održani su sveèana akademija te sportska
natjecanja
Prva godina pontifikata pape Franje
Jedan je od glavnih ciljeva Svetoga Oca pomoæi
shvatiti da ne može biti autentiènog i uvjerljivog
kršæanstva, življenog prema duhu evanðelja, ako
stvarnost pojedinaca i kršæanskih zajednica predstavlja
pospana i umorna vjera, bez životnog poleta
Domovinske vijesti
Ukop isusovca o. Vladimira Vasilja
Rekolekcija sveæenika Šibenske biskupije
Korak za život
Prvi samostanski kapitul franjevaca Bosne Srebrene u Zagrebu
Biskup Škvorèeviæ primio provincijala Massima Villu
Izabrana nova uprava Hrvatske provincije svetoga Jeronima
franjevaca konventualaca
Susret nadbiskupa Barišiæa i generalne poglavarice službenica
milosrða Gabrielle Tettamanzi
Bjelovar: Korizmeni susret redovnica i redovnika
Na HKS-u promovirani prvi prvostupnici Odjela za povijest
Split: Završetak Ministrantske malonogometne lige
Akcija Misereor 2014. u Gospiæko-senjskoj biskupiji
Zakljuèene franjevaèke puèke misije u Èakovcu
Prvi Braèni susret u Dubrovniku
Dubrovnik: Zahvalnica za fra Antu Tomièiæa
Susret dalmatinskih fokolara
Sveæenièki dan Zagrebaèke nadbiskupije posveæen vjeronauku u školi
Okrugli stol o ulozi religije u javnosti
Crkva u Hrvata
U Meðugorju održan seminar za voditelje formacije i odgovorne u
bratstvima FRAMA-e
Inozemne vijesti
Crkva u Koreji radosno oèekuje Papu
Kardinal Reinhard Marx novi predsjednik Njemaèke BK
Benedikt XVI. i teologija osloboðenja
Papa se vratio u Vatikan
Prilog dokumenti
Neprestano slušati Isusov glas
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Znanstveni skup o povijesti župe Vrboska
Skup je dio nastojanja da se što bolje rasvijetle teme vezane
uz prošlost Vrboske, a povod je 400. obljetnica èašæenja
Èudotvornog sv. Križa
Vrboska, 8.3.2014. (IKA) - U župnoj crkvi Sv. Lovre u
Vrboskoj u subotu 8. ožujka uprilièen je znanstveni skup
posveæen povijesnim temama vezanim uz župu sv. Lovre.
Skup je dio nastojanja da se što bolje rasvijetle teme vezane
uz prošlost Vrboske, a povod je 400. obljetnica èašæenja
Èudotvornog sv. Križa.
Naime, predviðeno je da se kroz ovu godinu uprilièi zbornik
radova, svojevrsna monografija, u kojoj æe se na struèan
naèin obraditi najvažnije teme u kojim se oslikava Vrboska u
svom povijesnom hodu.
Na poèetku je župnik don Emil Pavišiæ predstavio zamisao o
izradi prigodne monografije i njezine inicijatore te zahvalio
na odazivu predavaèima koji su tek dio sudionika na izradi
toga projekta. Izmeðu pojedinih izlaganja nastupila je muška
klapa "Kaštilac", pjevajuæi napjeve vrbovaèke pasionske
baštine.
Prva tema je posveæena povijesti župe. Profesor Joško
Bracanoviæ iz Hvara iznio je tijek razvitka Vrboske, nadasve
prijepor vezan uz osamostaljivanje Vrboske od jurisdikcije
vrbanjskog župnika s naglaskom na nagodbi izmeðu dviju
vrbovaèkih bratovština iz 1558. g. po kojoj se uvodi dvojni
sustav pastorizacije. Potom je istaknuo sve najvažnije
èinjenice koje donose apostolske i biskupske vizitacije.
Drugo izlaganje održala je dr. Darka Biliæ s Instituta za
povijest umjetnosti. Polazeæi od opæih oznaka glede osnutka
i razvoja Vrboske, ukazala je na arhitektonsku osobitost
župne crkve Sv. Lovre, istièuæi stariju dataciju boènih laða.
Ujedno je istaknula arhitektonska svojstva fortificirane crkve
Gospe od Milosti.
U treæem izlaganju akademika Radoslava Tomiæa, koje se
odnosilo na umjetnièku opremu vrbovaèkih crkava, mogao
se èuti iscrpan pogled likovne kritike na umjetnièki fond
vrbovaèkih crkava. Akademik Tomiæ je, sasvim razumljivo,
veliku pozornost posvetio najpoznatijem i najveæem
vrbovaèkom blagu, a to je poliptih velikog venecijanskog
slikara Paola Veronesa na glavnom oltaru župne crkve. Iznio
je i razloge zbog kojih se veæ desetljeæima s pravom odstupa
od tradicijskog pripisivanja poliptiha poznatom Tizianu.
Veliki drveni oltar u crkvi-tvrðavi Gospe od milosti bio je
takoðer predmet ovoga izlaganja, kao i ostala umjetnièka
ostvarenja koja veæ odavno plijene pozornost šire javnosti.
Potom je don Ivica Huljev iznio temeljne podatke vezane uz
èetiri stoljeæa štovanja Èudotvornog sv. Križa u Vrboskoj.
Polazeæi od triju vizitacija iz 17. st. dao je pogled u izrièaje
puèkog i liturgijskog štovanja ovoga raspela koje je
obilježilo burnu prošlost društvenih i osobnih previranja u
Vrboskoj.
Na završetku skupa nazoènima se rijeèima zahvale obratio
župnik te je klapa Kaštilac intonirala, a svi nazoèni nastavili,
pjesmu u èast Sv. Križu koja se veæ stotinu godina pjeva u
Vrboskoj i predstavlja svojevrsnu vrbovaèku himnu.
.
2
19. ožujka 2014. broj 11/2014
Završno slavlje 400. obljetnice Èudotvornog sv. Križa u
Vrboskoj
Križ je nepresušno nadahnuæe sebedarne ljubavi života za
druge, mira i pomirenja, znak spasenja, a ne puko
apstraktno nadahnuæe za umjetnièke i poetske izrièaje o
ljudskoj patnji, istaknuo nadbiskup Barišiæ
Vrboska, 9.3.2014. (IKA) - Završno slavlje 400. obljetnice
Èudotvornog sv. Križa u Vrboskoj na otoku Hvaru bilo je u
nedjelju 9. ožujka kod crkve-tvrðave Gospe od milosti. U
crkvi je održana polusatna molitveno-meditativno-pjevana
priprava za euharistijsko slavlje u èast sv. Križu. Pripravu je
animirao hvarski župnik don Mili Plenkoviæ a u njoj su
sudjelovali Vrbovljani, Svirèani i Hvarani, Jelšani i "Band"
iz Hvara. Pripravu su zapoèeli Vrbovljani pjevajuæi prvu
kiticu himne sv. Križu od fra Ljudevita Matkoviæa " Zdravo
Križu". Pripravu su pjesmom zakljuèili Svirèani i Hvarani.
Pred poèetak misnog slavlja sve su pozdravili idejni zaèetnik
te proslave hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk i
vrboski župnik i hvarski dekan don Emil Pavišiæ.
Euharistijsko slavlje uz crkvu-tvrðavu Gospe od milosti
predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin
Barišiæ, uz suslavitelja biskupa Štambuka te petnaestak
sveæenika-hodoèasnika iz gotovo svih župa Hvarskoga
dekanata koji su, na poziv župnika Pavišiæa, sa svojim
župljanima došli s križevima koji se nose u èuvenim
hvarskim procesijama.
Liturgijsko pjevanje, uz harmonijsku pratnju Slavka Reljiæa,
predvodili su župni zborovi iz Vrboske i Jelse te puèki
pjevaèi iz Starog Grada i Vrisnika. U misnom slavlju
sudjelovalo je oko dvije tisuæe vjernika, meðu kojima su bili
i naèelnik opæine Jelsa Nikša Peronja i predsjednik
Opæinskog vijeæa Jakša Mariæ.
Nadbiskup Barišiæ u homiliji je istaknuo da ih 400.
obljetnica Èudotvornog sv. Križa u Vrboskoj na otoku
Hvaru okuplja i povezuje s tolikim generacijama koje su
èastile i slavile, klanjale se i blagoslivljale Krista koji je
svojim svetim Križem svijet otkupio. Život na otoku je
mukotrpan i težak, okružen morem, izložen vjetrovima i
olujama. Ali Križ ga, poput sigurna sidra, drži èvrsto za
zemlju, a i još snažnije sigurnim konopcima sidrom vjere i
nade usmjeruje i povezuje s Nebom. Stoga, nije nikakvo
èudo što se na Hvaru uvijek išlo i vjerno ide "za Križem",
rekao je nadbiskup.
"Po svjedoèanstvu tradicije, u teškim povijesnim i za
kršæanina poraznim prilikama i odnosima proplakao je – ne
Križ, nego Onaj na Križu, Krist razapeti. I prije, za vrijeme
svoga javnog života, Isus je znao zaplakati. Pustio je suzu
zbog smrti prijatelja Lazara, zasuzio je nad Jeruzalemom.
Suze su vanjski znak nutarnje boli. Èesto je lakše podnijeti
fizièke rane, nego suze duševne boli. Nezahvalnost onih koje
volimo, ranjava, boli. Dobro to znaju roditelji, braèni
drugovi, prijatelji, a i svi mi. Doista boli ono: "Svojima
doðe, a njegovi ga ne primiše". I danas se to dogaða. Križ,
najveæi znak ljubavi i humanosti, tobože smeta i uznemiruje
djecu, mlade i pojedince. I danas toliki Njegovi za koje je
On iz ljubavi život darovao, njegov Križ, najveæi znak
ljudskosti, sebedarja, ljubavi, proglasiše opasnim znakom
koji treba ukloniti iz svih naših sredina", rekao je nadbiskup.
Upozorio je i da su nezahvalnost i nevjera "najveæa nepravda
jer nijeèu bit Boga i narav èovjeka, Njegovo oèinstvo i naše
sinovstvo". Prema nadbiskupovim rijeèima, posljedica je to
ideologija prošlosti i današnjeg ostatka njihova brodoloma,
na èijim se olupinama pokušava graditi neka èudna laða
ika
relativizma, individualizma i hedonizma koja ni u kom
sluèaju ne može spasiti život poput Noine laðe. Tolike i
takve su to uvrede da su suze potekle. Kristov križ ne potièe
niti slavi nasilje, koje je dio našega svijeta, a koje nije
poštedjelo ni Sina Božjega koji siðe u središte patnje.
Uostalom, Ljubav je završila na križu, Krista osudiše i
razapeše, a ne On druge. Isus Krist je prihvatio križ da nitko
više nikada tako ne završi. Ali, nažalost, On i danas pati i
plaèe u tolikima koji su nevino osuðeni i prikovani na križ:
nezaposlenima, izigranima, odbaèenima, siromašnima
materijalno, a još više onima u moralnoj i duhovnoj bijedi.
Sa svima njima i u njima, Krist ponovno nosi svoj i naš križ.
Stoga je križ nepresušno nadahnuæe sebedarne ljubavi života
za druge, mira i pomirenja, znak spasenja, a ne puko
apstraktno nadahnuæe za umjetnièke i poetske izrièaje o
ljudskoj patnji. Kristova ljubav križa nas uèi kako se nada i
živi za druge, lijek je u bolesti, svjetlo u tami, rekao je
nadbiskup Barišiæ, poruèivši: "Otajstvo Kristova križa
ljubavi pobjeðuje zlo dobrim, nadilazi grijeh praštanjem,
nadvladava smrt uskrsnuæem. Kristov križ je jedini pravi
metar i kriterij života. Uzaludan je svaki pokušaj bježati od
Krista i svoga križa. Bio bi to uzaludan pokušaj, slièan
onomu koji želi pretrèati svoju sjenu". Velièanstvena
procesija prošla je kroz Vrbosku da bi preko rive stigla do
crkve Sv. Lovre. Župljani pojedinih župa pjevanjem
pasionskih pjesama pratili su križeve svojih župa. Nadbiskup
Barišiæ nosio je Èudotvorni sv. Križ s kojim je na rivi i u
crkvi Sv. Lovre blagoslovio Vrbosku i sudionike slavlja koji
su potom pristupili ljubljenju Èudotvornog sv. Križa.
Vjernici Opatijskoga i Kastavskoga dekanata hodoèastili
u katedralu Sv. Vida
Rijeka, 9.3.2014. (IKA) - Hodoèašæem vjernika Opatijskoga
i Kastavskoga dekanata u katedralu Sv. Vida u nedjelju 9.
ožujka poèela su korizmena hodoèašæa u rijeèku
prvostolnicu. Duhovni nagovor pripremio je vlè. Ivan
Vinkov, kapelan župe Presvetog Srca Isusova na Zametu,
dok je pobožnost križnog puta predvodio vlè. Ivan
Tambolaš, župnik župe sv. Jakova u Opatiji. Euharistijsko
slavlje predvodio je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ. Osvræuæi
se na nedjeljna èitanja koja govore o vjernosti i nevjernosti
ljudi te prvim ljudima koji su povjerovali ðavlu, nadbiskup
je poruèio da se i mi moramo pitati u kojoj mjeri vjerujemo
ðavlu. "Ðavao prvo napada beznaðem!" upozorio je
nadbiskup, podsjeæajuæi na brojne nepravde u svijetu zbog
kojih mnogi sumnjaju u postojanje Boga. "Isus je primjer
kako se boriti s beznaðem. Nemojte biti gluhi na poticaje
Duha Svetoga u svome srcu i savjesti jer Isus nas želi spasiti
i promijeniti, ali pod uvjetom da mu vjerujemo." U nastavku
je podsjetio kako ðavao kuša ljude nudeæi im sve, pa i da
budu "bogovi", èime želi ubiti svaku nadu, a Isusov je
primjer najbolji pokazatelj kako ðavlu reæi "ne". Obraæajuæi
se osobito katekumenima, nadbiskup je istaknuo kako je
znakovito da je Isus bio kušan nakon krštenja. "I vi æete biti
kušani, a nositi se s time možete samo s Isusom i vjerom u
njega. Odrièem se ðavla i vjerujem u Boga, reèenice su koje
izgovaramo na krštenju i koje moramo živjeti", poruèio je
nadbiskup i u završnom dijelu propovijedi potaknuo sve
vjernike na molitvu i služenje jednomu Gospodaru - Isusu
Kristu. Ujedno ih je podsjetio na èinjenicu da je Rijeka
obilježena znakom križa jer se na zapadnom dijelu grada
nalazi župa sv. Križa, dio istoènog dijela grada takoðer nosi
to ime, a u središtu je katedrala Sv. Vida u kojoj se nalazi
Èudotvorno raspelo. Vjernici su po završetku mise ophodili
Raspelo uz predvoðenje nadbiskupa Devèiæa i sveæenika
Opatijskoga i Kastavskoga dekanata.
Domovinske vijesti
Križni put na Gornjem Kamenjaku
Pula, 9.3.2014. (IKA) - Prve korizmene nedjelje, 9. ožujka,
održana je pobožnost križnog puta duž 4 kilometra duge
staze na Gornjem Kamenjaku, dijelu Parka prirode nadomak
najjužnije toèke istarskog poluotoka, rta Kamenjak.
Procesija, u kojoj je sudjelovalo dvjestotinjak vjernika,
krenula je od kamenog križa na ulazu u Premanturu,
nastavivši èetiri km dugom stazom duž obale i kroz šumu,
netaknutom prirodom Gornjeg Kamenjaka te završivši hod
kod crkve Majke Božje u Volmama. Procesiju su predvodili
vlè. Jovan Vojin iz Biskupijskog misijskog sjemeništa
Redeptoris Mater u Puli, župnik domaæin Joel Cattary,
nekadašnji župnik Premanture Milan Milovan te fra
Tomislav Hrstiæ, župnik pulske župe sv. Antuna
Padovanskog. U razmatranja tijekom pobožnosti bile su
ukljuèene mnoge aktualne problematike osobne i društvene
naravi. Vjernici, koji su se okupili iz svih dijelova Pulskoga
dekanata, izmjenjivali su se u èitanju razmatranja,
predvoðenju desetica krunice, nošenju križa, a sve je
popraæeno prigodnim korizmenim napjevima. Vjernici
Premanture, Banjola, Pomera i okolnih župa veæ nekoliko
godina na Veliki petak te uoèi Velike Gospe mole tom
stazom križni put na otvorenom. Tako se na poticaj župnika
Cattaryja rodila ideja o postavljanju postaja križnog puta, a
suradnjom župe i Opæine Medulin, ideja je urodila plodom.
Realizacija je povjerena Kiparskoj udruzi Cavae Romanae
95 pod vodstvom kipara Šime Vidulina, koji je ujedno bio
umjetnièki voditelj projekta kao i autor petmetarskog križa,
urešenog isklesanim pleterom koji je postavljen na pola puta
izmeðu Premanture i Volma na brdo s kojeg se vide sva
mjesta i zvonici Opæine Medulin. Likove na temu postaja
križnog puta klesani su u tehnici reljefa na kamenim
blokovima velièine oko jedan metar, a svaka skulptura teži
izmeðu dvije i tri tone. Postaje križnoga puta sveèano je
blagoslovio poreèki i pulski ordinarij Dražen Kutleša 14.
kolovoza 2013. Opæina Medulin veæ dugi niz godina
oplemenjuje svoj prostor kamenim skulpturama te ih je tako
na prostoru opæine s tim Križnim putom sveukupno
pedesetak.
Završeno biblijsko bdjenje u Okuèanima
Okuèani, 10.3.2014. (IKA) - Èetvrtu godinu u nizu vjernici
župe sv. Vida u Okuèanima organizirali su biblijsko bdjenje,
koje je poèelo na Èistu srijedu ili Pepelnicu poslije mise i
obreda pepeljenja, a završilo je 10. ožujka u veèernjim
satima desetminutnom zvonjavom zvona župne crkve. Tako
je Biblija i ove godine tradicionalno proèitana od korica do
korica.
Pod geslom " Rijeèi Tvoje, Gospodine, duh su i život; Ti
imaš rijeèi života vjeènoga", svakih pola sata izmjenjivali su
se èitaèi, uz simboliènu predaju bijelog šala. Èetiri dana i
èetiri noæi, dakle, oko 100 sati, èitalo je ukupno 200 èitaèa.
Kroz cijelo vrijeme èitanja, 25 osoba bilo je "na straži",
svatko po 4 sata i pri ruci èitaèima. Kontinuirano èitanje
prekidano je jedino u tijeku misa i pobožnosti križnoga puta.
Plamen uljanice kraj èitaèa nije se gasio.
Èitaèi su mogli svoje dojmove, iskustva i reèenice koje su ih
dirnule pri susretu sa Svetim pismom i snagom Božje Rijeèi,
upisati u Knjigu dojmova. Na završetku èitanja Svetog
pisma okuèanski župnik fra Mario Radman slavio je misu
zahvalnicu za sve koji su kroz èetiri noæi i èetiri dana bdjeli
uz Sveto pismo, kao i za èlanove njihovih obitelji. Župnik je
na kraju svima podijelio blagoslov upravo proèitanom
Biblijom.
19. ožujka 2014. broj 11/2014
3
Domovinske vijesti
Ukop isusovca o. Vladimira Vasilja
Zagreb, 11.3.2014. (IKA) - Pogreb o. Vladimira Vasilja
održan je 11. ožujka na zagrebaèkom groblju Mirogoj.
Ukopne obrede predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup
Valentin Pozaiæ uz asistenciju o. Ante Tustonjiæa,
provincijala Hrvatske pokrajine Družbe Isusove. Okupila su
se mnoga subraæa isusovci, rodbina i prijatelji obitelji Vasilj,
redovnice iz razlièitih zajednica kao i iz Crne Gore te
skupina vjernika iz Bara i Zupaca s barskim župnikom.
Provincijal Tustonjiæ prikazao je pokojnikov plodan
sveæenièki rad. O. Vlado umro je 7. ožujka u redovnièkoj
zajednici na Fratrovcu u Zagrebu, u 85. godini života, 59.
redovništva, nekoliko mjeseci prije svoje zlatne mise.
Roðen je 2. svibnja 1929. u Mostaru, kao èetvrto od šestero
djece. Kao šesnaestogodišnjak i sam je prošao Križni put,
pješice s ocem od Karlovca do Dravograda pa u Maribor, a
zatim vlakom u Zagreb u logor pa pješice u Bjelovar, gdje su
mlaðe osobe oslobodili i poslali kuæama. Kad se vratio u
Mostar, nastavio je redovito iæi u crkvu, dva puta je bio
uhiæivan i privoðen bez prave optužnice i bez krivnje. Drugi
put je uhiæen 1949. – mjesec dana pred maturu. U isto
vrijeme uhitili su još nekoliko katolièkih mladiæa iz raznih
srednjih škola, vjerojatno one koje su zapazili da èešæe idu u
crkvu. Osuðen je na društveno koristan rad, a kaznu je
odslužio u Mostaru, Travniku, Kupresu i Sarajevu, na
Èengiæ Vili, gdje je obolio od vodene upale pluæa i proveo
šest mjeseci u bolnici. Nakon položene mature upisao je
elektrotehnièki fakultet u Zagrebu. Ubrzo je na poticaj nekih
kolega poèeo redovito odlaziti na nedjeljnu misu u baziliku
Srca Isusova u Palmotiæevu. Stupio je u Družbu Isusovu te je
u novicijat primljen 3. listopada 1955. Redovite studije
filozofije i teologije završio je u Zagrebu na Filozofskoteološkom institutu Družbe Isusove, te je za sveæenika
zareðen 30. srpnja 1964. godine.
Odmah nakon reðenja poglavari su ga poslali da dovrši
studij elektrotehnike, kako bi mogao predavati fiziku i
matematiku u gimnaziji sjemeništa. Od 1965. do 1971. bio je
pomoænik magistra novaka i profesor matematike i fizike u
Zagrebu. Nakon obavljene "treæe probacije" u Opatiji od
1971. do 1972. , posljednje redovnièke zavjete položio je na
Veliku Gospu 1973. godine. Od 1972/73. do 1977/78.
boravio je u Vrhbosanskoj bogosloviji u Sarajevu, gdje je
obavljao službu duhovnika bogoslova i profesora duhovnoga
bogoslovlja. Od 1978. do 1982. bio je u Dubrovniku, gdje je
bio rektor sjemeništa i profesor matematike i fizike. Od
1982. do 1983. zamjenjivao je pomoænika magistra novaka u
Splitu, a od 1983. do 1984. je išao u Rim na "annum
sabaticum" gdje je studirao duhovnost. Od 1984. do 1985.
ponovno je u Dubrovniku, kao duhovnik sjemeništaraca. Od
1985. do 1987. bio je kapelan u župi na Grbavici u Sarajevu,
a od 1987. do 2001. bio župnik u Baru u Crnoj Gori. Od
2001. do 2008. ponovno je kapelan na župi na Grbavici u
Sarajevu, a u srpnju 2008. premješten je u isusovaèki
novicijat u Split, gdje je pomagao u dušobrižništvu,
ispovijedanju i davanju duhovnih vježbi. Od 2013. boravi u
isusovaèkoj zajednici na Fratrovcu.
"Bio je drag i samozatajan èovjek i sveæenik. Bio je spreman
neumorno razgovarati i slušati svakoga tko mu je pristupao i
zatražio savjet ili ispovijed", rekao je isusovaèki provincijal
o pokojnom o. Vladi, dodavši da je u njemu bilo lako
"prepoznati sveæenika koji radosno živi svoj poziv. Iskrenog
redovnika, isusovca, koji svoje zavjete živi radikalno, bez
kompromisa, ali vedro i sretno."
Misa zadušnica služena je nakon sprovoda u crkvi
Bezgrešnog Srca Marijina na Jordanovcu, a prigodnu
homiliju održao je o. Marko Matiæ.
4
19. ožujka 2014. broj 11/2014
ika
Obljetnica smrti kardinala Kuhariæa obilježena u Požegi
Požega, 11.3.2014. (IKA) – U povodu 12. obljetnice smrti
sluge Božjega kardinala Franje Kuhariæa, 11. ožujka, u
požeškoj katedrali misu je predvodio požeški biskup Antun
Škvorèeviæ u zajedništvu sa sveæenicima iz središnjih
biskupijskih ustanova i župa Požeškoga dekanata. U
pozdravu biskup je spomenuo kako je kardinal Kuhariæ volio
Boga i svoj hrvatski narod, što je posebno snažno svjedoèio
u teškim i prijelomnim vremenima naše nedavne povijesti te
da su se okupili u katedrali izraziti mu zahvalnost i odanost,
povjeriti ga Božjem milosrðu. Istaknuo je njegovu naklonost
prema gradu Požegi, èiji je bio poèasni graðanin, napose
nakon uspostave Požeške biskupije. Potaknuo je na
zahvalnost Bogu "što nam ga je darovao i za baštinu koju
nam je ostavio". Podsjetio je na Dan grada Požege te je
uputio pozdrav gradonaèelniku Vedranu Neferoviæu i
gostima meðu kojima je bio i Tomislav Karamarko, te je
pozvao na molitvu za dobro Grada i za one koji su položili
živote za našu slobodu.
Na poèetku homilije biskup je zapitao: "Otkud Hrvatskoj
može nešto doæi?" Pojasnio je da se na razlièitim razinama
kod nas nastoji promišljati o tome što možemo ostvariti
svojim ljudskim rukama i pameæu, ali da još uvijek nema
oèekivanog uspjeha. Predstavio je jednostavnu i siromašnu
obitelj Franje Kuhariæa u Pribiæu nedaleko Krašiæa koja se
svake veèeri okupljala na molitvu kao jedan od najvažnijih
dnevnih èina. Spomenuo je kako odreðena suvremena
hrvatska svijest olako podliježe napasti da molitvu smatra
svojevrsnim gubljenjem vremena. Baš suprotno, istaknuo je
biskup, mladi Franjo nauèio je tim putem sebe stavljati u
dimenziju onostranosti koja mu je pomagala shvatiti kako je
èovjek više od jela i odijela te oèekivati ono što se ne može
proizvesti vlastitim radom, nego dolazi od Boga. U toj
svijesti, nastavio je biskup, mladi Franjo Kuhariæ krenuo je
putem sveæeništva, primio ga 1945. po rukama Alojzija
Stepinca uz poruku da ide u krvavu kupelj komunistièkog
sustava koji nije priznavao Boga i onostranost. Istaknuo je
da su reðenici navedene godine u teškim okolnostima
odluèili osobno živjeti u dimenziji povezanosti s Bogom te
pomoæi svome hrvatskom narodu da ne izgubi duhovnu nit
svoga biæa koju je živio tijekom trinaest stoljeæa. Istaknuo je
da su mnogi od njih platili krvavi raèun progona, ali da je to
bilo sjeme novoga rasta i da je meðu njima Kuhariæ kao
sveæenik i biskup bio duhovnim velikanom koji je snagom
vjere i u najtežim trenucima nedavne prošlosti svjedoèio
kako se kroz povezanost s Bogom, u dimenziji onostranosti
postaje pobjednikom u siromaštvu, ideološkoj iskljuèivosti i
u ratu.
Tumaèeæi ulomak iz Knjige Izaije proroka, naviještenog u
prvom liturgijskom èitanju, biskup je rekao kako prorok
usred babilonskog sužanjstva, kad je narod ostao bez imena,
zemlje i svetinja, izgubio nadu, upozorava da postoji
stvarnost koja dolazi odozgora i poziva ga da sluša Božju
rijeè i od nje živi. Istaknuo je kako je Franjo Kuhariæ bio
tijekom dvadesetog stoljeæa otvoreno hrvatsko srce i savjest
za Božju rijeè, koja je u njemu našla plodno tlo, izrasla u
snagu ljubavi, postala Božjim svjetlom u mraku suvremenih
lutanja. Dodao je da se Kuhariæ na taj naèin svrstao meðu
brojne jednostavne a velike hrvatske ljude tijekom naših
trinaest stoljeæa koji su povjerovali Bogu Gospodina našega
Isusa Krista, u njegovu ljubav koja poštuje i voli èovjeka do
u smrt na križu. Postavio je pitanje koliko Hrvatska danas
oèekuje ono što dolazi od Boga u obitelji, odgoju i
obrazovanju, politici, gospodarstvu i na drugim razinama
života i može li nam raskid s dimenzijama onostranosti
donijeti dobro. Ustvrdio je kako nam je kardinal Franjo
Kuhariæ u tom pitanju snažan pouèak.
Domovinske vijesti
ika
Na temelju evanðeoskog navještaja o molitvi "Oèe naš"
biskup je istaknuo kako je molitva ulaženje u intimnost
Božjega života, oslobaðanje sebe i svoga djelovanja od
površne
horizontalnosti
i
jednodimenzionalnosti,
ukljuèivanje sebe u cjelovitost stvarnosti. Rekao je da je u
tome prvotna velièina Franje Kuhariæa. Osvræuæi se na
proslavu Dana grada, biskup je istaknuo da je važno
nastojanje gradskih dužnosnika oko gospodarskog napretka,
ureðenja grada i organiziranog javnog života, ali je podsjetio
da je èovjek više od jela i odijela te ukoliko u tim naporima
prezre dimenziju onostranosti, grad i èovjek u konaènici
ostaju siromašni. Zahvalio je svima koji u Požegi djeluju iz
povezanosti s Bogom, i pozvao sve da još više otvore Bogu
prostore srca i savjesti, podsjeæajuæi da je to uvijek bio
najtoèniji hrvatski korak koji se ne smije ni danas
zanemariti.
Pri kraju misnoga slavlja biskup je gradonaèelniku
Neferoviæu, njegovim suradnicima i svim graðanima Požege
èestitao Dan grada. Poželio je da Požega ne bude grad samo
po neèem izvanjskom, nego da ima dušu po svojim
graðanima povezanima s Bogom. Istaknuo je duboku vezu
kardinala Franje Kuhariæa i pape Ivana Pavla II.,
utemeljitelja Požeške biskupije, spomenuo program
korizmenih kateheza u Požeškoj biskupiji o braku i obitelji u
pripravi za njegovo proglašenje svetim te mu uputio molitvu
za dobro Biskupije i Grada. Potaknuo je nazoène da pohode
njegovu kapelu u kripti katedrale te mu pred njegovom
relikvijom povjere osobne molitve.
Dar talijanskih lijeènika zagrebaèkom Caritasu
Zagreb, 11.3.2014. (IKA) – Sedmeroèlano izaslanstvo
Caritasa Biskupije Mantova iz Italije posjetilo je 11. ožujka
Caritas Zagrebaèke nadbiskupije te ravnateljici s. Jeleni
Lonèar uruèilo vrijedan dar - dva ureðaja za sterilizaciju
djeèjih boèica, lijekove i razne uredske potrepštine.
Izaslanstvo predvoðeno don Luigijem Milanijem, koji je u
mantovskom Caritasu zadužen za projekte pomoæi i
sestrinske suradnje sa zagrebaèkim Caritasom, posjetilo je
najprije Kuæu bl. Alojzija Stepinca u Brezovici, gdje su s
voditeljem kuæe dogovorili dolazak skupine volontera iz
Italije u srpnju ove godine, a zatim Kuæu ljubavi na SaviciŠancima gdje je uprilièena primopredaja donacije.
Darovatelji su donaciju nazvali plodom "male akcije", no
ravnateljica s. Jelena Lonèar, srdaèno im zahvaljujuæi,
istaknula je da je Caritasu svaki dar velik, a svaka pomoæ
veoma dragocjena.
Koordinator ove donacije, lijeènik dr. Enrico Ferri podsjetio
je da je ideja za akciju roðena prilikom posjeta zagrebaèkog
izaslanstva župi Monzambano u povodu blagdana sv.
Mihaela arkanðela u listopadu protekle godine. Naime,
lijeènicima iz župe Monzambano prijedlog za donaciju
sterilizatora je u toj prigodi dala ravnateljica zagrebaèkog
Caritasa. Dr. Ferri je zajedno s još sedmero lijeènika iz
njihove župe u dogovoru sa župnikom i cijelom župnom
zajednicom prikupio dovoljno sredstava za kupnju èak dva
sterilizatora te su tako pomogli rad dvije kuæe Caritasa
Zagrebaèke nadbiskupije - Kuæe ljubavi i Kuæe za žrtve
obiteljskog nasilja. Prilikom posjeta Kuæi ljubavi voditeljica
Ivana Hemen upoznala ih je sa skrbi koju Caritas u toj kuæi
pruža majkama, trudnicama i maloj djeci. Nakon Savice
gosti su posjetili Caritasovu kuæu u Vukomercu u kojoj su
smješteni roditelji djece koja se nalaze na lijeèenju u
zagrebaèkim bolnicama, te sudjelovali u euharistijskom
slavlju koje je o obljetnici smrti kardinala Franje Kuhariæa u
zagrebaèkoj katedrali predvodio kardinal Josip Bozaniæ.
Nastavak rada kapitula Hrvatske provincije svetoga
Jeronima franjevaca konventualaca
Zagreb, 11.3.2014. (IKA) - Rad drugoga dana redovitoga
kapitula Hrvatske provincije svetoga Jeronima franjevaca
konventualaca u svetoduškom samostanu u Zagrebu
nastavljen je 10. ožujka duhovnim uvodom. Proèitano je
predavanje pokojnog fra Špire Marasoviæa "Uloga poglavara
u redovnièkoj zajednici", a provincijalni ministar fra
Ljudevit Maraèiæ zatim je podnio izvješæe o proteklom
èetverogodišnjem razdoblju. Na drugoj sjednici analiziraju
se razlièita kapitularna izvješæa koja imaju za cilj napraviti
jednu temeljitu provjeru života i djelatnosti provincije u
proteklom èetverogodištu.
U ponedjeljak je nakon radnog dijela uslijedilo euharistijsko
slavlje u crkvi Sv. Antuna koje je predslavio provincijal
Maraèiæ u koncelebraciji sa svom braæom kapitularcima. U
homiliji govorio je o franjevaèkom poimanju kapitula i
onima kojima se na kapitulu dodjeljuju službe i dužnosti
odgovornosti i služenja. Napomenuo je kako se zna dogoditi
"neækanje" u prihvaæanju izbora i da se braæa znaju otimati
službama, smatrajuæi se neprikladnima, nespremnima i
nedostojnima. Stoga je provincijalni ministar svoj braæi u
duhu evanðeoske poruke rekao da nikada ne zaborave da su
suradnici Božji i služitelji braæe, pri tome parafrazirajuæi
rijeèi sv. Pavla: "Ne živim ja, ne djelujem ja, ne upravljam
ja, nego Krist je koji živi, koji djeluje, koji upravlja preko
mene".
U plenarnom dopodnevnom zasjedanju 11. ožujka nastavljen
je rad Provincijskog kapitula u kojem su iznesena i ostala
provincijska izvješæa. Potom su u poslijepodnevnom dijelu
zasjedala razlièita radna tijela koja imaju za cilj pripremiti
završni dokument provjere – vrednovanja proteklog
razdoblja.
Euharistijsko slavlje u crkvi Sv. Antuna predslavio je te
veèeri generalni asistent Reda fra Miljenko Hontiæ, a
propovijedao je generalni ministar Reda fra Marco Tasca. U
homiliji istaknuo je subraæi da prije nego što poèinju moliti
trebaju razmisliti jesu li spremni prihvatiti promjenu, svoj
naèin gledanja stvari, obraæenje srca na koju molitva poziva.
Èesto smo privrženi svome naèinu razmišljanja i gledanja
stvari te nas upravo zbog toga molitva ne mijenja, rekao je.
Ukoliko želimo poboljšati meðuljudske odnose bilo u
obiteljima bilo u redovnièkim zajednicama, moramo svoj
pogled usmjeriti prema Gospodinu te poboljšati najprije svoj
osobni odnos prema Bogu, pouzdajuæi se Njega. U
suprotnome, ukoliko sami budemo nešto pokušavali doživjet
æemo neuspjeh, upozorio je generalni ministar i pozvao
vjernike i okupljenu braæu kapitularce da nasljedujuæi
primjer sv. Franje i sv. Antuna uvijek mole Gospodina da
znaju razabrati one bitne stvari koje su nužne i neophodne za
život u Kristu.
Izložba "Križi ljubavi" kao hommage Mili Skraèiæu
Split, 12.3.2014. (IKA) - U dominikanskome samostanu u
Splitu, u Galeriji Vinka Draganje OP, u srijedu 12. ožujka
otvorena je izložba slika sakralnog ciklusa akademskog
slikara Mile Skraèiæa pod nazivom "Križi ljubavi", a kao
hommage slikaru koji je preminuo 30. svibnja 2013. u
Splitu, uvijek istièuæi "Kristov križ – kao odgovor ništavilu
vremena". O izložbi su govorili akademski slikar Josip
Botteri Dini i fr. Ivan Iko Mateljan koji je i otvorio izložbu.
Izložene 33 slike moæi æe se pogledati do 3. svibnja.
.
19. ožujka 2014. broj 11/2014
5
Domovinske vijesti
Rekolekcija sveæenika Šibenske biskupije
Izlaganje "Pastoral s rastavljenima, razvedenima i ponovno
civilno vjenèanima" održao dr. Ivo Džiniæ
Šibenik, 12.3.2014. (IKA) - Rekolekcija sveæenika Šibenske
biskupije održana je u srijedu 12. ožujka u zgradi Sjemeništa
u Šibeniku. Izlaganje na temu "Pastoral s rastavljenima,
razvedenima i ponovno civilno vjenèanima" održao je
profesor pastoralne teologije, prodekan za nastavu i studente
Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Ðakovu dr. Ivo Džiniæ.
Pastoralni rad s rastavljenim i razvedenima te ponovno
civilno vjenèanim osobama treba biti utemeljen na evanðelju
i ljubavi. Izuzetno je važan dušobrižnièki razgovor s tim
osobama. On daje moguænost eventualnoga otkrivanja
temelja za pokretanje parnice za proglašenje prvoga braka
ništavim, on pomaže kod zaljeèenja starih rana, kod
pronalaženja nove životne orijentacije, pomaže kod
detaljnijeg upoznavanja s naukom Crkve, a i oznaèava
odreðeno pokazivanje interesa za te osobe. Važna je i
integracija tih osoba u život njihove župne zajednice,
istaknuo je, izmeðu ostalog vlè. Džiniæ.
Kao primjer rada s rastavljenima istaknuo je Isusov razgovor
sa Samarijankom na zdencu.
Korak za život
Novi projekt Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije
Zagreb, 12.3.2014. (IKA) - Caritas Zagrebaèke nadbiskupije
pokrenuo je 12. ožujka novi projekt "Korak za život" kojim
želi pružati pomoæ obiteljima slabijeg imovinskoga stanja,
osiguravajuæi im odjeæu, obuæu, higijenske potrepštine,
hranu te opremu za novoroðenèad i djecu manjega uzrasta.
Ravnateljica nadbiskupijskog Caritasa Jelena Lonèar
zahvalila je za pomoæ u pripremi pokretanja projekta
Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom,
darovateljima iz inozemstva, zadruzi "Druga prilika" i
njezinom upravitelju Marku Franèeševiæu te Jadranskom
osiguranju. Ujedno je uputila zamolbu za pomoæ svima koji
bi svojim donacijama mogli podržati rad projekta - fizièkim i
pravnim osobama te starim i novim Caritasovim
darovateljima iz zemlje i inozemstva.
Poèetak projekta blagoslovio je predsjednik nadbiskupijskog
Caritasa mons. Juraj Jerneiæ, koji je podsjetio na teške
obiteljske i životne prilike brojnih sugraðana. "Želimo da
kroz ovo djelo koje zapoèinjemo Bog bude prisutan u onima
koji žele pomoæi obiteljima i u onim obiteljima koje primaju
pomoæ, kao i u onima koji æe ih kroz ovaj projekt
povezivati", rekao je mons. Jerneiæ, upozorivši pritom na
premali broj novoroðene djece u usporedbi s brojem umrlih
u Zagrebaèkoj nadbiskupiji, uputio je poziv svim ljudima
dobre volje: "Pomozimo kako god možemo da kolijevke
budu popunjene jer dijete je blagoslov s neba!"
Ispred Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s
invaliditetom otvorenju je nazoèila Jasminka Pavlina koja je
èestitala otvaranje ovog projekta te istaknula važnost koju za
Grad Zagreb u provoðenju socijalnog programa za
prevenciju i suzbijanje siromaštva imaju suradnici i partneri,
meðu kojima je i zagrebaèki Caritas.
Otvorenju je nazoèila i delegacija Caritasa Biskupije
Mantova iz Italije, koja je prigodnom donacijom takoðer
podržala projekt.
Preko Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije razlièite vrste
pomoæi trenutaèno prima oko 2000 obitelji od kojih 40%
ima djecu do jedne godine starosti.
.
6
19. ožujka 2014. broj 11/2014
ika
"Papa Franjo – godinu dana kasnije"
Otvorena izložba fotografija Marije Beloševiæ na
Hrvatskome katolièkom sveuèilištu
Zagreb, 12.3.2014. (IKA) - Na Hrvatskome katolièkom
sveuèilištu u povodu prve obljetnice pontifikata pape Franje
otvorena je u srijedu 12. ožujka izložba fotografija Marije
Beloševiæ, suradnice Informativne katolièke agencije.
Izložbu, koju tvore fotografije s poèetka pontifikata pape
Franje, otvorio je rektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta
prof. dr. Željko Tanjiæ. Na postavljenoj izložbi vidimo
fotografije koje su svojim detaljima zanimljivo
svjedoèanstvo prvih trenutaka pontifikata pape Franje.
Autorièine fotografije bilježe detalje, trenutke, lica,
atmosferu koja jasno ocrtava i na tako opipljiv naèin
prizivlje u sjeæanje uzbuðenje koje je tih dana ujedinilo
katolike cijelog svijeta, a rekao bih da to traje i do današnjih
dana. Zbog ovih, ali i mnogih drugih objavljenih i
neobjavljenih fotografija Mariju Beloševiæ možemo svrstati
meðu svojevrsne èuvarice uspomena, rekao je rektor Tanjiæ.
Svima nazoènima zahvalila je i autorica izložbe Marija
Beloševiæ.
Na otvorenju izložbe fotografija nazoèili su profesori HKS-a
i studenti Odjela za psihologiju, Odjela za povijest i Odjela
za sociologiju te gosti.
Izabran novi provincijalni ministar Hrvatske provincije
svetoga Jeronima franjevaca konventualaca
Zagreb, 12.3.2014. (IKA) - Redoviti provincijski kapitul
Hrvatske
provincije
svetoga
Jeronima
franjevaca
konventualaca, na svojoj treæoj sjednici, koja je zapoèela 12.
ožujka molitvom Srednjeg èasa i zazivom Duha Svetoga,
izabrao je za provincijalnog ministra fra Josipa Blaževiæa.
Fra Josip Blaževiæ roðen je 16. ožujka 1969. u Šiškovcima
pored Vinkovaca. U Red franjevaca konventualaca stupio je
nakon završetka srednje škole i odsluženja vojnog roka
1988./89. godine. Prve redovnièke zavjete položio je 25.
kolovoza 1991. u Cresu, a sveèane 4. listopada 1994. u
Zagrebu. Diplomirao je na Katolièkom bogoslovnom
fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu 1995. Za sveæenika ga je
zaredio kardinal Franjo Kuhariæ 29. lipnja 1996. u Zagrebu.
Od 1996. do 2000. godine obnaša službu župnoga vikara u
Župi sv. Antuna Padovanskoga u Zagrebu. Od 2000.
nastavlja poslijediplomski studij na Papinskom sveuèilištu
Gregoriana u Rimu. Licencu iz fundamentalne teologije
postigao je 2002. s temom "Vjera kao terapija". Suèeljenje
kršæanskoga gledišta i nauka Sri Sathya Sai Babe. Na istom
sveuèilištu nastavlja doktorsku disertaciju dok nije zbog
postoralnih potreba u Provinciji 2003. premješten na službu
župnoga vikara u župu Bezgrešnoga Srca Marija u
Vinkovce. S najvišom ocjenom (summa cum laude)
doktorirao je 2009. godine na spomenutom sveuèilištu s
temom Iskustvo ljudskoga tijela u meðukulturalnome
kontekstu. Kritièko suèeljavanje teorija o "energijskim
centrima" (èakrama) i filozofsko-teoloških spoznaja Maxa
Schelera i Karola Wojtyle. Ravnatelj je Centra za
meðureligijski dijalog "Hrvatski areopag". Autor je više
knjiga: Proroci Novog dobra, Sai Baba i/li Isus Krist, Joga i
kršæanstvo, Sve što katolik treba znati o reikiju, Halloween –
poganstvo staro i novo te enciklopedijskog priruènika New
age i kršæanstvo. Organizator je simpozija, seminara,
studijskih putovanja te urednik više zbornika radova. Bio je
duhovnik zagrebaèke podružnice Hrvatskoga katolièkog
lijeènièkog društva, èlan Vijeæa HBK za nauk vjere, èlan
Etièkoga povjerenstva Psihijatrijske bolnice Vrapèe itd. Od
2006. obnaša službu magistra klerika i sudjeluje u radu
uprave Provincije, a 2010. izabran je za vikara Provincije.
Domovinske vijesti
ika
Korizmena duhovna obnova sveæenika Splitskomakarske nadbiskupije
Nadbiskup Barišiæ potaknuo sveæenike da utjelove Božju
rijeè svojim životom kako bi svi koje susreæu osjetili radost
vjere u njima
Split, 12.3.2014. (IKA) - Korizmena duhovna obnova
redovnièkih i dijecezanskih sveæenika Splitsko-makarske
nadbiskupije održana je u srijedu 12. ožujka u marijanskome
svetištu i duhovnom centru Vepric. Duhovna obnova poèela
je pokornièkim bogoslužjem u kapeli Milosrdnog Isusa. U
ispitu savjesti, predstojnik nadbiskupijskoga Katehetskog
ureda i profesor na Katolièkome bogoslovnom fakultetu
Sveuèilišta u Splitu mr. don Josip Periš razmišljao je o
sveæenièkom identitetu kroz tri odnosa, prema samome sebi,
prema drugima i prema Bogu, dovodeæi ih u vezu s
korizmenim pozivom na post, milostinju i molitvu. Ispit
savjesti zakljuèio je nizom praktiènih pitanja iz
svakodnevnoga sveæenièkog, osobito župnièkog, života.
Nakon ispovijedi, okupljeni su sveæenici slavili euharistijsko
slavlje u zajedništvu sa splitsko-makarskim nadbiskupom
Marinom Barišiæem, pastoralnim vikarom mons. Nediljkom
Antom Anèiæem i novoimenovanim generalnim vikarom
mons. Miroslavom Vidoviæem. Nadbiskup Barišiæ usporedio
je u homiliji situaciju proroka Jone, o kojem govore dnevna
èitanja, sa stanjem današnjih vjernika, osobito sveæenika:
"Božja rijeè upuæena Joni, na poèetku korizme, uz pepeo,
dana je i vjernicima i nama sveæenicima. Jona dobiva od
Boga poziv ali bježi od njega jer vjerojatno ima predrasude
prema Ninivljanima. To ga èini distanciranim prema onima
kojima je poslan. Mi isto 'bježimo' od svoga poslanja, možda
ne tjelesno kao Jona, ali na razne druge naèine. Bog nas želi
uèiniti dušom i srcem nazoènima kod onoga što èinimo. Naš
je poziv Boga približiti ljudima i ljude približiti Bogu. To
možemo samo ako prethodno sami stupimo u dijalog s
Bogom". Osvræuæi se na apostolsku pobudnicu Evangelii
gaudium, koja je tema korizmene duhovne obnove,
nadbiskup je upozorio da im je potrebna radost navjestitelja:
"Papa Franjo nas poziva na radost u našem poslanju, da nam
nitko ne ukrade misionarski žar. Možda smo tu pokrali sebe
ili smo drugima omoguæili da nas pokradu. U tom sluèaju
postajemo gluhi za Božju rijeè, a zatim i za bližnjega".
Nadbiskup Barišiæ potaknuo je okupljene sveæenike da
utjelove Božju rijeè svojim životom kako bi svi koje susreæu
osjetili radost vjere u njima.
Nakon euharistijskoga slavlja, sveæenici su nastavili svoj
susret razmišljanjem o poticajima i smjernicama apostolske
pobudnice Evangelii gaudium. U prvome predavanju rektor
Centralnoga bogoslovnog sjemeništa i profesor na
Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Splitu mr. Boris
Vidoviæ govorio je o izazovima i iskušenjima u
evangelizacijskom djelovanju kako ih papa Franjo
predstavlja u svojoj pobudnici. Ovim iskušenjima
individualizma, relativizma i ravnodušnosti nisu izloženi
samo vjernici laici, nego i pastoralni djelatnici, tako da oni
koji bi trebali širiti nadu ostaju zatvoreni u pesimizmu,
napomenuo je mr. Vidoviæ, te protumaèio pojavu duhovne
svjetovnosti koju Papa smatra osobito pogubnom. U
zakljuèku je istaknuo da Evangelii gaudium nudi dobru
analizu sadašnjega stanja u društvu i Crkvi te otvara treæi put
izmeðu nekritièkoga prilagoðavanja duhu vremena i
bojažljivoga zatvaranja u prošle oblike teologije i
duhovnosti.
U drugome predavanju imotski gvardijan i dekan fra Kristian
Stipanoviæ predstavio je putove i sredstva u navještaju
Evanðelja koje Papa predlaže u pobudnici: "puèku
pobožnost kao izrièaj vjere ucijepljene u život i kulturu ljudi
konkretne zajednice; osobne susrete u kojima svojim
ponašanjem i pristupom drugomu možemo posvjedoèiti
evanðelje; kerigmatsku katehezu i mistagošku katehezu
kojima posredujemo iskustvo i ljepotu vjere; homiliju preko
koje Bog prilazi èovjeku u njegovoj konkretnoj situaciji".
Stipanoviæ se osobito zadržao na homiliji, njezinoj pripremi i
svojstvima, o kojima papa Franjo govori u pobudnici.
Istaknuo je i važnost homilije na krštenju, vjenèanju i
pogrebu kada su nazoène i osobe koje nisu toliko bliske vjeri
i Crkvi. Na završetku izlaganja zaželio je da Papina
pobudnica zaista bude svima okupljenima poticaj na obnovu
evangelizacijskoga žara.
Nakon predavanja i kratke rasprave, uslijedile su obavijesti
iz Ordinarijata. Meðu ostalim, pastoralni vikar mons.
Nediljko Ante Anèiæ najavio je nadbiskupijsko hodoèašæe
braènih parova u Rim koje æe se održati od 13. do 19. srpnja.
Zatim su dosadašnji generalni vikar mons. Ivan Æubeliæ i
njegov nasljednik mons. Miroslav Vidoviæ uputili nazoènim
sveæenicima prigodnu rijeè u povodu primopredaje službe.
Mons. Æubeliæ istaknuo je kako je svaku dodijeljenu službu
doživljavao kao Božji dar te ju je s radošæu i ljubavlju
obavljao, a sada, nakon sveukupno 19 godina rada u
uredima, od toga 6 godina kao tajnik HBK uz
blagopokojnoga kardinala Franju Kuhariæa i 13 godina kao
generalni vikar uz nadbiskupa Barišiæa, rado odlazi u župni
pastoral koji smatra stožerom sveæenièke službe. Mons.
Vidoviæ, obraæajuæi se okupljenim sveæenicima rijeèima
"draga braæo", istaknuo je da službu generalnoga vikara želi
ispuniti upravo u bratskom duhu pod nadbiskupovim
oèinskim vodstvom.
U završnoj rijeèi nadbiskup Barišiæ zahvalio je mons.
Æubeliæu na marljivom i zauzetom radu, a mons. Vidoviæu
zaželio mnogo uspjeha u novoj službi. Zatim je nadbiskup
iznio još neke preporuke uz korizmeno vrijeme i Veliki
tjedan te pozvao sve sveæenike da doðu na Misu posvete ulja
i zajednièki susret na Veliki èetvrtak.
Pobjednici Vjeronauène olimpijade kod biskupa
Škvorèeviæa
Požega, 12.3.2014.
(IKA) - Požeški biskup Antun
Škvorèeviæ primio je 12. ožujka u Biskupskom domu u
Požegi pobjednike Vjeronauène olimpijade osnovnih i
srednjih škola, održane u Požegi 19. veljaèe. Pobjednici
osnovne škole su Ivana Štern, Mila Jurekoviæ, Mijo Radiæ i
Josipa Plicka iz Osnovne škole Vladimira Nazora u
Daruvaru pod vodstvom vjerouèiteljice Tihane Petkoviæ.
Pobjednici srednjih škola su Marin Kutnjak, Leo Fel, Marta
Saboliæ i Ivone Ana Lanèiæ iz Katolièke klasiène gimnazije
u Virovitici s vjerouèiteljem fra Klaudijom Milohanoviæem.
Biskup je pobjednicima zahvalio za trud koji su uložili u
pripravi za natjecanje te èestitao na pobjedi. Posebnu
zahvalnost izrazio je vjerouèiteljima za pomoæ koju su
pružili uèenicima u pripravi natjecanja. Rekao je kako je
važan dogaðaj kad mladi ljudi znaju što hoæe te nastoje to
ostvariti te postaju pobjednicima. Poželio je da nastave u
tom duhu djelovati u svojim školama te se izgrade za buduæe
valjane graðane naše domovine. Poželio je svima dobar
uspjeh na nacionalnom natjecanju poèetkom travnja u
Šibeniku. Potom je uèenike upoznao s povijesno-kulturnim
znamenitostima grada Požege i okolice te sa životom Crkve
na tim prostorima, napose s Požeškom biskupijom.
.
19. ožujka 2014. broj 11/2014
7
Domovinske vijesti
Prvi samostanski kapitul franjevaca Bosne Srebrene u
Zagrebu
Zagreb, 12.3.2014. (IKA) - U Franjevaèkom samostanu sv.
Ilije proroka u Zagrebu u srijedu 12. ožujka održan je prvi
samostanski kapitul franjevaca Bosne Srebrene, pastoralno
angažiranih u Hrvatskoj. Prije poèetka kapitula održana je
duhovna obnova na temu "Suvremenost svetog Franje", koju
je vodio èlan samostanskog bratstva fra Stipo Karajica.
Kapitul je predvodio zagrebaèki gvardijan fra Božo Lujiæ, a
nazoèila su i braæa iz župa koje administrativno pripadaju
tom samostanskom podruèju: fra Zdravko Dadiæ i fra Stipo
Karajica iz župe Sesvetska Sopnica, fra Tomislav Juriæ iz
Gvozda i fra Anto Ivanoviæ iz Vojniæa. Iz opravdanih
razloga fra Juro Stipiæ iz župe Gornji Viduševac kod Gline
nije mogao sudjelovati u radu kapitula. Na dnevnom redu
bilo je preseljenje samostanskog boravišta iz Podsuseda u
franjevaèku župu u Sesvetsku Sopnicu kod Zagreba. "Istoèni
dio Zagreba pogodan je za novo sjedište samostana i za
intenzivnije djelovanje na pastoralno-kulturnom i
karitativnom planu. Uz pastoralno znaèenje i doprinos, bit
æemo u stanju lakše poticati ljude na vjernost vjeri naših
otaca, ali i gajiti ljubav prema rodnom zavièaju odakle su
mnogi napustili i doselili na to samostansko i župno
podruèje", zakljuèili su franjevci na svom prvom zasjedanju.
Biskup Škvorèeviæ primio provincijala Massima Villu
Razgovarali su o zajednici braæe na Strmcu i daljnjem
djelovanju tamošnje Bolnice sv. Rafael
Požega, 12.3.2014.
(IKA) – Požeški biskup Antun
Škvorèeviæ primio je 12. ožujka u Biskupskom domu u
Požegi
provincijala
Lombardo-venetske
provincije
Bolnièkog reda milosrdne braæe fra Massima Villu, u pratnji
fra Gian-Carla Lapiæa, èlana iste Provincije. Biskup je
èestitao fra Massimu blagdan sv. Ivana od Boga,
utemeljitelja Reda te njegov nedavni izbor za službu
provincijala. Razgovarali su o zajednici braæe na Strmcu i
daljnjem djelovanju tamošnje Bolnice sv. Rafael koji
pripadaju spomenutoj Provinciji te o njezinim personalnim i
drugim pitanjima. Zakljuèili su da je bolnica nakon poèetnih
poteškoæa u svom trogodišnjem djelovanju postigla dobre
uspjehe i da je potrebno u suradnji s mjerodavnim vlastima
poraditi na rješavanju još nekih specifiènosti katolièke
bolnice u okviru zdravstvenog sustava Republike Hrvatske.
U razgovoru su im se pridružili i prior zajednice na Strmcu i
ravnatelj bolnice fra Dario Vermi te fra Giovanni Giemula,
èlan iste zajednice, priopæeno je iz Požeške biskupije.
Zapoèeli "Korizmeni susreti srijedom"
Angažman u društvu za vjernika nije luksuz. Naime, i svaki
naš ne angažman je svojevrstan angažman. U ovom sluèaju
onaj negativan po društvo i zbilju u Hrvatskoj, istaknula dr.
Petroviæ Štefanac
Zagreb, 12.3.2014. (IKA) - Kršæanski kulturni centar iz
Zagreba zapoèeo je u srijedu 12. ožujka u dvorani Družbe
sestara milosrdnica u Zagrebu "Korizmene susrete
srijedom". Na prvom susretu dr. Dubravka Petroviæ Štefanac
održala je predavanje "Angažman kršæana u društvu". U
uvodnom dijelu uputila je na Kristov poziv radnicima iz
Evanðelja po Mateju "Idite i vi u moj vinograd" te istaknula
da taj poziv neprestano odzvanja tijekom povijesti,
obraæajuæi se svakome èovjeku koji doðe na ovaj svijet.
"Idite i vi" upuæeno je i biskupima i sveæenicima i
redovnicama i redovnicima i vjernicima laicima, a slika
vinograda slika je cijelog svijeta. Crkva uistinu živi u svijetu
8
19. ožujka 2014. broj 11/2014
ika
premda nije od svijeta. Crkva izvorno ima svjetovnu
dimenziju koja pripada njenoj naravi i poslanju i koju njezini
èlanovi ostvaruju na razne naèine. Društvena pitanja i dalje
zaokupljaju pozornost Crkve, a nove prilike traže danas
snažan angažman, rekla je, te u tom kontekstu istaknula
važnost kršæanskog identiteta. Pojasnila je da "polazeæi od
kršæanskog identiteta kršæanin, katolik koji u svojem
društvenom zauzimanju ne želi taj identitet oportunistièki
negirati, nego na njegovu temelju dosljedno djelovati, mora
djelovati s èistom motivacijom i na naèin kako je to izloženo
u katolièkom socijalnom nauku. A to znaèi uvažavati
okvirne vrijednosno-motivacijske norme toga nauka:
dostojanstvo ljudske osobe, opæe dobro te struènost i
odgovornost". Istaknula je da za kršæanina kršæanstvo nije i
ne može biti tek neka puka, deklarativna razina ili življenje
kao izrièaj folklora, tradicije te da je vjernik kršæanin onaj
koji kršæanski prosuðuje stvarnost oko sebe.
"Angažman u društvu za vjernika nije luksuz, jer upravo
nam upuæeni Božji poziv na djelovanje 'Idite i vi u moj
vinograd', ne dopušta da besposlièarimo i da ne djelujemo.
Naime, i svaki naš ne angažman je svojevrstan angažman. U
ovom sluèaju onaj negativan po društvo i zbilju u Hrvatskoj.
Preuzimanje odgovornosti za drugoga, za zajednièko dobro,
istovremeno podrazumijeva i pristanak na izloženost,
odnosno na one situacije u kojima æe i dobronamjerni trud
biti podvrgnut kritici, utemeljenoj i onoj neutemeljenoj, bit
æe podvrgnut ismijavanju ili možda progonu. No, sve što se
uèini u prilog, za dobro osobe služi takoðer društvu, a sve
što se uèini za društvo, pretvara se u dobrobit osobe",
zakljuèila je dr. Petroviæ Štefanac.
"Glagoljica na Cresu i Lošinju"
Zagreb, 12.3.2014. (IKA) - U sklopu projekta "Hrvatska
glagoljaška baština" koji organiziraju Nadbiskupijski
pastoralni institut i Društvo prijatelja glagoljice, u dvorani
Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta održana je
12. ožujka tribina "Glagoljica na Cresu i Lošinju". S tom su
temom zagrebaèku publiku upoznali èlanovi skupine za
istraživanje glagoljice na tim otocima, uèenici Srednje škole
Ambroza Haraèiæa: Kartarina Barièeviæ, Damjan Staniæ,
Andrija Živkoviæ i Renato Piciniæ te njihove voditeljice
profesorice Zrinka Jensch i Milica Prole. Djelatnost
istraživanja glagoljièke baštine Cresa i Lošinja dio je
projekta koji se ostvaruje uz podršku Grada Mali Lošinj i
Primorsko-goranske županije. Prije otprilike osam godina
zapoèelo je istraživanje u kojem su sudjelovale generacije
uèenika, a rezultat njihova rada knjižica je o glagoljici na
otocima Cresu i Lošinju "Ja slovo znajuæi govorim". Knjiga
je prvi put javnosti predstavljena u Gradskoj knjižnici u
Malom Lošinju. Predavanje i prezentacija knjige održalni su
i u Malom Lošinju za profesore koji hrvatski jezik predaju
kao ini jezik, a bili su okupljeni na seminaru u organizaciji
AZOO-a. Cresanima su istraživanje i knjiga predstavljeni u
sklopu Creskih kulturnih veèeri u samostanu sv. Frane.
Povodom Mjeseca knjige knjiga je predstavljena u pulskoj
Gradskoj knjižnici na Struènom vijeæu profesora hrvatskog
jezika Južne Istre. Skupina istraživaèa glagoljice na Cresu i
Lošinju postavila je i stalnu izložbu glagoljskih tekstova u
Nerezinama i Cresu, a ove godine pripremaju izložbu za
Gradsku knjižnicu u Malom Lošinju.
Osim svoga rada na sakupljanju, opisivanju i prouèavanju
glagoljiène baštine Cresa i Lošinja, uèenici i njihove
voditeljice predstavili su okupljenima i širu kulturnu baštinu
tih otoka. Uèenici su zadivili publiku svojim znanjem,
predavaèkom vještinom te velikim poštovanjem i ljubavlju
za vrijednu baštinu svojih predaka.
ika
Predstavljena Šagijeva knjiga svakodnevnih propovijedi
Radi se o pozamašnoj knjizi od gotovo 800 stranica u kojoj
je sabran izbor svagdanjih homilija koje je fra Bono
Zvonimir Šagi kao župnik župe sv. Vida, kroz više od 50
godina propovijedao u kapucinskoj crkvi u Varaždinu
Varaždin, 12.3.2014.
(IKA) - Ovogodišnji ciklus
Korizmenih tribina srijedom u dvorani Božjeg naroda u
kapucinskom samostanu u Varaždinu zapoèeo je u srijedu
12. ožujka predstavljanjem knjige "Svaki dan u zrcalu Božje
rijeèi". Rijeè je o pozamašnoj knjizi od gotovo 800 stranica u
kojoj je sabran izbor svagdanjih homilija koje je fra Bono
Zvonimir Šagi kao župnik župe sv. Vida, kroz više od 50
godina propovijedao u kapucinskoj crkvi u Varaždinu.
Knjigu su predstavili varaždinski biskup Josip Mrzljak,
pomoænik direktora izdavaèke kuæe Kršæanska sadašnjost iz
Zagreba Anton Šuljiæ i sam autor knjige.
Biskup Mrzljak izrazio je zadovoljstvo da je jedna takva
knjiga na raspolaganju vjernicima, sveæenicima i svima
zainteresiranima koji žele produbiti svoju vjeru i svjedoèiti
svojim životom vrednote koje otkriva Božja rijeè navještena
u svakodnevnoj liturgiji. Biskup je pohvalio autora što je
tijekom mnogih godina bio ustrajan u svakodnevnom
tumaèenju Božje rijeèi i sada to blago želi podijeliti sa svima
drugima. Takav stav fra Bone dobiva svoju važnost u novije
vrijeme, osobito sada kada i papa Franjo svaki dan
propovijeda i tumaèi Božju rijeè u Domu Svete Marte u
Vatikanu.
Vlè. Šuljiæ analizirao je sadržaj homilija, za koje je ustvrdio
da su one školski primjer na koji naèin treba naviještati i
aktualizirati poruku Božje rijeèi u naše vrijeme. Primijetio je
da svaka od tih homilija nosi u sebi peèat okolnosti vremena
u kojima su izreèene i na taj naèin su dragocjeno
svjedoèanstvo vremena u kojemu je autor živio i djelovao.
Primijetio je i da su te homilije zahtijevale temeljitu
pripremu, jer samo na taj naèin moguæe je u jednom tako
kratkom tekstu iznijeti i aktualizirati srž Božje poruke
današnjem èovjeku.
Autor knjige sabranih homilija koje je sam propovijedao,
snimao i prepisivao i na kraju uredio za izdavanje, fra Bono
Zvonimir Šagi zahvalio je predstavnicima izdavaèke kuæe
Kršæanska sadašnjost koja je objavila knjigu, kao i svim
suradnicima koji su pridonijeli njezinom objavljivanju. Na
kraju je skromno zahvalio i svim vjernicima koji su ga kroz
tolike godine strpljivo slušali.
Izabrana nova uprava Hrvatske provincije svetoga
Jeronima franjevaca konventualaca
Zagreb, 13.3.2014. (IKA) - Na posljednjoj sjednici prvog
dijela Redovitog provincijskog kapitula 13. ožujka izabrana
je nova uprava Hrvatske provincije svetoga Jeronima
franjevaca konventualaca. U upravu su izabrani: fra
Ferdinand Æavar, fra Martin Jakoviæ, fra Tomislav Glavnik,
fra Nikola Šantek i fra Željko Klariæ.
Za provincijalnog vikara izabran je fra Martin Jakoviæ, za
provincijskog ekonoma fra Tomislav Glavnik, a provincijski
egzaktor je fra Željko Klariæ.
Drugi dio Redovitoga provincijskog kapitula održat æe se u
samostanu Svetog Duha u Zagrebu od 25. do 28. svibnja
2014. godine.
.
Domovinske vijesti
Zapoèeo znanstveni skup "Muèeništvo i muèenièki
tragovi kroz hrvatsku prošlost"
Spomen na muèenike potreban nam je kako bi naše
kršæanstvo, naše svjedoèenje i naše evanðeosko življenje bilo
odvažan i jasan naèin života, a ne moda, poruèio kardinal
Bozaniæ
Zagreb, 13.3.2014. (IKA) – Meðunarodni znanstveni skup
"Muèeništvo i muèenièki tragovi kroz hrvatsku prošlost" u
organizaciji Komisije Hrvatske biskupske konferencije i
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatski
martirologij zapoèeo je u èetvrtak 13. ožujka u zgradi HBK
u Zagrebu.
U pozdravnoj rijeèi uime hrvatskog episkopata zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ sudionicima je posvijestio
znaèaj znaka križa od prvih vremena Crkve do naših dana.
Podsjetio je i na poticaj pape Ivana Pavla II. da se ne
zaborave muèenici, "što je poziv i nama da popunimo
martirologij, da oni ne padnu u zaborav". "Ovo je vrijeme
optereæeno zaboravom, zato je pohvalna ova inicijativa da se
osvježi sjeæanje, jer ako se zaboravlja onda se zaboravlja da
je dobro ono koje pobjeðuje", rekao je kardinal. Spomen na
muèenike potreban nam je kako bi naše kršæanstvo, naše
svjedoèenje i naše evanðeosko življenje bilo odvažan i jasan
naèin života, a ne moda, poruèio je sudionicima skupa
kardinal Bozaniæ.
Pozdravljajuæi skup uime BK BiH, njezin predsjednik
banjoluèki biskup Franjo Komarica izrekao je zahvalu
posebno predavaèima, jer je njihov trud "dragocjeni
doprinos zajednièkom naporu Crkve u hrvatskom narodu
oko što jasnijeg osvjetljavanja i stavljanja na odgovarajuæe
mjesto vrednovanja našega crkvenog i ujedno nacionalnog
identiteta na životnom horizontu sadašnje i buduæih
generacija kad je u pitanju muèeništvo i muèenièki tragovi
kroz povijest hrvatskog naroda".
Skupu se obratio i predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog
društva prof. dr. Zvonimir Šeparoviæ, koji je istaknuo dobru
suradnju na istraživanju i pripremama žrtvoslovnih
kongresa, na kojima se obraðuju i teme o stradanju Crkve, a
kao aktivni sudionici su i pojedini biskupi, odnosno
profesori s katolièkih uèilišta.
Pozdravnu rijeè uputili su i dekani KBF-a u Zagrebu prof.
dr. Tonèi Matuliæ i KBF-a u Splitu prof. dr. Ante Mateljan,
koji su važnim istaknuli suradnju, tj. suorganizaciju skupa,
dok je prorektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta prof. dr.
Gordan Ærpiæ nazoène obavijestio o pokretanju pri HKS-u
Centra za istraživanje totalitarnih sustava.
Predsjednik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski
martirologij gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ istaknuo
je važnost toga skupa, odnosno njegova kontinuiteta s
obzirom na skup održan prije dvije godine s kojega je
objavljen i zbornik radova.
Uz dvadesetak predavaèa, skupu nazoèe i drugi
zainteresirani povjesnièari s crkvenih i svjetovnih uèilišta,
kao i profesori katolièkih uèilišta u republikama Hrvatskoj i
Bosni i Hercegovini. Uz kardinala Bozaniæa i biskupa
Komaricu, skupu su nazoèni i vojni biskupi u Republici
Hrvatskoj Juraj Jezerinac, i u Bosni i Hercegovini Tomo
Vukšiæ, sisaèki biskup Vlado Košiæ, zagrebaèki pomoæni
biskup Ivan Šaško i banjoluèki pomoæni biskup Marko
Semren, generalni vikar Varaždinske biskupije mons. Ivan
Godina, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovnièkih
poglavara i poglavarica dr. o. Vinko Mamiæ, OCD,
provincijal Hrvatske dominikanske provincije dr. fr. Anto
Gavriæ i provincijal Provincije franjevaca treæoredaca fra
Nikola Barun.
19. ožujka 2014. broj 11/2014
9
Domovinske vijesti
Nove službe pri Meðubiskupijskom sudu prvoga stupnja
u Ðakovu
Ðakovo, 13.3.2014. (IKA/TU) - Obavljene su nove službe i
dekreti, vezani uz rad Meðubiskupijskog suda prvog stupnja
u Ðakovu:
Dr. Nenad Maloviæ, profesor, danom 31. sijeènja 2014.,
imenovan je na pet godina sudskim prevoditeljem za
njemaèki jezik, vanjskim suradnikom Meðubiskupijskoga
suda prvoga stupnja u Ðakovu. Snježana Pezer, danom 31.
sijeènja 2014., imenovana je na pet godina sudskim
prevoditeljem za engleski jezik, vanjskom suradnicom
Meðubiskupijskoga suda prvoga stupnja u Ðakovu. Siniša
Turina, danom 31. sijeènja 2014., imenovan je na pet godina
sudskim prevoditeljem za talijanski i francuski jezik,
vanjskim suradnikom Meðubiskupijskoga suda prvoga
stupnja u Ðakovu. Mr. Želimir Žuljeviæ, predstojnik Ureda
za crkveno-pravna pitanja u Požegi, danom 1. ožujka 2014.,
imenovan je na pet godina sucem te preslušateljem pri
Meðubiskupijskom sudu prvoga stupnja u Ðakovu, za
Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju te Požešku i Srijemsku
biskupiju. Mr. Dragan Hrgiæ, suradnik Ureda za crkvenopravna pitanja u Požegi, danom 1. ožujka 2014., imenovan je
na pet godina promicateljem pravde i braniteljem veze pri
Meðubiskupijskom sudu prvoga stupnja u Ðakovu, za
Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju te Požešku i Srijemsku
biskupiju. Mr. Mato Miæan, župnik u Vuki, danom 1. ožujka
2014., imenovan je na pet godina sucem, promicateljem
pravde te preslušateljem pri Meðubiskupijskom sudu prvoga
stupnja u Ðakovu, za Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju te
Požešku i Srijemsku biskupiju. Mons. dr. Nikola Škalabrin,
sudski vikar, danom 1. ožujka 2014., imenovan je na pet
godina sudskim vikarom za Meðubiskupijski sud prvoga
stupnja u Ðakovu, za Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju te
Požešku i Srijemsku biskupiju. Mr. Marija Živkoviæ, danom
1. ožujka 2014., imenovana je na pet godina sucem te
preslušateljem pri Meðubiskupijskom sudu prvoga stupnja u
Ðakovu, za Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju te Požešku i
Srijemsku biskupiju. Dr. Zdenko Iliæ, profesor KBF-a u
Ðakovu, danom 1. ožujka 2014., imenovan je na pet godina
braniteljem veze pri Meðubiskupijskom sudu prvoga stupnja
u Ðakovu, za Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju te Požešku i
Srijemsku biskupiju. Ana Lovriæ r. Sabolski, dipl. teol.,
danom 1. ožujka 2014., imenovana je na pet godina
voditeljem sudske kancelarije i bilježnikom pri
Meðubiskupijskom sudu prvoga stupnja u Ðakovu, za
Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju te Požešku i Srijemsku
biskupiju. Dr. Ivica Ivankoviæ Radak, profesor i župni vikar,
danom 1. ožujka 2014., imenovan je na pet godina sucem pri
Meðubiskupijskom sudu prvoga stupnja u Ðakovu, za
Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju te Požešku i Srijemsku
biskupiju.
Dr. Josip Bošnjakoviæ, psiholog, danom 31. sijeènja 2014.,
imenovan je na pet godina psihologom struènjakom,
vanjskim suradnikom pri Meðubiskupijskom sudu prvoga
stupnja u Ðakovu, za Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju,
Požešku i Srijemsku biskupiju. Dr. med. Marica Marišiæ
Ðuroviæ, spec. ginekolog, danom 31. sijeènja 2014.,
imenovana je na pet godina ginekologom struènjakom,
vanjskom suradnicom pri Meðubiskupijskom sudu prvoga
stupnja u Ðakovu, Podružnica Požega, za Ðakovaèkoosjeèku nadbiskupiju, Požešku i Srijemsku biskupiju.
Dr. med. Tomislav Æavar, spec. ginekolog, danom 31.
sijeènja 2014., imenovan je na pet godina ginekologom
struènjakom, vanjskim suradnikom pri Meðubiskupijskom
sudu prvoga stupnja u Ðakovu, za Ðakovaèko-osjeèku
nadbiskupiju, Požešku i Srijemsku biskupiju.
Dr. med. Berislav Pašaliæ, spec. psihijatar, danom 31.
10
19. ožujka 2014. broj 11/2014
ika
sijeènja 2014., imenovan je na pet godina psihijatrom
struènjakom, vanjskim suradnikom pri Meðubiskupijskom
sudu prvoga stupnja u Ðakovu, za Ðakovaèko-osjeèku
nadbiskupiju, Požešku i Srijemsku biskupiju.
Dr. med. Hrvoje Bogadi, spec. psihijatar, danom 31. sijeènja
2014., imenovan je na pet godina psihijatrom struènjakom,
vanjskim suradnikom pri Meðubiskupijskom sudu prvoga
stupnja u Ðakovu, Podružnica Požega, za Ðakovaèkoosjeèku nadbiskupiju, Požešku i Srijemsku biskupiju. Marija
Krip, dipl. psiholog, danom 31. sijeènja 2014., imenovana je
na pet godina psihologom struènjakom, vanjskom
suradnicom pri Meðubiskupijskom sudu prvoga stupnja u
Ðakovu, Podružnica Požega, za Ðakovaèko-osjeèku
nadbiskupiju, Požešku i Srijemsku biskupiju. Dr. med.
Nikica Periæ, spec. urolog, danom 31. sijeènja 2014.,
imenovan je na pet godina urologom struènjakom, vanjskim
suradnikom pri Meðubiskupijskom sudu prvoga stupnja u
Ðakovu, za Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju, Požešku i
Srijemsku biskupiju. Dr. med. Slavko Mustapiæ, spec.
urolog, danom 31. sijeènja 2014., imenovan je na pet godina
urologom
struènjakom,
vanjskim
suradnikom
pri
Meðubiskupijskom sudu prvoga stupnja u Ðakovu,
Podružnica Požega, za Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju,
Požešku i Srijemsku biskupiju.
Hodoèasnik u Rim
Zagreb, 13.3.2014. (IKA) - Projekcija dokumentarnog filma
"Hodoèasnik u Rim" redatelja Branka Ištvanèiæa, za koji je
scenarij napisao dopisni èlan Akademije prof. dr. Ivan Golub
održana je 13. ožujka u Knjižnici Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Film je snimljen godine
2011. u produkciji Hrvatske radio-televizije, a u lipnju 2013.
osvojio je posebnu autorsku nagradu na Meðunarodnom 51.
festivalu turistièkog filma u kategoriji dokumentarnokulturološkog filma u talijanskom gradu Lecceu. Snimatelj
filma bio Branko Cahun, urednik Anðelko Glibo, a
producent Mate Èuljak.
U filmu dr. Golub, kao jedan od naših najboljih poznavatelja
Rima, otkriva znamenitosti Vjeènoga Grada te iz posebnog
kuta gledatelje upoznaje s rimskim znamenitostima – od
bazilika Sv. Petra i Sv. Marije Velike te crkve Sv. Petra u
okovima do rimskih trgova, uèilišta i parkova. Dr. Golub u
filmu takoðer otkriva kako su tijekom povijesti mnogi Hrvati
koji su živjeli i djelovali u Rimu ostavili trag u javnom,
kulturnom i znanstvenom životu Vjeènoga Grada, prije
svega Julije Kloviæ, Franjo Petriæ, Juraj Križaniæ, Bartol
Kašiæ i Ruðer Boškoviæ. Projekcija filma poklopila se s
prvom obljetnicom izbora pape Franje, pa je ona, prema
rijeèima dr. Goluba, na neki naèin i èestitka rimskom
biskupu i poglavaru Katolièke Crkve. Dr. Golub prisjetio se
svojih èestih boravaka u Rimu u proteklih pola stoljeæa,
otkako je ondje studirao, a zatim postao i profesor. "Nakon
što me papa Benedikt XVI. godine 2011. imenovao
monsinjorom, postao sam Papin poèasni ukuæanin. Po tome
sam 'civis Romanus' i otuda ova udomljenost u Rimu zbog
koje je Rim toliko u mene upisan", rekao je dr. Golub.
Uvodnu rijeè uime odsutnog predsjednika Akademije
akademika Zvonka Kusiæa održao je potpredsjednik
akademik Velimir Neidhardt koji je istaknuo važnost rimske
kulture i civilizacije za europsku kulturu, a spomenuo je i
zasluge pape hrvatskog porijekla Siksta V. koji je bio prvi
moderni
urbanist
i
otac
novovjeke
arhitekture.
Predstavljajuæi dr. Goluba, akademik Neidhardt rekao je da
je za Akademiju èast imati tako znamenitoga dopisnog èlana
koji joj služi na ponos, priopæeno je iz HAZU-a.
ika
"Muèeništvo i muèenièki tragovi kroz hrvatsku prošlost"
Radni dio meðunarodnoga znanstvenog skupa u Zagrebu
Zagreb, 13.3.2014. (IKA) – U radnom dijelu Meðunarodnog
znanstvenog skupa "Muèeništvo i muèenièki tragovi kroz
hrvatsku prošlost" koji se u organizaciji Komisije Hrvatske
biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i
Hercegovine za hrvatski martirologij održan 13. ožujka u
zgradi HBK u Zagrebu predavanja su održana u dva bloka
"Muèeništvo opæenito" i "Muèenièki tragovi u hrvatskoj
prošlosti".
U predavanju "Muèeništvo kao opæenita pojava
(univerzalnost muèeništva)" dr. Ivica Raguž istaknuo je kako
se muèeništvo kao kategorija ljudskoga života moglo
pojaviti samo u religijskoj slici u kojoj postoje bogovi,
božanstvo, Bog, a gdje je to sve nestalo ili nestaje kao što je
vrijeme u kojem sada živimo, muèeništvo je postalo
neshvatljiva i neprihvatljiva kategorija za razumijevanje
ljudskog života. Govoreæi u kontekstu kršæanskog
muèeništva, rekao je kako se ono razlikuje od svih ostalih ne
samo u odnosu prema Kristu, nego po odnosu i ljubavi
prema Kristu. Kršæanski muèenik je muèenik ljubavi, on ne
daje život za Krista da bi pokazao svoju hrabrost. Kršæanstvo
je vrlo kritièki raspoloženo za pojam herojstva, stoga govor
o muèeništvu treba biti lišen dokazivanja, treba biti poticaj
na nasljedovanje muèenika, tj. nasljedovanja ljubavi prema
Kristu.
U predavanju "Razvoj kulta muèenika u Crkvi (povijesnoliturgijski vid)" zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško dao
je kraæi povijesni presjek od prvih oblika èašæenja muèenika
koji potjeèu iz 354. godine, a s pomoæu kojih podataka
sežemo dublje u povijest do pape Kalista i skupine od sedam
ðakona muèenih zajedno s papom Sikstom II. tijekom
progona 258. Takoðer je ukazao na povezanost krvi
muèenika s euharistijom, što je vidljivo u oltaru u kojem su
od starine trebale biti relikvije sveèano nošene u procesiji i
položene pri posveti oltara.
"Teološko poimanje muèeništva" bila je tema predavanja dr.
Nele Gašpar. Istaknula je kako je svjedoèanstvo muèenika
uspijevalo kroz èitavu povijest, a èesto uspijeva i danas
dodatno odškrinuti vrata Božjega otajstva, a time i osvijetliti
srž kršæanske, ali i ljudske egzistencije poput Isusa, kako
èitamo u Gaudium et spes, koji otkrivajuæi misterij Oca i
njegove ljubavi potpuno otkriva i èovjeka njemu samome i
objašnjava mu uzvišenost poziva. Teologija muèeništva je
neodvojiva od teologije žrtve, obje mogu biti promišljane u
svjetlu Isusova svjedoèanstva njegove žrtve. Kršæanska
kultura spomena može se razumjeti samo u otajstvu Isusova
svjedoèenja. Dogaðaj Isusove žrtve na križu ima nesumnjivo
znaèenje za kršæansku praksu i danas.
Govoreæi iz perspektive kanonskoga prava, vojni biskup u
BiH Tomo Vukšiæ u predavanju "Crkveno-pravni aspekt
muèeništva i kanonizacija (pravni vid)" upozorio kako je
definicija kršæanskoga muèeništva vrlo složena, jer "crkveno
pravo poznaje razlièite elemente muèeništva: osobu
muèenika, osobu progonitelja, fizièku smrt i razloge nasilno
nanesene smrti: mržnju prema vjeri sa strane progonitelja
(odium fidei) i ljubav prema vjeri sa strane muèenika (amor
fidei), koje treba dokazati tijekom zakonitog istraživanja u
kauzi sluge Božjega. Postupak, koji se vodi najprije u
biskupiji, u kojoj je sluga Božji umro, a zatim u Rimu pri
Kongregaciji za kauze svetaca, završava papinom odlukom,
ako je ishod istraživanja pozitivan, o proglašenju muèenika
(sveca). Ta odluka je izraz crkvenog uèiteljstva i ima
dogmatski karakter". U predavanju je mons. Vukšiæ
podsjetio na razlièite naèine proglašavanja blaženim i svetim
kroz povijest Crkve te dao prikaz suvremenoga crkvenog
zakonodavstva, objavljenoga nakon 1983. godine, koje
Domovinske vijesti
ureðuje ta pitanja.
U prvom dijelu predavanja "Teologija muèeništva u svjetlu
Drugoga vatikanskog sabora i uèenja Ivana Pavla II." dr.
Ivan Bodrožiæ ukazao je na mjesta u saborskim
dokumentima gdje se spominju muèenici i muèeništvo.
Naime, predavaè je mišljenja kako je Sabor želio skrenuti
pozornost na muèeništvo u Crkvi, pa tako o tome èitamo u
Lumen gentium, Dignitatis humanae, Gaudium et spes. Na
tom tragu, Ivan Pavao II. je tumaè Sabora. Predavaè je
ilustrirao "politiku" glede beatifikacija i kanonizacija za
njegova pontifikata. Za njegova pontifikata od 1345
proglašenih blaženika njih 1032 su muèenici, što èini 76%, a
od 483 kanonizirana sveca 402 muèenici, tj. 83%. Oni koji
to analiziraju tu pronalaze i pastoralnu inicijativu te ukazuju
kako on želi ponovno kršæanima posvijestiti i pozvati ih na
spremnost svjedoèenja i spremnost nasljedovanja.
Dr. Jure Krišto u predavanju "Kršæanski muèenici u
totalitarnim režimima XX. stoljeæa" govorio je opæenito o
muèenicima, a potom se usredotoèio na muèenike
komunizma. Posebno se koncentrirao na problem
nepriznavanja, nijekanja muèenika. U tom kontekstu
istaknuo je kako se danas u republikama Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini susreæemo s èinjenicom nijekanja da su žrtve
komunistièkog sustava tijekom II. svjetskog rata i nakon
njega uopæe žrtve, a kamoli muèenici. Kad je pak rijeè o
prepoznavanju muèenika u totalitarnim režimima, npr.
komunizmu, istaknuo je važnim podsjetiti kako je Crkva veæ
proglasila brojne muèenike koji su pali od ruke sustava koji
se inspirirao komunistièkom doktrinom i praksom.
U odsutnosti mostarsko-duvanjskoga biskupa Ratka Periæa
proèitano je predavanje "Muèeništvo u pravoslavnoj i
protestantskoj tradiciji". U predavanju se pojašnjava proces
kanonizacije u Pravoslavnoj Crkvi, odnos prema toj
problematici kod raznih denominacija protestanata te
naposljetku kod starokatolika.
Drugi blok predavanja dao je pregled povijest muèeništva na
hrvatskom tlu. O temi "Muèenièki tragovi od Dioklecijana
do 15. stoljeæa" govorio je fra Hrvatin Gabrijel Jurišiæ, koji
je ukazao na niz svetaca kojima se dièe drugi narodi, a koji
su bili rodom s hrvatskog tla. Don Miljenko Krešiæ govorio
je o temi "Prodor islama i vjernost kršæanstvu" te iznio niz
zornih povijesnih èinjenica razdoblja 16.-18.st.
Na nezamareno vrednovanje muèeništva od "kršæanske
ruke" u predavanju "Borci protiv nepravde u kršæanskoj
državi" ukazao je dr. Stjepan Razum koji je u tom kontekstu
podsjetio na povijesne liènosti poput Matije Gupca, Petra
Zrinskog i Frana Krste Frankopana.
Dva posljednja predavanja tematski su bila vezana uz
stradanja na podruèju Splitsko-makarske biskupije u vrijeme
II. svjetskog rata. O svjedoèanstvu vjere osoba stradalih od
pripadnika njemaèke i partizansko-komunistièke vojske
govorio je dr. Josip Dukiæ. Mr. Ivan Kozlica govorio je o
svjedoèanstvu vjere osoba stradalih od pripadnika talijanske
i èetnièke vojske. Oba izlaganja bila su ilustrirana i pisanim
svjedoèenjima iz kojih je razvidna odanost Crkvi.
U završnom dijelu, nakon rasprave uslijedilo je prihvaæanje
zakljuèaka skupa. Izmeðu ostaloga istaknuta je potreba
nastavka postupaka za proglašenje svetim i blaženima
istaknutih pojedinaca, ali i provoðenje postupaka proglašenja
muèenicima i skupina stradalnika u istim uvjetima. U tom
kontekstu naveden je primjer stradanja drvarskog župnika i
skupine župljana. Takoðer je naglašeno da se više pozornosti
u buduænosti posveti istraživanju muèeništva laika, a
župnike se potièe na prikupljanje svjedoèanstva živuæih
svjedoka. Komisija HBK i BK BiH za hrvatski martirologij
potièe sve znanstvene ustanove za povijest, a poglavito
Hrvatsko katolièko sveuèilište da sustavno prouèavaju
19. ožujka 2014. broj 11/2014
11
Domovinske vijesti
nasilje i žrtve totalitarnih sustava 20. st.
U zakljuècima se pozivaju i vlasti u republikama Hrvatskoj i
Bosni i Hercegovini da hitno pristupe popisu svih žrtava iz
II. svjetskog rata i poraæa kako bi se onemoguæile
manipulacije žrtvama, kao i da odluènije djeluju u osudi
zloèinaèke komunistièke ideologije te promièu demokraciju i
slobodu svake osobe.
Na kraju se izražava potpora izgradnji groblja na Krbavskom
polju nedaleko Crkve hrvatskih muèenika za zemne ostatke
stradalnika koji ne pripadaju nijednom obilježenom groblju.
Ekipa Caritasa Dubrovaèke biskupije pobijedila na
malonogometnom turniru
Dubrovnik, 13.3.2014.
(IKA) - Na malonogometnom
turniru održanom u sklopu Tjedna Civilne zaštite u sportskoj
dvorani Uèenièkog doma Paola di Rosa u Dubrovniku u
èetvrtak 13. ožujka ekipa Caritasa Dubrovaèke biskupije
osvojila je prvo mjesto u završnici natjecanja muškog
turnira. Za Caritas su igrali Krešimir Markoviæ, Mark
Radoviæ, Tihomir Oreè, Marinko Mariæ, Pero Matana,
Kruno Batiniæ, Zoran Joviæ i kapetan ekipe don Robert
Æibariæ.
Biskup Mrzljak blagoslovio kapelu novog Doma za
starije u Èakovcu
Èakovec, 13.3.2014. (IKA) - Varaždinski biskup Josip
Mrzljak pohodio je u èetvrtak 13. ožujka novi Dom za starije
i nemoæne osobe "Novinšèak" u Èakovcu gdje je predvodio
misno slavlje i blagoslovio novu kapelicu unutar Doma.
Novi Dom u Mihovljanskoj ulici, koji može osigurati
smještaj za 178 korisnika u 82 sobe, s radom je poèeo
krajem protekle godine, a njegov vlasnik i osnivaè Mihalj
Novinšèak unutar zgrade uredio je i kapelicu za duhovne
sadržaje.
Sveèanost blagoslova kapelice okupila je korisnike i
djelatnike ustanove na èelu s ravnateljicom Kristinom
Klobuèariæ, koja je uputila dobrodošlicu biskupu Mrzljaku i
svima nazoènima na poèetku slavlja. Istaknula je kako je
uprava Doma svjesna da su duhovne potrebe izuzetno važne
u životu njihovih korisnika koji su u toj ustanovi pronašli
svoj drugi dom. Liturgijsko pjevanje predvodio je ženski
pjevaèki zbor župe sv. Nikole biskupa iz Èakovca.
Biskup Mrzljak izrazio je zadovoljstvo što je unutar Doma
ureðen prostor u kojem æe njihovi korisnici moæi na poseban
naèin boraviti u Božjoj prisutnosti. Blagoslovio je na
poèetku mise kapelicu i sve nazoène, a uoèi euharistijske
službe blagoslovio je i oltar. U propovijedi je biskup Mrzljak
govorio o važnosti molitve koja osmišljava ljudski život koji
je ispunjen raznim teškoæama i problemima. Na kraju mise
domaæi župnik fra Stanko Belobrajdiæ zahvalio je
osnivaèima Doma što su pri gradnji i ureðenju mislili i na
vjerske potrebe svojih korisnika, koje je potaknuo da im
duhovni sadržaji poput raznih liturgija, pobožnosti i molitava
budu nadahnuæe za svakodnevni život. Zahvalio je biskupu
Mrzljaku što je blagoslovio ovu kapelicu i pohodio starije i
nemoæne u toj ustanovi u danima korizme i u tjednu kada se
u èakoveèkoj župi sv. Nikole biskupa odvijaju franjevaèke
puèke misije.
Nakon mise biskup Mrzljak u pratnji vlasnika Novinšèaka
razgledao je ustanovu koja s obzirom na visoke standarde,
postavljene u izgradnji, opremanju i djelovanju, korisnicima
pruža vrhunsku kvalitetu socijalnih usluga zbog èega je
svrstana u privatni dom za starije i nemoæne osobe prve
kategorije. Biskup se ujedno s njezinim korisnicima i
osobljem zadržao i na zajednièkom objedu.
12
19. ožujka 2014. broj 11/2014
ika
Priopæenje Hrvatske provincije karmeliæanki Božanskog
Srca Isusova
Hrvatski Leskovac, 14.3.2014. (IKA) – Hrvatska provincija
karmeliæanki Božanskog Srca Isusova oglasila se
priopæenjem vezanim uz uèestale neistine koje se u
pojedinim medijima iznose o njezinu djelovanju. Priopæenje,
objavljeno na mrežnim stranicama Provincije, prenosimo u
cijelosti:
"Suoèeni s uèestalim pozivima na naš samostan, kako
novinara tako i prijatelja i dobroèinitelja, ali i zbog štete koju
kao redovnièka zajednica trpimo zbog neistina koje se u
pojedinim medijima iznose na raèun našega djelovanja,
želimo javnost upoznati sa sljedeæim èinjenicama:
Karmeliæanke Božanskog Srca Isusova kao bitni dio svoje
karizme brinu o djeci bez odgovarajuæe roditeljske skrbi.
Veæ dulji niz godina, zbog lošega stanja sadašnje zgrade
Kuæe sv. Josipa za nezbrinutu djecu u Hrvatskome
Leskovcu, ali i zbog prilagodbe novim standardima koji po
pitanju zbrinjavanja djece vrijede u Europskoj uniji,
pokušavamo osigurati izgradnju novoga Doma. S tom smo
nakanom 2008. godine sklopile Ugovor o zajednièkom
ulaganju s društvom G.N.Z. d.o.o. Prema tadašnjem
Ugovoru, trebale su biti izgraðene obiteljske kuæe, koje bi se
ponudile na prodaju, te zgrada Doma, u koju bi preselili naši
štiæenici. Obvezu financiranja i izgradnje preuzela je ta
tvrtka, dok smo mi, sestre karmeliæanke BSI, uložile dio
zemljišta u sklopu našega samostana, kako bismo za
vrijednost toga zemljišta dobile sredstva potrebna za
izgradnju Doma. Do realizacije toga projekta nikad nije
došlo, jer se pokazalo kako spomenuta tvrtka nije bila u
moguænosti ispuniti svoje ugovorne obveze.
Meðutim, suprotno tvrdnjama koje se ovih dana iznose u
medijima, mi, sestre karmeliæanke BSI, nikomu ni na koji
naèin nismo dopustili da u naše, kao niti u ime Doma, uzima
bilo kakve posudbe ili prikuplja bilo kakve donacije. O tome
je saèinjena i pisana izjava predstavnika spomenutog društva
g. Zlatka Èajka u sklopu Sporazuma o raskidu naše suradnje
na spomenutom projektu. O bilo kakvoj moguæoj suradnji te
tvrtke s bilo kojim treæim osobama mi nemamo niti možemo
imati nikakvih pouzdanih saznanja. Niti su bilo kakve
moguæe donacije ili posudbe, prikupljene na taj naèin, došle
do nas, niti je bilo kakvo prikupljanje posudbi ili donacija
uopæe bilo predviðeno samim projektom i potpisanim
Ugovorom. Ako se to i dogaðalo, kako to ovih dana prenose
neki mediji, onda se to dogaðalo mimo našega znanja i bez
našega pristanka. No, ukoliko je pritom netko uistinu
ošteæen, mi zbog toga izražavamo svoje iskreno žaljenje. U
vezi s time napominjemo kako se spomenutim Sporazumom
o raskidu ugovora predstavnik tvrtke G.N.Z. d.o.o. jasno
obvezao kako æe svu eventualnu štetu zbog prekida projekta
ošteæenim strankama nadoknaditi ta tvrtka. Stoga sve koji se
smatraju ošteæenima, ali i sve medije, upuæujemo da se sa
svojim upitima o odnosima tvrtke G.N.Z. d.o.o. ili njenih
vlasnika s bilo kojim fizièkim ili pravnim osobama, obrate
spomenutoj tvrtki.
Dok smo išèekivale realizaciju spomenutog projekta
izgradnje obiteljskih kuæa i novoga Doma za nezbrinutu
djecu, naš je samostan od spomenute tvrtke naruèivao i neke
druge graðevinske radove, poput popravka zgrade djeèjega
vrtiæa u sklopu našega samostana, ureðenja parkirališta za
roditelje vrtiæke djece i vjernike koji dolaze u samostansku
kapelicu, ureðenje kapele i samostana te izgradnje Križnoga
puta. Naše uplate na raèun spomenute tvrtke, koje se ovih
dana spominju u medijima, odnose se na plaæanje tih radova,
koji su uredno izvršeni. No, ti radovi, kao niti njihovo
financiranje, ni na koji naèin nisu povezani s projektom
izgradnje obiteljskih kuæa i novoga Doma za nezbrinutu
Domovinske vijesti
ika
djecu. Na kraju, nakon neuspjeha projekta sa spomenutom
tvrtkom, Hrvatska provincija Karmeliæanki BSI u izgradnju
novoga Doma za nezbrinutu djecu krenula je samostalno,
bez ikakvih drugih poslovnih partnera, i iskljuèivo uz pomoæ
donacija dobroèinitelja iz zemlje i inozemstva. Radovi su
zapoèeli u jesen prošle godine, teku prema moguænostima
naših dobroèinitelja, ali iskreno vjerujemo da æemo ih, zbog
dobrobiti djece koja su nam povjerena, uspjeti privesti kraju.
Neistinite tvrdnje koje se o nama i našemu djelovanju ovih
dana mogu èuti u pojedinim medijima, uvelike nam
otežavaju ne samo nastavak toga pothvata, nego i redovito
funkcioniranje postojeæeg Doma i njegovih štiæenika. Stoga,
uime istine, ali i dobrobiti djece koja željno išèekuju svoj
novi dom, iskreno molimo i apeliramo na medije koji o tome
govore i pišu da uvaže ovo naše oèitovanje".
Susret nadbiskupa Barišiæa i generalne poglavarice
službenica milosrða Gabrielle Tettamanzi
Razgovaralo se o potrebama katolièkih osnovnih škola u
Hrvatskoj te o problematici školskog sustava u Hrvatskoj i
Italiji
Split, 14.3.2014. (IKA) - Generalna poglavarica službenica
milosrða Gabriella Tettamanzi, u tijeku kanonskog posjeta
zajednicama Hrvatske provincije sv. Æirila i Metoda, susrela
se sa splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišiæem
u petak 14. ožujka u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu.
Susretu je nazoèila i provincijalna poglavarica s. Mariangela
Galiæ. Redovnice su s nadbiskupom razgovarale o potrebama
katolièkih osnovnih škola u Hrvatskoj te o problematici
školskog sustava u Hrvatskoj i Italiji. Nadbiskup je istaknuo
zabrinutost roditelja za odgoj djece, posebno zbog prisilnog
uvoðenja zdravstvenog odgoja u škole. Usuglasili su se da je
katolièka osnovna škola dobar odgovor na aktualno stanje u
školstvu, no kako je osim zgrade potrebno graditi katolièki
duh u školi i kvalitetno educirati ljude koji bi na sebe
preuzeli dio odgovornosti za odgoj djece. Zakljuèeno je da je
potrebno osmisliti program koji æe, kroz razne aktivnosti,
djeci pružati moguænost obrazovanja i odgoja i izvan
školskih klupa, tijekom cijele godine. Dotakli su se i drugih
aktualnih tema iz djelokruga redovnica na podruèju
nadbiskupije. Generalna poglavarica Tettamanzi zahvalila je
nadbiskupu na susretljivosti i preporuèila se u molitve.
Nadbiskup Barišiæ darovao je poglavarici medaljon sv.
Dujma kao mali znak zahvale za doprinos matiène kuæe
službenica milosrða u Bresci pri izgradnji objekata u kojim
djeluju anèele u Zagrebu, Dubrovniku i Splitu. Generalna
poglavarica u Splitu je od 8. do 15. ožujka, kada završava
drugu fazu kanonske vizitacije Hrvatskoj provinciji, tijekom
koje je posjetila zajednice sestara u Splitu i Žrnovnici. Od 9.
do 16. veljaèe posjetila je zajednice u Mostaru, Dubrovniku i
oko Dubrovnika, a u svibnju æe posjetiti Voðince, Mali
Lošinj, Susak, Kaštel Suæurac, Kaštel Novi, Kamen i
Nerežišæe na otoku Braèu.
Bjelovar: Korizmeni susret redovnica i redovnika
Bjelovar, 15.3.2014. (IKA) - Duhovna obnova - korizmeni
susret redovnica i redovnika koji djeluju na podruèju
Bjelovarsko-križevaèke biskupije održana je 15. ožujka u
župi sv. Antuna u Bjelovaru. Duhovni nagovor uputio je o.
Andrija Owca, CSSp. Okupljenima je postavio pitanje:
kakav je naš kontakt s osobom Isusa Krista? Ono što je
zabilježeno u evanðeljima i što se stvarno dogodilo, što to
znaèi danas za nas – za mene konkretno? Uslijedilo je
klanjanje uz pjesme koje je predvodio fra Josip Pasarièek.
Kardinal Bozaniæ blagoslovio svetohranište i oltarnu
sliku na Hrvatskom katolièkom sveuèilištu
Zagreb, 15.3.2014. (IKA) – U prigodi sveèanosti dodjele
diploma prvih diplomiranih prvostupnika povijesti na
Hrvatskom katolièkom sveuèilištu, u subotu 15. ožujka
veliki kancelar HKS-a zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ predvodio je euharistijsko slavlje u sveuèilišnoj
kapeli.
U koncelebraciji su bili i rektor HKS-a prof. dr. Željko
Tanjiæ, kao i prvi rektor HKS-a zagrebaèki pomoæni biskup
Ivan Šaško. Uz prvostupnike i njihove roditelje i prijatelje,
misi su nazoèili i prorektori, profesori i djelatnici te drugi
studenti HKS-a.
Pozdravljajuæi okupljene, rektor Tanjiæ pozvao je na molitvu
za tu sveuèilišnu zajednicu, koja "svaki dan prolazeæi kroz
mnoštvo izazova raste i jaèa ne zaboravljajuæi temeljno
poslanje: odgoj cjelovite osobe".
Na poèetku mise kardinal Bozaniæ blagoslovio je oltarnu
sliku s motivom "Bogojavljanja" rad akademskog slikara
Ðure Sedera, te svetohranište koje je zajedno sa
svijeænjacima osmislio akademski kipar Mile Blaževiæ, a
izradio i Sveuèilištu darovao Ivica Faltak.
U homiliji kardinal Bozaniæ je kontekstu gesla HKS-a "Lux
vera" istaknuo kako je Bog svjetlost, a to svjetlo je èovjeku
potrebno da može potpuno upoznati istinu. Nama je
potrebno svjetlo u našem traganju, u našem otkrivanju. I kad
slušamo, kad razmatramo o Bogu koji je svjetlost, onda
osjeæamo da je upravo to potrebno mom srcu da se razotkriju
mnoge tame, da se pronaðe pravi put, rekao je kardinal, te
ukazao kako o putu govori i netom blagoslovljena oltarna
slika.
Ona govori o putu onih koji su tražili, koji su pošli jer su
ugledali na nebu znak, koji je opet u svjetlu, zvijezdi, rekao
je, te podsjetio kako je zvijezda i na dokumentima toga
Sveuèilišta.
Obraæajuæi se studentima i studenticama, kardinal je pozvao:
"Budite uvijek spremni za taj put, put traženja. Vjera nas
potièe na traženje. Ne na zaustavljanje, veæ na hod, na
traženje istine, na pronalaženje pravih kriterija, ona nas
potièe, ona daje poseban dinamizam Crkvi. Pozvani smo na
taj put. Imajmo nutarnje stalno hodoèašæe koje se ostvaruje
na osobiti naèin pred tabernakulom. Pred njim èovjek u tišini
svoga srca hoda i dolazi do one skrovite, ali stvarne tajne, tu
pred tabernakulom govori srce srcu". Pojasnio je kako
kapela stoga ima posebno mjesto unutar te institucije, da se
sveuèilišna zajednica tu okuplja na slavlju mise. No,
potaknuo je studente da svrate kad god osjete potrebu tišine,
da doðu na duhovno hodoèašæe pred svetohranište.
U kontekstu misnog evanðelja u kojem Isus izrièe zahtjevan
kriterij "budite savršeni kao što je savršen Otac vaš na
nebeski", kardinal je pojasnio kako je to mjera našega
nastojanja. Takoðer je ukazao i na drugi redak misnog
èitanja koji govori o univerzalnosti ljudske obitelji. To je
zajedništvo gdje ni jedan èovjek nije iskljuèen. To je izazov
naše vjere, zajedništvo: meðusobni i neprestani hod na putu
za svjetlom koje je Krist naš Gospodin, rijeèi su kojima je
kardinal zakljuèio homiliju. Prije završnog blagoslova još je
jednom ohrabrio sveuèilišnu zajednicu na okupljanju oko
stola Gospodnjega.
Euharistijsko slavlje pjevanjem je uvelièao zbor studenata
HKS-a, a prisutni su se rado odazvali i dali prilog
korizmenoj akciji studenata HKS-a koji prikupljanju pomoæ
za poplavljene na sisaèko-moslavaèkom podruèju.
.
19. ožujka 2014. broj 11/2014
13
Domovinske vijesti
Radni sastanak ravnatelja katolièkih škola Požeške
biskupije
Požega, 15.3.2014. (IKA) - Pod predsjedanjem biskupa
Antuna Škvorèeviæa u Požegi je 15. ožujka održan radni
sastanak ravnatelja katolièkih škola Požeške biskupije, na
kojem je sudjelovao ravnatelj Katolièke gimnazije u Požegi
Robert Mokri, ravnatelj Katolièke klasiène gimnazije u
Virovitici Ivica Šoh i ravnatelj Katolièke osnovne škole u
Požegi Ivica Žuljeviæ. Biskup je na poèetku zahvalio
ravnateljima na požrtvovnosti kojom vrše svoje poslanje,
istaknuo važnost zajednièkih promišljanja o djelovanju
katolièkih škola kao jedinstvenog sustava u Požeškoj
biskupiji te naglasio potrebu trajnog provjeravanja njihova
funkcioniranja u skladu s odgojno-obrazovnim projektom
požeške mjesne Crkve. Ravnatelji su prikazali stanje svojih
škola s obzirom na odvijanje njihova plana i programa, rada
s uèenicima, stanja djelatnika - napose uèitelja te materijalno
poslovanje. Potom je razmotreno pitanje daljnjeg
funkcioniranja
Odgojno-obrazovnog
centra
Požeške
biskupije èiji dio zadaæa preuzima Biskupijski ured za
katolièke škole u skladu s odredbama Hrvatske biskupske
konferencije o katolièkim osnovnim i srednjim školama.
Razgovaralo se o nekim personalnim pitanjima, nastojanjima
oko dobivanja potrebnih školskih prostora dogradnjom
zgrade Odgojno-obrazovnog centra u Požegi i rješavanja
vlasnièkih pitanja školske zgrade u Virovitici te o
raèunovodstvenom sustavu u skladu sa smjernicama
Ministarstva financija. Doneseni su zakljuèci o odreðenim
duhovnim programima u smislu katolièkog identiteta škola.
Na HKS-u promovirani prvi prvostupnici Odjela za
povijest
Zagreb, 15.3.2014. (IKA) - Tijekom sveèanog akademskog
èina na Hrvatskom katolièkom sveuèilištu u subotu 15.
ožujka promovirana je prva generacija prvostupnika Odjela
za povijest. Njih 31 primilo je diplome iz ruku rektora HKSa prof. dr. Željka Tanjiæa, a kao sjeæanje na taj dogaðaj od
HKS-a su dobili i prigodni dar s likom zaštinika bl. Alojzija
Stepinca, rad djelatnika HKS-a Stanka Pavkoviæa.
Veliki kancelar HKS-a zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ èestitao je prvostupnicima rijeèima: "Danas primate
diplomu kao krunu svoga dosadašnjeg studija, od srca
èestitam na uspjehu. Želim da vam današnje zajedništvo,
èestitke i podrška sudionika ovoga slavlja bude snažan
poticaj za daljnji studij i produbljivanje znanja što ste ga
stekli na Hrvatskom katolièkom sveuèilištu kao njegovi prvi
studenti".
Kardinal je kratko podsjetio kako je to Sveuèilište osnovano
3. lipnja 2006. godine, a nastava je zapoèela s akademskom
godinom 2010./2011. Svaki poèetak je zahtjevan, ali i
izazovan, kako u studiju, što najbolje znaju studenti prve
godine, tako i u pokretanju novih institucija, kao što je ova
naša sveuèilišna. Hrvatsko katolièko sveuèilište ne želi se
zaustaviti na postignutim programima veæ intenzivno nastoji
i radi na tome kako bi u njegovu krilu bila zastupljena i
druga znanstvena podruèja i discipline, rekao je kardinal te
se ponovno obratio prvostupnicima rijeèima: "Danas ovdje
osjeæamo ljepotu sveuèilišta. Universitas – sveuèilište ste vi,
dragi studenti, zajedno sa svojim profesorima, vi ste pozvani
trajno živjeti i oèitovati communio docentium et studentium.
Želim da HKS nosite kao svoje, da ga volite te ga po vama
prepoznaju, cijene i poštuju, kao vas po njemu".
Takoðer je kardinal poželio da to sveuèilište postane
hrvatsko i katolièko susretište u Zagrebu, susretište koje
progovara humanizmom i svjedoèi ljudsku potrebu za
14
19. ožujka 2014. broj 11/2014
ika
znanjem i za vjerovanjem. U tom kontekstu istaknuo je
važnost težnje prema izvornoj kvaliteti ljudske osobe:
otvorenost i spremnost za uèenje. Jer u konaènici "ta
otvorenost za uèenje naprosto je naèin postojanja èovjeka,
koji trajno nadilazi sama sebe i postaje više èovjek. Ona
govori o sposobnosti da se otkriva, upoznaje, uèi,
aktivirajuæi sve sposobnosti uma i srca. Ona govori da je
èovjek pozvan težiti istodobno sreðivanju i ujedinjavanju
mnoštva poticaja i podataka što se postiže zahvaljujuæi
susretu i shvaæanju smisla", rekao je kardinal, te poželio da
ova sveuèilišna communio docentium et studentium bude
uvijek i zajednica uèenika Božjih.
Rektor Tanjiæ uvodno je uputio na rijeèi pape Franje u
apostolskoj pobudnici "Evangelii gaudium" o važnosti
misionarskog poslanja kršæanskog uèeništva, poslanja koje
treba biti uprisutnjeno u životu osoba i radu svake crkvene
institucije. Osnaženi tim rijeèima Svetog Oca svjedoèimo da
je Hrvatsko katolièko sveuèilište dio misionarskog poslanja
mjesne zagrebaèke Crkve na èelu s našim pastirom i velikim
kancelarom kardinalom Josipom Bozaniæem, rekao je
Tanjiæ, zahvaljujuæi kardinalu na svemu što on i
nadbiskupija èine za rast i razvoj toga sveuèilišta.
Split: Završetak Ministrantske malonogometne lige
Treæu godinu pobijedila ekipa župe sv. Mateja s Ravnih Njiva
Split, 15.3.2014. (IKA) - Ministrantska malonogometna liga
(MMNL) "Bl. Ivan Merz" završila je u subotu 15. ožujka.
Ove godine sudjelovalo je 15 župnih ministrantskih ekipa,
ukupno 200 ministranata sa svojim sveæenicima, voditeljima
i animatorima. Na samoj završnici sudjelovalo je osam
najboljih: ekipe župa Kman, Brda, Sirobuja, Mertojak, Veli
Varoš, Kaštel Suæurac, Suæidar i Ravne Njive. Završnica je
odigrana po "kup sistemu" odigravanja te se tih osam ekipa
susrelo najprije u èetvrtfinalu.
Ovogodišnji pobjednik, koji je pobijedio veæ treæu godinu u
nizu, je župa sv. Mateja ap. s Ravnih Njiva. Od njih je u
finalu bila lošija ministrantska ekipa iz župe Marije
Pomoænice kršæana s Kmana, koji su osvojili drugo mjesto.
Treæe mjesto osvojila je ekipa iz župe sv. Križ, Veli Varoš,
koji su bili bolji od èetvrtoplasirane ekipe iz župe sv.
Leopolda B. Mandiæa na Sirobuji.
Sve ekipe i ministranti dobili su medalje i pehare za
osvojena mjesta. Svi ministranti iz 15 župa dobili su i
osobna priznanja za sudjelovanje u MMNL ove sezone.
Ministrantska ekipa iz župe sv. Josipa, Mertojak, osvojila je
"Fair play" pehar za uzorno ponašanje tijekom cijelog
natjecanja. Najbolji strijelac je ministrant Josip Cikojeviæ iz
župe Kman s 20 pogodaka u cijeloj sezoni, dok je najboljim
igraèem proglašen ministrant Luka Rušèiæ iz župe Veli
Varoš.
Pobjednièkim ekipama i igraèima nagrade i priznanja uruèio
je mr.
don Jenko Buliæ, ravnatelj Nadbiskupskog
sjemeništa. Don Jenko je uputio rijeèi pohvale i ohrabrenja
svim župnim ekipama te je naveo koliko je važno sudjelovati
u MMNL. Na kraju povjerenik i duhovnik lige don Jure
Vrdoljak zahvalio je voditelju MMNL Duji Galeu za
zalaganje i doprinos u ligi, don Jenku na uruèivanju nagrada
te svim ministrantima koji su sudjelovali u MMNL "Bl. Ivan
Merz".
.
ika
Susret srednjoškolaca u Požeškom kolegiju
Požega, 15.3.2014. (IKA) - Povjerenstvo za duhovna zvanja
Požeške biskupije pod vodstvom Ante Iviæa organiziralo je
15. ožujka cjelodnevni susret mladiæa srednjoškolske dobi u
požeškom Kolegiju. Dvadesetak mladiæa i sveæenièke
aspirante koji borave u Kolegiju pozdravio je povjerenik i
potom predvodio molitvu. Ivica Bošnjak predstavio je
program susreta. Sveæenièki aspirant Luka Èaèiæ upoznao je
srednjoškolce s Kolegijem i progovorio o životu sveæenièkih
aspiranata i drugih koji u toj ustanovi borave. Povjerenik
Iviæ održao je kratko izlaganje na temu "Ne bojte se! Širom
otvorite vrata Kristu", iznoseæi iz bogate uèiteljske baštine
bl. Ivana Pavla II. misli o mladima, sveæeništvu i Crkvi. O
svome iskustvu sveæenièkoga poziva, životu u bogosloviji te
filozofsko–teološkom studiju posvjedoèili su bogoslov
Oliver Kranjèiæ te ðakon Ivan Popiæ i sveæenik Ivica
Bošnjak, a o svom uèenièkom životu u Katolièkoj klasiènoj
gimnaziji s pravom javnosti u Požegi govorio je Dominik
Paveliæ, maturant, koji je prisutnima povjerio da iduæe jeseni
kao sveæenièki kandidat želi stupiti u bogoslovno sjemenište.
Sveæenièki aspiranti su potom izveli kratak scenski prikaz o
papi Ivanu Pavlu II. u kojem su predstavili njegov život,
sveæenièko zvanje kao i njegovo služenje od kapelanskih
dana pa sve do papinske službe.
Središnji dio susreta bila je misa koju je predvodio požeški
biskup Antun Škvorèeviæ u kapeli Bl. Ivana Pavla II. u kripti
požeške katedrale. U uvodu biskup je podsjetio na
korizmene kateheze po uèenju pape Ivana Pavla II. koje se
održavaju u župama Požeške biskupije u pripravi za njegovo
proglašenje svetim te kazao da je i susret mladih koji
razmišljaju o duhovnom zvanju sastavni dio toga programa.
Dodao je da je u tom smislu misa s njima pred relikvijom
blaženoga pape veoma znakovita. U homiliji biskup je
spomenuo razlièite vrste ugovora koji se sklapaju na
razlièitim životnim razinama te je rekao kako se meðu
ostalim može napraviti i ugovor o prodaji mladog èovjeka,
sportaša za odreðeni novèani iznos. Tumaèeæi dnevno èitanje
iz Knjige izlaska, rekao je da se Bog objavio kao biæe saveza
s èovjekom i narodom. Biskup je mladima istaknuo da ne
dopuste plitkost u pristupu èinjenici svoga postojanja, nego
da u njoj otkriju Božju inicijativu i prepoznaju kako samo u
savezništvu s njime mogu ostvariti istinski smisao života.
Ustvrdio je da je krštenje ulazak u savezništvo s Božjom
ljubavlju, objavljenom u Isusu Kristu, svojevrstan ugovor u
kojem se Bog obvezao biti nam vjeran, oèekujuæi da mu
uzvratimo svojom vjernošæu. I sveæeništvo je ulazak u
svojevrsno savezništvo s Isusom Kristom, zahvaljujuæi
uvijek njegovoj inicijativi i poticaju utisnutom u naše srce.
Podsjetio je na papu Ivana Pavla II. koji je sveæeništvo
nazvao darom i otajstvom i kako ga je otkrio osluškujuæi
svoje srce, cjelovito ga prihvatio, od njega živio i uzrastao
do svetosti. Biskup je zakljuèio da je savezništvo s Bogom
najuzbudljivije životno stanje u kojem èovjek raste do neba.
Izrazio je divljenje i zahvalnost mladima koji vlastitom
inicijativom svake subote organiziraju u požeškoj katedrali
klanjanje pred Presvetim te njih više od 150, umjesto da u
disku i u neumjerenom piæu budu žrtvama površnosti,
osluškuju otajstvo, dubinu, Prisutnost, primaju svjetlo u srce,
ulaze u zajedništvo Božje slobode, donose istinska
vrijednosna opredjeljenja, žive smisao te usred društvenih
okolnosti koje im ne otvaraju šansu postaju zalogom Božje
buduænosti u svojoj hrvatskoj domovini. Preporuèio je
zagovoru bl. Ivana Pavla II. sve prisutne mlade i pozvao ih
da slijedeæi njegov primjer žive u savezništvu s Bogom te
uvijek budu Hrvatska koja osluškuje duboke otajstvene
dimenzije našeg postojanja.
Nakon poprièesne svi su izmolili molitvu za duhovna zvanja
Domovinske vijesti
a potom je biskup zahvalio mladima za radost koju su mu
pružili susretom, potaknuo ih je da se ne boje krenuti putem
na koji ih Bog zove, da budu ljudi velikih obzora, da sebe
promatraju na Božjim horizontima koje na svoj naèin
predstavlja mozaik u kapeli Bl. Ivana Pavla II. Zahvalio je
sveæenicima za sve ono što èine u služenju mladima.
Nakon zajednièkog objeda na kojem je s mladima bio i
biskup Škvorèeviæ, na programu je bio film duhovnog
sadržaja s raspravom o njegovu sadržaju. Slijedilo je
razgledavanje katedrale i crkve Sv. Lovre, a susret je završio
križnim putem na požeškoj Kalvariji.
Katolièka gimnazija u Požegi organizirala humanitarni
malonogometni turnir
Požega, 15.3.2014. (IKA) - U požeškoj sportskoj dvorani
"Grabrik" Katolièka gimnazija u Požegi organizirala je 15.
ožujka cjelodnevni humanitarni malonogometni turnir pod
geslom "Nisi sam". Na taj naèin željela je prikupiti novèanu
pomoæ za obitelj Èokrliæ èiji je sin Marko, uèenik osmog
razreda požeške Osnovne škole Antuna Kanižliæa, operiran
od zloæudne bolesti. Pod vodstvom profesora tjelesnog
odgoja Marija Raguža nastupilo je više nogometnih ekipa iz
Požege i drugih dijelova Slavonije a na kraju je održana
revijalna utakmica djeèaka u kojoj je pobijedila momèad iz
Katolièke osnovne škole u Požegi.
Na završnici turnira sudjelovao je i požeški biskup Antun
Škvorèeviæ u pratnji Gorana Lukiæa, ravnatelja Caritasa
Požeške biskupije. Sve nazoène pozdravio je Robert Mokri,
ravnatelj Katolièke gimnazije, podsjetivši da Gimnazija rado
organizira humanitarna sportska natjecanja te je izrazio
zadovoljstvo što je i ove godine mogla biti domaæin turnira
solidarnosti s obitelji Marka Èokrliæa. Pozdravio je biskupa i
sve nazoène, napose Markova oca Dalibora i brata Josipa,
zahvalio sudionicima natjecanja te Nini Abramoviæu,
predsjedniku požeškoga Sportskog saveza što je omoguæio
da se turnir održi u dvorani "Grabrik". Spomenuo je da je
prikupljeno 11.500 kuna te da je tome Požeška biskupija
dodala svoj dio i da æe to biti pomoæ obitelji Èokrliæ u
troškovima oko lijeèenja njihova sina Marka. Biskup
Škvorèeviæ kazao je da ga raduje što su brojni sportaši i
gledatelji posvjedoèili Marku Èokrliæu i njegovoj obitelji da
nije sam, kako to naznaèeno u geslu turnira, ali je dodao da
su natjecanjima uèinili nešto više, poruèili Marku da nije
izgubljen. Istaknuo je, kad progovori ljubav, ona nas na svoj
naèin povezuje s Isusovom ljubavlju na križu, jaèom od
smrti, postajemo dionici dinamizma po kojem ni u najtežim
situacijama nismo izgubljeni. Dodao je kako je prikupljeni
novac važan za obitelj Èokrliæ, ali da je ljubav više od toga
jer duboko povezuje ljude meðusobno i s Bogom te je
poželio da upravo u njoj Marko bude pobjednik. Zahvalio je
svim sudionicima turnira, napose Katolièkoj gimnaziji iz
Požege i profesoru Mariju Ragužu. Èestitao je malim
nogometašima, natjecateljima završne revijalne utakmice te
poželio obitelji Èokrliæ Božju pomoæ, duhovnu snagu i
hrabrost u nošenju bolesti njihova Marka.
Potom je prof. Raguž podijelio medalje svim èetirima
skupinama revijalnog natjecanja te pehar treæoj pobjednièkoj
skupini. Ravnatelj Mokri uruèio je pehar drugoj
pobjednièkoj skupini a prvoj pobjednièkoj momèadi iz
Katolièke osnovne škole u Požegi pehar je uruèio biskup
Škvorèeviæ. Na svršetku programa biskup je predao ocu
Marka Èokrliæa novèani iznos koji je prikupljen na turniru s
doprinosom Požeške biskupije, istaknuvši da æe s njima
Biskupija biti i u daljnjim njihovim potrebama.
19. ožujka 2014. broj 11/2014
15
Domovinske vijesti
Ðakovaèka župa Svih svetih obilježila prvu obljetnicu
smrti prof. Antuna Èeèatke
Ðakovo, 15.3.2014. (IKA/TU) – Župljani ðakovaèke župe
Svih svetih, predvoðeni župnikom Tomislavom Æorlukom i
župnim vikarom Josipom Levakoviæem, 15. ožujka obilježili
su prvu obljetnicu smrti svoga bivšega župnika, prof. Antuna
Èeèatke. U poslijepodnevnim satima kod grobnice Stolnoga
kaptola na Gradskom groblju molitvu je predvodio župnik
Æorluka, a sudjelovala je najbliža rodbina pokojnog prof.
Èeèatke, redovnice, èlanovi Pokreta fokolara - Djela
Marijina, èiji je pokojnik bio aktivni èlan, èlanovi Treæega
molitvenog vijenca Kraljice obitelji, èiji je duhovnik bio do
smrti, te mnogi župljani, koji su kod grobnice zapalili svijeæe
i donijeli cvijeæe.
Nakon molitve na groblju u ðakovaèkoj je prvostolnici
slavljena misa zadušnica, koju je predvodio domaæi župnik u
koncelebraciji mons. Luke Marijanoviæa te mons. Nikole
Škalabrina.
U propovijedi vlè. Æorluka osvrnuo se na evanðelje u kojem
Isus govori - Ljubite neprijatelje, i daje najtežu zapovijed
koja zahtijeva najviše napora od onoga koji tu zapovijed
treba izvršiti, osobito ako je doživio veliku nepravdu, bol,
mržnju. Potom se prisjetio iznenadne smrti svoga
prethodnika, koji je 17 godina obnašao službu župnika te
župe. "Nema ga meðu nama, ali èvrsto vjerujemo da živi u
Bogu i s Bogom", rekao je župnik, podsjeæajuæi kako je
pokojni župnik rado pomagao siromasima koji su ga znali
èekati pred vratima, u prolazu dok bi išao na ruèak, a on bi
uvijek nastojao pomoæi.
"I zadnji njegov pohod župi bio je zbog èovjeka kojemu je
trebala pomoæ. U župnièkom poslu bio je sistematièan,
uredan, precizan, volio je èuti mišljenje suradnika i ta
mišljenja uvažavao, pored njega se svatko osjeæao cijenjen,
poštovan. Pisao je izuzetno, jasno, èitljivo te je i danas
milina èitati što je napisao u maticama, zapisnicima…",
rekao je župnik Æorluka, koji je pokojnom župniku bio
kapelan, izdvojivši tek dio misli koje su o pokojniku reèene
tijekom oproštaja prije godinu dana, a koje ga ocrtavaju kao
èovjeka punog blagosti, nenametljivosti i dobrote, zauzetog
za ljepotu liturgije, pravog svjedoka sveæenièkoga poziva,
èovjeka iz èijih se usta nije mogla èuti osuda ili prijekor.
"Zahvalni smo Bogu što nam ga je darovao na našem
životnom hodu kroz brojne službe koje je obavljao. Bogu
neka je hvala za njega, a našu molitvu upuæujemo s
preporukom da moli za nas sve koji smo ostali u životu i
hodu ostvarivati ono što Bog od nas traži", rekao je župnik
na kraju homilije.
Antun Èeèatka roðen je 29. sijeènja 1944. u Bodovaljcima,
Nova Gradiška. Za sveæenika je zareðen 29. lipnja 1968. u
Ðakovu. Bio je duhovni pomoænik i upravitelj župa u
Osijeku 2, Sarvašu i Ðakovu 2 te župnik u Viškovcima i
dekan i župnik u ðakovaèkoj župi Svih svetih. Nakon studija
u Rimu radio je kao profesor na Visokoj bogoslovnoj školi,
odnosno na Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Ðakovu.
Imenovan je kanonikom Prvostolnog kaptola te obnašao
službu duhovnog suradnika u samostanu Milosrdnih sestara
sv. Križa u Ðakovu. Kroz èitav sveæenièki život bio je
promicatelj ekumenskog pokreta te je animirao ili
sudjelovao u svim ekumenskim inicijativama na podruèju
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije i u mnogima izvan nje. Bio
je èlan Vijeæa HBK za ekumenski dijalog. Od godine 2006.
do smrti je bio voditelj Nadbiskupijskog ureda za promicanje
ekumenizma te predsjednik Ekumenske koordinacije
Osjeèke regije. Od 2007. je redovito svake godine bio i
izvanredni krizmatelj. Preminuo je 15. ožujka 2013. godine,
u 70. godini života.
16
19. ožujka 2014. broj 11/2014
ika
Proslavljena 20. obljetnica Pazinskog kolegija
Pokretanje i plodonosno djelovanje Pazinskog kolegija klasiène gimnazije je Dobrilin san, Mahniæevo ostvarenje,
Milanoviæevo oploðenje, i nadasve realizacija Hekove
vizije… jednostavno, to je ostvarenje težnji velikana istarske
Crkve
Pazin, 15.3.2014. (IKA) - Dvodnevnim obilježavanjem, 14.
i 15. ožujka, sveèano je proslavljena 20. obljetnica
Pazinskog kolegija - klasiène gimnazije i 100. obljetnica
zgrade Kolegija. Sveèano misno slavlje predvodio je
gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ, bivši ðak Pazinskog
sjemeništa
Obilježavanje je zapoèelo u petak 14. ožujka sportskim
susretima u raznim disciplinama: odbojci, nogometu, košarci
i šahu, izmeðu sadašnjih i bivših uèenika Kolegija i
predstavnika drugih ustanova. Turnir je poèeo odbojkaškom
utakmicom izmeðu uèenièkoga doma Karlovac i doma
Pazinskog kolegija. Uslijedio je nogometni turnir, na kojem
je sudjelovalo najviše ekipa: sveæenici zajedno s
bogoslovima, djelatnici gradske uprave, ekipa bivših
uèenika, od koje veæinu predstavljaju uèenici prve
generacije, te posljednja, ali ne manje vrijedna, ekipa
sadašnjih uèenika Pazinskog kolegija. Oko 20 sati zapoèeo
je košarkaški derbi u kojem su snage odmjerile ekipe bivših i
sadašnjih uèenika Pazinskog kolegija.
U subotu 15. ožujka sveèano misno slavlje u župnoj crkvi
Sv. Nikole predvodio je biskup Bogoviæ, a koncelebrirali su
poreèki i pulski ordinarij Dražen Kutleša, umirovljeni biskup
Ivan Milovan te èetrdesetak sveæenika koji su bili djelatnici
ili uèenici Pazinskoga kolegija ili Pazinskog sjemeništa.
Na poèetku misnog slavlja sve je pozdravio biskup domaæin
mons. Kutleša, koji je istaknuo kako se kroz sudbinu
Kolegija može išèitati sudbina hrvatskog naroda na tom
prostoru. Odmah po izgradnji zgrada je oduzeta za druge
namjene, godine 1945. je uz mnogo poteškoæa vraæena te je
otvoreno sjemenište gdje je odgojen veliki broj sveæenika za
mnoge biskupije, a tek 1993. otvoren je Kolegij koji djeluje
veæ 20 godina. Istaknuo je presudnu ulogu mons. Antuna
Heka u pokretanju projekta Kolegija. Veliki broj sveæenièkih
zvanja i intelektualaca koji su izišli iz Kolegija znak su
obilnih duhovnih i intelektualnih plodova Sjemeništa i
Kolegija. Temeljna je uloga Kolegija, osim prenošenja
znanja, upravo formiranje kvalitetnih mladih ljudi, koji æe u
buduænosti, i kao struènjaci u svojim profesijama, ali
nadasve kao kvalitetni ljudi pridonositi dobrobiti i razvoju
svojih životnih okruženja.
Mons. Bogoviæ u pozdravu je istaknuo kako proslava
obljetnica nije samo pogled u prošlost, nego i prigoda
zahvaliti svima koji su u projekt Pazinskog kolegija ugradili
dio sebe, svojom dobrotom obogatili one koji su tu proveli
svoje školske dane, jer ta je dobrota danas razasuta diljem
domovine i šire. On je, prisjetio se, u Pazinsko sjemenište
došao pedesetih godina prošlog stoljeæa i svoje je uèenièke
dane dijelio s biskupom Milovanom, akademikom Josipom
Bratuliæem i drugima, a tada su sjemeništem upravljali
mons. Božo Milanoviæ i mons. Josip Pavlišiæ, kasnije rijeèkosenjski nadbiskup. Predvoditelj misnog slavlja u homiliji na
temu evanðeoskog ulomka o rasipnom sinu napose je
istaknuo temeljnu ulogu ljubavi u mehanizmu primanja darivanja u meðuljudskim odnosima.
Na kraju misnoga slavlja okupljenima se obratio ravnatelj
Pazinskog kolegija – klasiène gimnazije, preè. Alejandro
Castillo Jimenez. Nakon upuæenih pozdrava kleru, puku te
predstavnicima državnih institucija ravnatelj je napose
pozdravio biskupe te uputio pozdrav i zahvalu mons. Antunu
Bogetiæu koji je prije 20 godina pastirskom mudrošæu
prepoznao vrijednost Hekova projekta Kolegija, i podržavao
Domovinske vijesti
ika
ga u potpunosti.
Na misi su se okupili i predstavnici Grada Pazina, Istarske
županije, Sveuèilišta Jurja Dobrile u Puli, ravnatelji drugih
pazinskih škola i županijskih institucija.
Ravnatelj je citirao molitvu mons. Heka na kraju njegova
govora povodom potpisivanja Povelje o otvaranju Kolegija:
"Kao vjernik molim Gospodina da podrži ovo što danas
zapoèinjemo, da se ne bi uzalud trudili graditelji", a mi
danas, 20 godina kasnije, puni zahvalnosti prema Bogu,
možemo reæi da je Gospodin podržavao to djelo, život naših
sadašnjih i bivših uèenika to dokazuje, i svi se mi radujemo s
njima u njihovim školskim, akademskim i poslovnim
uspjesima, ali radujemo se nadasve kada promatramo
raznovrsna svjedoèanstva kršæanskog života naših uèenika i
ponosni smo ako je Kolegij mogao pridonijeti bar malo da
naši uèenici kada izlaze iz ove škole ne budu samo uèenici s
lijepim svjedodžbama, nego da budu, kako je govorio mons.
Hek, uistinu ljudi. Molitve današnjega slavljenièkog dana
usmjerene su i za sve one djelatnike i uèenike Kolegija koji
su nas, zajedno s mons. Hekom, prethodili u vjeènost,
napomenuo je preè. Castillo Jimenez. Ravnatelj se prisjetio i
onih uèenika Kolegija koji možda nisu uspjeli ostvariti svoje
ciljeve, te poruèio neka se ne obeshrabre, neka se sjete dana
u Kolegiju pa æe otkriti da nisu sami, da imaju svoju
generaciju, i da imaju uvijek uza se Krista. Ravnatelj je
zakljuèio svoje obraæanje molitvom: "Zahvaljujemo ti
Gospodine jer si èuo rijeèi naših usta, jer si nadasve
uzvelièao obeæanje svoje. Gospodine, dovrši u nama djelo
što si zapoèeo, djelo ruku svojih ne zapusti." Na misi je
pjevao Zbor Pazinskog kolegija pod ravnanjem prof. Marice
Ursiæ, koja predaje glazbenu kulturu u Kolegiju od poèetka,
svih 20 godina.
Pazinski kolegij – klasièna gimnazija je katolièka škola s
pravom javnosti. Osnovana je godine 1993. zauzimanjem
mons. Antuna Heka, ujedno i prvoga ravnatelja. Njegovim
zalaganjem izgraðena je i sportska dvorana, a za potrebe
smještaja uèenika Poreèka i Pulska biskupija izgradila je
2004. novi Ðaèki dom kolegija.
Zgrada Pazinskoga kolegija podignuta je 1914. prema
projektu Anselma Wernera u neorenesansnom stilu, kao
konvikt, tj. ðaèki dom, što ga je Ðaèko pripomoæno društvo
naumilo osnovati kao potporu Državnoj gimnaziji na
hrvatskom jeziku. Od godine 1945. u njoj je djelovalo
Biskupsko sjemenište s klasiènom gimnazijom, središte
odgoja katolièkih sveæenika i intelektualaca. Dugogodišnji je
ravnatelj sjemeništa bio dr. Božo Milanoviæ, a podravnatelj
kratko vrijeme – do nasilne smrti u Lanišæu, danas blaženi
Miroslav Bulešiæ. Sjemenište je tijekom više desetljeæa
pohaðalo oko 1300 kandidata meðu kojima mnogi današnji
biskupi, nadbiskupi, kardinal Josip Bozaniæ, mnogi
sveæenici, profesori, lijeènici i drugi istaknuti intelektualci…
U Sjemeništu je od 1955–65. djelovala i Visoka teološka
škola iz Rijeke.
Nakon mise svi okupljeni bili su pozvani na zajednièki
domjenak uz druženje u blagovaoni Kolegija. Program
obilježavanja nastavljen je popodnevnom sveèanom
akademijom, nastupima sadašnjih i bivših uèenika i prijatelja
Kolegija u Spomen-domu u Pazinu.
Kulturno-zabavni program vodili su uèenici kolegija uz
koordinaciju prof. Orijane Paus. Na poèetku se okupljenima
obratio ravnatelj Jimenez. Program je kroz nastupe sadašnjih
i bivših uèenika kolegija, kroz skladni splet glazbe, poezije i
prikaza povijesti Kolegija pokazao izvanrednu sveobuhvatnu
kvalitetu koju je ta ustanova iznjedrila, a sve prožeto toplom
ljudskošæu koju je u te mlade ljude posijala Hekova vizija,
njegova zamisao i oblikovanje obrazovanja i nadasve odgoja
mladih ljudi, a koja i nakon njegova preranog prelaska u
vjeènost nastavlja živjeti u sljedeæim generacijama, to je
neupitni pokazatelj isplativosti takvog ulaganja u mlade
ljude. Glazbena uvertira veèeri bila je pjesma "Znak
pobjede" u izvedbi zbora Pazinskog kolegija i Vokalne
skupine Rožice uz instrumentalnu pratnju uèenika Kolegija,
a sve zajedno pod ravnanjem prof. Marice Ursiæ. U
glazbenom djelovanju Kolegija odgojeni su brojni glazbeni
talenti, sada veæ školovani glazbenici sa znaèajnim
samostalnim nastupima. Bilo u instrumentalnim izvedbama,
bilo kao vokalni solisti nastupili su sadašnji i bivši uèenici:
Gianluca Draguzet, Nikolina Kuhar, Sofija Žagar, Daren
Gnjatoviæ, Donat Gnjatoviæ, Priska Lukin, Tomislav Pasariæ,
Antonio Mrzliæ. Tijekom veèeri nastupio je i band Hot Club
de Istra (Aldo Foško, Mateo Paulišiæ, Dominik Ujèiæ, Marko
Roce i Donat Gnjatoviæ) uèenika iz 14. i 16. generacije koji
je èesto glazbom pratio dogaðanja u Kolegiju i šire. Veliki
doprinos programu dali su èlanovi literarne skupine Kolegija
koju vode prof. Orijana Paus i prof. Kristina Varda, osim
opuštenog i zabavnog voðenja programa èitali su ulomke o
povijesti Kolegija. Izvanrednu govornu darovitost pokazala
je Mara Valiæ kazivanjem stihova "Moj otac" Mate Balote, a
bivša uèenica Elis Baèac predstavila se sugestivnim
monologom iz drame "Nora" Henrika Ibsena. Uime roditelja
sa svojim se stihovima na specifiènom žminjskom,
"bezaèkom" dijalektu predstavila pjesnikinja Nada Galant.
Svojim se stihovima predstavila i bivša djelatnica Kolegija
dr. Evelina Rudan Kapec. Najdirljiviji trenutak programa je
za mnoge bio kada se dvoranom razlio glas mons. Antuna
Heka, snimka njegova govora izreèenog 31. sijeènja 1993.
godine prigodom potpisivanja Povelje o otvaranju Kolegija.
Jednako snažnog emotivnog naboja bio je i govor koji je
proèitala Sandra Slokoviæ, bivša uèenica Kolegija, sada
profesorica talijanskog jezika i povijesti u toj ustanovi,
obraæanje uime prve generacije Pazinskog kolegija - klasiène
gimnazije koje je napisao Zoran Levak. U sugestivnim
rijeèima i mislima koje su izreèene bila je sakupljena sva
zahvalnost, ganuæe i ponos mladih ljudi koji su u Kolegiju
dobili najbolju moguæu osnovu za izgradnju svoje
buduænosti, ali i svijest o potrebi i naèinu darivanja sebe u
ciljevima stvaranja temelja opæeg dobra za generacije koje
dolaze. "Prva generacija Pazinskog kolegija – klasiène
gimnazije po mnogoèemu æe se sjeæati mons. Heka, ali iznad
svega po dvjema reèenicama koje ga u potpunosti
karakteriziraju, na poèetnom okupljanju uèenika u Savudriji
ljeti 1993. godine rekao je: 'Mi od vas koji ste dio prve
generacije ne želimo stvoriti pametnog èovjeka, veæ od
svakoga od vas želimo stvoriti èovjeka'. Drugu je reèenicu
èesto ponavljao nama i svima ostalima: 'Ako netko želi
stvoriti nešto dobro, a uspjeh ovisi o odgovoru 'da' ili 'ne',
recimo 'da', jer to je 'da' za èovjeka, za Istru, za Hrvatsku",
rekla je prof. Slokoviæ.
"Kako vrijeme prolazi, postajemo svjesniji da moramo biti
ponosni na našu generaciju, istaknula je prof. Slokoviæ, jer je
u prvoj generaciji Pazinskog Kolegija objedinjena ogromna
simbolika i neumorno zalaganje ljudi koji su živjeli davno
prije nas", uistinu, pokretanje i plodonosno djelovanje
Pazinskog kolegija - klasiène gimnazije je Dobrilin san,
Mahniæevo ostvarenje, Milanoviæevo oploðenje, i nadasve
realizacija Hekove vizije… jednostavno, to je ostvarenje
težnji velikana istarske Crkve.
.
19. ožujka 2014. broj 11/2014
17
Domovinske vijesti
Akcija Misereor 2014. u Gospiæko-senjskoj biskupiji
Gospiæ, 15.3.2014. (IKA) - I ove korizme u Gospiækosenjskoj biskupiji provodi se akcija za prikupljanje sredstava
za potrebe biskupijskog Caritasa Misereor 2014. Akcija u
korizmi predstavlja godišnji dar, obiteljski i osobni, za
potrebe funkcioniranja centralnih ustanova biskupije.
Akcijom "Misereor" pomaže se biskupijskom Caritasu,
sjemeništarcima i bogoslovima, stipendiranju dvadeset
studenata iz siromašnijih obitelji kao i za središnje urede
biskupije (Katehetski ured, Ured za pastvu obitelji i
dekanatske urede).
Pojedinaèni prilozi trebaju se do nedjelje Cvjetnice dostaviti
župnicima koji æe se predati u prikaznoj povorci na Veliku
srijedu na Misi posvete ulja. Postoji moguænost i uplate na
žiro raèun Gospiæko-senjske biskupije, (Senjskih žrtava 36;
53 000 GOSPIÆ), broj: 2340009-1310310230 s pozivom na
broj 1-2012, s naznakom za "Misereor".
U toj akciji se motiviraju i najmlaði da svojim prilozima
tijekom korizme pomognu potrebitima sakupljajuæi novac u
kutijicama Caritasa.
Šibenski vjerouèitelji na struènom skupu o komunikaciji
Šibenik, 15.3.2014. (IKA) - Vjerouèiteljice, vjerouèitelji i
odgajateljice u vjeri Šibenske biskupije okupili su se u
subotu 15. ožujka u prostorijama Katolièke osnovne škole na
svom redovitom struènom skupu. Tema skupa bila je
"Komunikacija na materinjskom jeziku - Rijeè od uha do
srca". Predavaèi su bili dr. Sreæko Listeš, viši savjetnik za
hrvatski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje, i Sabina
Marunèiæ, prof., viša savjetnica za vjeronauk u Agenciji za
odgoj i obrazovanje. Molitveno-meditativni poèetak
predvodili su vjerouèitelji s. Renata Azinoviæ i Marko
Majetiæ. Svojom rijeèju molitve sve nazoène su uveli u
predavanje o Rijeèi i rijeèi te kroz Evanðelje po Ivanu
aktualizirali Rijeè koja i danas prebiva meðu ljudima.
Šibenski biskup Ante Ivas pozdravio je okupljene i ukazao
na važnost vjeronauka kao nositelja žive Rijeèi u svom
poslanju. Predstojnica Katehetskog ureda s. Jakica Vuco
zahvalila je predavaèima koji su se rado odazvali podijeliti
svoje znanje s onima koji su im poslani biti slušateljima na
tom skupu. U predavanju "Komunikacija na materinjem
jeziku" dr. Listeš istaknuo je da su u tijeku Dani hrvatskoga
jezika. Podsjetio je kako je upravo i jubilarnih 100 godina od
smrti A. G. Matoša te 200 godina od roðenja bana Hrvatske i
filologa Ivana Mažuraniæa. Naglasio je kako je jezik temelj
identiteta naroda te istaknuo potrebu za medijskom kulturom
u školama u Hrvatskoj. Dr. Listeš kritièki se osvrnuo na
problem medija u Hrvatskoj kroz koje se vidi i èuje mnogo
pogreški u govoru i pisanju. U diskusiji svojim je
odgovorima pomogao nazoènima koji su imali pitanja na
temu govora i razlikovanja odreðenih rijeèi u hrvatskom i
ostalim jezicima. Viša savjetnica Marunèiæ u predavanju
"Rijeè od uha do srca" rekla je kako se 60% nastave
vjeronauka odvija govornim metodama, dok je 50% nastavni
razgovor. Naglasila je kako su Isus i Sokrat u školi
predstavljeni kao uzori komunikacije te da je Crkva uèinila
veliki iskorak prema drugima s Drugim vatikanskim
koncilom. Objasnila je kako je dijalog sastavni dio
evangelizacije. Podsjetila je i na encikliku pape Pavla VI.
Ecclesiam suam u kojoj Papa komunikaciju Crkve dijeli na 3
kruga i to: s èitavim èovjeèanstvom, s onima koji vjeruju u
Boga i s kršæanima tj. ekumenizam. Završni dio struènog
skupa bile su dvije pedagoške radionice gdje su "poslanici
Rijeèi" na praktièan naèin ostvarili zadane ciljeve skupa.
18
19. ožujka 2014. broj 11/2014
ika
Sjednica èlanova Povjerenstva za obitelj u Udbini
Dan obitelji organizira se u slijedu trogodišnjega plana
pastorala obitelji što ga je predložilo Vijeæe HBK za obitelj
pod vodstvom krèkog biskupa Valtera Župana
Udbina, 15.3.2014. (IKA) – Sjednica èlanova Povjerenstva
za obitelj s dekanima Gospiæko-senjske biskupije održana je
15. ožujka u prostorijama Pastoralnog centra na Udbini.
Sjednicu je sazvao i vodio generalni vikar i predstojnik
Povjerenstva Tomislav Šporèiæ, a sudjelovali su svi dekani
osim ogulinskog preè. Roberta Zuboviæa, koji je bio
sprijeèen drugim obavezama.
Mons. Šporèiæ istaknuo je prakse prošlogodišnjih
organiziranja susreta supružnika i roditelja koji su se
redovito prireðivali u raznim župama nakon osnutka
Gospiæko-senjske biskupije.
Na sastanku Udbini dogovaran je program za Biskupijski
dan obitelji. Još pri stvaranju ovogodišnjega pastoralnog
plana prošle jeseni dogovoreno da se taj dan obitelji održi na
Udbini 3. svibnja.
Taj se dan organizira u slijedu trogodišnjega plana pastorala
obitelji što ga je predložilo Vijeæe HBK za obitelj pod
vodstvom krèkog biskupa Valtera Župana.
Prošle godine održan je simpozij u Zadarskoj nadbiskupiji na
nacionalnoj razini, na kojem su sudjelovali oni koji su u
biskupijama posebno odgovorni za pastoral obitelji.
Ove godine treba se održati Dan obitelji po biskupijama, a
2015. godine održat æe se nacionalni susret obitelji na
Trsatu.
Na sjednici je odluèeno da se u pripremi za taj dan tiska
prigodni bilten u kojem æe se obrazložiti razlog održavanja
dana i pozvati obitelji da na njemu sudjeluju. Osobito æe se
pozvati i na posebni naèin obvezati da doðu obitelji
ovogodišnjih prvoprièesnika. Predavanje na Danu održat æe
prof. Zrinka Gregov, tajnica Vijeæa HBK za obitelj, i dr.
Petar-Krešimir Hodžiæ, predstojnik toga Vijeæa. Sveèanu
misu predvodit æe biskup Mile Bogoviæ. Na misi bi pjevali
Djeèji zborovi župa Gospiæ, Ogulina, Otoèca i drugi.
Hodoèašæe èlanova Marijine legije iz Sisaèke biskupije u
Svetište Majke Milosrða
Kloštar Ivaniæ, 15.3.2014. (IKA) - Èetiristotinjak èlanova
Marijine legije s podruèja cijele Sisaèke biskupije
hodoèastilo je u subotu 15. ožujka u svetište Majke Milosrða
u Kloštar Ivaniæu.
Po dolasku u Kloštar Ivaniæ hodoèasnici su imali priliku
posjetiti Karmel i susresti se s karmeliæankama, a rektor
svetišta fra Tomislav Božièek pokazao je hodoèasnicima
svetište, riznicu i pinakoteku.
Èlanovi zajednice molili su pobožnost križnoga puta, a
prikljuèili su im se i domaæi vjernici. Sveèano misno slavlje
predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ u zajedništvu s fra
Tomislavom Božièekom i duhovnicima Marijine legije
mons. Franjom Æukom, preè. Stjepanom Bradicom i vlè.
Paškom Glasnoviæem, a služio je trajni ðakon Željko
Kovaèeviæ.
U homiliji biskup Košiæ istaknuo je dvije Marijine
karakteristike: hrabrost i poniznost. Potaknuo je i ohrabrio
okupljene vjernike da po uzoru na Blaženu Djevicu Mariju
svoj život žive hrabro i vjerni Bogu.
Nakon mise uslijedilo je druženje èlanova i prigodan
domjenak u prostoru samostana i župe.
.
ika
Spomen na sveæenika Ivana Butoroviæa
Biskup Vlado Košiæ u Pisarovinskoj Jamnici predvodio
misno slavlje i blagoslovio spomen-ploèu
Jamnica Pisarovinska, 16.3.2014. (IKA) - Sisaèki biskup
Vlado Košiæ predvodio je u nedjelju 16. ožujka u župnoj
crkvi Sv. Martina u Pisarovinskoj Jamnici misu za vlè. Ivana
Butoroviæa, župnika te župe stradalog muèenièkom smræu u
vrtlogu II. svjetskog rata 28. svibnja 1944. godine. U
koncelebraciji bili su upravitelj župe preè. Stjepan Bradica i
duhovni pomoænik Kæeri Srca Isusova u Lasinji vlè. Stjepan
Raèiæ, a služio je ðakon Željko Kovaèeviæ. Prije mise, uz
nazoènost brojnih vjernika, biskup je na župnoj kuæi
blagoslovio novopostavljenu spomen-ploèu za tog
sveæenika.
U homiliji biskup je rekao kako ne ulazeæi u razloge tog
ubojstva, danas stojimo pred èinjenicom da je jedan župnik katolièki sveæenik, bio muèen i ubijen bez suda i dokazane
krivnje. Biskup je upoznao okupljene i s ovih dana održanim
simpozijem "Muèeništvo i muèenièki tragovi kroz hrvatsku
prošlost" na kojem su izlagali brojni ugledni predavaèi
(povjesnièari, teolozi, pravnici i drugi istraživaèi), a èiji je
zajednièki rezultat kako je u republikama Hrvatskoj i BiH
ubijeno više od 600 sveæenika, redovnica, bogoslova i
sjemeništaraca koje ne smijemo zaboraviti jer je njihovo
muèeništvo sjajan dokaz njihove ljubavi prema vjeri u
Krista. "Bl. Ivan Pavao II. na prijelazu u 21. stoljeæe zatražio
je od biskupa i svih vjernika da naprave popis svojih
muèenika, koji su stradali – iz mržnje na vjeru. "Doista, naši
sveæenici – njih 22 samo u našoj biskupiji – koji su ubijeni u
II. svjetskom ratu i poraæu mogu se sigurno pripisati tom
broju svijetle vojske muèenika, koji nisu štedjeli sebe ni
svoga života, veæ su hrabro prihvatili i smrt te tako dali
lijepo svjedoèanstvo svoje vjere za Krista", rekao je
propovjednik.
U nastavku biskup Košiæ istaknuo je kako je važno znati
kako se u ovoj Godini hrvatskih muèenika u Sisaèkoj
biskupiji ne zaziva nikakva mržnja niti traži ikakva osveta
zbog tih pogubljenja sveæenika, veæ naprotiv u njima se traži
snaga "da živimo novim životom, da poput njih imamo
snagu prihvaæati križ i žrtvu za ideale svoje vjere, da
izdržimo sva iskušenja i s Kristom, koji je takoðer bio
muèen i nevin ubijen, pobijedimo. Upravo je korizma
prikladno vrijeme da razmišljamo i o Kristu i njegovoj patnji
za naše spasenje, i o muèenicima koji su dali živote za
Krista, i o nama koji smo pozvani njih nasljedovati. Sigurno,
mi nismo slijepi i dobro znamo da su ljudi zli, da Krist nije
bio ubijen zato što dobro vlada svijetom nego zlo, da naši
muèenici nisu stradali od ruku svojih dobrotvora nego
ubojica, a i da mi moramo nositi svoj križ zbog
nerazumijevanja zlih ljudi i da smo èesto prepušteni sebi.
Ipak mi ne želimo razmišljati o zlu niti o zlim ljudima, nego
o dobru i Božjoj dobroti koja jedina spašava, a èiji su dionici
bili i naši muèenici, i èiji dionici moramo biti i mi danas".
Govoreæi o proèitanoj Božjoj rijeèi i prvom èitanju u kojem
je Bog pozvao Abrahama da iz svog zavièaja poðe u novu
obeæanu zemlju, biskup je rekao kako je i nad nama Božji
poziv i kako svakog od nas, na svoj naèin, Bog poziva da
ostavimo stari život i poðemo u nepoznati novi život. "To je
važna promjena na koju svi moramo biti spremni, želimo li
biti poslušni Božjoj volji. Ne znamo èesto što nas èeka kad
se odazivamo Božjem pozivu, ali to je neophodno iskustvo,
koje svi koji Bogu vjerujemo trebamo dijeliti s Abrahamom.
I Abrahamu i nama, ako slušamo Božji zov i odazivamo se
na nj, Bog nudi svoj blagoslov. Mogli bismo reæi da je tako i
vaš negdašnji župnik, koji je stradao prije 70 godina i danas
doèekao da ga se sjeæamo i postavimo mu spomen-ploèu, bio
spreman sve ostaviti i poæi u novost koju je Bog od njega
Domovinske vijesti
tražio. On nije znao što ga èeka kad je dolazio ovamo za
župnika. To je za njega znaèilo na kraju podnijeti i
muèeništvo i dati svoj život. Koliko smo mi spremni iæi
daleko u svojem svjedoèanstvu za Krista? Sigurno, èesto ni
sami ne znamo, dok ne doðu konkretni izazovi, ali važna je
poèetna spremnost – pa što Bog da. A Bog æe uvijek biti uz
nas, jer on nas ljubi i spašava kao što se otac s ljubavlju
brine za svoju djecu", poruèio je biskup Košiæ.
Na kraju slavlja biskupu je na dolasku zahvalio preè. Bradica.
Zakljuèene franjevaèke puèke misije u Èakovcu
Èakovec, 16.3.2014. (IKA) - Franjevaèke puèke misije, koje
su od prve korizmene nedjelje 9. ožujka održavane u župi sv.
Nikole biskupa u Èakovcu, zakljuèene su u nedjelju 16.
ožujka misom zahvalnicom koju je predvodio varaždinski
biskup Josip Mrzljak. Misno slavlje u župnoj crkvi Sv.
Nikole okupilo je velik broj vjernika iz župa grada Èakovca i
okolice koji su kroz protekle dane sudjelovali u raznim
duhovnim sadržajima toga jedinstvenog franjevaèkog
pastoralnog projekta. S biskupom je suslavilo desetak
franjevaca misionara na èelu s koordinatorom fra Ivanom
Matiæem, voditeljem kuæe "Tabor" u Samoboru, domaæi
župnik i gvardijan fra Stanko Belobrajdiæ te provincijal
Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda fra
Željko Železnjak, koji je na kraju zahvalio misionarima i
svima koji su se odazvali njihovoj misionarskoj
evangelizaciji te je zaželio da njihov rad urodi plodovima u
životima onih koje su dotaknuli i njihovim obiteljima.
Biskup Mrzljak, koji je u misije uveo u subotu 8. ožujka
misom zaziva Duha Svetog, u uvodu mise pozvao je sve
okupljene da euharistijom zahvale Bogu za sve milosne
trenutke koje su proživjeli proteklih dana boraveæi s
misionarima koji su im u duhu svetog Franje željeli
posvjestiti što znaèi biti kršæanin koji je pozvan živjeti
Evanðelje. Istaknuo je kako to nikako nije kraj misija, nego
bi trebao biti poèetak svjesnijeg kršæanskog života u
osobnom, obiteljskom i zajednièkom pogledu. Osvrèuæi se u
homiliji na nedjeljna èitanja, biskup je istaknuo kako je svaki
èovjek pozvan svladavati izazove noseæi pritom svoje
križeve, jer èovjek nije stvoren živjeti prizemljeno nego ga
Bog poziva da se penje u sfere duha gdje doživljava u
susretu s Bogom svoje preobraæenje. "Vjerujem da su i ove
misije bile odreðeni uspon u sfere duha gdje se Bog obraæa
èovjeku. Taj put sigurno nije bio lagan jer hod za Isusom i
nošenje križa imaju odreðenu težinu, ali to je jedini sigurni
put za èovjeka kao pojedinca i za njegov život u obitelji i
zajednici. Želja nam je da ovaj hod za Isusom, u kojem
slušamo i prihvaæamo što nam poruèuje, postane i živa
stvarnost našeg života, našeg svagdanjeg kršæanskog života",
poruèio je biskup.
Na kraju je biskup Mrzljak istaknuo važnost jedinstvenih
franjevaèkih puèkih misija koje æe se održavati i drugdje po
Hrvatskoj. Izrazio je zadovoljstvo i radost što je prvi korak
uèinjen u tjednu kada je obilježena prva obljetnica
pontifikata pape Franje, koji takoðer neumorno poziva na
obnovu i obraæenje, te je svima zahvalio i na proslavi Papina
dana.
U sklopu franjevaèkih puèkih misija, koje su održane pod
geslom "Danas mi je boraviti u tvojoj kuæi", misionari su
održali velik broj susreta sa svim skupinama vjernika, od
najmlaðih do najstarijih, pohodili su razne ustanove i udruge
na podruèju grada, bili su na raspolaganju za razgovore o
duhovnim temama, a u veèernjim satima posjetili su i obitelji
u njihovim domovima što je bio poseban blagoslov za sve s
kojima su se susreli na takav naèin.
19. ožujka 2014. broj 11/2014
19
Domovinske vijesti
Pogreb don Ante Baliæa
Katuni, 16.3.2014. (IKA) - Sveæenik Splitsko-makarske
nadbiskupije don Ante Baliæ ispraæen je na posljednji
poèinak u nedjelju 16. ožujka u svojoj rodnoj župi Uznesenja
Blažene Djevice Marije u Katunima. Sprovodnu misu u
župnoj crkvi Posrednice svih milosti predvodio je splitskomakarski nadbiskup Marin Barišiæ uz koncelebraciju
župnika don Veæeslava Šupuka i sudjelovanje oko stotinu
sveæenika, tridesetak bogoslova, brojnih redovnica, obitelji,
prijatelja, mještana rodnih Katuna, susjednih sela i župa
Vinišæe, Dicmo Donje, Kaštel Stari, Zagvozd i Èaporice u
kojima je don Ante obnašao svoju sveæenièku službu.
Nakon pozdravnih rijeèi, nadbiskup Barišiæ je svim
okupljenima, posebno rodbini i prijateljima, izrazio ljudsku i
kršæansku suæut. Osvræuæi se na èitanje dana u kojem
Gospodin poziva Abrahama da krene u zemlju koju æe mu
pokazati, nadbiskup je rekao kako Abraham, kao ni rodbina i
prijatelji koji su ga došli ispratiti, nisu znali kuda ide, no da
je Abraham imao povjerenja u Boga te je krenuo putem na
koji je pozvan. "Premda ni on nije znao što ga sve èeka,
abrahamovsku hrabrost i povjerenje imao je i don Ante
Baliæ, koji je prije mnogo godina ovdje èuo Gospodinov
poziv na koji se spremno odazvao, a vi ste ga, draga rodbino
i prijatelji, na slavlju njegove mlade mise ispratili na taj put",
rekao je nadbiskup i dodao kako je don Ante znao da je
svima za vrijeme zemaljskog hoda potrebno boraviti s
Kristom "koji æe nas, poput uèenika koje je poveo na goru,
ohrabriti u našem hodu kroz ovozemaljske patnje, boli i
smrt". "Don Ante je neprestano uzlazio na goru preobraženja
i sa sobom vodio one kojima je bio poslan, braæu sveæenike i
vjernike. Svaka misa je gora preobraženja nakon koje,
ohrabreni Njegovom rijeèi, silazimo u stvarnost naše
svakodnevnice", rekao je nadbiskup i istaknuo kako je
uvjeren da je don Ante razumio Isusov govor te da je u
svojoj bolesnièkoj sobi, kroz šutnju, bolest i patnju, sazreo u
meðusobnom razumijevanju. "Mi koji smo ga poznavali
uvijek smo ga doživljavali kao blagoslovljenu prisutnost. On
je bio ugodan u društvu, nikada iskljuèiv ili agresivan. Imao
je pogled i srce za malog obiènog èovjeka u njegovoj radosti
i žalosti i bio je neumorni graditelj, ne materijalnih, veæ
sjenica ljudskih odnosa. Don Ante je završio svoju korizmu i
ulazi u otajstvo uskrsnuæa. Želimo da bude sudionik
Kristovih obeæanja koja je on u vjeri i nadi prihvatio i hrabro
pronosio ovom zemljom. Hvala mu za sve dobro što je
ostavio duboko zapisano u živote svih nas", zakljuèio je
nadbiskup.
Na kraju misnoga slavlja pastoralni vikar dr. don Nediljko
Ante Anèiæ ukratko je prikazao don Antin život i rad.
Okupljenima se obratio don Pavao Baniæ, koji je s don
Antom, zbog montiranoga komunistièkog procesa kojim je
zatvoreno sjemenište u Splitu, gimnaziju završio u Zagrebu,
na Šalati. Rekao je da se don Ante isticao po dobroti i
blagosti te da je Jobovski podnosio svoju bolest. Uime
župljana župa u kojima je služio, od don Ante se oprostio
župnik Èaporica don Mirko Skejiæ, koji je zahvalio Bogu što
je dao tako dobrog i predanog sveæenika. Prigodni govor
izrekao je i župnik don Veæeslav Šupuk koji je zahvalio svim
okupljenima uime župe. Don Antina obitelj zahvalila je svim
sveæenicima i župljanima, a posebno redovnicama u
Sveæenièkom domu koje su ga njegovale. Na misi je pjevao
župni zbor pod vodstvom s. Danke Žaper.
Don Ante Baliæ, sin Mate i File r. Kovaèeviæ, roðen je u
Katunima 18. kolovoza 1941. godine kao najmlaðe dijete u
pobožnoj i brojnoj kršæanskoj obitelji. Osnovnu školu
završio je u Šestanovcu, a nakon razdoblja razmišljanja i
traganja osjetio je da ga Bog zove u sveæenièku službu te se
prijavio u Splitsko sjemenište. Buduæi da su komunistièke
20
19. ožujka 2014. broj 11/2014
ika
vlasti tih godina u montiranom procesu osudili neke
sveæenike i zatvorili Malo i Veliko sjemenište, biskup Frane
Franiæ svoje je kandidate za sveæeništvo morao slati u druge
crkvene odgojne zavode u Hrvatskoj. Tako je Ante s jednom
skupinom splitskih sjemeništaraca 1958. poslan u Zagreb
gdje je u Nadbiskupskom sjemeništu na Šalati završio èetiri
razreda gimnazije i maturirao. Vojsku je služio u Pirotu na
jugoistoku Srbije u blizini bugarske granice. Bila je to jedna
od kažnjenièkih vojarni u ondašnjoj državi gdje su
komunistièke vlasti slale sveæenièke kandidate. Tamo se,
zbog surova postupanja, don Ante teško razbolio dobivši èir
na želucu i od te se bolesti sporo oporavljao. Kad je
ozdravio, nastavio je školovanje u Splitskoj bogosloviji i
završio filozofsko-teološki studij na ondašnjoj Teologiji u
Splitu. Za sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije
zareðen je na blagdan sv. Petra i Pavla, 29. lipnja 1972. u
crkvi Sv. Križa u Splitu. Mladu misu proslavio je u rodnoj
župi Katunima. Tijekom 42 godine sveæenièkog života
djeluje na pet župa u Nadbiskupiji - Vinišæu, Dicmu
Donjem, Kaštel Starom, Zagvozdu i Èaporicama. Nakon
pojave prvih ozbiljnih znakova Parkinsonove bolesti 2007.
godine otišao je na bolovanje. Posljednje vrijeme proveo je u
Sveæenièkom domu u Splitu, strpljivo podnoseæi svoju tešku
bolest od koje je umro 14. ožujka.
U Glini zapoèeli ovogodišnji susreti biskupa Košiæa i
krizmanika
Glina, 16.3.2014. (IKA) - Ovogodišnji susreti sisaèkog
biskupa Vlade Košiæa i krizmanika s podruèja Biskupije
zapoèeli su u nedjelju 16. ožujka u crkvi Sv. Ivana
Nepomuka u Glini. Tako æe se tijekom sljedeæih nekoliko
nedjelja biskup kroz osam dekanata susresti s više od 1600
ovogodišnjih krizmanika.
Na glinskom susretu okupilo se dvjestotinjak krizmanika
Glinskoga dekanata, predvoðenih roditeljima, sveæenicima i
vjerouèiteljima. Na susretu su bili i sudjeljitelj krizme u tom
dekanatu generalni vikar Biskupije mons. Josip Æoriæ,
povjerenik za pastoral mladih vlè. Branko Koretiæ i
predstojnica Katehetskog ureda s. Smilja Èirko.
Duhovni susret bio je prožet molitvom, pjesmom i
razmišljanjem, a na kraju krizmanicima su se obratili biskup
Košiæ i mons. Æoriæ, govoreæi im o važnosti skorašnje
krizme i ustrajnosti u vjeri.
Prvi Braèni susret u Dubrovniku
Dubrovnik, 16.3.2014. (IKA) - Prvi Braèni susret u
organizaciji Vijeæa za život i obitelj Dubrovaèke biskupije i
Hrvatske zajednice braènih susreta održan je od 14. do 16.
ožujka u prostorijama Uèenièkog doma "Paola di Rosa" u
Dubrovniku. Voditelji su bili isusovac mr. Josip Sremiæ i tri
braèna para Ivanka i Milan Došlin, Žaklina i Darko
Marèinkoviæ te Ljubica i Goran Thür. Iz Dubrovaèke
biskupije sudjelovalo je 11 braènih parova i dvojica
sveæenika. Susret je završio u nedjelju 16. ožujka
poslijepodne misom u crkvi Sv. Petra na Boninovu, na kojoj
je voditeljima i sudionicima susreta rijeèi zahvalnosti uputio
predstojnik Vijeæa za obitelj don Ivo Zeèeviæ. Tijekom
vikenda sudionici susreta, veæinom braèni parovi, imali su
prigode posvetiti se sebi kao paru, produbljujuæi meðusobni
odnos kroz otkivanje kako u njihovim srcima još uvijek leži
mnogo emocionalnog i ljubavnog blaga prekrivenog raznim
brigama i pitanjima svakodnevice, spoznavajuæi da su jedno
drugom meðusobno dar i milost te radeæi na meðusobnoj
komunikaciji u jednom novom svjetlu, pridonoseæi na taj
naèin kvalitetnijem životu svoje braène zajednice.
Domovinske vijesti
ika
Dubrovnik: Zahvalnica za fra Antu Tomièiæa
Dubrovnik, 16.3.2014. (IKA) - Zahvalno euharistijsko
slavlje u povodu završetka dijecezanskog postupka za
proglašenje blaženim i predaje dokumentacije Kongregaciji
za proglašenje blaženih i svetih u Vatikan o sluzi Božjem fra
Anti Tomièiæu (1901. - 1981.) koji je i u Dubrovniku proveo
dio života, slavljeno je u nedjelju 16. ožujka u svetištu
Gospe od milosrða u Gospinu polju, a predvodio ga je
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. U koncelebraciji su, uz
ostale sveæenike, sudjelovali i generalni vikar Dubrovaèke
biskupije mons. dr. Petar Paliæ, kancelar biskupije don Ivica
Pervan kao i župnik župe sv. Mihajla don Željko Kovaèeviæ.
U propovijedi je biskup Uziniæ rekao kako je fra Ante
Tomièiæ deset godina života bio vezan uz dubrovaèki
kapucinski samostan jer je veæi dio tog vremena proveo na
putu tražeæi milostinju da bi se samostan izgradio.
Povezujuæi životnu prièu fra Ante s nedjeljnim evanðeljem o
preobraženju, biskup Uziniæ je, istaknuo njegovu sliènost s
Petrom. I fra Anti je, kao i Petru, trebalo dugo da prepozna
Isusa onakvim kakav on jest te mu onda s vjerom stavi svoj
život na raspolaganje. Uz pomoæ jednog svetog biskupa
shvatio je da svetost ne treba tražiti u nekim izvanrednim
stvarima, a što je bio razlog i njegova razoèaranja kad je
došao u samostan, nego da se svetost živi u svakodnevici.
Njegova svakodnevica je bila prošenje s krunicom u ruci. A
tim prošenjem od vrata do vrata sagradio je "tri sjenice":
samostan u Dubrovniku, samostan i bogosloviju u Varaždinu
te središnji samostan kapucinskog reda u Dubravi u Zagrebu.
Kako je sam prošao prošenje na najbolji naèin je mogao
razumjeti one koji su dolazili kasnije na njegova vrata i
prosili.
"I dok molimo Boga da ga uzdigne na èast oltara, ali i da nas
zagovara kod Boga, želimo s fra Antom obeæati da æemo i
mi svoju svakodnevicu pokušati preobraziti, hodeæi za
Isusom i noseæi svoje križeve, te kao Crkva hrabro hoditi
naprijed. Da neæemo dopustiti da nas situacije obeshrabre
nego ih uèiniti prilikom za svetost na koju smo svi pozvani",
rekao je biskup.
Na kraju mise otpjevan je himan "Tebe, Boga, hvalimo!" a
svi okupljeni zajedno su izmolili molitvu Bogu za
udjeljivanje milosti po zagovoru sluge Božjeg fra Ante
Tomièiæa, otisnutu na prigodnim promotivnim materijalima.
Mješoviti župni zbor pod ravnanjem s. Celestine otpjevao je
pjesmu o sluzi Božjem fra Anti Tomièiæu, za koju su rijeèi
napisali kapucini Modesto Borak i Zvonko Pšag, a uglazbila
ju je s. Fidelis Leventiæ.
Postulator kauze fra Stanko Dodig, upravitelj svetišta Gospe
od milosrða u Dubrovniku, pozvao je vjernike da se u svojim
molitvama utjeèu zagovoru fra Ante i za veæe potrebe jer je
za njegovo proglašenje blaženim, uz ostalo, potrebno i jedno
èudo.
Sluga Božji fra Ante Josip Tomièiæ, tihi svjedok vjere, u
Dubrovniku je živio od 1926. do 1937. godine. Naime,
nakon što je dubrovaèki biskup Josip Marèeliæ pozvao
kapucine da preuzmu brigu o poznatom hodoèasnièkom
svetištu Gospe od milosrða u Gospinu polju, kapucini su to
prihvatili i 7. svibnja 1913. godine preuzeli upravu i brigu o
svetištu.
Uz svetište i kuæu koja je bilo u trošnom stanju, kapucini su
odluèili graditi samostan. Fra Ante je po dolasku u
Dubrovnik 1926. jedno vrijeme obraðivao Gospino polje,
koje je tada bio veliki posjed i zahtijevao je mnogo truda.
Godinu dana nakon toga teškog fizièkog rada poglavar
samostana ga šalje skupljati novèana sredstva za izgradnju
samostana u Dubrovniku.
O tom prikupljanju milodara za samostan fra Ante svjedoèi:
"Ja sam najprije sabirao milodare po Dubrovniku i okolici, a
onda sam dobio dozvolu Ministarstva unutarnjih poslova za
cijelu državu, s tim da se moram prijaviti miliciji u svakom
gradu, a u kotarskim mjestima kotarskom predstojniku. Ja
sam hodio po svim gradovima Hrvatske, Slavonije,
Dalmacije, Bosne i Hercegovine kao i po svim drugim veæim
mjestima gdje se narod više bavi novcem. Moja kolektura za
dubrovaèki samostan trajala je 10 godina, ali svake godine
samo 6-8 mjeseci, jer inaèe nisam smio po našim pravilima
biti više izvan samostana. Spavao sam uvijek ili jeo po
samostanima ili po župnim uredima. Svi sveæenici i
redovnici bili su vrlo prijazni; neka im dragi Bog to obilno
naplati. Samo na par mjesta, u sve to vrijeme, dogodilo se da
nisam bio primljen, ali onda sam se veæ snašao kod dobrih
katolika".
Kamen temeljac za kapucinski samostan blagoslovio je
biskup Marèeliæ 24. svibnja 1928. godine. Prvi dio
samostana završen je te iste godine, a drugi dio 1936.
Susret dalmatinskih fokolara
Split, 16.3.2014. (IKA) - Pokret fokolara u Hrvatskoj svoje
proljetne otvorene susrete posveæuje spomenu na Chiaru
Lubich, koja je preminula 14. ožujka 2008. godine, i njezinoj
baštini. "Odgoj - izazov našeg vremena" bila je tema susreta
dalmatinskih fokolara održanog u nedjelju 16. ožujka u
Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu, na kojem se okupilo
stotinu fokolarina svih dobnih uzrasta, od Zadra do
Dubrovnika. Na susretu su se kroz razmatranja, druženje,
pjesme i svjedoèanstava, spomenula iskustva pojedinaca o
odgoju te, kako je baš kao i na poèecima Djela Marijina Pokreta fokolara, evanðelje zakon života njegovih èlanova.
Okupljenima je predstavljen i projekt djeèjeg vrtiæa "Zraka
sunca" iz Križevaca u kojemu se primjenjuju naèela
pedagogije zajedništva.
Èetverosatni program, koji je pjevanjem uvelièao vokalnoinstrumentalni sastav "Unica harominia", završio je
euharistijskim slavljem koje je u sjemenišnoj kapeli
predvodio mr. don Boris Vidoviæ, rektor Centralnoga
bogoslovnog sjemeništa u Splitu. Govoreæi u svjetlu
izlaženja Djela Marijina iz zemlje gdje je pokret nastao,
kako bi susreli i druge ljude te došavši tako i do Hrvatske,
Vidoviæ je zakljuèio kako je pokret kroz dugi niz godina
prošao hod koji mora proæi svaka osoba. Istaknuo je kako
svakog Bog poziva da izaðe iz sebe i krene u susret drugome.
Obiteljski križni put u Šibeniku
Šibenik, 16.3.2014. (IKA) - Obitelji s Braènih vikenda
Šibenske biskupije veæ tradicionalno na 2. korizmenu
nedjelju organiziraju Obiteljski križni put. Križni put u
šibenskoj katedrali Sv. Jakova 16. ožujka predvodio je
biskupijski povjerenik za pastoral obitelji mr. don Roko
Glasnoviæ. U meditacijama pojedinih postaja sudionici su
razmišljali o aktualnoj obiteljskoj problematici koja pogaða
svakoga njezinog èlana koji ju doživljava na svoj naèin.
Svaka meditacija bila je prilika za promišljanje kako i
svakodnevne situacije Bog promatra cjelovito i ugraðuje u
njih svoju ljubav i žrtvu. Pobožnost križnog puta bila je i
duhovna priprema za Biskupijski susret obitelji koji u
travnju, stoga je i završena zajednièkom Molitvom obitelji
koja se tijekom korizme moli u svim župama biskupije.
.
19. ožujka 2014. broj 11/2014
21
Domovinske vijesti
Korizmeno hodoèašæe Otoèkoga dekanata na Udbinu
Udbina, 16.3.2014. (IKA) - U Gospiæko-senjskoj biskupiji
druga korizmena nedjelja veæ je tradicionalno dan
korizmenoga hodoèašæa Otoèkoga dekanata u Crkvu
hrvatskih muèenika na Udbini. Ove godine 16. ožujka u pet
autobusa došlo je u CHM oko 250 vjernika, meðu kojima su
bili i iz nekih župa ovogodišnji kandidati za krizmu.
Hodoèasnici su najprije u crkvi obavili pobožnost križnoga
puta koju su predvodili župnik iz Sinca Stanko Smiljaniæ i
župnik Kutereva i Krasna Šimo Božiæ, dok su tekstove
pojedinih postaja èitali vjernici iz pojedinih župa. Vjernici su
zatim imali moguænost za sakrament pomirenja, a potom je
euharistijsko slavlje predvodio gospiæko-senjski biskup Mile
Bogoviæ, s kojim su u koncelebraciji bili generalni vikar
mons. mr. Tomislav Šporèiæ, otoèki dekan i župnik te mons.
mr. Tomislav Rogiæ, èuvar svetišta na Udbini i udbinski
dekan, kao i više sveæenika iz dekanata.
Na poèetku euharistijskoga slavlja biskupa, sveæenike i sve
hodoèasnike pozdravio je mons. Šporèiæ, koji je predstavio
dekanat i iznio neke dogaðaje znaèajne za dekanat. U
propovijedi biskup je najprije istaknuo da se ovogodišnji niz
dekanatskih hodoèašæe Gospiæko-senjske biskupije na
Udbinu dogaða treæu godinu zaredom. Svakako, naglasio je
biskup, još je važnije da CHM bude putokaz svakom
hodoèasniku prema vjeènoj adresi, a ona – naša konaèna i
trajna adresa - je u Bogu, u Presvetom Trojstvu i "nemirno je
srce naše dok ne otpoèine" na toj adresi, rekao bi sv.
Augustin, jer na toj adresi osigurana nam je vjeèna sreæa.
Usporedivši potom naš životni hod s putovanjem, biskup je
istaknuo kako nam danas na putovanjima kao vodiè služi
naprava koja se zove navigacija, u koju upišemo toènu
adresu i navigacija nas rijeèju i slikom vodi sve do cilja te
nas na kraju upozori da smo stigli na odredište. Postoji li
slièna navigacija koja nas vodi do konaène i trajne naše
adrese, upitao je biskup te nastavio da odgovor na to imamo
i u današnjim misnim èitanjima, a najizravnije se oèituje u
evanðeoskom izvještaju o Isusovu preobraženju odnosno u
glasu s neba: "Ovo je sin moj ljubljeni! U njemu mi sva
milina! Slušajte ga!" Biskup je potom, kao primjer slušanja
Božjega glasa, naveo Abrahama koji je krenuo iz Ura, a da
ni sam nije znao kamo æe dospjeti. No Bog ga je pozvao i on
je krenuo. Bog je bio njegov vodiè, njegova navigacija.
Abraham nije imao u sebi tu navigaciju, nego ju je primao
izvana - od Boga, podsjetio je biskup te potom istaknuo kako
je, za razliku od Abrahama, Isus u sebi imao sve potrebno da
ljude vodi prema konaènoj adresi. "Njemu nije trebao netko
pokazati put jer je on Put, njemu ne treba netko saopæiti
istinu jer je on Istina, njemu ne treba netko govoriti o životu
na krajnjoj adresi, jer je taj život u njemu – on je Život." A
sveti Pavao, dodao je mons. Bogoviæ, otkrio nam je zakon
kršæanske navigacije prema konaènom cilju. Apostol ga je
izrazio rijeèima kako se onima koji Boga ljube, sve okreæe
na dobro (Rim 8, 28). To nam ulijeva hrabrost da se suoèimo
sa svim teškoæama, pa i ovima u kojima se sada nalazimo.
Možda se katkada pitamo što æe biti s nama u ovakvim
prilikama te što æe biti s našom djecom ako se ovako nastavi.
Ali, zakljuèio je biskup, onima koji Boga ljube, sve se
okreæe na dobro!
Euharistijsko slavlje animirao je župni zbor "Sv. Cecilija" iz
Otoèca pod vodstvom s. Ljubomire Lešiæ. Poslije mise
hodoèasnici su razgledali i još bolje upoznali crkvu, èemu je
pridonijela i 15-minutna prezentacija o svetištu CHM od
samog projekta, tj. od zamisli do današnje izgraðenosti i
planova za buduænost. Potom je svim hodoèasnicima
ponuðena moguænost okrjepe i kraæeg druženja, nakon èega
su, obogaæeni još jednim lijepim duhovnim susretom,
autobusima krenuli svojim kuæama.
22
19. ožujka 2014. broj 11/2014
ika
Pazin: Korizmeni susret èlanova biskupijskog Caritasa
Pazin, 16.3.2014. (IKA) - U Pazinskom kolegiju održan je
16. ožujka korizmeni susret èlanova Caritasa Poreèke i
Pulske biskupije. Nakon uvodnog pozdrava ravnatelja
dijecezanskog Caritasa vlè. Željka Zeca, izlaganje na temu
djelotvorne ljubavi u karitativnom djelovanju održao je vlè.
Anton Zec, umirovljeni sveæenik Krèke biskupije. Predavaè
je rašèlanio koncept ljubavi na razlièite aspekte kojima se
ljubav oèituje: eros, caritas, filia, agape i eucharistia,
istaknuvši da su najuzvišeniji oblici ljubavi upravo "agape" –
davanje kao neopoziva odluka ljubavi da založimo život za
drugoga u braènom ili drugom darivanju, te "eucharistia"
kao zahvalna proslava uskrsne žrtve i ljubavi Isusa Krista za
Crkvu. U duhu korizmenog vremena vlè. Zec podsjetio je
okupljene djelatnike župnih Caritasa da je osim pomoæi u
materijalnom jednako važno biti spreman podariti svoje
vrijeme drugome, imati vremena poprièati s usamljenima i
starima, jer jedan je od najveæih grijeha današnjice upravo
"Nemam vremena". Korizmena duhovna obnova završena je
koncelebriranim misnim slavljem koje je predvodio poreèki i
pulski biskup Dražen Kutleša uz koncelebraciju kancelara
biskupije preè. Sergija Jeleniæa i vlè. Antona Zeca. Iz
Evanðelja druge korizmene nedjelje mons. Kutleša istaknuo
je važnost povlaèenja u osamu prije velikih životnih zbivanja
upravo po uzoru na Isusa, jer tek u osami se èovjek može
susresti sa samim sobom i osluhnuti nutarnji glas te razluèiti
što je Božja volja. Biskup je nadalje istaknuo kako je znak i
dio èovjekova sazrijevanja uz ostalo i borba protiv vlastitog
egoizma te pozvao okupljene èlanove Caritasa da ustraju u
velikom djelu milosrða koje èine, pa i onda kada se pojave
moguæa razoèaranja. Komentirajuæi Petrov posve praktièan
stav u okolnostima ma brdu Tabor, biskup je naglasio
nužnost i potrebu zajednièkog, meðusobno nadopunjujuæeg
postojanja
praktiènog
karitativnog
djelovanja
i
kontemplacije. Uz zahvalu na dosadašnjem radu, biskup je
pozvao okupljene da se ne obeshrabre ni kad izostane
zahvala za uèinjeno dobro.
Slavonskobrodskoj bolnici darovan inkubator
Slavonski Brod, 16.3.2014. (IKA) - Inkubator vrijedan
102.612,52 kune predan je 16. ožujka na korištenje Opæoj
bolnici "Josip Benèeviæ" u Slavonskom Brodu. Novac za
inkubator tvrtke Dröger prikupljen je na dobrotvornom
Malonogometnom turniru Kolonija 2014. održanom u
sijeènju u organizaciji Malonogometnog kluba Kolonija i
slavonskobrodske župe sv. Dominika Savija na Koloniji. Uz
program, na kojem je prigodnim pjesmama nastupio domaæi
zbor mladih ispred župne crkve Sv. Dominika Savija na
Koloniji, inkubator je blagoslovio i predao predstavnicima
brodske bolnice domaæi župnik Josip Filipoviæ, koji je prije
toga predvodio misu za svu bolesnu djecu, majke i trudnice.
Uz predstavnika Malonogometnog kluba Stipu Luciæa te
predstavnika tvrtke Dröger Krešimira Doždoria, pozdravnu
rijeè uputila je dr. Nevenka Jeliæ, rukovoditeljica Odjela
pedijatrije. Predstavnici organizatora potom su s prigodnim
darovima posjetili djecu na Odjelu pedijatrije gdje su
postavili sliku sv. Dominika, dar župi akademskog slikara
Predraga Golla. Želja je župnika Filipoviæa da zaštitnik
njihove župe kao najmlaði svetac Katolièke Crkve, koji je
umro s tek 14 godina, i na taj naèin bude bliz djeci u
njihovim bolestima. Na misi kao i cijelom daljnjem
programu uz mnogobrojne župljane te organizatore
sudjelovali su i svi lijeènici s pedijatrije te predstavnici
Grada na èelu s gradonaèelnikom Mirkom Dusparom. Na
druženju uz zajednièki objed župnik Filipoviæ dodijelio je
zahvalnice sudionicima Malonogometnog turnira.
ika
Sveæenièki dan Zagrebaèke nadbiskupije posveæen
vjeronauku u školi
Kardinal Bozaniæ osvrnuo se na susret pape Franje sa
sveæenicima Rimske biskupije na poèetku korizme, u kojemu
je govorio o milosrðu i sveæenicima koji to milosrðe trebaju
naviještati i svjedoèiti
Zagreb, 17.3.2014. (IKA) - Pokornièkim bogoslužjem koje
je u ponedjeljak 17. ožujka u crkvi Srca Isusova
Meðubiskupijskoga djeèaèkog sjemeništa na zagrebaèkoj
Šalati predvodio mons. Juraj Batelja, postulator kauze za
proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca i za proglašenje
blaženim kardinala Franje Kuhariæa u Zagrebu, zapoèeo je
Sveæenièki dan Zagrebaèke nadbiskupije.
Nakon Službe rijeèi, mons. Batelja održao je homiliju u
kojoj se osvrnuo na život bl. Stepinca, vjernog Kristova
uèenika i uzora sveæenicima. Posebice se osvrnuo na
Stepinèev pastoralni rad u kojemu je uèinio izvanredne
iskorake. "Razgranatost njegova rada na podruèju laikata
urodila je plodom 66.000 organiziranih katolika koji su
godišnje obavljali duhovne vježbe", napomenuo je mons.
Batelja. Stepinèev uzdah: "Daj nam Bože kršæanskih majki i
Hrvatska æe biti spašena", smatra dr. Batelja, sve se rjeðe
èuje na ustima propovjednika.
Susret sveæenika nastavljen je u velikoj dvorani
Nadbiskupske klasiène gimnazije. Na poèetku sve je
okupljene, na èelu s pomoænim biskupima Ivanom Šaškom i
Mijom Gorskim, pozdravio zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ. Pozvao je sveæenike na tihu i ustrajnu
molitvu tijekom kauze za proglašenje svetim bl. Stepinca.
Osvrnuo se na susret pape Franje sa sveæenicima Rimske
biskupije održan na poèetku korizme, u kojemu je govorio o
milosrðu i sveæenicima koji to milosrðe trebaju naviještati i
svjedoèiti. "Papa je osobito istaknuo blizinu sveæenika sa
svojim vjernicima. Nastojmo ga u tome slijediti. Pastir je
onaj koji je bliz, koji traži izgubljeno, koji pozna svoje, koji
moli za svoje, koji plaèe zbog njih. Tu blizinu uvijek
trebamo oèitovati", istaknuo je kardinal. Uvodeæi u temu
Sveæenièkog dana – vjeronauk u školi, kardinal je istaknuo
da se o radi o izrazito važnoj temi, te da je hrvatski sustav
uspio naæi zlatnu sredinu u usporedbi sa sustavima drugih
europskih zemalja.
Predavanje "Vjeronauk u školi – analiza, dileme i
perspektive" održala je predstojnica Ureda za vjeronauk u
školi Zagrebaèke nadbiskupije prof. dr. s. Valentina
Mandariæ. Istaknula je da je vjeronauk tijekom proteklih
godina oblikovao svoj profil te pronašao i uèvrstio svoje
mjesto u školskom sustavu. "Potvrðuje se kao važan i nužan
školski predmet koji ima nezamjenjivo mjesto u suvremenoj
školi", smatra prof. Mandariæ.
Prema njezinim rijeèima, preko vjeronauka u školi Crkva u
Hrvatskoj ostvaruje svoje važno društveno poslanje, osobito
na podruèju odgoja. On je u službi promicanja kršæanske
antropologije, mjesto je dijaloga vjere i razuma, odgojno je i
kulturno bogatstvo, ali i protuteža odgojnom relativizmu.
Kako se èesto može èuti primjedba da se vjerouèitelji ne
ukljuèuju u život župne zajednice, prof. Mandariæ iznijela je
odreðene statistièke podatke koji opovrgavaju spomenutu
tezu. Naime, 45,8% vjerouèitelja ukljuèeno je u rad župe
kojoj pripadaju, a 35,1% vjerouèitelja angažirano je u župi u
kojoj se nalazi škola, odnosno njihovo radno mjesto.
Najèešæe su ukljuèeni u pripreme za sakramente, sviranje i
voðenje zbora, rad s mladima ili pak u liturgijsku ili
karitativnu skupinu. Kako bi vjeronauk saèuvao stabilno
mjesto u školi potrebno je, kako je rekla prof. Mandariæ,
raditi na kvalitetnoj izobrazbi vjerouèitelja, više vrednovati
doprinos vjeronauka i rad vjerouèitelja, razvijati kvalitetnu
suradnju izmeðu Ureda za vjeronauk u školi i župnika, te biti
Domovinske vijesti
svjesniji slabljenja religioznog obiteljskog ozraèja.
"Još jednom bih istaknula bogatstvo prisutnosti vjeronauka u
našim školama i centrima koje se oèituje kroz kvalitetan,
nesebièan i požrtvovan rad tolikih vjerouèitelja. Pozivam sve
nas da ih svatko u okvirima svojih moguænosti osnaži i
ohrabri da se ne umore i da ne izgube evanðeoski žar bez
kojega nije moguæe svakodnevno radosno i predano raditi
ovaj posao", zakljuèila je prof. Mandariæ.
Susret je završio raspravom i zajednièkom molitvom,
izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
Druga obljetnica smrti nadbiskupa Juriæa i sedma
nadbiskupa Franiæa
Split, 17.3.2014. (IKA) - U povodu druge obljetnice smrti
nadbiskupa Ante Juriæa i sedme obljetnice smrti nadbiskupa
Frane Franiæa, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit
Marin Barišiæ predvodio je euharistijsko slavlje u
ponedjeljak 17. ožujka u konkatedrali Sv. Petra u Splitu. U
koncelebraciji je bilo devet sveæenika meðu kojima i
konkatedralni župnik don Radojko Vidoviæ i župni vikar don
Mate Breèiæ. Pjevao je konkatedralni mješoviti zbor sv.
Petra.
"Okupili smo se veèeras jer je na današnji dan 2007. godine
preminuo naš nadbiskup Frane Franiæ, a 20. ožujka 2012.
godine, napustio nas je i naš nadbiskup Ante Juriæ. Od
obojice smo se oprostili ovdje u konkatedrali Sv. Petra, gdje
u kripti leže njihovi zemaljski ostaci. Oni su kroz tolike
korizme i tolike križeve i poteškoæe hodili ispred nas i vodili
nas u vjeri i nadi u Kristovo uskrsnuæe. I danas smo se
okupili da bi im zahvalili za svjedoèenje i naviještanje
Njegove rijeèi te za požrtvovnost koju su uložili predvodeæi
našu Splitsko-makarsku nadbiskupiju. Svima su nam i
ohrabrenje i poticaj", rekao je na poèetku misnoga slavlja
nadbiskup Barišiæ. U središte homilije nadbiskup je stavio
evanðelje u kojem Isus govori svojim uèenicima ali i svim
vjernicima da budu milosrdni kao što je Otac milosrdan.
"Bog je svet, milosrdan, dobar i sama ljubav, a kako smo mi
njegova slika, potrebno je da se suoblièimo s njim i u sebi
izgradimo sliku sinovstva. Tu sliku možemo graditi kako
nam je otkrio Isus – tako da ne sudimo, ne osuðujemo, da
praštamo i da to milosrðe koje nam je dano darivamo
drugima", istaknuo je nadbiskup i dodao da su i nadbiskup
Franiæ i nadbiskup Juriæ snagu crpili iz Božje rijeèi i
sakramenata te su neprestano težili suoblikovanju Kristu.
"Ono što su propovijedali, jedan i drugi su iskreno nastojali
živjeti i zato su veliko bogatstvo ne samo za našu
Nadbiskupiju nego za èitavu domovinsku Crkvu. Premda su
bili razlièiti i djelovali su u razlièitim vremenima, oba su bili
predani Kristu, odgovorni i savjesni pastiri koji su duboko
gradili život Crkve. Bili su svjedoci iste Božje ljubavi i
Božjeg milosrða", istaknuo je nadbiskup i ustvrdio da su,
premda je biskupsko geslo mons. Franiæa bilo "Pobjeda
svetih", a mons. Juriæa "U križu je spas", obojica zapravo
imali isto geslo jer sveci pobjeðuju samo po muci i križu. "U
središtu korizme je Kristov križ, a pod križem Majka Marija
po kojoj možemo najdublje ponirati u otajstvo Križa. Oba
nadbiskupa iznimno su štovala Gospu. Kristov križ i njihova
marijanska pobožnost dali su poseban peèat našoj
nadbiskupiji. Neka nam u ovoj korizmi sjeæanja na ova dva
svjedoka pomogne da skupimo hrabrosti i snage da na
ovozemaljskom putu pokušamo biti slika Boga jer samo tako
naša Crkva može sa žarom, u ovom teškom vremenu, unijeti
evanðeoske vrednote duhovnosti i moralna naèela koja nas
jedina mogu iznijeti iz svim životnih poteškoæa", zakljuèio je
nadbiskup.
19. ožujka 2014. broj 11/2014
23
Domovinske vijesti
Okrugli stol o ulozi religije u javnosti
Rijeka, 17.3.2014. (IKA) - U povodu objavljivanja knjige
Miroslava Volfa "Javna vjera: kršæani i opæe dobro" u
izdanju rijeèkog Ex librisa, u istoimenom antikvarijatu u
Rijeci održan je 17. ožujka okrugli stol o ulozi religije u
javnosti. Sudionici su se osvrnuli na niz aktualnih društvenih
i politièkih tema o kojima se u javnosti, osobito kada je rijeè
o religiji, ne govori dovoljno. Nedostatak dijaloga s obje
strane, toliko potrebnog za razvoj pluralnog društva,
apostrofirali su svi govornici, poèevši od fra Drage Bojiæa,
bivšeg urednika katolièkog lista "Svjetla rijeèi" iz Sarajeva.
Istaknuo je da je hrvatska javnost zasiæena vjerskim
govorom koji nije oslobaðajuæi, niti preobražava društvo, a
kamoli da u njega unosi vrijednosti na kojima i religija
poèiva. Religijski jezik današnjim vjernicima nije razumljiv,
zbog èega se o religijskome jako malo zna u društvu, a i
pripadnici religijskih zajednica imaju površna znanja o
svojoj vjeri. Tome pogoduju i vjerski mediji koji se ne bave
temama, osobito onim antropološkim, koje se vezuju uz
religijske zajednice u javnom prostoru. Vjera nije i ne smije
biti zatvorena samo unutar jedne vjerske zajednice, nego biti
dobra za sve ljude, istaknuo je, dodavši da vjerske zajednice
moraju otvarati teška pitanja kroz dijalog, prvo unutar sebe,
a potom i na van. "Kod nas postoje dva suprotstavljena
tabora: branitelji religijskih institucija i oni koji
zaoštravajuæi ideološki pristup ne vide ono pozitivno u
religijskim zajednicama. Religija u pokretanju takvog
dijaloškog odnosa treba biti predvodnik, jer je njezine
vjerske istine na to obvezuju."
S njim se složio dr. Željko Tanjiæ, rektor HKS-a, kazavši
kako vlada nelagoda kada se govori o moguænosti religijskog
govora u javnosti i promicanja vrednota, posebno na
podruèju politike i obrazovanja. Politika želi postati nova
eshatologija, ponuditi èovjeku rješenje svih problema,
zauzevši pritom sva podruèja pa tako i prostor koji su dosad
imale religija ili etika, rekao je. Mediji se u tome ne snalaze,
prvenstveno jer u njima vlada religiozna nepismenost. Tako
se javnosti nude instant informacije i nema prostora za
promišljanje i razgovor. "Na našoj javnoj televiziji, osim
unutar religijskog programa, nedostaje rasprave o aktualnim
temama u kojima æe uz ostale struènjake sudjelovati i
teolozi."
Politolog Neven Šantiæ dijeli njihovo mišljenje kako je
religijski program u medijima getoiziran, izmeðu ostalog jer
ne izvršavaju ulogu posrednika razlièitih mišljenja i
svjetonazora, veæ su više poluge proizvodnje zabave i
spektakla, pri èemu izostaje dijalog demokratske rasprave
razlièitih strana a u konaènici nema razvoja politièke
zajednice. Smatra da su napori da svi budu ukljuèeni u
politièku raspravu, bez obzira na svjetonazor, put koji nema
alternative. "Hrvatska je specifiènost da je religija zasiæena
politikom, a politika želi istisnuti religiju iz javnosti." Šantiæ
je u nastavku primijetio nisku razinu politièke javne kulture
u cjelini rekavši pri tom kako su religijski i sekularni dio
osakaæeni, bez produktivne rasprave. Najbolji pokazatelj
toga je nedavni referendum koji je doveo do prozelitizma s
obje strane, èime se opet stvaraju granice koje se teško
pomiruju, istaknuo je. Poruèio je da nijedna politièka
zajednica ne može napredovati ako je nešto u njoj potisnuto,
a u Hrvatskoj je oèit nedostatak dijaloga.
Okrugli stol, koji je moderirao Zoran Grozdanov, teolog i
urednik u Ex librisu, privukao je èlanove svih vjerskih
zajednica koje djeluju u gradu Rijeci, ali i veliki broj
graðana èime se pokazalo kako u društvu nedostaje
otvorenih dijaloga o religijskim temama.
24
19. ožujka 2014. broj 11/2014
ika
Papa Franjo i državni tajnik Parolin èestitali imendan
kardinalu Bozaniæu
Zagreb, 18.3.2014.
(IKA) - Papa Franjo uputio je
imendansku èestitku zagrebaèkom nadbiskupu kardinalu
Josipu Bozaniæu, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke
nadbiskupije. U èestitki piše: "Slaveæi svetkovinu svetoga
Josipa, zaruènika Blažene Djevice Marije, upuæujem Vam
srdaènu èestitku za Vaš imendan. Želeæi da Vam Gospodin,
po zagovoru Vašega nebeskog zaštitnika, udijeli mudrost i
jakost u predvoðenju povjerene Vam zajednice, od srca
Vama i Vašim suradnicima udjeljujem poseban apostolski
blagoslov".
Èestitku za imendan kardinalu Bozaniæu uputio je i državni
tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin u kojoj stoji: "U
prigodi Vašega imendana, primite najiskreniju bratsku
èestitku, praæenu smjernim molitvama svetome Josipu,
Vašem nebeskom zaštitniku, za Vas i sve potrebe Vaše
službe".
Šibenik: Proslava Dana Katolièke osnovne škole i
zaštitnika sv. Josipa
Šibenik, 18.3.2014. (IKA) – Dan Katolièke osnovne škole u
Šibeniku i njezin nebeski zaštitnik sveti Josip proslavljeni su
dan uoèi svetkovine, u utorak 18. ožujka. Proslava je poèela
nizom kreativnih radionica u školskom prostoru zajednièkog
naziva "Nauèi me nešto novo". Uèenici i njihovi roditelji
mogli su izabrati radionice: "Šibenska kapa", " Narukvica s
imenom", "Slika od prešanog cvijeæa", "Pletenje maslinovih
granèica", "Ribice" i "Upoznajmo Njemaèku". "Velik broj
prijavljenih uèenika i njihovih roditelja pokazatelj je kako
tinja želja za novim spektrom umijeæa i spoznajama u
mnogima od nas", istaknula je ravnateljica škole s. Mandica
Starèeviæ.
Šesti roðendan Katolièka osnovna škola u Šibeniku
proslavila je i sveèanom priredbom. Dramatizirana je prièa
"Bepo i Kantica" koja govori o ekološkim problemima i
potrebi oèuvanja i zaštite prirode i mora oko Kornata.
Tijekom priredbe ravnateljica s. Mandica Starèeviæ uruèila je
priznanja "Srce razreda" uèenicima koji se istièu po
solidarnosti, uslužnosti i požrtvovnosti u školskom životu.
Tako su prema odluci Uèiteljskog vijeæa priznanja dobili
Sara Samaržija (1.a), Emilia Klanjèiæ (1.b), Klara Copiæ
(2.a), Liam Lepej (2.b), Matej Spahija (3.a), Laura Koloper
(3.b), Ante Peran (4.a), Marija Baljkas (4.b), Valentina
Podrug (5.a), Franka Juraga (5.b), Ivan Gulin (6.a), Antea
Krniæ (6.b) i Ivan Baljkas (7.a). Posebno su pohvaljeni i
uèenici koji su postigli zapažene rezultate na županijskim
natjecanjima. Zahvalnice su dobili i donatori koji ove godine
pomogli školu u didaktièkim i metodièkim pomagalima.
Na kraju sveèanosti uèenicima, roditeljima i djelatnicima
obratio se šibenski biskup Ante Ivas. "Svetog Josipa za
zaštitnika škole izabrali smo prvenstveno stoga što je on
zaštitnik obitelji. Vama drage obitelji koje ste imale
povjerenja u našu školu èestitam dan škole. Bez obitelji
nema naroda. Narod koji ne vjeruje u obitelju sigurno
propada, to je poruka povijesti", poruèio je biskup Ivas. Sve
je pozvao na oèuvanje obitelji. Istaknuo je da katolièka škola
od svojih uèenika želi uèiniti dobre graðane, a to znaèi ljude
koji æe znati poštivati Božje zakone. Želimo da u našoj školi
djeca nauèe ljubiti narod i domovinu. Nema èovjeka bez
identiteta naroda i domovine, poruèio je biskup.
Uèenici i djelatnici škole èestitali su biskup Ivasu i
sedamnaestu obljetnicu biskupske službe.
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
U Meðugorju održan seminar za voditelje formacije i
odgovorne u bratstvima FRAMA-e
Meðugorje, 9.3.2014. (IKA) - Treæi nacionalni seminar za
voditelje formacije i odgovorne u bratstvima FRAMA-e
održan je od 7. do 9. ožujka u Meðugorju. Pod geslom "Onaj
tko ljubi Krista pun je radosti" (papa Franjo) okupilo se oko
110 framaša iz razlièitih dijelova Bosne i Hercegovine,
nacionalni duhovni asistent FRAMA-e BiH fra Danijel
Rajiæ, podruèni duhovni asistent FRAMA-e Hercegovina fra
Slaven Brekalo i predstavnica nacionalnog vijeæa FRAMA-e
Hrvatska Marta Radoš. Cilj seminara bio je osvrnuti se na
važnost formacije u bratstvima s posebnim naglaskom na
formaciju tijekom razdoblja simpatizerstva, odnosno
upoznavanja s bratstvom.
Seminar je poèeo okupljanjem sudionika u dvorani "Ivan
Pavao II." i zatim misnim slavljem u župnoj crkvi u
Meðugorju. Radni dio seminara zapoèeo je predavanjem fra
Zorana Vukoviæa, duhovnog asistenta FRAMA-e Kiseljak,
èija tema je bila samo geslo seminara "Onaj tko ljubi Krista
pun je radosti". Nakon predavanja framaši su bili
rasporeðeni u skupine u kojima su se bolje upoznali, te
odraðivali zadatke koji su zahtijevali primjenu odslušanog
predavanja. Drugi dan seminara zapoèeo je jutarnjom
molitvom i predavanjem nacionalne voditeljice formacije
Andreje Odak "Voditelj formacije?" tijekom kojeg su
framaši mogli èuti što znaèi biti voditelj formacije u bratstvu
te koju važnost i odgovornost ta služba iziskuje. Nakon
predavanja, framaši su rasporeðeni u èetiri skupine, po
podruènim bratstvima, koje su predvodile podruène
predsjednice i voditeljica formacije. Tijekom rada u
skupinama razgovaralo se o trenutaènoj formaciji u mjesnim
bratstvima, teškoæama s kojima se odgovorni u FRAMA-i
suoèavaju te moguæim rješenjima postojeæih problema.
U poslijepodnevnim satima radni dio seminara nastavljen je
predavanjem "Razdoblje upoznavanja s bratstvom" ministre
OFS-a Koèerin Josipe Vukoje. U nastavku su framaši
sudjelovali u molitvenom programu župne crkve u
Meðugorju, dok su se u kasnim veèernjim satima uputili na
Podbrdo moleæi krunicu i pjevajuæi marijanske pjesme.
Nedjeljno jutro poèelo je predavanjem predsjednice
FRAMA-e Tuzla Mirele Josiæ "Kriteriji i metode u razdoblju
upoznavanja s bratstvom". Susret je završio misom
zahvalnicom, kratkim osvrtom na seminar i zahvalom
organizatorima.
Više od èetiri tisuæe vjernika na duhovnom seminaru na
Koèerinu
Koèerin, 13.3.2014. (IKA) - Na duhovnom seminaru
održanom od 11. do 13. ožujka u u župnoj crkvi Sv. Petra i
Pavla na Koèerinu u BiH sudjelovalo je više od èetiri tisuæe
vjernika iz razlièitih hercegovaèkih župa te iz župa susjedne
Dalmacije.
Molitve i predavanja na seminaru vodio je fra Mario
Knezoviæ na temu "Isus je odgovor na pitanja moga života".
Predavanja su bila prožeta konkretnim odgovorima koja Isus
pruža za svaku životnu situaciju. Na seminaru su pjevali
framaši s Koèerina i Posušja.
Dr. Pavo Jurišiæ o misijskoj zadaæi Crkve
Sarajevo, 14.3.2014. (IKA/KTA) - Misu na drugi korizmeni
petak, 14. ožujka, u sarajevskoj katedrali Srca Isusova slavio
je dekan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu
mons. dr. Pavo Jurišiæ. Prije mise vjernici su sudjelovali u
pobožnosti križnog puta, a razmatranja kod postaja èitali su
bogoslovi koji su takoðer animirali liturgijsko pjevanje.
Dekan Jurišiæ je propovijedao o misijskoj zadaæi Crkve u
okviru korizmenih propovijedi profesora Katolièkog
bogoslovnog fakulteta i Franjevaèke teologije u Sarajevu, a
u skladu s pobudnicom pape Franje "Evangelii gaudium"
(Radost Evanðelja). Podsjetio je na Papine rijeèi da je nova
evangelizacija poziv upuæen svima te da je novoj
evangelizaciji mjesto u prvome redu u redovitome pastoralu
kao i da se evangelizacija najviše sastoji u naviještanju
evanðelja onima koji ne poznaju Isusa Krista ili su ga uvijek
odbacivali.
"Papa Franjo smatra da je potrebno da ljudi shvate da Crkva
postoji kako bi ljudima rekla da su voljeni. Veæ je u poruci
za misijsku nedjelju Papa istaknuo kako naviještanje nije
nikada osamljeni èin, nego uvijek djelo Crkve", kazao je
dekan Jurišiæ, podsjeæajuæi da Papa primjeæuje kako misijsko
djelovanje nailazi èesto na prepreke ne samo izvan nego i u
samoj crkvenoj zajednici. "Koji put je to slabi žar u nama,
manjkava radost, nedostatak hrabrosti i nade u naviještanju
Isusa svima i u pomaganju ljudima našega vremena da se s
njim sretnu", rekao je dekan Jurišiæ, istaknuvši da misijsko
poslanje Crkve nije prozelitizam, nego životno svjedoèenje
koje osvjetljava hod, donosi ljubav i nadu.
"Crkveno poslanje je naviještanje i ostvarivanje Radosne
vijesti o Božjem kraljevstvu. Jezgra i cilj crkvene misije jest
promjena, razvoj i oslobaðanje èovjeka i njegova odnosa
prema životu i svijetu. Takvo osloboðenje uime evanðelja ne
može se ogranièiti samo na gospodarsku, politièku, socijalnu
ili kulturnu dimenziju, nego mora imati u vidu cjelovitog
èovjeka u svim njegovim dimenzijama, ukljuèujuæi i njegovo
otvaranje Bogu", rekao je dekan Jurišiæ. Iznio je neke
zahtjeve misijskog pastoralnog djelovanja: formiranje
svijesti da "smo mi Crkva i da svi imamo misijsko poslanje",
da je "svaki èlan Crkve opremljen Duhom Svetim, te da je
svaki dionik sveæenièke, proroèke i kraljevske službe Isusa
Krista", da "mnoge zajednice trebaju zraèiti Kristovom
snagom i svojim životom biti privlaène u svom
misionarskom angažmanu" kao i da su "župnici i pastoralni
djelatnici, u suradnji s mjesnim biskupom, odgovorni za
misijsku zadaæu Crkve u svijetu".
Dekan Jurišiæ je na kraju istaknuo da je "za misionarski
poziv u današnjem svijetu potreban primjer onih ljudi u
Crkvi koji su osjetljivi za vidljivu i nevidljivu patnju
bližnjega" te da "postoje i razlièiti modeli za promicanje
misionarskog poziva unutar jedinstvenog poslanja Crkve"
što je bogatstvo i ljepota koja daje ures Crkvi. "Neka nitko
od nas ne kaže da nije vrijedan! Nikad ne reci: Bog me ne
voli! Nego nastoj biti kao što je Otac naš koji je na
nebesima, i uèini onoliko koliko možeš – i još samo malo
više", poruèio je dekan Jurišiæ.
.
19. ožujka 2014. broj 11/2014
25
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Osloboðene sirijske redovnice
Damask, 10.3.2014.
(IKA) – Trinaest pravoslavnih
redovnica i tri njihove suradnice osloboðene su 9. ožujka u
razmjeni zarobljenika, objavio je sirijski ministar
informiranja Omran al-Zoubi a prenose katolièki izvori.
Redovnice i njihove suradnice oteli su 2. prosinca islamski
ekstremisti iz samostana Tekla nedaleko kršæanskog sela
Maalula sjeverno od Damaska.
Signis: "Le Passe" - najbolji europski film u 2013.
Rim, 11.3.2014. (IKA) - "Le Passe" ("Prošlost"), najnoviji
film iranskog redatelja Asghar Farhadija, dobio je crkvenu
nagradu za najbolji europski film 2013. Priznanje mu je
dodijelio žiri europskog odijela Svjetske katolièke udruge za
komunikacije "Signis", koji ocjenjuje kvalitetu filmova na
mnogim meðunarodnim filmskim festivalima, poput onih u
Berlinu ili Venecije. Isti je film veæ osvojio ekumensku
filmsku nagradu za prošlu godinu na filmskom festivalu u
Cannesu, izvještava agencija Kathpress. "Le Passe" na
poticajan i uvjerljiv naèin pokazuje kako nestabilni i
promjenjivi odnosi meðu odraslima utjeèu na živote djece
razlièitih životnih dobi i obilježavaju ih, navodi se u ocjeni
žirija objavljenoj 11. ožujka. Usredotoèujuæi se na tu
realnost, film se neizravno zauzima za jaèanje obiteljskih
struktura, ne osuðujuæi, ipak, nedostatak tog ideala. U filmu
je rijeè o Irancu koji se vratio u Pariz da bi dovršio postupak
razvoda braka pred francuskim pravosuðem. U
meðuvremenu njegova je bivša žana požurila graditi
buduænost s novim partnerom, koji veæ ima sina, što stvara
sjene nad pomiješanim obiteljima. Najviše od svih 16godišnja kæi Lucie ne prihvaæa majèina novog partnera te se
udaljava od obiteljskog života. Redatelj Asghar Farhadi, koji
živi u Francuskoj, veæ se predstavio slojevitom dramom
"Nader i Simin – jedna rastava" (2011.), u kojoj govori o
obitelji, braku, odnosima meðu ljudima te o emigrantima,
dobivši 2012. Oscara za najbolji strani film.
"Signis" predstavlja 22 europske zemlje i ima svoje sekcije u
pet svjetskih regija. Nagradu za najbolji europski film
godine to svjetsko udruženje dodjeljuje od 2008., sa željom
da pobudi interes za europsku kinematografiju, pri èemu se
posebno cijeni autorska kreativnost, kvaliteta te uspješnost
prezentiranja tema na filmu.
Predsjednik Japanskog Caritasa i dalje poziva na
molitvu i solidarnost
Tri godine nakon razornog potresa još uvijek ima ljudi koji
žive u tami beznaða i gubitka
Tokio, 11.3.2014. (IKA) – U razornom potresu koji je 11.
ožujka 2011. pogodio Japan, a slijedio ga je tsunami,
poginulo je 17 tisuæa ljudi, stotine tisuæa je ostalo bez
imovine, a posljedice te nesreæe osjeæaju se još i danas.
Istaknuo je to predsjednik Japanskog Caritasa biskup Isao
Kikuchi u pismu koje je uputio katolièkoj javnosti, a koje
prenosi Radio Vatikan. Biskup potièe katolike diljem Japana
i svijeta na molitvenu i materijalnu potporu svima èiji su
životi pogoðeni tim potresom. Još je uvijek mnogo ljudi "u
podruèjima koje je pogodila ta strašna nepogoda koji ne
mogu povratiti nadu u buduænost i koji žive u tami beznaða i
gubitka", napisao je biskup, zahvalivši svima koji su do sada
iskazali svoju vjernièku i ljudsku solidarnost.
26
19. ožujka 2014. broj 11/2014
Crkva u Koreji radosno oèekuje Papu
Seul, Rim, 12.3.2014. (IKA) - Vijest o pastoralnom pohodu
pape Franje Koreji polovicom kolovoza izazvala je veliko
oduševljenje. Taj je Papin pohod, pohod cijelomu azijskom
kontinentu, napisali su južnokorejski biskupi. Posebice je
meðu siromašnima i onima u nevolji, u velikim gradovima ta
vijest izazvala radost, i veæ su poèele pripreme za Papin
dolazak, izvijestio je Radio Vatikan.
U Song-namu, u predgraðu Seula, nalazi se Caritasov centar,
najveæi u toj zemlji. Utemeljio ga je o. Vincenzo Bordo,
misionar Oblata Marije Bezgrešne, a u njemu svakoga dana
pomoæ primi oko 500 beskuænika. Na novinarov upit kako æe
se pripremati za Papin pohod, Bordo je kazao da æe prije
svega Caritasove štiæenike upoznati s Papom. Ovdje smo u
nekatolièkoj i nekršæanskoj sredini, stoga o Papi i o
Katolièkoj Crkvi znaju vrlo malo, zbog toga je prva stvar
reæi im tko je ta osoba, što radi, i što je Katolièka Crkva. Bit
æe to, dakle, prigoda za evangelizaciju.
Osvrnuvši se na rijeèi Svetoga Oca da se ne valja naviknuti
na propadanje i bijedu koje susreæemo na ulicama naših
gradova, o. Bordo rekao je da je osjetio veliku radost kada je
èuo te Papine rijeèi, jer u 22 godine, koliko pastoralno radim
u predgraðu Seula, katkada sam se osjetio ismijavan,
napušten, pa i povrijeðen. Papa koji priznaje taj posao, koji
kaže da su ti ljudi naša braæa koja trpe, daje mnogo hrabrosti
meni, ali i ljudima koji žive na ulici. Èinjenica da je Papa to
stavio pred oèima svim ljudima, daje utjehu, nadu, i radost
svim našim prijateljima beskuænicima, rekao je Bordo.
Na novinarov upit je li se, i kako, Koreja promijenila od
1989. godine, od drugoga pohoda blaženoga Ivana Pavla II.
do danas, Bordo je napomenuo da se Crkva dosta
promijenila tijekom tih godina. Promijenilo se društvo, pa se
tako promijenila i Crkva. Kada sam stigao u Koreju godine
1990. nedjeljnu je misu pohaðalo 80% korejskih katolika. U
Crkvi se, u mnoštvu ljudi, vidjelo i mnogo mladih. Nakon 20
godina, postotak je onih koji pohaðaju nedjeljnu misu pao na
25-30%, i to su uglavnom starije osobe. Problem je
sekularizacije, dakle vrlo velik; stoga je potrebna nova
evangelizacija i nova slika Crkve. Potrebni su novi naèini za
stvarnost koja se promijenila, istaknuo je Bordo.
Preminuo nekadašnji lisabonski patrijarh
Kardinal Jose da Cruz Policarpo preminuo je u 78. godini
života
Lisabon, 12.3.2014. (IKA) - Nekadašnji lisabonski patrijarh
kardinal Jose da Cruz Policarpo preminuo je 12. ožujka u 78.
godini života. Iznenadna smrt kardinala Policarpa potresla je
ne samo katolièku zajednicu, nego i cijelo portugalsko
stanovništvo.
Pedro Passos Coelho, portugalski premijer, rekao je, kako
prenosi agencija Ansa, da je bio èovjek snošljivosti i vjere u
službi cijele zajednice.
Kardinal je 15 godina bio patrijarh Lisabona, od 1998. do
2013. Papa Ivan Pavao II. ga je 2001. godine imenovao
kardinalom. Kardinalski zbor sada ima 217 èlanova: 120
izbornika i 97 neizbornika.
.
ika
Novi predsjednik Španjolske biskupske konferencije
Madrid, 12.3.2014. (IKA) - Na 103. plenarnoj skupštini
španjolskih biskupa u Madridu za predsjednika Španjolske
biskupske konferencije izabran je 12. ožujka nadbiskup
Valladolida Ricardo Blazquez Perez. Nadbiskup je od
godine 2008. obnašao dužnost dopredsjednika biskupske
konferencije, a prije toga je od 2005. do 2008. godine
takoðer bio na èelu BK.
Na dužnosti predsjednika nadbiskup Blazquez Perez
nasljeðuje
kardinala
Rouca
Varelu,
madridskoga
nadbiskupa, koji je od 1999. do 2005. godine veæ vodio
Španjolsku biskupsku konferenciju, te od 2008. do danas.
Kardinal Reinhard Marx novi predsjednik Njemaèke BK
Berlin, 12.3.2014. (IKA) - Kardinal Reinhard Marx izabran
je za predsjednika Njemaèke biskupske konferencije na
opæem zasjedanju Njemaèke BK održanom 12. ožujka u
Münsteru. Šezdesetogodišnji nadbiskup Münchena i
Freisinga na toj je službi naslijedio mons. Roberta
Zollitscha, umirovljenoga nadbiskupa Freiburga, koji nije
mogao biti ponovno izabran zbog svoje dobi.
Kardinal Marx takoðer je èlan Vijeæa osmorice kardinala,
koji savjetuju papu Franju, te koordinator Vijeæa Tajništva
za gospodarske poslove, koje je Sveti Otac nedavno
ustanovio. Osim toga, kardinal Marx je predsjednik Vijeæa
biskupskih
konferencija
zemalja
Europske
unije
(COMECE), sa sjedištem u Bruxellesu.
Benedikt XVI. i teologija osloboðenja
München, 14.3.2014. (IKA) - Papa Benedikt XVI., prema
viðenju argentinskog teologa Juana Carlosa Scannonea (82),
nije bio protivnik teologije osloboðenja. Kao prefekt
Kongregacije za nauk vjere ipak je osudio neke marksizmom
nadahnute predstavnike toga latinoamerièkog pokreta, rekao
je Scannone 11. ožujka u Münchenu, a prenosi Kathpress.
"Da je Benedikt XVI. bio protiv teologije osloboðenja, to
ipak ne stoji", izjavio je isusovac, bivši profesor grèkog
jezika koji je predavao i papi Franji, govoreæi prigodom
nedavnog susreta njegova Reda.
I papa Ivan Pavao II. (1920.-2005.) više puta je kritizirao i
osuðivao divlji kapitalizam, istaknuo je redovnik. Dakle,
Crkva je za tržišno gospodarstvo, ali upozorava i na
opasnosti hegemonije kapitala nad radom. Scannone je
podsjetio na susret latinoamerièkih teologa godine 1996. u
Schönstattu. Ondje se kardinal Joseph Ratzinger susreo s
jednim od oèeva teologije osloboðenja Gustavom
Gutierrezom. Obojica su se dobro razumjela. "Kardinal
Ratzinger ga je pohvalio napose zbog njegova
kristocentrizma", rekao je Scannone.
Dr. Scannone, koji je studirao u Innsbrucku i Münchenu,
znanstvenik je Instituta za filozofska istraživanja na
Teološko-filozofskom fakultetu San Miguel u Argentini. Na
bogosloviji u Buenos Airesu predavao je grèki jezik i
književnost i Jorgeu Mariu Bergogliou, sadašnjem papi
Franji. Kao isusovaèki provincijal Bergolio je kasnije bio
ispovjednik toga svog subrata.
Teologija osloboðenja je pokret koji se razvio u Latinskoj
Americi. Ime je dobila po knjizi "Teologia de la Liberacion"
(1971.) Peruanca Gustava Gutierreza (85). Središnja tema joj
je "opcija za siromašne". Najpoznatiji predstavnici pokreta
su braæa Leonardo (75) i Clodovis (69) Boff, zatim bivši
ministar kulture Nikaragve Ernesto Cardenal (89),
salvadorski nadbiskup Oscar Romero, koji je ubijen 1980., te
pokojni brazilski biskup Dom Helder Camara.
Inozemne vijesti
Papa se vratio u Vatikan
Vatikan, 14.3.2014. (IKA) - Papa Franjo se 14. ožujka
vratio u Vatikan, u autobusu, zajedno sa svojim suradnicima
iz Rimske kurije, nakon što su tijekom jutra završene
korizmene duhovne vježbe u Domu Božanskoga Uèitelja u
mjestu Ariccia, ljetnikovcu redovnièke zajednice otaca
paolina. Sveti Otac zahvalio je mons. Angelu De Donatisu
za vještinu kojom je posijao dobro sjeme Božje rijeèi.
Don Angelo, želio bih Vam zahvaliti u svoje ime, i uime
svih nas, za pomoæ koju ste nam pružili ovih dana, za Vašu
pratnju i slušanje, rekao je Sveti Otac. Sada se vraæamo kuæi
s dobrim sjemenom, sjemenom Božje Rijeèi. Gospodin æe
poslati kišu, te æe to sjeme narasti i donijeti plod.
Zahvaljujemo Gospodinu za sjeme i za kišu koju æe nam
poslati, ali želimo zahvaliti i sijaèu. Jer, Vi ste bili sijaè, i to
doista znate raditi! Jer bacate sjeme ovdje, ondje, a ni ne
primijetite – ili se pravite da ne primjeæujete, rekao je Papa
nasmijavši se, te dodao: i tako pogaðate u središte. Hvala
Vam za to. I molim Vas da nastavite moliti za ovaj "sindikat
vjernika", kazao je Papa, ponovno se nasmijavši, jer, svi smo
grešnici, ali svi želimo slijediti Isusa izbliza, ne gubeæi nadu
u obeæanje, ali i ne gubeæi smisao za humor, rekao je papa
Franjo.
Zapoèeo proces beatifikacije isusovca Mattea Riccija,
misionara Kine
Rim, 15.3.2014. (IKA) - Više od 400 godina nakon njegove
smrti, Sveta Stolica primila je službeni zahtjev za
beatifikaciju Mattea Riccija, talijanskog isusovca poznatog
po svojim naporima da u 16. stoljeæu evangelizira Kinu,
prenosi službena stranica Hrvatske pokrajine Družbe
Isusove. Ricci, koji je roðen 1552. a umro 1610. u Pekingu,
bio je jedan od prvih isusovaca koji su živjeli u Kini. Uveo
je novi pristup naviještanju katolièke vjere, prilagoðavajuæi
se lokalnoj kulturi. Uèio je jezik i stekao ugled uèenjaka
toliko da ga je èak car Wanli pozvao da doðe pouèavati na
carskom dvoru.
Unatoè Riccijevu poèetnom uspjehu u evangelizaciji Kineza,
Vatikan je bio skeptièan prema njegovoj metodi miješanja
katolištva s kineskom kulturom. Posebno im je upitno bilo
Riccijevo prihvaæanje kineskog štovanja predaka koje je
dopuštao obraæenicima kao legitimni, neteološki spomen
predaka. Nakon više desetljeæa rasprave, Sveta Stolica je
odluèila da je kineska praksa obreda štovanja predaka
nespojiva s katolièkim naukom i zabranio je. To je 1721.
uzrokovalo da kineski car zabrani sve kršæanske misije u
Kini, što je znaèilo i zatvaranje svemu što je Ricci tako
strpljivo godinama radio.
Izmeðu Vatikana i Kine danas postoje vrlo slabi odnosi:
kineski komunistièki režim prekinuo je sve veze s
Vatikanom godine 1951. i šest godina kasnije osnovao
Kinesku katolièku patriotsku udrugu koja ne priznaje papu
kao svog poglavara.
U Vatikanu se nadaju da æe prijedlog Riccijeve beatifikacije
potaknuti evangelizaciju i dijalog s Kinom. Sam papa Franjo
osobno se odavno divi Ricciju. I sam je kao mladi isusovac
bio sanjao da æe jednog dana postati misionar u Japanu.
Papa Franjo Riccija je pohvalio kao uzor naviještanja
evanðelja. U svom govoru u studenome 2013. rekao je:
"Moramo uvijek stidjeti se i tražiti oprost za apostolske
neuspjehe koje donosi nedostatak hrabrosti. Mislim
primjerice na pionirske intuicije Mattea Riccija, koje su u
svoje vrijeme bile zapostavljene".
19. ožujka 2014. broj 11/2014
27
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Zakljuèci meðunarodnoga skupa "Muèeništvo i
muèenièki tragovi kroz hrvatsku prošlost"
Zagreb, 13. ožujka 2014.
Okupljeni na Meðunarodnom skupu Muèeništvo i muèenièki
tragovi kroz hrvatsku prošlost, koji je održan u zgradi
Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu 13. ožujka
2014., nastojali smo svestrano osvijetliti pojam muèeništva i
pod tim vidom sagledati našu prošlost.
S tim u vezi došli na prijedlog Komisije, skup je prihvatio
sljedeæe zakljuèke i smjernice:
1. Pozivamo crkvene ustanove i vjernike da Dan žrtava
totalitarnih režima koji se obilježava 23. kolovoza bude
protkan molitvom za žrtve tih režima i da dobri Bog saèuva
svijet od udruživanja zloæe kakva se dogodila savezom
nacizma i komunizma spomenutog dana.
2. Potièemo crkvene ustanove da nastave s postupcima za
proglašenje svetima i blaženima istaknute pojedince, ali
povesti takoðer postupak proglašenja kolektivnog
muèeništva.
3. Potièemo crkvene ustanove da rad usmjere tako da meðu
proglašenima budu ne samo klerici i redovnici, nego i
vjernici laici koji su zaslužili naslov muèenika.
4. Komisija æe nastaviti rad na traženju muèenièkih tragova
ne samo u vrijeme kada smo živjeli unutar nekršæanske i
nevjernièke vlasti, nego i u kršæanskim državama i pod
kršæanskim vladarima.
5. Potièemo župnike da nastoje oko prikupljanja
svjedoèanstava živuæih svjedoka.
6. Komisija oèekuje potporu Crkve u Hrvata na svim
razinama za dovršenje popisa svih ubijenih katolika u II.
svjetskom ratu i poraæu na podruèju Hrvatske te Bosne i
Hercegovine.
7. Komisija potièe sve znanstvene ustanove za povijest,
napose Hrvatsko katolièko sveuèilište, da sustavno
prouèavaju nasilje i žrtve totalitarnih sustava 20. stoljeæa.
8. Pri iskapanju žrtava iz toga vremena valja postupati po
opæeprihvaæenim standardima, vodeæi raèuna o uzrocima i
naèinu stradanja te suraðivati s rodbinom i ostalima koji
mogu pomoæi u rasvjetljivanju sluèaja. Te poslove treba
voditi tijelo koje ne ovisi o politièkoj vlasti.
9. Komisija æe na znanstvenoj razini inicirati razgovor o
žrtvama s drugim vjerskim zajednicama koje to žele.
10. Pozivamo državne vlasti u Hrvatskoj te Bosni i
Hercegovini da u interesu rasta dobrih odnosa u društvu
hitno prihvate obvezu popisa svih žrtava iz II. svjetskoga
rata i poraæa tako da se onemoguæe manipulacije žrtvama.
11. Pozivamo državne vlasti u Hrvatskoj te Bosni i
Hercegovini da odluènije djeluju u osudi zloèinaèke
komunistièke ideologije te promièu demokraciju i slobodu
svake osobe.
12. Sudionici skupa oèekuju da æe državne vlasti preuzeti
brigu o dostojnom ukopu ekshumiranih žrtava iz raznih
grobišta i groblja, u Hrvatskoj i inozemstvu, a za zemne
ostatke stradalnika koji ne pripadaju nijednom obilježenom
groblju da se izgradi groblje na Krbavskom polju, nedaleko
Crkve hrvatskih muèenika.
.
28
19. ožujka 2014. broj 11/2014
Neprestano slušati Isusov glas
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 16.
ožujka 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
U današnjem Evanðelju slušali smo o dogaðaju
Preobraženja. To je druga etapa korizmenog hoda: prva su
kušnje u pustinji, prošle nedjelje; a druga Preobraženje. Isus
"uze... sa sobom Petra, Jakova i Ivana, brata njegova, te ih
povede na goru visoku, u osamu" (Mt 17, 1). Planina u
Bibliji predstavlja mjesto blizine s Bogom i bliskog susreta s
njim; mjesto molitve, gdje se boravi u Gospodinovoj
prisutnosti. Po dolasku na goru Isus se pred uèenicima
preobrazio, pokaza im se obasjan sjajem, prelijep; a zatim se
pojaviše takoðer Mojsije i Ilija, koji razgovarahu s njim.
Lice mu je bilo tako sjajno i haljine tako bijele da je Petra to
toliko zadivilo da je htio ostati ondje, malne zaustaviti taj
trenutak. Uto se s neba zaèu glas koji proglašava Isusa
svojim preljubljenim Sinom, govoreæi: "Slušajte ga" (r. 5).
To su važne rijeèi! Naš je Otac to rekao apostolima a kaže i
nama: "Slušajte Isusa, jer je moj ljubljeni Sin". Neka nam te
rijeèi ovaj tjedan ostanu urezane u pameti i srcu: "Slušajte
Isusa!". I to ne kaže Papa, veæ to kaže Bog Otac, i to svima:
meni, vama, svima, baš svima! To je kao neka pomoæ za
napredovanje na korizmenom putu. "Slušajte Isusa!" To se
ne smije zaboraviti.
Taj je Oèev poziv vrlo važan. Mi, Isusovi uèenici, pozvani
smo biti osobe koje slušaju njegov glas i ozbiljno shvaæaju
njegove rijeèi. Da bi se slušalo Isusa, treba mu biti blizu,
slijediti ga, kao što su to èinila mnoštva iz Evanðelja koja su
hrlila za njim putovima Palestine. Isus nije imao neku
katedru ili stalnu govornicu, veæ je bio putujuæi uèitelj, koji
je prenosio svoja uèenja, a to su bila uèenja koja mu je dao
Otac, duž putova, prelazeæi udaljenosti koje nije uvijek bilo
moguæe predvidjeti i koje ponekad nije bilo nimalo lako
prijeæi. Slijediti Isusa da bi ga se slušalo. Ali Isusa slušamo
takoðer u njegovoj pisanoj rijeèi u Evanðelju. Postavit æu
vam jedno pitanje: proèitate li svaki dan jedan ulomak iz
Evanðelja? Da, ne... da, ne... Pola-pola... Neki da a neki ne.
Ali to je važno! Èitate li Evanðelje? To je dobro; dobro je
imati malo Evanðelje i nositi ga sa sobom, u džepu, u torbi, i
proèitati iz njega jedan mali ulomak u bilo kojem trenutku u
danu. Ja u svako doba dana uzmem iz džepa Evanðelje i
nešto iz njega proèitam, neki mali ulomak. Ondje je Isus i
govori, u Evanðelju! Mislite na to. To nije teško, niti je
nužno da budu sva èetiri: nosimo sa sobom jedno od
Evanðelja, malo Evanðelje. Neka Evanðelje bude uvijek s
nama, jer je to Isusova rijeè koja nam je dana da je možemo
slušati.
Iz toga dogaðaja Preobraženja želim izvuæi dva znaèajna
elementa, koje æu sažeti u dvije rijeèi: uspon i silazak.
Imamo potrebu za tim da se povuèemo u osamu, da se
uspemo na goru u prostor tišine, da bismo pronašli same
sebe i bolje èuli Gospodinov glas. To je ono što èinimo u
molitvi. Ali ne možemo ondje ostati! Susret s Bogom u
molitvi nas potièe da iznova "siðemo s gore" i vratimo se
dolje, u ravnicu, gdje susreæemo mnogu braæu optereæenu
naporima, bolestima, teškoæama, neznanjima, materijalnim i
duhovnim siromaštvom. Pozvani smo toj našoj braæi koja su
u nevolji donijeti plodove svog iskustva s Bogom, dijeleæi s
njima primljenu milost. I to je zanimljivo. Kada èujemo
Isusovu rijeè, kada slušamo Isusovu rijeè i imamo je u srcu,
ika
Prilog dokumenti
ta rijeè raste. A znate li kako raste? Kada je se daje drugima!
Kristova rijeè raste u nama kada je naviještamo, kada je
dajemo drugima! I to je kršæanski život. To je poslanje za
èitavu Crkvu, za sve krštenike, za sve nas: slušati Isusa i
davati ga drugima. Ne zaboravite: ovaj tjedan slušajte Isusa!
I sjetite se ovoga o Evanðelju: hoæete li to uèiniti? Hoæete li
to uèiniti? Iduæe nedjelje æete mi reæi jeste li to uèinili: imate
li malo Evanðelje u džepu ili torbi kako biste èitali mali
ulomak tijekom dana.
A sada se obratimo našoj Majci Mariji, i povjerimo se
njezinu vodstvu da bismo s vjerom i velikodušnošæu
nastavili ovaj korizmeni put, uèeæi malo više se "uspinjati"
molitvom i slušati Isusa i "siæi" s bratskom ljubavlju,
naviještajuæi Isusa.
19. ožujka 2014. broj 11/2014
29
Prilog prikazi
ika
Prilog prikazi
Prva godina pontifikata pape Franje
Jedan je od glavnih ciljeva pape Franje pomoæi shvatiti da
ne može biti autentiènog i uvjerljivog kršæanstva, življenog
prema duhu evanðelja, ako stvarnost pojedinaca i
kršæanskih zajednica predstavlja pospana i umorna vjera,
bez životnog poleta
Dana 13. ožujka prije godinu dana na Petrovu stolicu izabran
je kardinal Jorge Mario Bergoglio. Zapoèeo je tako
pontifikat pape Franje, 265. Petrova nasljednika, mjesec
dana nakon povijesnog odreknuæa od papinske službe
Benedikta XVI. Papa Franjo zapoèeo je svoj pontifikat
najobiènijim pozdravom: Dobra veèer. Prve geste novog
Pape – prvog pape s imenom asiškog sveca, prvog pape iz
Družbe Isusove, prvog pape iz Južne Amerike – razbijaju
sheme i obièaje, poèevši od poziva vjernicima u veèeri svoga
izbora, kada ih je prignuvši glavu zamolio da mole za njega,
što æe ponoviti u niz navrata tijekom prve godine svoga
pontifikata. Novi rimski biskup zamišlja Crkvu kao onu koja
"hodi, gradi i ispovijeda vjeru u Isusa Krista" i sanja
"siromašnu Crkvu" kao što je povjerio novinarima koje je
primio u dvorani Pavla VI. neposredno nakon svog izbora,
prisjetivši se poziva koji mu je na konklavama uputio njegov
prijatelj kardinal Claudio Hummes: "Ne zaboravi siromahe".
Crkveni i pastoralni plan pape Franje, godinu dana od
poèetka njegova pontifikata, jasno je definiran u svojim
temeljnim crtama. Ako su od samog poèetka – iz njegovih
rijeèi, gesta i donesenih odluka – jasno izbili na vidjelo
pogled i trag koji je Franjo namjeravao dati svojem
uèiteljstvu, što je vrijeme više prolazilo to se njegova vizija
malo po malo širila i poprimala sve èvršæe obrise i na kraju
postala otvoreni obzor nove struje u životu Crkve.
Apostolskom pobudnicom Evangelii gaudium od 24.
studenoga 2013. Papa je, nadalje, sabrao u široku i živu
sintezu bitne toèke toga plana, napisavši zapravo magna
charta plana djelovanja za godine koje dolaze. U rijeèima
pobudnice – koja je zbog oblika pregleda i bogatstava
izloženih sadržaja više nalik pravoj enciklici – krije se èitavo
misijsko lice Crkve i prije svega novi naèin "crkvenosti"
koju bi Papa htio kako bi kršæanski navještaji bili sve èišæi i
vjerniji evanðelju.
Papa ima pred oèima toèno odreðeni crkveni i pastoralni put,
èija je okosnica milosrðe. Franjina Crkva želi biti
prepoznatljiva, prije nego po bilo èemu drugom, kao kuæa
milosrða koja, u dijalogu izmeðu slabosti ljudi i Božje
strpljivosti, prihvaæa, prati, pomaže pronaæi "dobru vijest"
velike kršæanske nade. Kao što to potvrðuje teologija na
djelu pape Franje, kršæanin "s punim radnim vremenom" nije
onaj koji sjedi i divi se u ogledalu svojoj vjeri ili o njoj vodi
teoretske rasprave, veæ onaj koji izlazi iz samoga sebe,
hrabro uzima svoj križ i kroèi putovima da sa svima dijeli
radost evanðelja. Evangelizacija je u prvom redu onaj pokret
obraæenja, izlaska i hoda koji se Franjo nikada ne umara
svima preporuèivati: poèevši od sveæenika, "posveæenih radi
posveæivanja", koji su pozvani prihvaæati i služiti, osokoljeni
da se ne boje iæi prema granicama i periferijama života, tamo
gdje su siromašni, marginalizirani, posljednji.
Pozornost prema siromašnima – prema onima koji su
materijalno, duhovno ili ljudski siromašni – ne proizlazi
prije svega iz èinjenice da su oni ekonomski ili društveni ili
pastoralni problem, veæ iz temeljne svijesti da je Bog koji je
Ljubav, postavši i sam siromah meðu siromasima, njima
rezervirao povlašteno mjesto u svome životu i u svojoj
službi. "Siromašna Crkva za siromašne" pape Franje je
30
19. ožujka 2014. broj 11/2014
misao vodilja koja usmjerava i odreðuje u evanðeoskom
smislu opredjeljenje za siromaštvo i služenje siromašnima,
nastavljajuæi u tome divnu povijest ljubavi Crkve koja je
kroz stoljeæa uvijek bila sredstvom osloboðenja, ukljuèivanja
i promicanja siromašnih, u perspektivi Kristove slobode i
ljubavi koja ne pruža samo konkretnu, stalnu i velikodušnu
solidarnost, veæ preuzima djelatnu brigu takoðer oko
potvrðivanja dostojanstva osobe, postizanja pravde,
izgraðivanja civilizacije koja se s punim pravom može
nazvati "humanom".
Ovdje se nužno s Franjinom crkvenom i pastoralnom
vizijom sljubljuje njegova ideja èovjeka i društva. Njegov
slobodan govor, koji ide ruku pod ruku i uzajamno djeluje sa
svim ostalim; jedan izravan i snažan govor koji potresa
savjesti zato da pogodi "otvrdnulo" srce društva zatvorenog
kulturi susreta i dobra, što je nezaobilazni preduvjet za
bratstvo i život u miru. Jer, sve dok se ne unište idoli koji se
zovu moæ, novac, korupcija, karijerizam, egoizam,
ravnodušnost, rijeèju, "duh svijeta" nije moguæe napredovati
u željenom smjeru prema boljem svijetu. Tijekom svoga
prvog apostolskog putovanja u Brazil u povodu 28.
svjetskoga dana mladih od 22. do 28. srpnja 2013., Papa
upozorava kako nitko ne smije ostati neosjetljiv na
nejednakosti koje i nadalje vladaju u svijetu. Neka svatko,
prema vlastitim moguænostima i odgovornostima, pridonese
da se okonèaju brojne društvene nepravde. Ne izgraðuje i
vodi boljem svijetu kultura egoizma, individualizma, koja
èesto upravlja našim društvom, nego kultura solidarnosti; a
kultura solidarnosti sastoji se u tome da u drugome ne
gledamo suparnika ili broj, nego brata, poziva Papa. Da bi se
podupro jedan naèin života, upozorava pak Papa u pobudnici
Radost evanðelja, koji iskljuèuje druge, ili da bi se održalo
oduševljenje i zanos za taj egoistièki ideal, razvila se jedna
globalizacija ravnodušnosti. Postajemo, a da toga gotovo
nismo ni svjesni, neosjetljivi na bolni vapaj siromašnih, ne
plaèemo više zbog boli i patnje koja je snašla druge i èak ne
osjeæamo ni potrebu da im pomognemo, kao da je sve to
pozvan netko drugi èiniti i nešto što se nas ne dotièe. Kultura
blagostanja nas èini neosjetljivima i uzbudimo se tek ako
tržište ponudi nešto što još uvijek nismo kupili, dok nas
sudbina onih koji žive u neimaštini zbog oskudnih
moguænosti ne može dirnuti u srce.
Jedan je od glavnih ciljeva pape Franje pomoæi shvatiti da ne
može biti autentiènog i uvjerljivog kršæanstva, življenog
prema duhu evanðelja, ako stvarnost pojedinaca i kršæanskih
zajednica predstavlja pospana i umorna vjera, bez životnog
poleta; ako stagnira iza zidova srca i hramova; ako se Crkva
razboli ili ostari zato što je previše naviknuta gledati unutar
same sebe namjesto da širom otvori vrata i uhvati se u koštac
s izazovima svijeta, pa i uz opasnost da padne ili da joj se
dogodi kakva nesreæa na putu. Otud njegovi stalni apeli da
se uklone optereæenja i naslage, licemjerja i nedostaci koji
ugrožavaju uvjerljivost kršæanskog svjedoèanstva i
istodobno njegova odluèna volja da reformira i obnovi
crkvene strukture kako bi one postale prikladnije za ciljeve
koje treba postiæi i uloge koje treba vršiti.
Ponekad gubimo one koji nas ne razumiju jer smo izgubili
jednostavnost... Bez gramatike jednostavnosti, Crkva se
lišava uvjeta koji omoguæuju "uloviti" Boga u dubokim
vodama njegova otajstva… [Ima onih koji] napuštaju Crkvu
jer im se èini možda previše hladnom, previše
autoreferencijalnom, previše zatoèenom u vlastite rigidne
izraze. U pogledu te situacije trebamo Crkvu koja se ne boji
Prilog prikazi
ika
izaæi u njihovu tamu. Trebamo Crkvu koja je kadra presresti
ih na njihovu putu. Trebamo Crkvu koja se zna upustiti s
njima u razgovor. Trebamo Crkvu koja zna zapodjenuti
dijalog s tim uèenicima, koji, bježeæi iz Jeruzalema,
besciljno lutaju, sami, s vlastitim razoèaranjem,
razoèaranošæu kršæanstvom koje smatraju besplodnim,
nesposobnim dati smisao… Jesmo li još uvijek Crkva koja
može zagrijati srce, pita se Papa u jednom od svojih govora
u Brazilu.
Reorganizacija Rimske kurije, aparata Svete Stolice, bio je
jedan od najèešæih zahtjeva u više od 160 intervenata
kardinala tijekom deset opæih kongregacija (sastanaka) koje
su prethodile konklavama, gdje su predstavljene najžurnije
tematike koje se postavljaju pred novog papu. U pozadini
njihovih poticaja sigurno nije bila briga oko iskljuèivo
organizacijskog preustroja tih ureda, kao da bi se radilo
samo o tome da se poboljša njihova sposobnost u
upravljanju crkvenom birokracijom, koliko više briga da
središnja tijela koja pomažu papi u opæem upravljanju
Katolièkom Crkvom budu uvijek na istoj razini sa svojom
biti. Papa Franjo svojim prvim potezima po tome pitanju
jasno pokazuje da je svjestan da je nužno uspostaviti onu
kolegijalnu zauzetost kako bi se papi pružila svaka moguæa
pomoæ u shvaæanju potreba Crkve i u ostvarivanju prikladnih
odgovora.
U knjizi-intervjuu El jesuita, kardinal Bergoglio ovako je
odgovorio na pitanje kako zamišlja buduænost Katolièke
Crkve: "Crkva mora iæi u korak s egzistencijalnim, moralnim
i duhovnim razvojem naroda. Mora mu pomoæi da raste u
èovjeènosti jer je, u konaènici, èovjek taj kojem je Božja
objava upravljena, on je Božja slika. Kao kršæani ne
smijemo zanijekati to shvaæanje, niti s njim postupati kao s
nekom robom. Smatram, nadalje, da æe 21. stoljeæe biti
religiozno. No, tek æe se vidjeti na koji naèin. Religioznost je
katkad praæena nekom vrstom nejasnog teizma u kojem se
psihološko isprepleæe s parapsihološkim, i ne vodi uvijek
pravom i dubokom osobnom susretu s Bogom, kao što smo
mi kršæani uvjereni da mora biti". (ika-sa)
Èestitka papi Franji za godišnjicu pontifikata
Knjiga-èestitka objavljena je na više jezika, a dostupna je na
stranici www.vatican.va
Na službenoj mrežnoj stranici Svete Stolice postavljena je
èestitka papi Franji za prvu obljetnicu pontifikata. Rijeè je o
elektronièkoj knjizi s èije naslovnice papa Franjo pita:
"Želimo li biti sveti? Da ili ne?"
U samoj "knjizi" nalaze se 33 fotografije snimljene u raznim
prilikama u tijeku prve godine pontifikata. Svaku fotografiju
prati kraæa misao iz Papinih homilija, nagovora uz Angelus,
kao i raznih susreta poput susreta s novinarima koji su pratili
izbor, ili pak govora izreèenih u prigodi pastoralnih pohoda
župama. Tu su i kraæe misli koje je Papa izrekao u Brazilu u
tijeku Svjetskoga susreta mladih, kao i naglasci iz enciklike
"Lumen fidei" i
apostolske pobudnice "Evangelium
gaudium".
Premda su u "knjizi" objavljeni samo pojedini citatinaglasci, na kraju svakoga se nalazi poveznica na cjelovit
tekst.
Knjiga-èestitka objavljena je na talijanskome, engleskom,
francuskom, njemaèkom, portugalskom i španjolskom
jeziku, a dostupna je na stranici www.vatican.va. (ika-mb/kj)
.
"Za križem Kristovim"
Šest križnih puteva na CD-u autora don Antona Šuljiæa u
izdanju "Kršæanske sadašnjosti"
U izdanju "Kršæanske sadašnjosti" objavljen je CD "Za
križem Kristovim" don Antona Šuljiæa. Nakon knjige
istovjetnog naslova s osam križnih puteva i nakon što je
jedan od njih na glazbu Ivana Žana praizveden u korizmi
2013. kao oratorijsko djelo, autor je snimio šest križnih
puteva namijenjenih za slušanje, molitvu i meditaciju.
Na tri se CD-a nalazi šest razlièitih križnih puteva: Križni
put iz ljubavi, a ne prisile, Križni put solidarnosti, Križni put
u pjesmi, Blaženstva s križnog puta, Sveæenikov križni put i
Križni put s bl. Alojzijem Stepincem. Tekstove èitaju Tanja
Popec i autor, a izvornu su glazbu napisali Toni Eteroviæ,
Adrian Vinkoviæ Rangel i Zoran Trubiæ, dok je za jedan
križni put upotrijebljena glazba o. Kamila Kolba iz djela
Sedam rijeèi Kristovih na križu. (ika-mb/sp)
"Vjera u Boga uvijek novih moguænosti – Pretpostavke
za teologiju Staroga zavjeta"
Knjiga prof. dr. Bože Lujiæa u izdanju Kršæanske sadašnjosti
Knjiga prof. dr. Bože Lujiæa "Vjera u Boga uvijek novih
moguænosti – Pretpostavke za teologiju Staroga zavjeta",
kako u uvodu potvrðuje i sam autor, nastajala je kroz duže
razdoblje na temelju raznih studija iz podruèja starozavjetne
biblijske teologije.
Naglasak je u tim studijama stavljen na odnos izmeðu dviju
stvarnosti ili dva partnera Boga i èovjeka, odnosno Boga i
naroda. Taj je odnos shvaæen kao vjera u biblijskom smislu
rijeèi, koja nije vezana samo za èovjekovu zbilju nego
jednako tako i za onu Božju, jer i Bog, kao biæe slobode, i
èovjek kao slobodno biæe stoje u meðusobnom povjerenju.
Vjera je, stoga, najprimjereniji stav s kojim èovjek može
pristupiti Bogu i u kojemu Bog pristupa èovjeku, ali,
jednako tako, i u horizontalnom pristupu èovjeka drugome
èovjeku.
Osim vjere nije zaobiðena niti velika tema prijateljstva s
Bogom u obliku sklapanja raznih vrsta saveza kao i velika
tema biblijske teologije: vjera u moguænost promjene kako
èovjeka tako i Boga, odnosno vjera u Boga kao biæa slobode,
ali i u èovjeka kao slobodnoga biæa.
Jedna od važnijih tema je i ona vezana uz pravo i
pravednost. Manji dio graðe autor je veæ prije objavljivao,
no za ovu knjigu i taj je dio temeljito preraðen, dok se veæi
dio pojavljuje u ovome obliku po prvi put.
Autor je knjigu, izašlu u izdanju Kršæanske sadašnjosti,
posvetio uèilištima na kojima se obrazovao ili djelovao, a
koja su pridonijela da se u njemu razvije ljubav prema Bibliji
i njezinoj poruci.
Ocjenjujuæi i procjenjujuæi novu knjigu Bože Lujiæa Nikola
Hohnjec kaže kako je pravi užitak èitati izlaganje i zapažati
uvijek nova otkriæa literarnih motiva i teoloških poruka,
Anton Tamarut tvrdi kako se radi ne samo o izvrsnom uvodu
u biblijsku teologiju Starog zavjeta nego i o antologijskome
prikazu cjelokupne starozavjetne teologije, dok Karlo
Višaticki pohvaljuje autorovo poznavanje kako starije tako i
novije literature pa ga kao takvog smatra "prvijencem" na
podruèju biblijske teologije Staroga zavjeta u nas. (ika-fk/kj)
.
19. ožujka 2014. broj 11/2014
31
Prilog prikazi
"Dom pokraj Visle"
Knjiga Domagoja Pejiæa govori o Krakovu kao gradu pape
Ivana Pavla II. prikazujuæi mjesta u tome kraljevskome
gradu koja su povezana sa životom Karola Wojtyle
U povodu kanonizacije pape Ivana Pavla II. objavljena je
knjiga "Dom pokraj Visle" Domagoja Pejiæa u izdanju
izdavaèke kuæe Via memoriae. "Kako se približava granica
moga zemaljskog života, sjeæanjem se vraæam na poèetak,
do svojih roditelja, brata i sestre koju nisam upoznao jer je
umrla prije nego sam se rodio, na župu Wadowice u kojoj
sam kršten, na taj grad moje ljubavi, na vršnjake, prijatelje i
prijateljice iz osnovne škole, gimnazije, sveuèilišta, sve do
doba okupacije kada sam radio kao radnik, i kasnije u župi
Niegowiæ, u onoj krakovskoj sv. Florijana, u pastoralu
sveuèilištaraca, na okruženje... na sva okruženja... na Krakov
i na Rim..."
Ove rijeèi iz oporuke Ivana Pavla II. potaknule su voditelja s
HKR-a Domagoja Pejiæa da se zaputi prema Krakovu. U dva
dana prolazi nekim, možda turistima nepoznatim ulicama, te
posjeæuje mjesta vezana uz život Karola Wojtyle; prostor
nekadašnje tvornice "Solvay" i kamenolom Zakrzowek u
kojima je mladi Wojtyla radio tijekom drugoga svjetskog
rata, ulicu u kojoj je živio s ocem, sveuèilište na kojem je
studirao… Razgledanje Krakova Pejiæa je odvelo i u crkvu u
kojoj je krštena Emilia Kaczorowska, majka buduæega pape,
te u ulicu u kojoj je provela djetinjstvo i mladost.
Knjiga "Dom pokraj Wisle", na nešto više od 90 stranica s
brojnim fotografijama, kraljevski grad Krakov pokušava
gledati Lolekovim oèima i tome gradu pružiti poštovanje
koje mu je svojevremeno iskazivao student, radnik,
sveæenik, biskup i papa Karol Wojtyla – Ivan Pavao II. (ikasp)
"Eva kao drukèija"
Zagreb, 18.3.2014. (IKA) - Knjiga Monike Leisch.Kiesl
"Eva kao drukèija" pojavljuje se kao prva u novopokrenutom
nizu Prinosi feministièke teologije unutar biblioteke
Kršæanske sadašnjosti Polazišta i predstavlja preraðenu
autorièinu disertaciju u kojoj ona analizira Evu u umjetnosti
i teologiji ranoga kršæanstva i srednjega vijeka.
Nakon uvoda u kojem otvara problem teološkoga govora o
biblijskoj Evi, a samim time i o ženi, autorica analizira
kljuène teološke tekstove za oblikovanje teologije žene od
patristike do srednjega vijeka, komentirajuæi njihov podtekst
i spregu s prikazivanjem žene u likovnoj umjetnosti.
Autorica analizira teološke tekstove koje su pisali muškarci i
koji imaju službeni status na teološkim uèilištima i tekstove
žena koji su u povijesti teologije marginalizirani. Tim
djelom Monika Leisch-Kiesl pokazuje kako se može
ophoditi s baštinom kršæanske tradicije i teologije, a da se
nužno ne zapadne u njezine opreke.
Knjiga nikako nije feministièki obraèun s "muškim"
naèinom mišljenja, nizanje novih "dokaza" u prilog
feministièkom stajalištu, nego obrazloženje zbog èega je
uopæe došlo do opreke muško-žensko ponajprije u samome
mišljenju, a onda i u likovnoj umjetnosti i u antropologiji
svakodnevice. Autorica je povjesnièarka umjetnosti i
teologinja u Linzu. (ika-mp/kj)
32
19. ožujka 2014. broj 11/2014
ika
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
11
File Size
397 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content