close

Enter

Log in using OpenID

12 - 26.03.2014 - Hrvatska biskupska konferencija

embedDownload
12/2014
26. ožujka 2014.
Dani kršæanske uljudbe u Sisku
U sklopu manifestacije u organizaciji Ureda za
socijalni nauk Crkve Sisaèke biskupije prireðeni
sveèana akademija "Ljudsko dostojanstvo" i simpozij
"Socijalno poduzetništvo", kojim je istaknuta nužno
potreba socijalnih inovacija koje zahtijevaju promjene
u ponašanju, životnim i radnim uvjetima te
meðuljudskim odnosima
U Mostaru održano 60. redovno zasjedanje BK BiH
Biskupi ponovno pozvali predstavnike meðunarodne
zajednice i legitimne predstavnike domaæe vlasti u
Bosni i Hercegovini da se odvaže na ureðenje te zemlje
na temelju naèela pravde i demokracije U sklopu zasjedanja predstavljen dokument BK BiH
"Politika po mjeri èovjeka - moralne vrijednosti i
naèela kao temelj politièkog djelovanja prema
socijalnom nauku Katolièke Crkve" u koji su biskupi
pretoèili nauk Katolièke Crkve kako bi ohrabrili
vjernike da se ne povlaèe i da svoje uvjerenje ugrade u
javni i politièki život
Rim: Molitveno bdjenje za nevine žrtve mafije
"Mafijašima govorim - obratite se! Na koljenima vas
molim da prestanete èiniti zlo", zavapio je papa
Franjo, upozorivši ih da su novac i moæ steèeni
prljavim djelovanjem krvavi i neæe ih moæi ponijeti na
drugi svijet
Domovinske vijesti
Dan Nadbiskupske klasiène gimnazije u Zagrebu
50. obljetnica župe sv. Josipa u Rijeci
Èetvrta obljetnica uspostave Bjelovarsko-križevaèke biskupije i
reðenja njezinoga prvoga biskupa
Pastirsko pismo zadarskog nadbiskupa o obitelji
"Banjoluèka biskupija juèer, danas i sutra"
"U kojem smjeru idu odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj?"
350. obljetnica utemeljenja samostana benediktinki u Hvaru
20. obljetnica Kruha svetog Ante u Hrvatskoj
40. obljetnica sveæenièkog reðenja nuncija Alessandra D'Errica i
nadbiskupa Želimira Puljiæa
Biskupijsko korizmeno hodoèašæe u Eufrazijevu baziliku
Kistanje: Utemeljena "Marijanska vinkovska mladež"
Kardinal Bozaniæ primio ukrajinskog veleposlanika
Crkva u Hrvata
Blagoslov gradilišta nove crkve u Maradiku
Devetnica sv. Josipu u Subotici
Spomenik Ivanu Pavlu II. ispred sarajevske katedrale
Inozemne vijesti
Papa primio crnogorskog predsjednika
Poljski parlament odbacio zabranu kupovanja nedjeljom
Zakljuèeni "Dani sv. Benedikta"
22. dan molitve i posta u spomen na misionare muèenike
Novi vrhovni poglavar Salezijanske družbe
Prilog dokumenti
Sveti Josip uèio je Isusa rasti u dobi, mudrosti i milosti
Milosrðe je veæe od predrasuda
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Dan Nadbiskupske klasiène gimnazije u Zagrebu
Kardinal Bozaniæ zaželio gimnazijalcima da budu ljudi koji
æe znati s ljubavi graditi bolji svijet
Zagreb, 18.3.2014. (IKA) - Sveèanom akademijom u utorak
18. ožujka, uoèi svetkovine sv. Josipa, svoga zaštitnika,
Nadbiskupska klasièna gimnazija s pravom javnosti u
Zagrebu (NKG) proslavila je Dan škole i 85 godina
kontinuiranog rada na današnjoj lokaciji na Šalati.
Ravnatelj NKG-a dr. Marijan Franjèiæ dao je kraæi povijesni
osvrt postojanja NKG-a. Podsjetio je da je kardinal Juraj
Haulik godine 1854. preureðujuæi studij u bogosloviji na
Kaptolu, uveo licej sa 7. i 8. razredom gimnazije. Kako se za
vrijeme Prvoga svjetskog rata i poslije sve manje
gimnazijalaca prijavljivalo u 7. i 8. razred, bilo je i manje
sveæenika, pa je stoga nadbiskup Antun Bauer 1920. proširio
licej s još dva viša gimnazijska razreda, 5. i 6, a u školskoj
godini 1922./23. dodana su i èetiri niža razreda, te je tako
nastala Nadbiskupska velika gimnazija s pravom javnosti.
Na Šalati, 1929. Gimnazija i djeèaèko sjemenište dobivaju
vlastiti zgradu u kojoj se i danas nalaze. Ravnatelj Franjèiæ
podsjetio je i na neka imena profesora, pa je tako spomenuo i
ime bl. Ivana Merza, što posebno "obogaæuje, ali i obvezuje
današnji i svaki drugi profesorski zbor i cijelu odgojnoobrazovnu zajednicu". Govoreæi pak o nekadašnjim
uèenicima, istaknuo je kako je prvi biskup koji je u
Gimnaziji proveo svih osam godina bio zagrebaèki
nadbiskup i kardinal Franjo Kuhariæ. Takoðer i kardinal
Vinko Puljiæ pohaðao je gimnaziju, kao i desetak biskupa
èlanova HBK te trojica èlanova BK BiH. K tomu, gotovo na
svakom koraku u našim biskupijama može se sresti
sveæenike koji su se školovali podno Zvjezdarnice na Šalati.
Donoseæi još nekoliko podataka iz povijesti, podsjetio je
kako šk. g. 1937./38. upravu preuzimaju isusovci, koji tu
ostaju do 1997./98, dakle punih šezdeset godina. Podsjetio je
i na godine nakon drugoga svjetskog rata, kada je opozvana
dozvola javnosti škole, nakon èega se u prostor sjemeništa
smješta vojna bolnica, a 8. rujna 1948. biskupi Zagrebaèke
metropolije osnivaju Vjersku srednju interdijecezantsku
školu koja djeluje do 1990. godine. Te godine 31. kolovoza
kardinal Kuhariæ daje suglasnost da škola opet uzme naslov
Nadbiskupska klasièna gimnazija s pravom javnosti, što je u
punom smislu postala rješenjem nadležnog ministarstva 15.
travnja 1991.
Govoreæi o aktualnom trenutku u školi koja izvodi
èetverogodišnji klasièni gimnazijski program, ravnatelj je
istaknuo kako je ove šk. g. upisano 193 uèenice i 235
uèenika od èega 57 sjemeništaraca pet biskupija i pet
sjemeništa. U školi djeluje 35 profesora, a od šk.g.
2009/2010. svi su laici, osim ravnatelja, dok su vanjski
suradnici sveæenici duhovnici.
Istaknuo je kako je u školi naglasak stavljen oko odgojne
dimenzije razvoja uèenika, a vjerska odgojna dimenzija je
obogaæena raznim sadržajima. U školi se provodi i Glazbenoliterarno-humanitarna manifestacija "Advent na Šalati",
organizira se i Meðunarodni natjeèaj "Bl. Ivan Merz" koji je
posljednjih godina proširen i na graðanske škole u Zagrebu,
a u meðunarodnom smislu na katolièke škole u BiH.
Uèenici sudjeluju na studijskim putovanjima i hodoèašæima,
te volontiraju u Hrvatskom Caritasu i Caritasu Zagrebaèke
nadbiskupije. S ponosom je ravnatelj istaknuo kako su
protekle jeseni uèenici sudjelovali u raspravi u Europskom
parlamentu u Strasbourgu s uèenicima iz 17 zemalja
Europske unije, a ovoga petka sudjelovat æe na okruglom
2
26. ožujka 2014. broj 12/2014
stolu u Hrvatskom saboru o temi "Zastupanje interesa
hrvatskih graðana u postupku donošenja odluka na europskoj
razini", kao jedna od 4 škole iz cijele zemlje.
Ono na što je škola posebno ponosna je uspjeh uèenika na
državnoj maturi te pri upisu na fakultete. U tom je kontekstu
dao kratku statistiku posljednje tri godine, te istaknuo kako
je najviše maturanata njih 50 odabralo Katolièki bogoslovni
fakultet, te 49 Pravni fakultet, odnosno 43 Filozofski, 13
Ekonomski, 11 Prirodoslovno-matematièki, a deset nastavilo
studij na Hrvatskome katolièkom sveuèilištu.
Dodatno oslikavajuæi život u gimnaziji, ravnatelj je istaknuo
i brojna sportska natjecanja, kao i natjecanja za najbolji
razred u znanju, kulturi ophoðenja, najviše proèitanih knjiga.
Tijekom sveèanosti podijeljena su priznanja uèenicima za
najbolji uspjeh, kao i za sudjelovanje na državnim, odnosno
županijskim natjecanjima. Dodijeljene su i nagrade
nagraðenim
uèenicima-sudionicima
Meðunarodnoga
literarnog natjeèaja "Blaženi Ivan Merz". Na natjeèaj koji je
imao temu "U svakoj je ljudskoj duši težnja za neèim
velikim" ukupno je pristiglo 25 radova iz 12 škola republika
Hrvatske i BiH.
U programu proslave sudjelovali su i mješoviti zbor NKG-a
pod ravnanjem prof. Ankice Jurièiæ, školska glazbena
skupina "Zlatne sablje", kao i Antièka dramska skupina koja
je izvela predstavu "Piram i Tizma", te Dramska skupina iz
engleskog jezika s predstavom "The Missing Grade Book".
Akademiji su uz sadašnje i nekadašnje uèenike i njihove
roditelje i profesore, nazoèili i zagrebaèki nadbiskup
kardinal Josip Bozaniæ, zagrebaèki pomoæni biskup Ivan
Šaško, pomoænica ministra znanosti, obrazovanja i sporta
Ankica Njeziæ, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje
Vinko Filipoviæ, izaslanik zagrebaèkoga gradonaèelnika
Stipe Zeba, proèelnik Gradskog ureda za obrazovanje,
kulturu i sport Zagreba Ivica Lovriæ, rektor Hrvatskoga
katolièkog sveuèilišta prof. dr. Željko Tanjiæ, dekan
Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu
prof. dr. Tonèi Matuliæ. Sveèanosti su nazoèili i ravnatelji
katolièkih škola u Hrvatskoj, kao i drugih zagrebaèkih
srednjih škola èiji su osnivaèi vjerske zajednice, te rektori i
odgojitelji crkvenih odgojnih ustanova, kao i nekadašnji
ravnatelj NKG-a o. Petar Galauner, DI, predsjednik UP
Društva bivših uèenika i djelatnika NKG-a mons. Lovro
Cindori.
Pozdravljajuæi sudionike akademije uime grada Zagreba,
Lovriæ je izrazio radost postojanja te i drugih škola s
katolièkim, odnosno kršæanskim predznakom, jer "moderno
školstvo nastaje u okvirima Katolièke Crkve". Istaknuo je
kako se i u Zagrebu ta tradicija baštini stoljeæima, a u
konaènici ne bi bilo ni zagrebaèkog, kao ni drugih
sveuèilišta da nije Katolièke Crkve.
Na kraju programa uèenici su èestitali imendan kardinalu
Bozaniæu. Kardinal je uzvratio èestitkom za Dan škole i
jubilej. Uèenike je podsjetio kako su gimnazija oni, jer ulaze
u rijeku koja traje tolika desetljeæa. Isto tako, dio su velike
zajednice od 200.000 katolièkih gimnazija i škola diljem
svijeta, i one još veæe zajednice od više od 45 milijuna
uèenika tih škola.
"Ponosni smo na ovu gimnaziju i na ostale naše katolièke i
kršæanske škole. Ponosni smo, jer u vama ne gledamo samo
sadašnjost, nego i ono što vi sanjate, na što imate pravo, jer
vi ste pozvani da mijenjate, da uèinite nešto da u gradu
Zagrebu i u Hrvatskoj bude drugaèije, bolje. Upravo to od
vas oèekujemo", rekao je kardinal gimnazijalcima. U toj
ika
prigodi posvijestio im je što znaèi biti nadbiskupska,
katolièka gimnazija. To znaèi "da je ona pozvana da bude
izvrsna. Zbog toga što je ona takva, ona želi uvijek razvijati
onu temeljnu potrebu koja je u ljudskom srcu, ljudskoj duši,
a to je potreba za znanjem i potreba za vjerom. To je odlika
katolièke gimnazije. Želim vam da to razvijate u svom srcu,
da u tome rastete, da budete ljudi koji æete znati s ljubavi
graditi bolji svijet. To su moje èestitke vama, vašim
profesorima, djelatnicima, roditeljima i svima nazoènima".
Biskup Jezerinac uveo u službu novog policijskog
kapelana Andriju Markaèa
Karlovac, 18.3.2014. (IKA) – U sveèanom dopodnevnom
euharistijskom slavlju u crkvi Presvetog Srca Isusova u
Novom centru u Karlovcu u utorak 18. ožujka, uoèi
blagdana sv. Josipa, zaštitnika istoimene policijske
kapelanije Policijske uprave karlovaèke, vojni biskup Juraj
Jezerinac sveèano je uveo u službu novoga policijskog
kapelana Andriju Markaèa, župnika Vivodine. U misnom
slavlju okupljeni su se vjernici u molitvi sjetili i svih
poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja, kako u
Domovinskom ratu, tako i palih za domovinu kroz cijelu
hrvatsku povijest.
Dekret o imenovanju vlè. Markaèa proèitao je Josip
Zagoršæak, voditelj MUP-ove Samostalne službe za suradnju
s Vojnim ordinarijatom, nakon èega je kapelan Markaè
položio ispovijest vjere te dao prisegu za obavljanje službe.
Dan Katolièke osnovne škole u Požegi
Misno slavlje na svetkovinu sv. Josipa predvodio biskup
Škvorèeviæ
Požega, 19.3.2014. (IKA) - Na svetkovinu sv. Josipa, 19.
ožujka, požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je
sveèano euharistijsko slavlje u požeškoj katedrali za djecu,
djelatnike, roditelje i prijatelje Katolièke osnovne škole u
Požegi, prigodom Dana škole. U pozdravu je rekao da je sv.
Josip svojim životnim primjerom izvanredan uzor svima koji
se trude oko odgoja i obrazovanja, èestitao je Dan škole, i
pozvao sve nazoène da sveèevu moænom zagovoru povjere
Katolièku osnovnu školu u Požegi.
U homiliji biskup je na dijaloški naèin podsjetio djecu kako
"šutnja na školskom ispitu svjedoèi o uèenikovu neznanju,
šutnja u odnosu prema onom s kojim smo posvaðani govori
o ljutnji, a šutnja sv. Josipa koju susreæemo u evanðelju je
stav sabranog srca koje osluškuje Boga da bi suraðivao na
njegovim naumima". Istaknuo je koliko je tužno kad
roditelji, uèitelji ili drugi ljudi nemaju vremena slušati jedni
druge, srcem osluškivati napose djecu u njihovoj izvornoj
otvorenosti, iskrenosti i osjeæaju za veliko i lijepo. Dodao je
da oni koji ne uspijevaju èuti ljude kraj sebe, još manje
mogu iskusiti Boga i njegovu prisutnost u svom životu.
Spomenuo je kako je potrebno njegovati sposobnost
osluškivanja i prirode te osjetiti njezinu ljepotu i dubinu.
Biskup je rekao uèenicima da je njihova katolièka škola po
planu i programu slièna svim drugim školama, ali da je
njezina posebnost što im želi pomoæi da poput sv. Josipa u
šutnji iskuse èudesnost svoga postojanja, otkriju da ih je Bog
pozvao u život, osluškuju njegov naum o njima i nastoje ga
ostvarivati. Istaknuo je kako su šutnja i sabranost pred
Bogom veliki izazovi, jer im omoguæuju iskustvo njegove
blizine te ih je potaknuo da se nikada ne odreknu tako
dragocjenih trenutaka u svom životu. Biskup je zaželio
uèenicima da im škola koju pohaðaju bude drago mjesto
vježbanja u svemu onome što je lijepo i dobro, što Bog može
u njima ostvariti.
Domovinske vijesti
Na kraju mise biskup je djeci, roditeljima i svim
djelatnicima, na èelu s ravnateljem Katolièke osnovne škole
Ivicom Žuljeviæem poželio uspjeh po molitvi i zagovoru sv.
Josipa. Misno slavlje pjevanjem je popratio veliki djeèji
školski zbor pod ravnanjem uèiteljice glazbene kulture Ljube
Šoliæ.
50. obljetnica župe sv. Josipa u Rijeci
Rijeka, 19.3.2014.
(IKA) - Župa sv. Josipa na
Podmurvicama u Rijeci u srijedu 19. ožujka uz svetkovinu
svoga nebeskog zaštitnika sveèano je proslavila i 50.
obljetnicu postojanja. Euharistijsko slavlje predvodio je
rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ u zajedništvu sa sveæenicima
nadbiskupije. Pedeseta obljetnica povod je za prisjeæanje što
je to župa i koji je glavni razlog za njezino osnivanje i
postojanje, rekao je na poèetku nadbiskup i dodao da župa
nastaje iz religioznih potreba i svrha joj je služiti takvim
potrebama, a tek posredno i onima svjetovne naravi.
Podsjetio je da o važnosti župne zajednice govori i Drugi
vatikanski koncil u Konstituciji o svetoj liturgiji, gdje se
navodi kako biskup ne može sam u svojoj Crkvi uvijek i
posvuda predsjedati svemu stadu i da u istom dokumentu
piše da župe predstavljaju vidljivu Crkvu rasprostranjenu po
cijelom svijetu.
U nastavku je osobito istaknuo važnost zajedništva unutar
župe, zajedništvo župnika s biskupom i župe s biskupijom te
preko nje s cijelom Crkvom. To zajedništvo proizlazi i
manifestira se posebno u nedjeljnoj misi. Zbog toga je bl.
Ivan Pavao II. župu nazvao "euharistijskom zajednicom".
"Okupljene vjernike potaknuo je na jaèanje zajedništva i
parafrazirajuæi buduæeg sveca rekao da od svoje župe
naprave dom i školu zajedništva. "Koliko se doista oko toga
budete trudili, predvoðeni svojim župnicima koji su tijekom
ovih pedeset godina svi bili pripadnici salezijanskog reda,
koliko u vama duh zajedništva bude nadvladao duh
individualizma i u mjeri u kojoj budete istinski tražili
najprije Kraljevstvo Božje i pravdu njegovu, toliko æe vaša
župa, kao i svaka druga župa i Crkva u cjelini, biti mjesto
duhovnog rasta svakog kršæanina, kvasac društvenih
promjena, izvorište nove evangelizacije i poèetak boljeg
svijeta", poruèio je rijeèki nadbiskup.
Zakljuèujuæi propovijed, podsjetio je na godinu 1870. kada
je papa Pio IX., u teškim trenucima za Crkvu, sv. Josipa
postavio njezinim zaštitnikom, a na slièan je naèin i sa
sliènim željama i mons. dr. Viktor Buriæ 1964. godine,
prilikom njezina ustanovljenja. Vjernike je potaknuo da
budu "grad na gori", koji æe svjetlom i toplinom svoje
ljubavi, crpljene iz neiscrpnog vrela Srca Isusova i Marijina,
mnoge duhovne putnike i tražitelje privlaèiti k sebi i pružati
im ono što traže i za èime njihovo srce žudi.
Župa sv. Josipa u svom 50-ogodišnjem postojanju dala je tri
sveæenika - Ervina Ukušiæa, Hrvoja Poljaka i Ivicu Klanca,
te redovnika Davida Gagrièiæa i redovnice Danijelu Licul i
Martu Carti. U župi djeluje i istoimena molitvena zajednica
koja je ove godine proslavila 15. obljetnicu djelovanja.
Sadašnji župnik Niko Cvitkušiæ vjernike je podsjetio na
znaèajnije dogaðaje koji su obilježili župu, osobito na 1978.
godinu kada su u njoj boravili bl. Majka Terezija i misionar
Anto Gabriæ. "Majka Terezija tada je rekla: Uèinimo nešto
lijepo za Boga", a otac Ante poruèio roditeljima da ugase
televizore na 10 minuta i u obitelji se mole. Na te rijeèi na
kraju misnog slavlja nadovezao se i nadbiskup Devèiæ
potaknuvši roditelje i ostale èlanove obitelji na
svjedoèanstvo vjere i molitvu u obitelji.
26. ožujka 2014. broj 12/2014
3
Domovinske vijesti
Proslava Vendelinova u Zagrebu
Zagreb, 19.3.2014. (IKA) - Spomendan preminuæa èasnog
sl. Božjega fra Vendelina Vošnjaka proslavljen je 18. ožujka
sveèanom misom te molitvom kod groba u crkvi Sv. Franje
na zagrebaèkom Kaptolu. Posebno se prisjetilo 130.
obljetnice Vošnjakova sveæenièkog reðenja i pet desetljeæa
njegova djelatnog služenja na odgovornim i zahtjevnim
službama u provinciji. Na predan rad utemeljitelja Hrvatske
franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda podsjetio je u
propovijedi hercegovaèki franjevac fra Ivan Sesar, generalni
vizitator te provincije, koji je uz koncelebraciju
vicepostulatora fra Vendelinove kauze fra Rajka
Gelemanoviæa, provincijalnog ministra fra Željka Železnjaka
te dvadesetak sveæenika predvodio misno slavlje.
Plodonosno sveæenièko djelovanje èasnog sl. Božjega
proizišlo je prije svega iz njegova odnosa s Isusom. Sve je
svoje izvanjske obveze uzorno spajao s dubokim unutarnjim
duhovnim životom. On je uvijek nastojao tako rasporediti
dan da naðe što više vremena za osobnu molitvu, rekao je
Sesar. Podsjetio je na pojedine poruke životopisaca fra
Vendelina Vošnjaka, u kojem ga se naziva èovjekom zrele,
iskrene i duboke vjere. Potpuno povjerenje u Božju
providnost bilo je vrhunac njegove duhovnosti, jer je duh
vjere pokretao sve njegove prosudbe, osjeæaje, rijeèi i djela,
kazao je Sesar i pozvao da nam fra Vendelin svima bude
poticaj da s potpunim predanjem uèinimo svoje zvanje i
svakodnevno nastojimo oko svetosti vlastitog života.
Na poèetku mise u Obredu preminuæa franjevci su u
glazbeno-meditativnom programu upoznali vjernike s
Vošnjakovim životom i djelovanjem te proèitali neke
njegove poruke koje svojom aktualnošæu i danas privlaèe
pozornost. Proslava obljetnice smrti fra Vendelina završena
je kod njegovih zemnih ostataka, gdje se molilo za njegovo
proglašenje blaženim, izvijestio je portal Glasa Koncila.
Druga obljetnica Stolnog kaptola Sv. križa u Sisku
Sisak, 19.3.2014. (IKA) - Druga obljetnica uspostave
Stolnog kaptola Svetog križa u Sisku sveèano je proslavljena
u srijedu 19. ožujka, na blagdan sv. Josipa. Tom prigodom
misno slavlje u sisaèkoj katedrali predvodio je preè. Tugomil
Radièek u zajedništvu s prepoštom mons. Markom
Cvitkušiæem, kanonicima Stolnog kaptola i sveæenicima
katedralne župe. U homiliji, preè. Radièek istaknuo je kako
vjernici obièno svece, a posebno Josipa i Mariju, uvijek
gledaju u idealnom svijetu. Èesto zamišljaju kako je njima
bilo sve lako u životu, te je rekao da to nije toèno i kako je
zapravo posebno teška bila Josipova situacija, muka i križ,
što se može išèitati i iz proèitanog Evanðelja, ali i kako je u
tome i njegova velièina. Josip je bio prije svega dobar
èovjek, krotak i ponizan. Spreman na sebe uzeti pogrde i
izrugivanja zbog onoga što se dogodilo, i baš su ta dobrota i
ljubav bile jaèe od svega. Josip je i osoba koja, kao iz sjene,
živi i nosi svoj teret, radi i brine se, ne ide na svjetla
reflektora. Tihi, ustrajan, marljivi, èovjek vjernik, koji je
volio svoju obitelj i bio je spreman žrtvovati se za nju, rekao
je propovjednik te još dodao kako je Josipu u njegovu
najveæem strahu pomogla njegova vjera i Bog koji mu je
došao u snu ohrabriti ga.
Na kraju preè. Radièek poruèio je kako se naèin života kroz
vrijeme mijenja, ali neke vrijednosti zauvijek vrijede,
posebno one koje daje Sveta obitelj, a to su: vjera, ljubav,
marljivost, poštenje, poštovanje i strpljivost.
Misi koju je animirao Mješoviti zbor katedralne župe
prethodila je molitva Veèernje.
4
26. ožujka 2014. broj 12/2014
ika
Zavjeti èlanova Franjevaèkog svjetovnog reda u Kloštar
Ivaniæu
Kloštar Ivaniæ, 19.3.2014. (IKA) - U marijanskom svetištu
Sisaèke biskupije Majke milosrða sveèane je zavjete na
svetkovinu sv. Josipa, 19. ožujka, položilo èetvero èlanova
Franjevaèkoga svjetovnog reda. Ulaskom u novicijat 7.
veljaèe 2013. s. Renata Huzaniæ, s. Branka Lener, s. Božica
Jurik i br. Dejan Turza zapoèeli su intenzivniju
jednogodišnju pripremu i franjevaèku formaciju.
Pred zavjete imali su duhovnu pripremu koju je vodila dr. s.
Amabilis Juriæ, profesorica na KBF-u Sveuèilišta u Zagrebu.
"Gospodin mi dade braæu", rijeèi su svetog Franje iz
Oporuke (14-16) kojima je svoje predavanje zapoèela s.
Amabilis, govoreæi upravo o bratstvu u franjevaèkom duhu.
"U tim se njegovim rijeèima krije inkarnacijska poruka
ljubavi", naglasila je dr. Juriæ. Osvrnula se najprije na sliku
èovjeka nastalu u židovsko-kršæanskoj tradiciji, a zatim je u
franjevaèkom shvaæanju bratstva kao dara pokušala pronaæi
koncept novih meðuljudskih odnosa za današnje vrijeme.
"Bit franjevaštva jesu upravo braæa shvaæena kao odsjaj
Božjeg dara", istaknula je s. Amabilis. Iz toga proizlazi da je
istinski bratski život u pravom evanðeoskom duhu.
Evanðelje odnosno Radosna vijest ono je na èemu se
nadahnjivao sv. Franjo i put je kojim smo i mi pozvani
hoditi. U tom je kontekstu s. Amabilis govorila o
odgovornosti za opæe dobro te za život i dostojanstvo svake
osobe. Na kraju priprave don Dejan, sveæenik Kotorske
biskupije, govoreæi o svojoj povezanosti i povezanosti
Kotorske biskupije s franjevaèkom duhovnošæu, proèitao je
pismo franjevca Donata Jelicha iz godine 1634., koji je
djelovao u župi sv. Marije u Sutomoru, a na kojoj on
trenutaèno djeluje. Don Dejan je darovao i knjigu Darija
Musiæa "Hrvatsko graðansko društvo Crne Gore – Kotor".
Knjiga prikazuje djelovanje toga Društva u prvom desetljeæu
21. stoljeæa, koje je promotor nacionalnog i kulturnog
identiteta Hrvata u Crnoj Gori, graditelj mostova povjerenja,
mira, suradnje i prijateljstva dvaju naroda i država.
Euharistijsko slavlje predvodio je rektor svetišta, upravitelj
župe i gvardijan samostana fra Tomislav Božièek uz
koncelebraciju don Dejana Turze. U propovijedi fra
Tomislav je istaknuo važnu ulogu laika u društvu i Crkvi.
Zavjetovanici javno potvrðuju svoju odluku o nasljedovanju
i propovijedanju Evanðelja svojim životom i unošenju duha
franjevaštva u svoju okolinu, rekao je fra Tomislav. Sveèane
zavjete uime mjesnog bratstva primila je ministrica s.
Anðelka Marèan u nazoènosti voditeljice formacije s. Milke
Barun Feller, a potvrdio je duhovni asistent fra Tomislav
Božièek.
Josipovo sveèano proslavljeno kod kapucina u Karlobagu
Karlobag, 19.3.2014. (IKA) – U prepunoj samostanskoj
crkvi Sv. Josipa u Karlobagu sveèanom koncelebriranom
misom koju je prevodio dr. fra Ivica Petanjek proslavljeno je
19. ožujka Josipovo.
Prije mise blagoslovljena je zavjetna zastava s natpisom:
"Sveti Josipe, zaštitnièe kapucinskog samostana i crkve moli
za nas", a u povodu 300. obljetnice posvete samostanske
crkve. Liturgijsko pjevanje animirao je župni zbor iz
Karlobaga "Sv. Karlo".
U propovijedi je o. Petanjak govorio o štovanju sv. Josipa u
hrvatskome narodu, ali i kapucinskome redu èiji je zaštitnik.
.
Domovinske vijesti
ika
Proslava svetog Josipa u Puli
Pula, 19.3.2014. (IKA) - U jedinoj istarskoj župi koja za
svog zaštitnika slavi zaruènika BDM, svetog Josipa, župna
svetkovina 19. ožujka proslavljena je sveèanim misnim
slavljem koje je predvodio generalni vikar mons. Vilim
Grbac sa sveæenicima Pulskoga dekanata. Osim mnoštva
vjernika iz svih dijelova širega pulskog podruèja na misi su
sudjelovala i djeca osnovnih i srednjih škola koje djeluju na
podruèju te župe zajedno s profesorima i ravnateljima.
Mons. Grbac na poèetku homilije izrazio je radost što su u
prigodi župnoga blagdana na misi okupljena djeca škola sa
podruèja župe, te na poseban naèin pozdravio vjernike te
župe koji žive svoju vjeru u toj crkvi i u toj župnoj zajednici.
Propovjednik se zatim kratko osvrnuo na povijest crkve i
župe, istaknuvši da je župa davne 1942. godine stavljena pod
zaštitu sv. Josipa znakovita, jer to znaèi da su ljudi željeli da
upravo sv. Josip bude primjer i uzor, te istaknuo ponos
današnjih žitelja Pule što imaju župu posveæenu zaruèniku
BDM.
Propovjednik se nadalje osvrnuo na lik sv. Josipa, naglasivši
da Sveto pismo ne bilježi ni jednu rijeè koju je izgovorio sv.
Josip, ali je zato on govorio svojim ponašanjem i djelima.
Izvršio je sve što se od njega oèekivalo. Bio je skroman i
jednostavan. Sav je svoj život posvetio izvršavanju zadaæe
koju mu je Bog povjerio – brinuti se za svoju obitelj, za
Svetu obitelj. Josip je taj po kome je Isus iz Davidova
potomstva, no on se nije time hvalio. Koliko mi danas
energije potrošimo na rijeèi, no ponekad bi bilo dobro sjetiti
se sv. Josipa i uvidjeli bismo da možda i više možemo reæi
djelima i primjerom nego rijeèima. Sv. Josip je èovjek
duboke, èvrste vjere, koji je do kraja nastojao izvršiti volju
Božju, pa i onda kada su okolnosti bile teške. On je živio za
obitelj, to je za njega bila vrednota, nije sebe stavljao na
prvo mjesto. Zar nije to veliki primjer za današnje vrijeme
koji vidimo u sv. Josipu ali i u mnogim starijima koji su
živjeli prije nas, u skromnosti i jednostavnosti, i u mnogo
težim okolnostima od naših danas. Bili su to naši roditelji,
djedovi i bake koji su živjeli dostojno svoj poziv, i za koje je
najveæa vrednota bila dobrobit obitelji. Živjeli su za druge,
ne za sebe.
Život sv. Josipa poruka ja nama danas da poštujemo prave
vrijednosti i da ih možemo prepoznati. I danas je to
potrebno, biti primjer, uzor. Današnjim roditeljima treba
stvarno puno hrabrosti i snage da bi na pravi naèin odgajali
svoju djecu, jer u današnjem vremenu ih treba nauèiti da je
poštenje uvijek na prvome mjestu, da je pravda važna, da su
skromnost i jednostavnost vrline, a ne nedostaci i propusti.
Danas nije lako odgajati, ali upravo nam sv. Josip govori da
prave vrednote nikada ne treba dovoditi u pitanje.
Mons. Grbac pozvao je i okupljenu djecu da budu zahvalni
za sve što roditelji èine za njih, podsjetio ih da su bitnije
vrednote koje im roditelji prenose od stvari koje im kupuju,
te naglasio da obdržavati 4. Božju zapovijed znaèi imati
vremena za roditelje kada im je potrebna blizina i pažnja, na
poseban naèin kada su stari i bolesni.
Neka blagdan sv. Josipa bude podsjetnik i poticaj da je
potrebno èuvati vrednote i vršiti volju Božju, podsjetio je
mons. Grbac, zazivajuæi zagovor sv. Josipa na sve prisutne.
Misno slavlje pjevanjem je pratio župni zbor uz orguljsku
pratnju i pod ravnanjem Jelene Orober – Bastijanèiæ. Nakon
mise nastupili su zborovi osnovnih škola koje se nalaze na
podruèju župe: OŠ Vidikovac, Škole za odgoj i obrazovanje
Pula te OŠ Monte Zaro.
.
Proslava sv. Josipa u Dugom Ratu
Da bismo mogli biti èuvari svojih bližnjih, prvo moramo biti
èuvari sami sebe, a mi dopuštamo da puno toga lošeg ulazi u
nas i da nas urušava i osiromašuje
Dugi Rat, 19.3.2014. (IKA) - Svetkovina sv. Josipa,
zaruènika Blažene Djevice Marije i zaštitnika hrvatske
domovine, sveèano je proslavljena u srijedu 19. ožujka u
župi sv. Josipa u Dugom Ratu. Središnje euharistijsko slavlje
predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin
Barišiæ u koncelebraciji sa župnikom don Božom
Æubeliæem, sveæenicima Poljièkoga dekanata na èelu s
dekanom don Vladom Ðuderijom i ostalim sveæenicima.
Misi je prethodila procesija s kipom sv. Josipa u kojoj su
sudjelovali župljani, vjernici okolnih mjesta, dobrovoljci
Domovinskog rata, pripadnici Dobrovoljnoga vatrogasnog
društva te brojni hodoèasnici i štovatelji sv. Josipa. Procesiju
je prigodnom molitvom animirao dr. don Ante Mateljan.
"Meðu tolikim svecima koje Crkva slavi, sv. Josip zauzima
posebno mjesto jer je živio u odnosu sa svetim, u zajedništvu
s Isusom i Marijom. Živeæi za srce Crkve, Mariju i Isusa, i
on je posvetio svoj život i postao zaštitnik univerzalne
Crkve, mnogih obitelji i naroda, pa i našeg hrvatskog", rekao
je nadbiskup Barišiæ. "Možemo slutiti koja se drama odvijala
u srcu sv. Josipa kada je shvatio da je Marija trudna, no ipak
je imao vjere te je uèinio kako mu je rekao anðeo
Gospodnji", rekao je nadbiskup, pojasnivši da u susretu
ljudskog i božanskog gotovo uvijek dolazi do
nerazumijevanja, što nije samo sluèaj kod Josipa, nego se to
dogaða i u našoj svakodnevnici.
"Veliko je nerazumijevanje društva prema onima koji odluèe
živjeti svoju vjeru autentièno i svjedoèki i normalno je da se
u njima javlja otpor i zabrinutost koje æe posljedice doæi s
tim. Tako se osjeæaju mladi kada usprkos ovom vremenu
odluèe svaku nedjelju iæi na misu, živjeti sakramentalno te
doæi èisti pred oltar, kao i svi oni koji su otvoreni životu i
koji ga poštuju i oni koji u sebi osjeæaju duhovni poziv. No,
s vremenom takve osobe, koje se odluèe hoditi putem
Božjim, zasluže i poštovanje okoline. Tako je bilo i sv.
Josipu koji je vjerovao je da æe doæi Mesija, no nije ni slutio
da æe Gospodin upravo njega postaviti za njegovog èuvara",
istaknuo je nadbiskup i dodao kako je zanimljivo što je
Marija šutjela i nije pokušala objasniti što se dogaða. To je
zato što ni ona nije u potpunosti razumjela veæ je vjerovala
da æe Bog naæi naèina da doðe do Josipova srca.
"Bog mu je dodijelio posebnu ulogu èuvara Sina Božjeg i
Majke Marije, i Josip je u potpunosti prihvaæa. On je
odgovoran, brižan, savjestan, pažljiv i nježan. Èovjek je to
koji malo govori, ali puno radi. On sluša Božju rijeè, pušta je
u svoje srce i u svoj život i dopušta da ga vodi. Koliko su te
karakteristike potrebne svima nama danas koji živimo ulogu
sv. Josipa, èuvara svoje obitelji, bez obzira koju ulogu
imamo u njoj", istaknuo je nadbiskup i upozorio kako to nije
jednostavno jer "da bismo mogli biti èuvari svojih bližnjih,
prvo moramo biti èuvari sami sebe, a mi dopuštamo da puno
toga lošeg ulazi u nas i da nas urušava i osiromašuje. Koga
mogu èuvati ako sebe ne èuvam? To je pitanje koje nam želi
uputiti sv. Josip, posebno u korizmi u kojoj smo pozvani
proèistiti sebe". Nadbiskup je zakljuèio da su ljudi previše
usmjereni na svoje potrebe te da moraju svoje "ja" pretvoriti
u "ti".
Na misi je pjevao župni mješoviti zbor pod vodstvom
Ljljane Longin.
.
26. ožujka 2014. broj 12/2014
5
Domovinske vijesti
Treæa obljetnica biskupskog reðenja Mate Uziniæa
Dubrovnik, 19.3.2014.
(IKA) - Na treæu obljetnicu
biskupskog reðenja Mate Uziniæa za dubrovaèkog biskupa, u
srijedu 19. ožujka, veliki broj vjernika, meðu kojima i mladi
koji se pripremaju za Susret hrvatske katolièke mladeži,
sudjelovali su na zahvalnom euharistijskom slavlju u
dubrovaèkoj katedrali Gospe Velike. Više od dvadeset
redovnièkih i dijecezanskih sveæenika iz biskupije
koncelebriralo je na slavlju koje je predvodio biskup Uziniæ,
a meðu njima su bili i generalni vikar biskupije mons. Petar
Paliæ i kancelar biskupije don Ivica Pervan. Liturgijsko
pjevanje predvodili su katedralni zborovi pod vodstvom
Margit Cetiniæ i Biskupijski zbor mladih kojim je ravnala
Luce Æatiæ, a na slavlje su pristigli i èlanovi biskupove
obitelji iz Dubrave.
U propovijedi je biskup Uziniæ govorio o sv. Josipu,
stavljajuæi naglasak na tri njegove odlike, a to su pravednost,
strpljivost i poniznost, koje su onu milost kojom je bio
obdaren za osobito poslanje u povijesti spasenje uèinile
djelotvornom. "Josipova pravednost drukèija je od ove
suhoparne zakonske pravednosti. Njegova se pravednost nije
oslanjala na strogi zakon utvrðen u prošlosti, nego je
participacija na Božjoj pravednosti koja æe se u potpunosti
objaviti u muci i smrti Isusa Krista koja se ne oèituje u
traženju krivnje u drugima, nego u žrtvi iz ljubavi za druge.
Josip nije shvaæao ono što se dogaðalo Mariji i s Marijom,
ali u svom srcu je znao i u njezinim oèima vidio da je
nevina. Ipak, Josip bi se ponio na slièan naèin i da Marija
nije bila nevina. On je ljubio Mariju, a onaj tko ljubi ne
može onog koga ljubi pretvoriti u objekt izrugivanja i mržnje
koja se oèituje u svakom nasilju, bilo ono pod okriljem
zakona ili ne, a to bi se dogodilo Mariji da je Josip bio
drukèiji. Evanðelist nas izvješæuje da ju je mislio potajno
otpustiti, a zatim otiæi, preuzimajuæi odgovornost na samoga
sebe. Mnogi, nažalost, nisu spremni na sebe preuzeti
odgovornost niti za vlastitu krivnju, a kamo li za krivnju
drugih. U tome je uzrok mnogih problema na svim razinama.
Josip svojom pravednošæu utire put ispravljanju te pogreške
koja je i danas tako aktualna, pogreške koju æe njegov Isus
Krist koji je kao dijete povjeren njegovoj brizi, ispraviti do
kraja na križu".
Josipova strpljivost oèitovala se u poslušnosti Božjoj volji,
rekao je biskup Uziniæ, a "sv. Josipu nije bilo lako biti
strpljiv s Bogom i svoju volju uskladiti s njegovom voljom".
"Lako je prihvatiti Božju volju kad je ona sukladna s našom
voljom, ali to nije lako uèiniti i onda kad nije", istaknuo je
biskup i dodao: "Josip nas uèi kako se strpljivim
prihvaæanjem Božje volje njegove planove može i mora
uklopiti u program vlastita života. Neka ista strpljivost bude
znak i našega kršæanskog raspoznavanja, jer Bog neæe
napustiti one koji se u njega pouzdaju."
Josipova poniznost primjeæuje se i u njegovoj pravednosti i u
strpljivosti, on ponizno negira sebe zbog dobra drugih.
Najprije to èini dragovoljno da drugog ne bi povrijedio, a
onda i jer mu to Bog nareðuje. No, njegovo prepuštanje volji
Božjoj nije slijepo nego odgovorno. "Bog nareðuje, ali Josip
bira ono što mu se èini najboljim za druge, za dijete koje mu
je povjereno. On nema planova za sebe nego iz dana u dan
živi, ponizno poslušan volji Božjoj, za druge, za svoju
obitelj, za Isusa i Mariju. I na kraju kad više nije potreban,
on jednostavno tiho odlazi sa scene. O njemu više nema ni
spomena", zakljuèio je biskup.
Rekavši kako Josipove odlike trebaju biti ne samo odlike
vjernika nego i njega kao biskupa "u odnosu prema vama
koji ste mi povjereni kao što je Josipu bila povjerena sveta
Nazaretska obitelj", citirao je i jednu od èestitki uz
obljetnicu reðenja: "Kao što je Josip meðu svojim rukama
6
26. ožujka 2014. broj 12/2014
ika
pronašao Sina Božjega povjerenog njegovu srcu, tako i ti
pronalaziš povjeren ti narod Dubrovnika". Dodao je da su
Josipove odlike i odlike Crkve, kojoj je sv. Josip nebeski
zaštitnik, u odnosu prema èovjeèanstvu "kojemu smo
pozvani služiti onako kako je sv. Josip služio svetu
Nazaretsku obitelj".
Kako je na blagdan sv. Josipa, zaštitnika Crkve, protekle
godine papa Franjo preuzeo svoju službu, u molitvi vjernika
molilo se i za Papu i za cijelu Crkvu. Uz "Tebe, Boga
hvalimo" na kraju mise, nakon blagoslova, otpjevana je i
himna SHKM-a "Na slobodu pozvani". A mladi su, kao
uspomenu na taj dogaðaj u Godini mladih, s biskupom
napravili "selfie" - popularnu digitalnu fotografiju
napravljenu pomoæu mobitela iz neposredne blizine, a koja
æe biti postavljena na društvene mreže.
Proslava sv. Josipa u Karmelu u Breznici Ðakovaèkoj
Breznica Ðakovaèka, 19.3.2014. (IKA/TU) – Ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ u zajedništvu sa sedmoricom
sveæenika te dvojicom ðakona, predvodio je 19. ožujka u
Karmelu sv. Josipa u Breznici Ðakovaèkoj veèernje
euharistijsko slavlje u èast sv. Josipu. Mons. Hraniæ èestitao
je svima, a napose redovnicama, svetkovinu sv. Josipa,
èovjeka èije je srce spremno slušati Božju rijeè "jer ju
shvaæa i umom i srcem". U homiliji nadbiskup se osvrnuo na
to kako evanðelist Matej izvještaj o dogaðaju zaèeæa i
roðenja Isusova promatra oèima sv. Josipa.
Josip je poveznica starozavjetnoga obeæanja dana kralju
Davidu preko proroka Natana i ispunjenja toga obeæanja u
Isusu. On je èovjek koji "živi u trajnome dijalogu s Bogom,
živi Zakon Božji prianjanjem srcem i ljubavlju uz Boga i
zato ne može i ne želi Mariju izvrgnuti sramoti i istaknuti je
javnosti kao neèasnu djevojku. Želi joj dobro i u trenutku
velikog razoèaranja", zato je on svrstan u red pravednika,
velikog i pravog vjernika. Svojom osjetljivošæu za Boga i
budnošæu koja i u snu prepoznaje i èuje Božji glas, sv. Josip
je "izazov i svima nama. Jer samo u vjeri se može èuti,
razabrati i poslušati Božji glas i ostati mu vjeran", poruèio je
nadbiskup Hraniæ, potièuæi sve da molitvom podržavaju
jedni druge kako bi hrabrošæu i snagom vjere te povjerenjem
u Božju rijeè mogli iæi kroz život, te da se poput sv. Josipa
"bacimo u Božje naruèje vjerujuæi da Bog nikada svojih ne
zaboravlja i da zna što èini s nama".
Euharistijsko slavlje pjevanjem je animirao bogoslovski zbor
iz Ðakova, predvoðen rektorom mo Ivom Andriæem, uz
glazbenu pratnju mo Vinka Sitariæa.
Sveèano prijepodnevno misno slavlje na svetkovinu sv.
Josipa predslavio je o. Dragan Majiæ, DI, vojni kapelan u
Ðakovu. "Svim srcem pozdravljamo sv. Josipa. Svaki dan,
jer nam treba posveæenje, moæni zagovor sv. Josipa", rekao
je Majiæ, podsjeæajuæi sve kako je sv. Josip i zaštitnik naše
domovine Hrvatske od 1687. godine te kako mu se i danas
posebno treba obraæati za pomoæ u obnovi hrvatskoga
naroda i cijele domovine. Sveti Josip je i uzor brižnosti,
marljivosti, profinjenosti, skrbništva te jednostavnosti za sve
vjernike jer je ljubio Mariju i Isusa i može pomoæi "da se i
mi zapalimo tom ljubavlju i da budemo baklje koje æe tu
ljubav dalje širiti". Na kraju je svima zaželio da se ohrabre
živjeti za Boga poput sv. Josipa, da se ne boje života, nego
da svojim angažmanom saèuvaju dostojanstvo obitelji,
Crkve i hrvatskoga naroda.
Brojni vjernici pohodili su samostansku crkvu karmeliæanki i
kroz trodnevnu duhovnu pripremu za svetkovinu od 16. do
18. ožujka. Prva dva dana misi je prethodila molitva krunice
te litanija sv. Josipu, a uoèi, te na sam blagdan, moljene su
sveèane veèernje službe Èasoslova.
ika
Svetkovina sv. Josipa proslavljena u Zagrebu
Za svakoga od nas Josip ima ponešto što treba našoj
osobnoj duhovnosti, supružnicima, obiteljima i narodu,
istaknuo biskup Šaško
Zagreb, 19.3.2014. (IKA) – Na svetkovinu sv. Josipa, 19.
ožujka, u istoimenoj zagrebaèkoj župi sveèano euharistijsko
slavlje predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško
u koncelebraciji s domaæim župnikom Damirom Ocvirkom
te desetak sveæenika koji djeluju u župnom pastoralu grada
Zagreba, kao i u bogosloviji te Katolièkom bogoslovnom
fakultetu.
U homiliji biskup Šaško istaknuo je da je kršæanski poziv
poziv na nasljedovanje Krista. I svaki svetac svojim životom
odražava Krista. Tako u životima ljudske ogranièenosti i
grešnosti sjaji beskrajna ljepota nebeskoga sjaja. Ona ne
nestaje niti se mijenja tijekom godina; ne blijedi u
previranjima zemaljske prolaznosti. To na osobit naèin
vrijedi za svetoga Josipa. Zato u ovome slavlju kao Crkva, u
radosti zbog svoga zaštitnika i zagovornika, razmatramo
prisutnost našega Gospodina; kakav nam se objavljuje,
kakav ulazi i kakav je prisutan u našemu životu. Sveci su
nam darovani takoðer da bismo njih nasljedovali u onome
što nam je blisko. To je razlog zašto su nam privlaèni upravo
oni koji su živjeli okolnosti sliène našima ili koji pokazuju
da bi se i naš život mogao preobražavati na slièan naèin kao i
njihov, rekao je propovjednik.
Na pitanje po èemu nas privlaèi i po èemu bi nam bio blizak
sv. Josip, biskup je istaknuo, kako po njemu "Bog svojim
Duhom danas razmièe naše zapreke, osvjetljava naše dvojbe
i tjeskobe, dopušta nam vidjeti pogledom koji nam
svakodnevica lako oduzme".
Za svakoga od nas Josip ima ponešto što treba našoj osobnoj
duhovnosti, supružnicima, obiteljima i narodu. No, jednako
tako, ne smijemo previdjeti koliko je toga što se u vjeri
ostvaruje. I dok molimo za svoje poslanje ovdje na zemlji, za
svoje bližnje, obitelji, Crkvu i domovinu, molimo za šutnju,
iz koje izrastaju plodovi Radosne vijesti; za poslušnost koja
se usudi sanjati i prihvatiti Božju rijeè; za nesebiènost koja
slijedi Božju volju i vidi da se naša vjernost ili nevjernost
odražava u radosti cijeloga naroda i društva, istaknuo je
biskup, te upozorio: "Naši planovi i snovi moraju ustuknuti
pred Božjim snom i njegovom voljom. Tada se neæe stvarati
napetosti i sukobi, nego æe biti lakše vidjeti da je naše
milosrðe mjesto na kojemu se nebo nadvija nad zemlju; gdje
se doživljava poljubac prihvaæanja i zagrljaja za kojim èezne
svaki ljudski život".
Sveti Josip i danas je privlaèan, jer je èovjek koji nam govori
istinu; onu istu koja je duboko u nama. Ta se istina èesto ne
podudara s našim postupcima, oèekivanjima niti sa
suvremenim smjerovima. Ako ju pak uzmemo ozbiljno, ona
je kadra mijenjati ne samo naše živote, nego i cjelokupno
društvo. Zato smo pozvani razmotriti sljedeæe: Josip je pred
izvanjskim oèitostima izabrao sigurnost (neoèitosti) vjere
koja je oslonjena na krhkost ljudskih sigurnosti; izabrao je
Božju vjernost. Josip je pred moguæom brigom za svoj ugled
i svoju sigurnost izabrao Marijino dobro i dobro svoga
naroda; izabrao je poslanje. Josip je pred zahtjevima
uobièajenih putova i volje drugih ljudi izabrao Božju volju.
Josip je pred ponuðenom sebiènošæu koja bi mu olakšala
životni hod izabrao poslušnost, a umjesto udaljavanja od
Marije, izabrao je blizinu za koju zna da je ispunjena
ljubavlju za koju i nema konaènih ljudskih objašnjenja. Josip
je umjesto mnoštva rijeèi izabrao šutnju i ostao u spomenu
Crkve kao svetac govorljive šutnje, zapravo postupaka, jer je
osjeæao da nema veæe rijeèi od one koju je èuvao. To je
pokazatelj i nama vjernicima: naša djela moraju govoriti
Josipovom šutnjom; jer naše rijeèi – ako su kršæanske – i
Domovinske vijesti
nisu naše, nego Božje. A njegova je rijeè milosrðe, zakljuèio
je biskup Šaško.
Nakon poprièesne molitve, biskup Šaško poruèio je: "Kad
god se umorimo kao Crkva, doðimo k sv. Josipu. Imajmo
pouzdanja da on neæe ostaviti ni svoje Crkve, ni svoje
Hrvatske."
Devetnica koju su predvodili franjevci s Kaptola bila je
posveæena molitvi za obitelj, a prema rijeèima župnika
Ocvirka, devetnica je za tu župnu zajednicu godišnja
duhovna obnova ne samo za proslavu svetkovine zaštitnika
župe, nego i proslavu Vazma.
Rijeka: Podjela zahvalnica dobrotvorima Caritasa
Nadbiskup Devèiæ predvodio misu za sve koji su u bilo kojoj
nevolji, za korisnike Caritasove pomoæi, za sve
dobroèinitelje siromašnih i volontere Caritasa
Rijeka, 19.3.2014. (IKA) - Caritas Rijeèke nadbiskupije
podjelom zahvalnica 19. ožujka proslavio je svojeg
zaštitnika sv. Josipa. Misu je u župnoj crkvi uz Caritasovu
zgradu u Rijeci nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio za sve koji
su u bilo kojoj nevolji, za korisnike Caritasove pomoæi, za
sve dobroèinitelje siromašnih i volontere Caritasa. Nakon
mise nadbiskup je s ravnateljem Caritasa mons. Nikolom
Uraviæem uruèio 16 zahvalnica dobrotvorima koji su u
protekloj godini zorno pokazali koliko je djelotvorna
kršæanska ljubav prema Bogu i èovjeku.
"Zahvalnice koje su podijeljene najbolje govore o radu
Caritasa. Iz obrazloženja o dobitnicima koja æu proèitati
vidljivo je kako razlièiti ljudi, na razlièite naèine pomažu rad
Caritasa kako bi Caritas mogao pomoæi što veæem broju
ljudi", rekao je ravnatelj, podsjeæajuæi kako je jedna od
zadaæa Caritasa širenje svijesti solidarnosti meðu ljudima.
Zbog toga su zahvalnice uruèene javno, kako bi primjer
dobitnika bio poticaj i drugima da svatko može uèiniti nešto
kako bi pomogao bližnjemu.
Pomoæ rijeèkom Caritasu dolazi u novcu, graðevinskom
materijalu, higijenskim potrepštinama, odjeæi, hrani,
ortopedskim
pomagalima,
prigodnim
akcijama,
volontiranjem... Razlièiti su naèini na koje Caritas pomaže i
brojni su oni koji pomažu. Ravnatelj Caritasa pozvao je
stoga vjernike i sve ljude dobre volje da im i ova korizma
bude poticaj na pomoæ potrebnima te da se ukljuèe u
korizmene akcije Caritasa.
Dobitnici ovogodišnjih zahvalnica za pomoæ Caritasu su
Dunja Konevski - Focus medical, Mošæenièke maškare,
Udruga navijaèa Armada Grobnik, Osnovna škola "Vladimir
Gortan", Ilija Zeèeviæ, Josip i Marija Žitnjak,
Elza
Kozinoviæ, Angiolina Zuglian - Con amore senza frontiere,
Thea Murkoviæ, Vlado Denona - Arkada trgovine d.o.o.,
Pero Kožul - Kožul d.o.o., Darinko Arapinac - Dobra
gradnja d.o.o., Nikola Kurti, Ivano Quartino, Ankica Kevriæ
i Kosta Milševiæ - Rt Bambi te 6 poslovnica Lidl na
podruèju Rijeèke nadbiskupije.
"Neka sve što èinimo bude na veæu slavu Božju i na korist
èovjeku", rekao je nadbiskup Devèiæ, zahvaljujuæi
dobrotvorima i djelatnicima Caritasa. "Pomažete onako kako
možete iako znamo da ste možda i sami u situaciji da vam je
pomoæ potrebna. Ali uvijek možemo uèiniti i nešto za
drugoga", istaknuo je nadbiskup. Podsjetio je da pod
okriljem Rijeèke nadbiskupije djeluju i èetiri specijalizirane
ustanove koje brinu o siromašnima, beskuænima, žrtvama
obiteljskog nasilja i neizljeèivo bolesnima. "Imamo razloga
Bogu zahvaliti što naša nadbiskupija pomaže ljudima u
potrebi, ali želimo moliti da bi mogli još spremnije davati
takvo svjedoèanstvo vjere", poruèio je nadbiskup.
26. ožujka 2014. broj 12/2014
7
Domovinske vijesti
Obljetnica biskupskog reðenja mons. Ante Ivasa
Skradin, 19.3.2014. (IKA) - Svetkovina sv. Josipa, 19.
ožujka, bila je prigoda za duhovnu okrjepu djelatnika
Katolièke osnovne škole u Šibeniku. U zajedništvu sa
šibenskim biskupom Antom Ivasom, koji je proslavio 17.
obljetnicu svoga biskupskog reðenja, pohodili su župu
Poroðenja BDM u Skradinu gdje im je biskup predvodio
duhovnu obnovu koja je bila koncipirana u tri dijela. U
prvom dijelu biskup je održao predavanje "Krštenje – temelj
vjere" u kojem je istaknuo važnost krštenja u životu svakog
kršæanina. Na osnovu sakramenta krštenja nastavio je
promišljanje o rastu vjere u životu vjernika, kao i o
poteškoæama na koje vjernik može naiæi. Posebno je
istaknuo važnost vjere u životu škole u svim njezinim
aspektima. U župnoj crkvi nastavljen je susret pobožnošæu
križnog puta koji je predvodio biskup Ivas. Meditacije su
èitali djelatnici škole, a napisao ih je biskup Ivas. Govore o
aktualnim društvenim temama gledane oèima osoba koje su
pratile Isusa na putu prema Kalvariji.
Sveèanim euharistijskim slavljem biskup Ivas zahvalio je za
obljetnicu reðenja. Koncelebrirali su župnik u Skradinu don
Gabrijel Jagarinec i ravnatelj Katolièkoga školskog centra
don Božo Škember. U homiliji biskup je istaknuo lik sv.
Josipa kao èovjeka vjernika kojeg je stavio kao uzor u svim
vremenima. Život sv. Josipa i njegovo djelovanje
usmjeravaju i nas da se opredijelimo za jedino moguæe u
životu – vršenje Božje volje u svim teškim životnim
situacijama. Potaknuo je djelatnike i župljane da se poput sv.
Josipa ne boje preuzeti zadatke koje im Bog daje. Ovom su
prilikom župljani èestitali biskupu obljetnicu reðenja uz
uruèeni prigodni dar. Zahvalivši na èestitkama, biskup je
zamolio župljane i djelatnike škole da ga i dalje prate svojim
molitvama.
Svetkovina sv. Josipa u Zadru
U svijetu koji bježi od Boga ili živi kao da mu Bog i Spasitelj
ne treba, slika Josipa koji gleda u Isusa poticajan je znak
suvremenom èovjeku
Zadar, 19.3.2014. (IKA) - Svetkovina sv. Josipa sveèano je
proslavljena u srijedu 19. ožujka u istoimenoj župi na
Plovaniji u Zadru gdje je koncelebrirano slavlje u
zajedništvu brojnih sveæenika predvodio zadarski nadbiskup
Želimir Puljiæ. Novi zavjet spominje sv. Josipa samo u
dvanaest redaka, bez ijedne njegove rijeèi, ali i ta su mjesta
dovoljna da pokažu odluèujuæe crte njegova života i
djelovanja, rekao je nadbiskup. "Sv. Josip nam je potreban
jer je šutljiv, a tako govori. Koliko samo ispraznim rijeèima
nanosimo štete sebi i drugima i zagaðujemo okoliš oko sebe.
Kako je lijepo u šutnji doæi pred Boga i njemu reæi, vapiti i
moliti", rekao je mons. Puljiæ. Istaknuo je da je bio
pravedan, èovjek dobra srca koji je imao veliko pouzdanje u
Boga. "Bio je èovjek vjere i poslušnosti, vjeran i onda kad je
poslušnost tražila velike žrtve. Zar je mala žrtva 'Josipe,
uzmi Mariju za ženu. Poði u Egipat'. Spreman je i na to.
Biblijski pisac ga usporeðuje s Abrahamom. Sa silnim
pouzdanjem kreæe tamo gdje ga Bog zove. Ne zna kuda ide.
Ali zna, to Bog želi i sigurno je dobro", rekao je mons.
Puljiæ, dodavši da je sv. Josip zaruènik i muž èista srca.
Potajno je htio otpustiti Mariju jer nije mogao prihvatiti da je
zaèela, a on nema ništa s time. "Ali je poslušao Božji glas i
primio Mariju za ženu. Kao brižan èuvar, skrbnik i otac
najsvetije obitelji, divan je uzor ocu i obitelji. U vremenu
moralnog zagaðenja, u prljavom svijetu koji ne cijeni
vrednote èistoæe, kako nam je potreban taj svetac, da
molimo, Josipe preèisti, èuvaj naše obitelji i narod. Molimo
sv. Josipa za èistoæu rijeèi i djela", potaknuo je nadbiskup,
8
26. ožujka 2014. broj 12/2014
ika
istaknuvši da ga je papa Pio IX. 1870. g. proglasio
zaštitnikom Crkve, a papa Ivan XXIII. 1961. zaštitnikom
Drugoga vatikanskog sabora, unijevši njegovo ime i u kanon
mise. Tko æe biti bolji skrbnik ako ne onaj koji je bio skrbnik
onoga koji je utemeljio Crkvu – Isusa Krista, rekao je
nadbiskup. Podsjetio je da je sv. Terezija Avilska nazivala
sv. Josipa svojim ocem i gospodarom te je 12 od 17 ženskih
samostana posvetila sv. Josipu. Josipa se èesto prikazuje u
domu kako s Marijom gleda u spasitelja svijeta kome je on
postao skrbnikom. "U svijetu koji bježi od Boga ili živi kao
da mu Bog i Spasitelj ne treba, slika Josipa koji gleda u Isusa
poticajan je znak suvremenom èovjeku. Neka nas njegov
blagdan potakne da budemo dobri radnici, vrijedni Božji
suradnici, otvoreni Božjim poticajima, da pazimo jedni na
druge kako bismo bili boljima i hodili Božjim putovima",
zakljuèio je nadbiskup Puljiæ na Plovaniji gdje je trodnevnu
duhovnu obnovu predvodio o. Arkadiusz Krasicki. Mons.
Puljiæ prijepodne je predvodio misno slavlje i procesiju s
kipom sv. Josipa u župi sv. Josipa u Obrovcu, kad je i Dan
grada Obrovca, a proslavljen je spomen 220 godina obnove
župne crkve Sv. Josipa (1794-2014).
Predstavljena knjiga "Put nade"
Tijekom godina provedenih u zatvoru pod komunistièkim
režimom vijetnamski kardinal Van Thuan potajice bilježi
misli na komadiæe papira koje neopaženo uspijeva dostaviti
kršæanskoj zajednici u Vijetnamu
Split, 20.3.2014. (IKA) – U prostorijama nakladne kuæe
Verbum u èetvrtak 20. ožujka na konferenciji za medije
predstavljena je knjiga "Put nade. 1001 misao za radostan
život" vijetnamskog kardinala Francoisa Xaviera Nguyena
Van Thuana. Knjigu je predstavio glavni urednik nakladne
kuæe Verbum mr. Petar Balta.
Francois Xavier Nguyen Van Thuan (1928. - 2002.), nakon
studija u Rimu, 1967. godine imenovan je biskupom u
Nhatrangu (Vijetnam), a 1975. nadbiskupom koadjutorom
Saigona. Nekoliko mjeseci nakon imenovanja bio je uhiæen
te je proveo u zatvoru trinaest godina od èega devet godina u
samici. Te su godine uvelike obilježile njegov život i upravo
u to vrijeme piše "Put nade. 1001 misao za radostan život".
Osobitost knjige proizlazi i iz toga što je ove misli zapisivao
u vremenu najveæe patnje, a one odražavaju vedrinu i
duboku nadu onoga koji sam svjedoèeæi Krista poziva i
druge da na svom životnom putu i raskrižjima odaberu nadu
i radost koje æe ih voditi kroz sve nedaæe.
Tijekom godina provedenih u zatvoru pod komunistièkim
režimom, sajgonski nadbiskup Van Thuan potajice bilježi
misli na komadiæe papira koje neopaženo uspijeva dostaviti
kršæanskoj zajednici u Vijetnamu. Ti su snažni duhovni
poticaji kružili meðu vijetnamskim katolicima hrabreæi ih da
ostanu postojani u vjeri i nadi te da ne klonu duhom.
Rukopis je oèuvan zahvaljujuæi izbjeglicama koji su u tim
tekstovima nalazili snagu, spokoj, vjeru i nadu u
dramatiènim trenucima svoga bijega. Te su misli ukorièene u
knjizi koja je prevedena na mnoge svjetske jezike, postavši
prvorazredni duhovni bestseler u kojemu snagu, odvažnost i
vedrinu pronalaze tisuæe èitatelja.
Imanje, poziv, nutarnji život, molitva, žrtva, snaga, vjera,
siromaštvo, obitelj, mudrost, uèenje, ljubav, nada… teme su
koje Van Thuan obraðuje u 1001 misli, a dirnut æe svakoga
tko ih bude èitao.
Herojsko i radosno trpljenje kardinala Van Thuana za Krista
te njegov primjer svetoga života ostavili su traga na
mnogima koji su ga poznavali pa je tako veæ pet godina
nakon smrti pokrenut proces za njegovu beatifikaciju te
dobiva naslov sluga Božji.
Domovinske vijesti
ika
Èetvrta obljetnica uspostave Bjelovarsko-križevaèke
biskupije i reðenja njezinoga prvoga biskupa
Sveèanu koncelebriranu misu u katedrali Sv. Terezije Avilske
u Bjelovaru predvodio apostolski nuncij Alessandro D'Errico
Bjelovar, 20.3.2014. (IKA) - Mnoštvo vjernika iz svih župa
Bjelovarsko-križevaèke biskupije ispunilo je u èetvrtak 20.
ožujka katedralu Svete Terezije Avilske u Bjelovaru kao i
korzo ispred katedrale, gdje je sveèanu koncelebriranu misu
predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj
nadbiskup Alessandro D'Errico u zajedništvu s mons.
Vjekoslavom
Huzjakom,
bjelovarsko-križevaèkim
biskupom, te sveæenicima iz biskupije. Oko 800 vjernika
okupilo se na sveèanom slavlju tako da je katedrala
zablistala posebnim sjajem urešena narodnim nošnjama koje
su s velikom radošæu nosila djeca i odrasli, vatrogascima i
lovcima u sveèanim odorama, èlanovima kulturnoumjetnièkih društava, a sudjelovali su i pastoralni suradnici i
vjernici iz župa biskupije, redovnice, èlanovi crkvenih
pokreta i udruga, bogoslovi, vjerouèiteljice i vjerouèitelji,
pjevaèi, a nazoèni su bili i èlanovi graðanskih udruga, župan
Bjelovarsko-bilogorske županije Damir Bajs sa suradnicima,
kao i bjelovarski gradonaèelnik Antun Korušec sa
suradnicima.
Biskup Huzjak na poèetku slavlja srdaèno je pozdravio
nuncija i zaželio mu dobrodošlicu u Bjelovar, sjedište
Bjelovarsko-križevaèke biskupije: "Naša Biskupija koraæa
svoje prve korake, prve godine postojanja, zato se radujemo
s Vama što ste došli zajedno s nama moliti, te nam izraziti
podršku u našem djelovanju i rastu. Svaki poèetak je težak,
no velikim zauzimanjem i entuzijazmom svih u Biskupiji,
osobito sveæenika, redovnika i redovnica, vjerouèitelja i
vjerouèiteljica, zajedništvo i povezanost biskupijske
zajednice iz dana u dan raste i pomalo biva ona sol zemlje o
kojoj nam je govorio Spasitelj naš Isus Krist, koji je Crkvu
poslao naviještati Evanðelje svakom stvorenju. Vjerujem
kako æe naša mlada Biskupija na pravi naèin znati odgovoriti
na izazove vremena koji su prisutni i izvršiti svoje
evangelizacijsko poslanje u svijetu, ali i dati svoj doprinos
boljitku i napretku cjelokupnoga društva."
Nuncij D'Errico zahvalio je biskupu Huzjaku na rijeèima
dobrodošlice i izrazio radost što æe zajedno s okupljenim
narodom slaviti misu na dan èetvrte obljetnice uspostave
Bjelovarsko-križevaèke biskupije te je èestitao biskupu
obljetnicu njegova biskupskog reðenja. Nuncij je prenio
pozdrave i molitve pape Franje, koji s posebnom pozornošæu
i brigom prati tu mladu biskupiju u njezinu rastu kako bi u
svijetu bila upravo ono što Papa želi od Crkve, bliza svakom
èovjeku.
Nakon pokajnièkog èina i službe rijeèi mons. Huzjak u
homiliji istaknuo: "Petrovi nasljednici na stolici rimskoga
biskupa u XX. stoljeæu, kao i naš sadašnji papa Franjo,
voðeni Duhom Svetim, usmjeravali su i vodili Crkvu kako bi
ona bila jasan znak prisutnosti živoga Boga u svijetu, kako
bi svjedoèila Božju brigu i ljubav za svakoga èovjeka i kako
bi ljudima pokazivala put vjeènoga spasenja. To Crkva èini i
danas, u vremenima kad se mnogo toga pogubnoga za
èovjeka nameæe kao vrijednost, kad se izokreæu i izopaèuju
mnoge stvari i mnogi odnosi u društvu. No, sve je to samo
veæi izazov za Crkvu da bude dostojanstvena, vjerodostojna i
bliza èovjeku koji traži smisao i nadu bez koje ne može
živjeti: da mu otvara perspektivu svojim navještajem
Evanðelja, slavljenjem sakramenata, katehetskom poukom;
da mu bude bliza i u njegovim najosnovnijim potrebama, što
je Crkva od poèetka èinila svojim karitativnim djelovanjem;
da mu bude blizu i na podruèju odgoja i kulture o èemu ovisi
formacija naše djece i mladih."
Na kraju slavlja nuncij D'Errico prenio je pozdrave pape
Franje i iznio njegove poruke koje èesto istièe. U Crkvi
danas više ne smije biti "tako se radilo ili tako je bilo
uvijek". Danas Crkva treba biti otvorena vremenu u kojem
živi i konkretnom èovjeku. Treba biti bliz svakom èovjeku i
pokazati zauzetost. Prenijet æu Svetom Ocu vaše pozdrave i
sve ono što ovdje nastojite uèiniti. Na materijalnom podruèju
vidi se razvoj, a jednako tako vidljivo je da nastojite zajedno
s vašim biskupom izgraditi biskupijsku zajednicu, Crkvu,
onako kako to i Papa želi. Krist nam je dao zadatak: Crkvu
za sve koja je bliza èovjeku.
Biskup Huzjak na kraju je zahvalio nunciju za predvoðenje
slavlja i na rijeèima podrške i ohrabrenja te mu predao
darove u znak sjeæanja; umjetnièku sliku domaæeg autora,
knjige o povijesti Bjelovara i njegovom sadašnjem životu, te
predao bukete cvijeæa nunciju, savjetniku u Apostolskoj
nuncijaturi mons. Jean Francoisu Lantheaumeu i
prevoditelju o. Ivici Hadašu. Nakon misnog slavlja svi su se
okupili na korzu ispred katedrale gdje su KUD-ovi izveli
svoje programe a pastoralni suradnici podijelili okrjepu u
hrani i piæu.
Liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni mješoviti zbor
pod ravnanjem Valentine Vedriš, voditeljice zbora.
Split: Primanje kandidature za ðakonat i prezbiterat
Split, 20.3.2014. (IKA) - U kapeli Centralnoga bogoslovnog
sjemeništa u Splitu u èetvrtak 20. ožujka predvodeæi
euharistijsko slavlje splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ podijelio je kanditaturu za ðakonat i prezbiterat
petorici
bogoslova
na
naslov
Splitsko-makarske
nadbiskupije. Novi kandidati za ðakonat i prezbiterat su:
Ante Ivišiæ, Gabrijel Kamber, Toni Kuliæ, Marko Vrkiæ i
Ivan Vrliæ.
Razmišljajuæi o važnosti primanja kandidature, nadbiskup je
u propovijedi novim kandidatima posvijestio dva tipa
èovjeka koja se pojavljuju u misnim èitanjima: mišiæavi
èovjek - snagator, koji sve ulaže u svoje tijelo i u svoje
sposobnosti, gubeæi buduænost jer je ogranièen; te èovjek
srca koji se uzdaje u Gospodina, ne nijeèuæi samog sebe jer
je za pouzdanje potreban èovjekov izbor i odluka, po kojem
živi puninu sadašnjeg trenutka okrenutog prema buduænosti
punoj nade. Ta dva tipa èovjeka dobivaju dublje objašnjenje
u Evanðelju o Lazaru i bogatašu, u kojima se možemo svi
pronaæi. Bogataš, za razliku od Lazara nije usmjeren na
drugoga, sam je sebi dostatan ima uporište u sebi samom.
Njegov problem, istièe mons. Barišiæ, nije bogatstvo kao
takvo - jer bogatstvo u Bibliji oznaèava Božji blagoslov i dar
– nego trenutak kada bogatstvo postane središte njegova
života, sigurnost za buduænost. Njegovo bogatstvo èini
Lazara siromašnim, nema usmjerenja i protoènosti za
drugoga. No isto tako, nastavlja nadbiskup, dolazeæi pred
Gospodina uvijek smo u poziciji Lazara - Eleazara, onoga
kome Bog pomaže. "Stoga nas Gospodin želi uèiniti
bogatima dajuæi nam razlièite darove. Jedan od mnoštva
darova je i kandidatura po kojoj Bog kandidatima daruje
svoje prijateljstvo, ljubav, poslanje. Stoga je važno taj dar ne
uèiniti vlastitim posjedom, titulom, nego ga podijeliti s
Lazarima oko sebe", zakljuèio je nadbiskup homiliju.
Na kraju misnog slavlja nadbiskup je èestitao odgojiteljima i
èitavoj bogoslovnoj zajednici, sa željom da novim
kandidatima prva stepenica prema sveæeništvu bude na
osobnu izgradnju i oplemenjivanje bogoslovije kojoj
pripadaju.
.
26. ožujka 2014. broj 12/2014
9
Domovinske vijesti
Pastirsko pismo zadarskog nadbiskupa o obitelji
Zadar, 21.3.2014. (IKA) - "Obitelj – snaga Crkve i naroda"
naziv je pastirskog pisma zadarskog nadbiskupa Želimira
Puljiæa, koje je u Godini obitelji Zadarska nadbiskupija
tiskala u knjižicu. Nadbiskup na 64 stranice koncizno sabire
znaèajke naravi braka i pogled crkvenog uèiteljstva u prilog
održanju te najznaèajnije ustanove društva. Sažeto
predstavlja sljedeæe teme: Božja zamisao s obitelji (Povijest
spasenja ide preko obitelji), Obitelj je zajednica osoba
(Obiteljsko zajedništvo je zadatak i poslanje), Obitelj je
gnijezdo života, U obitelji se raste u kreposti i svetosti,
Kršæanske obitelji – izvor duhovnih zvanja. U prilozima
mons. Puljiæ nudi Okružnicu uz trogodišnji hod Godine vjere
u nadbiskupiji te donosi tekstove: Povod za proglašenje
Godine vjere, Višegodišnji program za produbljivanje vjere,
Crkva je izvorni Božji naum, a ne proizvod povijesnog
sluèaja. Nadbiskup predlaže inicijative za trogodišnje
razdoblje, govori o pravu na život kao temelju svih drugih
prava te nudi obrasce molitvi pod geslom "Obitelj dnevno
moli i nedjeljom misu slavi". Zakljuèno navodi bitne poruke
iz dokumenata crkvenog uèiteljstva o životu, braku i obitelji:
Drugi vatikanski sabor, Humanae vitae, Persona humana,
Familiaris consortio, Mulieris dignitatem, Ivan Pavao II.:
Muško i žensko stvori ih – kateheze o ljudskoj ljubavi,
Donum vitae, KKC, Veritatis splendor, Pismo Ivana Pavla
II. kršæanskim obiteljima, Pismo Ivana Pavla II. ženama,
Evangelium vitae, Ljudska spolnost: istina i znaèenje –
Priprava na sakrament ženidbe.
Dostojanstvo braka i obitelji izaziva rasprave i polemike i
obuhvaæa goruæa pitanja o odnosu pojedinca i društva prema
toj temeljnoj zajednici. "I kad èovjek odluèi živjeti sam,
obitelj ostaje obzorje preko kojeg se umrežuju njegove veze
i odnosi s drugim ljudima i obiteljima", piše mons. Puljiæ.
Istièe potrebu pastoralne i molitvene zauzetosti za obitelj;
obiteljski naèin života ravna se naèelom boljitka za druge.
Temelj tog zajedništva je nesebièna ljubav koja ne traži
svoje. Mons. Puljiæ upozorava na teškoæe obitelji u prijenosu
biološkog života èija je posljedica demografska kriza. Istièe
da je Crkva pozvana njegovati kulturu života i braniti
ljudsko dostojanstvo, u èemu je glavna odgovornost obitelji
koja prima život kao Božji dar i štiti ga od napada.
Nadbiskup potièe na zaštitu obitelji u zakonodavnom,
politièkom, gospodarskom, socijalnom i zdravstvenom
podruèju. "Istina o vrijednosti ljudskog života ne ovisi o
tome priznaje li je i prihvaæa mali ili velik broj ljudi. I mediji
stvaraju javno mnijenje da su kontracepcija, sterilizacija,
pobaèaj i eutanazija znak napretka i osvajanje slobode, a
stavove u korist života prikazuju kao neprijatelje slobode i
napretka. Hrvatsku koja je u Domovinskom ratu osjetila
zadah smrti, želio bih vidjeti u službi života i ostvarivanju
ustavnog prava na život. Bogu hvala što crkveni nauk nije
okovan obzirima i ljudskim propisima. On je nalog primljen
od Isusa Krista koji se mora prenositi i propovijedati bilo to
zgodno ili nezgodno", poruèuje mons. Puljiæ i istièe da
Crkva ne kažnjava. Ona je majka i uèiteljica, odgaja, potièe,
upuæuje i upozorava. "Ako èovjek razumom shvati a srcem
prihvati da mu je život darovan, da od Boga dolazi i k Bogu
je usmjeren, sa strahopoštovanjem æe braniti ljudski identitet
i zauzimati se za njegovo dobro na svim podruèjima.
Èovjeka je lakše pokvariti nego odgojiti. Lakše je rušiti nego
graditi. No, èovjek je spašen i sposoban je biti odgovoran,
dobar, plemenit i èestit. Stoga se ne smijemo umarati hrabriti
ljude da dobro misle i èine. I isticati ljepotu otkupljene
naravi, važnost predbraène èistoæe i vjernosti za buduænost
braka i obitelji", poruèuje nadbiskup Puljiæ. U izdanju su i
fotografije krštenja djece iz brojnih obitelji Zadarske
nadbiskupije.
10
26. ožujka 2014. broj 12/2014
ika
Priopæenje u vezi sluèaja don Darija Tièiæa
Ostaje nadati se kako u buduænosti nedužne osobe, neovisno
o svom pozivu, neæe dolaziti u situaciju da se putem medija
brane od lažnih optužbi bez dokaza iznesenih od strane
"anonimnih tužitelja"
Zadar, 21.3.2014. (IKA) - U vezi s nedavnim medijskim
napisima vezanim za lažne optužbe osobe koja se
legitimirala kao Luka Milinkoviæ, a koje su usmjerene protiv
don Darija Tièiæa, Tiskovni ured Zadarske nadbiskupije
izvijestio je javnost 21. ožujka o sljedeæem:
Nadležno Županijsko državno odvjetništvo u Zadru
temeljem kaznene prijave podnesene od strane don Darija
Tièiæa Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, dana 24.
12. 2012. godine, nakon provedenih izvida u završnom
izviješæu od 19. 03. 2014. godine, utvrdilo je da na podruèju
Zadarske županije prema informacijskom sustavu MUP-a ne
postoji osoba koja ima prijavljeno prebivalište ili boravište
pod imenom i prezimenom Luka Milinkoviæ.
Prema tome, evidentno je da se iza navedenog pseudonima
krije neka druga osoba koja je dostavila svoj dopis od 18.
lipnja 2012. Rimskoj Kongregaciji s inkriminirajuæim
sadržajem protiv don Darija Tièiæa, upravo pred njegovo
imenovanje na dužnost vicerektora u Papinskom hrvatskom
zavodu sv. Jeronima u Rimu.
Nažalost, s obzirom na lažno predstavljanje, don Dario Tièiæ
i Zadarska nadbiskupija nisu u moguænosti utvrditi tko je
podnositelj i širitelj lažnih optužbi. Isto tako, nisu u
moguænosti poduzeti i usmjeriti bilo kakve daljnje radnje,
osim onih koje su sukladno moguænostima zakona
Republike Hrvatske veæ poduzete.
Neosporno je, meðutim, da je na ovaj naèin uèinjena
nemjerljiva šteta prema don Dariju Tièiæu, prema Zadarskoj
nadbiskupiji i njenom kleru, kao i prema nadbiskupu
Želimiru Puljiæu. Ostaje nadati se kako u buduænosti
nedužne osobe, neovisno o svom pozivu, neæe dolaziti u
situaciju da se putem medija brane od lažnih optužbi bez
dokaza iznesenih od strane "anonimnih tužitelja".
Prva igraonica za djecu iz Starih Perkovaca
Igraonicu u vjeronauènoj dvorani crkve Sv. Ane uredili
èlanovi udruge mladih "Betlehem"
Slavonski Brod, 21.3.2014. (IKA) - Predškolska djeca od 4
do 6 godina iz Starih Perkovaca kod Slavonskog Broda od
21. ožujka imaju i svoju prvu djeèju igraonicu, koju su im u
vjeronauènoj dvorani crkve Sv. Ane, uredili èlanovi nedavno
osnovane udruge mladih "Betlehem" na èelu s voditeljem
Igorom Karaliæem.
Blagoslivljajuæi igraonicu, domaæi župnik Nikica Mihaljeviæ
zahvalio je mladima na njihovim idejama punim života i
izmeðu ostalog rekao: "U ovo vrijeme konzumizma, kad
mladi uživaju pasivno uz televiziju i Internet, naši su mladi
pokazali da imaju u sebi kreativnosti, od sporta i KUD-a
vatrogasaca, a ovo je igraonica njihov vrhunac. Vjerujem da
æe se djeca ovdje moæi družiti i socijalizirati, a buduæi je ovaj
prostor pod crkvenim krovom, imat æe još jednog uèitelja Isusa te vjerujem da æe u te mlade duše biti ugraðene
plemenite vrednote, da bi danas-sutra bile ponos svoje
obitelji, sela našeg naroda i Crkve."
S djecom æe svake subote u dvije smjene od 13 do 15 i od 16
do 18 sati volontirati mlade struène odgojiteljice Ivana
Zmaiæ i Matea Soèkoviæ. U program igraonice, koji æe biti
slièan programima u ostalim vrtiæima, prijavljeno je do sada
28 djece.
ika
"Banjoluèka biskupija juèer, danas i sutra"
Ravnatelj Caritasa Banjoluèke biskupije mons. Miljenko
Anièiæ na tribini u Cerniku u sklopu Tjedna solidarnosti i
zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH
Rijeka, 21.3.2014. (IKA) - "Krajem 1991. godine u
Banjoluèkoj biskupiji živjelo je 120.000 katolika, a krajem
2008. godine 37.797", rekao je ravnatelj Caritasa Banjoluèke
biskupije mons. Miljenko Anièiæ na tribini "Banjoluèka
biskupija juèer, danas i sutra" održane u župi sv. Bartola
apostola u Cerniku u petak 21. ožujka, u sklopu Tjedna
solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni
Hercegovini. Pozdravnu rijeè okupljenima uputio je
ravnatelj Caritasa Rijeèke nadbiskupije, mons. Nikola
Uraviæ koji je na osobit naèin i moderirao tribinu.
Mons. Anièiæ upoznao je okupljene s Katolièkom Crkvom u
BiH u kojoj je prije rata živjelo 800.000 katolika, a danas ih
je oko 540.000. "Taj broj, dobiven posljednjim popisom
stanovništva, nije realan jer se na njemu nalazi veliki broj
katolika koji ne žive u Bosni i Hercegovini, a upisani su."
Izrazio je zabrinutost èinjenicom kako je tijekom rata oko
450.000 katolika u etnièkom èišæenju bilo prisiljeno napustiti
svoja ognjišta. "Danas u Federaciji živi oko 31.000 katolika
što je za oko deset tisuæa manje u odnosu na godine prije
rata. U Republici Srpskoj do rata je živjelo 220.000, a danas
ih je 11.600 i taj broj se još uvijek smanjuje", upozorio je
mons. Anièiæ. Govoreæi o situaciji u Banjoluèkoj biskupiji,
istaknuo je kako u njoj nije bilo rata, a zapaljeno je i
uništeno oko 95% crkava odnosno oko 202 crkvena objekta
u potpunosti su uništena, a sveæenici, redovnici i redovnice
ubijani, zatvarani i odvoðeni. Ubijeno su ili od posljedica
zlostavljanja umrla šestorica sveæenika, dvojica franjevaca, a
trojica sveæenika umrla su nakon zlostavljanja koja su
preživjela. Mons. Anièiæ tom popisu dodao je i s. Ceciliju
Grgiæ, redovnicu Družbe sestara milosrdnica koja je ubijena
i zapaljena u župnoj kuæi u Presnaèama kod Banje Luke
1995. godine zajedno sa župnikom Filipom Lukendom. Za
sudbinu don Ratka Grgiæa iz Vareša još uvijek se ne znaju
pojedinosti ubojstva niti mjesta gdje leže njegovi posmrtni
ostaci, rekao je mons. Anièiæ.
Osvræuæi se na nedavne nemire i demonstracije u BiH, kazao
je kako isti imaju socijalnu pozadinu te dodao kako je
ljudska bijeda poslužila pojedinim politièarima za ostvarenje
nekih njihovih planova. "Na sreæu, ljudi su to shvatili i
primirili se, ali se još uvijek okupljaju po forumima." U
nastavku je primijetio kako ponašanje politièara ne vodi
smirivanju situacije. Takoðer, trenutaèna situacija ide u
prilog Europi koja ne pokazuje zanimanje za poboljšanje
situacije, poruèio je ravnatelj banjoluèkog Caritasa, izrazivši
zabrinutost brzinom razvijanja dogaðaja na Krimu gdje se
reflektirala europska indiferentnost koja se ocrtava i na
stanje u BiH što je, prema mišljenju mons. Anièiæa, dobar
pokazatelj kako Europa nema moralne ciljeve u BiH.
Takoðer, napetost još uvijek postoji u BiH i ljudi se boje jaèe
izraziti svoje nezadovoljstvo koje bi moglo dovesti do
ponavljanja prošlosti, rekao je i objasnio kako bi moguæi
prosvjedi zbog novih politièkih prilika, razbuktali tenzije
koje su se u Republici Srpskoj smirile, a mogle bi postati
meðunacionalni problem što bi u konaènici rezultiralo
stanjem koje se ne bi moglo lako stabilizirati.
Osmu godinu zaredom hrvatski Caritas organizira Tjedan
solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH. Pomoæ
koja se pošalje usmjerava se u tri podruèja: kuænu njegu
starih i nemoænih osoba, pomoæ obiteljima i djeci te ono za
èim se sve više traži je pomoæ u hrani i ogrjevu, rekao je
ravnatelj banjaluèkog Caritasa. Dodao je da su se donacije iz
inozemstva smanjile, neke zemlje u potpunosti su prestale
pomagati i banjaluèki Caritas se našao pred problemima.
Domovinske vijesti
"Potrebe su ostale, a financija nije bilo. Rijeè je o starim
osobama koje nikoga nemaju i èesto je medicinska sestra
jedina osoba koja uðe kroz njihova vrata. Zbog toga se
razgovaralo s Hrvatskim Caritasom da se zbog tih ljudi
program ne ugasi." Kuæna njega se u Banjoluèkoj biskupiji
pruža veæ dvadeset godina i trenutaèno se skrbi za oko 200
osoba. Puno se radi na i odgojno-obrazovnom polju pa su
osnovani Katolièki školski centri i Europska akademija.
Zbog kvalitete školskog programa pohaðaju ih i djeca
srpskih i bošnjaèkih politièara", rekao je mons. Anièiæ,
dodavši kako im u financiranju ne pomaže Vlada Republike
Srpske." Ukoliko ne budemo mogli nastaviti financirati te
ustanove upitan je njihov nastavak rada."
Govoreæi o projektima koje je pokrenuo i vodi banjoluèki
Caritas, ravnatelj je poseban naglasak stavio je na
Zemljoradnièku zadrugu "Livaè" u kojoj se proizvodi sir
trapist, uzgajaju muzne krave, stoèna hrana te bio-plin.
Takoðer, nakon rata pokrenute su stolarske radionice da bi se
pomoglo obnovi kuæa, rekao je. U nastavku je izrazio
žaljenje što su mnogi "zaboravili raditi", odnosno bilo je
sluèajeva kada su se ljudima podijelili strojevi i alati za rad u
polju, a isti bili odbaèeni, istaknuo je mons. Anièiæ i dodao
kako su najspremniji za rad oni starije životne dobi.
Govoreæi o projektima koje banjoluèki Caritas namjerava
realizirati u buduænosti spomenuo je izgradnju internata za
djecu iz sela kojima roditelji ne mogu plaæati boravak u
gradu dok se školuju ili nemaju autobusne veze s gradom, te
proširenje Doma za starije i nemoæne osobe.
Govoreæi o duhovnom životu Banjoluèke biskupije, istaknuo
je kako tijekom rata nije samo poèinjena materijalna šteta,
nego je razoren ljudski potencijal što je teže obnoviti. "Kad u
nekoj župi koja je nekada imala 2 do 3 tisuæe katolika danas
imate njih tristotinjak, mahom starije životne dobi, tim
ljudima treba pomoæi, a ne od njih oèekivati da èine nešto.
Župnici su èesto sve za te ljude i zbog toga smo prvo
obnavljali župne kuæe da bi župnici mogli biti u tim
krajevima. Župnik je taj koji ukazuje kome treba kuæna
njega, a ako treba nekoga i odvesti lijeèniku, podijeliti
pomoæ i druge poslove obaviti." U nastavku je istaknuo kako
na regionalnoj razini Hrvati u Republici Srpskoj nemaju
svog politièkog predstavnika pa se ljudi za sve obraæaju
biskupu i župniku. "Crkva im je sve", istaknuo je mons.
Anièiæ i dodao kako je teško obnoviti nekadašnji život,
pronaæi pastoralnog suradnika, ljude koji æe se uhvatiti u
koštac sa svakodnevnim problemima župe. Dodao je da ga
ne brine opstanak Banjoluèke biskupije jer su kroz povijest
ljudi odlazili i dolazili, nego je obveza svih onima koji su
tamo ostali ili se vratili - dati priliku za opstanak.
Povratnicima je poruèio da moraju raèunati na poteškoæe, ali
i dodaje da poteškoæe postoje i u drugim zemljama. "BiH
ima buduænost, ali je potrebno riješiti politièko pitanje."
Posebnu poruku uputio je onima koji su iselili, prognani ili
izbjegli iz Banjoluèke biskupije da ne zaborave svoj kraj! Sa
žaljenjem je istaknuo kako se susreæe sa starijim ljudima koji
su se htjeli vratiti u rodni kraj, a onda bili zaboravljeni od
èlanova svojih obitelji i prepušteni banjoluèkom Caritasu i
župnicima Banjoluèke biskupije. "To se ne smije dogaðati
meðu vjernicima, jer roditelj je roditelj i peta zapovijed
Božja ostaje i dalje." Na završetku tribine na osobit naèin
zahvalio je svim Banjoluèanima i vjernicima u Hrvatskoj
koji su kroz tjedne solidarnosti bili spremni pomoæi Bosni i
Hercegovini. Zahvalu gostu na sudjelovanju uputio je
domaæin, župnik župe sv. Bartola u Cerniku Petar Zeba,
rekavši kako je ponosan što je dio Crkve jer se kroz primjer
banjoluèkog Caritasa vidi koliko se puno može uèiniti i u
najtežim trenucima.
26. ožujka 2014. broj 12/2014
11
Domovinske vijesti
"U kojem smjeru idu odgoj i obrazovanje u Republici
Hrvatskoj?"
Prof. dr. Josip Grbac i dr. Boris Jokiæ na tribini "Zajednièki
vidici" u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu
Zagreb, 21.3.2014. (IKA) - "U kojem smjeru idu odgoj i
obrazovanje u Republici Hrvatskoj?" bila je tema treæe u
nizu tribine "Zajednièki vidici" u petak 21. ožujka u
Nadbiskupijskom pastoralnom institutu na zagrebaèkom
Kaptolu, u organizaciji Ureda Zagrebaèke nadbiskupije za
vjeronauk u školi. U dijaloškom susretu sudjelovali su prof.
dr. Josip Grbac s Teologije u Rijeci i znanstveni suradnik
zagrebaèkog Instituta za društvena istraživanja dr. Boris
Jokiæ, objavljeno je na portalu Glasa Koncila.
Govoreæi o odgoju kao pretpostavci èovjekove moralnosti i
etiènosti dr. Grbac primijetio je da odgoj djece za moralno
djelovanje kreæe u obitelji, ali treba se nastavljati u školi.
Uvjet za pozitivno rješenje problema odgoja u školama je
dogovor oko zajednièkoga sustava vrijednosti umjesto
manipuliranja vrijednostima zbog pojedinaènih interesa.
Temelj zajednièkoga sustava vrijednosti je zajednièki
ljudskoj naravi, a tako utemeljene vrijednosti ne mogu se
relativizirati.
Osvrnuvši se na nedavno donesen belgijski zakon kojim se
dopušta eutanazija djece, dr. Grbac upozorio je na opasnosti
do kojih na zakonskoj razini može doæi ako se zanemari
temeljni sustav vrijednosti. Razlièite vizije èovjeka nude i
razlièite sustave vrijednosti, što vodi do rastakanja odgojnih
modela. Tako se govor o vrijednostima u hrvatskom školstvu
svodi na nedovoljno jasne, opæenite tvrdnje. Osvrnuvši se na
nedavni simpozij o spolnom odgoju održan u Rijeci, na
kojem je utvrðeno da je pitanje odgoja u Hrvatskoj
ideologizirano, dr. Grbac upozorio je da jednu od glavnih
prepreka u odgoju za vrijednosti vidi u uplitanju države u
odgoj i obrazovanje, što je u demokratskim društvima
neprihvatljivo. Dva preduvjeta za kvalitetan odgoj – dogovor
o tome kakvoga se èovjeka želi odgojiti te minimalni
konsenzus oko ljestvice vrijednosti – nisu ostvarena u
hrvatskom školstvu, zakljuèio je Grbac i izrazio nadu u
poboljšanje stanja školstva u buduænosti.
Dr. Jokiæ, jedan od suautora i nositelja Strategije odgoja i
obrazovanja, znanosti i tehnologije, zapoèeo je izlaganje
citatom iz smjernica Strategije: "Hrvatsko društvo je u
dubokim promjenama na svim poljima, što zahtijeva
dugoroèno promišljanje o mjestu znanosti i obrazovanja u
društvu. Pritom u prvom planu treba biti èovjek, a tek onda
institucionalni sustav." Govoreæi o izazovima koji su
globalizacijom stavljeni pred odgoj i obrazovanje, istaknuo
je da školski program više nije prozor u svijet kao nekada.
Informacija je sve više, do njih se dolazi sve lakše, a èesto je
broj informacija toliki da postaje problematièno odvojiti
potrebne od nepotrebnih. Suvremeno školstvo treba se stoga
znati prilagoditi takvom stanju, jer æe u protivnom ostati u
granicama koje su bile primjerene za drukèiju društvenu
situaciju i kao takvo neæe imati smisla. Dr. Jokiæ istaknuo je
svoje zalaganje za radikalnu promjenu naèina uèenja u
školama. Za razliku od veæine drugih zemalja, u Hrvatskoj
se struktura obrazovanja nije znatno mijenjala u posljednjih
50 godina, pa se postavlja pitanje omoguæuje li postojeæa
struktura konkurentnost. Potrebna je složena promjena koja
zahtijeva širok struèni, politièki i ideološki konsenzus,
zakljuèio je Jokiæ. Izrazio je i uvjerenje da, unatoè mnogim
ogranièenjima s kojima se suvremeno školstvo u Hrvatskoj
susreæe, može doæi do organizirane cjelovite promjene
sustava u skladu s vrijednostima te za dobrobit uèenika i
društva.
12
26. ožujka 2014. broj 12/2014
ika
Sisak: Poèeli Dani kršæanske uljudbe
Na poèetku manifestacije u organizaciji Ureda za socijalni
nauk Sisaèke biskupije održan simpozij "Socijalno
poduzetništvo"
Sisak, 21.3.2014. (IKA) - Dani kršæanske uljudbe, u
organizaciji Ureda za socijalni nauk Sisaèke biskupije,
zapoèeli su u petak 21. ožujka u sisaèkom Velikom Kaptolu
simpozijom "Socijalno poduzetništvo", koji je održan uz
supokroviteljstvo Zaklade "Hanns Seidel Stiftung".
Kako je istaknuto u izjavi Ureda za socijalni nauk Crkve
Sisaèke biskupije, cilj Simpozija bio je progovoriti o tome
kako su nam nužno potrebne socijalne inovacije koje
zahtijevaju promjene u ponašanju, životnim i radnim
uvjetima te meðuljudskim odnosima. Potrebno je i stvarati
nove oblike organizacije i interakcije izmeðu javnog sektora,
organizacija civilnog društva, privatnih poduzeæa i graðana,
te omoguæiti stvaranje konkretnih, ekonomskih i provedivih
rješenja za drukèije ekonomske izazove i pozitivne procese u
društvenoj zajednici. "Vjernici moraju biti aktivni sudionici
razvoja socijalnog poduzetništva i u tim procesima ne smiju
se držati po strani, kao što i svojim služenjem siromašnima
trebaju naviještati istinu o èovjeku da je stvoren na Božju
sliku i da ga Bog ljubi i poziva na zajedništvo sa sobom. Naš
je zadatak otkriti siromašnima njihovo dostojanstvo i vratiti
im pouzdanje i nadu u buduænost, zauzimajuæi se da u
materijalnom, ali i u duhovnom smislu dobiju ono što im
pripada", istièe se u izjavi Ureda.
Na poèetku simpozija okupljene je pozdravila voditeljica
Ureda za socijalni nauk Crkve gða Marijana Petir. Govoreæi
o razlozima pokretanja Dana uljudbe, Petir je istaknula kako
oni koji slijede Krista trebaju biti potpuno konkretni u
prepoznavanju potreba koje današnji èovjek ima, poèevši od
potrebe zaštite ljudskog dostojanstva jer je ono danas, više
nego ikad ugroženo. „Zato smo mi u Uredu za promicanje
socijalnog nauka Crkve Sisaèke biskupije, ove Dane
kršæanske uljudbe koje organiziramo prvi put, posvetili
ljudskom dostojanstvu", dodala je Petir.
Okupljene predavaèe i brojne goste iz javnog i društvenog
života pozdravio je i sisaèki biskup Vlado Košiæ, istièuæi
kako æe zasigurno razmišljanja s ovoga skupa obogatiti sve
sudionike ali i cjelokupnu javnost. U uvodnom dijelu
okupljene je još pozdravila i voditeljice Zaklade "Hanns
Seidel Stiftung" Aleksandra Markiæ Boban, koja je i
pojasnila temelje po kojima Zaklada djeluje.
Radni dio simpozija poèeo je predavanjem djelatnika
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Jose Bjeliæa, Irene Bušiæ
i Štefice Tominoviæ, koji su govorili o aktivnoj politici
zapošljavanja na podruèju Ureda Sisak, politici
samozapošljavanja i Europskom socijalnom fondu.
Slijedilo je predavanje "Socijalno poduzetništvo i dobre
prakse" dr. Davorke Vidoviæ s Fakulteta politièkih znanosti
u Zagrebu, u kojem je donijela presjek razvoja, obilježja,
ogranièenja, potencijale i primjere dobre prakse socijalnog
poduzetništva na podruèju Hrvatske.
Može li nam èlanstvo u EU i raspoloživost europskih
fondova pomoæi u otvaranju novih radnih mjesta, te o
moguænostima financiranja socijalnog poduzetništva iz tih
fondova govorio je konzultant HAAMG Investa Tomislav
Pinter.
O Socijalnoj samoposluzi "Kruh sv. Elizabete" u Rijeci te
brizi za bližnje posvjedoèio je Siniša Puciæ iz Franjevaèkoga
svjetovnog reda Primorsko-istarskoga podruènog bratstva.
Simpozij je zatvorio Petar Gatariæ, koji je okupljenima od
zaèetaka do realizacije ideje predstavio projekt socijalnog
poduzetništva Udruge invalida Križevci "Križevaèka
èokolaterija", èiji cilj nije ostvarenu dobit uzeti sebi veæ je
uložiti u poboljšanje proizvodnje, oèuvanje starih i otvaranje
Domovinske vijesti
ika
novih radnih mjesta za osobe s invaliditetom.
U sklopu Dana kršæanske uljudbe održana su i otvorena
vrata katolièke knjižare "Sv. Kvirin" u sisaèkom Velikom
Kaptolu, a prvi dan je zakljuèen Križnim putem "Križ
ljubavi" u katedrali Uzvišenja sv. Križa i koncertom
Bogoslovskog okteta u crkvi Svete Marije Kraljice Mira u
Sisku.
Varaždinska biskupija pomogla obitelji i studente iz BiH
Iz sredstava karitativne djelatnosti odvojene 23 tisuæe kuna
Varaždin, 21.3.2014. (IKA) - U prigodi Tjedna solidarnosti
i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH, predsjednik
Hrvatskoga Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak
predvodio je misno slavlje u petak 21. ožujka u katedrali
Uznesenja BDM u Varaždinu.
Na misi i prethodno na križnom putu okupili su se èlanovi
Hrvatskoga kulturnog društva "Napredak" Varaždin na èelu
s predsjednikom prof. Ivanom Bošnjakom, kao i èlanovi
obitelji prognanih i izbjeglih iz Bosne i Hercegovine koje su
svoje boravište pronašle na podruèju Varaždinske biskupije,
a koje pomaže varaždinski "Napredak". Sudjelovali su i
predsjednik i ravnatelj Biskupijskog Caritasa mons. Ivan
Godina i Ante Šola.
Biskup Mrzljak podsjetio je kako je veæ osmu godinu drugi
korizmeni tjedan u Crkvi u Hrvatskoj posveæen solidarnosti s
potrebitima u BiH, koji se sastoji od molitvenog zajedništva,
ali i socijalne osjetljivosti "kako bismo si meðusobno
pomagali na duhovnom i materijalnom podruèju". U homiliji
je biskup Mrzljak rekao da Tjedan svjedoèi o tome "da smo
kao velika obitelj pozvani brinuti jedni za druge, kao što bi
se to trebalo u užim obiteljima". Naš hrvatski narod
stoljeæima živi u dvije domovine, a osobito su mu prava
ugrožena u Bosni i Hercegovini i pred time ne možemo biti
ravnodušni, rekao je biskup te potaknuo vjernike da i u
materijalnom smislu pomognu svoje sunarodnjake u
susjednoj državi. Prvenstveno je pozvao na molitveno
zajedništvo sa svima njima, osobito s obiteljima koje su
prošle svojevrstan križni put koji je na neki naèin sudbina
hrvatskog naroda kroz stoljeæa. Na tom putu uz hrvatski
narod uvijek je bila Crkva potièuæi da se ljubi bližnjeg svog i
èini dobra djela, poruèio je biskup Mrzljak.
Nakon mise prireðen je susret s obiteljima iz Bosne na
kojem su biskup Mrzljak i èelnici Biskupijskog Caritasa
darovali novèanu pomoæ obiteljima u potrebi. Iz sredstava
karitativne djelatnosti Varaždinske biskupije za tu su
namjenu odvojene 23 tisuæe kuna. Po tisuæu kuna
jednokratne pomoæi primilo je 16 obitelji koje danas žive u
raznim krajevima Varaždinske biskupije, te sedmero
studenata koji se školuju u Varaždinu. Biskup Mrzljak na
misi i susretu istaknuo je kako Tjedan solidarnosti i
zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH treba imati duhovnu i
materijalnu dimenziju jer su potrebe hrvatskog naroda koji
potjeèe iz Bosne ili živi u njoj stvarne i egzistencijalne, te im
je potrebno svjedoèiti blizinu i razumijevanje. Istaknuo je
kako je Varaždinska biskupija željela i na ovaj naèin
sudjelovati u obilježavanju Tjedna solidarnosti, na èemu je
zahvalu uime obitelji uputio predsjednik varaždinskog
"Napretka".
Izvješteno je i kako je Biskupijski Caritas dosad takoðer
osiguravao stipendije za desetak studenata podrijetlom iz
BiH, a varaždinski "Napredak" veæ 15 godina omoguæava
školu njemaèkog jezika u Beèu za veæi broj zainteresiranih
mladih.
350. obljetnica utemeljenja samostana benediktinki u
Hvaru
Hvar, 21.3.2014. (IKA) - Uz dan Preminuæa sv. Benedikta
benediktinke su u petak 21. ožujka proslavile 350. obljetnicu
utemeljenja svog samostana u Hvaru. Sveèanu misu u
samostanskoj crkvi predvodio je o. Damijan Kružiæ,
benediktinac s Èokovca, s kojim je uz ostale sveæenike
suslavio i hvarski župnik don Mili Plenkoviæ.
O. Damijan u propovijedi se osvrnuo na izniman lik sveca
Benedikta u povijesti Crkve, koji je životom i djelom uistinu
bio "blagoslovljen", kako mu i ime svjedoèi (lat. benedictussvet). Papa Grgur Veliki rekao je za sv. Benedikta da je bio
"èovjek Božji, sin pravednika", odnosno svetac, što æe reæi
da je pripadao Bogu i služio mu, rekao je o. Damijan. I mi
smo svi pozvani na svetost, a da bismo to postigli, potrebna
nam je svjetlost na životnom putu, a svjetlost je zapravo
Bog, njegova ljubav i milosrðe, njegov oèinski pogled koji
nam pomaže da ne zalutamo. Boga susreæemo svakodnevno
u Euharistiji i nakon toga susreta postajemo jaèi kako bi naše
srce bilo ispunjeno ljubavlju za služenje drugima, u obitelji i
na poslu, da bismo drugima mogli darivati sebe kao što se
Krist darovao apostolima na posljednjoj veèeri.
O. Damijan osvrnuo se na ulogu i znaèaj hvarskih
benediktinki za Crkvu, za grad Hvar, za bližnje. Istaknuo je
da su one poput "lumina", svjetiljaka, u koje samozatajne i
vrijedne hvarske koludrice svakodnevno ulijevaju ulje svoje
žrtve, molitve i rada. One su ostavile rodnu kuæu i zavièaj,
sve što su imale, kako bi mogle služiti Bogu i bližnjima.
Tajna njihove neprolazne vrijednosti krije se u životu,
molitvi i radu, koji se dogaða u blizini Boga, u ljubavi koja
je istinito sebedarje. Zakljuèujuæi propovijed o. Damijan
istaknuo je Isusove rijeèi "Ja sam s vama do svršetka
svijeta", te poželio da do tada hvarske benediktinke u Hvaru
"gore kao lumini", skriveni oèima ispraznog svijeta, ali
otkriveni Božjoj ljubavi, koja nam svima svijetli na putu
života.
Nakon misnog slavlja u crkvi je održan kraæi glazbenoscenski program, koji su izvodili èlanovi klape "Galešnik",
koju vodi maestro Tomi Domanèiæ. Uz izvrsno pjevanje
govorili su o ulozi i znaèaju benediktinaca u hrvatskoj
povijesti, te o utemeljenju samostana i djelovanju hvarskih
benediktinki kroz povijest. Nakon crkvenog slavlja vjernici
su pozvani u muzejski prostor na druženje i razgledanje
prigodne izložbe.
15. kutinski planinarski križni put
Kutina, 22.3.2014. (IKA) – Tradicionalni 15. kutinski
planinarski križni put pod geslom "Doði, kraljevstvo tvoje!"
(Mt 6,10) održan je u subotu 22. ožujka. Svoj hod kutinskim
krajem petstotinjak hodoèasnika zapoèelo je ispred župne
crkve Majke Božje Snježne u Kutini. Uvodnu molitvu
održao je župni vikar Damir Cekoviæ, a prvu je postaju kod
križa ispred župne crkve molio župnik preè. Dragutin Papiæ.
Geslo križnog puta "Doði kraljevstvo tvoje" bilo je poticaj za
razmišljanje, izmeðu postaja po teškim i lakšim putovima
kutinskih brežuljaka i šuma, o životu i shvaæanju volje Božje
i Njegovoga kraljevstva. Dvije su postaje tradicionalno bile
"postaje šutnje" tj. moguænost za ispit savjesti i ispovijed.
Središnji dio hodoèašæa bilo je misno slavlje koje je u crkvi
Bl. Alojzija Stepinca u Kutinskoj Slatini predvodio vlè.
Cekoviæ u zajedništvu s povjerenikom za pastoral mladih
Sisaèke biskupije Brankom Koretiæem.
.
26. ožujka 2014. broj 12/2014
13
Domovinske vijesti
Split: Podjela službi lektorata i akolitata na CBS-u
Split, 22.3.2014. (IKA) - Tradicionalni godišnji susret
bogoslovne zajednice s roditeljima i župnicima održan je 22.
ožujka u prostorijama Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u
Splitu. Tom prigodom splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ predvodio je sveèano misno slavlje u kojem je
bogoslovima treæe i èetvrte godine podijelio službe lektorata
odnosno èitaèa i akolitata tj. pratitelja. Službu lektorata
primili su Ante Ivišiæ, Gabrijel Kamber, Toni Kuliæ, Marko
Vrkiæ i Ivan Vrliæ, a službu akolitata Ante Gabrilo i Ante
Kelava.
Nadbiskup Barišiæ u homiliji je govorio i o važnosti službi
lektorata i akolitata. Kazao je kako se služba daje samo
onima u koje se ima povjerenje te kako je to velik dan ne
samo za bogoslove i roditelje, veæ i za Splitsko-makarsku
nadbiskupiju ali i cijeli narod. "Od sada ste još više pozvani
služiti i približavati svoga brata i sestru Bogu. Molit æemo za
vas", zakljuèio je nadbiskup.
Nakon mise uslijedio je prigodni program koji je prigodnim
govorom zapoèeo mr. don Boris Vidoviæ, rektor Centralnoga
bogoslovnog sjemeništa, koji je u svoje ime te uime
vicerektora don Marija Buljeviæa i duhovnika don Edvarda
Punde, svim roditeljima i župnicima zaželio dobrodošlicu.
"Za vrijeme ovog susreta nemoguæe je prenijeti vam
iskustvo života u bogosloviji, ali se nadam da æete u ovom
druženju osjetiti barem malo radosti u kojoj živimo.
Trudimo se biti potpora jedni drugima, kao jedna obitelj
utemeljena na ljubavi prema Isusu Kristu", kazao je rektor te
roditeljima poruèio da je zajednièki život s njihovim
sinovima za odgojitelje velika milost te da su zbog toga
zahvalni najprije Bogu, a potom i njima, na daru djece koju
su podigli i odgojili. Bogoslovi su potom otpjevali nekoliko
pjesama te izveli predstavu i tako na humoristièan i pouèan
naèin obogatili susret s roditeljima i župnicima, koji je
završio zajednièkim objedom.
U Požegi poèinje djelovati odsjek ðakovaèkoga
Meðubiskupijskog suda
Požega, 22.3.2014.
(IKA) – Požeški biskup Antun
Škvorèeviæ održao je 22. ožujka u Biskupskom domu u
Požegi radni sastanak s imenovanim èlanovima
Meðubiskupijskog suda u Ðakovu koji æe djelovati u
njegovu požeškom odjelu. Meðu njima su Želimir Žuljeviæ,
imenovan sucem i istražiteljem, Dragan Hrgiæ, imenovan
braniteljem ženidbenog veza, te Saša Paveljak, imenovan
bilježnikom.
Biskup
je
navedenim
djelatnicima
predstavio
novoutemeljeni Meðubiskupijski sud prvoga stupnja u
Ðakovu, èiji je moderator ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i
metropolit Ðuro Hraniæ, a sudski vikar dr. Nikola Škalabrin.
Istaknuo je pastoralno znaèenje Suda za Požešku biskupiju te
je naznaèio okvir djelovanja njegova odjela u Požegi.
Istaknuo je da on u svemu odgovara sudskom vodstvu u
Ðakovu, ali da preuzima rješavanje ženidbenih parnica s
podruèja Požeške biskupije te da je važno utvrditi
organizaciju njegova djelovanja. Dogovoreno je da odjel ima
svoj ured u prostorijama Ureda za crkveno-pravna pitanja
Biskupskog ordinarijata te da predstojnik Ureda, Želimir
Žuljeviæ bude ujedno voditelj sudskog odjela, koji æe u tim
prostorijama èuvati svoje dokumente povjerene bilježniku
Saši Paveljaku. Razgovaralo se o naèinu rada odjela, radnom
vremenu njegova ureda te o potrebnoj opremi. Zakljuèeno je
da æe uskoro svim župnim uredima Požeške biskupije biti
dostavljena obavijest o radu odjela i postupku s obzirom na
ženidbene parnice.
14
26. ožujka 2014. broj 12/2014
ika
Završeni Dani kršæanske uljudbe u Sisku
Dr. Gudrun Kugler i dr. Tonèi Matuliæ na sveèanoj
akademiji "Ljudsko dostojanstvo"
Sisak, 22.3.2014. (IKA) - Drugi dan Dana kršæanske
uljudbe, u subotu 22. ožujka, obilježen je sveèanom
akademijom "Ljudsko dostojanstvo" održanom u Dvorani bl.
Ivana Pavla II. u sisaèkom Velikom Kaptolu, a na kojoj su
predavanja održali direktorica Instituta za netoleranciju i
diskriminaciju protiv kršæana u Beèu dr. Gudrun Kugler na
temu "Život u getu: Nova netolerancija prema kršæanima u
Europi i što možemo uèiniti protiv nje?" i dekan KBF-a u
Zagrebu dr. Tonèi Matuliæ na temu "Ljudsko dostojanstvo u
svjetlu kršæanske antropologije".
Okupljene je pozdravio sisaèki biskup Vlado Košiæ, istièuæi
kako je dužnost svakog kršæana promicati ljudsko
dostojanstvo, a u temu je uvela voditeljica Ureda za socijalni
nauk Crkve Sisaèke biskupije Marijana Petir.
Govoreæi o novoj netoleranciji prema kršæanima u Europi, a
koja jaèa posljednjih godina, dr. Kugler istaknula je kako se
ona javlja kao socijalni i pravni fenomen: "Kao socijalni
fenomen može se primijetiti uèestali vandalizam prema
kršæanskim mjestima, osobito crkvama, te iskljuèivanje
kršæana iz javne sfere. U medijima nailazimo na
marginalizaciju i ismijavanje kršæana, a veliki broj kršæana
osjeæa da se prema njima izgraðuje zid predrasuda.
Meðutim, tu postoji èitav jedan drugi dio problematike
getoiziranja kršæana u Europi, a to je onaj zakonodavnopravne prirode. U 15 europskih zemalja ispitali smo 41
zakon koji zapravo ogranièava slobodno prakticiranje vjere
kršæanima. Dakle, to nije Bliski istok nego Europa. To su
npr. zakoni koji prisiljavaju medicinsko osoblje da sudjeluje
u pobaèajima i eutanaziji, ili kada su državni službenici
prisiljeni da sudjeluju u sklapanju istospolnih brakova ili
posvajanju djece istospolnih parova. To je i podruèje
slobode govora. U nekim zemljama zabranjeno je citirati
Bibliju ili katekizam kada se radi o homoseksualnim
pitanjima", rekla je Kugler te navela i brojne druge primjere
diskriminacije.
Kao rješenje protiv diskriminacije dr. Kugler iznijela je
teoriju tadašnjeg kardinala, a danas umirovljenoga pape
Benedikta XVI. o uspostavljanje kreativnih programa. "To
znaèi da je potrebno mobilizirati sve dobre snage koje
postoje u svim moguæim profesijama te pripremiti i voditi
mlade da djelotvorno djeluju u cilju ostvarenja kršæanskih
vrednota. Uz dobre programe dobit æe se ta sredstva, a kada
ih imamo, u kombinaciji s idejama imamo moguænost
mijenjati politiku. Mi, kršæani, moramo 'prohodati kroz
institucije' Europske unije i svi moramo vidjeti politiku kao
odgovornost kršæana, jer zakoni oblikuju to kako mi
shvaæamo dobro i zlo". Osvræuæi se na situaciju u Hrvatskoj,
istaknula je kako joj se izvana èini da u Hrvatskoj jako
djeluje Duh Sveti i kako se dogaða novo proljeæe. "Izgleda
mi kao da ima bezbroj mladih ljudi koji su inteligentni,
lijepi, obrazovani i koji su spremi da svoj život posvete
Bogu i koji se kao laici žele angažirati za Crkvu. Èini mi se
da ih je ovdje mnogo više nego u drugim zemljama i
Hrvatska po tome može biti primjer Europi. Ali, gledajuæi
sada na pozitivni razvoj dogaðaja, ne smije se opustiti i
dopustiti da Hrvati samo gledaju i dive se. Sada Hrvati
trebaju dvostruko više raditi, da upotrijebe i iskoriste ove
prilike koje su pred njima kako bi imali jasne planove i
ciljeve, a koje žele postiæi u Hrvatskoj i Europi. Cijela æe
Europa imati od toga koristi, prije svega kroz europsku
legislativu, ali i kroz izvrstan primjer koji æe Hrvatska
ostalima pružati. To smo veæ i vidjeli s referendumom o
braku inicijative "Uime obitelji". Hrvatska ima odgovornost
za Europu kako bi se novo proljeæe kršæanstva prolomilo
ika
kroz cijeli kontinent", poruèila je Kugler.
U izlaganju "Ljudsko dostojanstvo u svjetlu kršæanske
antropologije" dr. Matuliæ rekao je kako se ono bazira
poglavito na temeljnim odrednicama Drugoga vatikanskog
koncila i kako je govor o ljudskom dostojanstvu novijeg
datuma, ali je u Crkvi naišao na golemi odjek. "O tome
svjedoèi i èinjenica da je deklaracija o slobodi vjerovanja
Drugoga vatikanskog koncila naslovljena "Dignitatis
humanae" - ljudsko dostojanstvo. Takoðer, cijelo jedno
poglavlje Pastoralne konstitucije u Crkvi u suvremenom
svijetu naslovljeno je "O dostojanstvu ljudske osobe" i
upravo u tom dijelu Drugi vatikanski koncil razraðuje
kršæansku antropologiju u središtu koje stoji ljudsko
dostojanstvo", rekao je Matuliæ.
Osvrnuo se na sredinu 80-tih godina 20. stoljeæa i razvidnu
sveprisutnu ekološku krizu tijekom koje se u zapadnjaèkom
kulturnom krugu izrièu teške optužbe na raèun kršæanstva, a
to su zapravo optužbe na raèun tradicionalnog
antropocentrizma. "Slažemo se s time da je upravo
antropocentrièka ideologija skrivila tu krizu jer je ona stavila
u središte èovjeka kao Boga, no da bi se ta optužba mogla na
ikoji naèin povezati s Crkvom apsolutno je neprihvatljivo iz
jednostavnog razloga što kršæanstvo ne polazi u vrednovanju
èovjeka polazeæi od samoga èovjeka, nego kršæanstvo polazi
u vrednovanju èovjeka od Boga. U kršæanstvu èovjek nije
Bog, nije polubog, nije pseudobog. U kršæanstvu èovjek je
slika Božja. Dakle, u središtu kršæanske antropologije stoji
èovjek koji je stvoren na sliku Božju, i u toliko središte
kršæanske antropologije ne èini èovjek nego Bog, a upravo je
odsustvo Boga u modernoj antropocentrièkoj ideologiji
skrivilo sveprisutnu krizu", rekao izmeðu ostalog dr.
Matuliæ, te dodao kako èinjenica da se danas puno govori o
ljudskom dostojanstvu nije jamstvo da je to dostojanstvo
uistinu zaštiæeno i poštovano.
Dr. Matuliæ istaknuo je i kako ljudsko dostojanstvo u svjetlu
kršæanske antropologije apostrofira nekoliko temeljnih stvari
a to su: "Èovjek je stvorenje, stvoreno na sliku Božju, kao
žena i muškarac. Èovjek je ranjen grijehom, ali usprkos
grijehu Bog mu je ponovno pružio svoju prijateljsku ruku i u
Isusu Kristu uèinio ga otkupljenim stvorenjem, dakle
ponovno mu povratio ono visoko dostojanstvo èiji je konaèni
uvjet i Kristovo èovještvo u Svetome Trojstvu, kao
proslavljena èinjenica; èovjek kao ljudska osoba tvori jedno
realno jedinstvo, duhovno i tjelesno, te rješenje nije niti u
duhovnom niti u nadsvijetu, jer tamo su anðeli, niti u onom
tjelesnom, jer tamo su samo životinje, nego je rješenje u
muci biti èovjek i ostati èovjek na sliku Božju stvoren."
Dani kršæanske uljudbe završili su projekcijom filma
"Clementov opus" i prezentacijom najboljih uèenièkih
radova na temu "Ljudsko dostojanstvo", napravljene u
suradnji s Katehetskim uredom Biskupije. Tom prigodom
biskup Košiæ okupljenim uèenicima i uèiteljima udijelio je
zahvalnice za sudjelovanje.
Gradišæanski Hrvati kod zagrebaèkog gradonaèelnika
Zagreb, 22.3.2014. (IKA) - Izaslanstvo 120 Gradišæanskih
Hrvata predvoðeno župnikom Željkom Odobašiæem, koji
borave u dvodnevnom posjetu Zagrebu, u gradskoj palaèi
Dverce primio je 22. ožujka gradonaèelnik Milan Bandiæ.
Drago mi je da ste došli u Zagreb, u svoju domovinu, a
posebno da èuvate hrvatske tradicijske vrijednosti i kulturu,
rekao je gradonaèelnik. Župnik Odobašiæ podsjetio je na
njihov prvi susret u studenome 2013. u Gradišæu, a u znak
zahvalnosti na primanju gradonaèelniku su uruèili košaru
ispunjenu uskrsnim jajima i drugim prigodnim proizvodima
svoga kraja, priopæio je Ured gradonaèelnika.
Domovinske vijesti
Pohod biskupa Ivasa Vodièkom dekanatu
Šibenik, 22.3.2014. (IKA) - U sedamnaest godina biskupske
službe mons. Ante Ivas poèeo je 22. ožujka treæe po redu
pastirske pohode župama Šibenske biskupije. Prvi na redu
bio je Vodièki dekanat. Okupljeni vjernici i župnici župa
Vodice, Tribunj, Srima, Prviæ Luka, Prviæ Šepurina, Zlarin,
Žirije i Kaprije s kršæanskim oduševljenjem prihvatili su
pastirsku poruku biskupa Ivasa. U prvom dijelu pastirskog
pohoda biskup se u župnoj crkvi Sv. križa u Vodicama
susreo s èlanovima župnih pastoralnih i ekonomskih vijeæa,
crkvenim pjevaèima, èitaèima i vjernicima ukljuèenim u
pastoral župa. Župnik Vodica i dekan Vodièkoga dekanata
don Franjo Glasnoviæ pozdravio je biskupa te ga je upoznao
sa statistièkim podacima vezanim uz dekanat. U dekanatu
djeluje sedam sveæenika i pet redovnica. Dekanat ima dva
bogoslova i jednog sjemeništarca. U osam župa živi oko
2870 obitelji s oko 10.300 stanovnika. Na misnim slavljima
sudjeluje oko 13% stanovništva, kazao je vlè. Glasnoviæ.
Pastoralni program u dekanatu ove godine usmjeren je na
pastoral obitelji.
Biskup Ivas istaknuo je vjernicima kako je danas nužno
graditi i èuvati istinsku vjeru. Potom je ukazao na važnost
obitelji i upozorio da je ona ugrožena. Osvrnuo se i na
program zdravstvenog odgoja koji ne ide u prilog obitelji.
Èovjek je po obitelji slika Božja. Sve drugo je prekid
èovjeka s izvorištem, poruèio je izmeðu ostalog biskup Ivas.
Vjernicima je važno da im crkve budu obitelji. Mi u Crkvi
jesmo onoliko koliko smo obiteljski raspoloženi jedni prema
dugima. Zadatak Crkve trebao bi biti da se u crkvama ne
osjeæamo jedan kraj drugoga, nego da budemo jedan za
drugoga, istaknuo je mons. Ivas.
Nakon izlaganja biskup je odgovarao na pitanja vjernika
koja su bila usmjerena na teme kao što su vjernièko
zajedništvo, mediji u Crkvi, karizmatski seminari, pastoral
rastavljenih i ponovno vjenèanih vjernika i karitas. Po broju
postavljenih pitanja bila je vidljiva vjernièka zauzetost i
ozbiljnost vjernièkih promišljanja u Vodièkom dekanatu.
Misno slavlje koje je uslijedilo odmah nakon susreta s
vjernicima ukljuèenim u pastoral okupilo je velik broj
župljana. Biskup Ivas ukazao je na nužnost postojanosti u
vjeri. Želim da naša šibenska Crkva bude radosna Crkva.
Želio bih da se za Božje dobro založimo, pozvao je biskup
vjernike. Nakon misnog slavlja uprilièen je prema drevnom
kršæanskom obièaju agape za sve vjernike.
Korizmena duhovna obnova u Zaprešiæu
Zaprešiæ, 22.3.2014. (IKA) - Korizmena duhovna obnova za
sve sudionike uprizorenja Kristove muke u Zaprešiæu
održana je 22. ožujka u Pastoralnom centru župe sv. Petra
ap. Nakon uvodne molitve duhovni nagovor na temu
"Èovjek: grijeh i grešnik" imao je zaprešiæki dekan i župnik
Ivan Frkonja. Govoreæi o grijehu poslužio se primjerima
nekih biblijskih osoba: Davida, sv. Petra, sv. Pavla kao i
drugih te istaknuo da je njihova velièina bila u tome što su
imali tu milost prepoznati tajnu grijeha, priznati grijeh, ali i
pokajati se za poèinjeni grijeh. Govorio je i o tri važna
iskušenja koja su svakom èovjeku izazov: užitak, pohlepa i
sebiènost. Taj trio ugrožava naš život, kako ovdje za
zemaljskog hoda, a još više ugrožava onaj koji je pred nama.
Tko se protiv toga ne bori, èini grijeh, koraèa tijelom i
dušom prema ponoru. Nakon prigodne okrepe uz agape vlè.
predvodio je križni put koji je bio dodatni poticaj svim
sudionicima da se još bolje duhovno pripreme za uprizorenje
Kristove muke, ali i za nadolazeæe vazmene blagdane.
Vrhunac duhovne obnove bilo je euharistijsko slavlje koje je
vlè. Frkonja predvodio u crkvi Sv. Ivana Krstitelja.
26. ožujka 2014. broj 12/2014
15
Domovinske vijesti
"Blaženi Miroslav Bulešiæ kao župnik"
Predavanje vlè. Jordana Rovisa na drugom susretu
Korizmenog teèaja za župne suradnike u Pazinskom kolegiju
Pazin, 22.3.2014. (IKA) - Predavanje "Blaženi Miroslav
Bulešiæ kao župnik" održao je 22. ožujka župnik iz Žminja
Jordan Rovis na drugom susretu Korizmenog teèaja za župne
suradnike u Pazinskom kolegiju. Vlè. Rovis bio je 23 godine
- od 1979. do 2002. - župnik u Svetvinèentu, rodnoj župi
Miroslava Bulešiæa.
Predavaè se prisjetio obilježavanja 40. obljetnice pogibije
Miroslava Bulešiæa 1987. godine, kojom je prigodom
predvoditelj misnog slavlja nadbiskup Josip Pavlišiæ o
Bulešiæu uz ostalo rekao: "Kratak je vijek živio, a ispunio je
mnoga vremena." Tom je prigodom postavljena i spomenploèa pored ulaza u grobljansku crkvu, nekada župnu crkvu
Sv. Vincencija, gdje su blaženikovi zemni ostaci bili
pokopani nakon prenošenja iz Lanišæa, od 1958. do
prenošenja u župnu crkvu 2003. godine. Predavaè se
prisjetio i 50. obljetnice smrti, 24. kolovoza 1997., kada je
predvoditelj slavlja bio blagopokojni kardinal Franjo
Kuhariæ, koji je tom prigodom usporedivši kardinala
Stepinca i Bulešiæa rekao: "Isti duh i ista vjera".
Don Miro imao je duboki osjeæaj za duhovnost i sveæenièko
zvanje, što se izvanredno dobro išèitava iz dva njegova
dnevnika. Prvi obuhvaæa razdoblje 1941.-42., a drugi 1942.47. On veæ tada iskazuje veliku èežnju za sveæeništvom i
duboku svijest o sveæenièkom poslanju. To je napose
vidljivo iz njegovih zapisa oko ðakonskog i sveæenièkog
reðenja te proslave mlade mise. Mlada misa koju je bl.
Miroslav proslavio 24. travnja 1943. bila je izvanredno
velika sveèanost za njegovu obitelj, selo i èitavu rodnu župu.
Veliko mnoštvo pratilo ga je u procesiji pješice duž osam
kilometara puta od rodne kuæe do župne crkve. Nakon mlade
mise još je kratko vrijeme bio u Istri te odlazio slaviti misu u
razne župe. Ponovno odlazi u Rim, na studij. Po povratku,
biskup mu je dodijelio župu Baderna, gdje ostaje od 26.
rujna 1943. do 14. listopada 1945.
Predavaè je kroz nekoliko primjera istaknuo kako je bl.
Bulešiæ u tom posebno teškom ratnom vremenu, odano i
požrtvovno obavljao svoju sveæenièku službu. U prvoj župi
Baderni bio je od naroda izuzetno dobro primljen jer je, kako
su komentirali mještani, "govorio po našu". Imao je i župe
Sv. Ivan od Šterne i Muntrilj. Po cijelom podruèju župa
biciklom je obilazio vjernike, tješio ih u tim ratnim
strahotama i zauzimao se za njih; u to je vrijeme zajedno s
biskupom spasio oko 100 ljudi koji su bili uhiæeni. Krajem
1943. umro mu je otac pa se njegova majka Lucija zajedno s
ostalom djecom seli k Miroslavu u Badernu. Blaženi
Miroslav znao je izvrsno uspostaviti kontakt sa župljanima,
privuæi ih, oduševiti ih za vjeru, i u svome je pastoralnom
djelovanju postupao prema maksimi sv. Augustina: "Èini što
možeš, a moli za ono što ne možeš." Njegovi dnevnièki
zapisi odaju njegovo trpljenje i suosjeæanje za narod u tim
tragiènim ratnim vremenima, a iz raznih zapisa iz tog
vremena vidi se i spremnost na muèeništvo. Resila ga je
zauzetost i ljubav za župljane, bio je izuzeto maran u
katehizaciji djece, a posebnu pozornost posveæivao je i
crkvenom pjevanju. Blaženi Miroslav gajio je posebnu
pobožnost prema Gospi Fatimskoj, jer je bio roðen na treæu
obljetnicu ukazanja u Fatimi, a posmrtno njegovi su zemni
ostatci preneseni iz Lanišæa u rodnu župu 13. svibnja 1958. I
u Kanfanaru, gdje je bio župnik od 14. listopada 1945. do
12. veljaèe 1947. svim svojim biæem dao se u obnovu
zapuštene župe i filijala Barat i Sošiæi: katehizirao je djecu,
okupljao mlade. Prvo biciklom, a onda motorom, koji je
dobio od mons. Ivana Paviæa, nastojao je stiæi do svih svojih
župljana. Narod je prepoznao žar i zauzetost novog župnika i
16
26. ožujka 2014. broj 12/2014
ika
zavolio ga, no komunistièkim se vlastima to nije svidjelo pa
se iz tog doba bilježi reèenica iz partijskih redova: "Dok je
ovaj živ, narod neæe iæi za nama i neæe dolaziti na naše
sastanke." U Kanfanaru i filijalama organizirao je i puèke
misije, na kojima se skupilo, kako je zapisao u župnoj
kronici, više tisuæa vjernika; na završnoj procesiji sam je
nosio veliki drveni križ. I u kolegijalnim odnosima bio je
uvijek spreman pomoæi. Blaženi Miroslav bio je sveæenik 4
godine 4 mjeseca i 13 dana, a od toga župnik 3 godine i 5
mjeseci. U to kratko vrijeme, u teškim ratnim godinama,
intenzivno je i predano izvršavao svoje poslanje, zakljuèio je
vlè. Rovis.
Na tragu predavanja o bl. Bulešiæu kao župniku, susret je
nastavljen u radionicama na temu "Što se danas oèekuje od
sveæenika?" "Koja je uloga sveæenika danas u župi?" koje su
vodili vlè. Željko Zec, župnik u Starom Pazinu i mons.
Vilim Grbac, generalni vikar Biskupije. Voditelji su nastojali
potaknuti raspravu na temu iznalaženja što plodonosnijeg
naèina suradnje župnika i župnih suradnika kako bi župe bile
što življe i ispunjavale svoje poslanje, biti "Crkva u malom"
i "Dom i škola zajedništva u vjeri".
Susret je zakljuèen završnim obraæanjem generalnog vikara
koji je najavio mnoga zbivanja koja se namjerava
organizirati u cilju da lik i djelo bl. Bulešiæa bude živa nit
koja potièe i nadahnjuje vjernike u župama Poreèke i Pulske
biskupije.
Deseti križni put Slavonskobrodskoga dekanata
Slavonski Brod, 22.3.2014. (IKA) - Pod geslom "Žedan
sam" održan je u subotu 22. ožujka Deseti križni put
Slavonskobrodskoga dekanata. Organizatori su i ove godine
uz Slavonskobrodski dekanat bili mladi Foruma katolièke
mlade Ka.Mo.BROD. Nakon misnog slavlja koje je u župnoj
crkvi Sv. Josipa radnika predvodio domaæi župnik Mato
Matasoviæ slijedile su postaje po svim brodskim župama,
ukljuèujuæi franjevaèki samostan i samostan služavki
Maloga Isusa.
Osvræuæi se na evanðelje koje govori o milosrdnom ocu,
župnik Matasoviæ poruèio je: "Dragi mladi, imate pravo na
lutanja i odlaske, no nikada ne zaboravite odakle ste potekli i
da se tamo uvijek možete vratiti. Budite radosni i sretni u
malim stvarima, one æe postati beznaèajnije samo ako ih
sami obezvrijedite. Trudimo se imati dobro oko kojim
gledamo drugoga, jer samo njih imamo na životnom putu.
Bog nam daje puno toga – primijetimo to i budimo zahvalni.
Dopustimo mu da nas iznenadi i obraduje. Križni put koji
zapoèinjemo dobra nam je prilika da si to osvijestimo i u
život provedemo".
Kao voditelj uime organizatora cijelim je putem hodoèastio i
župni vikar Ivica Živiæ. Napomenuvši kako je cilj križnoga
puta da mladi i ostali hodoèasnici budu znak gradu, istaknuo
je: "Nakana ovogodišnjeg križnog puta je za naše obitelji.
Znamo da su one danas u velikoj krizi. Mnogo je križeva u
obitelji, mnogo rastave, nedaæa koje Bog nije zamislio na
poèetku. Svi dolazimo iz obitelji, znamo što nam ona znaèi,
a znamo da i društvo i Crkva ovise o obitelji".
Na svakoj je postaji bila kratka okrjepa, a tijekom dana
sudjelovalo je oko tisuæu vjernika. I dok su stariji putem
molili krunicu, mladi su pjesmom svjedoèili svoju
pripadnost Kristu. I ove je godine bilo mnogo djece i mladih,
meðu kojima i ovogodišnji prvoprièesnici i krizmanici. Na
svih 14 postaja molio se križni put koji su prigodom Prvoga
nadbiskupijskog susreta obitelji priredili dr. Stanislav Šota,
povjerenik za mlade, te Andrijana Kolar i Eddy i Renata
Martinoviæ. Posljednja postaja u veèernjim satima bila je i
ove godine u župi sv. Antuna Padovanskog u Podvinju.
ika
Misa za vlè. Alojzija Vjekoslava Venka
Hrvatska Dubica, 23.3.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado
Košiæ predvodio je u nedjelju 23. ožujka u župnoj crkvi
Presvetog Trojstva u Hrvatskoj Dubici misu za vlè. Alojzija
Vjekoslava Venka, župnika te župe u tijeku II. svjetskog
rata, nepravedno osuðenog i pogubljenog. Tom prigodom
biskup je na župnoj kuæi blagoslovio novopostavljenu
spomen-ploèu za tog sveæenika, a kojeg Hrvatska Dubica
nije zaboravila veæ njegovo ime danas nosi i jedna od
glavnih ulica u mjestu.
U koncelebraciji bili su župni vikar iz Hrvatske Kostajnice
fra Svetislav Krnjak, župnik iz Prijedora Marko Vidoviæ i
domaæi župnik preè. Milan Begiæ, koji je prije blagoslova i
proèitao kratak životopis vlè. Venka.
U homiliji biskup Košiæ podsjetio je okupljene kako na treæu
nedjelju korizme Crkva u Hrvatskoj misli i moli za braæu
katolike i Hrvate u BiH, te skuplja priloge da bi i time
pokazala solidarnost i blizinu s onima koji proživljavaju još
uvijek teže posljedice rata negoli mi u Hrvatskoj. "Pozivam
vas stoga da ustrajete u molitvi za našu subraæu u BiH, za
njihova prava i da velikodušno darujete koliko više možete u
današnju milostinju svoj dar za njih, da osjete da ih nismo
zaboravili, da smo im blizu i da smo s njima", rekao je
biskup Košiæ.
Govoreæi o životu vlè. Venka biskup je istaknuo kako je on
bio muèenik za vjeru u Krista ubijen od komunista, nakon
namještenoga sudskog procesa 1946. godine. "Bila su to
naime olovna, teška vremena za Katolièku Crkvu, kada je
bjesnio progon Crkve i osobito teško pogaðao katolièke
sveæenike. U Sisaèkoj biskupiji željeli bismo se upravo ove
godine sjetiti osobito svih žrtava II. svjetskog rata i poraæa te
popisati zaboravljene i dugo prešuæivane žrtve koje je
masovno posijao bezbožni komunizam. Meðu njima
zauzima svijetlo mjesto upravo vaš dugogodišnji župnik
Vjekoslav Venko (1924. - 1946.), koji je nakon rata bio
krivo optužen da je èinio zloèine, o èemu se u svojem pismu
jasno oèitovao nazvavši to lažima", rekao je biskup te dodao
kako je o njegovoj nevinosti svjedoèilo i 1200 župljana.
Govoreæi o proèitanom Evanðelju gdje Isus daje Samarijanki
vodu živu, biskup Košiæ je rekao kako je voda živa upravo
Duh Sveti. "Isus taži pravu duboku žeð, on daje ono što
jedino usreæuje, spoznaju vlastite grešnosti i obraæenje srca,
moguænost novoga života! Naš muèenik župnik Venko
dobro je poznavao Gospodina Isusa i naviještao je njegovo
Evanðelje. Nikome se nije zamjerio, nikoga mrzio, dapaèe
svima je dobro èinio – o èemu svjedoèe i njegovi župljani,
ne njih tek nekoliko, nego velik broj – ali ipak je osuðen na
prividnom sudu, na namještenom sudu, na diktiranom
komunistièkom sudu – na smrt! Ništa nije bio kriv, bio je
kriv samo jedno: bio je katolièki sveæenik! On je davao vodu
živu, milost Krista Gospodina, njegova Duha Svetoga svima
– pa ipak je, kao i njegov i naš Uèitelj Isus, bio osuðen nevin
i ubijen", rekao je biskup.
Biskup se osvrnuo i na predavanje direktorice Instituta za
netoleranciju i diskriminaciju protiv kršæana u Europi dr.
Gudrun Kugler, održanom dan prije na akademiji "Ljudsko
dostojanstvo" u sisaèkom Velikom Kaptolu, a u kojem je
ona navela više aktualnih primjera teških napada na vjernike
katolike u Europi. "Nažalost, ateizam je sve agresivniji,
lobiji koji su protiv kršæanskih vrijednosti – osobito protiv
dostojanstva ljudske osobe i protiv obitelji i kršæanskog
morala – sve su brutalniji i nasilniji. Ipak mi se ne bojimo,
jer znamo: Lijepo je biti Kristov uèenik, za to su dali živote
toliki najbolji sinovi i kæeri naše Crkve i naroda, te æemo i
mi rado slijediti primjere vjere da bismo i sami dali
svjedoèanstvo sadašnjim i buduæim naraštajima da je Krist
naš Gospodin i Spasitelj", poruèio je biskup Košiæ.
Domovinske vijesti
20. obljetnica Kruha svetog Ante u Hrvatskoj
Zagreb, 23.3.2014. (IKA) - Sveèanost obilježavanja 20.
obljetnice djelovanja karitativnog društva "Kruh svetog
Ante" Franjevaèke provincije Bosne Srebrene u Hrvatskoj
održana je 22. ožujka u Sesvetskoj Sopnici kod Zagreba. Na
sveèanosti su se okupili predstavnici ministarstva zdravstva,
rada i socijalne skrbi, savjetnik predstojnice Ureda za Hrvate
izvan Hrvatske Ivan Zeba i predstavnici drugih humanitarnih
organizacija, udruga i zaklada koje djeluju u Bosni i
Hercegovini i Hrvatskoj, s kojima Kruh sv. Ante suraðuje, i
drugi gosti.
Predsjednik udruge Bijeli put Marijan Pandža zahvalio je
udruzi "Kruh svetog Ante" na svemu što su kroz proteklih 20
godina uèinili i što i dalje èine, pomažuæi onima kojima je
pomoæ najpotrebnija, onima koji su vrlo èesto od svih drugih
zaboravljeni. Nazoènima se, izmeðu ostalih, obratio sopnièki
župnik fra Zdravko Dadiæ.
Kruh svetog Ante je nakon obnove zapoèeo službeno
djelovati prvo u Bosni i Hercegovini, godine 1992., a onda i
u Hrvatskoj krajem ratne 1993. i od tada do danas uspješno
provodi projekte pomoæi. U suradnji s drugim
organizacijama koje imaju slièna naèela djelovanja,
potaknuli su i dovršili mnogo specifiènih projekata tzv.
socijalnog statusa, pomoæi siromašnim pojedincima i
obiteljima, izbjeglicama, povratnicima, romskoj populaciji,
mjesnim i nacionalnim zajednicama koje su na odreðenim
podruèjima u manjini i kojima je do toga trenutka malo ili
nikako pomagano. Djeluju na cijelom podruèju Republike
Hrvatske, ali ipak najviše na podruèju zagrebaèke županije.
Predsjednik karitativnog društva "Kruh svetog Ante" u
Hrvatskoj fra Stipo Karajica zahvalio je svima nazoènima na
sudjelovanju na sveèanosti te predstavio djelovanje Društva
kroz proteklih dvadeset godina, zahvalivši pri tome u prvom
redu Bogu, a zatim svim dobroèiniteljima i korisnicima
pomoæi. "Za dosadašnje razdoblje i za sav nesebièan
doprinos, potporu, udio i povjerenje vam od srca
zahvaljujemo i iznova pozivamo na iznalaženje dodatne
plemenite snage za ostvarivanje životnog naèela i
humanitarne misije "dobro je èiniti dobro", i da tako
zajednièki nastavimo svjedoèiti poslanje svakog èovjeka,
kršæanina i vjernika biti solidaran s onime ili onima kojima
je nevolja i neimaština svakodnevna stvarnost", zakljuèio je
fra Stipo.
Vlè. Mario Migles, župnik župe Svih svetih iz Sesveta,
predstavio je temu "Važnost župnog caritasa u životu župne
zajednice" i sve ohrabrio da se ne umore svjedoèiti svoju
vjeru i konkretnim djelima milosrða. Fra Joso Oršoliæ,
ravnatelj "Kruha sv. Ante" u Sarajevu, prikazivanjem
kratkoga dokumentarnog filma predstavio je djelatnosti
Kruha sv. Ante i njihovu ostvarivost u sadašnjem trenutku,
pozivajuæi nazoène i njihove suradnike na daljnju potporu
oko ublažavanja još uvijek teškog socijalnog stanja i u Bosni
i Hercegovini. Na kraju sveèanosti tajnik udruge Kruh
svetog Ante i moderator ovogodišnjeg obilježavanja
obljetnice Marijan Petroviæ i službeno je proglasio novih
primljenih dvadeset prijatelja/ica Kruha svetog Ante s
podruèja Zagrebaèke županije, a fra Joso Oršoliæ im je
uruèio prigodne iskaznice i èestitao na prigrljenoj èasti i
spremnosti na predanije služenje i darivanje pod zaštitom sv.
Antuna Padovanskog.
Obilježavanje 20. obljetnice Kruha svetog Ante u Hrvatskoj
je nastavljeno u nedjelju sveèanim euharistijskim slavljem u
župnoj crkvi Svete Marije Anðeoske u Sesvetskoj Sopnici,
gdje je u duhovno-molitvenom zajedništvu s okupljenim
sveæenicima i vjernicima zakljuèen i osmi Tjedan
djelotvorne solidarnosti s braæom i sestrama u Bosni i
Hercegovini.
26. ožujka 2014. broj 12/2014
17
Domovinske vijesti
40. obljetnica sveæenièkog reðenja nuncija Alessandra
D'Errica i nadbiskupa Želimira Puljiæa
Budimo odvažni i kreativni u razmišljanju o strukturama,
naèinima i metodama evangelizacije. Ne možemo se
ogranièiti samo na èuvanje slavne duhovne prošlosti koju
smo naslijedili od svojih otaca u vjeri. Ne smijemo se
zatvoriti ni pred kim
Zadar, 23.3.2014. (IKA) - "Budimo odvažni i kreativni u
razmišljanju o strukturama, naèinima i metodama
evangelizacije. Ne možemo se ogranièiti samo na èuvanje
slavne duhovne prošlosti koju smo naslijedili od svojih otaca
u vjeri. Ne smijemo se zatvoriti ni pred kim", poruèio je
apostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro D'Errico u
homiliji koncelebriranoga misnog slavlja na èetrdesetu
obljetnicu svoga sveæenièkog reðenja, koju je proslavio s
pukom i sveæenicima Zadarske nadbiskupije u nedjelju 23.
ožujka u katedrali Sv. Stošije u Zadru. Slavlje koje je
pjevanjem animirao Katedralni zbor sv. Stošije s regens
chorijem Žanom Moroviæem, predvodio je zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ. Mons. Puljiæa za sveæenika je 24.
ožujka 1974. g. u vrijeme Prve veèernje navještenja u
kapelici Propagande u Rimu zaredio kardinal Agnello Rossi,
tadašnji prefekt Kongregacije za evangelizaciju naroda.
U zadarskoj katedrali koncelebrirali su i sveæenici zareðeni s
mons. Puljiæem: prof. dr. Petar Vrankiæ iz Augsburga i mr.
don Jakov Grgiæ, sveæenik u mirovini u Crikvenici.
Obljetnica reðenja je trenutak milosti za upraviti pogled u
buduænost te obnoviti obvezu sveæenièkog služenja, rekao je
nuncij, izražavajuæi radost što obljetnicu svoga reðenja koje
je bilo u katedrali Averske biskupije, pokraj Napulja, kao
Papin predstavnik slavi u Hrvatskoj koja je draga Svetom
Ocu i Svetoj Stolici.
U homiliji istaknuo je poticaje pape Franje kako je vrijeme
velikih izazova i nove evangelizacije i za zemlje poput
Hrvatske, u veæini tradicionalno kršæanske. "To iziskuje da
svi, bez izuzetka, osjeæamo odgovornost da dobro
upotrijebimo primljene talente. Svi se odmah trebamo
otvoriti djelovanju Duha i svjesno razmisliti o svom
odgovornom svjedoèenju za Crkvu. Papa poziva da se
prepustimo djelovanju Duha; da ostavimo ustaljene navike i
stavove 'uvijek se radilo tako' (Evangelii gaudium, 33)",
rekao je nuncij, istaknuvši misao pape Franje kako sanja o
misijskom opredjeljenju - biti sposoban promijeniti svaku
stvar. To je Crkva u pokretu, otvorena horizontima svijeta, u
službi zajedništva i kulture susreta. Crkva otvorenih vrata,
simbol svjetla, prijateljstva i povjerenja; Crkva usmjerena na
naviještanje i svjedoèenje radosti Evanðelja. "To je san koji
nadbiskup Puljiæ i ja osjeæamo kao dužnost koju trebamo
prihvatiti bez sustezanja; i zatim ga moramo ponovno
predložiti vama, u zajedništvu s braæom biskupima koji s
puno pažnje slijede nadahnute pastirske smjernice koje papa
daje svojim nauèavanjem i primjerom svoga života", poruèio
je mons. D'Errico.
Nuncij je u svoje i uime mons. Puljiæa zahvalio Bogu za
milosti kojima ih je pratio u daru sudjelovanja u službi
Krista Glave i izgradnji njegova Tijela, Crkve. Zahvalno se
prisjetio zajednica koje je susreo u župama i pokretima
kojima je služio u Italiji u prvim godinama svoga
sveæeništva, prije odlaska na Tajland, koji je bio prva postaja
njegovog služenja u papinskim predstavništvima. "Rado se
molim za zemlje u koje me poslao najprije papa Pavao VI.,
zatim Ivan Pavao I., Ivan Pavao II., Benedikt XVI. i papa
Franjo. S nadbiskupom Puljiæem sjeæamo se svih osoba koje
su nam dragocjeni oslonac i molimo za njih, a to su: biskupi,
sveæenici, redovnici, redovnice, vjernici laici, misionari,
predstavnici civilnih vlasti i drugih vjeroispovijesti", rekao
je nuncij D'Errico, istaknuvši potrebu intenzivnije
18
26. ožujka 2014. broj 12/2014
ika
usredotoèenosti pažnje na ono što Gospodin traži u
sveæenièkom služenju.
"Duboko smo svjesni svojih ogranièenosti. Dobro uoèavamo
da nismo dostojni tako zahtjevnog služenja. S apostolom
Pavlom svakog dana nastojimo pronalaziti nadahnuæa i
potporu u Gospodnjoj rijeèi: "Dosta ti je moja milost, jer
snaga se u slabosti usavršuje". Èesto nam dolaze na pamet
Isusove rijeèi: "Ne izabraste vi mene nego ja izabrah vas, i
postavih vas da idete i rod donosite i rod vaš da ostane". S
druge strane, tješi nas pomisao na tolike ljude dobre volje
koji nas prate svojim molitvama, u svakom trenutku našeg
poslanja", rekao je mons. D'Errico, istaknuvši u svoje i ime
mons. Puljiæa da im je jako stalo do molitve Božjeg naroda u
Hrvatskoj kojemu ih je poslao Sveti Otac. "Sigurni smo da
æemo po njoj zadobiti svjetlo i potrebnu snagu za suoèavanje
s izazovima s kojima se susreæemo na svom putu, u
pronalaženju rješenja koja su u skladu s Božjom voljom i
smjernicama Svetog Oca", poruèio je nuncij. Njegovo je
biskupsko geslo Veni Sancte Spiritus – Doði Duše Presveti.
"Izabrao sam ovo geslo najviše zbog toga što mi je poziv na
biskupstvo upuæen 1998. g., jer je tu godinu bl. Ivan Pavao
II. posvetio Duhu Svetom, za vrijeme duhovnog hoda kojim
smo se pripremali za treæe tisuæljeæe. Ponavljam tu molitvu
Duhu Svetom svakog dana. Želio bih je upraviti s vašim
nadbiskupom i svima vama, s povjerenjem i jednostavnošæu,
u siromaštvu duha. Stalno nam je potrebna, jer Duh Sveti
vodi i oživljuje Kristovu Crkvu. Èini mi se da je još
potrebnija u našem vremenu, u kontekstu dubokih
pastoralnih i misijskih promjena koje papa Franjo neumorno
traži od svih kršæanskih zajednica u cijelom svijetu", rekao
je nuncij D'Errico. Poželio je blagoslov svim pastirima u
Hrvatskoj i potaknuo puk da mole zaziv "Doði Duše
Presveti", da Božji duh obnovi ljude i uèini ih uèinkovitim
oruðem nove evangelizacije; da Duh Tvorac i dalje oživljava
Crkvu i upravlja korake Božjim putovima.
Prigodnu rijeè slavljenicima uputio je generalni vikar
Zadarske nadbiskupije don Milivoj Bolobaniæ. Zahvalio je
Bogu za taj visoki jubilej rada na njivi Gospodnjoj,
poželjevši im milosti potrebne za odgovornu službu. U
osjeæaju eklezijalne povezanosti sa sveæenicima diljem
svijeta, mons. Puljiæ naveo je i imena sveæenika koji su
1974. g. bili zareðeni s njim u Rimu. To su Njiru Ephantus
(Kenija), Osuji Cletus, Luigi Nwankwo i Ecke Antonius
(Nigerija), Tot Petrus i An Martinus (Vijetnam), Simon
Ntamwane (Burundi) i Galo Jurado (Ekvador). Nadbiskup
Puljiæ zahvalio je nunciju na poticajnim rijeèima, poželjevši
da ih Duh Sveti daruje nadahnuæima i podržava u
odgovornom služenju naviještanja i brige za povjerene ljude.
Posjet misionara don Danka Litriæa Donjem Miholjcu
Donji Miholjac, 23.3.2014. (IKA) - Župu sv. Mihaela
arkanðela u Donjem Miholjcu posjetio je 22. i 23. ožujka
don Danko Litriæ, misionar iz Runde. Susreo se sa školskom
djecom i župnom misijskom zajednicom te propovijedao na
nedjeljnim misama.
Župljanima je svjedoèio o životu i radu u Ruandi, a misijsku
zajednicu ohrabrio je za rad u misijama, zanimao se za
njihovo djelovanje te pohvalio raznolikost prodajnih akcija
kojima se prikuplja novac za školovanje 12 djece i dvojica
bogoslova, dok obitelji iz župe školuju 40 djece.
Veliku zahvalnost na podršci èlanovi misijske zajednice
iskazuju župniku Josipu Antoloviæu.
.
ika
Biskup Škvorèeviæ na završetku misija u Starom Petrovu
Selu
Staro Petrovo Selo, 23.3.2014. (IKA) - Prigodom završetka
puèkih misija koje su vodili isusovci o. Zvonko Vlah i o.
Josip Sremiæ u nedjelju 23. ožujka požeški biskup Antun
Škvorèeviæ predvodio je misno slavlje u župnoj crkvi Sv.
Antuna Padovanskog u Starom Petrovu Selu. Pozdravljajuæi
biskupa, župnik Antun Prpiæ osvrnuo se na program puèkih
misija i istaknuo kako su one dogaðaj koji je želio duhovno
pokrenuti župu. Dodao je kako se puèke misije ukljuèuju u
korizmeni pastoralni projekt koji se održava u svim župama
Požeške biskupije u pripravi za kanonizaciju njezina
utemeljitelja, bl. Ivana Pavla II. Zahvalio je biskupu što je
svojim pohodom i predvoðenjem svetog slavlja pružio
potporu vjernicima župe Staro Petrovo Selo u njihovu
nastojanju oko duhovne obnove.
U uvodnoj rijeèi biskup je rekao da je došao zahvaliti Bogu
za svjetlo, snagu, i nova životna opredjeljenja što ih je
tijekom misija unio u srca župljana, zahvaliti misionarima za
njihovo djelo te župniku za sve što je uèinio u organiziranju
misija. Dodao je da želi sa svima njima moliti kako bi živjeli
u obnovljenoj vjernosti Bogu i svjedoèili je u svojoj
svakodnevici.
U homiliji biskup je podsjetio kako je u Hrvatskoj veliki broj
ljudi trenutaèno uvjeren da se kod nas ništa ne može uèiniti.
Rekao je da pritom uglavnom misle na gospodarsko stanje i
istaknuo da smo svi svjedoci kako u nama ljudima uvijek
postoje moguænosti mijenjati se, krenuti novim putem,
živjeti drukèije, obratiti se. Ustvrdio je kako se to
najsnažnije dogaða kada za sebe kao najvažniju èinjenicu u
svijetu uzmemo vremena te se promatramo u Božjoj optici,
provjeravamo i duhovno èistimo u svjetlu Božje rijeèi i u
slobodi se opredjeljujemo za one vrijednosti koje nas
izgraðuju, humaniziraju, ispunjaju. Rekao je da je žena
Samarijanka u proèitanom evanðelju upravo tako postupila u
razgovoru s Isusom na Jakovljevu zdencu, a da su vjernici
staro-petrovoselske župe to uèinili svojim sudjelovanjem na
puèkim misijama. Dodao je da su na taj naèin dali pravi
odgovor na pokušaje u Hrvatskoj proširivati granice našega
postojanja. Naime, istaknuo je, Hrvatska je ušla u Atlantski
savez, bili smo uvjereni da je time puno postigla, konaèno je
nakon velikih muka ušla u puno èlanstvo Europske unije, u
uvjerenju mnogih da smo time najviše postigli u novije doba.
Podsjetio je biskup da sve to nije donijelo oèekivano
zadovoljstvo, jer je èovjek u dubini biæa odreðen za onu
stvarnost koju Isus u evanðelju naziva životom vjeènim o
kojoj je Isus govorio ženi na Jakovljevu zdencu u Samariji.
Otvorio joj je oèi za žeð koja nadilazi èovjekovo tjelesno
stanje, koja se odnosi na njegov duh kojim èezne za
puninom, smislom, vjeènošæu. Dodao je biskup kako je Isus
Krist ostao do danas izazov za to ljudsko stanje, jer se ženi
Samarijanki objavio kao jedini koji može utažiti iskonsku
žeð, ostvariti èovjekove najdublje èežnje za životom. Buduæi
da nema nikoga drugoga koji bi nam u tom pogledu mogao
više uèiniti, rekao je biskup, najbolji smo prijatelji samima
sebi kad posvetimo svoje vrijeme Isusu Kristu, otvorimo mu
svoja biæa i živote, omoguæimo da uðe u naše nemoæi,
izlijeèi naše rane, pobijedi smrtni strah, ispuni nas nadom i
smislom, proširi granice našega postojanja prema vjeènosti.
Biskup je istaknuo kako je uvjeren da su oni koji su imali
vremena za njega tijekom puèkih misija u Starom Petrovu
Selu, postali dionicima toga dubokog dogaðanja u Isusu
Kristu, života vjeènoga, dok oni koji troše svoje vrijeme
gledanjem televizijskih "sapunica" ili se bave sliènim
poslom ostaju u svijetu koji se rasplinjuje u površnosti bez
buduænosti. Pozvao je vjernike da ne dopuste biti hrvatskim
duhovnim mrtvacima, nego da trajno sebe oblikuju snagom
Domovinske vijesti
Isusova Duha i svjedoèe u svojoj domovini što se i u
sadašnjim teškim gospodarskim prilikama može uèiniti za
vjeènost.
Pri kraju misnoga slavlja vjernicima se obratio o. Zvonko
Vlah, zahvaljujuæi im za sve ono što su kroz dane misija
nastojali ostvarivati te je poželio mnogo uspjeha u daljnjoj
izgradnji župne zajednice. Izrazio je radost zbog biskupove
nazoènosti, istièuæi kako je on svojim dolaskom i
predvoðenjem misnog slavlja dao peèat misijama. Nakon
poprièesne molitve biskup je uime svih izmolio molitvu bl.
Ivanu Pavlu II. te potom pozvao vjernike da potaknuti
njegovom rijeèju i primjerom širom otvore vrata Kristu,
napose u obiteljskom životu.
Biskupijsko korizmeno hodoèašæe u Eufrazijevu baziliku
Poreè, 23.3.2014. (IKA) - Tradicionalno hodoèašæe za
dekanate Poreèke biskupije u Eufrazijevu baziliku održano
je u nedjelju, 23. ožujka. Pokornièko bogoslužje, kao
pripravu na sakrament pomirenja održao je župnik domaæin
preè. Rikardo Lekaj. Pobožnost križnoga puta predvodio je
poreèki župni vikar Hector Bernardez Germade, a èitanja su
ove godine povjerena vjernicima Poreèkoga dekanata.
Misno slavlje predvodio je poreèko-pulski biskup Dražen
Kutleša. U homiliji istaknuo je dubinu i znakovitost Isusovih
rijeèi iz Evanðelja te velièinu Samarijanke, poganke, koja je
prihvatila vjeru iz jednog razgovora s Isusom. Biskup je
spomenuo simboliku Jakovljeva zdenca koji predstavlja stari
židovski zakonodavni sustav, formu zakona koju mi i danas
poznajemo i koju obdržavamo jer je to tako propisano. Sama
èinjenica da Isus razgovara sa ženom, Samarijankom,
predstavlja kontradikciju, jer je veæ tada, kao i danas, bilo
naglašenih vjerskih i nacionalnih netrpeljivosti meðu
narodima, pa je bilo skandalozno da Židov razgovara sa
pogankom, muškarac sa ženom, a napose da on, kao uèitelj
Zakona, razgovara sa ženom sumnjiva morala. Isus stupa u
razgovor nastupom obiènog èovjeka, koji je jednostavno
potreban odmora i vode da utaži žeð.
Veæ zbog same èinjenice da On razgovara s njom pokazuje
ženi da on u svome pristupu dijalogom ruši barijere
predrasuda, diskriminacije i netolerancije bilo koje vrste.
Isus zapoèinje razgovor oko materijalnih stvari, govori o
vodi, a zatim je potièe da govori o sebi i vodi razgovor
prema temi moralnih kreposti, otkrivajuæi joj tako da postoji
segment života mnogo bitniji od zadovoljavanja materijalnih
potreba. I ovaj dolazak na korizmeno hodoèašæe znak je da
smo svjesni da postoje vrijednosti iznad materijalnih; i dok
je zdenac simbol ljudskog truda, onoga što èovjek
materijalno gradi, voda je dar koji je moguæe dobiti samo
kao dar s neba; upravo poput milosti vjere.
Slikom o susretu sa Samarijankom Isus nas potièe da
razmišljamo o svojoj vjeri, po kojoj æemo se spasiti, da
sagledamo kako smo èuvali taj zdenac da vjera može opstati
i jesmo li je širili rijeèju i primjerom, jer i vjera, upravo
poput ljubavi, što je više dajemo, to je više imamo. Isus nas
svojim primjerom potièe da po uzoru na njega nadvladamo
sve prepreke i budemo sposobni u svim ljudima voljeti
jednostavno Božje stvorenje, i širiti bližnjima vjeru koju smo
primili, istaknuo je biskup Kutleša.
U Poreèkoj i Pulskoj biskupiji korizmena hodoèašæa s
pokornièkim bogoslužjem, ispovijedi, pobožnošæu križnoga
puta te misom održavaju se uobièajeno od 2000. godine; u
Poreèu treæe, a u pulskoj katedrali, za Labinski, Vodnjanski i
Pulski dekanat, èetvrte korizmene nedjelje.
26. ožujka 2014. broj 12/2014
19
Domovinske vijesti
Kistanje: Utemeljena "Marijanska vinkovska mladež"
Kistanje, 23.3.2014.
(IKA) - Zajednica "Marijanska
vinkovska mladež" (MVM) koja okuplja 53 mladih iz
Kistanja utemeljena je u nedjelju 23. ožujka polaganjem
obeæanja u tieku sveèanoga misnog slavlja koje je u župnoj
crkvi Sv. Nikole b. predvodio tajnik šibenskog biskupa don
Roko Glasnoviæ.
Podrijetlom Janjevac, don Roko je došao podržati Janjevce
izbjegle s Kosova, nastanjene u Kistanjama od
Domovinskog rata. Koncelebrirali su župnik Kistanja mons.
Nikola Duèkiæ i Gašpar Dodiæ, prvi župnik Kistanja otkad je
prva skupina Janjevaca organizirano nastanila Kistanje 1997.
g. Mlade vodi i za taj ih je dogaðaj pripremala na susretima i
vjeronauku s. Blaženka Delonga.
Mladi u Kistanjama prva su župna zajednica u Hrvatskoj
posveæena toj karizmi. Još jedna MVM djeluje u Rijeci, ali u
sklopu samostana milosrdnica u Provinciji Majke dobrog
savjeta. MVM je zajednica posveæena sv. Katarini Laboure
kojoj je Marija savjetovala da se osnuje zajednica mladih
koja bi svjedoèila duh sv. Vinka u brizi za siromahe, po
geslu "Po Mariji k Isusu". Zajednica je prisutna u 66 zemalja
i ima više od sto tisuæa èlanova. Središte Meðunarodnog
društva MVM-a je kapela Èudotvorne medaljice u Parizu
(Rue du Bac), mjestu Marijina ukazanja Laboure kojoj je za
prvog ukazanja 18. srpnja 1830. g. Gospa rekla: "Želim da se
osnuje udruženje mladeži na koje æu izliti mnoge milosti…".
Sjedište Meðunarodnog tajništva je u Madridu.
U homiliji don Roko je rekao da je Krist "živa voda koja
nam se daje". Marija je ostvarila Kristov ideal, ona je uzor i
zato geslo "Po Mariji k Isusu". "Imajmo povjerenje u
Gospodina koji je najprije tražio od Samarijanke, da bi joj
dao. Tražio je vodu iz zdenca, da bi joj dao živu vodu
vjeènog života. Muškarci je nisu mogli usreæiti, no èim je
upoznala Krista kao Mesiju, doživjela je sreæu koju je htjela
prenijeti sugraðanima. Tako i vi, nastojte nositi radost u duši
i prenosite je drugima, osobito siromasima, kao što je èinio
sv. Vinko", poruèio je don Roko mladeži.
Sveèanost u Kistanjama dolaskom su podržali s. Radoslava
Kevo, provincijalka Provincije Navještenja Gospodinova
Družbe sestara milosrdnica iz Splita, s još šest redovnica i
trinaest djevojaka. MVM u Kistanjama je prva takva
zajednica u Splitskoj provinciji te je Kevo izrazila nadu da
æe to biti poticaj i drugima da se oduševe vinkovskom
idejom služiti Kristu u najpotrebnijima.
Mlade su dolaskom podržale i milosrdnice iz Zadra sa s.
Krešimirom Bakiæ, milosrdnice iz Sinja s predstojnicom s.
Štefanijom Grubišiæ, s. Blanka Jelièiæ iz Sarajeva s tri
djevojke te Manuela Hromin iz MVM-a u Rijeci. Ohrabrila
je mladež èiji je simbol Èudotvorna medaljica da radosno
sudjeluju u toj trajnoj formaciji laika kako bi kvalitetno
služili Crkvi i društvu. U tome se trude osobito s granama
vinkovske obitelji u projektima koji donose više svjetla u
svakodnevicu ljudi u potrebi. Èlanovi te laièke marijanskovinkovske zajednice žive marijansku duhovnost i apostolski
djeluju u vinkovskom duhu, kroz molitvu, formaciju i
posvetu. Mladi u Kistanjama subotom se sastaju u župnoj
dvorani kada mole, gledaju filmove vjerske tematike i
dogovaraju pomoæ potrebnima u župi. Mladi žele pomoæi
starima u održavanju kuæanstava, pomoæi u kuæi, od èišæenja
do lièenja prostora.
Župnik Duèkiæ zahvalio je s. Blaženki i mladima na
angažmanu koji je svjetlo u toj župi teškoga materijalnog
stanja. Mnogo mladih obitelji je stambeno nezbrinuto, i ovih
dana se radi na tome da riješe status preko državnog Ureda
za stambeno zbrinjavanje s moguæom donacijom materijala
za gradnju kuæe. U Kistanjama je 1253 župljana. "Pet
djevojaka radi u trgovini, tri djevojke kao èistaèice u OŠ,
20
26. ožujka 2014. broj 12/2014
ika
jedna èistaèica u Opæini i donaèelnik Opæine Kistanje je
župljanin Janjevac; 80% ljudi živi od socijalne pomoæi.
Ljudi su zatvorili svoje tradicionalne obrte i trgovinu jer ne
mogu konkurirati trgovaèkim centrima i kineskoj robi.
Jedino ljeti na moru ostvare neki prihod. Bez obzira na
teškoæe, mladi još uvijek imaju vedrine. Gospodin nas nije
napustio kroz 700 godina u tuðini na Kosovu, vjerujemo da
nas neæe napustiti ni u našoj domovini, premda
doživljavamo krizu. No, obitelji su i dalje otvorene životu",
rekao je don Nikola Duèkiæ. U Kistanjama je 2013. g. bilo
dvadeset krštenja i šest sprovoda, a u prva tri mjeseca 2014.
g. osam krštenja i jedan sprovod.
Akcija Caritasa Dubrovaèke biskupije za pomoæ
poplavljenom sisaèkom podruèju
U akciji prikupljeno 140.928 kn, a biskupijski Caritas još
ranije je uplatio hitnu jednokratnu novèanu pomoæ za
stradalnike u iznosu od 70.000 kn
Dubrovnik, 24.3.2014.
(IKA) - Caritas Dubrovaèke
biskupije zahvaljuje svima koji su darovali novèani prilog za
pomoæ stradalnicima od poplava koje su u veljaèi ove godine
pogodile neke krajeve u Sisaèkoj biskupiji te takoðer
izražava zahvalnost dubrovaèkim medijima koji su svojim
objavama potpomogli i tu humanitarnu akciju. U akciji je
prikupljeno 140.928 kn.
Novèana pomoæ prikupljala se tijekom dvije nedjelje, 23.
veljaèe i 2. ožujka po župama i samostanima u Dubrovaèkoj
biskupiji, a biskupijski Caritas još ranije je uplatio hitnu
jednokratnu novèanu pomoæ za stradalnike u iznosu od
70.000 kuna.
Biskup Škvorèeviæ primio èlanice Udruge roditelja djece
s poteškoæama u razvoju
Biskup izrazio zahvalnost Udruzi za sve što èini kako bi djeci
s razvojnim poteškoæama na organiziran naèin olakšala
život kroz razlièite radionice u njihovu centru, a još više
roditeljima u danonoænom služenju u vlastitim domovima
Požega, 24.3.2014.
(IKA) – Požeški biskup Antun
Škvorèeviæ primio je èlanice Udruge roditelja djece s
poteškoæama u razvoju "MI" dopredsjednicu Katu
Èevapoviæ i Snježanu Brkljan u ponedjeljak 24. ožujka u
Biskupskom domu u Požegi. Biskup je izrazio zahvalnost
Udruzi za sve što èini kako bi djeci s razvojnim poteškoæama
na organiziran naèin olakšala život kroz razlièite radionice u
njihovu centru, a još više roditeljima u danonoænom služenju
u vlastitim domovima. Èlanice Udruge prikazale su biskupu
njezin rad te zahvalile za pomoæ koju im biskup osobno i
Biskupija pružaju u razlièitim prigodama, napose za blagdan
sv. Nikole.
Biskup je svojim sugovornicama istaknuo kako je Biskupija
raspoložena za veæu suradnju s Udrugom u pružanju pomoæi
roditeljima i djeci na duhovnoj razini, podsjeæajuæi na ranije
godine kada Udruga nije imala svoje prostore te su se njezini
èlanovi okupljali u dvorani Biskupskoga doma. Dogovorena
je moguænost da u središtu Udruge dva puta mjeseèno
vjerouèitelj sudjeluje u programu rada kako bi djecu nastojao
uvoditi u duhovni život. Za roditelje bi se organizirali susreti
duhovne obnove i zajedništva u vjeri a po moguænosti i
hodoèašæa, napose u Voæin. Biskup je spomenuo kako æe
Caritas Požeške biskupije u okviru svojih moguænosti pružiti
pomoæ siromašnim èlanovima Udruge, osobito djeci kojoj su
potrebna posebna pomagala. Predloženo je da se korizmeni
susret roditelja i djece s poteškoæama u razvoju održi 5.
travnja u prostorima Biskupskog doma.
ika
Biskup Mrzljak primio najbolje olimpijce Varaždinske
biskupije
Varaždin, 24.3.2014. (IKA) - Varaždinski biskup Josip
Mrzljak susreo se u organizaciji Katehetskog ureda
Varaždinske biskupije s èlanovima prvih triju najboljih ekipa
osnovnih i srednjih škola s meðužupanijskog, odnosno
biskupijskog natjecanja u vjeronauku. Veæ tradicionalan
susret najboljih olimpijaca Varaždinske biskupije održan je u
ponedjeljak 24. ožujka u dvorani Biskupskog ordinarijata u
Varaždinu.
Sudjelovale su pobjednièke ekipe iz Osnovne škole Hodošan
i Srednje škole iz Koprivnice, drugoplasirani iz podruène
škole Vrbno OŠ Bednja i Prve gimnazije Varaždin, te
treæeplasirani iz osnovnih škola iz Trnovca i Radovana, te
Gospodarske škole iz Varaždina. Uz uèenike, na susretu su
bili i mentori te ravnatelji njihovih škola, kao i predsjednici
povjerenstava.
Sve je pozdravio predstojnik Katehetskog ureda Damjan
Koren, rekavši kako su se okupili da bi podijelili radost
njihova uspjeha te nagradili njihov trud koji sigurno nije
malen, nego traži mnogo vremena i odricanja. Èlanovima
ekipa na uspjehu je èestitao biskup Mrzljak, koji je, osvrèuæi
se na temu ovogodišnje Vjeronauène olimpijade "Katolièka
Crkva i znanost - doprinos i odnosi", rekao kako ga raduje
što su uz tu temu uèenici spoznavali koliko su znanost i vjera
povezani. Mnogi su u nedavnoj prošlosti bili zakinuti za te
spoznaje jer su bili odgajani pod sustavom marksistièke
propagande, napomenuo je biskup, dodavši da danas mnogi
znanstvenici zastupaju stavove da je sve stvoreno od svemira
do svakog života i èovjeka stvorio savršeni Stvoritelj.
Biskupijskim pobjednicima zaželjeno je puno uspjeha na
predstojeæem državnom natjecanju iz vjeronauka u Šibeniku
od 2. do 4. travnja, kamo æe putovati vjerouèenice OŠ
Hodošan Doroteja Srpak, Korina Srpak, Nina Dominiæ i
Glorija Srpak s mentoricom vjerouèiteljicom Valerijom
Štampar, te uèenici Srednje škole iz Koprivnice Karlo
Bubnjar, Petra Kukec, Ines Pintariæ i Petra Posavec s
mentorom Dejanom Dodlekom.
Svi sudionici na susretu nagraðeni su apostolskom
pobudnicom pape Franje "Radost evanðelja", èlanovi ekipa
primili su i priznanja, a darovane su im i prigodne knjige s
vjerskom tematikom te natjecateljske kape. Susret je
zakljuèen radosnim druženjem u zajedništvu. Ovogodišnji
nagradni zajednièki izlet za deset najboljih ekipa biskupijski
Katehetski ured organizirat æe u svibnju u Požešku biskupiju.
Kardinal Bozaniæ primio ukrajinskog veleposlanika
Zagreb, 24.3.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ primio je u ponedjeljak 24. ožujka u
Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu veleposlanika Ukrajine u
Republici Hrvatskoj Oleksandra Levchenka.
Veleposlanik Levchenko upoznao je kardinala s
novonastalim teškim prilikama u Ukrajini.
Kardinal Bozaniæ zahvalio je veleposlaniku Levchenku na
svemu što èini u svojoj službi razvoja razlièitih vidova
suradnji izmeðu Ukrajine i Republike Hrvatske, izrazivši
nadu da æe apel pape Franje, a time i sveopæe Crkve, za
mirom u Ukrajini biti prepoznat od svih meðunarodnih
èimbenika i institucija kako bi svi stanovnici Ukrajine mogli
što prije nastaviti mirni put izgradnje svoje domovine, a time
i meðunarodne zajednice u cjelini, priopæio je Tiskovni ured
Zagrebaèke nadbiskupije.
.
Domovinske vijesti
Obljetnica biskupskog reðenja mons. Marina Srakiæa
Ðakovo, 24.3.2014. (IKA/TU) – Umirovljeni ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Marin Srakiæ predvodio je 24. ožujka u
ðakovaèkoj prvostolnici sveèano veèernje misno slavlje uoèi
svetkovine Blagovijesti te zajedno s okupljenim
sveæenicima, redovnicama, bogoslovima i vjernicima
obilježio 24. obljetnicu svoga biskupskog reðenja. Uz
nadbiskupa Srakiæa oko oltara su bili nadbiskup Ðuro Hraniæ
te sveæenici koji djeluju u središnjim nadbiskupijskim
ustanovama. Uime èitavog prezbiterija, osoba posveæenog
života i vjernika, mons. Srakiæu èestitao je nadbiskup
Hraniæ, podsjetivši na taj dan prije 24 godine, na radost,
najavu slobode, vedrinu i optimizam koji je vladao
Ðakovom i cijelom biskupijom. "Nažalost, samo godinu
dana kasnije situacija se promijenila, došao je rat, a naš
nadbiskup bio je onaj koji je tražio naèina da i krišom ode u
okupirane dijelove biskupije, redovito odlazi u njezin
srijemski dio, povezuje biskupiju, obilazi prognanike na
razlièitim stranama, tješi i krijepi. Kad su mnogi bili
sumnjièavi, on je budio nadu u povratak: Vratit æemo se! I
vratili smo se, pod nadbiskupovim vodstvom biskupija je
obnovljena, sazvao je Biskupsku sinodu, uspio da biskupija
bude uzdignuta na rang nadbiskupije i metropolitanskog
sjedišta, njegovim nastojanjima naša je Teologija uzdignuta
na rang KBF-a u sastavu Sveuèilišta u Osijeku", podsjetio je
mons. Hraniæ, ukazavši i na druge obnoviteljske i
graðevinske pothvate, ali nadasve na one na duhovnom
planu. "Veèeras molimo za našeg nadbiskupa. Neka Gospa i
dalje bdije nad Vama, da Vas štiti i zagovara. Želimo Vam
puno zdravlja i blagoslova, da još mnoge godine u radosti i
vedrini, u nadi i radom i dalje nastavite biti svijetla toèka i
podrška za nas mlaðe u nadbiskupiji", poželio je nadbiskup
Hraniæ svome prethodniku.
Nadbiskup Srakiæ zahvalio je za sjeæanja na davne dane te za
poziv na molitvu za današnji trenutak i buduænost. U
homiliji mons. Srakiæ osvrnuo se na evanðeoski odlomak
koji se èita na svetkovinu Blagovijesti, ukazavši kako je u
njemu, osim Gospodina, središnja liènost Marija koja se
smela, ali koja je èula utješnu rijeè: 'Ne boj se Marijo.'
"Utješena, nakon što je dobila tumaèenje na svoje
nedoumice, izrekla je svoje: 'Neka mi bude.' Bio je to prvi,
ali ne posljednji Marijin 'Neka mi bude'. Svi se mi nalazimo
u takvoj situaciji: kao ljudi planiramo jedno, a onda se
Gospodin uplete u naš život pa se i mi pitamo – Kako?"
rekao je nadbiskup Srakiæ, iznoseæi primjere iz vlastitog
života, kada je tijekom nekoliko životnih razdoblja planirao
jednim, a Gospodin ga je slao drugim putem, pa se u takvim
trenucima i sam našao nespreman, pitajuæi se: Kako æu ja to?
Pogotovo je to bilo prije 24 godine, kada je apostolski nuncij
rekao da Sveti Otac želi da postane pomoæni biskup
ðakovaèki i srijemski. Kako kaže, tada se sjetio propovijedi
svoje mlade mise, kada je propovjednik uzeo sluèajeve iz
Staroga zavjeta gdje su pojedinci (Mojsije, Gideon,
Jeremija) imali problema kada ih je Bog pozivao na posebnu
službu u izraelskoj zajednici, ali svaki je èuo Gospodinovo
'Ne boj se, ja æu biti s tobom.'
"Na poèetku smo disali punim pluæima u novoj politièkoj
crkvenoj atmosferi, a onda je sve skupa 'ofurio' mraz rata,
poraæa, izbjeglištva, nejasnoæa, poteškoæa… 'Ja æu biti s
tobom.' I Gospodin je bio uza me. Današnji dan neka doista
bude zahvala Gospodinu za njegov 'Ne boj se, ja æu biti s
tobom.' Kada Gospodin to kaže, onda raèuna i na zajednicu.
Tješi nas to što je Gospodin s nama. Neka on i dalje vodi
svoju Crkvu, a nama slugama udijeli snage da u njegovo ime
možemo voditi Božji narod", zakljuèio je nadbiskup Srakiæ.
26. ožujka 2014. broj 12/2014
21
Domovinske vijesti
Zadar: Predstavljanje knjige "Brak za hrabre"
Brak je najteži meðuljudski odnos u kojem se najbolje
oèituju sve razine meðuljudskih odnosa uopæe, istaknuto je
na predstavljanju
Zadar, 24.3.2014. (IKA) - Brak je najteži meðuljudski
odnos u kojem se najbolje oèituju sve razine meðuljudskih
odnosa uopæe, istaknuto je na predstavljanju knjige "Brak za
hrabre" o kojoj su u ponedjeljak 24. ožujka u dvorani
sjemeništa Zmajeviæ u Zadru govorili biblièar dr. fra Darko
Tepert, komunikologinja dr. Suzana Peran te autori Vesna
Graèner, prof. i dr. fra Mirko Mataušiæ. Dogaðaj je vodio i
skladbama obogatio don Antun Šuljiæ, kao kantautor
šansonjer.
"Muškarac i žena su ravnopravni. Ne isti, nego
komplementarni. Izmeðu muškarca i žene postoji jednakost i
razlièitost. U Knjizi postanka je opisano kako nakon
stvaranja muškarca sve stvoreno nije moglo dopuniti
èovjeka, kao što ga je nadopunila žena. Žena je
komplementarna muškarcu", rekao je dr. Tepert, upozorivši
kako nije toèan prijevod na hrvatskom, da Bog želi èovjeku,
pritom misleæi na muškarca, naèiniti nekoga kao što je on.
Na izvornom hebrejskom je napisano da Bog èovjeku želi
naèiniti nekoga tko ga nadopunjuje. "Ona neka se zove
ženom, zapisano je, u razlici spram prijašnjeg spomena
èovjeka zamjenicom on. Kad muškarac vidi ženu, sve
postaje poezija. Nakon toga muškarac je izrekao rijeèi koje
su napisane po svim kriterijima hebrejske poezije", rekao je
dr. Tepert, opisujuæi znaèajke svakoga poglavlja knjige
temeljem biblijske i antropološke dubine. Knjiga na teološki,
biblijsko-duhovni i psihološki naèin opisuje zbilje od
temeljne važnosti u ljudskim odnosima, pri èemu je i svaða
alat za rast i konstruktivno rješavanje problema. "Èovjek je
stvoren da ne bude sam. Bog želi èovjeka nadopuniti. Božja
nakana je da èovjek živi u zajednici. Ni Bog nije želio biti
sam, nego u zajedništvu osoba, jer je ljubav. Iz te potrebe
stvara èovjeka na svoju sliku", rekao je dr. Tepert, istaknuvši
da braèni odnos karakterizira privrženost i viðenje na
drugome onoga što je lijepo. Plodnost i spolnost su smisao
stvaranja èovjeka. Spolnost svoj smisao nalazi u plodnosti.
Upozorio je na oèekivanje da æe brak biti savršen; u braku se
neki prestanu truditi, kao što to èine za vrijeme hodanja.
"Partnera treba prepoznati kao šansu, dobru moguænost,
priliku. Treba mijenjati sebe, ne drugoga. Svaki odnos
aktivira traume koje nosimo iz djetinjstva. Braèni odnos je
nekad poput minskog polja zbog iznevjerenog oèekivanja,
koje je posljedica trauma iz djetinjstva. Rješenje je rastava,
lažni mir ili rad na vlastitom rastu i razvijanje odnosa. To se
zove uèenje ljubavi. Tu se treba potruditi", istaknuo je dr.
Tepert, zakljuèivši da se brak može živjeti kao terapija.
S komunikološkog aspekta o knjizi je govorila dr. Peran.
Knjiga je plod rada dvoje autora nastala iz komunikacije sa
slušateljima na HKR-u u sklopu emisije "Tražimo istinu".
"Autori su voditelji brojnih seminara i radionica pa se
komunikološka razina osjeæa u knjizi koja se s lakoæom èita.
Potièe na komunikaciju sa Svetim pismom, ali i sa samim
sobom: ispitati svoje motive, naèin djelovanja, da bismo
pristupili drugome. Vrijedno je ulagati u komunikacijski
trud. Komunikacija je susret. Ako su obitelji snažnije, i
Crkva i društvo æe napredovati", poruèila je dr. Peran,
istaknuvši da knjiga ne donosi gotove recepte. "Nasuprot
savjetima medija da se partnera zamijeni ako brak ne
funkcionira, u knjizi se govori kako unaprijediti odnose.
Brak je životni projekt u koji treba svakodnevno ulagati.
Bitan je dijalog; iskrena komunikacija vodi napretku obitelji
i društva", poruèila je dr. Peran.
"Brak je najteži ljudski odnos jer dijete u nama misli da je
sve riješilo. Nismo svjesni svojih osjeæaja. Kod druge osobe
22
26. ožujka 2014. broj 12/2014
ika
me ljuti moje iznevjereno oèekivanje. Èovjek treba
proživjeti negativne osjeæaje (ranjeno dijete) ali ne èiniti po
njima", rekla je autorica Graèner, upozorivši da potisnute
razine iz djeèje svijesti traže idealnog roditelja i u partneru.
Ta ja knjiga uvod za knjigu o obitelji, rekao je autor dr.
Mataušiæ, istaknuvši da je brak vrednota za koju se vrijedi
boriti. "Kapital želi usitniti društvo, uèiniti ljude samcima jer
ih je tako lakše manipulirati. Brak je ljudski odnos koji ima
najviše kriza. Knjiga pokazuje kako u braku može nastati
dublje razumijevanje i iskrenija ljubav", istaknuo je dr.
Mataušiæ, dodavši da su knjiga i njihovo djelovanje prinos
novoj evangelizaciji. Naglasio je znaèaj povezanosti izmeðu
teologije i psihologije; ako se rezultati znanosti istinski
upotrijebe i povežu s evanðeljem, dobit æe se novi pristupi.
Knjiga se temelji na kršæanskoj duhovnosti i spoznajama
suvremene psihologije te je korisna pastoralnim djelatnicima
i svima koji podupiru supružnike u rješavanju problema.
Temeljem dugogodišnjega pastoralnog i terapeutskog
iskustva, autori žele pomoæi partnerima da jedno drugo
podrže u napredovanju.
Uoèi predstavljanja knjige, Graèner i Mataušiæ su u župi sv.
Roka u Bibinjama više dana vodili puèke misije o temi
braènog i obiteljskog života.
Priopæenje vezano uz dogaðaje u župi sv. Mavre opata u
Bosiljevu
Odgovornost župe kao pravne osobe je nedjeljiva te
Zagrebaèka nadbiskupija kao zasebna pravna osoba ne
može odgovarati za postupke druge pravne osobe
Zagreb, 25.3.2014.
(IKA) - Ovih dana neki mediji
izvještavaju o ovršnom postupku nad župom sv. Mavre
opata u Bosiljevu, a pristižu i upiti Tiskovnom uredu
Zagrebaèke nadbiskupije, koji se 25. ožujka oglasio
priopæenjem sljedeæeg sadržaja:
Prema Zakoniku kanonskog prava svaka župa je zasebna
administrativna jedinica i kao takva ima vlastitu pravnu
osobnost koju priznaje pravni poredak Republike Hrvatske.
Tako je to bilo i tijekom višestoljetne povijesti: župa je
prema crkvenim propisima sama vodila brigu o svojim
materijalnim potrebama.
U tom smislu, odgovornost župe kao pravne osobe je
nedjeljiva te Zagrebaèka nadbiskupija kao zasebna pravna
osoba ne može odgovarati za postupke druge pravne osobe,
u ovom konkretnom sluèaju župe sv. Mavre opata u
Bosiljevu.
Isto tako, Zagrebaèka nadbiskupija ne može preuzeti na sebe
eventualne obveze druge pravne osobe iz davne 1994.
godine i biti stranka u sudskom sporu koji traje.
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Blagoslov gradilišta nove crkve u Maradiku
Maradik, 19.3.2014.
(IKA/TU) - Sveèanost polaganja
temeljnog kamena za novu crkvu Svete Ane u Maradiku,
kojoj su prethodili misa i blagoslov gradilišta, održana je 19.
ožujka. Crkva, crkveni prostor i èitava župa bit æe posveæeni
kao i dosad svetoj Ani. Stara nesrušena crkva zidana je kao
kuæa od zemlje i èerpiæa kao jedina takva na tim prostorima,
kojoj je dograðen zvonik od cigle. Sve je narušila vlaga.
Zbog potrebe veæeg prostora i graðevinski èvršæeg materijala
podiže se nova crkva, dolaskom tada pomoænoga biskupa
Ðure Gašparoviæa u Srijem, uz finacijsku podršku
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije i župnika iz Županje.
Župnik Božidar Lusavec i srijemski biskup traže donatore,
jer sami župljani to ne mogu ostvariti. Graðevinci obeæavaju
završetak gradnje crkve za 150 dana, ako bude sredstava.
Slavlje polaganja kamena temeljca zapoèelo je misom koju
je predvodio srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ, uz
koncelebraciju sveæenika srijemske biskupije i župnika Ivana
Varošèiæa iz Županje. Slavlju su bili nazoèni i gosti: Petar
Filipoviæ, predsjednik opæine Inðija, sa zamjenikom
Milanom Bodroža, Aleksandar Kovaèeviæ, predsjednik
skupštine opæine Inðija, Dejan Mitroviæ naèelnik opæine za
urbanizam; Zorica Rokar, naèelnik odjela inspekcija; Jovan
Ratkoviæ, predsjednik mesne zajednice Maradik.
U propovijedi biskup Gašparoviæ izmeðu ostalog je
istaknuo: "A vi ste Crkva, sagraðena od 'živog kamenja',
nova i savršena, podignuta ne ljudskom rukom, nego slavom
živoga Boga a utemeljena na osobi Isusa Krista. To je
duhovna graðevina, to je hram Kristova tijela, to je Crkva
kojoj su apostoli temelj, Krist zaglavni kamen, a mi kršæani
živo kamenje po krštenju ugraðeno u tu duhovnu zgradu. I u
toj Crkvi, tijelu Kristovu, èiji smo mi èlanovi, èastimo Boga
svojim sjedinjenjem s njime u Duhu i Istini: posveæenjem po
sakramentima, uèenjem i usavršavanjem po Kristovoj rijeèi,
a sve po sudjelovanju kod svete mise, svojim kršæanskim
životom u obitelji, u ovoj kršæanskoj zajednici, u školi, na
radnom mjestu i na svakom mjestu, a posebno u crkvi."
Biskup je poruèio: "Josipov primjer radišnoga, jednostavnog
i odgovornog èovjeka, koji duh vjere povezuje s teškim
radom, nam kaže da svatko u sebi mora prepoznati dužnost
uèiniti svoj dio, u Crkvi i u društvu, a posebno u izgradnji
ove crkve. Nitko ne može biti lišen te odgovornosti, veæ se
svatko mora osjetiti pozvanim od Isusa, Uèitelja, dobro
upotrijebiti primljene talente, s revnošæu, ozbiljnošæu i
odgovornošæu jer, kako izreka kaže: Velika kuæa se gradi
malim kamenima. Zato se svi ukljuèimo u ovaj pothvat
materijalno, radno i duhovno. Polažem ova razmišljanja
nebeskoj zaštiti svetog Josipa i svete Ane. Po njihovu
zagovoru molim za sretan uspjeh izgradnje naše nove župne
crkve koja æe biti kao opomena i poziv svakom vjerniku, pa i
prolazniku, od najmanjeg do najveæeg, od najmlaðeg do
najstarijeg. Znajmo da ne možemo oèitovati zajedništvo niti
s Kristom, niti meðusobno, ako se ne sastajemo, ako se ne
naðemo zajedno na svetom mjestu u crkvi, ako nas nema. A
dobro znamo da je Krist uvijek prisutan gdje su dvojica ili
trojica sabrana u njegovo ime. Ne samo dvije tri osobe, što je
simbolika, nego èitava vjernièka zajednica, što više vjernika".
Biskup je pozvao sve okupljene da ne ostave vjernike
Maradika same u tom plemenitom djelu, nego da svatko
prema svojim moguænostima podupre izgradnju nove crkve.
Na kraju je zahvalio župnom upravitelju na zauzetosti oko
izgradnje crkve. Izmeðu ostalog, podsjetio sve okupljene da
se sve više pokazuje dobra suradnja mjesnih i državnih vlasti
s Crkvom te je izrazio oèekivanje da æe i u pothvatu
izgradnje crkve u Maradiku sudjelovati državna i lokalna
vlast. Nakon mise u sveèanoj procesiji, koju je predvodio
biskup sa sveæenicima, svi okupljeni su se uputili prema
gradilištu nove crkve i ponijeli kamen s poveljom koji æe biti
ugraðen u kamen temeljac. U temeljni kamen položen je
tekst u kojem su navedena imena svih sadašnjih crkvenih i
svjetovnih vlasti te imena osoba i poduzeæa koja su
pridonijela da zapoène izgradnja ove crkve. Biskup je
blagoslovio kamen temeljac i gradilište nove crkve.
Devetnica sv. Josipu u Subotici
Župnik Andrija Anišiæ proslavio 30. obljetnicu sveæenièkog
reðenja
Subotica, 19.3.2014. (IKA) - U subotièkoj crkvi Sv. Roka
od 10. do 19. ožujka održana je devetnica u èast sv. Josipu.
Tema je ovogodišnjih propovijedi bila prema pobudnici pape
Franje "Radost evanðelja", a okvirna tema bila je sv. Josip –
dionik Radosne vijesti.
Jednu veèer gost u devetnici bio je i biskup Ivan Penzeš,
buduæi da ni ove godine nije mogao predvoditi misu na samu
svetkovinu, jer je otputovao u Mostar na sjednicu BK BiH,
na kojoj æe sudjelovati kao gost uime Meðunarodne
biskupske konferencije sv. Æirila i Metoda. Jednu veèer na
misi su sudjelovali sjemeništarci sjemeništa "Paulinum" sa
svojim poglavarima na èelu s rektorom, mons. Josipom
Mioèem, koji je predslavio misu. Po ustaljenom rasporedu,
16. ožujka obilježena je obljetnica smrti biskupa Lajèe
Budanoviæa, kao i Dan trudnica. Ove godine poseban
blagoslov primilo je deset trudnica.
U utorak 18. ožujka župnik Andrija Anišiæ je u sklopu
devetnice obilježio 30. obljetnicu svoga sveæenièkog
reðenja. Prigodnu èestitku uime župljana napose uime
èlanova Pastoralnog vijeæa i pjevaèa uputio mu je
vjerouèitelj Silvester Bašiæ. Svaku veèer prije mise i
prigodne propovijedi vjernici su molili križni put ili krunicu,
a u nedjelju je bilo klanjanje za duhovna zvanja i za život.
Na kraju mise pred milosnim likom i oltarom sv. Josipa
svaku veèer pjevale su se litanije njemu u èast, s posebnom
molitvom za bolesnike i za spas neroðenih te protiv zloèina
pobaèaja. Zajednièka nakana sudionika ovogodišnje
devetnice bila je za ozdravljenje brojnih bolesnika. Èak
sedamdeset bolesnika osobno je preporuèeno u zagovor sv.
Josipu. Na jednoj od misa vlè. Lazar Novakoviæ, koji se prije
godinu dana teško razbolio za vrijeme devetnice sv. Josipu,
postavio je zahvalnicu na oltar sv. Josipa, uvjeren da ga je
njegov zagovor spasio od smrti.
Sudionici devetnice podržali su akciju "40 dana za život"
koja traje u Republici Hrvatskoj. Svi sudionici dobili su
posebnu obavijest o toj akciji, a njih èetrdeset je svojim
potpisom podržalo braæu i sestre u akciji s naznakom jednog
dana u tjednu koji æe i postiti na tu nakanu.
Na samu svetkovinu sv. Josipa, 19. ožujka, prije mise župnik
je sa suradnicima predvodio molitve za hrvatski narod i za
domovinu, buduæi da se u Republici Srbiji svetkovina sv.
Josipa slavi kao jedan od èetiri blagdana hrvatske zajednice.
Ove godine zajednièka proslava hrvatske zajednice, koju
organizira Hrvatsko nacionalno vijeæe, bila je u subotièkoj
franjevaèkoj crkvi, a potom i u Velikoj vijeænici Gradske
kuæe, gdje je održana prigodna akademija.
26. ožujka 2014. broj 12/2014
23
Crkva u Hrvata
Mostar: Poèelo 60. redovno zasjedanje BK BiH
Mostar, 20.3.2014.
(IKA/KTA) - Biskupi Biskupske
konferencije Bosne i Hercegovine zapoèeli su 20. ožujka u
Biskupskom ordinarijatu u Mostaru svoje 60. redovno
zasjedanje, pod predsjedanjem banjoluèkog biskupa Franje
Komarice, predsjednika BK BiH. Na zasjedanju sudjeluju
svi èlanovi Biskupske konferencije BiH: kardinal Vinko
Puljiæ, vrhbosanski nadbiskup metropolit, mons. dr. Ratko
Periæ, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj
trebinjsko-mrkanski, mons. dr. Tomo Vukšiæ, vojni biskup u
BiH, te mons. dr. Pero Sudar i mons. dr. Marko Semren,
pomoæni biskupi vrhbosanski i banjoluèki. Od poèetka na
zasjedanju sudjeluju biskupi delegati: Hrvatske biskupske
konferencije mons. Nikola Kekiæ, križevaèki biskup,
Meðunarodne BK sv. Æirila i Metoda mons. Ivan Penzeš,
biskup subotièki, i Albanske BK mons. Lucjan Avgustinij,
biskup Sape.
Rijeèi dobrodošlice svima je izrazio domaæin biskup Periæ,
podsjeæajuæi da su se okupili po 60. put na svom redovnom
zasjedanju, što znaèi da je najmanje 20 zasjedanja održano
upravo u Mostaru. Biskup Komarica u pozdravu podsjetio je
na rijeèi hvalbenog himna iz poslanice Efežanima sv. Pavla
koji se "danima i mjesecima nalazi zatoèen meðu
nemilosrdnim zidovima tamnice u kojoj je okovan".
"Oèigledno je da je dovoljan povod pismo jednoj udaljenoj,
nepoznatoj zajednici Kristovih vjernika, da je dovoljna
pomisao u zajednièku vjeru, pa da duša jednog svetog Pavla
bude preplavljena zahvalnošæu i blistavom radošæu. Za
oèekivati je da i mi, draga braæo u biskupskoj službi kojima
Bog 'nije dao duha bojažljivosti, nego snage, ljubavi i
razbora', imamo barem dio od Pavlove neuništive radosti
vjere, koja iz skromne, sive svakodnevnice, pa èak i iz
svakovrsnih aktualnih nevolja – koje nas udaraju - raða
jasnim svjedoèanstvom da je naša pripadnost Kristu i
njegovoj Crkvi upravo u ovom povijesnom trenutku i u
ovom našem zemljopisnom okruženju istinski življeno
Evanðelje", kazao je biskup Komarica. Pozdravljajuæi
delegate susjednih biskupskih konferencija, napomenuo je
da je njihova nazoènost "izraz otvorenosti djelovanju
Božjega Duha kao i njihovog osobnog truda da se meðu
nama svima kao èlanovima iste Kristove Crkve saèuva
jedinstvo Duha svezom mira". Na kraju se ukratko osvrnuo
na dnevni red zasjedanja.
Vladika Kekiæ pozdravio je skup uime HBK "liturgijskim
pozdravom u grkokatolika: Krist meðu nama!" "Radujem se
što sam opet s vama ovdje u Mostaru, prijestolnici mostarske
biskupije, kao gosti mjesnog biskupa Ratka, s kojim me
inaèe vežu nezaboravne rimske godine studija i druženja",
kazao je biskup Kekiæ, podsjeæajuæi da je ovo dijamantno
zasjedanje Biskupske konferencije BiH. "To je dijamantno
slavlje crkvenog zajedništva na ovim prostorima, gdje se
katolièki živalj i hrvatski narod kroz burna prošla stoljeæa
borio za opstojnost. Pod stoljetnom osmanlijskom vlašæu
narod je saèuvao svoju katolièku vjeru i svoje hrvatsko biæe,
a onda krajem 20. stoljeæa ðavao razdora i sijaè smrti
zavladao je dušama pojedinaca i njihovih sljedbenika i krv
tolikih nevinih ljudi natopila je kao nikad Bosnu i
Hercegovinu. Dogodio se pravi genocid nad Hrvatima
katolicima. Posebno Katolièka Crkva i hrvatski narod u ovoj
zajednièkoj državi doživjeli su svoju Kalvariju. Još dandanas kao da odjekuju rijeèi 137 psalma: 'Na obali rijeka
babilonskih sjeðasmo i plakasmo spominjuæi se našega
Siona' – spominjuæi se naših župa, crkva i kapela, naših
kuæa, polja, livada i šuma. Jest teško je vama pastirima sada
maloga stada, ali tješimo se ipak rijeèima sv. Pavla
'Domovina je naša na nebesima'. Naše osobne i narodne
patnje uvijek trebamo povezivati s Križem i Uskrsnuæem.
24
26. ožujka 2014. broj 12/2014
ika
Onako kako æe vjernici Grkokatolièke Crkve sljedeæe
nedjelje pjevati: 'Križu se tvome klanjamo, Vladaru, i sveto
uskrsnuæe tvoje slavimo'", rekao je biskup Kekiæ. Istaknuo je
da æe u Tjednu solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH
"katolici i drugi ljudi dobre volje i otvorena srca u Hrvatskoj
sljedeæe nedjelje misliti na Katolièku Crkvu u BiH i njezine
materijalne potrebe".
Pozdrav uime predsjednika i svih èlanova Meðunarodne BK
sv. Æirila i Metoda uputio je biskup Penzeš, koji je u kratkim
crtama upoznao nazoène biskupe sa složenošæu djelovanja te
konferencije koja obuhvaæa èetiri zemlje s razlièitim
stvarnostima. Osvrnuo se na proslavu 1700. obljetnice
Milanskog edikta prošle godine u Nišu, gdje je sudjelovao
velik broj vjernika iz Subotièke biskupije, posebno mladih.
S posebnim zanimanjem biskupi su saslušali biskupa
Avgustinija koji je, nakon što je prenio pozdrave sedmorice
albanskih biskupa na èelu sa skadarskim nadbiskupom koji
je predsjednik Albanske biskupske konferencije, ukratko
predstavio Crkvu u Albaniji koja, "nakon strogog, željeznog,
diktatorskog komunizma i povratka vjerske slobode", nastoji
"polakim ali sigurnim koracima oživljavati one duhovne i
ljudske vrijednosti koje su bile gotovo potpuno razorene",
uvijek gradeæi na Isusu Kristu, ugaonom kamenu i èvrstom
temelju. Spomenuo je da u Albaniji postoje dva
nadbiskupijska odnosno metropolijska sjedišta (Tirana-Draè
i Skadar-Pult) te tri biskupije i jedna apostolska
administratura. "Što se tièe ekumenskih i meðuvjerskih
odnosa, Albanija je primjer zajednièkog života i meðusobne
suradnje s Pravoslavnom albanskom Crkvom, koja spada
pod carigradskog ekumenskog patrijarha, s ostalim
kršæanskim zajednicama, a takoðer i sa Židovima, kojih je
malen broj, te muslimanima", rekao je biskup Avgustini,
iznoseæi statistièke podatke prema kojima u Albaniji živi
izmeðu 18 i 20 posto katolika, 22 do 25 posto pravoslavnih,
40 do 42 posto muslimana ukljuèujuæi Bektaši muslimane
koji imaju središte u Albaniji a kojih ima 10 do 12 posto te
izmeðu 10 i 12 posto ateista. Spomenuo je i da s državom još
nisu uspjeli urediti pitanje povrata oduzete imovine kao ni
pitanje osiguranja vjerskih službenika.
U Mostaru predstavljen dokument BK BiH
"Politika po mjeri èovjeka - moralne vrijednosti i naèela kao
temelj politièkog djelovanja prema socijalnom nauku
Katolièke Crkve"
Mostar, 20.3.2014. (IKA/KTA) - U sklopu 60. redovnog
zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
predstavljen je 20. ožujka u Galeriji Kraljice Katarine
Kosaèa Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosaèa dokument
BK BiH "Politika po mjeri èovjeka - moralne vrijednosti i
naèela kao temelj politièkog djelovanja prema socijalnom
nauku Katolièke Crkve". Organizatori predstavljanja bili su
BK BiH i Teološki institut - Mostar. Na predstavljanju su
bili nazoèni svi biskupi BK BiH na èelu s predsjednikom
banjoluèkim biskupom Franjom Komaricom, kao i biskupi
delegati iz Hrvatske, Srbije i Albanije. Nazoèan je bio i veæi
broj politièkih predstavnika kao i predstavnika akademske
zajednice, sveæenici, redovnice i drugi.
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ izmeðu
ostaloga je istaknuo da kada je moral urušen, nada je
izgubljena. Ljudi su pali u odreðenu letargiju i beznaðe pa
samo govorimo o drugima kako ne valjaju, kako su krivi.
Pogotovo smo ogorèeni na brojna politièka djelovanja, a
javno mnijenje postalo je bolesno. Da se ne pridružimo tom
kukanju, odluèili smo, na temelju socijalnog nauka Crkve
uputiti ovaj dokument jer osjeæamo potrebu evangelizacije
odnosno želje da pomognemo našim vjernicima.
ika
Proživjeli smo Godinu vjere, ali ona nije izgradila uvjerenje.
Svaki èovjek, koji kaže da je vjernik, trebao bi živjeti iz
uvjerenja odnosno prema toj vjeri što znaèi ugraditi svoj
život i u politiku. Papa Franjo izrièito govori katolicima da
se ne smiju držati po strani nego trebaju izgraðivati javno
mnijenje i društvo i to onim što jesu odnosno iz svojih
uvjerenja. To se osobito odnosi na one koji nose veæe
odgovornosti, a nema slobode bez odgovornosti. Sloboda
bez odgovornosti je anarhija. Zato je prevažno pomoæi da
pošaljemo u javnost pozitivne poruke kroz osnovne moralne
socijalne vrijednosti koje Crkva nauèava, kazao je kardinal
Puljiæ, istièuæi da su biskupi u dokument pretoèili nauk
Katolièke Crkve te žele ohrabriti vjernike da se ne povlaèe i
da svoje uvjerenje ugrade u javni i politièki život.
Prvi predstavljaè bio je vojni biskup Tomo Vukšiæ, koji je na
poèetku napomenuo da se "Katolièka Crkva ne bavi
politikom tako da bi bila aktivan protagonist politièke vlasti,
stranaèkoga nadmetanja i organizacije države" te da "nijedna
politièka opcija nije crkvena, i nijedan društveno politièki
sustav nije crkveni". Istaknuo je da taj dokument nije
politièki nego politiku smatraju podruèjem koje treba
evangelizirati, kao i sva druga podruèja ljudskoga postojanja
i djelovanja. "Crkva smatra da mora djelovati u svakom
politièkom sustavu i u svaki taj sustav unositi kršæanske
vrednote, a demokratski sustav smatra najprikladnijim za
ostvarenje èovjekovih težnja i poštovanje", kazao je biskup
Vukšiæ. Podsjetio je na velika naèela koja donosi
"Doktrinarna nota o nekim pitanjima vezanim uz
sudjelovanje katolika u politièkom životu", koju je objavila
Kongregacija za nauk vjere, a odobrio papa Ivan Pavao II.
21. studenoga 2002. te iznio neka od naèela iz toga
dokumenta.
Dugogodišnji profesor moralne na Teološko-katehetskom
institutu u Mostaru dr. don Ante Komadina, podsjetivši da
danas u svijetu ima milijardu i 213 milijuna katolika i više
od dvije milijarde kršæana, zapitao je zašto onda kršæani
nemaju veæu moæ mijenjati ovaj svijet u kojem vlada nasilje,
korupcija, beznaðe, neizvjesnost, strah...? Èlanovi Katolièke
Crkve u BiH najveæim su dijelom vjernici Hrvati koji se dièe
višestoljetnom kršæanskom baštinom. Je li ta povijesna
èinjenica dodatan poticaj za njihov društveni angažman ili
svakoga tko se bavi politikom èini sumnjivim", zapitao je dr.
Komadina te izrazio mišljenje da su "demokratske promjene
na poèetku devedesetih godina prošloga stoljeæa naše
vjernike na neki naèin zatekle, jer kako u tek minulom
režimu velika veæina nije sudjelovala u obnašanju brojnih
dužnosti, nisu se ni mogli za mnoge stvari osposobiti", a
uskoro je uslijedio rat. "Zahvalni smo našim biskupima što
su nas u ova nemirna i zbunjujuæa vremena, koja su nas
posljednjih mjeseci dodatno zabrinula, obdarili tako
vrijednim dokumentom u kojem su jasno istaknute moralne
vrijednosti i naèela socijalnoga nauka Katolièke Crkve, koja
bi trebali zagovarati i promicati kroz svoje djelovanje ne
samo oni u politici izravno angažirani vjernici, nego je to
poziv upuæen svim vjernicima da u skladu sa svojim
moguænostima u sredini u kojoj žive i djeluju odvažno,
nepokolebljivo i ustrajno svjedoèe kršæanske æudoredne
vrijednosti", kazao je don Ante. Istaknuo je da dokument
sadrži poglavlja: Izazovi politièkoga djelovanja, Moralne
vrijednosti kao temelj politièkog djelovanja i Odnos Crkve
prema politici, s podnaslovima: Društvena oèekivanja od
Crkve, Temeljne vrijednosti – iz kršæanske perspektive,
Opæe dobro - cilj politièkog djelovanja i zadaæa svih èlanova
društva, te zakljuène misli.
"Biskupi izražavaju priznanje i pohvalu politièarima koji se
u svom djelovanju drže moralnih naèela i koji to svojim
životom svjedoèe. Zbog svoje dosljednosti oni se nerijetko
Crkva u Hrvata
osjeæaju napušteni, posebice od onih koje zagovaraju, èesto
su takoðer izloženi klevetama, ruglu i nepravednim
optužbama da su konzervativni i zaostali. Teško je u takvim
situacijama ne pokolebati se i ostati vjeran i dosljedan u
zauzimanju za politiku koja æe biti u skladu s moralnim
naèelima. Meðutim, još je teže izdržati politiku bez moralnih
vrednota, istièu biskupi na kraju dokumenta. Istina je to ne
samo kada je rijeè o politici, nego i o svim podruèjima
ljudskoga života, istaknuo je dr. Komadina.
Tijekom predstavljanja nastupila je Ženska klapa "Narenta".
Priopæenje sa 60. redovnog zasjedanja BK BiH
Biskupi ponovno pozvali predstavnike meðunarodne
zajednice i legitimne predstavnike domaæe vlasti u Bosni i
Hercegovini da se odvaže na ureðenje te zemlje na temelju
naèela pravde i demokracije
Mostar, 21.3.2014.
(IKA/KTA) - Biskupi Biskupske
konferencije Bosne i Hercegovine održali su 20. i 21. ožujka
u Biskupskom ordinarijatu u Mostaru svoje 60. redovno
zasjedanje pod predsjedanjem banjoluèkog biskupa Franje
Komarice, predsjednika BK BiH. Na zasjedanju su
sudjelovali svi èlanovi Biskupske konferencije BiH te
biskupi delegati: Hrvatske biskupske konferencije križevaèki
biskup Nikola Kekiæ, Meðunarodne BK sv. Æirila i Metoda
subotièki biskup Ivan Penzeš i Albanske BK biskup iz Sape
Lucjan Avgustini.
Tijekom zasjedanja s biskupima se susreo apostolski nuncij
u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pezzuto, kao Papin
predstavnik. Izrazio je svoju bratsku blizinu s biskupima i
njihovim mjesnim Crkvama.
Biskupi su sa zahvalnošæu primili najavu biskupa Kekiæa da
æe katolici i drugi ljudi dobre volje i otvorena srca u
Hrvatskoj tijekom Tjedna solidarnosti s Crkvom i ljudima u
Bosni i Hercegovini sljedeæe nedjelje moliti za Katolièku
Crkvu u Bosni i Hercegovini i oèitovati solidarnost s
njezinim materijalnim potrebama. Obradovani su da je prvi
put na njihovu zasjedanju sudjelovao i biskup Penzeš, koji ih
je izvijestio o stanju u Meðunarodnoj biskupskoj
konferenciji koja obuhvaæa èetiri zemlje kao i o stanju u
Subotièkoj biskupiji u kojoj i danas živi nemali broj Hrvata
davno doseljenih s prostora Bosne i Hercegovine. S osobitim
zanimanjem saslušali su izvješæe o stanju Crkve u Albaniji
koja, nakon više desetljeæa progona, izlazi iz katakomba.
Izrazili su svoju blizinu i solidarnost s tom svjedoèkom
Crkvom.
Osvræuæi se na aktualne socio-politièke prilike, biskupi
ponovno pozivaju predstavnike meðunarodne zajednice i
legitimne predstavnike domaæe vlasti u Bosni i Hercegovini
da se odvaže na ureðenje te zemlje na temelju naèela pravde
i demokracije. "Upravo aktualno stanje bjelodano pokazuje
kako daytonsko nepravedno i neodrživo politièko
teritorijalno rješenje gura tu zemlju u sve dublju krizu i da je,
kako to, nažalost, i mnogi drugi konaèno uviðaju, nužna
njegova promjena", istièe se u priopæenju. Biskupi smatraju
da ta promjena, ako želi donijeti poboljšanje, treba osigurati
isti teritorijalno-politièki status za sva tri konstitutivna
naroda i poštovanje ljudskih i graðanskih prava svim
stanovnicima te zemlje na svakom njezinom dijelu. Samo
tako æe se ispraviti ozakonjena nepravda i otvoriti
moguænost normalizacije i procesa euroatlantskih
integracija. Ohrabruju i podupiru sve katolike i sve druge
stanovnike Bosne i Hercegovine koji, unatoè poteškoæama,
ostaju na prostorima gdje su manje brojni. Istodobno potièu
sve da se još više odupiru moralnom zlu koje kulturu života
pretvara u kulturu smrti. Podsjeæaju da vlasti i režimi
prolaze, ali da ostaje ono što je utemeljeno na ljubavi prema
26. ožujka 2014. broj 12/2014
25
Crkva u Hrvata
Bogu i èovjeku.
Biskupi su saslušali izvješæa svih Komisija i Vijeæa te
Tajništva i Katolièke tiskovne agencije Biskupske
konferencije BiH. Dali su potrebne smjernice za njihov rad.
Sadašnjega generalnog tajnika izabrali su na novi
petogodišnji mandat.
Saslušavši izvješæe o radu Papinskih misijskih djela u BiH,
izrazili su zahvalnost nacionalnom i dijecezanskim
ravnateljima za njihov trud. Potaknuli su župnike i voditelje
crkvenih odgojnih ustanova da u svoje zajednice pozivaju
ravnatelje i misionare u danima njihova boravka u domovini
kako bi se budio misijski duh i kako bi misionari i oni
kojima oni služe trajno osjeæali potporu domovinske Crkve.
Biskupi su prihvatili i podržali prijedlog Nacionalnog vijeæa
PMD BiH da se nova misijska akcija, koja æe se od srpnja
2014. godine provoditi na podruèju cijele BiH, namijeni kao
pomoæ Misiji Dakawa, u biskupiji Morogoro u Tanzaniji,
gdje djeluju dvojica hrvatskih misionara, don Nikola Sariæ i
don Dražen Klapež.
Biskupi se raduju skorom hodoèašæu Hrvata katolika iz
Bosne i Hercegovine i Hrvatske u Svetu zemlju, gdje æe
slaviti misu u crkvi svih naroda na Maslinskoj gori i
postavili spomen-ploèu Hrvatima katolicima iz Sarajeva koji
su 1681. godine kupili dio Maslinskoga vrta, mjesto Muke
Isusa Krista, i darovali ga tamošnjoj franjevaèkoj zajednici.
Takoðer se raduju da se veliki broj mladih iz Bosne i
Hercegovine odazvao na Susret hrvatske katolièke mladeži u
Dubrovniku.
U sklopu zasjedanja, 20. ožujka u Hrvatskom domu Herceg
Stjepan Kosaèa predstavljan je dokument BK BiH "Politika
po mjeri èovjeka - moralne vrijednosti i naèela kao temelj
politièkog djelovanja prema socijalnom nauku Katolièke
Crkve".
Biskupi su 19. ožujka slavili euharistiju u katedrali Marije
Majke Crkve u Mostaru, na svetkovinu sv. Josipa, zaštitnika
Mostarsko-duvanjske biskupije. Predsjedao je vrhbosanski
nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljiæ, a propovijedao
biskup Avgustini.
Predstavnici Sisaèke biskupije na seminaru o šansama za
ruralni razvoj u Europi
Wies, 22.3.2014. (IKA) - Predstavnici Sisaèke biskupije
sudjelovali su protekloga tjedna na seminaru "Šanse za
ruralni prostor u Europi" održanom u mjestu Wies u
Njemaèkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj. Seminar su
organizirali
Augsburgška
biskupija
i
organizacija
Katholische landvolk bewegung, a glavna tema bila je
vezana za ruralne regije koje u svojoj raznolikosti oblikuju
lice Europe, predstavljaju oèuvanje identiteta kršæanske
kulture i vrijednosti.
Na seminaru su sudjelovali voditeljica Ureda za kulturu
Biskupije Spomenka Juriæ, župnik župe Osekovo Nedjeljko
Piškoviæ i župnik petrinjske župe Preobraženja Gospodnjeg
Josip Karas, a zajedno s domaæinima i predstavnicima
drugih kršæanskih zajednica iz EU poticana je suradnja i
razmjena ideja, meðusobno motiviranje i umrežavanje, te su
pokazani primjeri dobre prakse financiranja iz fondova.
Predstavljeni su novi pravilnici Europske unije za razvoj
ruralnog prostora 2014. - 2020., regionalne razvojne
strategije, a osobito važna i poticajna predavanja bila su
vezana za suradnju župa i lokalnih samouprava u službi
èovjeka.
Steèeno znanje prenijet æe se na župe Biskupije, u svrhu
ukljuèivanja u Europske strategije i perspektivnog razvoja
ruralnih prostora.
26
26. ožujka 2014. broj 12/2014
ika
Spomenik Ivanu Pavlu II. ispred sarajevske katedrale
Sarajevo, 24.3.2014.
(IKA/KTA) - U prostorijama
Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu u
ponedjeljak 24. ožujka uprilièena je tiskovna konferencija o
postavljanju spomen-obilježja blaženom papi Ivanu Pavlu II.
ispred sarajevske katedrale Srca Isusova. Na konferenciji su
govorili vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko
Puljiæ, predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Napredak
mons. dr. Franjo Topiæ i Vanja Gavran, èlan Središnje
uprave Napretka, koji je uime Napretka zadužen za projekt
spomenika Ivanu Pavlu II. u Sarajevu.
U pozdravu Gavran je istaknuo da æe 30. travnja ispred
sarajevske katedrale biti sveèano otkriven spomenik
blaženog pape Ivana Pavla II. Kazao je da su nositelji
projekta Vrhbosanska nadbiskupija i Hrvatsko kulturno
društvo Napredak, uz pomoæ niza institucija, prije svega
Opæine Stari Grad, gdje se i nalazi sarajevska katedrala.
Gavran je izrazio nadu da æe spomenik biti simbol mira i
dijaloga te da æe to biti i novi simbol grada Sarajeva.
Dr. Topiæ rekao je da se vrlo brzo nakon smrti blaženog pape
Ivana Pavla II. javila ideja da mu se podigne spomenik u
Sarajevu. "Smatram da je Ivan Pavao II. èovjek koji je
Crkvu obnovio i otvorio prema svijetu. On je obišao 120
zemalja, bio je mistik, spajao je ono što je za mnoge
nespojivo, doživljavao je jedinstvo s Bogom. Ljudi su ga
doživljavali iskrenim, otvorenim i da želi ljudima dobro. Bio
je vrlo ekumenski otvoren. U svojim obraæanjima molio je u
apelirao za suživot i mir u BiH. U svojim govorima je 263
puta spomenuo BiH. Vatikan, na èelu sa papom Ivanom
Pavlom II., bio je jedan od prvih koji je priznao nezavisnost
BiH godine 1992.", kazao je izmeðu ostalog dr. Topiæ.
Kardinal Puljiæ istaknuo je da je osnovni razlog postavljanja
spomenika "da se ne smije zaboraviti èovjek koji se toliko
borio za mir u Bosni i Hercegovini", istièuæi da se to ne
odnosi samo na katolike nego za sve ljude u BiH. "On je
govorio o miru, jednakim pravima i èuvanju dostojanstva
èovjeka. Smatram da je to najvažniji razlog da on, preko
svoga spomenika pred katedralom, bude poruka zauzimanja
za èovjeka, za mir u BiH i za jednaka prava u vrijeme rata",
kazao je kardinal Puljiæ.
Spomenik je veæ pri kraju izlijevanja u ljevaonici Likovne
akademije u Zagrebu i nadamo se da æe biti ubrzo prebaèen
pred katedralu. Brojne su dozvole veæ izdate - samo još
jedna treba stiæi, a pred katedralom je veæ nacrtano kako æe
to izgledati. Takav spomenik nije lako izgraditi, za to je
potrebno prikupiti dosta sredstava, te æe se izmeðu ostaloga
u hotelu Europa u Sarajevu prirediti donatorska veèer.
Oèekujemo ljude dobre volje da nas podupru, jer to nije
stvar samo Crkve, nego svih graðana BiH, rekao je kardinal
Puljiæ te na kraju zahvalio svima koji su do sada pomogli,
kao i svim donatorima koji æe pomoæi u projektu.
Na kraju je Gavran iznio neke tehnièke podatke vezane uz
spomenik istièuæi da u iznos od 480.000 KM nije ukljuèen
samo spomenik veæ i troškovi ureðenja ispred katedrale.
"Potrebno je posložiti stubište, poploèati prostor ispred
katedrale gdje je sada izliven asfalt i još na jednom dijelu
proèelja katedrale bit æe zamijenjeno nekoliko ploèa", kazao
je.
Spomenik æe biti izraðen u siluminiju, materijalu srebrene
boje, koji je dosta postojan i kvalitetniji od prethodno
planirane bronce i visok je gotovo tri metra. Autor idejnog
rješenja spomenika je kipar Hrvoje Urumoviæ, roðen u
Sarajevu, a nastanjen u Zagrebu.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Papa primio crnogorskog predsjednika
Vatikan, 20.3.2014. (IKA) - Papa Franjo primio je 20.
ožujka predsjednika Crne Gore Filipa Vujanoviæa. U
srdaènom je razgovoru, kako je priopæeno iz Tiskovnoga
ureda Svete Stolice, izraženo zadovoljstvo dobrim
bilateralnim odnosima, potvrðenim Okvirnim ugovorom,
koji na opæe dobro društva potièe suradnju izmeðu Crkve i
države. Razmijenjena su mišljenja o temama od
zajednièkoga interesa, o problemima u jugoistoènom dijelu
Europe te o putu Crne Gore prema integraciji u europske i
atlantske ustanove.
Vatikan: Japanska tvrtka digitalizirat æe manuskripte
Vatikan, 21.3.2014. (IKA) - Vatikanska knjižnica pokrenula
je novu fazu digitalizacije svojih manuskripta. U èetvrtak 20.
ožujka potpisan je ugovor s japanskom tvrtkom NTT Data,
koja æe skenirati 3000 manuskripta s oko 1,5 milijuna
stranica u iduæe èetiri godine te ih pohraniti i uèiniti
dostupnima na internetu. Projekt je ostvaren u suradnji s
drugim institucijama, uz èiju æe pomoæ Vatikan u iduæe èetiri
godine snimiti svoje povijesne dokumente elektronièkim
putem, kako bi ih saèuvao za buduæe naraštaje, rekao je
knjižnièar Svete Stolice nadbiskup Jean-Louis Brugues na
konferenciji za novinare. Dugoroèno, knjižnica želi
digitalizirati 80.000 svezaka s 40 milijuna stranica, dodao je
prefekt knjižnice Cesare Pasini. Japanska tvrtka æe odabrane
rukopise za postavljanje na internet pripremiti s vlastitim
osposobljenim osobljem pod nadzorom Vatikanske
knjižnice, istaknuo je Toshio Iwamoto, predsjednik NTT
Data. Rad se provodi u prostorijama knjižnice, tako da
dokumenti neæe morati napuštati prostorije u kojima se
èuvaju. Namjera je uz pomoæ najnovije tehnologije
pridonijeti oèuvanju povijesnog naslijeða èovjeèanstva i
uèiniti ga dostupnim istraživanjima, kao i svim
zainteresiranima. Oko 3000 dokumenata bavi se Amerikom
prije Columba, kao i Dalekim istokom, Kinom i Japanom,
dodao je nadbiskup Brugues.
Potpisivanje ugovora uprilièeno je u Sikstinskoj dvorani
Vatikanskih muzeja, prvom sjedištu Vatikanske knjižnice.
Sklapanju ugovora prethodila je jednogodišnja istraživaèka
faza tijekom koje su utvrðene najprikladnije tehnike.
Suradnja bi se mogla nastaviti i nakon èetiri godine.
Šri Lanka protiv katolièkih aktivista za ljudska prava
Colombo, 21.3.2014. (IKA) – Vlasti Šri Lanke i dalje
otvoreno progone aktiviste za ljudska prava. Prema
informacijama iz krugova Katolièke Crkve, u petak 21.
ožujka uhiæeno je 40 osoba u okrugu Kilinochchi.
Voditelj katolièkog "Centra za društvo i religije" u Colombu
Ashok Stephen u meðuvremenu je izvijestio i o postupku
protiv jednog redovnika. Državne protuteroristièke službe su
od prethodno uhiæene dvojice aktivista za ljudska prava –
sveæenika i odvjetnika – oduzeli mobilne telefonske kartice i
podatkovne kartice.
Prema Stephenu, dužnosnici su dvojicu aktivista posjetili
kod kuæe u èetvrtak naveèer i uruèili im odredbu prema
kojoj, izmeðu ostaloga, imaju zabranu putovanja u
inozemstvo bez odobrenja iz ureda tužitelja i zabranu
kontakata s medijima. Sveæenik Praveen Maheshan kao i
odvjetnik Ruki Fernando uhiæeni su u nedjelju, a nakon
saslušanja istražnog suca u srijedu su pušteni na slobodu.
Snaga poniznosti i molitve
Vatikan, 21.3.2014. (IKA) - Da se u srcu ne bi ubila Božja
rijeè, treba biti ponizan i sposoban moliti, poruèio je papa
Franjo u propovijedi na misi u Domu Sv. Marte u Vatikanu
21. ožujka. Komentirajuæi ulomak iz Matejeva evanðelja,
Isusovu prispodobu o vinogradarima-ubojicama, koji
najprije ubiju sluge, a na kraju i gospodarova sina da bi
zadobili baštinu. Tu su prispodobu slušali farizeji, starješine
i sveæenici, kojima Isus objašnjava da su pogriješili jer im
srce nije bilo otvoreno Božjoj rijeèi. Njihova drama je i naša
- ovladali su Božjom rijeèi, Božja rijeè postala je njihova
rijeè, rijeè za njihovu uporabu, ideologiju, teologiju, rijeè u
njihovoj službi. Svatko ju tumaèi po svojoj volji, prema
tomu kako mu odgovara, upozorio je Sveti Otac, prenosi
Radio Vatikan.
Kad su slušali te Isusove rijeèi, sveæenièki glavari i farizeji
shvatili su da govori o njima i nastoje ga uhititi i osuditi na
smrt. Božja rijeè tako biva mrtva, "utamnièena", a Duh Sveti
okovan u njihovim željama. Toèno se to dogaða i nama,
kada nismo otvoreni novosti Božje rijeèi, kad joj nismo
poslušni, primijetio je papa Franjo.
No, ima jedna izreka koja nam ulijeva nadu. Božja rijeè
mrtva je u srcu tih ljudi, a može umrijeti i u našem srcu! Ali
ne završava na tomu, jer Božja rijeè živa je u srcu
jednostavnih, poniznih, u srcu Božjega puka. Razmišljali su
kako uhititi Isusa, ali su se bojali Božjega naroda, jer ga je
narod smatrao prorokom. To je jednostavno mnoštvo naroda
slijedilo Isusa, jer su njegove rijeèi bile u njihovu srcu,
grijale su ga, a narod nije bio pogriješio: Božju rijeè nije
rabio za vlastiti interes, slušao ju je i nastojao biti malo bolji,
rekao je Papa.
Da ne ubijemo Božju rijeè, da joj budemo poslušni, da ne
"okujemo Duha Svetoga" moramo biti ponizni i moliti. Tako
nam se neæe dogoditi ono što se dogodilo tim ljudima:
neæemo ubijati da bismo obranili rijeè Božju, rijeè za koju
vjerujemo da je Božja, a zapravo smo je posvema izoblièili,
zakljuèio je Sveti Otac.
Papa primio malteškoga predsjednika Georgea Abela
Vatikan, 21.3.2014. (IKA) - Papa Franjo primio je 21.
ožujka u Apostolskoj palaèi u Vatikanu predsjednika
Republike Malte Georgea Abela, koji se poslije susreo s
Papinim državnim tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom,
i nadbiskupom Dominiqueom Mambertijem, tajnikom za
odnose s državama, izvještava Radio Vatikan.
Tijekom razgovora, koji su, kako je istaknuto u priopæenju
Tiskovnoga ureda Svete Stolice, održani u srdaènom
raspoloženju, bilo je rijeèi o dubokim tragovima kršæanstva
u povijesti, kulturi i životu malteškoga puèanstva, kao i o
dobrim odnosima izmeðu Svete Stolice i Malte. Pritom su
spomenuti pastoralni pohodi blaženoga Ivana Pavla II. i
Benedikta XVI. Posebno je istaknut prinos Katolièke Crkve
na odgojnom i uslužnom podruèju te sporazumi izmeðu
Svete Stolice i Malte u vidiku uspješne suradnje u službi
opæega dobra. Sugovornici su se osvrnuli i na prinos Malte u
okviru Europske unije, na stanje na Mediteranu te na pojavu
migracija prema Europi, u kojoj se zauzimaju i Crkva i
vlasti, navodi se u priopæenju.
.
26. ožujka 2014. broj 12/2014
27
Inozemne vijesti
Vanier: Ne bojte se susreta s razlièitom osobom
Osobe s invaliditetom oblikuju druge osobe i èine ih
ljudskijima, istaknuo utemeljitelj zajednice Arca
Vatikan, 21.3.2014. (IKA) - Papa Franjo primio je 21.
ožujka u Vatikanu Jeana Vaniera, utemeljitelja zajednice
Arca, koja u svijetu ima oko 130 podružnica za prihvat
osoba s invaliditetom. U razgovoru za Radio Vatikan o
poèecima zajednice, Vanier se podsjetio kako je
razgovarajuæi s jednim kapelanom shvatio da su osobe s
invaliditetom naviše potlaèene i odbaèene; a društvo ih se i
danas stidi i negativno poima; naziva ih hendikepiranima,
odnosno nesposobnima. Otkrio sam godine 1964. jedan
zavod u kojem je bilo zatvoreno 80 osoba, napuštenih od
svih, a spavali su velikoj spavaonici s èetrdeset kreveta na
kat. Kad roditelji nisu znali što uèiniti s invalidnom djecom,
slali su ih u taj zavod. Ravnateljicu nisu zanimala djeca,
nego to kako roditeljima ublažiti tegobe. Ta djeca nisu imala
nikakva prava ni ljudsko dostojanstvo. Zajednica Arca
nastala je kad sam u tom zavodu upoznao dva umna
bolesnika i pozvao ih da doðu živjeti sa mnom u jednoj
trošnoj kuæi u Parizu. Tako smo zapoèeli život u troje, potom
su došli drugi da mi pomognu. Povijest zajednice je povijest
èuda: Arca je narasla jer je "netko" došao u pomoæ, a to mu
se stostruko vratilo; otkrio je da je osoba s invaliditetom
Božji glasnik. Osobe, dakle, trebaju doživjeti to iskustvo:
danas u svijetu imamo èetiri tisuæe osoba s invaliditetom s
isto toliko pomoænika, a sve ih nadahnjuje vjera. To ne znaèi
da nemamo problema i teškoæa. Uvijek me èudi èinjenica da
osobe s invaliditetom privlaèe druge osobe i na njih odgojno
djeluju. Želim reæi da osobe s invaliditetom oblikuju druge
osobe i èine ih ljudskijima, istaknuo je Vanier. Upoznajuæi i
živeæi s osobom s invaliditetom bolje upoznajemo sebe;
prijateljevanje s osobom s invaliditetom obogaæuje i mijenja
osobu, stjeèe se drukèije viðenje društva: društva koje nije
natjecateljsko i individualistièko, nego nastoji stvoriti
odnose i zajednice u kojima je moguæ zajednièki život. Isus
je želio jedinstvo: stvoriti mjesta u kojima se slobodno
susreæu i upoznaju osobe. To je stvarnost. Duh podjele
stvara podjele, a potom se javlja strah od susreta s razlièitom
osobom. Uvjeren sam da je Isusova velika poruka: "Ne bojte
se!" Ne bojte se susreta s razlièitom osobom, zakljuèio je
Jean Vanier.
Poljski parlament odbacio zabranu kupovanja nedjeljom
Varšava, 21.3.2014. (IKA) - Poljski trgovaèki centri i
supermarketi mogu ostati otvoreni nedjeljom. Parlament se
21. ožujka velikom veæinom glasova usprotivio zakonskom
prijedlogu konzervativne oporbe i inicijative graðana za
zabranu rada nedjeljnom, izvještava agencija Kathpress.
Vladajuæi liberali i dvije ljevièarske oporbene stranke svoje
su neslaganje opravdali prijetnjom gubitka oko 70.000
radnih mjesta. Konzervativni zastupnici ukazivali su na
zabranu trgovanja nedjeljom i blagdanima u brojnim
zapadnoeuropskim
zemljama.
Graðanska
inicijativa
prikupila je za to više od 100.000 potpisa. Njihova su
nastojanja, uz sindikat "Solidarnost" i udrugu manjih
trgovaca, podržali i katolièki biskupi u Poljskoj.
Trgovaèki centri i supermarketi u Poljskoj otvoreni su svake
nedjelje. Trgovine veliki dio svoje zarade ostvaruju upravo
tog dana. Tek od godine 2007. moraju ostati zatvorene
državnim praznicima. Samo male trgovine mješovitom
robom, gdje rade iskljuèivo vlasnici, mogu i tada biti
otvorene.
28
26. ožujka 2014. broj 12/2014
ika
Zakljuèeni "Dani sv. Benedikta"
Subiaco, 21.3.2014. (IKA) – Dani sv. Benedikta, koji su
zapoèeli paljenjem benediktinske luèi 2. ožujka u sveèevu
rodnom gradu Norci, završili su na njegov spomendan, 21.
ožujka, razlièitim manifestacijama u sva tri benediktinska
grada.
Nakon povratka iz Zagreba gdje su izaslanstva triju gradova
Norcie, Subiaca i Cassina boravili od 7. do 9. ožujka, papa
Franjo primio je izaslanstvo tih gradova 19. ožujka. Tom
prigodom blagoslovio je luè i pohvalio ideju nošenja luèi
mira svake godine u drugu zemlju. Pritom je spomenuo
njihov ovogodišnji posjet Zagrebu poèetkom ožujka.
Grad Cassino, iznad kojeg se nalazi najpoznatija
benediktinska opatija Monte Cassino, obilježio je 15. ožujka
70. obljetnicu saveznièkog bombardiranja grada i samostana
koji su 1944. sravnjeni sa zemljom, a poginulo je tridesetak
tisuæa ljudi. Na komemoraciji je sudjelovao talijanski
predsjednik Giorgio Napolitano, ministrica obrane, èelnici
regionalnih i mjesnih vlasti, desetak veleposlanika meðu
kojima i hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Filip Vuèak
i hrvatski veleposlanik u Italiji Damir Grubiša.
U prigodnom govoru na glavnom gradskom trgu
gradonaèelnik Giuseppe Golini Petrarcone spomenuo je
nedavni posjet triju benediktinskih gradova Zagrebu "gdje su
bili toplo doèekani i gdje ih je posebno srdaèno primio
hrvatski predsjednik Ivo Josipoviæ".
U Benediktovu rodnom gradu Norci održana je 20. i 21.
ožujka tradicionalna sveèanost na kojoj su sudjelovali
predstavnici državnih vlasti i regionalnih vlasti te veliki broj
gradonaèelnika iz okolnih gradova. Na glavnom gradskom
trgu prireðen je bogati folklorni program u kojemu je
sudjelovalo više stotina ljudi u povijesnim umbrijskim
odorama. Velika hrvatska zastava bila je istaknuta na
glavnoj gradskoj palaèi, a prilikom obraæanja gostima
gradonaèelnik Giampaolo Stefanelli opširno je govorio o
posjetu Zagrebu i razlozima takva odabira. Potom je u
procesiji hrvatska zastava unesena u baziliku Sv. Benedikta i
postavljena kraj glavnoga oltara. Misu je služio nadbiskup
Spoleta-Norcie Renato Boccardi u koncelebraciji s pedesetak
benediktinaca i sveæenika iz cijele biskupije. Tijekom
molitve vjernika molilo se i "za hrvatski narod da naðe svoje
mjesto unutar EU".
Završna sveèanost u Subiacu održana je 21. ožujka u
veèernjim satima. Sveèanu misu predvodio je biskup
Tivolija Mauro Parmeggiani u èijoj je nadležnosti i Subiaco.
Bili su nazoèni predstavnici regionalnih i mjesnih vlasti te
više veleposlanika EU. Nakon mise na glavnom gradskom
trgu prireðen je prigodni program na kojemu se govorilo i o
posjetu Zagrebu.
Gradonaèelnik Francesco Pelliccia podijelio je gostima
prigodne spomen medalje, a sve je završilo spektakularnim
vatrometom s gradske tvrðave. Tijekom vjerskog dijela
sveèanosti svima je podijeljena "Poruka mira" koju je
benediktinsko izaslanstvo donijelo u Zagreb. Na završnim
sveèanostima bila su nazoèna i izaslanstva njemaèkih
gradova bratimljenih s ta tri benediktinska grada.
Ovogodišnji "Dani sv. Benedikta" održani su u ozraèju 50.
obljetnice proglašenja sv. Benedikta zaštitnikom Europe.
.
ika
Papa Franjo na molitvenom bdjenju za nevine žrtve
mafije
"Mafijašima govorim - obratite se! Na koljenima vas molim
da prestanete èiniti zlo"
Rim, 21.3.2014. (IKA) - Mafijašima govorim - obratite se!
Na koljenima vas molim da prestanete èiniti zlo, rekao je
papa Franjo tijekom molitvenoga bdjenja za nevine žrtve
mafije, kojih je u Italiji oko 15.000. Bdjenje u župi sv.
Grgura, nedaleko Trga Sv. Petra organizirala je 21. ožujka
zaklada Libera, izvijestio je Radio Vatikan.
Papa i don Luigi Ciotti, utemeljitelj udruge Libera, ušli su u
crkvu držeæi se za ruke. Ta je gesta bila rjeèiti znak Papine
blizine obiteljima žrtava kojih se okupilo oko 900 èlanova.
Molim vas, promijenite život, obratite se, prestanite èiniti
zlo! Mi molimo za vas: obratite se, na koljenima vas molim;
radi vašega dobra. Takav vas život neæe usreæiti i sa sobom
neæete moæi ponijeti ni moæ, ni novac. Novac i moæ steèeni
prljavim djelovanjem su krvavi i neæete ih moæi ponijeti na
drugi svijet. Obratite se, još imate vremena, da ne završite u
paklu, pozvao je Papa mafijaše, dodajuæi: I vi ste imali oca i
majku, mislite na njih. Plaèite i obratite se. Papa je oèitovao i
nadu "da æe osjeæaj odgovornosti, malo po malo pobijediti
korupciju" i bol zbog smrti djeteta preminulog u zasjedi u
Tarantu. Hvala vam na svjedoèenju, jer se niste zatvorili
nego ste izišli ispripovjediti svoju povijest bola i nade. To je
vrlo važno, naroèito za mlade, istaknuo je Sveti Otac.
Don Luigi istaknuo je veliku potrebu za istinom i pravdom –
70 posto obitelji ne poznaje istinu – što prisutne združuje.
Ima i sluèajnih žrtava, koje su se našle u unakrsnoj vatri ili
nisu htjele okrenuti glavu na drugu stranu. Danas se sjeæamo
svih njih, jer duh pravednosti i istine, koji je nadahnjivao
njihov život, i danas živi. Osjeæamo da podupire naše nade i
da prati naše zauzimanje. Tko poradi pravde i istine izgubi
život, sam je život, ustvrdio je Ciotti. Sjetio se svih koji su
na vlastitoj koži osjetili uèinke kriminala: žrtava na radu,
nezaštiæenih osoba; preminulih od tumora u krajevima
zagaðenim otrovnim otpadima; žrtava droge kupljene od
trgovaca smrti, izbjeglica koji su skonèali u morskim
dubinama ili u pustinjama; žena, žrtava trgovine ljudskim
biæima. A žrtve su i "živi mrtvaci" - osobe "ubijene" u srcu.
Mafijaški klanovi mnogima su oduzeli dostojanstvo i
slobodu, ucijenili ih, zastrašili i uništili njihovu osobnost.
Mafija – korupcija i nezakonitost – ubijaju nadu, poruèio je
Ciotti.
Ipak je u Crkvi netko bio svjetlo, unatoè "šutnjama,
otporima, podcjenjivanju, pretjeranoj razboritosti, prigodnim
rijeèima. A Crkva koja "se miješa" živa je, ona govori o
nepomirljivosti izmeðu mafije i Evanðelja, naviješta
spasenje, Rijeè života. Svjetla postoje, istaknuo je Ciotti i
podsjetio samo na neke od njih - don Pina Puglisija, don
Peppa Dianu, èiju je štolu imao Papa za blagoslov rodbine, a
njima valja pridružiti brojne novinare, suce, poštene
upravitelje, graðane koji se opiru mafiji: njih se ne smije
ostaviti samima. Svi se trebamo oprijeti mafiji; naroèito
politièari koji se skrbe za opæe dobro. Mafijašima treba
oduzeti svu imovinu, a nagraditi odvažne svjedoke istine,
poruèio je Ciotti. Potom su proèitana imena gotovo 800
nevinih žrtava mafije, meðu njima 80 djece, a Papa je slušao,
sklopljenih ruku i pognute glave.
Isus je naša nada
Vatikan, 22.3.2014. (IKA) – U poruci preko Twittera u
subotu 22. ožujka papa Franjo istaknuo je: "Isus je naša
nada. Ništa, èak ni nesreæa ili smrt ne mogu nas odijeliti od
spasenjske snage Njegove ljubavi."
Inozemne vijesti
Izabrani geslo i logo Papina pohoda Svetoj zemlji
Jeruzalem, 22.3.2014.
(IKA) - Skupština katolièkih
ordinarija Svete zemlje izabrala je geslo i logo Papina
pohoda. Kao geslo uzete su rijeèi iz evanðelja "Ut unum
sint" ("Da svi budu jedno") (Iv 17,21). Logo u kojem se
nalaze likovi dvaju apostola koje je prve Isus pozvao u
Galileji - sv. Petra, zaštitnika Crkve u Rimu i sv. Andriju,
zaštitnika Crkve u Carigradu, takoðer izražava želju za
jedinstvom. Apostoli se nalaze na brodu koji predstavlja
Crkvu, a jarbol je Isusov križ, dok su jedra razapeta vjetrom,
Duhom Svetim, koja usmjerava brod vodama svijeta.
Jedinstvo kršæana poziv je svima da se prevladaju podjele
prošlosti te se izgradila buduænost na pravdi, miru,
pomirenju, oprostu i bratskoj ljubavi.
Brian Ferme u koordinaciji Vijeæa Tajništva za
gospodarske poslove
Vatikan, 22.3.2014. (IKA) – Papa Franjo imenovao je
britanskoga crkvenoga pravnika Briana Fermea (58) za
novog suradnika kardinala Reinharda Marxa, koordinatora
Vijeæa Tajništva za gospodarske poslove, objavio je 22.
ožujka Tiskovni ured Svete Stolice. Ferme dolazi iz
biskupije Portsmouth u južnoj Engleskoj. Trenutaèno je na
èelu Fakulteta kanonskog prava u Veneciji. Prije toga
predavao je crkveno pravo na Katolièkom sveuèilištu u
Washingtonu te na Papinskim sveuèilištima Gregoriana i
Lateran u Rimu. Engleski sveæenik takoðer je savjetnik
vatikanske Kongregacije za nauk vjere i Papinskog vijeæa za
interpretaciju zakonskih tekstova.
Vatikan: U Povjerenstvu za zaštitu maloljetnika i žrtva
zlostavljanja
Vatikan, 22.3.2014. (IKA) - Meðu èlanovima Povjerenstva
za zaštitu maloljetnika od seksualnog zlostavljanja u
Katolièkoj Crkvi, koje je osnovao papa Franjo, je i žrtva
zlostavljanja iz Irske, priopæio je 22. ožujka predstojnik
Tiskovnog ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi. Marie
Collins, rodom iz Dublina, 60-tih godina protekloga stoljeæa
seksualno zlostavljana od jednog katolièkog sveæenika, veæ
se dulje vrijeme zauzima za bolju zaštitu djece u Katolièkoj
Crkvi.
Od ukupno osam èlanova novog povjerenstva pet je laika,
meðu kojima su èetiri žene. Papa tim korakom jasno
poruèuje da zaštitu maloljetnika smatra jednim od
najžurnijih zadataka Crkve, istièe Lombardi, prenosi
agencija Kathpress. Povjerenstvo æe izraditi mjere za
poboljšanje zaštite maloljetnika, u što je ukljuèena
prevencija, ali i procesuiranje kao i izrada kodeksa
ponašanja. Prva zadaæa Povjerenstva je poèeti s
utvrðivanjem i izradom statuta kojim se odreðuje djelovanje
i odgovornosti koje imaju èlanovi, istièe se u priopæenju.
Neki od èlanova Povjerenstva za zaštitu maloljetnika veæ su
najavljeni u prosincu: bostonski kardinal Sean Patrick
O'Malley i bivša poljska premijerka Hanna Suchocka. Tu su
i talijanski pravnik i kanonist Claudio Papale, koji u
sluèajevima zlostavljanja veæ neko vrijeme radi za
vatikansku Kongregaciju za nauk vjere, umirovljena
profesorica psihijatrije Sheila Hollins iz Londona, moralni
teolog koji predaje u Rimu argentinski isusovac Humberto
Miguel Yanez te Francuskinja Catherine Bonnet. Komisija
æe, prema informacijama iz Vatikana, biti dopunjena
dodatnim èlanova iz raznih krajeva svijeta.
26. ožujka 2014. broj 12/2014
29
Inozemne vijesti
Papa s predstavnicima talijanskih katolièkih medija
Vatikan, 22.3.2014. (IKA) - Papa Franjo susreo se 22.
ožujka u Vatikanu s èlanovima udruge Corallo, koja
predstavlja lokalna radiofonska, televizijska, analoška,
digitalna,
satelitska
i
internetska
poduzeæa,
te
radiotelevizijske i promidžbene agencije. U spontanom
govoru, Papa je zahvalio na radu udruge, izvještava Radio
Vatikan.
S medijima treba tražiti istinu, ali ne samo istinu, nego
istinu, dobrotu i ljepotu, rekao im je Papa. Tražeæi istinu,
odnosno spomenuta tri puta, možemo pogriješiti ili naiæi na
zamke. Istinu treba tražiti, ali treba paziti da se ne postane
intelektualac bez inteligencije. Dobrotu treba tražiti, ali se
valja èuvati eticizma; može se tražiti i ljepota, ali se ne smije
šminkati, odnosno stvarati "umjetnu ljepotu". Istina, dobrota
i ljepota dolaze od Boga i u èovjeku su. Vaš je posao
otkrivati ih, poruèio je Sveti Otac medijskim djelatnicima.
Govoreæi o radu udruge Corallo, Papa je izmeðu ostaloga
napomenuo da ima velikih, srednjih i malih poduzeæa, ali
svatko je važan i ima svoju ulogu, tako su i mediji pozvani
na skladno služenje u Crkvi. Tko je važniji u Crkvi? Papa ili
starica koja svaki dan moli za Crkvu? Crkva je sklad
razlièitosti; Tijelo Kristovo je sklad razlièitosti, u tom skladu
je svatko važan, a sklad je djelo Duha Svetoga. Mi imamo
težiti prema skladu i ne dopuštati da velika riba proguta
malu, upozorio je Sveti Otac. Osvrnuo se i na klerikalizam,
jedno od zala Crkve, za koje su odgovorni i sveæenici i laici.
Sveæenici žele klerikalizirati laike, a laici žele biti
klerikalizirani. Tu napast trebamo otkloniti. Laik treba ostati
laik i èuvati svoj laièki poziv koji stjeèe krštenjem – to je
njegov identitet. I sveæenici i laici su važni i u Crkvi imaju
važnu ulogu, istaknuo je Sveti Otac.
Papa je napomenuo da i obavijesna sredstva griješe, a najteži
su im grijesi: dezinformiranje, kleveta i ogovaranje. Kleveta
i ogovaranje su smrtni grijeh, ali ipak manje opasan od
dezinformacije. Dezinformacija je pristrano iznošenje
èinjenica, namjerno prešuæivanje istine kako bi se
onemoguæilo slušatelja ili gledatelja da stvori ispravan sud.
Molim vas, izbjegavajte ova tri grijeha: dezinformaciju,
klevetu i ogovaranje, zakljuèio je Sveti Otac.
Vijetnam: Novi nadbiskup Ho Ši Mina
Vatikan, 22.3.2014. (IKA) - Papa Franjo prihvatio je
ostavku koju je zbog starosti podnio dosadašnji nadbiskup
Ho Ši Mina kardinal Pham Minh Man Jean-Baptiste (80),
objavio je 22. ožujka Tiskovni ured Svete Stolice, prenosi
agencija Kathpress. Nasljednik æe tako automatski postati
dosadašnji koadjutor nadbiskupije i predsjednik Vijetnamske
biskupske konferencije Paul Bui Van Doc (69). Biskupijsko
sjedište nekadašnjega grada Saigona ima oko 700.000
katolika.
Nova imenovanja u biskupijama Socijalistièke Republike
Vijetnam u pravilu zahtijevaju mukotrpne pregovore izmeðu
Svete Stolice i vlasti u zemlji. Od završetka rata u Vijetnamu
1975., Sveta Stolica i ta zemlja na jugoistoku Azije više
nemaju diplomatske odnose. Ipak, u posljednjih nekoliko
godina bilateralni kontakti su ojaèani. O uspostavi punih
diplomatskih odnosa trenutaèno pregovara posebno
mješovito povjerenstvo.
Papa je 22. ožujka primio predsjednika vijetnamskog
parlamenta Nguyen Sinh Hunga u privatnu audijenciju u
Vatikanu. Èlan Politbiroa Komunistièke partije jedan je od
najutjecajnijih politièara u zemlji. Od gotovo 90 milijuna
ljudi u Vijetnamu oko 6 milijuna je katolika. Oni èine jednu
od najveæih katolièkih zajednica u Aziji. Ipak, kršæani u
Vijetnamu uvijek su izloženi državnoj represiji.
30
26. ožujka 2014. broj 12/2014
ika
22. dan molitve i posta u spomen na misionare muèenike
Vatikan, 24.3.2014. (IKA) - U Crkvi je 24. ožujka, na
obljetnicu ubojstva nadbiskupa Oscara Romera, obilježen
22. dan molitve i posta, u spomen na misionare koji su
preminuli muèenièkom smræu. Pod pokroviteljstvom Pokreta
mladih Papinskih misijskih djela vjernici se postom i
molitvom prisjeæaju misionara muèenika, a ove godine to
èine pod geslom "Muèeništva", želeæi podsjetiti na bitnu
dimenziju vjere: svjedoèenje Evanðelja, brojne braæe i
sestara koji su naviještajuæi žrtvovali vlastiti život.
Meðu njima je i misionar Nazareno Lanciotti, talijanski
sveæenik ubijen u Brazilu godine 2001. jer je bio na prvoj
crti u borbi protiv trgovaca drogom i prostitucijom. Srcem i
dušom bio je uz siromašne, bio je jedan od njih, tvrdeæi da
meðu siromašnima ne može živjeti netko tko nije siromašan.
U pokrajini Mato Grosso sagradio je crkvu, potom bolnicu i
školu. Stanovništvo je radilo s njim, jer je shvatilo da sebi
gradi. Poèeo je graditi i sjemenište u kojem su stasali prvi
sveæenici, a sada je jedan od njih vicepostulator za njegovo
proglašenje blaženim, rekla je sestra ubijenoga misionara
Francesca Lanciotti. Ubili su ga jer je narod slijedio i u
životu primjenjivao njegovu vjersku pouku. Odgajao je ljude
u èvrstoj vjeri i moralu pa meðu njima nije bilo poroka - ni
droge ni prostitucije. Zloèinci su shvatili da sve ovisi o
sveæeniku i stoga su pripremali atentat. S pokrivenim licem
ubojica mu se približio i zavikao: "Ja sam vrag, a ti nam
previše smetaš. Došao sam da te ubijem." Nazareno nije
odmah preminuo, bio je pri svijesti i molio za ubojice i
oprostio im. Svoj je život prikazo za papu, Crkvu i sve
sveæenika, istaknula je misionareva sestra, prenosi Radio
Vatikan.
Novi vrhovni poglavar Salezijanske družbe
Rim, 25.3.2014. (IKA) - 27. opæi sabor Salezijanske družbe
izabrao je novog vrhovnog poglavara i 10. don Boscova
nasljednika. To je don Angel Fernandez Artime, dosadašnji
provincijal Južne argentinske salezijanske provincije. Don
Angel je izabran 25. ožujka u prvom glasovanju.
Don Angel Fernandez Artime roðen je 21. kolovoza 1960. u
mjestu Gozon-Luanco u Španjolskoj (Asturija). Prve
privremene zavjete u Salezijanskoj družbi položio je 3. rujna
1978, a vjeène 17. lipnja 1984. u Santiago de Composteli. Za
sveæenika je zareðen u Leonu u Španjolskoj 4. srpnja 1987.
U salezijanskoj provinciji bio je delegat za pastoral mladih,
ravnatelj škole u mjestu Ourense, èlan provincijalnog vijeæa
i vikar provincijala, a od 2000. do 2006. obnašao je službu
provincijala u istoj provinciji. Bio je èlan tehnièke komisije
koja je pripravljala 26. opæi sabor Salezijanske družbe.
Godine 2009. imenovan je provincijalom Južne argentinske
provincije i tu je službu vršio do danas. Tijekom svoje
službe provincijala imao je prigodu i dužnost osobno
suraðivati s tadašnjim nadbiskupom Buenos Airesa,
kardinalom Jorgeom Mariom Bergogliom, današnjim papom
Franjom.
Don Angel je doktor pastoralne teologije, a ima i licencijat iz
filozofije i pedagogije.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Sveti Josip uèio je Isusa rasti u dobi, mudrosti i milosti
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 19. ožujka
2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Danas, 19. ožujka slavimo svetkovinu svetog Josipa,
Marijina zaruènika i zaštitnika opæe Crkve. Posveæujemo
dakle ovu katehezu njemu, koji zaslužuje našu zahvalnost i
našu pobožnost zato što je znao èuvati Svetu Djevicu i sina
Isusa. Biti èuvar je Josipova osobina: veliko je poslanje biti
èuvar.
Danas æu o temi èuvanja govoriti iz jedne posebne, odgojne
perspektive. Promatrajmo Josipa kao uzornog odgojitelja,
koji èuva i prati Isusa na njegovu putu rasta "u mudrosti,
dobi i milosti", kao što se kaže u Evanðelju. On nije bio
Isusov otac: Isusov otac je bio Bog, ali on je Isusu bio poput
oca, postupao je s njim poput oca zato da mu pomogne rasti.
A u èemu mu je pomagao rasti? U mudrosti, dobi i milosti.
Poènimo s dobi, koja je najprirodnija dimenzija, to je tjelesni
i psihološki rast. Josip se, zajedno s Marijom, brinuo za
Isusa prije svega u tome pogledu, to jest "podizao" ga je,
brinuæi se da mu ne nedostaje potrebno za zdrav razvoj. Ne
zaboravimo da je brižno èuvanje života Djetešca ukljuèivalo
takoðer bijeg u Egipat, teško iskustvo života u izbjeglištvu –
Josip je, zajedno s Marijom i Josipom, bio izbjeglica – kako
bi pobjegli od Herodovih prijetnji. Kada su se vratili u
domovinu i nastanili se u Nazaret uslijedilo je dugo
razdoblje Isusova života u njegovoj obitelji. Tih je godina
Josip uèio Isusa takoðer raditi i Isus je od svog oca Josipa
nauèio tesarski zanat. Tako je Josip podizao Isusa.
Prijeðimo na drugu dimenziju odgoja – mudrost. Josip je bio
za Isusa primjer i uèitelj te mudrosti, koji se hrani Božjom
rijeèju. Možemo zamišljati Josipa kako uèi malog Isusa
slušati Sveta pisma, prije svega prateæi ga subotom u
nazaretsku sinagogu. Josip je pratio Isusa da sluša Božju
rijeè u sinagogi.
I na kraju, dimenzija milosti. Isti sveti Luka, govoreæi o
Isusu, kaže: "Milost je Božja bila na njemu" (2, 40). Ovdje
zasigurno svetom Josipu pripada najmanji udio u odnosu na
dob i mudrost. Ali, bilo bi vrlo pogrešno misliti da otac i
majka ne mogu ništa uèiniti da odgajaju svoju djecu da rastu
u Božjoj milosti. Rasti u dobi, rasti u mudrosti, rasti u
milosti: to je ono što je Josip èinio s Isusom, pomagao mu je
rasti u te tri dimenzije, pomagao mu je rasti.
Draga braæo i sestre, misija svetog Josipa zasigurno je
jedinstvena i neponovljiva, jer je Isus apsolutno jedinstven.
Ipak, u njegovu èuvanju Isusa, uèeæi ga rasti u dobi,
mudrosti i milosti, on je uzor za svakog odgojitelja, napose
za svakog oca. Sveti Josip je uzor odgojitelja i tate, oca.
Povjeravam dakle njegovoj zaštiti sve roditelje, sveæenike –
koji su takoðer oèevi –, i one koji imaju odgojnu zadaæu u
Crkvi i društvu. Posebno želim pozdraviti danas, na Oèev
dan, sve roditelje, sve oèeve: od srca vas pozdravljam! Da
vidimo: ima li oèeva na Trgu? Dignite ruku, oèevi! Koliko je
oèeva! Èestitam, èestitam vam vaš dan! Molim za vas milost
da budete uvijek uz svoju djecu, puštajuæi ih da rastu, ali da
im budete uvijek blizu, blizu! Ona vas trebaju, trebaju vašu
prisutnost, vašu blizinu, vašu ljubav. Budite im poput svetog
Josipa: budite im èuvari dok rastu u dobi, mudrosti i milosti.
Èuvari na njihovu putu; odgojitelji, i kroèite s njima. I tom
blizinom, bit æete pravi odgojitelji. Hvala za sve ono što
èinite za svoju djecu: hvala. Od srca èestitam i želim sretan
blagdan oèeva svim tatama koji su ovdje, svim tatama.
Neka vas sveti Josip blagoslovi i prati. A neki su od nas
izgubili oca, otišao je, Gospodin ga je pozvao; mnogi od vas
koji ste na trgu nemate više oca. Možemo moliti za sve tate
na svijetu, za žive i za mrtve i za naše, i možemo to uèiniti
zajedno, neka se svatko sjeti svog tate, bilo da je živ ili
mrtav. I molimo velikog Tatu, Oca svih nas. Izmolimo jedan
Oèenaš za naše tate: Oèe naš…
Milosrðe je veæe od predrasuda
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 23.
ožujka 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
U današnjem Evanðelju predstavljen je Isusov susret sa
ženom Samarijankom, koji se odigrao u Siharu, u blizini
drevnog zdenca na koji je ta žena svakog dana išla po vodu.
Toga je dana ondje našla Isusa gdje sjedi "umoran od puta"
(Iv 4, 6). On joj odmah reèe: "Daj mi piti" (r. 7). Na taj naèin
nadilazi barijere neprijateljstva koje su postojale izmeðu
Židova i Samarijanaca te razbija uvriježene predrasude
prema ženama. Obièni Isusov zahtjev je poèetak jednog
iskrenog dijaloga, u kojem on, s velikom osjetljivošæu, ulazi
u unutarnji svijet osobe kojoj se, prema društvenim
obrascima, ne bi smio uopæe obraæati. No Isus to èini! Isus
se ne boji. Kada vidi neku osobu Isus ide korak dalje, jer
ljubi. On ljubi sve nas. Nikada ne dopušta da ga predrasude
sprijeèe da pristupi nekoj osobi. Isus joj predoèava njezinu
situaciju, ne osuðuje je, veæ joj daje osjetiti da je cijenjena i
prihvaæena, i tako u njoj budi želju da se izdigne iznad
svakodnevne rutine.
Isusova žeð nije toliko žeð za vodom, veæ za susretom s
jednim okorjelim srcem. Isus je želio susresti Samarijanku
da joj otvori srce: traži da mu dadne piti kako bi pokazao žeð
koja vlada u njoj samoj. Žena je bila dirnuta tim susretom:
upuæuje Isusu ona duboka pitanja koja svi u sebi nosimo, ali
za koja èesto ne marimo. I mi imamo tolika pitanja koja
bismo htjeli postaviti, ali nemamo ih hrabrosti uputiti Isusu!
Korizma je, draga braæo i sestre, pravo vrijeme da
pogledamo u svoju nutrinu, kako bi do izražaja došle naše
najistinskije duhovne potrebe i kako bismo zamolili
Gospodina za pomoæ u molitvi. Samarijankin nas primjer
poziva da kažemo Gospodinu: "Isuse, daj mi one vode koja
æe ugasiti moju žeð zanavijek".
U Evanðelju se kaže da uèenici ostadoše zaèuðeni što njihov
Uèitelj razgovara s tom ženom. Ali Gospodin je veæi od
predrasuda, zbog toga se nije bojao zaustaviti sa
Samarijankom: milosrðe je veæe od predrasude. To moramo
dobro nauèiti! Milosrðe je veæe od predrasude, a Isus je silno
milosrdan! Kao posljedica toga susreta kod zdenca kod žene
se dogodila duboka promjena: "ostavi svoj krèag" (r. 28)
kojim je došla po vodu i otrèa u grad pripovijedati drugima o
svojem èudesnom iskustvu: "Doðite da vidite èovjeka koji
mi je kazao sve što sam poèinila. Da to nije Krist?". Bila je
oduševljena. Išla je zagrabiti vode na zdenac a našla je drugu
vodu, živu vodu milosrða koja struji u život vjeèni. Našla je
vodu koju je oduvijek tražila! Hita u selo, ono selo koje ju je
26. ožujka 2014. broj 12/2014
31
Prilog dokumenti
ocrnjivalo, osudilo i odbacilo i ondje obznanjuje da je
susrela Mesiju: onoga koji joj je promijenio život. Zato jer
svaki susret s Isusom mijenja naš život, uvijek. To je korak
naprijed, korak bliže Bogu. I tako nam svaki susret s Isusom
mijenja života. Uvijek, uvijek je tako.
U ovom tekstu iz Evanðelja i mi nalazimo poticaj da
"ostavimo svoj krèag", simbol svega onoga što je naizgled
važno, ali što je zapravo bezvrijedno u usporedbi s "Božjom
ljubavlju". Svi ih imamo po jedan, ili možda više njih! Pitam
vas, a i sebe: "Koji je tvoj nutarnji krèag, onaj koji te tišti,
koji te udaljava od Boga?" Ostavimo ga nakratko po strani i
u srcu poslušajmo Isusov glas koji nam pruža drugu vodu
koja nas približava Gospodinu. Pozvani smo ponovno otkriti
važnost i smisao našeg kršæanskog života, koji je zapoèeo
krštenjem, te, poput Samarijanke, svjedoèiti našoj braæi. Što
to? Radost! Moramo svjedoèiti radost susreta s Isusom, jer,
kao što sam rekao, svaki nam susret s Isusom mijenja život, i
svaki susret s Isusom nas ispunja radošæu, onom radošæu
koja dolazi iznutra. Takav je Gospodin. Moramo takoðer
pripovijedati kolike je èudesne stvari Gospodin izveo u
našem srcu kada smo smogli hrabrosti ostaviti po strani svoj
krèag.
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre,
upamtimo danas dvije reèenice: svaki susret s Isusom
mijenja naš život i svaki susret s Isusom nas ispunja radošæu.
Hoæemo li to ponoviti zajedno? Svaki susret s Isusom
mijenja naš život; svaki susret s Isusom nas ispunja radošæu.
Sutra se slavi Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze: molimo
za sve osobe pogoðene tom bolešæu i za sve one koji ih na
razne naèine pomažu.
Iduæi petak i subotu bit æe posebni pokornièki dogaðaj pod
nazivom "24 sata za Gospodina". Zapoèet æe slavljem u
bazilici Svetog Petra, u petak popodne, a zatim æe u
veèernjim i noænim satima neke crkve u centru Rima biti
otvorene za molitvu i ispovijed. Bit æe to – možemo to tako
nazvati – slavlje praštanja, koje æe se održati i u mnogim
biskupijama i župama diljem svijeta. Oproštenje koje nam
daje Gospodin mora se slaviti, kao što je to uèinio otac u
prispodobi o rasipnom sinu, koji je, kada se sin vratio kuæi,
priredio slavlje, zaboravivši sve njegove grijehe. Bit æe to
slavlje praštanja.
A sada od srca pozdravljam sve vjernike iz Rima i
hodoèasnike iz mnogih zemalja, osobito one iz Zagreba i
Zadra u Hrvatskoj...
[...]
Svima želim ugodnu nedjelju i dobar tek. Doviðenja!
32
26. ožujka 2014. broj 12/2014
ika
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
2
File Size
403 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content