close

Enter

Log in using OpenID

2. travnja 2014. Biskup Mate Uzinić predao Papi majicu SHKM

embedDownload
13/2014
2. travnja 2014.
Biskup Mate Uziniæ predao Papi majicu SHKM-a i
pismo volontera
Dok se pripremamo za najveæi susret mladih u našoj
domovini ikada, pozivamo Vas da budete povezani s
nama u molitvi i podijelite nam svoj apostolski
blagoslov. Vole vas i mole za vas, 1600 volontera
SHKM-a Dubrovnik 2014.
Susret ravnatelja škola Osjeèko-baranjske županije
s podruèja Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
Zadaæa je vjeronauka da upoznaje sa sadržajem
kršæanske vjere, da bude predmet otvoren dijalogu,
ponajprije sa znanošæu, s drugim svjetonazorima,
religijama, i uopæe - otvoren za problematiku
društvenoga života i odgoj za suodgovornost u društvu
koje izgraðujemo, istaknuo nadbiskup Ðuro Hraniæ
"24 sata za Gospodina"
Zagrebaèka nadbiskupija i župa sv. Blaža pridružile se
inicijativi Papinskog vijeæa za promicanje nove
evangelizacije
Postavljena spomen-ploèa Hrvatima iz Bosne u
Getsemanskom vrtu
Pavao, Jakov i Antun Brankoviæ prije 333 godine kupili
od tadašnjih turskih muslimanskih vlasti to za kršæane
sveto mjesto i povjerili ga franjevcima u Svetoj zemlji Slavlje u Crkvi svih naroda predvodio kardinal Vinko
Puljiæ
Domovinske vijesti
Sabor biskupa Rijeèke metropolije
Nadbiskup Puljiæ predvodio misu na Dan Sveuèilišta u Zadru
Osijek: Dr. Anton Tamarut otvorio ciklus "Susreta s autorom"
U Dubrovnik donesene moæi pape Ivana Pavla II.
Izlaganje apostolskoga nuncija Alessandra D'Errica u Dubrovniku
Duhovna obnova za katolièke novinare
Sisak: Korizmeni susret obitelji
Blaženi Miroslav Bulešiæ kao odgojitelj
Nadbiskupijski susret obitelji u Ðakovu
Planinarski križni put Hvarsko-braèko-viške biskupije
Obnovljeni susreti redovnièkih bogoslova
Križni put mladih Šibenske biskupije
Križni put ovisnika u Splitu
Kardinal Bozaniæ primio biskupa Cupicha
Skupština sveæenika Rijeèke nadbiskupije
Zasjedanje Komisije Caritas in Veritate CCEE-a u Zagrebu
Crkva u Hrvata
Duhovne vježbe hrvatskih sveæenika iz Zapadne Europe
Amerièki biskup Cupich posjetio Srijemsku biskupiju
Šibenski biskup Ante Ivas u vizitaciji Zavoda sv. Jeronima
Inozemne vijesti
Nova vrhovna uprava salezijanske družbe
Priopæenje Tiskovnog ureda Svete Stolice o Limburškoj biskupiji
Papa primio Barracka Obamu
Bolesnici i osobe s invaliditetom Isusovi su miljenici
Prilog dokumenti
Sakramenti reda i ženidbe
Isus "otvara oèi" èovjeku
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Sprovod o. Ante Vukoje
Zagreb, 24.3.2014. (IKA) - Ukopnim obredom mnogi
sveæenici, subraæa i vjernici oprostili su se 24. ožujka na
zagrebaèkom Mirogoju od pokojnog isusovca o. Ante
Vukoje. Sprovodne obrede vodio je zagrebaèki pomoæni
biskup Valentin Pozaiæ u prisutnosti o. Ante Tustonjiæa,
provincijala Hrvatske pokrajine Družbe Isusove. Nazoèni su
bili i vojni ordinarij Juraj Jezerinac, generalni vikar o. Jakov
Mamiæ, mons. Zvonimir Sekelj i vojni i policijski kapelani.
Uz subraæu sveæenike i redovnike, te rodbinu, okupilo se i
mnogo pokojnikovih prijatelja i vjernika iz župa sa Zameta
iznad Rijeke, Splita i Višnjevca kod Osijeka, gdje je Vukoja
sveæenièki djelovao. Oproštajne govore održali su mons.
Jezerinac, jer je Vukoja bio dugo godina vojni kapelan, i
provincijal Tustonjiæ.
O. Ante Vukoja preminuo je 19. ožujka u bolnici na Rebru u
Zagrebu, nakon duge i teške borbe s bolešæu, u 72. godini
života, 53. godini redovništva i 42. godini sveæeništva.
Roðen je 5. sijeènja 1943. godine u mjestu Doline kod
Prnjavora u Bosni i Hercegovini. Godine 1961. stupio je u
isusovaèki novicijat, koji je tada bio na Fratrovcu u Zagrebu.
Prve zavjete položio je na blagdan sv. Ignacija, 31. srpnja
1963. Kardinal Franjo Kuhariæ zaredio ga je za sveæenika
25. lipnja 1972. godine. Poglavari su ga odmah poslali na
daljnje studije u Napulj, gdje je postigao stupanj magistra
teologije. Po povratku sa studija imenovan je kapelanom u
mladoj župi Višnjevac kod Osijeka, i ostao tamo od 1974. do
1976. godine, kad je preuzeo službu župnika na Zametu nad
Rijekom. Tu je ostao gotovo deset godina, do 1986., poslije
èega je imenovan župnikom na Visokoj u Splitu. Èetiri
godine ostao je na toj župi, a onda se vratio u Zagreb gdje je
1990. bio imenovan ekonomom djeèaèkog sjemeništa na
Šalati. Tu je ostao sve do 1996., kad preuzima službu
ekonoma i katehete mladih pri isusovaèkoj rezidenciji i
bazilici Srca Isusova u Palmotiæevoj ulici u Zagrebu. Još dok
je bio na Šalati odlazio je kao sveæenik dragovoljac u
Jastrebarsko, gdje je bio na raspolaganju tamošnjim
vojnicima i polaznicima doèasnièke škole Hrvatske vojske.
Tako je godine 2001. bio imenovan kapelanom vojne
kapelanije sv. Sebastijana – DÈŠ "Dr. Ante Starèeviæ" u
Jastrebarskom. Od rujna 2006. pa do svoje mirovine 2011.
bio je kapelan vojne kapelanije Gospe Snježne u Sjedištu
Ministarstva obrane i u Zapovjedništvu Glavnog stožera
oružanih snaga RH u Zagrebu. Nešto prije umirovljenja
preselio se u isusovaèku zajednicu i Dom za stare i nemoæne
na Fratrovcu.
"Možemo reæi da je gotovo cijeli život patra Vukoje bio
obilježen nemalim teškoæama, križevima i raznim
iskušenjima. Ipak, u svemu tome ostao je postojan u svojoj
vjeri i djetinje odan Božjoj volji. Na župama je bio omiljen i
cijenjen pastoralni radnik, zauzet za potrebe svojih župljana.
Imao je oka i srca, ne samo za duhovne potrebe, nego i za
materijalno stanje svojih vjernika. Znao je s lakoæom
pridobiti mlade da se i oni ukljuèe u obilaske bolesnih i
starih u župi. U vojsci je bio prepoznat kao èastan i zauzet
sveæenik, uvijek na raspolaganju, pouzdan i predan svom
poslanju. Uveo je izmeðu ostalog i duhovne vježbe i braène
susrete za pripadnike Oružanih snaga RH, istaknuo je
provincijal.
Misa zadušnica služena je u crkvi Bezgrešnog Srca Marijina
na Jordanovcu, a predslavio ju je isusovaèki provincijal u
koncelebriaciji s više od pedeset sveæenika. Propovijedao je
o. Mijo Nikiæ, superior isusovaèke zajednice na Fratrovcu.
2
2. travnja 2014. broj 13/2014
U Rijeci predstavljene dvije knjige
Rijeka, 24.3.2014. (IKA) - U Nadbiskupskom domu u
Rijeci predstavljene su 24. ožujka knjige "Teološki govor o
Duhu Božjem" prof. dr. Nele Veronike Gašpar i "Crkva i
svijet medija" prof. dr. Jerka Valkoviæa. Predstavljanje je
organizirala Teologija u Rijeci, a o djelu su govorili prof. dr.
Josip Grbac i dr. Richard Pavliæ. Moderatorica tribine bila je
dr. Veronika Reljac dok je u glazbenom dijelu nastupio
Nadbiskupijski zbor pod ravnanjem Giovannija Geracija.
"Knjiga autorice Gašpar dogmatske je naravi a bavi se
pitanjem trinitarne teologije, odnosno pneumatologije što
otkriva i sam naslov", dok se u podnaslovu "Od vjeènosti do
èovjeènosti" prepoznaje antropološka nota koja se na osobit
naèin istièe u posljednjem dijelu knjige. "Teološki govor o
Duhu Božjem" podijeljen je u sedam poglavlja i tri velike
cjeline. Prva cjelina predstavlja biblijske teme - govor u
Duhu Božjem u Bibliji, èemu su posveæena prva dva
poglavlja, rekao je predstavljaè. Govoreæi o drugoj cjelini
kojoj su posveæena tri poglavlja, istaknuo je kako se bave
povijesnim pregledom razvoja teološkoga govora dok
posljednje poglavlje i dodatak predstavljaju antropološku
notu djela, govor o "novom èovještvu" - od vjeènosti do
èovjeènosti. Pavliæ je istaknuo kako autorica ne zanemaruje
optimizam II. vatikanskog koncila o sveopæem djelovanju
Duha u religijama, ljudskoj kulturi i napretku i u tom
kontekstu podsjeæa na elemente Rahnerove transcendentalne
antropologije prema kojoj se "iskustvo Duha dogaða uvijek
kada se èovjek u spoznaji i slobodi nadilazi i otvara prema
iskustvu transcendentnoga". Predstavljaè je zakljuèio
rijeèima autorice: "Kako bismo došli do božanskog iskustva,
svetog života, moramo poæi od iskustva u koje smo uronjeni
samim svojim postojanjem, i dopustiti da u njega bude
udahnut novi duh, Božji duh".
Važnost knjige prof. dr. Jerka Valkoviæa je dvostruka,
problematika kojom se bavi i trenutak kada je izašla, rekao
je dr. Grbac. "Današnji odnosi Crkve prema medijima u
Hrvatskoj još uvijek su prilièno nepoznati", rekao je
govoreæi o trenutku izlaska knjige i pritom istaknuo kako je
u Hrvatskoj nedovoljno razvijena kultura medijskog
komuniciranja i mnogi novinari su u svijet medija ušli
zahvaljujuæi nekom senzacionalistièkom tekstu. "Ova knjiga
je važna za naobrazbu novinara, osobito onih koji promièu
kršæanski svjetonazor", rekao je dr. Grbac. U nastavku je
istaknuo da autor u djelu argumentirano pokazuje kako ne bi
trebao postojati "ontološki" strah Crkve i njezinih djelatnika
u odnosu na medije i to što mnogi sadržaji nisu primjereni
kršæanskom svjetonazoru nije pomodarstvo, nego problem s
kojim se Crkva suoèava oduvijek. Crkvi nije prioritet
"getoizirati" se i osnivati vlastite medije, nego biti prisutna u
svjetovnim medijima, poruèio je Grbac.
"Ova knjiga ukazuje na put i metodologiju kako bi na taj
izazov Crkva i kršæanski medijski djelatnici trebali
odgovoriti." "Crkva želi komunicirati i knjiga je svojevrstan
udžbenik svakome tko se želi usavršavati u 'umjetnosti'
vlastite komunikacije", poruèio je, dodavši da knjiga
utvrðuje osnovne etièke kriterije koje bi svaki medijski
djelatnik trebao usvojiti. Autor ne zanemaruje problematiku
radijskog i televizijskog prijenosa misnih slavlja i Grbac
istièe da bi Hrvatska biskupska konferencija morala paziti
tko i kako prenosi misno slavlje. Autor daje osnovne
parametre koje novinar mora proèitati prije nego poène
govoriti o teološkim sadržajima, zakljuèio je Grbac i dodao
da u Hrvatskoj ne postoji knjiga sliènog sadržaja.
Domovinske vijesti
ika
Podjela službe akolitata u Labinu
Biskup Kutleša podijelio službu akolitata bogoslovu Želimiru
Bagavcu u Donjem Labinu
Labin, 24.3.2014. (IKA) - Poreèki i pulski biskup Dražen
Kutleša podijelio je 24. ožujka, u predveèerje svetkovine
Blagovijesti, službu akolitata bogoslovu Želimiru Bagavcu
iz Labina. Sveèanost u župnoj crkvi Gospe Fatimske
zapoèela je blagoslovom novopostavljenog kipa Majke
Božje na prostoru ispred crkve i novog murala sakralne
tematike u lijevom krilu atrija crkve.
Na poèetku misnog slavlja okupljenima se obratio župnik
domaæin Blaž Bošnjakoviæ, uputivši pozdrave i dobrodošlicu
biskupu, rektoru Rijeèke bogoslovije preè. Sanjinu
Francetiæu i svim nazoènim sveæenicima, kao i okupljenim
vjernicima. Osim župnog zbora misno slavlje pjesmom su
uvelièali i bogoslovi Rijeèke bogoslovije. Obzirom da je bilo
predveèerje Blagovijesti, te se slavila misa blagdana
Naviještenja Gospodinova, biskup se u homiliji osvrnuo na
dogaðaj anðelova naviještenja Blaženoj Djevici Mariji i
njezina spremnog prihvaæanja Božje volje. Spomenuvši
primjer mnogih starozavjetnih proroka koji su se na neki
naèin opirali Božjem pozivu, propovjednik je pozvao
okupljene da se zapitaju koliko su spremni, rijeèima Blažene
Djevice Marije "Neka bude volja tvoja" prepustiti se volji
Božjoj. Velièina Marijina je upravo u njezinu povjerenju u
Boga i upravo u tome leži jedan od razloga velikog
povjerenja vjernika u Marijin zagovor. Biskup se zatim
osvrnuo na dvojaki pristup, pasivnosti i aktivnosti u
meðuljudskim odnosima. Dok je negativna formulacija "ne
èini drugome što ne bi želio da drugi tebi èini" zakonodavni
pristup koji je usmjeren na suzdržavanje od djelovanja u
cilju izbjegavanja grijeha, Isus nam upuæuje pozitivan aspekt
te meðuljudske interakcije pozivom na djelovanje iz ljubavi,
"èini drugome što bi želio da drugi tebi èini", jer, naglasio je
propovjednik, ljubav nas obvezuje pristupiti bratu èovjeku i
èiniti dobro, pa i uz rizik moguæe pogreške u tom nastojanju
èinjenja dobra.
U nastavku homilije biskup je objasnio pojam službe
akolitata, nakon koje dolazi ðakonat te prezbiterat. Služba
akolita ustanovljena je u 3. stoljeæu kao pomoæ ðakonima i
sveæenicima; akolit može dijeliti svetu prièest te izložiti
presveto za Euharistijsko klanjanje. Bogoslovija, gdje se
kandidati kroz studij i duhovnu pripravu spremaju za
sveæenièko zvanje ujedno je i jedno dugoroèno propitkivanje
i preispitivanje odluke ulaska u sveæeništvo jer, rekao je
propovjednik, daleko je bolje, slijedom nutarnjeg osjeta, biti
dobar èovjek nego, ustrajuæi iz pogrešnih poriva i biti, loš
sveæenik. Izrazivši zadovoljstvo što ta župa ima kandidata za
sveæeništvo biskup je, naglasivši kako jedino Bog daje
zvanja, pozvao sve okupljene na molitvu za nova duhovna
zvanja te preporuèio sve sveæenike i bogoslove u njihove
molitve. Molite da budemo onakvi kakve nas Bog želi, a ne
onakvi kakvi mi mislimo da bi trebali biti, rekao je biskup te
naglasio da sveæenik treba biti potpuno u službi Isusa Krista
i tu misiju izvršavati do kraja, ne iznositi svoja mišljenja i
neka svoja uvjerenja, jer sveæenik je pozvan govoriti ono što
Crkva i Isus od njega traži. Pružanjem kaleža i patene te
izgovaranjem molitvenog zaziva i blagoslovne molitve
ordinarij je kandidata postavio u službu akolita. Nakon
završnih zahvala župnika Bošnjakoviæa bogoslovi su izveli
još nekoliko prigodnih pjesama te igrokaz nijemog kazališta
o velièini i blagoslovu darivanja.
Na kraju je preè. Francetiæ kratko predstavio Rijeèku
bogosloviju Ivana Pavla II., gdje se trenutaèno za
sveæeništvo priprema 26 bogoslova i 3 propedeuta kao
kandidati za pet biskupija. Rektor je pozvao sve na molitvu
za toliko potrebna nova sveæenièka zvanja.
Rijeka: Sjednica Nadbiskupijskoga pastoralnog vijeæa
Rijeka, 24.3.2014. (IKA) - U Nadbiskupskome domu u
Rijeci u subotu 24. ožujka održana je sjednica
Nadbiskupijskoga pastoralnog vijeæa. Analizu tekuæe
pastoralne godine posveæene župnoj katehezi dao je
biskupski vikar vlè. Matija Matièiæ. Tajnik Vijeæa vlè.
Marijan Benkoviæ i povjerenik za župnu katehezu govorio je
o glavnim smjernicama župne kateheze, pri èemu je istaknuo
važnost suradnje triju odgojnih èimbenika roditelja,
sveæenika i pastoralnih suradnika. Glede župne kateheze
naglašeno je da postoji dovoljno literature i da ju je moguæe
dobiti na mrežnim stranicama. Istaknuta je važnost Papine
pobudnice "Evangelii gaudium" kao nove paradigme
crkvenoga djelovanja. Na nacionalni susret mladih u
Dubrovniku iz nadbiskupije prijavio se prilièan broj mladih.
Nadbiskup je istaknuo kako po primjeru pape Franje Crkva
treba njegovati karitativno i misijsko djelovanje. Potrebno je
više buditi u djeci svijest o pomaganju drugih. Najavio je da
æe apostolski nuncij predvoditi 8. lipnja na Trsatu misu na
obljetnicu boravka Ivana Pavla II. u Rijeci, što æe biti i
proslava njegove kanonizacije.
U raspravi su vijeænici istaknuli sve veæe osiromašenje
graðana te potrebu bolje koordinacije svih onih koji djeluju
oko karitativne aktivnosti unutar nadbiskupije. Osim naglog
poveæanja osiromašenja, naglašeno je i to da ima mladih koji
žive nesrazmjerno vlastitim moguænostima i da trebaju biti
educirani oko toga. Istaknuto je da su se oko karitativnog
djelovanja vjernici laici dosta angažirali (dom za beskuænike,
Uliène svjetiljke, socijalna samoposluga). Istaknuto je i
širenje skauta (nedavno i u župama Kastav i Draga), u èemu
Rijeèka nadbiskupija ima važnost i na hrvatskoj razini, te
omoguæavanje ljetovanja siromašnoj djeci iz raznih krajeva.
Rijeèka nadbiskupija nastoji veliku pozornost posvetiti
prisutnosti u tzv. novim medijima, u èemu ima uspjeha i
odjeka.
Na skupu je ilustriran program nacionalnog susreta
bogoslova koji æe se od 2. do 4. svibnja održati u Rijeci. Na
sjednici Nadbiskupijskoga pastoralnog vijeæa odluèeno je da
naredna pastoralna godina 2014./2015. bude posveæena
obitelji. U tome sklopu najavljeno je održavanje u Rijeci
nacionalnog susreta obitelji 19. travnja 2015. Iz ureda za
obitelj istaknuli su da njihovu pomoæ traži velik broj
supružnika koji prepoznaju u Crkvi ustanovu kojoj je stalo
do toga da pomogne braku i obitelji u krizi.
Sabor biskupa Rijeèke metropolije
Raspravljalo se o aktualnim pitanjima za metropoliju, s
posebnim osvrtom na školovanje sveæenièkih kandidata i
trajnu formaciju sveæenika
Gospiæ, 25.3.2014. (IKA) - U sklopu proslave naslovnog
blagdana gospiæke katedrale Navještenja BDM održan je 25.
ožujka u Gospiæu tradicionalni sabor biskupa Rijeèke
metropolije. Predsjedao je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ,
nazoèili su biskup domaæin Mile Bogoviæ, poreèko-pulski
Dražen Kutleša, dok su odsutne biskupe krèkog Valtera
Župana i šibenskog Antu Ivasa (Šibenska biskupija školuje
bogoslove u Rijeci) zamijenili generalni vikari Slavko Zec i
Marinko Mlakiæ.
Na saboru se raspravljalo o aktualnim pitanjima za
metropoliju, s posebnim osvrtom na školovanje sveæenièkih
kandidata i trajnu formaciju sveæenika.
.
2. travnja 2014. broj 13/2014
3
Domovinske vijesti
Zagreb: Proslava Blagovijesti u samostanu Naviještenja
Gospodinova sestara franjevki
U Isusu, utjelovljenom Sinu Božjemu, uozbiljuje se Božje
stapanje s èovjekom i èovjekovo stapanje s Bogom, istaknuo
dr. Tonèi Matuliæ
Zagreb, 25.3.2014. (IKA) - Trodnevna duhovna obnova
pred svetkovinu Blagovijesti zapoèela je u subotu 22. ožujka
meditativno-kontemplativnim razmatranjem o liku Marije iz
Nazareta u samostanu Naviještenja Gospodinova sestara
franjevki Bosansko-hrvatske provincije u Zagrebu.
Voditeljica prvog dana duhovne obnove bila je dr. s.
Amabilis Juriæ, koja je pozvala i potaknula na prihvaæanje
Marijina naèina življenja Evanðelja i Radosne vijesti. S.
Amabilis je prema enciklici Evangelii gaudium ukazala na
govor pape Franje o Blaženoj Djevici Mariji, Zaruènici
Duha Svetoga i Pomoænici, koja trajno ustaje i hita nam
priteæi u pomoæ. Šutnja, kontemplacija, nježnost i sabranost
atributi su koje pripisujemo našoj Majci, uzoru za istinsku
evangelizaciju, naglasila je s. Amabilis i u tom kontekstu
predložila da poput Marije u šutnji "zaènemo" Rijeè koja æe
trajno boraviti u nama i meðu nama.
U popodnevnim satima predavanje i razmišljanje o vjeri,
polazeæi od enciklike Lumen fidei održao je don Ivan
Bodrožiæ, profesor na KBF-u Sveuèilišta u Zagrebu.
Pitanjem "Ima li života bez vjere?" prof. Bodrožiæ potaknuo
je na racionalno propitkivanje o životu bez vjere i o životu u
vjeri. Marija, ponizna Djevica je vjerom, svojim 'da' Bogu, u
svom krilu zaèela Sina Božjega. Ona je "kalemila" svoj život
poslušnošæu Rijeèi Božjoj, tj. slušanjem i razumijevanjem,
rekao je propovjednik, istièuæi da možemo uzeti Mariju iz
Nazareta kao onu koja nam je uzor i primjer kako Boga treba
cjelovito primiti i s Njim dijalogizirati.
Na sam dan svetkovine, 25. ožujka, uz jutarnju molitvu s.
Amabilis je progovorila o Marijinom "da", istièuæi važnost
potvrdnog odgovora Bogu svakog èovjeka.
Euharistijsko slavlje u samostanskoj kapelici Navještenja
Gospodinova predvodio je prof. dr. Tonèi Matuliæ, dekan
KBF-a Sveuèilišta u Zagrebu, a u koncelebraciji je bio i fra
Ante Bekavac, èlan Hercegovaèke franjevaèke provincije.
U propovijedi prof. Matuliæ istaknuo je važnost
razumijevanja zbilje koja se dogodila prije dva tisuæljeæa. Ta
zbilja – utjelovljenje nije tek puka ideja ili predmet zabave,
veæ uozbiljenje i ostvarenje Božjeg plana spasenja.
"Svetkovina Blagovijesti u sebi sadržava istinu vjere koju
ispovijedamo, da je Bog svoga Sina Jedinoroðenca, koji je
Bog od Boga, Svjetlo od Svjetla, pravi Bog, istobitan Ocu,
poslao u svijet na naèin da se je utjelovio. Tajna Blagovijesti
stavlja u središte jedan nepojmljiv dogaðaj: Bog postaje
èovjekom!" rekao je prof. Matuliæ, istièuæi da se po
utjelovljenju Bog sjedinio sa svakim èovjekom. Bog je naše
ljudsko, grešno povezao s božanskim neraskidivom vezom,
posebno je istaknuo prof. Tonèi Matuliæ.
Kada je "pukla" veza izmeðu Stvoritelja i stvorenja, kada su
Adam i Eva poništili Savez s Bogom, Bog je utjelovivši se u
osobi Isusa iz Nazareta omoguæio neraskidivi savez
stvorenja sa Stvoriteljem. U Isusu, utjelovljenom Sinu
Božjemu, uozbiljuje se Božje stapanje s èovjekom i
èovjekovo stapanje s Bogom. U Marijinu krilu, u tom
kuæištu, u toj ženi zaèet je Bog, Sin, Isus.
U euharistijskom slavlju, zajedno s redovnicama, su takoðer
sudjelovali i vjernici župe Sv. obitelji.
.
4
2. travnja 2014. broj 13/2014
ika
Splitsko sjemenište i Nadbiskupijska klasièna gimnazija
proslavili Gospu od Blagovijesti
Split, 25.3.2014. (IKA) - Nadbiskupsko sjemenište u Splitu
i Nadbiskupijska klasièna gimnazija "Don Frane Buliæ"
proslavili su u utorak 25. ožujka svetkovinu svoje zaštitnice Gospu od Blagovijesti. Sveèano euharistijsko slavlje u kapeli
Nadbiskupskog sjemeništa predvodio je splitsko-makarski
nadbiskup i metropolit Marin Barišiæ u koncelebraciji s
dubrovaèkim biskupom Matom Uziniæem, ravnateljima
sjemeništa i gimnazije, sveæenicima koji djeluju u sjemeništu
i školi, dekanom i profesorima Katolièkoga bogoslovnog
fakulteta Sveuèilišta u Splitu te rektorom i odgojiteljima
CBS-a i ostalim sveæenicima.
"Okupio nas je pozdrav koji jezgrovito i sadržajno izražava
otajstvo današnjega blagdana 'Raduj se, Marijo'! Zato je ovaj
dan blagdan radosti, milosti i Božje ljubavi po kojoj je Bog,
Marijinim prihvaæanjem, osmislio naš život i rad u ovoj
gimnaziji i sjemeništu", rekao je na poèetku misnoga slavlja
ravnatelj gimnazije don Josip Dukiæ, pozdravivši nadbiskupa
Barišiæa i biskupa Uziniæa, okupljene sveæenike, djelatnike
gimnazije, sjemeništa, bogoslovije i KBF-a te gimnazijalce i
sjemeništarce, njihove roditelje, prijatelje i rodbinu,
ravnateljice i ravnatelje splitskih srednjih škola, bogoslove,
kandidatice i ostale vjernike.
Nadbiskup Barišiæ svima je èestitao dan škole i sjemeništa i
rekao da o velièini toga blagdana svjedoèi i èinjenica da se
taj dan slavio od samih poèetaka i da je oduvijek zauzimao
važno mjesto u životu Crkve i u srcu vjernika. "Ovo je
korijen svih blagdana. Zato ne èudi što je nadbiskup Stjepan
Cosmi upravo na današnji blagdan 1700. godine utemeljio tu
ustanovu. Izrasli smo iz ovog izvora i uvijek mu se rado
vraæamo. Želimo da nas Gospodin i Majka Marija pomognu
da budemo nositelji novosti Božjega utjelovljenja", rekao je
nadbiskup Barišiæ.
Na misnom slavlju blagdana Blagovijesti veæ tradicionalno
propovijeda sjemeništarac maturant. Ove godine homiliju je
održao Josip Èaljkušiæ koji je govorio o vjernosti Bogu.
Rekao je da "i mi, poput Marije, imamo poziv na koji
trebamo odgovoriti" te da "imamo pravo izbora, baš kao što
je imala i ona". "Nije lako nasljedovati Krista u potpunosti
jer poziv nosi i odricanje koje me ne umanjuje ni u èemu veæ
me približava Kristu i potièe nasljedovanje. Da bismo to
mogli uèiniti potrebna nam je vjera i predanje Bogu, kakvu
su imali Marija i njen zaruènik Josip", istaknuo je
sjemeništarac i dodao kako vjeruje da "svi možemo reæi da
vjerujemo u Boga, ali se trebamo zapitati vjerujemo li
Bogu". Istaknuo je i da je "za življenje i svjedoèenje poziva
potrebna snaga koju dobivamo iz euharistije i molitve".
"Koliko god znali mudrih misli i citata o životu ili koliko
god znali tumaèiti Sveto pismo, ništa nam ne koristi ako to
ne živimo u svom životu i ako nemamo ljubavi prema
bližnjemu. Otvorimo Kristu svoje srce i spremno poput
Blažene Djevice Marije, odgovorimo na svoj poziv",
zakljuèio je propovjednik.
Na kraju misnog slavlja ravnatelj Sjemeništa don Jenko
Buliæ zahvalio je svima na sudjelovanju. Utvrdio je da danas
nažalost nema više radosnih i dobrih vijesti koje smiruju i
ulijevaju nadu i optimizam, te je upravo zbog toga bitno
posvijestiti da radosne vijesti ima jer je "Bog postao
èovjekom i nastanio se meðu nama". Slavlje je pjesmom
pratio mješoviti gimnazijski zbor pod ravnanjem s. Lidije
Matijeviæ.
U poslijepodnevnim satima u velikoj sjemenišnoj dvorani
održana je sveèana akademija na kojoj su sjemeništarci i
uèenici NKG-a priredili program u èijem je središtu bila
predstava "Cijena nevjere", koju su sjemeništarci treæe
godine sami napisali i osmislili.
ika
Nadbiskup Puljiæ predvodio misu na Dan Sveuèilišta u
Zadru
Blago uèenicima i studentima kad kod roditelja i profesora,
uz brigu prijenosa i provjere znanja, osjete i oèinsku skrb
kojom ih potièu da se ne umaraju tražiti istinu, pitati i
razmišljati o njoj
Zadar, 25.3.2014. (IKA) - "Èovjek traga za istinom, a temelj
i izvor svakog sveuèilišta je žudnja za tom spoznajom.
Istinski smisao i zadaæa sveuèilišta je biti èuvarom
osjetljivosti za istinu i ne dopustiti da se èovjek odvrati od
traganja za njom", poruèio je zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ u homiliji sveèanoga misnog slavlja koje je na
proslavi Dana Sveuèilišta u Zadru predvodio u utorak 25.
ožujka u crkvi Sv. Dimitrija u Zadru.
Zadarsko sveuèilište je najstarije hrvatsko sveuèilište koje su
osnovali dominikanci 1396. g, a kao samostalna ustanova
obnovljeno je 2002. g. "Duga tradicija više od šest stoljeæa
sveuèilišnog rada svrstava Zadar meðu najstarije sveuèilišne
gradove Europe. To budi ponos i odgovornost pred
sadašnjošæu i buduænošæu", rekao je mons. Puljiæ. Èestitavši
rektoru dr. Anti Uglešiæu, prorektorima i profesorima,
studentima i djelatnicima nazoènima i na misi, nadbiskup je
poželio da Sveuèilište bude osjetljivi èuvar istine i slobodni
prostor trajnog traganja za njom. "Traženje istine ne èini se
na izolirani naèin. Sama rijeè 'sve-uèilište' to kazuje.
Pokazuje da to nije jednosmjerno, nego se odvija u više
smjerova. U srednjem vijeku sveuèilišta su imala sedam
odjela, sada više od dvadeset. Sveuèilište gleda sa svih
strana, ne samo u jednom smjeru i pod jednim vidikom",
rekao je mons. Puljiæ.
Tragom navještaja, u propovijedi je nadbiskup istaknuo dva
glagola iz Lukina izvješæa koji se odnose na Mariju. Nakon
anðelovih rijeèi "Zdravo Marijo, milosti puna", Marija je
zastala i zamislila se kad ih je èula. Na mozaiku u
Eufrazijevoj bazilici u Poreèu umjetnik je predstavio Mariju
kako drži prst na èelu dok je anðeo pozdravlja. "To je znak
razmišljanja. No, Marija nije samo razmišljala, veæ se
dogodio i drugi èin, drugi glagol jako važan i u kontekstu
sveuèilišta. Poèela je pitati: 'Kako æe se to dogoditi, kako æe
to biti, kad muža ne poznam'. Marija tim svojim stavom
pokazuje prave kvalitete izvrsnog studenta: ona razmišlja i
pita", rekao je mons. Puljiæ, dodavši da takav stav vrijedi
upisnice na visokoškolsku ustanovu. Poželio je da se Marija
prikljuèi studentima koji tijekom studija razmišljaju i pitaju.
"Doði, pokaži im put i pomozi im u tom èasnom poslu
traganja za istinom. Doði i ponudi im svoga sina Isusa koji je
pravi Put, Istina i Život", rekao je mons. Puljiæ.
Uz razmišljanje i pitanje, važna je još jedna anðelova poruka
ohrabrenja i perspektive: "Ne boj se, Marijo". "Marija je
protrnula pred anðeoskom pojavom. Zbunila se, stala gledati,
razmišljati i pitati. Anðeo je hrabri, unosi ozraèje vedrine,
optimizma i upuæuje ohrabrenje 'Ne boj se!' U tim se
rijeèima èuje jeka starozavjetnih proroka preko kojih je Bog
upuæivao rijeèi ohrabrenja svome narodu kroz povijest
spasenja od Abrahama, Izaka, Izaije i Jeremije, kojima je
Bog hrabrio svoj narod: 'Ne boj se i ne dršæi, jer ja sam te
otkupio; imenom sam te zazvao; ti si moj'. "To su velike
rijeèi u povijesti spasenja, a obilježene su optimizmom i
podrškom. Lijepo je kad rijeèi poticaja i ohrabrenja 'Ne boj
se' naðu mjesto u programima odgojno-obrazovnih ustanova.
Lijepo je ako odgojitelji, roditelji i uèitelji u njima otkriju
nadahnuæe u odgojnom zadatku. Blago uèenicima i
studentima kad kod roditelja i profesora, uz brigu prijenosa i
provjere znanja, osjete i oèinsku skrb kojom ih potièu da se
ne umaraju tražiti istinu, pitati i razmišljati o njoj. Neka
tragaju za istinom, neka se ne boje", potaknuo je mons.
Puljiæ.
Domovinske vijesti
U homiliji je istaknuo da je na svetkovinu Bogojavljenja
svijet postao Božjim prebivalištem, a Stvoritelj je postao
stanovnik i suputnik ljudi, "naš uèitelj, prijatelj i brat koji
nam pomaže u traganju za istinom u obitelji, školi i na
sveuèilištu". "Crkva se ne umara dvije tisuæe godina
pokazivati metodu i put toga traženja. Smatra svojom
važnom zadaæom držati budnom svaku osjetljivost za
istinom, mirom i dobrotom", rekao je nadbiskup. Marija je u
tome blizu sveuèilištarcima po naèinu razmišljanja, pitanja i
izazovu pred novostima života.
U misi su koncelebrirali dr. o. Stjepan Krasiæ, dr. o. Pero
Vidoviæ, dr. don Elvis Ražov, voditelj Teološko-katehetskog
odjela na Sveuèilištu u Zadru, te nadbiskupijski povjerenik
za mlade mr. don Zdenko Dundoviæ. Nakon mise mons.
Puljiæ sudjelovao je na sveèanoj sjednici Senata u sveèanoj
dvorani Sveuèilišta, koja je okupila brojne èlanove
akademske zajednice iz Hrvatske i inozemstva.
U Zagrebu predstavljen "Nauk krstjanski" i "Sto
èudesa"
Predstavljanje latiniènog prijepisa knjige fra Matije
Divkoviæa
Zagreb, 25.3.2014. (IKA) - Nakon više od èetiri stoljeæa od
pojave prve knjige iz Bosne i Hercegovine na narodnom
jeziku fra Matije Divkoviæa "Nauk krstjanski" i "Sto
èudesa", objavljen je njezin latinièni prijepis s bosanèice i
pretisak izvornika. Predstavljanje obnovljenog izdanja tog
vrlo vrijednoga djela hrvatske književnosti održano je u
dvorani Franjevaèkog samostana Hercegovaèke provincije u
Zagrebu 25. ožujka. Zajednièki su ga organizirali Kulturnopovijesni institut Bosne Srebrene Franjevaèki samostan
Hercegovaèke provincije Zagreb-Dubrava te Franjevaèki
samostan sv. Ilije iz Sesvetske Sopnice.
Divkoviæeva se knjiga prvi put cjelovito objavljuje nakon
1611. u latiniènom prijepisu i pretisku kao projekt Kulturnopovijesnog instituta Bosne Srebrene. Ideja je nastala u vezi s
400. obljetnicom njezina tiskanja, što je bio i povod
znanstvenom skupu održanom na Franjevaèkoj teologiji u
Sarajevu godine 2011. Više od dvije godine pripreme urodile
su djelom kojem je uvelike pridonio fra Marko Karamatiæ.
Tekst su na latinicu transkribirale prireðivaèice s Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje i Filozofskog fakulteta u
Zagrebu dr. Darija Gabriæ-Bagariæ, dr. Marijana Horvat, dr.
Dolores Grmaèa i prof. Maja Banožiæ.
Predstavljanje pred više od stotinu ljubitelja knjige vodio je
dr. Ivo Pranjkoviæ, a osim u govorima navedenih osoba
zaslužnih za objavu, okupljenima se obratio dr. fra Mile
Babiæ, koji je na zanimljiv naèin usporeðivao ideje koje je
Divkoviæ u svojemu radu nastojao iskazati, a koje su i danas,
nakon toliko vremena, ponovno aktualne: slijediti Krista
djelima, a ne rijeèima; kloniti se vlasništva i materijalizma
jer vodi sebiènosti. Za glazbene predahe pobrinuo se
bogoslov fra Marin Karaèiæ autorskim duhovnim skladbama.
Fra Matija Divkoviæ roðen je u Jelaškama kod Vareša 1563.
a preminuo je 1631. godine. Rodonaèelnik je pisane rijeèi u
Bosni i Hercegovini, "utemeljitelj kako bosanske
franjevaèke, tako i, moderno reèeno, cjelokupne književnosti
Bosne i Hercegovine" (Midhat Begiæ), pisac koji je dao
"prvine bosanske književnosti" (Krešimir Georgijeviæ).
Snažan Divkoviæev književni poticaj pokrenuo je
franjevaèko spisateljstvo koje je kroz posljednja tri stoljeæa
osmanske vlasti dalo zapažene plodove. Svojim je jezikom
pridonio konaènoj odluci da su Hrvati definitivno prihvatili
štokavsko-ijekavski govor za svoj književni jezik u 19.
stoljeæu.
2. travnja 2014. broj 13/2014
5
Domovinske vijesti
Proslava Blagovijesti u Gospiæu
Sveèano euharistijsko slavlje predvodio biskup Ivan Šaško u
koncelebraciji biskupa Mile Bogoviæa i Dražena Kutleše te
nadbiskupa Želimira Puljiæa i Ivana Devèiæa
Gospiæ, 25.3.2014.
(IKA) - Sveèanim euharistijskim
slavljem koje je predvodio zagrebaèki pomoæni biskup Ivan
Šaško u gospiækoj katedrali proslavljena je 25. ožujka
svetkovina Gospodinova Naviještenja, patron katedrale. U
slavlju su koncelebrirali domaæi biskup Mile Bogoviæ,
zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljiæ, rijeèki
nadbiskup i metropolit Ivan Devèiæ, poreèko-pulski biskup
Dražen Kutleša, a Krèku i Šibensku biskupiju predstavljali
su generalni vikari.
U slavlju su sudjelovali i generalni vikar Gospiæko-senjske
biskupije mons. Tomislav Šporèiæ, župnik i dekan otoèki, i
desetak sveæenika. Pjevanje je animirao katedralni zbor pod
vodstvom vlè. Josipa Šimatoviæa. Na misi su se okupili i
predstavnici županijske i gradske vlasti.
U propovijedi je biskup Šaško istaknuo važnost osluškivanja
Božje rijeèi, dodajuæi kako "rijeè postaje snažnom i
znakovitom samo u onima koji poznaju okus šutnje".
Osvrnuvši se na Božji izbor skromne nazaretske Djevice te
na hrvatsku povijest biskup je rekao: "Naši su stari u
Gospiæu podigli ovu crkvu Radosne vijesti, kojoj je Bog
namijenio da bude majkom svih crkava Gospiæko-senjske
biskupije. Radosna i blaga vijest èesto je bila i ostaje
osporavanom; njezini su znakovi uklanjani, pogrðivani,
rušeni i paljeni. Ali ona ostaje biti središtem ljudskih života,
nadahnuæem po vjeri i pouzdanju koje obnavljamo osobito u
euharistiji, ali i svaki put kada izgovaramo rijeèi molitve
Zdravo Marijo. Toj je molitvi na stanovit naèin danas
roðendan. Ali, ne samo njoj, nego predivnim plodovima koji
su iznikli iz srca ljudi koji su ju usvojili i ugradili u svoje
živote. Tako smijemo reæi da bismo izbrisali velik dio
hrvatske povijesti, ako bismo pokušali zanemariti sve ono tlo
koje je natopila ta blagovijesna molitva."
Dodao je da Bog u slavlju Blagovijesti otkriva svoje
znakove, koje vjernici èesto zanemaruju, te istaknuo èetiri
otajstva koja èuvaju klicu Blagovijesti za našu Domovinu.
"Prvo otajstvo jest otajstvo naše stvorenosti i upuæenosti na
Boga. Zanemarivanje te istine dokida ljudskost i nužno
pokušava mijenjati èovjeka po mjeri èovjeka, a takvi su
pokusi uvijek otvarali ponore tuge, a ne radosti. Tko ne
raèuna s Bogom trajno je u strahu i tjeskobi. Drugo je
otajstvo Božje prisutnosti i neprestanoga nastojanja da nas
èuva u razgovoru sa sobom, u poslušnosti njegovoj Rijeèi.
To otajstvo uz sebe veže stav poniznosti, jer bilo koja
oholost dokida potrebu za drugim, gura ljude u sebiènost, te
stvara napetosti i neosjetljivost prema bližnjima. Nismo li u
Hrvatskoj baš tomu svjedoci? To otajstvo Božje prisutnosti
daje nam èitati prisutnost Duha Svetoga u tolikim
nesebiènim ljudima koji se žrtvuju za druge; koji ne traže
sebe; koji su dokazi nebeskoga kraljevstva meðu nama.
Treæe je otajstvo novoga života; otajstvo djeteta. Koliko li je
samo mudrosti u prihvaæanju èuda koje je povjereno
èovjeku: da u obiteljskome zajedništvu muškarca i žene vrši
poslanje koje se ne može svesti na društvenu kategoriju; niti
je dano èovjeku na raspolaganje. Otajstvo djeteta nas
pouèava o slabosti koja je jakost; o otvorenosti životu koja
jamèi sigurnost; o potrebi za bližnjima i o našoj važnosti za
bližnje; o našoj konaènosti koja se utapa u Božju vjeènost.
Èetvrto je otajstvo otajstvo blagosti, nasuprot grubosti,
neosjetljivosti, ponižavanja, gaženja koje se susreæe svakoga
dana. Otajstvo je to koje nas uèi da nikada ne posegnemo za
neèim što je suprotno blagosti, osobito ne onda kada nas se
pokušava poticati da se ponašamo suprotno Radosnoj
vijesti", zakljuèio je biskup Šaško.
6
2. travnja 2014. broj 13/2014
ika
Susret ravnatelja osnovnih i srednjih škola Osjeèkobaranjske županije s podruèja Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije
Zadaæa je vjeronauka da upoznaje sa sadržajem kršæanske
vjere, da bude predmet otvoren prema dijalogu, ponajprije
sa znanošæu, s prirodnim i drugim znanostima, dijalog s
drugim svjetonazorima, religijama, njegovanje ekumenske
otvorenost i dijaloga s drugim kršæanskim denominacijama,
uopæe otvorenost za problematiku društvenoga života i odgoj
za suodgovornost u društvu koje izgraðujemo, rekao je
nadbiskup Hraniæ
Ðakovo, 25.3.2014. (IKA/TU) – Na inicijativu Katehetskog
ureda Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, u Sinodskoj dvorani
Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice pri
Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Ðakovu, u utorak 25.
ožujka održan je zajednièki susret ravnateljica i ravnatelja
srednjih i osnovnih škola Osjeèko-baranjske županije s
podruèja nadbiskupije. Susretu su nazoèili ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, generalni vikar mons. Ivan
Æuriæ, predstojnica Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO)
Podružnica Osijek, Ivana Biljan, prof., viša savjetnica za
vjeronauk pri AZOO Ankica Mlinariæ te predstavnica iz
Odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehnièku kulturu u
Osijeku, Marinka Jurjeviæ Peradiæ.
Nadbiskup Hraniæ u pozdravu je istaknuo kako je zajednièki
cilj na kraju obrazovnog procesa dobiti zdrave, cjelovite
osobnosti. "Drago nam je da u školi imamo vjeronauk i
unutar školskog sustava dajemo svoj doprinos, ponajprije
odgojnoj dimenziji škole koja svima vama itekako leži na
srcu, jer osjeæate ozbiljnost ne samo obrazovne, nego i
odgojne problematike danas. Htjeli bismo vam biti pomoæ i
podrška u vašim nastojanjima", rekao je nadbiskup, dodavši
kako je bila želja da to bude prijateljski susret, izraz
zahvalnosti za susretljivost, otvorenost i suradnju koja se
osjeæa tijekom godina kada je u pitanju vjeronauk u školi.
"Èini mi se da je vjeronauk u školi postao sastavni dio škola,
da se integrirao unutar školskog sustava. Njegova je zadaæa
da upoznaje sa sadržajem kršæanske vjere, da bude predmet
otvoren prema dijalogu, ponajprije sa znanošæu, s prirodnim
i drugim znanostima, dijalog s drugim svjetonazorima,
religijama, njegovanje ekumenske otvorenost i dijaloga s
drugim kršæanskim denominacijama, uopæe otvorenost za
problematiku društvenoga života i odgoj za suodgovornost u
društvu koje izgraðujemo", rekao je nadbiskup.
Potom je predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK
prof. dr. Ivica Pažin izlagao na temu "Graðanske vlasti i
školski vjeronauk", naglasivši meðu ostalim kako je
vjeronauk uvijek stvar suradnje izmeðu države i Crkve te ne
može opstati ukoliko nema pravoga dijaloga. Stoga je
istaknuo stalno potreban dijalog izmeðu graðanske vlasti i
Republike Hrvatske na razlièitim razinama; od vladajuæih,
odnosno Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u
dijalogu s Crkvom, do županijskih i školskih razina gdje se
konkretizira odsjaj onoga što se dogaða na nacionalnoj
razini. Nažalost, u posljednjih dvije godine dijalog izmeðu
Ministarstva i Crkve, u kontekstu kvalitetne reforme
obrazovanja i odgoja u školi, na poseban naèin promocije
vjeronauka u školi, nije na osobito pozitivnoj razini, èulo se
tijekom predavanja.
Takoðer je istaknuo kako suvremena gibanja unutar
europskih odgojno-obrazovnih standarda utjeèu i na gibanja
odgojno-obrazovnih standarda u Hrvatskoj, gdje se kod njih
posebno istièe znanje i kompentecije sposobnosti obrazovanje koje æe biti u funkciji osposobljavanja uèenika
za tržište rada. Iz perspektivne škole vjeronauk je obvezatan,
i škola ga je dužna ponuditi uèenicima i roditeljima, a iz
ika
perspektive uèenika i roditelja vjeronauk je izbor, ali kada ga
izaberu, vjeronauk postaje obvezan kao i svaki drugi
predmet unutar školskog kurikuluma.
O suradnji Nadbiskupskoga katehetskog ureda i škole
govorila je predstojnica dr. Teuta Rezo, istaknuvši kako je
Ured otvoren za sugestije ravnatelja o tome kakvog
vjerouèitelja trebaju. Istaknula je važnost njihove podrške
trajnoj izobrazbi vjerouèitelja na svim razinama, dodavši
kako od strane škole može doæi i poticaj za napredovanje
vjerouèitelja u zvanje mentora i savjetnika, ukoliko
prepoznaju kvalitetan rad i zalaganje vjerouèitelja kako u
nastavi vjeronauka, tako i unutar škole. Kvalitetno praæenje
vjerouèitelja pripravnika, kako redovnih, ali i onih koji se
osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, uvelike
ovisi o dobroj suradnji Katehetskog ureda i škole, buduæi da
su ravnatelji oni koji su otvoreni primiti pripravnika bez
zasnivanja radnog odnosa. Katehetskom uredu važno je
dobiti povratnu informaciju o tome kako su se vjerouèitelji
"snašli" u školi.
Zahvalila je školama u kojima se vrlo kvalitetno održavaju
struèni ispiti, istaknuvši kako je veliki postotak prolaznosti
na ispitima vjerouèitelja pripravnika, što govori o kvaliteti
pripreme i praæenja, što je svakako rezultat suradnje škole,
Katehetskog ureda i Agencije za odgoj i obrazovanje.
Kvalitetna nastava vjeronauka u školi uz osobni angažman
vjerouèitelja, njegovu struènost i osposobljenost, u
mnogome ovisi o dobroj i konstruktivnoj suradnji svih aktera
koji su ukljuèeni u odgojno-obrazovne procese. Tu su
svakako ravnatelji škola, viši savjetnici za vjerounauk pri
Agenciji za odgoj i obrazovanje, Nacionalni katehetski ured
i Nad/biskupijski katehetski uredi. Zbog toga su potrebni
susreti, kako bi se moglo iziæi iz vlastite perspektive i uæi u
perspektivu drugoga, a to je veæ dobar put prema dijalogu,
zakljuèila je predstojnica Katehtskog ureda.
Nazoènima se obratio i ravnatelj OŠ A. Mihanoviæa u
Osijeku Josip Manduriæ, rekavši kako u tom susretu
prepoznaje veliku želju Crkve da se kroz zajednièko
promišljanje pronaðu najbolja rješenja za daljnji napredak i
razvoj vjeronauka u školi. "Nakon više od 20 godina
smatram da s pravom možemo reæi da je vjeronauk kao
školski predmet postao ne samo sastavni dio nastavnog plana
i programa, nego cjelokupnog života i rada škole. Zato držim
nepotrebnim stalne rasprave o tome je li vjeronauku mjesto u
školi i župi. Danas je teško zamisliti ijedan školski
kurikulum bez vjeronauènih sadržaja. Veæina školskih
predmeta sadržajno se može vrlo uspješno povezivati sa
sadržajima vjeronauka, zato je vjeronauk nezaobilazni
element u postupcima zajednièkog i integracijskokorelacijskog planiranja. Velik broj uèenika svjedoèi da
roditelji i uèenici i dalje prepoznaju vjeronauk kao posebnu
vrijednost koju im škola nudi u procesu odgoja i
obrazovanja", rekao je meðu ostalim ravnatelj Manduriæ te
iznio nekoliko prijedloga vezanih uz zapošljavanje,
napredovanje te struèno usavršavanje i duhovnu formaciju
vjerouèitelja.
Uslijedila je rasprava, u kojoj su ravnatelji prvenstveno
izrazili veliko zadovoljstvo što su pozvani te takve susrete
prepoznali kao vrijedne i potrebne, a potom se i osvrnuli na
odreðenu problematiku koja se pojavljuje u pojedinim
školama.
Susret je zakljuèio nadbiskup Hraniæ, izrazivši zadovoljstvo
susretom te potrebu razumijevanja i otvorenosti.
.
Domovinske vijesti
Proslava Blagovijesti u Puli
Pula, 25.3.2014.
(IKA) – Svetkovina Navještenja
Gospodinova u Puli sveèano je proslavljena u župi Gospe od
mora. Duhovna priprava poèela je 23. ožujka misnim
slavljem koje je predvodio vlè. Roko Smokroviæ, župni vikar
pulske katedralne župe, a nastavljena je 24. ožujka, kada je
misu predvodio i propovijedao preè. Milan Mužina, župnik
pulske župe sv. Pavla. Blagdansko misno slavlje 25. ožujka
predvodio je umirovljeni poreèko-pulski biskup Ivan
Milovan. U homiliji govorio je o liku BDM te pojasnio
pojedine dijelove molitve "Zdravo Marijo". Marija je uzor
vjere i poslušnosti. "Evo službenice Gospodnje, neka mi
bude po tvojoj rijeèi", Marijin je odgovor anðelu u trenutku
Navještenja. Neka nam taj njezin odgovor, ta njezina
spremnost za suradnjom i prepuštanjem volji Božjoj bude
uzor u našem vjernièkom životu i nastojanjima
suoblièavanja svoje volje volji Svevišnjega, rekao je mons.
Milovan. Neka nas zagovor BDM potakne i pomogne da
ustrajemo na putu vjere i da suraðujemo za svoje spasenje i
spasenje naše braæe i sestara, zakljuèio je biskup. Misno
slavlje završeno je marijanskom pjesmom "Gospe ribara
težaka" koju je izveo župni zbor pod ravnanjem prof. Danice
Benèiæ.
Kamen temeljac za crkvu položen je godine 1891., za
vladavine Franje Josipa I., austrijskog cara i hrvatskougarskog kralja, a o 50. obljetnici vladavine toga
habsburškog monarha crkvu je posvetio biskup Ivan Flapp.
To lijepo zdanje na brežuljku Sveti Polikarp, èiju apsidu i
vanjske zidove rese polikromni mozaici, donosi stil gradnje
koji je mješavina neobizantizma i neoromanike, a arhitekti
Friedrich von Schmidt, Victor Lunz i Natale Tommasi
nadahnuæe za izgled crkve tražili su u poreèkoj bazilici,
venecijanskoj katedrali Sv. Marka te šibenskoj katedrali Sv.
Jakova. Župu Gospa od Mora osnovao je poreèki i pulski
biskup dr. Dragutin Nežiæ 1964. godine.
Kardinal Bozaniæ na proslavi Blagovijesti u Zajezdi
Zagrebaèki nadbiskup posvetio oltar u koji je položio moæi
bl. Stepinca
Zajezda, 25.3.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ na svetkovinu Naviještenja Gospodinova Blagovijest, u utorak 25. ožujka, predvodio je misu u crkvi
Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zajezdi te tom
prigodom posvetio novi ambon i oltar u koji je položio moæi
blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Koncelebrirali su
župnik Andrija Jambreuš te sveæenici Zlatarsko-beleèkoga i
Stubièkoga dekanata na èelu s dekanima mons. Zlatkom
Korenom i preè. Stjepanom Prugoveèkim, izvijestio je
Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
Uvodeæi u euharistijsko slavlje, kardinal je rekao da je oltar
središte crkve, vidljivi simbol samoga Isusa Krista, Njegove
neizmjerne žrtve i Božje ljubavi prema èovjeku. Tu
simboliku kardinal je istaknuo i u homiliji, rekavši da je
upravo svetkovinu Blagovijesti izabrao kao dan posveæenja
oltara i ambona, jer je ta svetkovina na poseban naèin dan
radosti. "Rado sam došao iz posebnog poštovanja prema
ovoj župi koja je na poseban naèin prisutna u životu naše
nadbiskupije. Posebno po duhovnim zvanjima koja je dala i
koje je otvorena davati. Zato želim da i za vrijeme ove mise,
osobito svi zajedno molimo za nova duhovna zvanja u vašoj
župi", rekao je zagrebaèki nadbiskup.
Novoposveæeni oltar izraðen je u radionici Ivana Nestiæa
prema projektu Borisa Vuèiæa i liturgijskim savjetima mons.
dr. Ivana Šaška.
2. travnja 2014. broj 13/2014
7
Domovinske vijesti
Osijek: Dr. Anton Tamarut otvorio ciklus "Susreta s
autorom"
Susret je održan u knjižari Kršæanske sadašnjosti
Osijek, 25.3.2014. (IKA) – U knjižari Kršæanske sadašnjosti
"Dr. Josip Turèinoviæ" u Osijeku na blagdan Blagovijesti,
25. ožujka, održan je prvi "Susret s autorom" na kojem je
gostovao dr. Anton Tamarut, teolog, pisac i pjesnik, koji je u
KS-u objavio šest knjiga. Susret je moderirao don Anton
Šuljiæ, koji je pritom izveo nekoliko vlastitih šansona. Rijeè
je o dijaloškoj formi pri èemu se razgovara s autorom, èitaju
se odlomci iz njegovih djela, a sve u želji da se našim
èitateljima predstave domaæi autori koji na teološkom,
duhovnom i umjetnièkom planu veæ zauzimaju osobito
mjesto ili ga pak svojim poèetnim radovima tek najavljuju.
Nakon prigodne pjesme objavljene u posljednjemu broju
Kane "Da trudan smislom zavazda budem" u kojoj Tamarut,
meðu ostalim piše: "Dao si mi otkrivenja rijeè / da po njoj
bližnji budem / brat svih ljudi, tvoj sin", moderator je
ukratko predstavio gosta kao teologa, pisca i pjesnika te s
njim poveo razgovor o posljednjem naslovu koji je objavljen
u KS-u "Obiteljsko lice Crkve". "Uvijek sam u razgovoru s
laicima spominjao obiteljsku crtu Crkve i stanovitu
ekleziologiju (razmišljanja o Crkvi) objavio u knjizi
Obiteljsko lice Crkve (KS, 2013.). Htio bih, doista, da Crkva
bude obiteljska u prijateljstvu, uzajamnosti i otvorenosti
životu. U ovoj knjizi sam i kritièan pokazujuæi da to
obiteljsko lice koje smo oèekivali i nije uvijek takvo jer
postoji i distanca, ali Crkvu èine ljudi (…) Po krštenju sam
pozvan posvijestiti si odvažnost na koju imam pravo, no ne
na zlonamjernu rijeè", kazao je, meðu ostalim, Tamarut,
istièuæi kako voli "pisati pozitivno". Bilo je rijeèi i o
popularnoj knjizi "Smijem biti slab. Teologija za svaki dan"
(KS, 2. izdanje, 2006., objavljena je i zvuèna inaèica za
slijepe) iz koje je autor proèitao tekst "Stranac u vlaku". Dio
tekstova objavljen je i u Vjesniku Ðakovaèke i Srijemske
biskupije, a zatim se razgovaralo o dvjema zbirkama poezije
tiskanima u Rijeci "Volim kad se smiješ" (2000.) i
"Sjemenke svjetlosti" (2004.). Pjesnik Tamarut znalaèki je
interpretirao svoje pjesme "Hvala ti za ulje radosti" i "Po
osmijehu æutim da uživaš u mojoj slutnji", što su brojni
pozdravili toplim pljeskom. "Volim pisati pozitivno, a
razlozi pisanja vidljivi su na slici s dobrim pastirom otisnutoj
na naslovnici "Razlozi za radost i nadu" (2011.), kazao je
Tamarut. Govorio je i o knjizi "Oduševljeno bez fanatizma.
Teološka razmišljanja" (KS, 2009.), u zbirci razgovora i
mišljenja o ženama, obitelji, braku, korizmi i drugim
temama. Potom je u najkraæim crtama predstavio svoje
teološko djelo "Bog - otac i majka" (KS, 2002.) kao i knjigu
"Biskup Karmelo Zazinoviæ na Drugom vatikanskom
koncilu" (KS, 2010.), zakljuèujuæi kako se raduje što
duhovnost, teološka i literarna promišljanja može podijeliti s
osjeèkom publikom.
"Susret s autorom" završen je uz glazbenu odjavu i izraženo
zadovoljstvo nazoènih prijatelja dobre kršæanske knjige koji
su i javno pohvalili tu inicijativu KS-a, izrazivši nadu da æe
se susreti nastaviti kako je naznaèeno, bar kvartalno.
Kardinal Bozaniæ primio generalnog vizitatora Hrvatske
franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda
Zagreb, 26.3.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ primio je u srijedu 26. ožujka u
Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu fra Ivana Sesara,
generalnog vizitatora Hrvatske franjevaèke provincije sv.
Æirila i Metoda, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke
nadbiskupije.
8
2. travnja 2014. broj 13/2014
ika
70. obljetnica pokolja 272 mještana Doca Donjeg
Zasigurno se svi pitamo što se te noæi dogodilo s èovjekom i
kako je moguæe da se sliène stvari dogaðaju i danas diljem
svijeta
Dolac Donji, 26.3.2014. (IKA) – U povodu 70. obljetnice
pokolja 272 mještana Doca Donjeg, meðu kojima i 103
djeteta, koje su 26. ožujka 1944. godine ubili pripadnici 7.
SS divizije "Prinz Eugen", u srijedu 26. ožujka u mjestu
stradanja održana je sveèana komemoracija. Misu zadušnicu
u župnoj crkvi Sv. Martina predvodio je splitsko-makarski
nadbiskup i metropolit Marin Barišiæ u koncelebraciji s
makarskim dekanom don Pavom Baniæem, kojemu je Dolac
Donji rodna župa, poljièkim dekanom don Vladom
Ðuderijom, župnikom don Ivanom Prelasom te ostalim
sveæenicima. Dogaðaju su nazoèili izaslanik predsjednika
Republike Hrvatske i naèelnik stožera Hrvatske ratne
mornarice i zamjenik zapovjednika HRM-a komodor
Predrag Stipanoviæ, zamjenik njemaèkog veleposlanika u
Hrvatskoj Valentin Gescher, splitsko-dalmatinski župan
Zlatko Ževrnja, gradonaèelnik Omiša Ivan Kovaèiæ te ostali
predstavnici politièke i društvene vlasti, kao i rodbina i
prijatelji ubijenih te brojni vjernièki puk. Nakon što je don
Pave Baniæ proèitao imena ubijenih, nadbiskup Barišiæ je u
homiliji rekao kako se može reæi da je njihov popis dodatak
litanijama Svih svetih, jer su svi oni bili vjernici koji su
ugradili evanðelje u svoj život, a svjedoci kažu da su i umrli
moleæi i tražeæi oproštenje jedni od drugih. "Tragedija nije
prikladna rijeè za taj dogaðaj, jer tragedija obièno znaèi neku
nesreæu poput sudara ili prirodnu nepogodu kao što su potres
ili poplava. Nažalost, ovdje je uzrok èovjek. I zato je
prikladnija rijeè zloèin. Zasigurno se svi pitamo što se te
noæi dogodilo s èovjekom i kako je moguæe da se sliène
stvari dogaðaju i danas diljem svijeta", istaknuo je nadbiskup
Barišiæ i ukazao na Knjigu Postanka u kojoj Gospodin
upozorava Kajina da je grijeh zlo koje èeka na vratima srca i
duše te da mu se èovjek može oduprijeti ako hoæe. "Ako
èovjek dopusti da zlo uðe, onda postaje opasniji od zvijeri i
prirodnih nepogoda. Nažalost, to se dogodilo ovdje, premda
je èovjek trebao biti èuvar svoga brata i ne dopustiti da
nevina krv vapije do neba".
Nadbiskup je istaknuo kako je taj dogaðaj bio Veliki petak u
Docu Donjem i da je tu Gospodin bio blizak èovjeku,
ponovno osuðen, muèen, ubijen i neprepoznatljiv. Pojasnio
je kako mi podižemo spomen ploèe za takve pokolje no kako
su one prolazne i podložne zubu vremena, ali ima jedan
spomenik svim nevinim žrtvama, a to je živi Isus Krist,
raspeti i uskrsli, koji je upisao njihovu bol u svoje srce i dlan
i neæe dopustiti da itko padne u zaborav. "Krist je bio snaga i
onih koji su ostali živi. Nije bilo lako gledati izbodena i
zapaljena tijela svojih najbližih, a da u vama ne umre èovjek.
No, vi ste to uspjeli jer vam je snagu dala vjera. U vama nije
prestao biološki život, a nije nestalo ni ljudskosti. Zato vam
želim zahvaliti za to ljudsko i kršæansko svjedoèenje", rekao
je nadbiskup i istaknuo kako bi nam "preminuli zasigurno
poruèili da ne zaboravimo taj pokolj veæ da ga pamtimo
ljudski i kršæanski, a to znaèi znati iskreno i evanðeoski
oprostiti jer nije samo pitanje nevinih žrtava veæ i onih koji
su to poèinili".
Po završetku misnog slavlja uslijedila je komemoracija
pored spomen-križa gdje su izaslanstva, rodbina i mještani
položili vijence i zapalili svijeæe. Komemoracija je održana
pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog
sabora Josipa Leke, a organizatori su Grad Omiš, Mjesni
odbor Donji Dolac i Župni ured Donji Dolac, a sudjelovali
su i uèenici Osnovne škole "Gornja Poljica".
ika
Bogorodica – zaštitnica u Hrvata; teološki i povijesnoumjetnièki pristup
U Zadru su knjigu predstavili njeni autori dr. Juraj Batelja i
Petra Batelja
Zadar, 26.3.2014. (IKA) - Knjigu "Bogorodica – zaštitnica u
Hrvata; teološki i povijesno-umjetnièki pristup" predstavili
su 26. ožujka u dvorani sjemeništa Zmajeviæ u Zadru njeni
autori dr. Juraj Batelja i magistra povijesti umjetnosti Petra
Batelja. Bogorodica zaštitnica poseban je ikonografski tip
Majke Božje. To je specifièan tip u umjetnosti, prikaz Majke
Božje koja širi plašt pod kojim se nalaze vjernici.
Ta je tema vrlo poznata u europskoj umjetnosti, no u
hrvatskoj umjetnosti se ne spominje, kao što se ni takvi
hrvatski primjeri ne spominju u kontekstu europske kulture.
U Hrvatskoj ne postoji nijedan takav cjeloviti pregled, a
važan je za povjesnièare umjetnosti i sve vjernike. Hrvatska
je oduvijek bila važan dio europske kulture i èuvala je
kršæanske korijene, te je Batelja primjerima pokazala
lokalitete u Hrvatskoj gdje su saèuvani prikazi Bogorodice
zaštitnice. Najviše tih crkava je u sjevernoj Hrvatskoj,
okolici Zagreba. Na Trškom vrhu na samo jednoj crkvi
Majke Božje Jeruzalemske su èetiri primjera Bogorodice
zaštitnice. U Istri je deset primjera, u Zadru, Šibeniku i
Dubrovniku po pet primjera, u Pagu dva. Autori su naveli
mjesta u kojima su crkve zadržale titular Bogorodice
zaštitnice, odnosno Gospe od milosrða. Naziva se i Gospa od
milosti, Gospa od utjehe, Gospa od utišenja, osobito u Lici i
Gorskom kotaru (Ogulin, Josipdol, Delnice - Marija trost,
pod njemaèkim utjecajem). Taj titular (i sinjska i trsatska su
Gospa od milosti) govori da je u Hrvatskoj nekada bilo puno
više primjera Bogorodice zaštitnice.
U knjizi pisanoj na hrvatskom i engleskom jeziku u prvom
dijelu opisan je teološki aspekt pobožnosti Bogorodice, izraz
službeno prihvaæen kao važeæi za cijelu Crkvu na Efeškom
saboru 431. g., u raspravama oko Kristove naravi.
Objašnjavaju se poèeci likovnog spominjanja i štovanja
Bogorodice zaštitnice u Europi i Hrvatskoj.
U drugom dijelu, povijesno-umjetnièkom pristupu temi,
katalog je s reprodukcijama i opisima 52 pojedinaèna
primjera kronološki poredana u tri kategorije, ovisno o
mediju u kojem su saèuvani. Prvi dio su primjeri iz
slikarstva, drugi iz kiparstva, a treæi dio primjeri iz
umjetnièkog obrta. Batelja je istaknula kako na tim
prikazima Gospa uvijek stoji, velièinom je znatno
dominantnija u odnosu na vjernike; uvijek je pogleda prema
naprijed, nekad u poluprofilu te širi plašt ispod kojeg se
nalaze vjernici. Bitna je povezanost izmeðu Bogorodice
zaštitnice i bratovština. One su imale sredstva koja su ulagali
u narudžbu umjetnièkih djela, djelovali su karitativno i
pobožnije od uobièajenog, pa su èesto prikazivani pod
plaštem Bogorodice. Najmonumentalniji prikaz u ta 52
primjera je zadarska pala, Molitva Loretskoj Bogorodici, iz
15. st, Lazara Bastianija, gdje mnoštvo likova pokazuje da je
Bogorodica zaštitnica svih kršæana i svih vjernika.
"Istraživanje je pokazalo da radovi poznatih i nepoznatih
radionica kvalitetom izvedbe ne odstupaju od srodnih djela
europske umjetnosti, no izostavljani su ili nedovoljno
valorizirani. Primjeri su nastali u raznim likovnim medijima
od 14. do 20. st. i vjeran su pokazatelj snažne vjere i tradicije
katolièanstva u Hrvatskoj", istaknula je Batelja.
Poticaj za nastanak knjige mons. Batelja dobio je istražujuæi
u arhivima o Stepincu. U knjigama koje govore o Majci
Božjoj naišao je na francuskog autora u èijoj su enciklopediji
bili prikazi Gospe od milosrða iz gotovo svih europskih
zemalja, a u tom znaèajnom korpusu kršæanske baštine nije
bilo nijednog takvog prikaza iz Hrvatske. Stoga je mons.
Batelja istražio mnoge crkve diljem Hrvatske èega je rezultat
Domovinske vijesti
knjiga koja u toj ikonografiji prikazuje istanèani Marijin
osmijeh, vedrinu. Uglavnom su ostale freske u Hrvatskom
zagorju, u Zagrebu su uglavnom muzejski primjerci, jedna je
u Graèanima na oltaru, ostale u Istri. U Požegi samo u crkvi
Sv. Lovre su ostale dvije freske Bogorodice zaštitnice.
Negdje je ostao samo titular, npr. Gospa od milosti u
Aljmašu ili Gospa zaštitnica u Voæinu, ali nemaju taj
ikonografski prikaz. "Plašt je znak osobite zaštite Majke
Božje. Kad je u grèkom i židovskom narodu netko stavio
dijete pod svoj plašt, izveo je jaki èin kojim se to dijete
prozvalo njegovim. U srednjem vijeku optuženik ili
izbjeglica dobili bi pravo na azil ako bi ga pod zaštitu svoga
plašta stavio biskup ili svjetovni vladar. Sv. Franjo dobio je
zaštitu kad ga je biskup zaogrnuo plaštem", rekao je mons.
Batelja. Znaèajan prikaz Bogorodice zaštitnice je na
portalima marijanskih crkava i kapela. Osobiti štovatelji
Bogorodice u poèetku bili su redovnici, u 13. st. osobito su
zaslužni cistericiti što je taj vid pobožnosti zaživio u Crkvi, a
prate ga marijanske antifone "Pod tvoju se obranu utjeèemo"
i "Zdravo Kraljice".
U Dubrovnik donesene moæi pape Ivana Pavla II.
Kancelar Pervan prenio poziv biskupa Uziniæa kardinalu
Dziwiszu da predvodi središnje euharistijsko slavlje na
svetkovinu zaštitnika Dubrovnika i Dubrovaèke biskupije sv.
Vlaha 2016. godine kada se bude slavila 1700. obljetnica
muèeništva sv. Vlaha
Krakov/Dubrovnik, 26.3.2014. (IKA) - Moæi blaženog pape
Ivana Pavla II. donio je u Dubrovnik kancelar Dubrovaèke
biskupije don Ivica Pervan, nakon što mu ih je 24. ožujka u
nadbiskupskoj rezidenciji u Krakovu u Poljskoj predao
krakovski
nadbiskup
kardinal
Stanislaw
Dziwisz,
dugogodišnji tajnik pape Wojtyle.
"Sasvim je razumljivo da bi ovaj grad trebao imati relikvije
svoga sugraðanina Ivana Pavla II., buduæi da je riznica u
našoj katedrali bogata moæima muèenika, priznavalaca vjere,
djevica, a u novije vrijeme obogaæena je i relikvijama bl.
Marije Propetog Petkoviæ i bl. Alojzija Stepinca", rekao je o
tom radosnom dogaðaju kancelar Pervan te dodao: "Naš
biskup Mate Uziniæ uputio je zamolbu kardinalu Dziwiszu
da nam daruje moæi, na što je on pozitivno odgovorio,
poruèivši da po relikvije možemo doæi kad hoæemo. S
obzirom da æe se u Dubrovniku uskoro održati Susret
hrvatske katolièke mladeži željeli smo moæi poèasnog
sugraðanina do tada donijeti u Grad i evo, Bogu hvala, u
tome smo uspjeli". U razgovoru s kardinalom Dziwiszem,
kancelar Pervan ga je upoznao i sa SHKM-om jer je upravo
bl. Ivan Pavao II. pokrenuo svjetske susrete mladih nakon
iskustava nacionalnih susreta. Takoðer je prenio poziv
biskupa Uziniæa kardinalu Dziwiszu da predvodi središnje
euharistijsko slavlje na svetkovinu zaštitnika Dubrovnika i
Dubrovaèke biskupije sv. Vlaha 2016. godine kada se bude
slavila 1700. obljetnica muèeništva sv. Vlaha. Za moæi
tkanine natopljene krvlju buduæeg sveca Katolièke Crkve i
poèasnog graðanina Dubrovnika bit æe napravljen i relikvijar
te æe se moæi najmanje jednom godišnje pronijeti Gradom u
procesiji sv. Vlaha. "Svi mi koji smo upoznali Ivana Pavla
II. i živjeli za vrijeme njegova pontifikata svjesni smo
velièine i snage tog èovjeka i njegove uloge ne samo u
povijesti hrvatskog èovjeka nego i cijeloga svijeta. Volio bih
da naraštaji koji dolaze upoznaju lik toga buduæeg sveca,
velikog èovjeka Katolièke Crkve i sveukupnog èovjeèanstva.
Osobno sam sretan, a vjerujem da æe stanovnici Grada i
biskupije biti sretni, jer sada imamo u svom gradu relikvije
Ivana Pavla II.", izjavio je kancelar Pervan.
2. travnja 2014. broj 13/2014
9
Domovinske vijesti
Biskup Blaise J. Cupich u posjetu Ðakovaèko-osjeèkoj
nadbiskupiji
Ðakovo, 27.3.2014. (IKA/TU) – Tijekom svog posjeta
Hrvatskoj, biskup amerièke biskupije Spokane u saveznoj
državi Washington mons. Blase J. Cupich, ravnatelj Ureda
za pomoæ Katolièkoj Crkvi u Središnjoj i Istoènoj Europi pri
Biskupskoj konferenciji Sjedinjenih Amerièkih Država, u
pratnji dr. Declana S. Murphyja, direktora Nacionalnog tima
Ureda, boravio je u èetvrtak 27. ožujka u Ðakovaèkoosjeèkoj nadbiskupiji, gdje mu je domaæin bio nadbiskup
Ðuro Hraniæ.
Biskup Blaise Cupich (Blaž Æupiæ) hrvatskih je korijena –
djed i baka roðeni su u Hrvatskoj, djed u Donjim
Andrijevcima. Kao biskup u Hrvatskoj bio je tri puta, ali i
jednom prije kao student, dok mu je otac bio živ i dok je
studirao u Rimu, kada je posjetio rodna mjesta svojih
predaka i živuæe roðake.
"Predstavljam biskupe Sjedinjenih Amerièkih Država.
Posljednih 25 godina imamo obvezu zvanu 'Pomoæ
Katolièkoj Crkvi u zemljama Središnje i Istoène Europe'.
Svake godine na Pepelnicu prikupljamo sredstva kojima
pomažemo zemlje koje su nekada bile pod komunizmom.
Nakon pada Berlinskog zida papa Ivan Pavao II. zamolio je
amerièke biskupe da pomognu u ponovnoj izgradnji Crkve u
28 zemalja. To je dugaèak proces, ali i obveza da nastavimo
pomagati", kaže mons. Chupich, dodajuæi kako Komisija
ima dobru suradnju s Renovabisom i drugim njemaèkim
agencijama, sve kako bi osigurali da Crkva nastavlja rasti u
tim zemljama te da se stvore nove izazovi za buduænost. "U
svim biskupijama, pa tako i u Ðakovaèko-osjeèkoj,
razgovaramo o nekoliko projekata na kojima se radi, tražimo
naèine na koje možemo pomoæi. Pomažemo ne samo u
Hrvatskoj, pomagali smo i Ukrajini, Albaniji, Poljskoj, Litvi,
Latviji, Estoniji, Moldaviji, Gruziji, Bjelorusiji. Svake
godine zaprimimo oko 350 zahtjeva za pomoæ. Dakako, ne
možemo pomoæi svima, ali trudimo se pomoæi koliko god
možemo.
Tijekom boravka u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji biskup
Cupich u pratnji nadbiskupa Hraniæa obišao je ðakovaèku
prvostolnicu, Katolièki bogoslovni fakultet, Nadbiskupijski
arhiv i Knjižnicu, Studentski dom i Bogoslovno sjemenište.
"Vidim puno života u vašoj nadbiskupiji. Obišao sam
studente na teologiji i ako smo dobro i lijepo razgovarali, to
su mladi ljudi koji svoju vjeru uzimaju ozbiljno, a to je blago
na koje možete biti vrlo ponosni", istièe biskup. Govoreæi o
Slavoniji, biskup istièe dojam da je rijeè o kriznoj i
siromašnoj regiji. Upoznat je s èinjenicom da postoji velik
problem zapošljavanja, posebno mladih, koji izlaz traže u
iseljavanju. Istaknuo je žaljenje zbog trenutaène situacije,
pogotovo jer je o Slavoniji slušao kao o obeæavajuæoj regiji,
mjestu za dobar i perspektivan život.
Gost iz Amerike, praæen dvojicom domaæih nadbiskupa,
potom je pošao u Vukovar, gdje je prvo posjetio franjevaèki
samostan. Ondje je pogledao kratki film o Domovinskome
ratu na engleskom jeziku, te u pratnji domaæina obišao crkvu
i prostore samostana, zadržavši se u razgovoru o
Domovinskome ratu, situaciji u Hrvatskoj te posljedicama
rata koje se i danas osjeæaju. U Vukovaru su posjetili i
Spomen dom na Ovèari te mjesto masovne grobnice, a za
sve poginule i stradale u Domovinskome ratu izreèena je
molitva na Memorijalnom groblju.
U veèernjim satima gost je u pratnji domaæina stigao u
Osijek, prvo u konkatedralnu župu sv. Petra i Pavla, a potom
u Vikarijat Osijek. Pri njihovu posjetu u Vikarijatu se
održavao susret sveæenika, suradnika i animatora u župnoj
katehezi u oba osjeèka te Èepinskom i Baranjskom
dekanatu. Mons. Hraniæ prisutnima je predstavio mons.
10
2. travnja 2014. broj 13/2014
ika
Chupica, koji je izrazio radost zbog tog susreta,
pozdravljajuæi suradnike u župnoj katehezi na hrvatskom
jeziku, a zatim je, uz pomoæ prevoditelja, nastavio: "Vi,
župni katehisti vrlo ste važni u životu Crkve jer poèivate na
vjeri. U Americi imamo izreku koja kaže: Katehisti nas
podsjeæaju da Bog nema unuke. To znaèi da svaka
generacija mora poèivati na vjeri, stoga ste vi važna
poveznica za sljedeæe generacije, i nadam se da æe te to
shvatiti ozbiljno. Dr. Murphy i ja sa zadovoljstvom æemo
predstaviti BK SAD kako i na koji naèin djelujete.
Blagoslovljeni ste izvrsnim vodstvom vašega nadbiskupa,
kao i njegova prethodnika", rekao je mons. Chupic, istièuæi
veliko poštovanje prema mons. Hraniæu i mons. Srakiæu.
Govoreæi o vjerskom životu na podruèju svoje biskupije
Spokaine, usporeðujuæi je s vjerskim životom u hrvatskim
biskupijama koje je obišao, biskup Chupich kaže: "Postoje
mnoge sliènosti, osim èinjenice da ovdje oko 90 posto
stanovništva pripada Katolièkoj Crkvi. Kod nas ih je tek 15
posto, a veæina ih je Hispanaca, podrijetlom iz Meksika.
Takoðer, imamo veliku skupinu ljudi koji ne pripadaju niti
jednoj Crkvi, takvih je barem 50 posto. Stoga, moramo raditi
u zajednici koja je vrlo razlièita i okolini koja je vrlo
pluralistièka, što pred nas stavlja razlièite zahtjeve. Za ovaj
veliki broj ljudi ne bih rekao da su agnostici; možda vjeruju
u Boga, ali nemaju potrebu doæi u crkvu niti pripadati
zajednici."
Rijeka: Sedam godina skrbi za beskuænike "Ruža sv.
Franje"
Misa i klanjanje u svetištu na Trsatu
Rijeka, 27.3.2014.
(IKA) - Rijeèko Prihvatilište za
beskuænike "Ruže sv. Franje" misom i klanjanjem u svetištu
Majke Božje Trsatske obilježilo je u èetvrtak 27. ožujka
sedmu obljetnicu postojanja.
"Beskuænici su posebno osjetljiva kategorija socijalno
iskljuèenih jer zbog nedostatka moguænosti prijave
prebivališta i potrebnih dokumenata ovise iskljuèivo o
pomoæi vjerskih, humanitarnih i nevladinih udruga i
organizacija i primorani su na neprekidnu borbu za
ostvarivanje svojih elementarnih prava na podruèju
zdravstvene zaštite, obrazovanja, zapošljavanja, stambenog
smještaja, prehrane i prijevoza", rekla je struèna suradnica
Prihvatilišta Daria Mlinariæ. Dodaje kako se zbog sve veæeg
broja beskuænika u Primorsko-goranskoj županiji u 2014.
godini javila potreba za njihovim zbrinjavanjem i
edukacijom, što konaèno vodi do njihove potpune integracije
u zajednicu kao ravnopravnih graðana s riješenim pitanjem
stanovanja i zaposlenja. Prihvatilište za beskuænike "Ruže
sv.Franje" osnovao je OFS, Mjesno bratstvo Trsat 27.
ožujka 2007. godine u prostoru koji je uz crkvu Sv.
Romualda i Svih svetih ustupila Rijeèka nadbiskupija.
"Skrbi se o siromašnima, psihièki bolesnim odraslim
osobama, stradalnicima iz Domovinskog rata, bivšim
ovisnicima i zatvorenicima u statusu beskuænika. Projekt je
važan jer osim smještaja i skrbi za beskuænike provodi i
program resocijalizacije", rekla je Mlinariæ. Dodaje kako se
putem terapijskih zajednica, odgojno-edukacijskih radionica
razvijaju talenti i radne navike korisnika što ih priprema i
osposobljava za ponovnu integraciju u društvo. Projektom
se, prema rijeèima voditelja i volontera Prihvatilišta, želi
senzibilizirati javnost o problemu siromaštva, te sve veæem
broju beskuænika u našoj zemlji kojima je potrebna podrška
društva kako bi postali ravnopravni partneri u izgradnji
zajednice. "Na projektu uz provoditelje radi veliki broj
volontera koji prolaze edukaciju za rad s tom
marginaliziranom skupinom. U suradnji s Probacijskim
ika
uredom u projekt su ukljuèeni i okrivljenici koji svoju kaznu
odraðuju kroz rad u Prihvatilištu. Osim toga, Prihvatilište
pruža besplatni prihvat i skrb potrebitih, bez obzira na dob,
spol, rasu i vjeroispovijest", istaknula je Mlinariæ.
Govoreæi o kriterijima za izbor direktnih korisnika, odnosno
beskuænika kao socijalno iskljuèenih osoba, isti se temelji na
Zakonu o socijalnoj skrbi Republike Hrvatske koji kaže da je
beskuænik "osoba koja nema mjesto stanovanja niti sredstava
kojima bi mogla namiriti potrebu stanovanja te je
privremeno smještena u prihvatilištu, ili boravi na javnim ili
drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje".
Neizravni, odnosno indirektni korisnici usluga su obitelji
spomenutih direktnih korisnika te siromašne osobe koje nisu
u potrebi za smještajem, veæ za drugim oblikom socijalne
podrške koju potražuju od prihvatilišta, poruèila je dodajuæi
kako u kategoriju direktnih korisnika spadaju i mnoge druge
socijalno iskljuèive osobe. "Iz dobivenih je podataka za
2013. godinu vidljivo da èak 26,2% korisnika prihvatilišta
ima status hrvatskog branitelja. Njihov je broj svake godine
u porastu. Takoðer, prošle godine je 21,5% korisnika
prihvatilišta do svoje punoljetnosti koristilo usluge ustanova
za djecu bez odgovarajuæe roditeljske skrbi. Tu su i mladi s
riziènim oblicima ponašanja, ovisnici, pripadnici nacionalnih
manjina, nezaposleni, a u posljednje vrijeme sve više obitelji
traže našu pomoæ."
Po završetku mise volonteri, bivši i sadašnji korisnici
Prihvatilišta okupili su se na prigodnom druženju u Auli
pape Ivana Pavla II. na Trsatu.
Blagoslovljen obnovljeni zavjetni križ u Osijeku
Osijek, 28.3.2014. (IKA) - Zavjetni križ krajputaš u
Osijeku, uz raskrižje ulica Josipa Jurja Strossmayera i
Šandora Petefija u Osjeèkom zapadnom dekanatu, Grad
Osijek temeljito je obnovio nakon 119 godina. Sveèani èin
blagoslova rekonstruiranoga krajputaša na novoureðenoj
zelenoj površini i novim temeljima održan je 28. ožujka, a
molitvu je s vjernicima i uzvanicima predvodio Ivan Stipiæ,
župni vikar župe Uzvišenja sv. Križa. Na molitvi su se uz
katolièke vjernike retfalaèke župe sabrali: osjeèki
gradonaèelnik Ivica Vrkiæ, vijeænici Vijeæa Gradske èetvrti
"Retfala" predvoðeni Željkom Lijiæem, predstavnici Grada,
politièkih stranaka, retfalaèkih udruga i Reformirane
kršæanske (kalvinske) crkve u Retfali.
Zahvaljujuæi angažmanu GÈ "Retfala", koja je posljednjih
godina u okviru programa komunalno-kulturnih prioriteta
poticala obnovu krajputaša zbog vidljivog propadanja križa
postavljenoga 1871. godine, Grad Osijek naruèio je
rekonstrukciju retfalaèke baštine, sveukupno investirajuæi
35.890 kuna. Krajputaš, vidljivi znak obitavanja kršæana na
podruèju nekadašnje pustare i kasnije kotara u osjeèkom
predgraðu Retfala, u vrijeme postavljanja 1871. bio je
zavjetni križ s raspetim tijelom Kristovim ispred kojeg su se
putnici zaustavljali, kratko pomolili ili uèinili znak križa pri
prolasku uz taj retfalaèki toponim. Kameni je križ s
korpusom raspela održavan, a posljednja temeljita obnova
uèinjena davne 1895. godine. Povremeno su tijekom stoljeæa
èinjeni manji graðevinski popravci i vjernici su ga s vremena
na vrijeme okreèili i tako održavali, no zbog starosti i
suvremenog prometa (nalazi se uz najfrekventniju
prometnicu u Retfali i tramvajsku prugu) krajputaš je
odolijevao zubu vremena, ali veoma ošteæen i derutan. U
kasno proljeæe 2013. gradska tvrtka Ukop demontirala je
zavjetni križ i pristupila detaljnoj obnovi i zamjeni pojedinih
segmenata. Vraæanje kamenog križa, za sada bez raspela,
održano je u korizmi, a neodržavana javna površina ureðena
je u travnjak s cvjetnjakom.
Domovinske vijesti
Formacija mladih sveæenika Rijeèke metropolije
Rijeka, 28.3.2014. (IKA) - Mladi sveæenici iz èetiri
(nad)biskupije Rijeèke metropolije okupili su se na
redovitom seminaru trajne formacije od 26. do 28. ožujka u
Domu pastoralnih susreta u Lovranu. Seminar o
ispovjednièkoj službi sveæenika predvodio je isusovac dr. o.
Ivan Fuèek, duhovnik Biskupijskoga misijskog sjemeništa u
Puli, a organizirao ga je Metropolitanski pastoralni institut.
Predavanja je temeljio na knjizi koju je objavio pod
naslovom "Ispovjednik i pokornik: moralno-duhovni
aspekti". Predavanja su u prva dva dana razmatrala
sakrament ženidbe, koje je njegovo sakramentalno i duhovno
znaèenje te moguæe manipulacije koje postavljaju izazov za
kršæansku antropologiju. Posljednje predavanje odnosilo se
na konkretnu ispovjednu praksu.
Nadovezujuæi se na temu braènog života i obitelji dr. Fuèek
je sveæenike podsjetio i na izvanrednu sinodu biskupa koju
je papa Franjo sazvao za listopad ove godine. Sinoda æe biti
posveæena upravo obiteljskim pitanjima, promjenama i
teškoæama s kojima se obitelji susreæu u suvremenom
svijetu. "To što je papa sazvao izvanrednu sinodu upravo s
ovom tematikom dovoljno govori koliko je situacija teška."
Objasnio je da se redovita sinoda biskupa održava svake tri
godine, tako da æe se i u 2015. godini sastati odabrani
biskupi iz svih krajeva svijeta. "Uloga sinode je pomoæ papi
po pitanjima rasta vjere i æudoreða te opæenito o po pitanju
položaja Crkve u svijetu. Sama po sebi ne može donositi
promjene i odluke, to može samo papa, ali pomaže pri
donošenju odluka.
"Crkva tako pokazuje da je živi organizam, da stalno
razmatra što se dogaða u svijetu, u kakvim uvjetima i
okolnostima navješæuje evanðeosku poruku. Crkva i u
suvremenom svijetu ima snage biti jamac ljudskih i
kršæanskih vrednota. Ona se može i treba prilagoditi
suvremenom èovjeku, ali ne u onome što se odnosi na nauk
koji temelje ima u evanðelju. Nauk objave Crkva nema
pravo mijenjati", objasnio je Fuèek sveæenicima.
Zajedništvo sa svojim mladim sveæenicima pokazali su i
njihovi biskupi i generalni vikari, rijeèki nadbiskup Ivan
Devèiæ, gospiæko-senjski Mile Bogoviæ te poreèki i pulski
Dražen Kutleša koji su sudjelovali na susretu, molili sa
sveæenicima i predvodili euharistijska slavlja.
Na HKS-u poèeo Program za stjecanje nastavnièkih
kompetencija
Zagreb, 28.3.2014. (IKA) – Hrvatsko katolièko sveuèilište
zapoèeo je s Programom za stjecanje nastavnièkih
kompetencija. Na poèetku nastave koju pohaða èetrdeset
polaznika najrazlièitijih profesija koji æe tijekom obrazovnog
ciklusa steæi potrebna znanja i vještine koje æe im omoguæiti
rad u nastavi prorektor za nastavu HKS-a prof. dr. Gordan
Èrpiæ istaknuo je kako je "pedagog literarno onaj koji uzima
dijete za ruku i vodi ga. Uvodi uèenika u znanje, ali i u život.
Voditi dijete za ruku kroz život, da ga, zajedno s roditeljima
'postavite za noge' i on sam krene – to nikada nije bilo lako
ni jednostavno. No, kad ga pustite i ono hoda samostalno i
ne pada, pogled pun zahvalnosti koji vam uputi to dijete,
dovoljan je. To se ne može novcem platiti. Poziv nastavnika
je plemenit i blagoslovljen, ali i zahtjevan." "Danas
obrazovanje i usavršavanje trebaju više odrasli nego djeca.
Programom za stjecanje nastavnièkih kompetencija Hrvatsko
katolièko sveuèilište pridonosi obrazovanju nastavnika,
profesiji od nacionalnog znaèaja i znaèenja", izjavila je
prorektorica na Sveuèilištu u Zadru prof. dr. Dijana Vican,
koja je održala predavanje "Temeljna znanja u odgoju i
obrazovanju".
2. travnja 2014. broj 13/2014
11
Domovinske vijesti
Teološki èetvrtak u prigodi hrvatskog prijevoda djela
"Cur Deus homo"
Zagreb, 28.3.2014. (IKA) – Tribina Teološki èetvrtak u
organizaciji Kršæanske sadašnjosti održana je 27. ožujka u
knjižnici Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u
Zagrebu s temom "Zašto je Bog postao èovjekom". Uvodeæi
u temu, don Anton Šuljiæ istaknuo je kako je usko vezana uz
prvi hrvatski prijevod kapitalnog djela "Cur Deus homo" èiji
je autor Anzelmo Canterburyjski. Prijevod je naèinio dr.
Stjepan Kušar, a u knjizi se nalazi i izvornik na latinskome
jeziku.
Dr. Nikola Stankoviæ, DI, s Filozofskog fakulteta Družbe
Isusove, istaknuo je kako se u knjizi osjeæa duh vremena u
kojoj je pisana, ali æe se isto tako zamijetiti da su èovjeka i u
ono vrijeme muèili problemi slièni današnjima. Nalazimo se
pred knjigom u kojoj bi autor želio razumjeti ono što vjeruje,
ali ostavlja moguænost da to netko i bolje razumije od njega.
U tom sluèaju bi taj drugi morao iznijeti bolje razloge za to.
U samom naslovu kriju se bar dva pitanja "zbog èega je Bog
postao èovjekom" i "radi èega je Bog postao èovjekom",
istaknuo je Stankoviæ te upozorio kako je autor pokazao
poniznost u prihvaæanju programa "vjera traži razum". To se
oèituje u trenutku kad moli Boga da mu dopusti da barem
donekle razumije ono što vjeruje. I u ovom djelu na više
mjesta pokazuje tu monašku skromnost èovjeka koji bi želio
više znati nego zna. Tako pokazuje da je i on èovjek koji po
svojoj naravi teži za znanjem ili ga aktivno traži, istièe
Stankoviæ.
Nadalje, napominje kako se Anzelmo ne optereæuje
citiranjem drugih autora koliko razmišljanjem, i u tome valja
tražiti njegovu originalnost, koliko god se povezuje s
Augustinovim programom razumijevanja vjere. On je
mislilac koji nije toliko okrenut izvanjskom svijetu, pa ga
nije zadovoljilo ni promatranje hijerarhije biæa, nego se više
okreæe promatranju onoga što se nalazi u njemu samom i u
njegovu intelektu, ustvrdio je.
Umnik Anzelmo htio je razumno spoznati ono što se dade
spoznati, rekao je dr. Stankoviæ, dodavši da je Anzelmo
pisao to djelo zato što to od njega drugi traže, ne da bi po
razumu došli k vjeri, nego da umom i kontemplacijom
uživaju u onome što vjeruju te da koliko im je moguæe
uvijek budu spremni odgovoriti svakom onom koji bude
pitao o temelju nade koja je u njima.
Dr. s. Nela Gašpar, FDC, s Teologije u Rijeci, uvodeæi s
nekoliko misli o povijesti spasenja, istaknula je kako nije
jednostavno govoriti o stvarnosti spasenja kako Anzelmu u
11. stoljeæu, tako ni nama danas. U vremenu u kojem živi
Anzelmo srednjovjekovna monaška kultura je na svome
vrhuncu. U središtu je teologija koja ima dva izvora èitanje,
razmatranje Svetoga pisma i komentiranje, a drugi izvor je
Augustinova težnja razumjeti, tj. traganje za razumijevanjem
vjere.
Stoga možemo reæi da Anzelmo kao monah u središtu ima
kontemplativnost. Njegova kontemplacija je dijaloška, ima
obilježje zajednièkog života. U središtu njegove
kontemplacije je umsko motrenje s dubokom sviješæu da
hoda ovom zemljom i da se nada onome vjeènome,
blaženome gledanju, naglasila je, te u tom kontekstu uputila
na Balthasara, koji istièe, kako Anzelmo samo u dijalogu s
vjeènom istinom, s Bogom, može doæi do svog uvida u bilo
koje otajstvo vjere.
I ovo djelo temelji se na dijalogu Anzelma i njegova
uèenika. Anzelmo uistinu pita o razlozima pojedinih vjerskih
istina, i na te razloge odgovara. Uvijek imamo propitivanje,
tumaèenje, obrazlaganje i sve to unutar vjere za koju
Anzelmo kaže "èovjek postupno prispijeva umom
razumijevanju vjere".
12
2. travnja 2014. broj 13/2014
ika
Dijalog "Zašto je Bog postao èovjekom" nastaje u drugom
razdoblju Anzelmova života u progonstvu, pa ima veæe
znaèenje. Anzelmo æe postaviti pitanje u ljudskoj povijesti
koja je prožeta i grijehom i zlom, kako tu povijest okrenuti
na dobro. On tumaèi razliku izmeðu zadovoljštine i kazne.
Kod zadovoljštine rijeè je o odnosu nekoga koji ima neki
dug, ali je rijeè o nekome kome je stalo do te osobe koja se
nalazi u situaciji da ne može sama dati nadoknadu, ali da joj
nadoknada puno znaèi. Jer temeljno je Anzelmovo pitanje
kako èovjeka grešnika obnoviti. Na koga spada da ga spasi,
koji je smisao, što se to promijenilo kad je Bog postao
èovjekom i kad je njegova smrt na križu imala spasenjski
uèinak, i je li Bog mogao nešto uèiniti drukèije, rekla je dr.
Gašpar, te istaknula kako Anzelmo želi dati odgovor koji bi
zadovoljio vjernika, ali i koji bi osporio prigovore nevjernika.
Izlaganje apostolskoga nuncija Alessandra D'Errica u
Dubrovniku
Konferencija o provedbi Strategije Vijeæa Europe za prava
djeteta 2012-2015.
Dubrovnik, 28.3.2014. (IKA) - U Dubrovniku je 27. i 28.
ožujka održana Konferencija o provedbi Strategije Vijeæa
Europe za prava djeteta 2012-2015. Na skupu u organizaciji
Ministarstva socijalne politike i mladih Republike Hrvatske i
Vijeæa Europe sudjelovala su izaslanstva iz pedesetak
zemalja. Svetu Stolicu predstavljalo je izaslanstvo u èijem su
sastavu bili apostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro
D'Errico i mons. Jean-Francois Lantheaume, savjetnik
apostolske nuncijature. U petak 28. ožujka poslije podne
nuncij D'Errico održao je sljedeæe izlaganje:
Uime izaslanstva Svete Stolice, želim domaæinima
konferencije, hrvatskim vlastima, izraziti zahvalnost na trudu
koji je uložen u organizaciju ovog susreta kao i na
ljubaznosti s kojom su nas primili. Takoðer bih želio
zahvaliti Vijeæu Europe što je podržalo ovaj znaèajan
dogaðaj koji se bavi iznimno aktualnim temama.
Od uvoðenja Strategije u Monaku godine 2012., patnje djece
diljem svijeta nisu se uspjele smanjiti. I premda se ponekad
èini da se razlika izmeðu željenog i ostvarenog produbljuje,
Sveta Stolica i brojne organizacije katolièke inspiracije koje
brinu o djeci, ne mire se s tom èinjenicom te æe i nadalje
raditi kako bi svako dijete moglo živjeti ispunjen i
dostojanstven život.
Sveta Stolica želi da ovaj skup i strategija Vijeæa Europe
koja æe se zacrtati za sljedeæe dvije godine, posvjedoèe o
tome da smo ne samo sposobni iskazati velikodušnost, veæ
takoðer spremni djelovati i pomagati kako bismo zaštitili
dobrobit djeteta, što podrazumijeva i zadovoljenje njegovih
moralnih i duhovnih potreba.
Sveta Stolica zabilježila je razlièite teme o kojima se
raspravljalo na okruglim stolovima, a koje tematski
odgovaraju strateškim ciljevima Strategije Vijeæa Europe za
prava djeteta od 2012-2015. Ovom prilikom naše izaslanstvo
želi iznijeti sljedeæe prijedloge:
Sprjeèavati i suzbijati spolno zlostavljanje djece (strateški
cilj br. 2): Sveta Stolica pridaje veliku važnost provedbi svih
aktivnosti u svrhu prevencije i osude svih oblika
zlostavljanja s ciljem da se ojaèaju vlastite snage djece, da se
senzibiliziraju njihove obitelji i zajednice, da se informira
šira javnost te da se promièe kultura nenasilja. Provedbom
preventivne kampanje i širenjem dobre prakse u
zajednicama, školama i društveno-obrazovnim ustanovama
najbolje se pridonosi stvaranju nenasilnog okruženja èiji je
glavni sudionik samo dijete zajedno s obitelji. Nadalje, to
pogoduje kulturi nenasilja koja se razvija kroz osudu svih
oblika zlostavljanja i promicanje prava djeteta.
ika
Pravda za maloljetnike (strateški cilj br. 3): U sluèaju sukoba
djeteta sa zakonom, od najveæe je važnosti zaštititi njegova
temeljna prava, osigurati mu sigurnu okolinu i poduprijeti
njegovo ponovno ukljuèenje u obitelj, školu i društvo. U tom
pogledu, Sveta Stolica snažno podupire sve institucionalne
èimbenike da u zakone i javnu politiku ugrade restorativni
pristup, a èimbenicima civilnog društva i medijskim
djelatnicima preporuèuje da u središte svog djelovanja stave
poštovanje osobe, napose kroz priznavanje korisnosti mjera
koje ne ukljuèuju oduzimanje slobode te nužnosti da se
ponudi pozitivnija slika djeteta koje se našlo u sukobu sa
zakonom.
Sudjelovanje djece: stvarati promjenu (strateški cilj br. 4):
Treba priznati da se eksperimenti èiji je cilj da se djeca i
adolescenti ukljuèe u proces razrade javne politike, èesto
oslanjaju na oblike i strukture rasprave koji nisu prilagoðeni
stupnju zrelosti djeteta. Stoga bi, kako bi se izbjeglo
promašeno sudjelovanje, ili isti izvor ekskluzije, bilo uputno
pripremiti meðugeneracijske prostore i konkretne pedagoške
prijedloge koji bi istaknuli ne samo vrijednost obitelji i škole
kao prostora socijalizacije, nego i bitnu ulogu roditelja i
odgajatelja u cjelovitom razvoju djeteta, ukljuèujuæi njegovu
kreativnost i sposobnost da izrazi svoje misli i stavove.
Sveta Stolica æe s osobitom pozornošæu i nadalje pratiti sve
vezano uz ove teme s nadom da æe pitanje zaštite djeteta
ostati jedna od prioritetnih tema Vijeæa Europe.
Duhovna obnova za katolièke novinare
Duhovnik Hrvatskoga društva katolièkih novinara govorio o
biblijskome shvaæanju siromaštva i zadaæi katolièkih
novinara vezano za siromašne
Zagreb, 28.3.2014. (IKA) – Korizmenu duhovnu obnovu za
èlanove Hrvatskoga društva katolièkih novinara u petak 28.
ožujka u samostanu Gospe Lurdske u Zagrebu održao je
duhovnik Društva dr. fra Darko Tepert, OFM. Posvijestio je
znaèaj siromaštva, jer "svi mi koji smo pozvani prenositi
Božju rijeè i navješæivati Evanðelje trebamo znati prepoznati
'siromahe' kojima smo poslani, usmjereni". Prisutne je
uputio na tekstove pape Franje poglavito korizmenu poruku,
encikliku "Lumen fidei" i apostolsku pobudnicu "Evangelii
gaudium".
Istaknuo je pojedine retke staropisamskih i novopisamskih
tekstova u kojima nalazimo govor o siromaštvu. U tom
kontekstu je istaknuo kako je u Starom zavjetu Bog taj koji
prepoznaje siromahe, dok su u psalmima siromasi ti koji
progovaraju, osobito u tužaljkama gdje dižu svoj glas Bogu.
Proroci pak pokazuju društvenu situaciju, nepravdu prema
siromasima. Govoreæi o evanðeljima, posebno je istaknuo
Lukino, gdje nalazimo najviše rijeèi o siromaštvu. Dr. Tepert
to je pojasnio èinjenicom da je Crkva iz koje dolazi Luka
bila mješovita, bilo je bogatih, ali i siromašnih, pa Luka
istièe ideal zajedništva. Takoðer kod Luke imamo i Marijin
"Velièa" u kojem je ona prikazana kao siromašna žena koja
od Boga oèekuje zaštitu, što se oèituje i u psalmima i kod
nekih proroka. Kod tog evanðeliste imamo i prispodobe koje
kao glavnu temu imaju siromaštvo. Takoðer je uputio i na
Ivanova evanðelja u kojima se ne nalazi izravan govor o
siromaštvu, no ozdravljenja o kojima piše Ivan vezana su uz
siromašne, odbaèene. Istaknuo je i poèetak druge Poslanice
Korinæanima gdje Pavao piše kako je "Krist postao
siromašan, da bismo se mi obogatili". Što znaèi, da se
obogaæujemo vjerom u Kristu.
Slijedom navedenoga, prisutne je uputio na retke "Evangelii
gaudium" u kojem Papa istièe kako je poslanje svakoga èuti
vapaj onoga koji je u potrebi. Papa pojašnjava da solidarnost
nije povremena gesta darežljivosti, veæ je potrebna promjena
Domovinske vijesti
mentaliteta. Solidaran ne znaèi biti milostiv, nego biti na
istoj razini s njima, zajedništvo. Dr. Tepert istaknuo je i kako
Papa poziva da se "èuje vapaj cijelih naroda". Što znaèi ne
zatvoriti se u vlastite potrebe, potrebe svoje obitelji, svoga
grada, zemlje, naroda, nego pogledati cijeli svijet. U tom
kontekstu dr. Tepert istaknuo je kako je poslanje novinara da
senzibiliziraju sebe i druge na promatranje svijeta da se uoèe
potrebe i da se pomogne drugima da ih i oni uoèe. To je
potkrijepio Papinim rijeèima kako "ne govorimo samo o
tome da se svima osigura hrana ili 'dolièno izdržavanje',
nego da mogu imati 'blagostanje i napredak u raznovrsnim
dobrima'". Dr. Tepert pojasnio je kako je borba protiv
siromaštva, potlaèenosti i svih ljudskih nevolja, borba za
dostojanstvo èovjeka. To je ono gdje se mi ukljuèujemo u
djelovanje Isusa Krista.
Takoðer je uputio i na "Lumen fidei" gdje Papa u dijelu gdje
govori o društvenim odnosima i potrebi solidarnosti, stavlja
dva primjera sv. Franju Asiškoga i bl. Majku Tereziju. U
susretu sv. Franje i gubavca, odnosno Majke Terezije i
siromašnih, oèituje se njihova promjena, tj. gubavac mijenja
sv. Franju, a siromašni Majku Tereziju. Tako oni postaju
evangelizatori sv. Franje i Majke Terezije, a Papa istièe kako
nas tako siromasi evangeliziraju. Vezano uz to Papa
upozorava da odnos prema siromasima ne zahtijeva
pretjerani aktivizam, veæ pozornost punu ljubavi, jer
"istinska je ljubav uvijek kontemplativna". Dakle, svima je
poziv baviti se siromasima, svi smo pozvani. U javnom
djelovanju, ali i u osobnom, obiteljskom imamo taj poziv,
koji ne smijemo i ne možemo zanemariti. To je poziv usko
vezan s našim kršæanskim pozivom. Stoga je dobro
razmisliti kako prepoznajemo Boga u drugima, u
siromasima, ne misleæi samo na one koji nemaju dovoljno
materijalnih sredstava, nego na sve one koji su na bilo koji
naèin potlaèeni, koji su na bilo koji naèin na rubu interesa,
rekao je fra Darko te potaknuo da se i kroz medije upravo
takvima pruži dovoljno prostora da bismo ih prepoznali, da
bismo prepoznali Boga koji nas po njima evangelizira.
Nakon nagovora uslijedilo je euharistijsko slavlje koje je dr.
Tepert predvodio u zajedništvu s èlanovima Društva dr. fra
Mirkom Mataušiæem, OFM, i vlè. Josipom Kosom. Osvræuæi
se na misna èitanja, dr. Tepert posvijestio je važnost ljubavi
prema Bogu, i ljubavi prema bližnjemu.
Godišnji susret gvardijana i provincijske uprave
franjevaca treæoredaca glagoljaša
Glavotok, 28.3.2014. (IKA) - U Samostanu sv. Marije na
Glavotoku 27. i 28. ožujka održan je godišnji susret
gvardijana samostana Provincije franjevaca treæoredaca
glagoljaša i provincijske uprave.
Na susretu su gvardijani iznijeli godišnja izvješæa o
moralnom, duhovnom i ekonomskom stanju samostanskih
bratstava, te su imali priliku s èlanovima provincijske uprave
podijeliti poteškoæe i pitanja samostanskih bratstava i iznijeti
aktivnosti i planove za ovu godinu.
Provincijal fra Niko Barun zahvalio je gvardijanima na
predanom radu i bratskom služenju te je u osvrtu na godišnja
izvješæa potaknuo gvardijane na veæu zauzetost oko
komunikacije meðu bratstvima, mjeseène duhovne obnove i
molitve za duhovna zvanja.
Provincija franjevaca treæoredaca ima 15 samostana diljem
Hrvatske, od Belišæa do Splita, rasporeðene u tri regije, te
opslužuje 11 župa u osam biskupija i jednu Hrvatsku
katolièku misiju u SR Njemaèkoj. Provincija ima 63
sveæenika, 2 ðakona, 2 bogoslova, 2 novaka i 4
sjemeništarca.
2. travnja 2014. broj 13/2014
13
Domovinske vijesti
Zagreb: Održano pokornièko dogaðanje "24 sata za
Gospodina"
Zagrebaèka nadbiskupija i župa sv. Blaža pridružili su se
inicijativi Papinskog vijeæa za promicanje nove
evangelizacije
Zagreb, 29.3.2014. (IKA) - Zagrebaèka nadbiskupija i župa
sv. Blaža pridružili su se pokornièkom dogaðaju "24 sata za
Gospodina", inicijativi Papinskog vijeæa za promicanje nove
evangelizacije, prireðujuæi s petka na subotu 28. i 29. ožujka
cjelonoæno klanjanje i ispovijed. Župljani, brojne zajednice
mladih te redovnice iz Družbe Naše Gospe i misionarke
ljubavi izmjenjivali su se u molitvi i pjesmi na slavlju
praštanja pred Presvetim Oltarskim Sakramentom tijekom
dvanaest sati, a deset sveæenika iz grada Zagreba, zajedno s
domaæim župnikom mons. Zvonimirom Sekeljem i vikarom
Tomislavom Haèkom, bilo je na raspolaganju za ispovijed.
Tim je molitvenim dogaðajem zagrebaèka župa sv. Blaža,
biskupa i muèenika zapoèela obilježavanje stote obljetnice
postojanja, a znakovit je datum 28. ožujka, jer je toga dana
1915. godine blagoslovljena novosagraðena crkva, a na
slavlju je bio tadašnji dubrovaèki biskup Josip Marèeliæ koji
je donio relikvijar s moæima sveca.
Tako su se dvije nakane – molitva za posveæenje župe i
meðunarodna inicijativa spojile u jedno veliko, sveèano
slavlje prožeto molitvama, vapajima i zahvalama. Tijekom
noæi posebno su bile aktivne skupine mladih, uz domaæine
na klanjanju su se pridružili mladi iz Studentskoga
katolièkog centra, zbor mladih "Hilarus" te iz molitvene
inicijative "40 dana za život". Osim molitve za župnu
zajednicu, molilo se i za duhovni rast župe i cijele
nadbiskupije, za nova duhovna zvanja, neroðenu i bolesnu
djecu, siromašne te za mir u svijetu.
Program je zapoèeo križnim putem te misom, nakon koje je
izloženo Presveto. Prva tri sata u molitvi su se izmjenjivale
župne zajednice, a Poveèerje, Jutarnju, molitvu za neroðene
u ponoæ te Krunicu Božanskog milosrða koju su zapjevali
mladi – bile su zajednièke toèke. Misnim slavljem i
prinosom kutije s više od dvjesto molitava koje su vjernici
tijekom noæi ispisivali tijekom klanjanja i ispovijedi završilo
je prvo cjelonoæno klanjanje u zagrebaèkoj župi.
Sisak: Korizmeni susret obitelji
Priprema za biskupijski Dan obitelji 11. listopada
Sisak, 29.3.2014. (IKA) - Korizmeni susret obitelji Sisaèkokatedralnog i Sisaèko-pešæenièkoga dekanata održan je u
subotu 29. ožujka u katedrali Uzvišenja svetog Križa u
Sisku. Sveèano misno slavlje, na nakanu za obitelji,
predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ, a prethodila mu
pobožnost križnog puta. Takvi obiteljski susreti održani su i
u drugim dekanatima biskupije, a kao priprema za
biskupijski Dan obitelji 11. listopada 2014., odnosno drugi
nacionalni Dan obitelji 2015. godine. U koncelebraciji bili su
kancelar mons. Marko Cvitkušiæ, katedralni župnik preè.
Marko Karaèa, dekan Sisaèko-pešæenièkoga dekanata preè.
Mato Sukaliæ, župnik sisaèke župe Pohoda BDM Branko
Koretiæ, župnik iz Žažine Mladen Vidak i vikar katedralne
župe Ivan Faletar.
U homiliji, obraæajuæi se okupljenim obiteljima, biskup
Košiæ rekao je kako je uloga obitelji u Crkvi i hrvatskom
društvu neprocjenjiva i kako se zato želimo moliti za naše
obitelji, razmišljati što možemo uèiniti da uèvrstimo naše
obitelji u njihovom obiteljskom životu, u njihovim vjerskim
i nacionalnim vrijednostima, u otvorenosti životu i u
njihovoj nezamjenjivoj ulozi u odgoju djece i mladih.
"Znamo veoma dobro koliko je danas obitelj napadana,
14
2. travnja 2014. broj 13/2014
ika
koliko su tradicionalne obiteljske vrijednosti pod silnim
naletom bezbožnih tendencija da se zapravo sve što je
obitelji sveto uništi, razori, obezvrijedi i nametnu neke druge
tzv. vrijednosti da bi se onda moglo manipulirati ne samo
obiteljima, nego preko njih pojedincima i èitavim narodima",
rekao je biskup te podsjetio s koliko se teškoæa susretala
inicijativa "Uime obitelji" prigodom skupljanja potpisa za
referendum i poslije pri samom referendumu, a koji je Bogu
hvala dobro završio upravo zahvaljujuæi èvrstoæi i svijesti
obitelji, nipošto naše javnosti koja je – kako u medijima,
tako u politici – stala protiv obitelji.
Govoreæi o temi razmišljanja toga dana "Roditeljski odgoj za
sebedarnu ljubav" biskup je istaknuo kako su roditelji
odgojitelji svoje djece, i važno je da to svi poštujemo, kako u
Crkvi, tako i u društvu, u svim ustanovama, i da pomažemo
roditeljima odgajati njihovu djecu onako kako to oni žele.
No, da bi roditelji bili sposobni odgajati djecu za tako visoke
ideale kao što je sebedarna ljubav, prvo sami moraju živjeti
na taj naèin, biti puni ljubavi jedno prema drugome, da to
onda njihova djeca vide i upoznaju, da bi onda mogli svojoj
djeci prenijeti te vrijednosti. "Što znaèi 'sebedarna ljubav'?
To nije ljubav iz filmskih sapunica niti iz najveæeg broja tzv.
ljubavnih pjesama. Ta je ljubav – na sliku Božju, na sliku
Krista koji se za nas ljude predao u smrt, koji nam se sam
darovao, koji je dakle sebe zatajio da bi nama pokazao
koliko mu je do nas stalo", poruèio je biskup i dodao kako
takvu ljubav doista imaju majka i otac, ukoliko su spremni
živjeti svoju braènu ljubav u vjernosti i sebedarju jedno
drugom, i ukoliko su se spremni žrtvovati za svoju djecu do
vlastitog zatajenja.
U nastavku, biskup se zapitao je li sebedarna ljubav moguæa
ako se današnji mladi ljudi, braèni drugovi, muž i žena, stide
prihvatiti roditeljstvo, ako su komotni do te mjere da ne žele
preuzeti obvezu brige za djecu? "Imamo nažalost i primjera
da se neki radije brinu za kuæne ljubimce negoli da rode i da
odgajaju svoju djecu. A neki bi pak i s djecom postupali kao
da djeca nisu osobe nego da su zapravo njihovi kuæni
ljubimci ili èak igraèke! Oèito da bi bilo moguæe preuzeti
svoje braène i roditeljske obveze potrebno je posjedovati
ljubav i odgovornost za tu ljubav. Nažalost, mnogi su
zavedeni modernom promidžbom laganog života koji se
iscrpljuje u brizi samo za sebe i svoju komociju, za svoje
tijelo i zdravlje, dotle da se gotovo živi nekakav kult
vlastitog tijela i zdravlja, ljepote pod svaku cijenu, slobode
od obveza do te mjere da život postane bezlièan i prazan.
Naime, ne preuzimati odgovornost i ne živjeti nikakve
obveze odaje stil nezrelosti osobe i teško može samog
subjekta koji tako živi ispuniti i razveseliti. Naprotiv takav
naèin života dovodi do sve veæeg besmisla", zakljuèio je
biskup Košiæ.
Mladi Ogulina na 2. planinarskom križnom putu
Ogulin, 29.3.2014. (IKA) - U subotu 29. ožujka u Ogulinu
je po drugi puta održan planinarski križni put izmeðu naselja
Bijelsko i planinarskog doma na Kleku. Kao i protekle
premijerne godine križni put u vremenu korizme inicirali su
mladi župe sv. Križa, redom župni animatori i èlanovi
križarskog društva Dragutin Kukalj a prikljuèilo im se i dio
odraslih župljana. Ove godine je križni put okupio više od 40
vjernika a predvodio ga je župni vikar župe sv. Križa Dino
Rupèiæ. Èitan je tekst mons. Antuna Sentea koji se molio na
nacionalnom susretu mladih u Sisku, a postaje su èitali te
pjesmom i molitvom animirali mladi.
ika
Blaženi Miroslav Bulešiæ kao odgojitelj
Pazin, 29.3.2014. (IKA) - Treæi susret korizmenog teèaja za
župne suradnike, u organizaciji Katehetskog ureda Poreèke i
Pulske biskupije održan je 29. ožujka u Pazinskome
kolegiju. Središnje predavanje susreta na temu "Miroslav
Bulešiæ kao odgojitelj" održao je ravnatelj Pazinskog
kolegija – Klasiène gimnazije preè. Ajelandro Castillo
Jimenez, a radionice su vodili odgajatelji David Gortan i
Silvija Jeromela Obrovac.
U pozdravu predstojnik Katehetskog ureda mons. Vilim
Grbac istaknuo je kako se o tom aspektu djelovanja
Miroslava Bulešiæa relativno malo govori jer je njegov rad
kao odgojitelja kratko trajao. Poznato je da Miroslav Bulešiæ
nije bio oduševljen tim zaduženjem, no upravo zbog toga je
njegov stav još zanimljiviji, jer pravi odgojitelj nikada neæe
biti posve zadovoljan, jer se u tom poslu uvijek treba imati
osjeæaj da se može i više i bolje, rekao je mons. Grbac.
Odgojiteljska dimenzija u našim školama je zanemarena, no
vjerouèiteljima taj aspekt rada s djecom mora biti na prvome
mjestu - prvo odgoj, a onda obrazovanje.
Govoreæi o odgojnoj dimenziji, ravnatelj Castillo Jimenez
istaknuo je da treba prije svega izdvojiti što je to specifièno
u radu odgajatelja koji nastoji pristupiti odgoju polazeæi iz
kršæanske perspektive. U suvremenoj percepciji odgoja
vladaju dvije velike obmane: obmana relativizma vrijednosti
te neutralnost odgoja. No, ne postoji odgoj ako nema u sebi
jedan sustav vrijednosti. Istinska pedagoška djelatnost mora
biti zaokupljena ne samo pitanjem kako, veæ prije svega
pitanjem zašto, i poslanje katolièkih odgajatelja je upravo
odgovoriti na to pitanje, jer, rekao je citirajuæi papu Franju,
Crkva zna da posjeduje Božju objavu, a ta objava posjeduje
odgovore na sva pitanja koja zaokupljaju mlade ljude u
procesu odrastanja i sazrijevanja. Poslanje svakoga
kršæanina je djelovati nastojeæi se suoblièiti Kristu. Poslanje
Crkve je služiti Istini, pa stoga kršæanski odgajatelji koji
imaju temelj svoga uèenja u Božjoj objavi ne mogu se odreæi
toga, i ne mogu šutjeti, rekao je predavaè.
Blaženi Miroslav Bulešiæ smatrao je da nije dostojan
odgojiteljskog poziva i da bi netko drugi to bolje izvršavao.
U poslušnosti je prihvatio to poslanje, i s povjerenjem da
Bog u onima koji se smatraju nedostojnima vidi potencijal
koji je u odreðenom vremenu potreban. I blaženi Miroslav
Bulešiæ, prihvativši mjesto u Sjemeništu vidio je dalje od
trenutaènih poteškoæa, bilo onih u radu s djecom, bilo
brojnih opasnosti ratnoga vremena. Snagu za ustrajan rad
nalazio je u Bogu. I svi veliki sveci najveæe su probleme
rješavali pred svetohraništem, rekao je predavaè.
Uslijedile su radionice koje su vodili odgajatelj i
odgajateljica iz Kolegija. Silvija Jeromela Obrovac održala
je radionicu o programu i iskustvima odgojnog rada s
djecom u domu Kolegija, napose o stvarnosti razrednog
zajedništva i metodologiji rada kroz radionice i druge
poticajne metode.
David Gortan sudionicima svoje radionice pružio je sintetski
prikaz djelovanja blaženog Miroslava Bulešiæa kao
odgojitelja, istaknuvši temeljnu faktografiju toga dijela
njegova kurikuluma u cilju boljeg razumijevanja povijesnih
okolnosti i Bulešiæevih stavova i postupaka. Iznesene
èinjenice naglasio je i pomno izabranim citatom iz
blaženikova dnevnika gdje govori o poteškoæama u radu sa
sjemeništarcima. U praktiènom dijelu sudionici radionice
bili su pozvani ponuditi moguæa rješenja na neke tipiène
poteškoæe s kojima se odgajatelji uobièajeno suoèavaju.
Susret je završen pozivom na sljedeæi, posljednji susret, na
temu karitativnih aspekata djelovanja blaženog Miroslava
Bulešiæa.
Domovinske vijesti
70. obljetnica pokolja u Rudi, Voštanama i Krivodolu
Split, 29.3.2014. (IKA) – U povodu 70. obljetnice pokolja
više od 1500 hrvatskih civila u selima podno Kamešnice,
splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ predvodio je
sveèano euharistijsko slavlje u Rudi u petak 28. ožujka te u
Voštanama i Krivodolu u subotu 29. ožujka. Tih datuma
1944. godine, pripadnici njemaèkih vojnih snaga, 7. SS
divizije "Prinz Eugen", na najokrutniji naèin ubili su djecu,
žene i starce. U Rudi su ubili 282, u Voštanima 337 te u
Krivodolu 148 osoba. Uz nadbiskupa Barišiæa, na misnim
slavljima sudjelovali su triljski župnik i cetinski dekan don
Stipe Ljubas, župnik Ruda don Marin Matijaca, župnik
Voštana don Petar Dukiæ, župnik Krivodola fra Duško
Botica, župnici okolnih župa te brojni sveæenici. Dogaðaju
su prisustvovali i njemaèki veleposlanik u Hrvatskoj Hans
Peter Annen, splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja i
dožupan Luka Brèiæ, naèelnik opæine Otok Branko
Samardžiæ, gradonaèelnik Trilja Ivan Šipiæ te ostali
predstavnici politièke i društvene vlasti, rodbina i prijatelji
ubijenih te brojni vjernièki puk.
Nadbiskup Barišiæ istaknuo je kako su ti pokolji za stradale
bili njihov Veliki petak, ali da kao vjernici moramo nadiæi
dimenzije smrti i preobraziti ovaj Veliki petak u uskrsno
jutro. To ne znaèi da trebamo zaboraviti pokolj veæ ga
pamtiti ljudski i kršæanski te iskreno i evanðeoski oprostiti.
"Tragedija nije prikladna rijeè za taj dogaðaj, jer tragedija
znaèi neku nesreæu ili prirodnu nepogodu kao što su potres
ili poplava. Nažalost, ovdje je uzrok èovjek. I zato je
prikladnija rijeè zloèin. Zasigurno se svi pitamo što se te
noæi dogodilo s èovjekom koji treba biti èuvar svoga brata,
te kako je moguæe da se sliène stvari dogaðaju i danas diljem
svijeta", kazao je nadbiskup Barišiæ i pojasnio da, ukoliko
dopusti da u njegovo srce uðe zlo, èovjek postaje opasniji od
zvijeri i prirodnih nepogoda. Nadodao je kako su u pozadini
ovih pokolja ideologije koje su odbacile Boga te da je
upravo zbog toga stradao èovjek. "Trebamo se osloboditi
okova ideologija i boja te odati poèast svim nevinim žrtvama
bez obzira od koje uniforme su ubijene. Žrtve bi nas trebale
okupiti i ujediniti da zajedno izrazimo svoju ljudsku i
kršæansku suæut. Zato me posebno žalosti što na nekim od
ovih mjesta stradanja nema delegacije, vijenca ni svijeæa
hrvatskih institucija, predsjednika države, sabora i premijera.
Ušli smo u slobodnu i demokratsku Hrvatsku bez ovih ljudi,
ali nismo ušli bez njihove žrtve i zato ih se ne smije
ignorirati", upozorio je nadbiskup i nadodao da æe Hrvatska
biti slobodna tek onda kada na svim jamama i grobovima
budu vijenci svih institucija i stranaka. Mi podižemo spomen
ploèe za takve pokolje, no one su podložne zubu vremena i
prolazne, baš kao i naše ljudsko sjeæanje. No, ima jedan
najveæi i vjeèni spomenik svim nevinim žrtvama, a to je živi
Isus Krist, raspeti i uskrsli, koji je upisao njihovu bol u svoje
srce i dlan i neæe dozvoliti da itko padne u zaborav. "Mnogi
meðu njima su bili jako mladi i mogli su danas biti s nama,
ali njihovi životi upisani su u knjigu vjeènog života.
Slušajuæi njihova imena moglo bi se reæi da je taj popis
dodatak litanijama svih svetih jer su svi oni bili vjernici koji
su ugradili evanðelje u svoj život, a svjedoci kažu da su i
umrli moleæi i tražeæi oproštenje jedni od drugih. No važno
je primjetiti da je Krist bio snaga i onih koji su ostali živi.
Nakon misnih slavlja položeni su vijenci i zapaljene svjeæe
na spomen grobljima, a u sklopu sveèane komemoracije u
Voštanima otkrivena je spomen ploèa svim ubijenima.
Vijenci su položeni i na spomen kosturnicama u Otoku (187
ubijenih), u naselju Ljut (136), u Podima (76) i u Rožama
(22).
2. travnja 2014. broj 13/2014
15
Domovinske vijesti
Nadbiskupijski susret obitelji u Ðakovu
Ðakovo, 29.3.2014. (IKA/TU) – Ured Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije za pastoral braka i obitelji organizirao je 29.
ožujka Nadbiskupijski dan obitelji, koji je "U vjeri, nadi i
ljubavi" u Ðakovu okupio brojne braène parove i obitelji.
Prvi dio proslave održavao se u Središnjoj nadbiskupijskoj i
fakultetskoj knjižnici i prostorima KBF-a u Ðakovu, a drugi
dio u katedrali, gdje je misno slavlje predvodio nadbiskup
Ðuro Hraniæ, a sudionicima prvoga dijela se pridružile i
brojne ðakovaèke obitelji i braèni parovi.
Proslava je zapoèela u Dvorani biskupa Mandiæa, koja je bila
dupkom ispunjena sudionicima proslave: oko 220 braènih
parova, 150 djece, sveæenici, redovnice. Okupljene je
pozdravio nadbiskupijski povjerenik za pastoral braka i
obitelji i koordinator Pastoralnog centra dr. Stanislav Šota,
izražavajuæi radost zbog velikog odaziva. Susret je poèeo
molitvom koju su pripremili braèni par Petar i Sanja
Kopunoviæ Legetin. Tijekom programa izvedeno je nekoliko
glazbenih toèaka koje je pripremila skupina vjerouèitelja.
"Srce mi je danas doista ispunjeno radošæu. Zahvaljujem
Trojedinom Bogu za svakoga od vas i pozdravljam vas,
poštovani i dragi braèni parovi. Duh Sveti, unutartrojstvena
Božja ljubav, ljubav izmeðu Oca i Sina, osjenila je utrobu
BDM i tako je zapoèela povijest spasenja u Isusu kristu.
Ljubav izmeðu Oca i Sina djelovala je i u vašim srcima te
vas je Duh Sveti združio u braènom zajedništvu i darovao
vas jedno drugome", rekao je okupljenima nadbiskup
Hraniæ, dodavši: "U vjeri prepoznajete i vaše vam iskustvo
govori da je vaša braèna ljubav najdragocjeniji biser radi
kojega se isplati uèiniti i žrtvovati sve. Vaša vjera i vaše vam
iskustvo govore da vas nitko ne može voljeti, nitko vam ne
može pružiti nježnost i razumjeti vas kao vaš braèni drug, i
da je zato on najveæe blago koje ste primili od Boga.
Jednako tako, nitko vašem braènom drugu ne može pružiti
podršku, ohrabrenje i ljubav kao vi, a vaša su djeca
utjelovljenje i kruna vaše ljubavi. Ona trebaju ne samo jelo i
odijelo koje im osiguravate, nego trebaju i ljubav izmeðu
tate i mame i vaše je obiteljsko zajedništvo najveæa radost i
snaga, ono je ostvarenje trojstvenoga zajedništva meðu
ljudima, predokus neba na zemlji i slika Trojstva. Vaš brak i
obitelj su vaš put posveæenja."
Zahvalio je sveæenicima koji su proteklih dana animirali
braène parove u svojim župama, vjerouèiteljima
glazbenicima i voditeljima radionicama, predavaèu,
Zajednici Cenacolo, studenticama i studentima KBF-a,
povjereniku dr. Šoti, èlanu Nadbiskupijskog povjerenstva i
Vijeæa HBK za pastoral braka i obitelji vlè. Ivici Martiæu te
svima zaslužnima za održavanje susreta.
"Radujem se što i na ovaj naèin pokazujemo da nam na srcu
leži ostvarenje Izjava i odluka Druge biskupijske sinode,
koje kažu da pastoral braka i obitelji, a osobito braènih
parova koji imaju djecu predškolske, osnovnoškolske i
srednjoškolske dobi, treba biti apsolutni pastoralni prioritet u
našoj nadbiskupiji. Želim svima nama da nam ovaj današnji
dan bude dodatni poticaj i ohrabrenje da još više volimo
svoju obitelj i još snažnije zavolimo Crkvu, kao svoju tako
staru i još uvijek tako svježu, hrabru i dobru majku koja
okuplja i grli svu svoju djecu i raduje se svakom svome
djetetu", rekao je mons. Hraniæ.
Program
je
nastavljen
predavanjem
na
temu
"Komplementarnost braka i celibata", prof. dr. Ivice Raguža.
"Svjedoci smo da je danas brak na svim razinama u krizi.
Sve je više rastava braka, sve manje modernih ljudi sklapa
brak, a i postojeæi brakovi jedva se uspijevaju održati te
nerijetko i sama njihova opstojnost potvrðuje besmislenost
braènoga života. Brak, kako ga kršæanstvo shvaæa, nalazi se
pod golemim pritiskom i mnogi bi se složili s poznatom
16
2. travnja 2014. broj 13/2014
ika
reèenicom Lorda Byrona: 'Ljubav je raj, a brak pakao.' Isti se
pritisak odnosi i na celibat", uvodno je u razmatranju o braku
kazao dr. Raguž, profesor KBF-a u Ðakovu. Izlažuæi o
zahtjevnoj temi, predavaè se u teologiji braka poslužio
tekstovima iz Poslanice Efežanima i Prve poslanice
Korinæanima, podsjeæajuæi na uvijek aktualne i nadahnjujuæe
Pavlove rijeèi: Budite, dakle, nasljedovatelji Božji kao djeca
ljubljena i hodite u ljubavi kao što je i Krist ljubio vas i sebe
predao za nas kao prinos i žrtvu Bogu na ugodan miris, u
kojima je sadržano središte kršæanskoga, braènoga života:
biti nasljedovatelji Božji, dok je ljubav shvaæena kao
predanost samoga sebe, kao "agape", odnosno darivanje
samoga sebe, poništenje sebe za drugoga!
Reèeno je kako su pohlepa i pohota protiv braka. "Kršæanski
brak, dakako, treba shvaæati kao žudnju za drugim i uživanje
u drugomu, ali on svoju posebnost dobiva pod vidom 'agape'.
Suvremeno društvo ustraje samo na prvim dvama vidovima
braka ili zajednièkoga života muškarca i žene... Toj ljubavi,
toj 'agape', suprotstavlja se bludnost i pohlepa, poroci što se
bitno protive kršæanskom poimanju ljubavi, a time i braènoj
ljubavi", kazao je Raguž, pojašnjavajuæi kako se u pohlepi
ne poštuju granice, a sv. Toma Akvinski naziva ju i
"neurednom ljubavlju za imanjem" jer se u pohlepi želi imati
na neuredan naèin, a neuredno imanje je izrièaj sebiènosti i
samoljublja. "Brak može uspijevati jedino ako supružnici
meðusobno razgovaraju, ali razgovaraju i s Bogom, što se
dogaða u Božjoj rijeèi i pjesmi (Pavlovljevo shvaæanje
braka), dakle u euharistiji. To znaèi da se kroz taj razgovor
odmjeravaju Bogom, napuštaju svoje samoljublje ili
egoizam u dvoje. Èine upravo ono što je bit ljubavi, 'agape',
a to je napuštanje sebe i odmjeravanje Bogom. Ne pripadaju
više sebi, nego Bogu", istaknuo je Raguž, zakljuèujuæi kako
je kriza braka upravo kriza vjere, kriza agapea: "S Kristom
brak veæ sada može biti raj, a bez braka je pakao."
Nakon predavanja okupljeni su se podijelili u 20 skupina te
nastavili susret radom u šest razlièitih radionica. Teme su
bile "Braèni i obiteljski život u diktaturi relativizma",
"Društvena odgovornost obitelji", "Kristocentriènost
braènog i obiteljskog života", "Seksualna revolucija i
Crkva", "Vrednote braènog i obiteljskog života u
suvremenoj obitelji" te "Vrednote života u celibatu". Potom
su èlanovi Zajednice Cenacolo, u suradnji s èlanovima
svojih obitelji, izveli scenski prikaz "Svatko glumi sebe", a
nazoèni su imali priliku i poslušati dva kratka svjedoèenja.
Prvi dio susreta završio je nastupom brojne djece, koja su
oduševila i razgalila srca okupljenih. Dok su roditelji slušali
predavanje i sudjelovali u radionicama, studenti KBF-a s
djecom su, izmeðu ostaloga, pripremili dvije glazbene toèke
te organizirali sportsku, slikarsku i literarnu radionicu.
Nakon što su na pozornici otpjevali pjesme uz gestikulaciju,
djeca su zaslužila gromoglasan pljesak nazoènih.
Nadbiskupu Hraniæu potom je uruèen dar – crtež koji
prikazuje njega, a koji je u radionici naslikala jedna
djevojèica. Brojni djeèji radovi izloženi su u holu Knjižnice
te su okupljeni iskoristili priliku i kasnije razgledali što su
sve djeca napravila.
Program Nadbiskupijskog dana obitelji potom se nastavio u
ðakovaèkoj prvostolnici sveèanim misnim slavljem koje je
predvodio nadbiskup Hraniæ uz koncelebraciju èetrdesetak
sveæenika. U homiliji nadbiskup je govorio o èovjeku
stvorenom na sliku Božju, na sliku Trojstva, stvorenom ili
kao muškarac ili kao žena, kao dar da bude darovan,
predodreðen za život u zajedništvu osoba. Posvijestio je
višestruko znaèenje reèenog "Stoga æe 'iš' ostaviti oca i
majku da prione uza svoju 'iššah' i dvoje njih bit æe jedno
tijelo". "Èovjek postaje u potpunosti svjestan istine o sebi i
upoznaje samoga sebe kroz iskustvo izvornog zajedništva
ika
muža i žene, odnosno u relaciji zajedništva s drugom
osobom. On sebe i svoje moguænosti, istinu o sebi otkriva uz
pomoæ druge osobe; za otkrivanje vlastitog identiteta
potrebna mu je pomoæ druge osobe 'kao što je on', 'kao što je
ona'", rekao je nadbiskup. Dodao je kako je ljudska osoba
definirana i vlastitim tijelom te vlastitom spolnošæu, odnosno
tijelo i spolnost èine sastavni i neotuðivi dio istine o èovjeku
slici Božjoj, a èovjek ostvaruje vlastitu osobnost tek
prihvaæajuæi drugu osobu i po prihvaæenosti od druge osobe.
"Draga braæo i sestre, vi nemate druge važnije i svetije
zadaæe od njegovanja dijaloga i komunikacije u braku te
trajnog produbljivanja i snaženja vaše braène ljubavi i
zajedništva. Brak i obitelj su vaš put posveæenja, oltar na
kojemu se darujete Bogu, najbolji oblik odgoja djece i naèin
na koji vi izgraðujete Crkvu. Kao što pšenièno zrno baèeno u
zemlju živi za klicu i hrani je svojim vlastitim škrobom i
utrobom, tako se i vi darujete svome braènom drugu i svojoj
djeci, za njih živite", zakljuèio je nadbiskup u propovijedi.
Na kraju misnog slavlja nazoèni su zajedno izmolili Molitvu
za obitelj te Molitvu za sveæenike te pristupili fotografiranju
pred katedralom.
Nadbiskupijski dan obitelji sadržavao je nekoliko razina.
Tijekom ožujka na župnim susretima braènih parova, u
obiteljskim skupinama te na susretima s roditeljima
prvoprièesnika i krizmanika koristilo se šest spomenutih
kateheza, pripremljen je Križni put povodom ovoga dana, a
u svim župnim te brojnim filijalnim crkvama uoèi
svetkovine Blagovijesti organizirano je euharistijsko
klanjanje.
Planinarski križni put Hvarsko-braèko-viške biskupije
Hvar, 29.3.2014.
(IKA) - Planinarski križni put u
organizaciji povjerenstva za mlade Hvarsko-braèko-viške
biskupije okupio je 29. ožujka pod geslom "Tvoja milost
pronašla me praznih ruku i ispunila me" 250 hodoèasnika s
otoka Hvara, Braèa i iz Splita. Stariji i mladi izmjenjivali su
se u nošenju križa, a pobožnost je predvodio don Toni
Plenkoviæ, župnik Supetra i Miraca i braèki dekan, koji je
razmišljanja o postajama križnog puta uklopio u
svakodnevne životne situacije.
Prva postaja bila je župna crkva Sv. Spiridiona u mjestu Sv.
Nedija na južnoj strani otoka Hvara. Put je zatim slijedio do
špilje iznad mjesta – nekadašnjem augustinskom samostanu,
gdje je don Stanko Jerèiæ, generalni vikar Hvarske biskupije,
održao prvu katehezu. Hodoèasnici su se uspeli preko
strmog kamenjara do zavjetne kapelice Gospe od zdravlja na
visoravni nedaleko najvišega hvarskog vrha Sv. Nikole
(628m), te se uputili do Sviraèa, moleæi i pjevajuæi uz
usputne kapelice – postaje križnog puta. Uz svaku postaju
mladi bend iz Slavonskog Broda otpjevao je himnu toga
križnog puta. Nakon pauze za ruèak, u župnoj crkvi sv.
Marije Magdalene u Svirèima hvarski župnik don Mili
Plenkoviæ održao je još jednu katehezu. Put je nastavljen
kroz Vrbanj do Vrboske.
Vrboska je odabrana kao završna postaja zbog 400.
obljetnice Èudotvornog sv. Križa, malenoga drvenog raspela
koje je 1614.g. proplakalo zbog nesuglasica u mjestu. U
župnoj crkvi Sv. Lovre misu je predvodio biskup Slobodan
Štambuk u koncelebraciji s ostalim sveæenicima s Hvara i
Braèa. U propovijedi je pozvao sve sudionike, a posebno
mlade, neka u svim životnim situacijama svjedoèe vjeru
kojoj pripadaju, neka uvijek vjeruju u Božju ljubav i neka ne
budu putnici bez karte.
Domovinske vijesti
"Otvorena vrata" u Nadbiskupskom bogoslovnom
sjemeništu u Zagrebu
Zagreb, 29.3.2014. (IKA) - Poprilièan je broj godina prošao
od prvih Otvorenih vratiju Nadbiskupskoga bogoslovnoga
sjemeništa u Zagrebu gdje se poput jedne velike obitelji
okupe roditelji, braæa i sestre, rodbina i prijatelji bogoslova
te jedan dan provedu u zajedništvu sa svojim sinovima
bogoslovima i njihovim odgojiteljima. Takav se susret
održao i ove godine, 29. ožujka. Na susretu se okupilo oko
400 osoba. Program je zamišljen u tri dijela: u dvorani
Nadbiskupskoga bogoslovnoga sjemeništa Vijenac održana
je sveèana akademije, potom je slavljena euharistija u
katedrali te bio zajednièki ruèak.
Sveèana akademija sastojala se od dva glavna dijela, u
prvome je mons. dr. Tomislav Ivanèiæ održao predavanje na
temu "Obitelj pred darom svetoga zvanja upuæenog njihovu
sinu", a u drugome su bogoslovi održali predstavu "Niti
èujem, niti vidim" pod vodstvom njihova prefekta dr. Ivana
Dodleka. Za glazbeni dio akademije pobrinuo se Oktet
zagrebaèkih bogoslova i bogoslovski tamburaški sastav koji
su na poèetku odsvirali poznatu "Dobro mi došel prijatel", a
pjevao bogoslov Kristijan Tušek, potom je oktet otpjevao
Maroviæevu skladbu "Tebe tražim" i pri samome kraju
tamburaši i oktet izveli su Zajeèev "U boj", a za sam kraj
tamburaši su izveli instrumental Merrie Melodies Theme.
Tamburaškim sastavom dirigirao je prof. Josip Škvorc.
U pozdravu rektor Anðelko Košæak, prema Isusovu upitu
"Tko je majka moja, tko li braæa moja?" (Mt 12,48) koji je
ujedno i geslo ovogodišnjih Otvorenih vratiju, istaknuo je
kako su roditelji bogoslova od samoga Krista pozvani da sve
više prepoznaju svoju ulogu i mjesto u životu svoga sina
kandidata za sveæenièko zvanje. A to je da osim onoga što
redovito èine, èesto s mnogo odricanja i žrtava – pružanje
nužne i neopohodne brige za materijalno – isto tako ne
zanemare primjer istinskoga vjernièkog života izraženog u
redovitom slavlju Dana Gospodnjega, nedjeljnom slavlju
euharistije, potom ispovijedi te svakodnevne molitve.
Bogoslov V. godine Leonard Šardi u pozdravu je istaknuo
nezaobilazno mjesto i ulogu roditelja u ostvarenju
sveæenièkoga zvanja njihova djeteta koje je kao takvo uvijek
njihovo, i njih kao zauzete i uzorne vjernike koji ih
molitvom podupiru, svaki bogoslov – buduæi sveæenik –
itekako treba.
Mons. Ivanèiæ u predavanju je istaknuo važnost poznavanja
sebe i drugih oko sebe, ispravno vredovanje sebe i drugih, a
takoðer biti svjestan kako je sve što jesmo i što imamo od
Boga. Vrlo lijepo i sugestivno, privlaèno i jasno, osvræuæi se
na iskustvo svojega zvanja i bogoslovske formacije te
osobito vrlo znaèajne vjernièke nazoènosti svojih roditelja
pružio je okupljenim roditeljim bogoslova vrlo jake i
konkretne poticaje kako pratiti svoje sinove koje je Bog
pozvao u zvanje s kojim se ni jedno drugo ne može
usporediti jer se po sveæenikovim rukama dogaða samo djelo
Božje, sveæenik sve èini u osobi Isusa Krista. Zato je
potrebno da bogoslovske obitelji trebaju sve više postajati
prave, istinske obitelji na sliku svete nazaretske obitelji u
kojima na jedna osobiti naèin, po sinu bogoslovu, prebiva,
živi, razgovara, smije se, radi, pomaže sam Isus.
Drugi dio akademije bio je dramski prikaz "Niti èujem, niti
vidim" nadahnut životom poznate gluhonijeme osobe
amerièke književnice Helen Adams Keller. Nakon
sveèanoga programa u dvorani Vijenac misno slavlje u
katedrali predvodio je rektor Bogoslovije u zajedništvu s
ostalim odgojiteljima. Na kraju misnoga slavlja roditeljima
je bila uruèena apostolska pobudnica Evangelii gaudium
pape Franje. Nakon fotografiranja, nastavljeno je i
zajednièko druženje.
2. travnja 2014. broj 13/2014
17
Domovinske vijesti
Obnovljeni susreti redovnièkih bogoslova
Duhovni susret i druženje redovnièkih bogoslova:
franjevaca, isusovaca i dominikanaca
Zagreb, 29.3.2014.
(IKA) - U subotu 29. ožujka u
samostanu
franjevaca
Hercegovaèke
provincije
u
zagrebaèkoj Dubravi, obnovljen je godišnji susret braæe
juniora iz razlièitih redovnièkih zajednica.
Uvodno razmatranje održao je franjevac kapucin fra Jure
Šarèeviæ. Nazoènima je približio autentiènost života svetoga
Franje iz kojega takoðer proizlazi plodonosno poslanje za
druge, poslanje za svijet koji žeða za Bogom i kojemu je
potrebna reevangelizacija. Redovnici su na poseban naèin
pozvani donositi drugima živoga Boga i njegovu ljubav koja
ima moæ èiniti nas novim ljudima i obraæati nas. Predavaè je
stavio poseban naglasak na Franjino shvaæanje obraæenja na
koje je uvijek pozivao kako druge tako i sebe. Sveti Franjo,
uzevši ozbiljno i doslovno svega stotinjak reèenica iz
evanðelja, uznapredovao je do dubokog obraæenja,
suoblièavanja Kristu raspetome i siromašnome, do
plodonosnog poslanja i uspješnog odgovora na potrebe
vremena u kojemu je živio. Predavaè je upitao koliko
redovnièka formacija i teologija uvodi u spomenutu
jednostavnost i bit evanðelja koju je Franjo tako jasno
razumio, uvijek u poniznosti i bojazni od vlastite oholosti.
Uvijek aktualni sveti Franjo svjedoèi da Gospodin može
donijeti obilje evanðeoskih plodova u životu jedne malene i
ponizne duše. Danas se traže redovnici koji æe na slièan
naèin povjerovati u tu moguænost i pronaæi kreativne naèine
nove i autentiène evangelizacije koju zahtijeva današnje
složeno vrijeme.
Nakon uvodnog razmatranja uslijedilo je kratko zajednièko
druženje braæe franjevaca, isusovaca i dominikanaca, a zatim
pokornièko bogoslužje koje je predvodio dominikanski
provincijal fr. Anto Gavriæ, ispovijed i koncelebrirano
euharistijsko slavlje koje je predvodio karmeliæanski
provincijal o. Vinko Mamiæ, predsjednik Hrvatske
konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica. U
homiliji je vrlo konkretno razlomio rijeè evanðelja koje je
govorilo o ljudima koji se pouzdavaju u vlastitu pravednost,
a druge podcjenjuju. Pozvao je na oprez jer postoji velika
opasnost da postanemo farizeji koji se uzdaju u vlastitu
pravednost i koji su sigurni u svoju intelektualnu spoznaju
Boga. Èesto baš oni koji o Bogu najviše uèe, mogu biti oni
koji ga ne prepoznaju. Bog je uvijek otajstven i èesto nam
dolazi tamo gdje ga ne oèekujemo, i to na naèin koji nikada
ne bismo predvidjeli. Bog prebiva u malenima i poniznima
te èesto progovara posredstvom drugih ljudi u kojima ga ne
prepoznajemo. O. Vinko Mamiæ je s radošæu pohvalio
redovnièke bogoslove, jer je glas o hrvatskim mladim
redovnicima daleko odjeknuo. Istaknuo je da je u Vatikanu
prepoznato da radimo poprilièno dobru i uspješnu promociju
duhovnih zvanja u duhu nove evangelizacije.
Po završetku euharistijskog slavlja, a prije samoga ruèka,
provincijal franjevaèke provincije svetog Æirila i Metoda fra
Željko Železnjak pozdravio je na poseban naèin okupljene
bogoslove, ne skrivajuæi radost zbog susreta koji je
organizirao, na inicijativu dominikanskih bogoslova. O.
Vinko Mamiæ mu je posebno zahvalio na toj inicijativi koju
je zdušno poduzeo, premda je na kraju službe provincijalnog
ministra. Radost susreta osjeæala se i u pjesmi koja je pri
kraju zajednièkog objeda odjekivala samostanskom
dvoranom.
Dogovoreno je da æe se sljedeæe godine u subotu uoèi èetvrte
korizmene nedjelje organizirati susret redovnièkih bogoslova.
18
2. travnja 2014. broj 13/2014
ika
Zlatna harfa u Kninu
Knin, 29.3.2014.
(IKA) - Tradicionalna glazbena
manifestacija "Zlatna harfa" održana je u Kninu 29. ožujka
pod geslom "Moliti s Marijom". Godišnji susret malih
župnih zborova okupio je u Zvonimirovu gradu pjevaèe iz
Otoka, Splita (Škrape i Visoka), Dugopolja, Vranjica,
Segeta, Slatina, Opuzena i Imotskog.
Uime povjerenstva za "Zlatnu harfu" okupljene u crkvi
Gospe Velikog hrvatskoga krsnog zavjeta pozdravila je s.
Nediljka Milanoviæ Litre. Euharistijskim slavljem
predsjedao je fra Šimun Markulin, župni vikar, a
koncelebrirali su fra Marko Duran, župnik i dekan, don Ante
Èuliæ, župnik i fra Ivan Vuletiæ, župni vikar. Predstavnici
župa u prinosu darova prinijeli su novèane doprinose za
gradnju nove crkve u Kninu, a zborovi su zajedno animirali
liturgijsko pjevanje.
Nakon euharistijskog slavlja predstavnici zborova izvlaèili
su redoslijed nastupa i pjesmu. Osim izvuèene pjesme, svaki
zbor je nastupio s još jednom tematskom skladbom, i to
redoslijedom: Visoka (voditeljica zbora s. Kruna Grgat, 25
èlanova), Dugopolje (s. Eudoksija Franiæ, 50), Otok (s.
Beatrica Bakiæ, 80), Seget (s. Blagoslava Lonèar, 50),
Vranjic (s. Arsenija Vidoviæ, 25), Opuzen (s. Marinela
Delonga, 55), Škrape (s. Pavla Negovec, 55), Slatine (Vesna
Maglica, 20) i Imotski (s. Sofija Vukoviæ, 50). Prije nastupa
prvog zbora, domaæini "Anðeli Knina" izveli su dvije
pjesme, zaželjevši svima dobrodošlicu.
Fra Marko je na kraju svima podijelio zahvalnice za
sudjelovanje na "Zlatnoj harfi", a gosti su nastavili boravak u
Kninu obilaskom Tvrðave i Krèiæa.
Zlatna harfa zapoèela je s radom 1. srpnja 1984. g. u
Koèerinu (Hercegovina), a temeljna zadaæa joj je postupna
obnova liturgijskog pjevanja i poticanje suradnje með
voditeljima zborova.
Križni put mladih Šibenske biskupije
Rogoznica, 29.3.2014. (IKA) - Više stotina mladih iz svih
dijelova Šibenske biskupije sudjelovalo je u subotu 29.
ožujka na križnom putu mladih, ove godine održan u
Rogoznièkom dekanatu. Hod dug dvadeset kilometara
odvijao se na relaciji Rogoznica - Zeèevo - Supljak - Prhovo
- Primošten.
Pobožnost je zapoèela u župnoj crkvi Uznesenja Blažene
Djevice Marije u Rogoznici. Prije samog poèetka pobožnosti
sve sudionike u župnoj kuæi ugostio je župnik don Filip
Rodiæ koji je ujedno izrazio i dobrodošlicu mladima.
Biskupijski povjerenik za pastoral mladih don Gabrijel
Jagarinec istaknuo je kako su ove godine mladi sami
priredili meditacije na temu postaja križnog puta. Namjera
nam je bila da mladi primijete kako je svaka pojedina postaja
dio njihova života, rekao je vlè. Jagarinec.
Nakon cjelodnevnog hoda u župnoj crkvi Sv. Jurja u
Primoštenu mladi su sudjelovali na misnom slavlju koje je
predvodio generalni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko
Mlakiæ. Propovijedao je primoštenski župnik don Jurica
Petkoviæ. Mlade je pozvao na nasljedovanje Krista i
upozorio da su ponude svijeta primamljive. Kristova ponuda
je zahtjevna, ali je vrijedna žrtve jer je spasonosna i
plodonosna, mladima je poruèio župnik Petkoviæ.
.
ika
Fra Sebastijanu Goleniæu dodijeljena povelja zahvalnosti
Slavonski Brod, 30.3.2014. (IKA) - Povelja zahvalnosti
Brodsko-posavske županije za izniman osobni doprinos
oèuvanja kulture, vjere i tradicije u Gradu Slavonskom
Brodu i Županiji dodijljena je u nedjelju 30. ožujka fra
Sebastijanu Goleniæu, gvardijanu franjevaèkog samostana u
Slavonskom Brodu.
Povelju je gvardijanu tijekom predstavljanja brošure o
bogatoj povijesti drevnoga franjevaèkog samostana i crkve
Presvetog Trojstva uruèio brodsko-posavski župan Danijel
Marušiæ, predsjednik Turistièke zajednice Slavonski Brod.
Prisjeæajuæi se generacija franjevca, koja su kroz dugu
povijest od 1749., kada je utemeljen samostan, do danas,
svojim predanim radom Slavonski Brod svrstali u europski
kulturni milje, a franjevaèki samostan i crkva postali
zaštiæeno kulturno dobro, gvardijan Goleniæ istaknuo je kako
im je želja nastaviti i dalje u istom duhu pridonosti Gradu na
svim podruèjima, od vjere, kulture i školstva.
Posjet biskupa Blasea J. Cupisha Požeškoj biskupiji
Požega, 30.3.2014. (IKA) - Biskup biskupije Spokane u
Saveznoj državi Washington Blase J. Cupich, predsjednik
Odbora Biskupske konferencije Sjedinjenih Amerièkih
Država za pomoæ južnoj i istoènoj Europi, u pratnji direktora
Nacionalnog ureda dr. Declana S. Murphyja, u sklopu svoga
boravka u Hrvatskoj posjetio je 26. te 29. ožujka Požešku
biskupiju. S njima je bila i Ksenija Abramoviæ iz Zagreba. U
Biskupskom domu primio ih je 26. ožujka biskup Antun
Škvorèeviæ i prikazao im stanje svoje mlade biskupije,
istaknuvši kako posebno mjesto u pastoralu imaju odgojnoobrazovna nastojanja. Zajedno su posjetili Odgojnoobrazovni centar gdje su ih doèekali ravnatelj Katolièke
gimnazije Robert Mokri i ravnatelj Katolièke osnovne škole
Ivica Žuljeviæ. Na ulazu u školu uglednog gosta pjesmom je
pozdravio Zbor Katolièke osnovne škole pod ravnanjem
Ljube Šoliæ. Biskup Cupich zahvalio je djeci za
dobrodošlicu te se uputio u prostore produženog boravka
Katolièke osnovne škole gdje su bili okupljeni predstavnici
Škole i Gimnazije. Djeèji zbor otpjevao je pjesmu, a biskup
Škvorèeviæ izrekao pozdrav biskupu Cupichu te upoznao
djecu s njegovim podrijetlom i djelovanjem. Potom je jedan
uèenik na engleskom jeziku predstavio biskupu svoju školu,
a jednako tako i jedan gimnazijalac te su mu predali darove
koje su sami izradili. Biskup Cupich izrazio je zadovoljstvo
što se nalazi u školama Požeške biskupije te je isprièao o
svom slavonskom podrijetlu po djedu koji je iz Donjih
Andrijevaca, o preseljenju svoje obitelji u SAD-e prije
stotinu godina, o sadašnjoj svojoj biskupskoj službi, vodstvu
Odbora Biskupske konferencije SAD-a za pomoæ katolicima
u srednjoj i istoènoj Europi te o školama u njegovoj
biskupiji. Djeca su mu otpjevala još jednu pjesmu, a potom
postavila nekoliko pitanja na engleskom jeziku. Biskup je
zatim posjetio dva razreda Osnovne škole i Gimnazije te se u
zbornici zadržao u razgovoru s ravnateljima škola. Uputio se
zatim u katedralu i susjedne biskupijske ustanove te se
potom u Biskupskom domu zadržao s biskupom
Škvorèeviæem u razgovoru o stanju Požeške biskupije,
situaciji u Hrvatskoj, odnosu Crkve i države te o radu
Hrvatske biskupske konferencije. Ugledni gost je potom
otputovao u Ðakovo i Srijem.
Biskup Cupich ponovno je došao u Požegu 29. ožujka te se
toga dana u Novoj Kapeli susreo s oko 900 mladih sudionika
XVI. biskupijskoga križnog puta koji su ga u župnoj crkvi
pozdravili s pjesmom i oduševljenjem. Biskup Škvorèeviæ je
kratko predstavio gosta i rekao da su željeli zajedno izraziti
im svoju pažnju u njihovu traganju za istinom o sebi samima
Domovinske vijesti
u Isusu Kristu te im zahvaliti što i sudjelovanjem na križnom
putu svjedoèe svoje opredjeljenje za evanðeoske vrijednosti i
tako bivaju graditelji hrvatske buduænosti. Predstavio im je i
drugoga amerièkog gosta, dr. Declana S. Murphija. Biskup
Cupich govorio je na engleskom uz prethodno uvjeravanje
mladih da ga razumiju na tom jeziku te im je rekao kako se
uz njih osjeæa mlaðim te im je istaknuo kako svaki èovjek
ima svoj životni križ koji je pokatkad težak, ali da ga je lakše
nositi ukoliko se njeguje meðusobno zajedništvo. Dodao je
kako se to zajedništvo posebno ostvaruje na Križnom putu
mladih Požeške biskupije gdje se sudionici svojim
druženjem, prijateljstvom, suosjeæajnošæu, a napose
molitvom otvaraju Kristovoj blizini. Potaknuo ih je da budu
otvoreni jedni prema drugima i izgraðuju svoj život
molitvom i sakramentima. Biskupi su mladima udijelili
blagoslov, a zatim se u župnoj kuæi zadržali u razgovoru sa
župnikom Goranom Mitroviæem.
Potom su se u Požegi susreli s Molitvenom zajednicom "S
Marijom za život", razgledali crkvu Sv. Lovre i upoznali se s
njezinim povijesno-kulturnim znamenitostima, svratili u
Knjižnicu Požeške biskupije i u njezinu povijesnom dijelu
pogledali najstarije knjige, od inkunabula do djela koja su
pripadala požeškim isusovcima, pavlinima, Subalternom
konzistoriju te Orfanotrofiju. Posjetili su prostore
Dijecezanskog muzeja gdje je osobito zanimanje pobudila
liturgijska odjeæa, dar carice Marije Terezije požeškoj crkvi
Sv. Terezije Avilske prigodom njezine posvete. Biskupi su
zatim razgovarali o školskim projektima Požeške biskupije,
napose o zapoèetoj gradnji nove zgrade za potrebe Katolièke
osnovne škole koju je prikazao Ivica Žuljeviæ, upravitelj
Odgojno-obrazovnog centra u Požegi te su razmotrili
moguænosti potpore Biskupske konferencije SAD-a tim
projektima. Biskup Cupich istaknuo je važnost djelovanja
Crkve na odgojno-obrazovnom podruèju, pohvalio Požešku
biskupiju za njezina nastojanja u tom pogledu te izrazio
oèekivanje da æe se i druge biskupije u Hrvatskoj ohrabriti
uèiniti više na tom polju. Zahvalio je biskupu Škvorèeviæu
na iskazanom gostoprimstvu, izrazio radost zbog svega što je
ostvareno u 17 godina postojanja Požeške biskupije te
iskazao spremnost za potporu odreðenim projektima.
U nedjelju 30. ožujka amerièki gosti slavili su misu u crkvi
Sv. Lovre zajedno s domaæim biskupom i njegovim
suradnicima te su proslijedili put Zagreba.
Križni put ovisnika u Splitu
Split, 30.3.2014. (IKA) - Na èetvrtu korizmenu nedjelju, 30.
ožujka, u Splitu je održan tradicionalni križni put ovisnika,
pod geslom "Križ – to je naš znak". Križni put pod vodstvom
don Jure Vrdoljaka i o. Joze Èirka organizira se svake
godine za sve ovisnike, a u njemu na poseban naèin, noseæi
križ, sudjeluju èlanovi terapijskih zajednica "Papa Ivan
XXIII." i "Cenacolo".
Pobožnost u kojoj je sudjelovalo više od stotinu vjernika,
poèela je uvodnom molitvom u crkvi Sv. Dominika. Za
ovogodišnji križni put èlanovi zajednice "Cenacolo" iz
Ugljana izradili su veliki drveni križ na kojem su prije
poèetka pobožnosti okupljeni vjernici ispisivali imena
ovisnika i svojih bližnjih kojima je potrebna pomoæ. Taj križ
potom su ovisnici, njihovi roditelji i oni koji s njima
svakodnevno rade i žive, nosili splitskim ulicama do
katedrale Sv. Dujma. Posebno je znaèajan trenutak
uspinjanja uz stepenište katedrale, gdje se vjernici, kleèeæi u
dubokoj tišini i molitvi baš poput Krista uspinju na svoju
Golgotu. U katedrali je uslijedilo klanjanje pred Presvetim te
svjedoèanstva ovisnika i njihovih roditelja. Susret je završen
zajednièkom molitvom.
2. travnja 2014. broj 13/2014
19
Domovinske vijesti
U Aržanu obilježena 23. obljetnica pogibije prvoga
hrvatskog redarstvenika Josipa Joviæa
Aržano, 30.3.2014. (IKA) - Hrvatski redarstvenik i prva
žrtva Domovinskog rata Josip Joviæ ubijen je na Plitvicama
31. ožujka 1991. godine u obrani Hrvatske. U rodnom
mjestu Aržanu sveèano je 30. ožujka obilježena 23.
obljetnica njegove smrti. Misu zadušnicu za Josipa Joviæa i
sve branitelje Domovinskog rata u župnoj crkvi Svih svetih
predvodio je generalni vikar Vojnog ordinarijata Republike
Hrvatske dr. o. Jakov Mamiæ u suslavlju s kapelanom
policijske kapelanije sv. Mihovil Arkanðeo za PU Splitskodalmatinsku fra Žarkom Relotom, župnikom Aržana don
Antom Èipèiæem i ostalim policijskim i vojnim kapelanima.
U homiliji fra Žarko Relota je majci i svim mještanima
Aržana zahvalio što su hrvatskom narodu podarili takvoga
èovjeka i borca. "Jedan naš pjesnik kazao je 'navik on živi ki
zgine pošteno', a pisac svetoga Evanðelja napisao je da æe
pravednik ako i umre živjeti, i te dvije misli dovoljno govore
o tome tko je i kakav je bio Josip Joviæ", istaknuo je
propovijednik i kazao da bi on, kada bi imao ikakve ovlasti i
uz dužno poštovanje prema svima, to mjesto preimenovao u
Josipovo. Smatra da bi se naše vlasti trebale odvažiti i barem
jedno naselje u Domovni nazvati po prvoj žrtvi za slobodu
Hrvatske.
U kontekstu nedjeljnog evanðelja u kojem Isus od pljuvaèke
naèini kal i njime premaza oèi slijepca koji potom progleda,
fra Žarko je ukazao na to da se farizeji ne raduju njegovu
ozdravljenju nego se ponovno vraæaju u povijest i
raspravljaju tko je od njegovih poèinio kakav grijeh zbog
kojeg se on rodio slijep. "Tako i mi nažalost ne znamo
živjeti, a da uvijek ne tražimo krivca za nešto. Ne znamo se
radovati slobodi Hrvatske veæ stalno tražimo krivca za stanje
današnjega društva. Ako su nam veæ ljudi poput Josipa
Joviæa i našega Gospodina podarili slobodnu Domovinu
onda se više nemamo zašto vraæati unatrag nego radosno
živjeti sadašnjost i gledati u buduænost. Nama danas treba da
progledamo jer smo nažalost slijepi na ljepotu koje nam je
Bog podario i svakodnevno se meðusobno deprimiramo
kojekakvim opcijama", upozorio je propovijednik te dodao
da je normalno da nas optereæuje kako se Hrvatska vodi i
kako æemo živjeti, ali ako se slijepo budemo usredotoèili na
ono što je loše, nema nam napretka ni radosti ili smisla
življenja. Hrvatskom puku i svima koji žive u Hrvatskoj
poželio je okrenu stranicu i poènu promatrati život drukèijim
oèima te da zahvale Bogu, hrvatskim redarstvenicima i
braniteljima na slobodnoj domovini i uživaju u njenim
blagodatima.
O. Jakov Mamiæ prenio je obitelji i svim okupljenima
pozdrave vojnog ordinarija Jurja Jezerinca i zahvalio svima
koji su došli odati poèast poginulom borcu. Izrazivši nadu da
je prisutnost sviju barem mala utjeha obitelji, Mamiæ im je
poruèio: "Mi vas volimo i uvijek æemo biti uz vas jer ste vi
svojom utrobom i ljubavi u temelju sviju nas".
Po završetu euharistijskog slavlja, u Osnovnoj školi Josipa
Joviæa u Aržanu uprilièena je sveèana akademija, na kojoj su
uèenici izveli poseban program u znak sjeæanja na Josipa
Joviæa i sve hrvatske branitelje.
Misi je prethodilo polaganje vijenaca i paljenje svijeæa na
grobu Josipa Joviæa. Cvijeæe i svijeæe na njegov grob
položili su èlanovi njegove obitelji, predstavnici
Ministarstva unutarnjih poslova na èelu sa zamjenikom
ministra Evelinom Tonkoviæem, predstavnici PU splitskodalmatinske, predstavnici Splitsko-dalmatinske županije na
èelu s dožupanom Lukom Brèiæem te predstavnici
braniteljskih udruga.
20
2. travnja 2014. broj 13/2014
ika
Kardinal Bozaniæ primio biskupa Cupicha
Kardinal je amerièkome biskupu uruèio spomen-medalju
Zagrebaèke nadbiskupije s likom blaženih pastira Augustina
Kažotiæa i Alojzija Stepinca
Zagreb, 30.3.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ primio je u nedjelju 30. ožujka u
Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu mons. Blasea Josepha
Cupicha, biskupa amerièke biskupije Spokane.
U srdaènom razgovoru, kardinal je izrazio zahvalnost
biskupu Cupichu za sve što èini kroz institucije Biskupske
konferencije Sjedinjenih Amerièkih Država za pomoæ kako
Crkvi u Hrvatskoj tako i za Crkve u zemljama Središnje i
Istoène Europe, uruèivši mu spomen-medalju Zagrebaèke
nadbiskupije s likom blaženih pastira Augustina Kažotiæa i
Alojzija Stepinca, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke
nadbiskupije.
U pratnji biskupa Cupicha bio je dr. Declan S. Murphy,
odgovorni ravnatelj za skrb i pomoæ Crkvama u Središnjoj i
Istoènoj Europi pri Biskupskoj konferenciji Sjedinjenih
Amerièkih Država.
Biskup mons. Blase Joseph Cupich ima hrvatsko podrijetlo.
Susret s kardinalom Bozaniæem bio je završni susret na kraju
jednotjednog posjeta domovini Hrvatskoj.
Korizmeno hodoèašæe u pulsku katedralu
Pula, 30.3.2014. (IKA) - Korizmeno hodoèašæe Pulske
biskupije u pulsku prvostolnicu održano je u nedjelju 30.
ožujka. Misno slavlje predvodio je poreèki i pulski biskup
Dražen Kutleša uz koncelebraciju sveæenika Pulskoga,
Vodnjanskoga i Labinskoga dekanata.
Molitveno-duhovni program poèeo je pokornièkim
bogoslužjem koje je ove godine vodio vodnjanski župnik
preè. Marijan Jeleniæ. Za sakrament ispovijedi na
raspolaganju je bilo dvadesetak sveæenika. Za pobožnost
križnoga puta ove su godine èitaèi Labinskoga dekanata
èitali razmišljanja bl. Majke Terezije.
Govoreæi o dnevnom ulomku evanðelja po Ivanu o slijepcu
od roðenja kojeg Isus ozdravlja, biskup je istaknuo da s tek
izmijenjenim povijesnim okolnostima, takve situacije i takvu
tipologiju ljudi možemo vidjeti i danas. Slijepac je taj koji
traži pomoæ, za njega je Isus na poèetku neznanac koji mu
èini dobro, a do kraja vidimo rast njegove vjere i njegovo
svjedoèanstvo pred farizejima. On je svima nama primjer
kako treba rasti u vjeri. Po dobroti koju mu je Isus iskazao
on ga smatra prorokom, a do kraja izražava svoju istinsku
vjeru u Sina Božjega. Sljepèeve roditelje karakterizira
diplomatski pristup, svojevrsnim "pravnièkim odgovorom",
koji daju na pitanje o ozdravljenju sina, prebacuju
odgovornost na njega, ne želeæi se zamjeriti farizejima,
zakonu. Farizeji su ti koji prilagoðavaju zakone na naèin da
zaštite sebe i svoje djelovanje, a nadasve svoj povlašteni
položaj u društvu.
Ivan u svom evanðelju više puta istièe borbu izmeðu svjetla i
tame, dobra i zla, rekao je biskup te naglasio kako bi u
današnjim okolnostima biti u svjetlu znaèilo djelovati
transparentno. Ljudi danas, društvo uopæe smatra vrlinom
znati prešutjeti zlo u meðuljudskim odnosima zbog
nenarušavanja nekoga fiktivnog mira, a u društvu opæenito
vlada stav da zlo za koje se ne sazna nije grijeh. Na taj naèin
èovjek ostaje u tami. Samo onaj tko uvijek, bilo pred
drugima bilo nasamo, bira èiniti dobro, bira što je Božje, taj
ostaje u svjetlosti. Upravo je to velika razlika izmeðu
dobrog, poštenog i lošeg, zlog èovjeka, istaknuo je biskup.
Svjetlo oèituje naša dobra djela, rekli bismo Ivanovim
rijeèima, i ponekad i mala gesta dobrote može biti to malo
svjetlo koje rasvjetljava tamu grijeha, i drugima je primjer u
ika
èinjenju dobra.
Biskup se nadalje osvrnuo na dualitet pristupa maksimi koja
se odnosi na regulaciju meðuljudskih odnosa, dok je
starozavjetni zakon slovio zabranom "ne èini drugome što ne
bi želio da drugi tebi èini", Isus donosi Novi zavjet, Zavjet
Ljubavi izmeðu Boga i èovjeka, kojim ne samo da
zabranjuje èinjenje zla, veæ nas kao njegove sljedbenike
obvezuje na èinjenje dobra.
Isus nas poziva, i danas kada nam se èini da sve ide naopako,
da živimo u svjetlu vjere, te da to svjetlo vjere koje nosimo u
sebi širimo napose svojim dobrim djelima, jer æemo upravo
tako najbolje potaknuti druge na dobro, zakljuèio je biskup.
U Poreèkoj i Pulskoj biskupiji korizmena hodoèašæa s
pokornièkim bogoslužjem, ispovijedi, pobožnošæu križnoga
puta te misom održavaju uobièajeno u Poreèu treæe, a u
pulskoj katedrali, za Labinski, Vodnjanski i Pulski dekanat,
èetvrte korizmene nedjelje.
Katolièka osnovna škola u Šibeniku upisuje novu
generaciju uèenika
Školu je 5. studenoga 2007. godine osnovao šibenski biskup
Ante Ivas kao prvu katolièku osnovnu školu u Republici
Hrvatskoj
Šibenik, 30.3.2014. (IKA) – Katolièka osnovna škola u
Šibeniku upisat æe novu generaciju od 40 uèenika,
informacija je koju je Informativnoj katolièkoj agenciji dala
ravnateljica s. Mandica Starèeviæ, èlanica družbe sestara
franjevki od Bezgrešne.
Školu je 5. studenoga 2007. godine osnovao šibenski biskup
Ante Ivas, te je tako postala prva katolièka osnovna škola u
Republici Hrvatskoj koja je potaknuta željom roditelja i
njihovim èestim upitima. Škola je poèela radom 1. rujna
2008. i to s upisana dva prva i jednim drugim razredom.
Danas, šest godina nakon osnivanja, školu pohaða 240
uèenika 1. do 7. razreda rasporeðenih u trinaest razrednih
odjela.
Pojašnjavajuæi pristup i naèin rada, ravnateljica s. Mandica
upuæuje na odlomak iz Osnivaèkog akta: "(...) Želimo
ponuditi cjelovit pristup odgoju i obrazovanju koji se temelji
na evanðelju. Želimo uzimati u obzir sve vidove osobe i
života: tjelesni, emocionalni, intelektualni, religiozni,
društveni i duhovni. Odgojno-obrazovni proces u sebi sadrži
pripravu i osposobljavanje mladog èovjeka za 'napor', tj. za
smisao žrtve, za odricanje i ustrajnost, bez èega nema ni
visokih rezultata u znanju. Znanje u svjetlu vjere postaje
mudrost življenja i životna vizija. (...) Odgojno-obrazovni
proces sadrži osoban i zajednièarski pristup koji sustavno
omoguæava rast osobe s posebnim naglaskom na odgoj
savjesti. Ozraèje koje se stvara interakcijom i suradnjom
svih sudionika: uèenika, roditelja, uèitelja, nastavnika i
izvannastavnog osoblja, izgraðuje školu kao zajednicu, ne
samo u sociološkom pogledu, nego i stvara duhovnu
integraciju osoba povezanih u Kristu. Znanja koja uèenici
primaju imaju veæi utjecaj na osobnu formaciju kada se
primaju u ozraèju osobne zauzetosti, iskrene uzajamnosti i
dosljednosti u stavovima. Uèenje, rad, igra, molitva,
kreativno korištenje slobodnog vremena i humanitarne
aktivnosti pomažu osobi u cjelovitom rastu. Umjesto zamora
i dosade u uèenju, potrebno je usmjeriti mladog èovjeka
zanimljivostima stvaralaštva. Cilj nam je da uz pomoæ
evanðelja izgraðujemo zdravog, snažnog, zrelog i sposobnog
mladog èovjeka s vedrim pogledom u buduænost".
S. Mandica istièe kako se uz nastavne procese u školi
naglasak stavlja i na izavnnastavni rad koji razvija talente i
kreativnost uèenika. Tako su uèenicima ponuðene razlièite
izvannastavne skupine koje biraju prema svojim
Domovinske vijesti
sklonostima: dramska, literarno-novinarska, recitatorska,
likovna,
kiparska,
reciklažno-umjetnièka,
sportska,
liturgijsko-karitativna, vjeronauèna olimpijada, filmska,
ritmièka, mažoretkinje, ekološka, ruèni radovi, mediteransko
bilje, zborovi. Škola ima i svoju uèenièku zadrugu "Školjka"
i školski sportski klub "Sokol" koji okupljaju velik broj
uèenika. U školi se realiziraju i dva prigodna prodajna sajma
na kojima se prodaju proizvodi nastali u zadruzi: Božiæni,
èiji prihod je namijenjen školovanju dvoje djece u Ugandi i u
caritativne svrhe, te Proljetno-uskrsni èiji prihod je
namijenjen za nabavu didaktièkih pomagala uèenicima. Za
uèenike razredne nastave organiziran je Oratorij s projektima
za svaku školsku godinu. Ove godine je tema obraðena na
kreativan naèin naša domovina, istièe s. Mndica, te dodaje
kako je za sve uèenike razredne nastave organiziran
produženi boravak, tako da uèenici tijekom tjedna ne nose
knjige kuæi.
Takoðer napominje kako školski život razvija i duhovnu
dimenziju uèenika i djelatnika. U tom vidu, uz redovitu
svakodnevnu molitvu na poèetku i na kraju radnog dana,
uèenici sudjeluju na molitvenim i euharistijskim slavljima na
poèetku i kraju nastavne godine, svakog posljednjega petka
u mjesecu kada se slavi euharistija za poginule branitelje u
memorijalnoj kapeli 113. brigade u krugu škole i u drugim
prigodama. Uèenici predmetne nastave imaju moguænost
sudjelovati u duhovno-rekreativnim vikendima u školi
Djelatnici redovito nekoliko puta godišnje sudjeluju u
duhovnim obnovama i za njih organiziranim hodoèašæima.
Na kraju ravnateljica Starèeviæ istièe kako sve navedeno
privlaèi veliki broj roditelja koji žele upisati svoje dijete u tu
školu. Pri upisu izravnu prednost daje se mlaðoj braæi i
sestrama uèenika škole. Premda se u jednu generaciju
upisuje 40 uèenika, zanimanje roditelja je puno veæe. Stoga
roditelji nekoliko godina unaprijed dolaze iskazati interes za
upisom u školu i predbilježuju svoje dijete. Dodatne
obavijesti o školi dostupne su na mrežnoj stanici http://oskatolicka-si.skole.hr/
Duhovna obnova za vjerouèitelje i odgojitelje u vjeri
Krèke biskupije
Lošinj, 30.3.2014. (IKA) - U Domu za duhovne susrete
"Betanija" u Æunskom na otoku Lošinju održana je od 28. do
30. ožujka korizmena duhovna obnova za petnaestak
vjerouèitelja i odgajateljica u vjeri s podruèja Krèke
biskupije.
Taj tradicionalni duhovni susret vjerouèitelja održan je u
organizaciji vlè. Antona Peraniæa, predstojnika Katehetskog
ureda, a pod vodstvom dr. Milana Šimunoviæa, katehetièara i
pastoralnog teologa, sveæenika Rijeèke nadbiskupije.
Nadahnuti mislima iz pobudnice pape Franje "Radost
evanðelja" i Markovim evanðeljem, vjerouèitelji su
razmatrali na temu "Kriza - šansa za vjeru".
Ohrabreni Isusovim primjerom koji se takoðer nakon prvog
oduševljenja okoline vrlo brzo suoèio s odbacivanjem i
nerazumijevanjem, vjerouèitelji su u molitvi i meditaciji
pokušali detektirati u sebi "sive zone" i trenutke u kojima su
možda željeli odustati i "baciti koplje u šaš". Voditelj je
istaknuo kako sve probleme treba shvatiti kao izazov koji
treba pretvoriti u projekt. Važno je ne dopustiti da nas
obuzme apatija i želja za odustajanjem jer možemo biti
sigurni da Isus s nama prolazi tu krizu odbijanja.
U subotu 29. ožujka sudionici su imali kratak susret s krèkim
biskupom Valterom Županom. Obnova je završila
nedjeljnom misom te zajednièkim ruèkom.
2. travnja 2014. broj 13/2014
21
Domovinske vijesti
Duhovna obnova vjerouèitelja Šibenske biskupije
Šibenik, 30.3.2014. (IKAI - Vjerouèitelji i odgajateljice u
vjeri Šibenske biskupije od 28. do 30. ožujka sudjelovali su
na duhovnoj obnovi u Katolièkoj osnovnoj školi u Šibeniku.
Voditelj obnove bio je dr. fra Domagoj Runje, profesor pri
katedri Svetoga pisma Staroga zavjeta na KBF-u u Splitu, i
župnik Leæevice i Radošiæa. Duhovna obnova se temeljila na
izvještaju iz Markova evanðelja o Isusovu putu iz Cezareje
Filipove u Jeruzalem, ulasku u Jeruzalem, te o Isusovoj
muci, smrti i uskrsnuæu kao i na apostolskoj pobudnici
Radost evanðelja.
U sklopu duhovne obnove bila je i pobožnost križnoga puta
te klanjanje pred Presvetim. Održana je i projekcija igranog
filma Bakhita, o Jozefini Bakhiti, ženi iz Afrike koju je papa
Ivan Pavao II. proglasio svetom. Duhovna obnova završila je
zajednièkim misnim slavljem.
Križni put mladih Zadarske nadbiskupije
Tijekom 22 km molili su za duše poginulih branitelja, a zbog
zaborava i obezvrjeðivanja podnesene patnje, molilo se i za
dobro domovine, pravedno upravljanje, istinsko vrednovanje
žrtve i ostvarene slobode po krvi muèenika
Zadar, 30.3.2014. (IKA) - Dvadeseta obljetnica od pogibije
domovinskog heroja Damira Tomljanoviæa Gavrana,
stožernog brigadira HV-a, zapovjednika velebitskog bojišta i
pripadnika Prve brigade Tigrova, bila je razlogom da se
ovogodišnji Križni put mladih Zadarske nadbiskupije u
subotu 29. ožujka održi na obroncima Velebita. Šest stotina
mladih u pratnji sveæenika, predvoðenih nadbiskupijskim
povjerenikom za mlade don Zdenkom Dundoviæem,
pridružili su se hrvatski branitelji, meðu kojima najviše
èlanovi udruge "Damir Tomljanoviæ Gavran" Zadar, koja je
s Dundoviæem i bila organizator toga korizmenog susreta.
Tijekom 22 km molili su za duše poginulih branitelja, a zbog
zaborava i obezvrjeðivanja podnesene patnje, molilo se i za
dobro domovine, pravedno upravljanje, istinsko vrednovanje
žrtve i ostvarene slobode po krvi muèenika. Polazište je bilo
podno Tulovih greda, kod crkve Sv. Frane na Podpragu, koju
je 1932. g. dao izgraditi austrijski car Franjo I., u spomen na
tada novoureðenu cestu koja je spajala sjevernu i južnu
Hrvatsku preko Velebita. Pokraj te crkve vidljivi su ostaci
nekadašnjeg hospicija franjevaèke Male braæe koji je bio na
usluzi putnicima, hodoèasnicima i na pomoæ podvelebitskim
župama. Zakljuèno odredište je bila crkva Sv. Roka u mjestu
sv. Rok, izgraðena 1763. g. na mjestu nekadašnje
srednjovjekovne crkve. U Domovinskom ratu je bila
uništena, a obnovljenu ju je 1999. g. blagoslovio gospiækosenjski biskup Mile Bogoviæ. Tijekom Križnog puta u
trajanju od 9 do 18 sati, sudionici su se zaustavljali kod
mnogih spomen-obilježja s križem i ploèom, cvijeæem i
svijeæama, gdje su zapisana imena i datum pogibije
branitelja doslovno iz svih krajeva Hrvatske. "Nemoj me
nikad zanijekati, brate, niti se stidjeti ove svete stijene, ja
sam umro za Hrvatsku i za te, ti živi Hrvatsku i mene'
samostalna satnija Ban Josip Jelaèiæ. Zagorska bojna, 19911992" piše na jednoj spomen-ploèi gdje su branitelji, nakon
molitve, svjedoèili mladima o hrabrosti svojih suboraca koji
su u naponu životne snage nesebièno položili život na oltar
domovine. Mladi naraštaj ne zna puno o tim zbivanjima.
Branitelji su im pokazali i tumaèili gdje su se odvijale teške
borbe po polarno hladnim zimama i zahtjevnom planinskom
terenu, kojima je strateški obranjena cijela domovina.
"Želimo senzibilizirati mlade za žrtvu branitelja, da naša
mladež koraèa zajedno s braniteljima koji su stali na branik
Hrvatske, i iz njihovih usta èuje detalje o obrani Velebita,
simbolu obrane cijele domovine. Trebamo odati dužnu
22
2. travnja 2014. broj 13/2014
ika
poèast mladiæima o èijoj žrtvi svjedoèe spomen-ploèe
položene na ponosni velebitski kamen. Htjeli smo da mladi
dožive prostor na kojem su se odvijala ratna zbivanja i da
èuju svjedoèanstva branitelja koji su tu ratovali. Da vide
životnu prièu koja nam je omoguæila da se susretnemo,
molimo i živimo", rekao je Dundoviæ. Treæa postaja je bila
kod kapelice Bl. Alojzija Stepinca, ispod kote 856 na
Velebitu, izgraðene i blagoslovljene u travnju 1999. g. u
zahvalnosti Bogu za dar slobode, kao i u sjeæanje na
Gavrana i ostale poginule branitelje.
Damir Tomljanoviæ Gavran je roðen 18. travnja 1968. g. u
Krivom Putu pokraj Senja. Poginuo je od snajperskog metka
17. veljaèe 1994. g. na velebitskim Tulovim gredama.
Sudjelovao je u borbama na svim ratištima u Hrvatskoj.
Izuzetnu i herojsku nesebiènost pokazao je u svim akcijama,
izlažuæi se uvijek prvi, hodeæi ispred svojih vojnika. "Gavran
je ostavio veliki peèat na sve koji su ga upoznali, svojim
poštenjem, znanjem, hrabrošæu i odluènošæu. S ponosom
opet šetamo našim krajevima, u želji da mladima ostavimo u
sjeæanje povijesni èin i povijesnu stranicu našeg Velebita.
Gavran je posjedovao silnu energiju uz koju je svaki strah
nestajao i smisao za humor kojim bi nas nasmijao i kad je
bilo najteže", rekao je Željko Turiæ, tajnik udruge "Gavran"
koja je u poraæu aktivna u organizaciji i podršci niza
plemenitih akcija u pomoæi bližnjemu, za dobro šire
društvene zajednice na zadarskom podruèju, pomažuæi odgoj
mladih i brigu za ljude u potrebi.
U pratnji hrvatskih i domovinskih barjaka, mladi su izrazili
veliko zadovoljstvo i ispunjenost sudjelujuæi u tom tjelesno
zahtjevnom planinskom molitvenom hodu, kada su uz
razmatranje Kristove muke i križnog puta razumijevali bit
križa i križnog puta najhrabrijih sinova hrvatskog naroda u
prošlosti, èiji su darovani životi zalog slobode za hrvatsku
buduænost.
Svetište Gospe od Èudesa proslavilo 555 godina od bule
pape Pija II.
Oštarije, 30.3.2014.
(IKA) - Sveèana proslava 555.
obljetnice Bule pape Pija II. svetištu Gospe od Èudesa
održana je u nedjelju 30. ožujka. Misno slavlje predslavio je
u suslavlju upravitelja svetišta i oštarskog župnika popa Ante
Kuketiæa mons. Juraj Batelja, a nakon mise poznati umjetnik
fotograf Šime Strikoman je unutar zidina bivše velebne
katedrale snimio uz pomoæ mjesnih vjernika svoju 396.
milenijsku fotografiju s glagoljskim brojkama 555. Glazbom
je misu na crkvenoslavenskom animirao Mješoviti pjevaèki
zbor Bašæina Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba pod
ravnanjem i uz orguljsku pratnju maestre Anite Kaiæ Poslek.
Bog daje snagu onima koji se mole a Božji nauk ovdje u
Oštarijama, velikom stratištu hrvatske povijesti bio je
oduvijek. Prolazile su tuda èete raznih ratnika, no Božje je
djelo ostalo, ne samo od kamena, veæ i od vjere. 555 godina
uklesano je na glagoljici i govori koja se èudesna povijest
ovdje recitirala. Svjedoèe o tome brojni lekcionari i
pjesmarice, istaknuo je mons. Batelja. Zatim se osvrnuo na
hrvatsku odanost Bogu kroz primjer bl. A. Stepinca te
odnosa nekadašnjih vlasti prema njemu a na kraju je
predstavio svoju knjigu "Bogorodica - zagovornica Hrvata".
Nakon mise Šime Strikoman je snimio dvije milenijske
fotografije unutar zidina nekadašnje katedrale sa stiliziranim
brojevima 555.
U subotu je u sklopu proslave 555. obljetnice oštarskog
svetišta održan u osnovnoj školi teèaj glagoljice za veæi broj
polaznika a koji su držali dr. Jelena Vignjeviæ s Uèiteljskoga
fakulteta u Zagrebu te prof. Biserka Draganiæ i prof.
Nikolina Herak.
ika
Vinkovci: Duhovna obnova za osobe s invaliditetom i
njihove obitelji
Vinkovci, 30.3.2014. (IKA) - U organizaciji udruge Vjere i
svjetla "Srce sv. Vinka Pallotti Vinkovci", Povjerenstva
osoba s invaliditetom i njihovih obitelji Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije – vinkovaèka regija i župe sv. Vinka Pallottija
u Vinkovcima je od 28. do 30. ožujka u istoimenoj župi
održana duhovna obnova. Voditeljica je bila s. Svjetlana
Rezo, èlanica Družbe kæeri Božje ljubavi na službi u
Travniku. S. Svjetlana bila je u misijama u Albaniji, Kosovu,
Londonu. Autorica je i prevoditeljica mnogih duhovnih
knjiga. U vinkovaèkoj župi u prijepodnevnim terminima
svjedoèila je svoju ljubav za Krista, posebno djeci i osobama
s invaliditetom. U poslijepodnevnim terminima program se
odvijao u duhu brojnih tema: Navještaj Isusa! Isus Svjetlo
svijeta, moje Svjetlo i moj Spasitelj, Isus me vodi k Ocu,
Bog moj milosrdni Otac, moj Stvoritelj, Otac šalje Duha
Svetoga u moj život i želi da živim po Duhu Svetom. Kroz
sve kateheze provlaèila se molitva za zdravlje duha, duše i
tijela. Život osobe s invaliditetom i njenih roditelja i bližnjih
nosi, osim trpljenja i puno pitanja. To je život koji traži
utjehu, razgovor, osnaženje. S. Svjetlana ohrabrila je
okupljene govoreæi o bolesti kao daru, snazi molitve jednih
za druge, životu u vjeènosti, ozdravljenjima koja su moguæa
kako u vrijeme Isusova djelovanja tako i danas, ljubavi
prema bližnjima. Govoreæi o primjeru ljubavi s. Svjetlana
istaknula je život bl. Majke Terezije koja je u ljudima
oboljelima od gube vidjela Krista i koja je živjela da bi
snagom ljubavi pomagala bolesnima, napuštenima i
siromašnima ne gledajuæi na vjeroispovijest. Prièajuæi o sebi,
svom ozdravljenju od bolesti, svjedoèila je i o životu u
Albaniji 70-tih godina u vrijeme komunizma kada su
redovnice tek stigle u tu zemlju i pomagale potrebite bez
osnovnih uvjeta za život, zatim o životu na Kosovu te kako
redovnice svojim životom i radom svjedoèe Isusa u
Hrvatskoj i svijetu. Moleæi s osobama s invaliditetom i za
njihove potrebe istaknula je i važnost molitve Duhu Svetom.
Na kraju je zahvalio domaæi župnik o. Ilija Sudar, a uime
Povjerenstva osoba s invaliditetom i njihovih obitelji
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije – vinkovaèke regije i Vjere
i svjetla, Tihomila Viljetiæ.
Održan obiteljski susret u Zaostrogu
Zaostrog, 30.3.2014. (IKA) - Savjetovalište za obitelj pri
župi Gospe od zdravlja u Splitu, Hrvatska zajednica braènih
susreta regije Split i franjevaèki samostan Uznesenja
Blažene Djevice Marije u Zaostrogu priredili su od petka 28.
do nedjelje 30. ožujka XXIV. obiteljski susret u
franjevaèkom samostanu u Zaostrogu. Okvirna tema susreta
bila je "Radost Evanðelja u obitelji", a voditelj fra Vatroslav
Frkin OFM.
Susret su organizirali dr. Danijela De Micheli Vitturi,
specijalist obiteljske medicine, i fra Branko Brnas, gvardijan
i župnik u Zaostrogu. Na Susretu su sudjelovale i obitelji iz
BiH, fra Josip Vlašiæ, OFM, s nekoliko župljana iz Mostara i
željom da i u svojoj župi animira braène parove za rad s
obiteljima i meðusobno druženje.
Na susretu je fra Vatroslav Frkin održao više predavanja na
temelju dokumenta "Radost evanðelja" te svoga
dugogodišnjeg iskustva rada s braènim parovima i
obiteljima. Održan je i okrugli stol na kojemu su sudionici,
uz voditelje, razgovarali o svojim iskustvima braènoga i
obiteljskoga života.
Domovinske vijesti
Biskup Jezerinac predvodio na ksaverskoj Kalvariji
križni put Hrvatske vojske i policije
Zagreb, 30.3.2014. (IKA) – Vojni biskup Juraj Jezerinac
predvodio je 30. ožujka križni put Hrvatske vojske i policije
po postajama Kalvarije u perivoju ispod samostana
franjevaca treæoredaca na zagrebaèkom Ksaveru, zajedno s
vojnim vikarom za pastoral don Josipom Staniæem, SDB,
vojnim i policijskim kapelanima, ksaverskim župnikom fra
Vicom Blekiæem, TOR. Sudjelovali su pripadnici Poèasnozaštitne bojne, pripadnici HV i policije, kadeti Hrvatske
vojske i polaznici Policijske akademije.
"Tko pažljivo prati postaje križnoga puta i o njima razmišlja,
ne može ostati ravnodušan, dapaèe, sve dublje ulazi u
misterij Isusove muke i smrti, ali i u svoju vlastitu dušu,
pitajuæi se: 'Zašto je Isus tako muèen i raspet na drvetu križa,
èemu tolika patnja? Imamo li, možda, i mi udjela u toj
njegovoj groznoj muci i smrti'", upitao je biskup Jezerinac
po završetku kalvarijskog hoda u propovijedi okupljenom
mnoštvu. Odgovorio je tekstom iz Ivanova evanðelja: "Bog
je tako ljubio svijet da je dao svoga Sina Jedinoroðenca da
nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život
vjeèni." "To znaèi da se tajna ovakve muke i ovakve smrti
krije u jednoj ljubavi, u ljubavi našega Boga koji nam je otac
i koji nas je želio pošto-poto spasiti i spasiti našu slobodu, a
to je mogao samo ovim nesebiènim iskazom ljubavi koja
nikome ne èini nasilje. Upravo u takvom Oèevu putu
nalazimo opravdanje ovakve muke i ovakve smrti",
zakljuèio je biskup, kazavši da se nalazimo pred tajnom
Božje ljubavi koja je usko povezana s tajnom grijeha i zla.
Upozorio je na ogromnu moæ grijeha u svijetu, grijeha koji
je zlo koje razara èovjeka, obitelj i društvo, zlo koje rastavlja
što mora biti zajedno, zlo koje ubija klicu da ne nikne život.
"Grijeh je svojevoljni prekršaj Božjega zakona, onog zakona
koji spašava èovjeka u njegovoj sreðenoj izvornosti",
pojasnio je biskup Jezerinac, ukazavši na mnoge meðusobno
suprotstavljene ideologije u ovom razdijeljenom svijetu, koje
su postale i idoli, i poslale milijune ljudi u smrt. "Isus Krist
želi biti spasitelj, lijeènik i osloboditelj. Isus želi preobraziti
cijelog èovjeka: razum i srce, savjest i slobodu, dušu i tijelo,
misli, rijeèi i djela. Na taj naèin sav èovjek postaje
obnovljen, posveæen, sav Božji. Samo tako može se govoriti
o novom èovjeku. Ali Isus za to treba nas ljude i kršæane: mi
smo njegovo tijelo, njegova povijesna prisutnost tako da
svijet vidjevši nas može prepoznati lice Isusovo i lice Božje.
Nezaobilazna je naša uloga u promjeni svijeta. Naravno, i
sami moramo postati novi da bismo bili posrednici novosti
otkupljenja èovjeka i svijeta", kazao je biskup Jezerinac u
propovijedi.
Križni put u èast hrvatskih muèenika
Kloštar Ivaniæ, 30.3.2014. (IKA) - VIII. tradicionalni križni
put župe Uznesenja BDM, Kloštar Ivaniæ, održan je 30.
ožujka. Kako je ova godina u Sisaèkoj biskupiji posveæena
hrvatskim muèenicima geslo križnoga puta bio je "Iskažimo
zahvalnost hrvatskim muèenicima". Pobožnost je poèela
misom koju je u svetištu Majke Milosrða predvodio fra
Tomislav Božièek, gvardijan i upravitelj župe. Župni križni
put kretao se zatim mjestima: Kloštar Ivaniæ, Soboèani,
Grabersko brdo Derešani, Caginec, Ivaniæ-Grad te je završio
u svetištu Majke Milosrða u Kloštar Ivaniæu. Na pobožnosti
su se okupili brojni vjernici svih uzrasta, a molitvom i
pjesmom animirali mladi i redovnice. Odmor je bio kod
društvenog doma u Cagincu, a mještani su i poèastili umorne
hodoèasnike. Molio se križni put gospiæko-senjskog biskupa
Mile Bogoviæa s razmatranjem hoda hrvatskog naroda na
njegovom križnom putu kroz povijest.
2. travnja 2014. broj 13/2014
23
Domovinske vijesti
Skupština sveæenika Rijeèke nadbiskupije
O apostolskoj pobudnici temeljenoj na Biskupskoj sinodi u
Rimu iz listopada 2013. "Nova evangelizacija za prenošenje
vjere" predavanje na temu "Sveæenik pred pastoralnim
izazovima u svjetlu papine pobudnice 'Radost evanðelja'"
pripremio mons. dr. Milan Šimunoviæ
Lovran, 31.3.2014. (IKA) - U Domu pastoralnih susreta u
Lovranu u ponedjeljak 31. ožujka održana je skupština i
preduskrsna duhovna obnova za sveæenike Rijeèke
nadbiskupije.
O apostolskoj pobudnici temeljenoj na Biskupskoj sinodi u
Rimu iz listopada 2013. "Nova evangelizacija za prenošenje
vjere" predavanje na temu "Sveæenik pred pastoralnim
izazovima u svjetlu papine pobudnice 'Radost evanðelja'"
pripremio je mons. dr. Milan Šimunoviæ. Nova
evangelizacija danas znaèi novi odgovor na znakove
vremena, naviještanje koji smjera prema sve veæoj radosti
vjere, odnosno prema obraæenju, preobrazbi pojedinca i
okoline, rekao je mons. Šimunoviæ. Istraživanja ukazuju na
sve veæu ravnodušnosti u odnosu na tradicionalne oblike
religioznosti, a u svijetu relativizma, pluralizma i stalne
mijene vjerovati znaèi "selektirati", probrati sadržaje onoga
u što se želi vjerovati.
Sveæenici su pozvani temeljito obnavljati redoviti pastoral,
osobito sada kada se opaža iscrpljen optimizam i rastuæi
pesimizam. Ono što papa Franjo piše i govori tièe se svih
kršæana. Sveti Otac snažno potièe na razmišljanje: što
radimo s evanðeljem? Pobudnica donosi nove naglaske u
shvaæanju i djelovanju Crkve kao Božjeg naroda koji se
ozbiljnije i odgovornije odnosi prema evanðelju Isusa Krista,
istaknuo je. "Crkva koja u prvi plan stavlja evanðeosku 'sliku
Boga ljubavi i milosrða'; Crkva koja nije 'defenzivna' (u
obrambenom stavu - EG 45) veæ izrièito misionarska; Crkva
izlaska - na periferije u duhovnoj pustinji; Crkva radosna,
zajednièarska i svjedoèka, Crkva koja evangelizira 'ljepotom
liturgije'; Crkva u službi siromaha i Crkva u stavu
propitkivanja evangelizacijskih ciljeva, struktura djelovanja
vlastitih zajednica, a što zahtijeva pastoralnu preobrazbu."
Papa daje smjernice, a na biskupijama i župnim zajednicama
je tražiti nove putove poslanja, poruèio je mons. Šimunoviæ.
Konkretizirajuæi pitanja o kojima Papa piše u pobudnici,
predavaè je naglasio kako nova evangelizacija mora biti
obilježena radošæu evanðelja. Životne situacije mnogim
vjernicima mièu osmjeh s lica, sveæenik ne bi smio imati
'trajno žalosno lice kao da je na pogrebu' (10). "Potreban je
angažiraniji povratak Isusu koji nam objavljuje Božju ljubav
kako bismo bili izbavljeni iz svoje skuèenosti, otvoreniji
snazi njegova Duha." S tim u vezi, mons. Šimunoviæ dodaje
kako bi redoviti pastoral trebao biti oživljeniji vatrom Duha
kako bi bolje zahvatio vjernike koji su se distancirali od
Crkve. No, uz to treba tražiti nove naèine naviještanja
evanðelja onima koji ne poznaju Krista, a što zapravo i jest
prva zadaæa Crkve tj. njeno misijsko djelovanje.
Papa u drugom dijelu pobudnice upozorava na evanðeosko
razluèivanje, kazao je predavaè, dodajuæi kako se
èovjeèanstvo nalazi na povijesnoj prekretnici. Životna radost
èesto je ugašena, nedostatak poštovanja i nasilje su u porastu
i nejednakost postaje sve oèitija. Potrebno je boriti se za
život i to èesto za život s jako malo dostojanstva u
gospodarstvu koje promièe pretjeranu potrošnju, u ekonomiji
iskljuèivanja, novim oblicima agresivnog ateizma što
posebno ugrožava obiteljski život, istaknuo je. Potrebno je
pružiti odgoj koji pojedince uèi razmišljati na kritièki naèin i
potièe rast i sazrijevanje u moralnim vrednotama. Okupljene
sveæenike upozorio je da se razlozi za sve slabiju predanost
Crkvi nalaze i u prevladavanju administrativnih aspekata nad
pastoralnim. "Najvažnije je usvojiti svijest o potrebi
24
2. travnja 2014. broj 13/2014
ika
'misijske preobrazbe Crkve'. Za Papu je u prvom planu, što
je svojevrsna novost, 'Crkva izlaska'. Potrebno je 'izaæi iz
vlastite udobnosti i imati hrabrosti poæi na sve periferije koje
treba svjetlo evanðelja."
Takoðer, ispovjedaonice ne bi smjele postati "sobe za
muèenje" veæ "mjesto susreta s milosrðem Gospodina koji
nas potièe da uèinimo ono što je u našoj moæi", jer nismo
"kontrolori milosti", veæ njezini omoguæitelji, poruèio je
mons. Šimunoviæ i dodao da se sveæenici trebaju èuvati
"katolièkog stila" iz prošlih vremena prema kojemu se uime
neke doktrinarne ili disciplinarne postojanosti "umjesto da se
naviješta evanðelje i olakša pristup milosti, snage troše na
nadzor i provjeru". "Dobri pastir 'ne traži da sudi, nego da
ljubi'".
Kao iznenaðenje pobudnice predavaè je izdvojio Papine
rijeèi da Crkva nije carinarnica, nego Oèev dom u kojem ima
mjesta za svakoga s njegovim tegobnim životom, mjesto
besplatnog milosrða koje se nikada ne zatvara, ne povlaèi u
vlastite sigurnosti, ne odluèuje za strogost i zauzimanje
obrambenih stavova. Takoðer, poruèio je kako je potrebno
pomagati pastoralnim djelatnicima da im se ne "ukrade
misijski zanos", da se èuvaju pretjerane zaokupljenosti
"svojim slobodnim vremenom", da ne završe u "bezliènom
pragmatizmu svakodnevnog života Crkve" (83). Takoðer je
ukazao na Papinu kritièku primjedbu na raèun pastoralnih
djelatnika i posveæenih osoba kod kojih je primjetna
pretjerana briga za prostore osobne slobode i opuštanja koja
dovodi do toga da svoje poslove doživljavaju kao puki
privjesak vlastitog života, kao da nisu sastavni dio vlastitog
identiteta.
U nastavku osobito je naglasio nužnost zajednièkog rada s
vjernicima laicima u župama, vrednovanje laièke
odgovornosti jer za vjernike u mnogim partikularnim
Crkvama "ne postoji prostor gdje bi mogli govoriti i
djelovati, zbog pretjeranog klerikalizma koji ih drži podalje
od mjesta na kojima se donose odluke". U tom kontekstu
predavaè je ukazao na potrebu propitkivanja odnosa
sveæenika i župnih vijeæa te podsjetio da je bl. Ivan Pavao II.
1988. godine istaknuo da bi vjernici laici morali imati pravo
odluèivanja u pojedinim pitanjima. Osvræuæi se na Godinu
kateheze, ukazao je na potrebu kateheze odraslih dodajuæi da
je Papa upozorio na "razmetljivu brigu za bogoslužje, uèenje
i ugled Crkve", a da se pritom ne pokazuje briga za "stvarno
ucjepljivanje evanðelja u Božji narod i konkretne potrebe
sadašnjeg trenutka. Na taj se naèin Crkva pretvara u
muzejski izložak ili nešto što je u posjedu izabrane
nekolicine pojedinaca".
Predavaè u zakljuèku istièe potrebu mijenjanja "mentalnih
sklopova", jer "Evangelii gaudium" poziva na traženje novih
oblika naviještanja i papa Franjo daje jasne, na trenutke
izazovne i iznenaðujuæe smjernice. "Evanðelje, kao najljepša
poruka, ne smije biti 'pokopana ispod mnogih izgovora'".
Takoðer, mons. Šimunoviæ poruèio je kako je potrebna veæa
podrška sveæenicima, a u tom smislu i Papa naglašava kako
je potrebno stvoriti prikladnije prostore gdje æe se
pastoralnim djelatnicima pomagati i gdje æe se oporavljati.
Na tom tragu, o takvom mjestu razmatra i Hrvatska
biskupska konferencija, rekao je rijeèki nadbiskup Ivan
Devèiæ. Istaknuo je kako je potrebno neprestano uèiti i
prilagoðavati se jer se i vrijeme promijenilo i društvo nije
isto kao prije dvadeset godina. Istaknuo je potrebu razvijanja
župnih Caritasa, jer svi gledaju u Crkvu kao onu koja se
skrbi za siromašne. Potaknuo ih je na jaèu povezanost s
vjernicima, osobito pobožnijima, kojih ima u svakoj župi.
Po završetku rasprave sveæenici su imali duhovni nagovor i
pokornièko bogoslužje koje je vodio vlè. Vjekoslav Ðapiæ.
ika
Korizmena duhovna obnova sveæenika u Požegi
Požega, 31.3.2014. (IKA) - U Dvorani bl. Alojzija Stepinca
Biskupskog doma u Požegi održana je 31. ožujka korizmena
duhovna obnova za sveæenike i ðakone Požeške biskupije.
Nakon molitve Treæeg èasa biskup Antun Škvorèeviæ uputio
je pozdrav svima nazoènima, napose voditelju duhovne
obnove mostarsko-duvanjskom biskupu Ratku Periæu.
Istaknuo je da æe se za dva dana napuniti devet godina od
blažene smrti Ivana Pavla II, utemeljitelja Požeške biskupije,
te da se sveæenièka duhovna obnova na temu „Papa Ivan
Pavao II. sveæenicima" održava u okviru biskupijske
priprave za njegovo proglašenje svetim. Spomenuo je kako
je biskup Periæ godinama imao priliku izbliza slijediti život i
djelovanje pape Ivana Pavla II. u Rimu te osluškivati
njegove uèiteljske poruke upuæivane svijetu. Biskup je
sveæenike podsjetio na važnost razmišljaju o sebi samima,
provjeravanja svoga duhovnog stanja i izgradnje kako nitko
od njih ne bi postao slaba hrvatska duhovna toèka, nemoæni
odgovarati na izazove pred kojima se nalazi hrvatsko
društvo.
Potom je biskup Periæ nastojao sveæenike i ðakone dublje
uvoditi u njihov sveæenièki identitet, primljen na reðenju i to
na temelju pisama koje je papa Ivan Pavao II. upuæivao
sveæenicima svakog Velikog èetvrtka. Biskup je istaknuo da
su sveæenici svojim reðenjem na poseban naèin združeni s
euharistijom, da je svaki sveæenik odgovoran za nju i da živi
od nje, istaknuvši kako je velika tragedija za njega kada mu
slavljenje mise postane nešto svakodnevno, banalno,
spomenuvši kako iz takvog stanja on ne može duhovno rasti
nego ostaje zatoèenikom grijeha. Rekao je da je sveæeniku u
takvom stanju potreban hod obraæenja, pokore i traženja
oprosta. Pozvao je sveæenike i ðakone da crpe snagu i
oproštenje iz sakramenta pomirenja. Meðu ostalim, biskup
Periæ je istaknuo kako je sveæenik osoba koja treba biti
neprestano u molitvi, u njoj se ne umoriti jer po njoj raste u
prijateljstvu s Bogom jer bez intimnosti s njime ne može
druge k njemu dovoditi.
U drugom dijelu programa duhovne obnove razmatrana su
neka aktualna pastoralna pitanja. O pojedinostima vezanima
za Susret hrvatske katolièke mladeži krajem travnja u
Dubrovniku govorio je povjerenik za pastoral mladih Ivan
Certiæ, najavivši da æe na tom dogaðaju sudjelovati oko 1900
mladih iz Požeške biskupije. O odreðenim pojedinostima
vezanima za Biskupijsko hodoèašæe u Rim prigodom
kanonizacije utemeljitelja Požeške biskupije bl. Ivana Pavla
II, koje æe se održati u uskrsnom tjednu, od 23. do 28.
travnja, izvijestio je Josip Devèiæ, biskupijski povjerenik za
hodoèasnièki pastoral. Biskup je u nastavku spomenuo da æe
se u predveèerje „Žalosnog petka", 10. travnja održati
molitveni spomen u Staroj Gradiški za sve nedužno
utamnièene sveæenike tijekom komunistièkog vremena u
tamošnjem zatvoru. A 11. travnja u jasenovaèkoj župnoj
crkvi biti æe središnje biskupijsko pokornièko-molitveno
slavlje u 18 sati kojega æe predvoditi dijecezanski biskup u
zajedništvu sa svim biskupima Ðakovaèko-osjeèke crkvene
pokrajine. Podsjetio je da neke župe još nisu izradile popis
župne imovine te je pozvao da to uèine što prije, kao i popis
sakralnih predmeta izvan liturgijske uporabe koje valja
pohraniti u Dijecezanski muzej u Požegi.
U posljednjem dijelu korizmene duhovne obnove sveæenici
su se uputili u kapelu bl. Ivana Pavla II. u katedrali gdje je
pred moæima i likom blaženog utemeljitelja Požeške
biskupije biskup Periæ održao ispit savjesti nakon èega su
sveæenici imali prigodu za ispovijed. Tajnik Ivica Bošnjak je
zajedno s mladim sveæenicima i ðakonima predvodio
molitveno-meditativni program, utemeljen na pismima pape
Ivana Pavla II. sveæenicima prigodom Velikog èetvrtka.
Domovinske vijesti
Zasjedanje Komisije Caritas in Veritate CCEE-a u
Zagrebu
Zagreb, 31.3.2014. (IKA) - Zasjedanje Komisije Caritas in
Veritate Vijeæa europskih biskupskih konferencija (CCEE)
održano je u ponedjeljak 31. ožujka u Nadbiskupskom dvoru
u Zagrebu.
Uz domaæina i predsjednika Odsjeka za migracije Komisije
zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa na
zasjedanju su sudjelovali predsjednik Komisije i Odsjeka za
pravdu i mir Komisije nadbiskup Trsta Giampaolo Crepaldi,
predsjednik Odsjeka za ekološka pitanja Komisije nadbiskup
Malines-Brusselsa Andre-Joseph Leonard, generalni tajnik
Vijeæa europskih biskupskih konferencija (CCEE) mons.
Duarte Nuno Queiroz de Barros da Cunha te tajnik Komisije
don Luis Okulik.
Nadahnuta enciklikom "Caritas in veritate" pape Benedikta
XVI., Komisija nastoji uspostaviti mrežu koja æe omoguæiti
promicanje ispravnog gledišta na aktualna društvena pitanja
te podupirati inicijative biskupskih konferencija i ostalih
društvenih ustanova u Europi, priopæio je Tiskovni ured
Zagrebaèke nadbiskupije.
Beogradski nadbiskup Hoèevar na Svetom Duhu
Zagreb, 1.4.2014. (IKA) - Prvi puta u nacionalnom svetištu
Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu u Zagrebu misno
slavlje na treæi utorak u nizu od trinaest utoraka pred Sveèev
blagdan, 1. travnja, predvodio je beogradski nadbiskup
Stanislav Hoèevar. Istaknuo je da dolazi kao hodoèasnik
poput mnogih koji utorcima hodoèaste na svetoduški brijeg.
Zamolio je zagovor sv. Antuna za pomoæ "u našim tjelesnim,
ali i u duhovnim poteškoæama". Nadbiskup Hoèevar
vjernicima je takoðer predstavio Beogradsku nadbiskupiju i
grad Beograd te istaknuo kako se ove godine slavi 90 godina
od ponovne uspostave redovite crkvene hijerarhije. Naime,
gotovo dva stoljeæa tom nadbiskupijom upravljano je iz
drugih središta, a jedan od apostolskih administratora bio je i
biskup Josip Juraj Strossmayer.
Na kraju misnog slavlja nadbiskupu Hoèevaru zahvalio je
domaæi župnik i vikar Provincije fra Martin Jakoviæ,
prenijevši mu pozdrave zagrebaèkog nadbiskupa kardinala
Josipa Bozaniæa. Iznio je i neke biografske podatke o
nadbiskupu, izmeðu ostaloga da je 31. ožujka 2001. preuzeo
upravu Beogradskom nadbiskupijom. Povezujuæi to s ovim
slavljem, istaknuo je kako je dan poslije trinaeste godine
upravljanja Beogradskom nadbiskupijom, mons. Hoèevar
predvodio misno slavlje treæeg utorka u nizu od trinaest
utorka pred blagdan sv. Antuna Padovanskog.
Nadbiskup Hoèevar zahvalio je na pozivu da predvodi
slavlje, pozdravivši novu upravu Hrvatske provincije sv.
Jeronima franjevaca konventualaca, a vjernicima je udijelio
sveèani blagoslov. Na kraju je nadbiskup Hoèevar iskazao
štovanje moæima sv. Antuna.
U koncelebraciji su bili i provincijalni ministar Hrvatske
provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Josip
Blaževiæ, kao i donedavni provincijalni ministar Ljudevit
Maraèiæ i donedavni tajnik Provincije fra Augustin Kordiæ.
Pjevanje na misi predvodio je župni zbor "Tomislav Talan"
uz orguljsku pratnju mo Milana Hibšera pod ravnanjem mo
Katarine Ronèeviæ.
2. travnja 2014. broj 13/2014
25
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Duhovne vježbe hrvatskih sveæenika iz Zapadne Europe
Mainz, 27.3.2014. (IKA) – "Služiti evanðelju ili se služiti
evanðeljem" bila je tema duhovnih vježbi za hrvatske
sveæenike iz Zapadne Europe, koje je od 24. do 27. ožujka
predvodio proèelnik Katedre crkvene povijesti na
Katolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu
hrvatski dominikanac dr. Slavko Sliškoviæ u Mainzu, u
organizaciji Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda iz Frankfurta
na Majni. Duhovne vježbe, na kojima je sudjelovalo oko
šezdeset sveæenika, poèele su molitvom i zazivom Duha
Svetoga. Na poèetku je uime organizatora sudionike iz
Njemaèke, Francuske, Švicarske i Švedske pozdravio
delegat za hrvatsku pastvu u Njemaèkoj Ivica Komadina.
Uputivši pozdrav okupljenima u svoje ime i uime
predsjednika Vijeæa HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu
pastvu sarajevskog pomoænog biskupa Pere Sudara, vlè.
Komadina pozdravio je ravnatelja za dušobrižništvo Hrvata
katolika u inozemstvu fra Josipa Bebiæa te novog
dušobrižnika u Hrvatskoj katolièkoj misiji Hamburg
dominikanca Matijasa Farkaša.
Ravnatelj Bebiæ sve je pozdravio uime hrvatskih
(nad)biskupa i u svoje osobno ime, zaželjevši sudionicima
plodonosne duhovne vježbe. Tijekom duhovnih vježbi
ujedino se oprostio od službe ravnatelja te je zahvalio
sveæenicima na plodnoj suradnji. Na duhovnim vježbama
sudjelovali su i delegati za hrvatsku pastvu u skandinavskim
zemljama mons. Stjepan Biletiæ i u Francuskoj,
Luxemburgu, Belgiji i Velikoj Britaniji vlè. Stjepan
Èukman.
"Stalna je napast oèekivanje ljudi da im evanðelje bude
stanovitim jamstvom zemaljskog života, dok od Crkve traže
sakralizaciju njihovih vremenitih težnji. Evanðeljem žele
opravdati vlastite interese i traženja ili pak uz pomoæ Crkve
postiæi zemaljski uspjeh. Svjedoci smo kako završavaju
pokušaji da se Rijeè Božja, ili ono što vjerujemo da jest rijeè
Božja, koristi u vlastite probitke. Uvijek strada èovjek, a u
èovjeku strada Bog. S druge strane, kada krivi motivi
dovedu ljude u Crkvu, pa èak i njezine strukture, ono što bi
trebalo biti cilj, postaje sredstvom. Jednako tako, vjeèita je
opasnost da oni koji su uèitelji, te imaju biti u službi Rijeèi
Božje, budu zavedeni i iskorišteni za potrebe trenutka na
gospodarskom, politièkom, moralnom ili bilo kojem drugom
polju. Na taj se naèin od onih koji služe evanðelju,
pretvaramo u one koji se služe evanðeljem", istaknuto je na
duhovnim vježbama.
Posebice je istaknuta uloga koju nositelj neke radosne vijesti
ima kod istoènjaèkih naroda koristeæi se turcizmom
"muštuluk". Nositelj ne donosi svoju rijeè ili vijest o
dogaðaju kojemu je on uzrok, nego prenosi radost koja ima
izvor u nekome drugom. Tako i navjestitelj evanðelja mora
shvatiti da prenosi Radosnu vijest koja svoj izvor ima u
Isusu Kristu i dogaðaju njegova uskrsnuæa. On je treba
prenijeti na naèin koji je blizak vremenu i prostoru ljudi
kojima se obraæa, ali imajuæi uvijek na umu da nije vlasnik
poruke u smislu da je može mijenjati ili stjecati zasluge kao
da daje nešto vlastito. Osobit osvrt stavljen je na govor o
kerygmi u enciklici "Radost evanðelja".
Misna slavlja predvodio je dr. Sliškoviæ. Vlè. Vinko Puljiæ
proslavio je 25. obljetnicu sveæeništva te je sveæenicima
darovao CD duhovne glazbe svoga brata Ivana Puljiæa.
Sudionici su se upoznali i s katedralom Sv. Martina u
Mainzu te drugim duhovnim i kulturnim znamenitostima
Mainza.
26
2. travnja 2014. broj 13/2014
Amerièki biskup Cupich posjetio Srijemsku biskupiju
Petrovaradin, 28.3.2014.
(IKA/TU) – Biskup Ðuro
Gašparoviæ zajedno s kancelarom biskupije preè. Markom
Lošom i župnikom u Petrovaradinu 3, primio je 28. ožujka u
posjet biskupa amerièke biskupije Spokane iz savezne
države Washington mons. Blase Josepha Cupicha, ravnatelja
Ureda za pomoæ Katolièkoj Crkvi u Središnjoj i Istoènoj
Europi pri Biskupskoj konferenciji Sjedinjenih Amerièkih
Država, u pratnji suradnika Laudato iz Zagreba. To je bio
prvi pohod mons. Cupicha Srijemskoj biskupiji.
Na susretu biskup Gašparoviæ prikazao je povijest Srijemske
biskupije od prvih kršæanskih vremena do danas i izvijestio o
njezinu ustrojstvu, životu i pastoralnom radu sveæenika,
redovnika, redovnica i vjernika laika Crkve u Srijemu na
crkvenom podruèju kao i planove i programe buduæih
pastoralnih dogaðanja. Takoðer je iznio dosadašnji rad i
veoma dobru vezu i suradnju sa susjednim biskupijama.
Mons. Cupich iznio je razloge dolaska u Srijemsku biskupiju
i prijedloge pomoæi i suradnje na pastoralnom planu,
posebno s obzirom na pastoralne i materijalne potrebe
Srijemske biskupije. Predstavio je biskupe Sjedinjenih
Amerièkih Država, koji u posljednjih 25 godina imaju
obvezu zvanu "Pomoæ Katolièkoj Crkvi u zemljama
Središnje i Istoène Europe". Svake godine na Pepelnicu
prikupljaju sredstva kojima pomažu navedene zemlje. Nakon
pada Berlinskog zida papa Ivan Pavao II. zamolio je
amerièke biskupe da pomognu u ponovnoj izgradnji Crkve u
28 zemalja Europe.
Uslijedio je pohod Biskupijskom svetištu Majke Božje
Tekijske, gdje su biskup Gašparoviæ i upravitelj svetišta
Stjepan Barišiæ upoznali gosta s povijesnim znaèenjem
svetišta za vjernike Srijemske biskupije i susjednih biskupija
i bogatom višestoljetnom kršæanskom hodoèasnièkom
tradicijom. Nakon pohoda svetištu biskup Cupich uputio se u
obilazak Petrovaradinske tvrðave. Susret dvojice biskupa
zakljuèen je zajednièkim euharistijskim slavljem u crkvi Sv.
Jurja u Petrovaradinu.
Na misi u Frohnleitenu sudjelovao i haški uznik Dario
Kordiæ
Misno slavlje predvodio je biskup Jezerinac, a propovijedao
biskup Košiæ
Graz, 28.3.2014. (IKA) - U Frohnleitenu kod Graza u petak
28. ožujka održalo se nesvakidašnje misno slavlje. Na misi,
koju je želio Dario Kordiæ, haški uznik koji svoju kaznu
zatvora izdržava u Grazu, a taj je dan bio pušten na slobodan
dan, okupila se Kordiæeva obitelj, rodbina i prijatelji. Misu je
predvodio vojni biskup Juraj Jezerinac, uz koncelebraciju
sisaèkoga biskupa Vlade Košiæa i zagrebaèkoga pomoænog
biskupa Valentina Pozaiæa te pedesetak sveæenika. Na
poèetku sve je pozdravio provincijal hercegovaèkih
franjevaca, koji djeluju u toj župi, fra Miljenko Šteko.
U homiliji biskup Košiæ istaknuo je kako je sam taj susret
zapravo propovijed za sebe. "To što si Ti, Dario, na slobodi,
pa makar i privremenoj, te èinjenica da si želio da se
okupimo ovdje, u crkvi i slavimo misu te da smo se okupili u
ovako velikom broju, Tvoji najbliži – obitelj i prijatelji, veæ
sve govori. Ali treba to i istaknuti rijeèima: to znaèi najprije
da si nam mnogima drag, da Te volimo i da se za Tebe
molimo; to znaèi da se Ti moliš za nas i za našu Domovinu,
da si izdržao do sada noseæi teški križ uzništva tolike godine,
ali i da konaèno malo po malo stižeš do kraja tog križnog
Crkva u Hrvata
ika
puta. Mi se tome veselimo i svi mi se molimo dobrom Bogu
da Ti okonèa taj Tvoj put križa i vrati Te Tvojoj obitelji, na
što imaš puno pravo i što si zaslužio svojim ustrajnim
uspravnim stavom pred nepravednom osudom i onima koji
Te ne razumiju, kao što ne razumiju ni našega Gospodina
koji je prvi bio nevin osuðen i nosio za sve nas ljude teški
križ, bio raspet na njemu, umro, ali i treæi dan uskrsnuo od
mrtvim", poruèio je biskup Košiæ, te dodao kako su i mnogi
naši Hrvati trpjeli i trpe nepravde i osudu i tamnicu, ali –
najvažnije je da se nisu dali slomiti, da stoje uspravno i
vjeruju u pobjedu istine i kad-tad pravorijek pravednosti u
korist našeg hrvatskog naroda.
U nastavku biskup je rekao kako bi Dario Kordiæ mogao
najbolje protumaèiti proèitanu Rijeè Božju i kako on to èini
svojim životom, svojom žrtvom, svojom neviðenom
ljubavlju kojom obuhvaæa sve ljude, i svoje najbliže, i svoj
hrvatski narod, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i
Hercegovini, i sve druge narode, i prijatelje i neprijatelje.
"Mnogi smo, kada smo Te upoznali i s Tobom imali sreæu
razgovarati, ostali zadivljeni i zahvalni Bogu što Te imamo.
Ali, svaki, baš svaki tko Te je susreo svjedoèio je o Tvojoj
ljubavi, o Tvojoj ispunjenosti Bogom, o Tvojoj radosti i
zahvalnosti a što sve možeš primiti samo od Boga koji –
kako reèe sv. Pavao u poslanici Rimljanima – u svemu na
dobro suraðuje s onima koji ga ljube. Njima se uistinu sve
okreæe na dobro", istaknuo je biskup.
Na kraju mise nazoènima se obratio i sam Dario Kordiæ, a
poslije mise okupljene biskupe, sveæenike, redovnike i
okupljene vjernike pozdravio je došao domaæi biskup iz
Graza mons. Egon Kapellari te se zadržao s njima na
zajednièkom ruèku koji su pripremili franjevci na èelu s fra
Šimunom Oreèom.
Predstavljena knjiga "Bijeli put – pobjeda dobra u ratu"
Mostar, 29.3.2014. (IKA) - Knjiga "Bijeli put - pobjeda
dobra u ratu" autora dr. Slobodana Langa i Branka Èule
predstavljena je u èetvrtak 27. ožujka
u dvorani
Franjevaèkog samostana sv. Petra i Pavla u Mostaru.
Predstavljanju je nazoèilo i nekoliko sudionika Bijeloga
puta, organizatori te jedan od suautora knjige, Branko Èulo.
Predavaèi su bili prof. dr. Josip Grubeša, dr. Andro Vlahušiæ,
fra Stipe Karajica i fra Iko Skoko, mostarski gvardijan. Bilo
to hrabro svjedoèenje solidarnosti prema opkoljenima i
gladnim Hrvatima u Srednjoj Bosni usred ratnih strahota i
stradanja. Organizatori su riskirali svoje živote da spase
živote drugih. Darovani su hrana i lijekovi bolnici Nova Bila
kao i tamošnjem izgladnjelom puèanstvu. Tim konvojem
probijena je potpuna osmomjeseèna blokada 70.000 Hrvata,
istaknuto je na predstavljanju.
Knjiga na 500 stranica donosi priloge 152 autora, te brojne
fotografije i dokumente. Konvoj "Bijeli put" za Novu bili i
Srednju Bosnu predvodili su dr. Slobodan Lang i dr. Herman
Vukušiæ, a trajao je 14 dana, od 10. do 24. prosinca 1993.
Važnu ulogu su imali i hercegovaèki fratri, od koji su kao
sudionici konvoja bili pok. fra Ferdo Vlašiæ, pok. fra Jakov
Bubalo te fra Iko Skoko.
Program je glazbeno pratio zbor mladih "Petrus" pod
vodstvom Kristijana Madžara. Sav prihod od prodaje knjiga
darovan je bolnici u Novoj Biloj i jednoj siromašnoj obitelji.
.
Postavljena spomen-ploèa Hrvatima iz Bosne u
Getsemanskom vrtu
Pavao, Jakov i Antun Brankoviæ prije 333 godine kupili su
od tadašnjih turskih muslimanskih vlasti to za kršæane sveto
mjesto i povjerili ga franjevcima u Svetoj zemlji
Jeruzalem, 29.3.2014. (IKA) - Hrvatima iz Bosne – Pavlu,
Jakovu i Antunu Brankoviæu – u jeruzalemskom
Getsemanskom vrtu otkrivena je 29. ožujka spomen-ploèa
nakon 333 godine kako su od tadašnjih turskih muslimanskih
vlasnika otkupili to za kršæane sveto mjesto i povjerili ga
franjevcima u Svetoj zemlji.
Spomen-ploèom obilježeno je mjesto Isusove agonije –
muke i smrtnog znoja - koje su braæa Brankoviæi kupnjom i
darivanjem franjevcima saèuvali u kršæanskim rukama.
Ugovor o kupnji i predaji potpisan je 12. svibnja 1681.
godine, a o njegovu je znaèenju prilikom otkrivanja ploèe
govorilo više govornika. Vrhbosanski nadbiskup kardinal
Vinko Puljiæ tijekom propovijedi za vrijeme mise u Crkvi
svih naroda u Getsemanskom vrtu rekao je da se Hrvati na
tom mjestu osjeæaju kao kod kuæe, "i na zemlji, ali i u
povijesnoj vezi. I to je važno – da znamo èuvati baštinu i
korijenje". Napomenuo je kako je danas problem što nam
kreatori povijesti èesto puta žele izbrisati pamæenje: "Zato
ovaj èin nije politièki, nego vjerski i vjernièki. Bl. papa
Pavao VI. rekao je da vjera, ako ne izgraðuje kulturu, nije
vjera. I mi želimo èuvati i pamtiti našu baštinu, te je prenijeti
našim pokoljenjima".
Kustod Franjevaèke kustodije Svete zemlje o. Pierbattista
Pizzaballa podsjetio je da su Sarajevo i Jeruzalem dva
sestrinska grada koja su tijekom stoljeæa dijelila istu sudbinu
i slièan religijski sastav stanovništva. Bosna i Jeruzalem bili
su dio istoga otomanskog carstva. No, unatoè tome Crkva im
je uspjela saèuvati kršæansko obilježje: "Nismo ovdje kako
bismo proslavili dogaðaj iz prošlosti, jer prošlost predstavlja
korijen buduænosti. Ta povezanost izmeðu Bosne, Sarajeva i
Jeruzalema je trajna i ostaje ovdje vrlo konkretno vidljiva.
Dionici smo iste vjere i istih korijena i mi franjevci vam
jamèimo da æe i dalje naša zadaæa biti èuvanje živom naše
povezanosti."
Ponosan na trojicu braæe, stanovnike Bosne-Saraj i katolike
Provincije Bosne Srebrene je i sarajevski gradonaèelnik Ivo
Komšiæ koji je u svom pismu povodom sveèanosti poruèio:
"Preko braæe Brankoviæa, Sarajevo i bosanska franjevaèka
provincija dobili su svoje mjesto, svoje duhovno stanište u
Svetoj zemlji, mjestu Isusove strepnje i molitve, odluènosti
da ispuni Zakon i Božju volju."
Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir èin braæe
Brankoviæ nazvao je djelom milosrða koje se vjeèno pamti,
te je dodao kako njihov primjer pokazuje da jedno dobro
djelo raða drugo. Vjerujuæi da i danas prepoznajemo
podupiratelje plemenitih ljudi koji se odrièu svoga dijela
kako bi ostvarili i nemoguæe misije, Budimir je istaknuo:
"Baš zato što u sebi nosimo nasljedstvo ljubavi, ne trebamo
se bojati. Bit æe Bosne dok u nama kuca srce milosrða, bit æe
Hercegovine dok u nama teèe snaga skrušenosti."
Sveèanosti otkrivanja spomen-ploèe nazoèili su apostolski
nuncij u Izraelu mons. Giuseppe Lazarotto, vojni biskup u
BiH Tomo Vukšiæ, provincijal Franjevaèke provincije Bosne
Srebrene fra Lovro Gavran, više redovnika i sveæenika
Hrvata na službi u Svetoj zemlji, te dvadesetak sveæenika i
oko 200 hodoèasnika iz Hrvatske i BiH. Inicijator
postavljanja ploèe braæi Brankoviæ je fra Tomislav Glavnik.
.
2. travnja 2014. broj 13/2014
27
Crkva u Hrvata
Važnost obiteljske duhovnosti
Korizmena
duhovna
obnova
u
HKM
MainTaunus/Hochtaunus u Kelkheimu
Kelkheim, 30.3.2014. (IKA) - Korizmena duhovna obnova
održana je od 27. do 30. ožujka u HKM MainTaunus/Hochtaunus u Kelkheimu. Voditelj obnove bio je
profesor na Katolièkom bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u
Splitu dr. fra Anðelko Domazet. Obnova je bila posveæena
temi obiteljske duhovnosti te je voditelj pokušao odgovoriti
na pitanja kako živjeti duhovnost u obitelji; kako tražiti
duhovna rješenja za probleme zajednièkog života te kako
otvoriti srce jedni prema drugima. Tijekom obnove Domazet
je održao prigodna razmatranja o duhovnosti i obiteljskim
odnosima, o roditeljstvu kao razboritoj ljubavi, o obiteljskim
odnosima i ulozi oca. "Kad bi se više živjela duhovnost, bili
bi kvalitetniji i naši odnosi", istaknuo je. Govoreæi o
izražavanju emocija u zajednièkom životu, kazao je kako je
veæina naših problema emocionalne, a ne toliko intelektualne
prirode. "Pritom èesto ne znamo izraziti emocije ili ih
izražavamo na neprikladan naèin pa jedni druge povrijedimo
i to stvara emocionalnu bol što uzrokuje otuðivanje ljudi
jednih od drugih." Domazet je istaknuo kako je nezaobilazna
tema u duhovnosti upravo praštanje. "Zajednièki život nije
moguæ bez spremnosti i sposobnosti opraštanja. Postoje
trenuci kad trebamo tražiti oproštenje, a takoðer i kad mi
nekome trebamo oprostiti. Pritom je važno vidjeti kako
èovjek reagira na povrede, zlo, nepravdu. Isus nas poziva da
na svoju prošlost ne gledamo kroz zlopamæenje veæ kroz
opraštanje. Ne može se biti kršæaninom, ako nismo spremni
oprostiti."
Govoreæi o ulozi muškarca – oca i supruga, o. Domazet je
istaknuo kako je muškarac danas u krizi. "Danas nestaje
partrijarhalno društveno ozraèje i mnogi su muškarci u krizi
identiteta svoje stvarne uloge. Sve više se živi u društvu bez
oèeva. Sve je manje jake figure oca u obitelji. Moderno je
društvo udaljilo oèeve od obitelji. Natjeralo ih je da se brinu
uglavnom oko materijalne skrbi. No, postoji glad za ocem,
zrelim muškarcem, koji æe dijete usmjeriti, pomoæi mu u
samopouzdanju. I sami muškarci moraju ponovno otkriti
ljepotu biti otac i suprug", kazao je Domazet, istaknuvši
kako je važno da se zadrže spolne razlike izmeðu muškaraca
i žena te kako je važno da muškarci budu zaštitnici vrednota
u obitelji, pritom podsjetivši kako su muškarci stoljeæima
bili èuvari nacionalne svijesti i vjere. "Da bi se obiteljski
život odvijao u pozitivnom ozraèju, potrebno je u svemu
dodati i malo humora, opuštenosti i radosti."
Posljednjega dana obnove, u nedjelju 30. ožujka, o. Domazet
predvodio je nedjeljna misna slavlja u crkvi Sv. Križa u Bad
Homburgu, u crkvi Sv. Dionizija u Kelheimu te u crkvi Sv.
Katarine u Bad Sodenu. U podnevnim satima toga dana
održao je u Kelkheimu predavanje za mlade o vjeri i osobnoj
autentiènosti.
Tijekom obnove slavila su se misna slavlja, bilo je klanjanje
pred Presvetim, održavala se pobožnost križnog puta, a bila
je prigoda i za ispovijed, osobni razgovor s voditeljem
obnove i molitvu. Tijekom misnog slavlja u nedjelju 30.
ožujka u Kelkheimu sedmero djevojaka i mladiæa dali su
obeæanja da æe godinu dana živjeti po uzoru na sv. Franju u
Franjevaèkoj mladeži – FRAMA-i. Fra Marinko Vukman ih
je blagoslovio i darovao im krunice, a oni su svojim
potpisom zajamèili da æe tako i živjeti. Tijekom misnog
slavlja pjevao je zbor mladih pod vodstvom s. Magdalene
Višiæ i orguljskom pratnjom Filipa Barnjaka. Milodari toga
dana skupljani su za njemaèku organizaciju "Misereor" – s
ciljem pomoæi gladnima u svijetu.
28
2. travnja 2014. broj 13/2014
ika
Šibenski biskup Ante Ivas u vizitaciji Zavoda sv.
Jeronima
Rim, 30.3.2014. (IKA) - Šibenski biskup Ante Ivas,
predsjednik Biskupske komisije za Papinski hrvatski Zavod
sv. Jeronima u ak. godini 2013./2014., uime svih hrvatskih
biskupa boravio je u Zavodu od 24. do 31. ožujka na
redovitoj godišnjoj vizitaciji. Tijekom pohoda, biskup Ivas
susreo se sa svakim sveæenikom studentom kako bi se
upoznao sa svim dimenzijama života i djelovanja Zavoda.
Biskup vizitator susreo se i s odgovornima za život u
Zavodu: rektorom mons. Jurom Bogdanom, vicerektorom
vlè. Markom Ðurinom i duhovnikom o. Mihalyom
Szentmartonijem, DI. Susreo se i sa sestrama milosrdnicama
koje s velikom pažnjom i ljubavlju kroz devedeset godina,
(od listopada 1924. godine) vode domaæinske poslove u
Zavodu i brinu se o crkvi Sv. Jeronima. Svi su biskupa
vizitatora izvijestili o svome radu i djelovanju u Zavodu.
Službenoj vizitaciji Zavoda prethodila je godišnja sjednica
nadzornog odbora Zavoda zajedno s poglavarima Zavoda u
veljaèi 2014. godine, na kojoj je analizirano gospodarsko
upravljanje Zavodom sv. Jeronima. Nadzorni odbor zavoda
ima tri èlana. To su trojica bivših pitomaca Zavoda iz tri
hrvatske crkvene pokrajine: mr. Bože Radoš (ÐakovoOsijek), mons. Antun Sente (Zagreb) i mons. Luka Tunjiæ
(Vrhbosna).
Ovu akademsku godinu 2013./2014. Zavod je zapoèeo s 24
sveæenika studenta. Tijekom godine jedan od njih (vlè. mr.
Ivan Vrbicky, psihologija) završio je studij i vratio se u
svoju Požešku biskupiju. Drugi, vlè. Marko Ðurin, sveæenik
Varaždinske biskupije, imenovan je vicerektorom Zavoda i
crkve Sv. Jeronima. Zajedno s njim u Zavodu trenutaèno
borave 23 sveæenika studenta. Potjeèu iz tri države:
Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora; tri biskupske
konferencije: Hrvatska BK, BK Bosne i Hercergovine,
Meðunarodna BK sv. Æirila i Metoda; iz 14 (nad)biskupija:
Zagreb 3, Ðakovo-Osijek 2, Split-Makarska 3, Rijeka 2,
Vrhbosna 2, Požega 1, Poreè i Pula 1, Varaždin 2,
Dubrovnik 1, Sisak 2, Bjelovar-Križevci 1, Hvar 1, Zadar 1,
Kotor 1. Studiraju na sedam papinskih crkvenih
(sve)uèilišta: Gregoriana 7, Lateran 6, Salesiana 3, Sveti križ
(Santa Croce 4), Angelicum 2, Urbaniana 1 i Ateneum
Anselmianum 1.
Studiraju: crkveno pravo 5; biblijsku teologiju 3; teologiju
braka i obitelji 3; povijest i kulturna dobra crkve 2; te po
jedan fundamentalnu teologiju, psihologiju; duhovnost ;
sveæenièku formaciju; moralnu teologiju; filozofiju;
pastoralnu teologiju; katehetiku; društvene komunikacije i
liturgiku. U Zavodu trenutaèno boravi 13 magistara koji
pripremaju doktorate. Desetorica studiraju da bi postigli
akademski stupanj magistra. I neki od njih æe nastaviti studij
prema doktoratu.
Biskup Ivas predvodio je u petak 28. ožujka u zavodskoj
kapeli Presvetog Srca Isusova koncelebrirano misno slavlje.
Obraæajuæi se sveæenicima u homiliji potaknuo ih je na
važnost susreta s Gospodinom u molitvi kao istinsku potrebu
za konkretne prilike današnjega vremena.
Biskup je istoga dana održao i zajednièki susret sa
sveæenicima studentima i vodstvom Zavoda. Prenio je
pozdrave hrvatskih biskupa Zavodskoj zajednici te potaknuo
studente da moguænost ljudskog, intelektualnog, duhovnog i
pastoralnog rasta u Rimu prihvaæaju s ponosom, radošæu i
odgovornošæu. Nakon izlaganja, biskup Ivas izvijestio je
prisutne i o nekim crkveno-društvenim zbivanjima u
Domovini.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Nova vrhovna uprava salezijanske družbe
Rim, 25.3.2014. (IKA) - Nakon što je u Rimu 25. ožujka
don Angel Fernandez Artime izabran za novoga vrhovnog
poglavara salezijanske družbe, sabornici 27. opæeg sabora
kroz tri dana izabrali su savjetnike vrhovnog poglavara, te je
tako na šestogodišnji mandat izabrana nova vrhovna uprava
salezijanaca. Don Tadeusz Rozmus iz Poljske izabran je za
novog savjetnika regije Europa Sjever kojoj pripada i
Hrvatska salezijanska provincija. Novost je da salezijanska
družba od ovog sabora ima sedam regija, jednu manje nego
ranije. Do restrukturiranja je došlo u Europi gdje su regiji
Europa Sjever dodijeljeni dijelovi regije Europa Zapad, koja
više ne postoji. Drugi dio ukinute regije spojivši se s
provnicijama Italije dobio je ime Mediteranska regija. Novi
vrhovni vikar, odnosno zamjenik vrhovnog poglavara, je don
Francesco Cereda, dosadašnji savjetnik za formaciju. U
vrhovnoj upravi koja ima trinaest savjetnika pet je novih
savjetnika vrhovnog poglavara, trojica su dobili nove službe,
dok je petero èlanova potvrðeno na novi mandat za službe
koje su obnašali u prethodnom mandatu.
Priopæenje Tiskovnog ureda Svete Stolice o Limburškoj
biskupiji
Sveta Stolica prihvatila ostavku dosadašnjega limburškog
biskupa Franz-Petera Tebartz-van Elsta i imenovala
apostolskog upravitelja sede vacante u osobi mons.
Manfreda Grothea
Vatikan, 26.3.2014. (IKA) – Tiskovni ured Svete Stolice
oglasio se priopæenjem o Limburškoj biskupiji, koje
prenosimo u cijelosti:
U svezi s upravljanjem Limburškom biskupijom, u
Njemaèkoj, Kongregacija za biskupe je pomno prouèila
izvješæe komisije koju su osnovali biskup i prvostolni kaptol,
kako bi poduzela dublju istragu u pogledu odgovornosti za
izgradnju Biskupijskog centra "St. Nikolaus".
S obzirom na to da u Limburškoj biskupiji nastale prilike
onemoguæuje plodno vršenje službe od strane mons. FranzPetera Tebartz-van Elsta, Sveta Stolica prihvatila je ostavku
koju je biskup dao 20. listopada 2013. i imenovala
apostolskog upravitelja sede vacante u osobi mons.
Manfreda Grothea. Biskup na odlasku mons. Tebartz-van
Elst blagovremeno æe dobiti novu dužnost. Sveti Otac traži
od klera i vjernika Limburške biskupije da spremno prihvate
odluke Svete Stolice i da se trude ponovno vratiti ozraèje
ljubavi i pomirenja.
Papina poruka skupu o obitelji
Vatikan, 27.3.2014. (IKA) - "Da obitelj, povlaštena èuvarica
dara života, bude i glavno mjesto odgoja za poštivanje
velikoga dara stvorenoga" – poželio je papa Franjo u poruci
koju je potpisao Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin,
sudionicima Studijskoga dana, koji je pod pokroviteljstvom
Papinskoga vijeæa za obitelj i udruge "Greenaccord" 29.
ožujka održan u Rimu pod geslom: "Obitelji, èuvaj stvoreno".
Papa je u poruci, koju prenosi Radio Vatikan, poželio da kod
vjernika i nevjernika poraste svijest o zajednièkoj
odgovornosti za cijelu ljudsku obitelj i za svijet; zajednièku
kuæu koja je svima povjerena na èuvanje.
Papa primio Barracka Obamu
Vatikan, 27.3.2014. (IKA) – Papa Franjo primio je 27.
ožujka u audijenciju Barracka H. Obamu, predsjednika
Sjedinjenih Amerièkih Država, koji se kasnije susreo s
kardinalom Pietrom Parolinom, državnim tajnikom, u èijoj je
pratnji bio mons. Dominique Mamberti, tajnik za odnose s
državama, priopæio je Tiskovni ured Svete Stolice.
U srdaènim su razgovorima razmijenjena mišljenja o nekim
aktualnim meðunarodnim temama te je izražena nada da æe
se na zaraæenim podruèjima poštovati humanitarno pravo i
meðunarodni zakoni te da æe sukobljene strane tražiti
rješenje u pregovorima.
U vezi bilateralnih odnosa i suradnje izmeðu Crkve i države,
razgovaralo se o pitanjima od posebne važnosti za Crkvu u
toj zemlji, kao što je ostvarivanje prava na vjersku slobodu,
život i prigovor savjesti, kao i pitanje migracijske reforme.
Na kraju je izraženo zajednièko opredjeljenje za
iskorjenjivanje trgovine ljudima u svijetu.
Ukrajina: Grkokatolièki sveæenici napustili Krim
Kijev, 29.3.2014. (IKA) - Zbog krimske krize sva petorica
grkokatolièkih sveæenika napustilo je poluotok. "Bilo je
preopasno za njih i za njihove obitelji", rekao je biskup
Bohdan Dzyurakh, generalni tajnik Biskupske sinode Rimu
odane Ukrajinske Grkokatolièke Crkve, u izjavi danoj 29.
ožujka njemaèkoj katolièkoj novinskoj agenciji KNA.
Jednog sveæenika uhitile su i dvanaest sati držale zatoèenog
takozvane krimske obrambene snage. Pogrešno su ga
optužili za pripremanje nemira. Pastoral je u meðuvremenu
preuzela Rimokatolièka Crkva na Krimu. Biskup je rekao da
njegova Crkva na tom poluotoku nastoji dobiti priznanje
svoje strukture, kao i sigurnost i slobodu vjeroispovijesti. Tu
je i "dovoljno novih sveæenika koji su izrazili spremnost
obavljati službu na Krimu". O njihovom stavljanju u službu
trebalo bi se odluèiti u predstojeæim danima, nakon procjene
opasnosti. Takoðer, dva sveæenika Pravoslavne Crkve
Kijevske patrijaršije pobjegli su s Krima nakon
kontroverznoga ruskog referenduma.
Talijanska redovnica o nastupu u talent showu
Rim, 29.3.2014. (IKA) - Sestra Cristina Scuccia, rodom sa
Sicilije, ima 25 godina i voli pjevati. Pozornost medija i
javnosti privukla je nastupajuæi na talent showu, gdje je
oduševila cijelu Italiju. Njezin pjevanjem obilježeni
redovnièki život zapoèeo je 2008., kada su uršulinke Svete
obitelji u Palermu priredile musical o utemeljiteljici svog
Reda s. Rosi Roccuzzo, ponudivši Cristini glavnu ulogu.
Oduševljena osobom koju je interpretirala, odluèuje i sama
postati redovnicom, posvjedoèila je u razgovoru za tjednik
Famiglia Cristiana. Godine 2009. Cristina je zapoèela
postulaturu, dvije godine bila je u novicijatu u Brazilu, a
2012. položila je prve zavjete. Potom upisuje Akademiju
Star Rose, koju su utemeljile uršulinke te ujedno pohaða
teèajeve pjesme i plesa. Danas živi u Milanu i nastupajuæi u
medijima svjedoèi o radosti vjere. Uvjerena je kako je glazba
intenzivan naèin komunikacije s drugima: "Snažna je poruka
jedne mlade osobe koja je svoj život posvetila Bogu, a opet
nastavlja raditi i ono što èini bilo koja osobe njene životne
dobi. Moja poruka je poruka vjernosti i ljubavi koju
prenosim svojim glasom. Moram svoj glas podijeliti sa
svima", istièe s. Cristina.
2. travnja 2014. broj 13/2014
29
Inozemne vijesti
Bolesnici i osobe s invaliditetom Isusovi su miljenici
Papa se susreo s tisuæama slijepih i gluhonijemih osoba Koliko gluhih u našim župama i u biskupijama po svijetu
naðu zatvorena vrata Crkve?
Vatikan, 29.3.2014.
(IKA) - Bolesnici i osobe s
invaliditetom Isusovi su miljenici, istaknuo je papa Franjo
govoreæi tisuæama slijepih i gluhonijemih s kojima se 29.
ožujka susreo u dvorani Pavao VI. Papa je ponovio da treba
poticati "kulturu susreta" kako bi se pobijedila "kultura
iskljuèivanja i predrasuda".
Isusova ljubav pobjeðuje zapreke invalidnosti, kazao je Papa
slijepima i gluhonijemima s njihovom rodbinom i
asistentima koji se svaki dan skrbe o njima. Teška i
izvanredna humanost, koju u sebi nose te osobe, oèitovala se
kroz dva svjedoèanstva koja su Papu duboko potresla.
Predstavnik udruge "Mala misija gluhonijemi", naroèito je
istaknuo teškoæe koje osobe s invaliditetom susreæu u
župama. Koliko gluhih u našim župama i u biskupijama po
svijetu naðu zatvorena vrata Crkve? Nitko ne govori jezik
znakova, nitko ne može pisati s podnaslovima. U Vaše ruke,
Sveti Oèe, povjeravamo svu crkvenu stvarnost gluhih osoba
i molimo Vas da nam na ovom povijesnom susretu oèitujete
znak i put komuniciranja s opæom Crkvom, rekao je.
Papa se pak osvrnuo na izazov komunikacije za te osobe s
invaliditetom i na potrebu promicanja "kulture susreta".
Podsjeæajuæi na Isusov susret sa Samarijankom, Papa je
rekao da se Isus volio susretati s rubnim, iskljuèenim i
preziranim osobama, što su na primjer Samarijanci bili za
Izraelce. Ali, razmislimo o mnogima s kojima se Isus susreo
da ih ozdravi i vrati im potpuno dostojanstvo, naroèito o
bolesnima i nemoænima. Vrlo je znakovito da su baš te
osobe postale svjedocima novoga poimanja, koje možemo
nazvati "kultura susreta", primijetio je Papa.
Tipièan je primjer slijepac od roðenja, o èemu æe govoriti
nedjeljno evanðelje. Taj je èovjek bio "od roðenja slijep i
marginaliziran u ime krivog poimanja da je sljepoæa kazna
Božja: Isus odluèno odbacuje takvo shvaæanje – jer je zaista
bogohulno! Isus ga odbacuje – a dajuæi vid slijepcu, èini
'djelo Božje'. Vrlo je znakovito da taj èovjek, otkad mu se to
dogodilo, biva Isusov svjedok i njegova djela, djela Boga
života, ljubavi i milosrða", objasnio je Papa. Dok farizejski
poglavari, s visine svoje sigurnosti, osuðuju slijepa i Isusa
kao
grešnike,
ozdravljeni
slijepac
neodoljivom
jednostavnošæu brani Isusa i na kraju ispovijeda vjeru u
Njega; s njim dakle dijeli istu sudbinu: obojicu iskljuèuju iz
zajednice. A ipak, taj je èovjek postao èlanom nove
zajednice, utemeljene na vjeri u Isusa i na bratskoj ljubavi,
kazao je Papa. "Evo dvije opreène kulture: kultura susreta i
kultura iskljuèivanja, kultura predrasude. Bolesna osoba ili
osoba s invaliditetom može, upravo polazeæi od svoje
krhkosti, od svoje ogranièenosti, postati svjedok susreta s
Isusom, koji otvara životu i vjeri, i susreta s drugima, sa
zajednicom. Uistinu, samo onaj tko priznaje vlastitu slabost,
vlastitu ogranièenost, može graditi bratske i èvrste odnose u
Crkvi i u društvu", rekao je Papa, a prenosi Hrvatski
program Radio Vatikana.
Korizma - vrijeme za promjenu
Vatikan, 31.3.2014. (IKA) – U najnovijoj poruci koju je
papa Franjo u ponedjeljak 31. ožujka uputio preko Twittera,
istièe korizmu kao vrijeme za promjene.
Korizma je vrijeme za promjenu smjera, za suprotstavljanje
zlu i siromaštvu, poruèuje papa Franjo.
30
2. travnja 2014. broj 13/2014
ika
Kanonizacija dvojice papa na Facebooku i drugim
mrežama
Vatikan, 31.3.2014. (IKA) – "Volim kanonizaciju" - velika
je inicijativa pokrenuta na društvenim mrežama poput
Facebooka i drugih, kojom Sveta Stolica želi meðu mladima
probuditi interes za kanonizaciju Ivana Pavla II. (1978-2005)
i Ivana XXIII. (1958-1963). Koncept za to zajednièki su
osmislili studenti komunikacijskih znanosti Sveuèilišta
LUMSA u Rimu i Rimska biskupija, objavila je u
ponedjeljak 31. ožujka Sveta Stolica. Facebook, Twitter,
Instagram, Youtube i Storify mladima bi u njihovim
domovima trebali približiti život, nauk i svjedoèenje dvojica
papa.
Papa Ivan Pavao II. zbog svoje se otvorenosti prema
suvremenim medijima i novinarima smatra i "medijskim
papom".
Predstavljen program kanonizacije dvojice papa
Ulaznica neæe biti, tko doðe na Trg Svetoga Petra i u Ulicu
pomirenja moæi æe sudjelovati na misi i obredu proglašenja
svetima
Vatikan, 31.3.2014. (IKA) - U Tiskovnom uredu Svete
Stolice 31. ožujka predstavljen je program kanonizacije
dvojice papa: blaženoga Ivana XXIII. i blaženoga Ivana
Pavla II., koji æe 27. travnja biti proglašeni svetima. Na
tiskovnoj konferenciji izmeðu ostalih govorili su kardinal
Agostino Vallini, Papin vikar za Rimsku biskupiju, i o.
Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete
Stolice i Radio Vatikana.
Na uoènicu kanonizacije po rimskim župama æe biti
organizirano molitveno bdjenje, a postulatori kauza za
proglašenje svetima æe se u bazilici Svetoga Ivana
Lateranskoga 22. travnja susresti s mladima. Ti æe dogaðaji
prethoditi samoj kanonizaciji, koja æe biti "istinsko slavlje
vjere", kako je istaknuo Lombardi.
Kardinal Vallini govorio je o istinskoj dimenziji
kanonizacije. U biti je duhovna poruka, jer je slavlje svetosti.
Odnos Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. s Crkvom u Rimu, èiji
su bili biskupi, bio je vrlo èvrst, od samoga naèina obnašanja
službe, do bliskosti, skrbi i prihvaæanja svake osobe, kazao
je kardinal pozivajuæi sve na duhovnu pripremu za veliki
dogaðaj.
Kanonizacije su milost Božja, koju nam Bog daje pokazujuæi
nam dva èovjeka vjere kao uzore kršæanskoga života. Stoga
nastojmo da se do kanonizacije dobro duhovno pripremimo.
To je, rekao bih, smisao pripreme za taj dogaðaj, kazao je
kardinal Vallini.
Odgovarajuæi na upite novinara, Lomardi je rekao da
Vatikan ne zna koliko æe vjernika sudjelovati na obredu.
Ulaznica neæe biti, tko doðe na Trg Svetoga Petra i u Ulicu
pomirenja moæi æe sudjelovati na misi i obredu proglašenja
svetima. Ulaznica, dakle, neæe biti, niti ih treba tražiti,
ponovio je Lombrdi.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Sakramenti reda i ženidbe
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 26. ožujka
2014.
Draga braæo i sestre, veæ smo imali priliku primijetiti da tri
sakramenta, krštenje, potvrda i euharistija, zajedno
predstavljaju misterij "kršæanske inicijacije", u jedinstvenom
velikom milosnom dogaðaju koji nas ponovno raða u Kristu
i otvara nas njegovu spasenju. To je temeljni poziv koji je
zajednièki svima u Crkvi, kao uèenicima Gospodina Isusa.
Tu su zatim dva sakramenta koja odgovaraju dvama
posebnim pozivima: to su sakramenti reda i ženidbe. Oni
predstavljaju dva velika puta preko kojih kršæanin može od
svoga života uèiniti dar ljubavi, po Kristovu primjeru i u
njegovo ime, i tako suraðivati u izgraðivanju Crkve.
Red, podijeljen u tri stupnja: episkopat, prezbiterat i ðakonat,
je sakrament koji osposobljava za vršenje službe, koju je
Gospodin Isus povjerio apostolima, da pasu svoje stado, u
snazi njegova Duha i prema njegovu srcu. Pasti Isusovo
stado ne ljudskom snagom ili vlastitim silama, veæ snagom
Duha Svetoga i prema njegovu srcu, Isusovu srcu koje je
srce ispunjeno ljubavlju. Sveæenik, biskup, ðakon moraju
pasti Gospodinovo stado s ljubavlju. Ako to ne èine s
ljubavlju nema koristi. I u tome smislu, služitelji koji su
izabrani i posveæeni za tu službu nastavljaju u vremenu
Isusovu prisutnost, ako to èine snagom Duha Svetoga u
Božje ime i s ljubavlju.
1. Prvi aspekt. Oni koji su zareðeni bivaju postavljeni na
èelo zajednice. "Biti prvi", meðutim, za Isusa znaèi staviti
svoju vlast u službu, kao što je on sam pokazao i uèio
uèenike ovim rijeèima: "Znate da vladari gospoduju svojim
narodima i velikaši njihovi drže ih pod vlašæu. Neæe tako biti
meðu vama! Naprotiv, tko hoæe da meðu vama bude najveæi,
neka vam bude poslužitelj. I tko god hoæe da meðu vama
bude prvi, neka vam bude sluga. Tako i Sin Èovjeèji nije
došao da bude služen, nego da služi i život svoj dade kao
otkupninu za mnoge" (Mt 20, 25-28 // Mk 10, 42-45).
Biskup koji nije u službi zajednice ne postupa dobro;
sveæenik koji nije u službi svoje zajednice ne postupa dobro,
griješi.
2. Druga karakteristika koja takoðer proizlazi iz toga
sakramentalnog jedinstva s Kristom je velika ljubav prema
Crkvi. Sjetimo se onog ulomka iz Poslanice Efežanima u
kojoj sveti Pavao kaže da je Krist "ljubio Crkvu te sebe
predao za nju da je posveti, oèistivši je kupelji vode uz rijeè
te sebi predvede Crkvu slavnu, bez ljage i nabora ili èega
takva, nego da bude sveta i bez mane" (5,25-27). Snagom
reda služitelj predaje samoga sebe svojoj zajednici i ljubi je
svim srcem: ona je njegova obitelj. Biskup i sveæenik ljube
Crkvu u svojoj zajednici, snažno je ljube. Kako? Kao što
Krist ljubi Crkvu. Isto to æe reæi sveti Pavao o ženidbi: muž
ljubi svoju ženu kao što Krist ljubi Crkvu. To je misterij
velike ljubavi: misterij sveæenièke službe i ženidbe, dvaju
sakramenata koji su put kojim obièno osobe dolaze
Gospodinu.
3. Posljednji aspekt. Apostol Pavao preporuèuje uèeniku
Timoteju da ne zanemaruje veæ da, štoviše, sve više raspiruje
dar koji je u njemu i koji mu je podijeljen po rijeèi i
polaganjem ruku (usp. 1 Tim 4, 14; 2 Tim 1, 6). Kada se
službu – službu biskupa, službu sveæenika – ne hrani
molitvom, slušanjem Božje rijeèi, svakodnevnim slavljenjem
euharistije i brižljivim i stalnim pristupanjem sakramentu
pokore, na kraju se neizbježno izgubi iz vida autentièni
smisao vlastite službe i radost koja izvire iz dubokog
zajedništva s Isusom. Zareðeni služitelj, naime, zna da ima
potrebu za stalnim obraæenjem i ustrajnim pouzdanjem u
Božje milosrðe; a to pouzdanje je njegova snaga i ujedno
vrijedni primjer koji može dati braæi iz svoje zajednice.
4. Biskup koji ne moli, biskup koji ne sluša Božju rijeè, koji
ne slavi misu svakoga dana, koji ne ide redovito na
ispovijed, i sam sveæenik koji to ne èini, s vremenom gube
zajedništvo s Isusom i postaju mediokritet koji nije dobar za
Crkvu. Zbog toga moramo pomagati biskupe i sveæenike da
mole, da slušaju Božju rijeè koja je svakodnevna hrana, da
slave svaki dan euharistiju i da se idu redovito ispovijedati.
To je tako važno jer se tièe upravo posveæenja biskupa i
sveæenika.
5. Zakljuèit æu s neèim što mi leži na srcu: ali što treba
uèiniti da bi se postalo sveæenikom, gdje se prodaju
pristupnice za sveæeništvo? Ne. To se ne prodaje. To je
inicijativa koju poduzima Gospodin. Gospodin zove. Zove
svakog onog za kojeg želi da postane sveæenik. Možda ovdje
ima mladiæa koji su osjetili u srcu taj poziv, želju da postanu
sveæenik, želju da služe drugima u stvarima koje dolaze od
Boga, želju da budu èitav život u službi pouèavanja vjere,
podjeljivanja sakramenata krštenja, pomirenja, slavljenja
euharistije, lijeèenja bolesnih… i tako èitav život. Ako su
neki od vas osjetili to u srcu to je zato jer je Isus to u nj
usadio. Brižno èuvajte taj poziv i molite da raste i dadne
ploda u èitavoj Crkvi.
Isus "otvara oèi" èovjeku
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 30.
ožujka 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
U današnjem se Evanðelju donosi epizoda o èovjeku
slijepom od roðenja, kojem je Isus dao progledati. Poduže
izvješæe zapoèinje slijepcem koji poèinje vidjeti a završava –
i to je zanimljivo – govorom o onima koji navodno vide, ali
ostaju slijepi u srcu.
Samo èudo Ivan opisuje u svega dva retka, jer evanðelist ne
želi skrenuti pozornost na samo èudo, nego na ono što se
dogaða kasnije, na rasprave koje su uslijedile; pa i na
naklapanja, ponekad naime neko dobro djelo, èin ljubavi
pokreæe lavinu naklapanja i rasprava, jer postoje oni koji ne
žele vidjeti istinu. Evanðelist Ivan želi skrenuti pozornost na
ono što se dogaða i u našim danima kada se uèini dobro
djelo. Ozdravljenog slijepca najprije ispituje zaèuðeno
mnoštvo – vidjeli su èudo i ispituju ga o tome – zatim
pismoznanci, koji ispituju i njegove roditelje. Na kraju je
slijepac uzvjerovao, i to je najveæa milost koju mu je uèinio
Isus: ne samo da vidi, veæ da upozna njega, da u njemu vidi
"svjetlost [...] svijeta" (Iv 9, 5).
Dok se slijepac postupno približava svjetlu, pismoznanci
naprotiv sve dublje tonu u svoje nutarnje sljepilo. Zatvoreni
u svoju preuzetost, vjeruju da veæ posjeduju svjetlo; zato se
ne otvaraju Isusovoj istini. Oni èine sve ne bi li zanijekali
ono što je oèito. Dovode u sumnju identitet ozdravljenog
èovjeka; zatim nijeèu da je Bog bio na djelu u ozdravljenju,
2. travnja 2014. broj 13/2014
31
Prilog dokumenti
koristeæi kao izgovor da Bog ne djeluje subotom; idu èak
tako daleko da sumnjaju u to da je taj èovjek roðen slijep.
Njihova zatvorenost svjetlu postaje agresivna te
ozdravljenog na kraju izbacuju iz hrama.
Put koji prolazi slijepac sastoji se od više etapa: najprije
upoznaje Isusovo ime. Ne zna ništa drugo o njemu, naime
kaže: "Èovjek koji se zove Isus naèini kal, premaza mi oèi"
(r. 11). Nakon upornog navaljivanja pismoznanaca drži ga
najprije prorokom (r. 17) a zatim èovjekom koji je blizu
Bogu (r. 31). Nakon što je izbaèen iz hrama, iskljuèen iz
društva, Isus ga ponovno nalazi i po drugi put mu "otvara
oèi", otkrivajuæi mu svoj identitet: "Ja sam Mesija", tako mu
kaže. U tome trenutku èovjek koji je bio slijep klièe:
"Vjerujem, Gospodine!" (r. 38), i pada nièice pred Isusom.
Taj ulomak iz Evanðelja ukazuje na dramu sljepoæe tolikih
ljudi, pa i nas samih, jer mi ponekad imamo trenutke
unutarnje sljepoæe.
Naš je život ponekad slièan životu toga slijepca koji se
otvorio svjetlu, koji se otvorio Bogu, koji se otvorio
njegovoj milosti. Ponekad je, nažalost, pomalo nalik onom
pismoznanaca: s visine svoje oholosti sudimo druge, pa èak i
samoga Gospodina! Danas smo pozvani otvoriti se Kristovu
svjetlu da bismo donijeli ploda u svome životu, da bismo
uklonili vladanja koja nisu kršæanska; svi smo mi kršæani, ali
svi se mi, svi, ponekad ne vladamo kršæanski, ponekad su
naša vladanja grešna.
Moramo se za to pokajati, ukloniti ta ponašanja da bismo
odluèno kroèili putom svetosti. Ona ima svoj korijen u
krštenju. I mi smo "prosvijetljeni" od Krista na krštenju, da
bismo se, kao što nas podsjeæa sveti Pavao, mogli ponašati
kao "sinovi svjetla" (Ef 5, 8), s poniznošæu, strpljivošæu,
milosrðem. Ti pismoznanci nisu imali ni poniznosti, ni
strpljivosti, ni milosrða!
Predlažem vam da danas kada se vratite svojim kuæama
uzmete Ivanovo Evanðelje i proèitate taj ulomak iz devetog
poglavlja. To æe biti dobro za vas, jer æete tako vidjeti taj put
koji vodi iz sljepoæe na svjetlo i drugi loš put koji vodi
prema dubokom sljepilu. Zapitajmo se kakvo je naše srce? Je
li moje srce otvoreno ili zatvoreno? Je li otvoreno ili
zatvoreno za Boga? Je li otvoreno ili zatvoreno prema
bližnjemu? Uvijek u sebi imamo neku sljepoæu uzrokovanu
grijehom, pogreškama, zabludama. Ne smijemo se bojati!
Otvorimo se Gospodinovu svjetlu, on nas uvijek èeka da
nam pomogne vidjeti bolje, da nam da više svjetla, da nam
oprosti. Ne zaboravimo to! Djevici Mariji povjerimo
korizmeni hod, da i mi, poput ozdravljenog slijepca,
Kristovom milošæu uzmognemo "doæi na svjetlo", doæi bliže
svjetlu i ponovno se roditi na novi život.
32
2. travnja 2014. broj 13/2014
ika
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
2
File Size
404 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content