10/2014
12. ožujka 2014.
Izjava Komisije HBK "Iustitia et pax"
Izjava "O potrebi temeljnih suglasnosti i stvarne
solidarnosti u Hrvatskoj, Europi i svijetu" želi
predstaviti neke stavove Komisije koje i "mi kao
katolici trebamo gajiti ne samo unutar našeg hrvatskog
društva, nego i u odnosu na one narode i zemlje gdje se
posebno danas osjeæaju veæi problemi", istaknuo
biskup Vlado Košiæ na predstavljanju dokumenta Ne nijeèuæi potrebu strukturnih reformi, ne možemo ne
vidjeti da one gotovo najèešæe pogoduju privatnim
interesima novèara, špekulanata i trgovaca, a na štetu
su javnog interesa, i navlastito prava zaposlenika,
upozorio fra Bože Vuleta, istaknuvši da Hrvatska neæe
moæi izaæi iz ove sumorne perspektive bez napora
èitavog društva, ali ni bez prethodne suglasnosti
politièkih snaga oko bitnih problema i strateških i
nacionalnih interesa
"Luè sv. Benedikta" u Zagrebu
To je vanjski znak europske povezanosti koja je
utemeljena na kršæanskoj kulturi. Hrvatski narod
osjeæa se dijelom te velike europske kulture koja je
utemeljena na Evanðelju, istaknuo kardinal Josip
Bozaniæ, koji je u zagrebaèkoj katedrali blagoslovio luè
mira - Proèitana i ovogodišnja poruka mira u kojoj se
u duhu 50. obljetnice proglašenja sv. Benedikta
zaštitnikom Europe istièe želja benediktinskih gradova
Norcie, Subiaca i Cassina da svetac èuva i nadahnjuje
stari kontinent snagom svoje poruke, osobito u
današnje krizno doba
Domovinske vijesti
Kateheza kardinala Bozaniæa "Obitelj Crkva u malom"
Pepelnica umjetnika s temom "Umjetnost u krizi?!"
Sveæenièki dan Sisaèke biskupije
Otvorena izložba "Vita Christi"
Sjednica biskupa Ðakovaèko-osjeèke crkvene pokrajine
Sve više žena beskuænica
Duhovnost katehete po primjeru bl. Miroslava Bulešiæa
Rekordan broj sudionika prijavio se za Susret hrvatske katolièke
mladeži u Dubrovniku
Zapoèeo redoviti provincijski kapitul Hrvatske provincije svetoga
Jeronima franjevaca konventualaca
Korizmena poruka biskupa Ivasa
Dan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu
Obljetnica smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuhariæa
Sjednica ravnatelja nad/biskupijskih Caritasa
Crkva u Hrvata
Subotica: Održana skupština društva "Ivan Antunoviæ"
Sjednica Vijeæa za katehezu BK BiH
Sombor: Duhovna obnova za sveæenike Subotièke biskupije
Poziv biskupa BK BiH na molitvu za pravedni mir u Ukrajini i u Siriji
Inozemne vijesti
Kardinal Castello imenovan predsjednikom Kardinalskog
povjerenstva koje nadgleda rad IOR-a
Biskup Biernacki zabrinut zbog stanja u Ukrajini
Susret kardinala i predsjednika BK Srednje i Istoène Europe
U nemirima u Venezueli napadaju se i katolièke crkve
Prilog dokumenti
Korizma nas poziva na obraæenje
Isusove kušnje
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Sjemeništarci iz Zadra posjetili katedralnu župu u
Gospiæu
Gospiæ, 2.3.2014. (IKA) - Župnu zajednicu koja se okuplja
u gospiækoj katedrali posjetilo je 2. ožujka osam
sjemeništaraca Nadbiskupskog sjemeništa Zmajeviæ iz
Zadra, s odgojiteljem vlè. Rolandom Jeliæem, koji je slavio
misu, a koncelebrirao je župnik mons. Mile Èanèar.
Sjemeništarci su asistirali, èitali i na kraju mise održali
program kojim su željeli gospiæke mladiæe i djevojke
potaknuti na odabir duhovnog zvanja. Meðu sjemeništarcima
bila su tri sjemeništarca Gospiæko-senjske biskupije: Marko
Grèeviæ iz Graèaca te Franjo Mariæ i Kristijan Miletiæ iz
Kosinja. Marko Grèeviæ zatim je svjedoèio o svom pozivu.
Sjemeništarci su zatim izveli scenski prikaz "Tajna Božjeg
poziva". Nakon mise imali su priliku susresti se s biskupom
Milom Bogoviæem te razgledati Gospiæ.
Pohod biskupa Uziniæa župi sv. Marka u Korèuli
Korèula, 2.3.2014. (IKA) - Pastoralni pohod dubrovaèkog
biskupa Mate Uziniæa župi sv. Marka u Korèuli poèeo je u
petak 28. veljaèe. Prvoga dana biskup Uziniæ u pratnji
župnika don Frana Kuraje posjetio je gradsku upravu na èelu
s gradonaèelnikom Vinkom Kapelina, susreo se s uèenicima
i osobljem Srednje škole Petra Šegedina, gdje ga je
pozdravio ravnatelj Lovre Botica te pohodio djecu u
Djeèjem vrtiæu Korèula koja su ga doèekala s prigodnim
programom, a ravnateljica Fanica Ivelja zahvalila mu je na
dolasku. Zatim je pohodio samostan svetih Anðela Èuvara s
vrlo živom zajednicom dominikanki, i vrtiæ koji one vode. U
dominikanskom samostanu sv. Nikole doèekao ga je prior fr.
Drago Kolimbatoviæ, a u OŠ Petra Kanaveliæa pozdravio ga
je ravnatelj Berislav Æurkoviæ s uèenicima. U
poslijepodnevnim satima biskup je u njihovim domovima
pohodio starije vjernike, meðu kojima su bili Dobrila i Jozo
Denoble, koji veæ 65 godina žive u braku. U župnoj dvorani
susreo se i s predstavnicima bratstava i èlanovima Župnoga
ekonomskog vijeæa koje je potaknuo da u svoj rad više
ukljuèe žene. Nakon molitve krunice i Gospinih litanija koje
su predvodili èlanovi molitvene skupine, dubrovaèki biskup
predvodio je euharistijsko slavlje, a poslije mise susreo se s
ministrantima, animatorima i volonterima SHKM-a,
prvoprièesnicima, krizmanicima i njihovim roditeljima.
Drugoga dana pastoralnog pohoda, u subotu 1. ožujka,
dubrovaèki biskup posjetio je starice i starce u Domu za
starije i nemoæne osobe te s njima slavio misu i okrijepio ih
sakramentom euharistije. Obišao je kapelu Sv. Antuna,
groblje sv. Luke, špilju Gospe Lurdske, crkvu Sv. Justina, o
kojoj brinu èlanovi bratovštine sv. Roka, crkvice Sv.
Mihovila, Svih svetih, bratimske sale, a svugdje su ga
doèekivali vjernici objašnjavajuæi mu bogatstva i posebnosti
sakralnih objekata. Poslijepodne je bilo rezervirano za susret
s vjerouèiteljima i drugim vjernicima. Nakon molitve
krunice i mise u crkvi, biskup Uziniæ se susreo s pjevaèima,
èitaèima i èlanovima molitvene zajednice. U nedjelju 2.
veljaèe u prepunoj crkvi Sv. Antuna na Glavici, a zatim i u
korèulanskoj katedrali Sv. Marka dubrovaèki biskup
predslavio je euharistijska slavlja. U tijeku pohoda
korèulanskoj župi sv. Marka dubrovaèki biskup u obraæanju
vjernicima više je puta pohvalio tradiciju koja ih je održala u
vjeri, ali i skrenuo pozornost da ona ne smije biti cilj nego
samo sredstvo kako bi svaki vjernik nastavio rasti i
sazrijevati u osobnoj vjeri.
2
12. ožujka 2014. broj 10/2014
Predstavljene knjige "Vjera naših dana" i "Kroz tvoj
dodir"
Dvije nove knjige u izdanju Glasa Koncila predstavljene u
Centru za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i
komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveuèilišta u
Zagrebu
Zagreb, 3.3.2014. (IKA) - Dvije nove knjige u izdanju Glasa
Koncila "Vjera naših dana" i "Kroz Tvoj dodir"
predstavljene su u ponedjeljak 3. ožujka u Centru za
palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske
vještine Medicinskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. U
publici je bio zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško, mnogo
sveuèilišnih profesora kao i brojno medicinsko osoblje te
branitelji, objavljeno je na portalu Glasa Koncila.
Rijeè je o knjigama koje su plod napora, zauzimanja i
studioznog rada èlanova uredništva Glasa Koncila, rekao je
u uvodu glavni urednik i v.d. ravnatelja Glasa Koncila mons.
Ivan Mikleniæ te objasnio da je razlog zajednièkog
predstavljanja tih knjiga njihova povezanost. "Obje su knjige
namijenjene èovjeku, vjeri i njihovim uzajamnim odnosima
te otkrivaju da vjera daje bitnu dimenziju života svakome,
bez obzira u kojoj dobi ili u kakvom stanju bio", poruèio je
mons. Mikleniæ i posebno progovorio o knjizi "Vjera naših
dana", nastaloj inicijativom Branimira Staniæa kao doprinos
Godini vjere i novoj evangelizaciji.
Iz perspektive hrvatskog branitelja i predsjednika Udruge
specijalne policije iz Domovinskog rata Josip Klemm
govorio je posebice o tekstovima koji su obradili policijsko i
vojnièko djelovanje. Knjiga "Vjera naših dana" sastoji se od
osam tematskih cjelina: obiteljski život, rad, umjetnost,
socijalno ugroženi, država/društvo, odgoj, gospodarstvo,
Crkva, a obogaæena je s dvjestotinjak ideja za pastoralni rad
i kalendarom.
O knjižici novinara Vlade Èuture "Kroz Tvoj dodir. Duhovni
pratitelj", namijenjenoj bolesnicima i medicinskom osoblju,
govorili su profesorica sa zagrebaèkog Medicinskog
fakulteta doc. dr. Marijana Braš te sam autor. "Medicina
usmjerena prema dijagnozi danas je fokus premjestila na
brigu za osobu, njezinu biološku, psihièku, socijalnu i
duhovnu situaciju", rekla je predstavljaèica Braš i
napomenula kako je autor uspio u teškoj i odgovornoj zadaæi
pisanja bolesnicima u osjetljivom stanju jer se kroz stranice
može išèitati ljubav prema èovjeku, ljubavi i umjetnosti.
Knjiga donosi kratak èlanak o vjeri u zdravlju te sedam
sakramenata, a uz osnovne molitve katolièkog nauka
središnje mjesto zauzima križni put prikladan bolesniku.
Praktièna vrijednost knjižice oèituje se u popisu sveæenika
koji su angažirani u pastoralu bolesnika po bolnicama.
Sveæenici Vodnjanskog dekanata molili za mir u Ukrajini
Vodnjan, 3.3.2014.
(IKA) - Sveæenici Vodnjanskoga
dekanata na svome redovitom mjeseènom sastanku koji je
održan u svetištu Majke Božje od zdravlja u Hreljiæima kod
Vodnjana 3. ožujka u molitvenom dijelu napose su molili za
mir u Ukrajini.
U radnom dijelu dogovorili su se da zajedno s povjerenikom
Poreèke i Pulske biskupije mr. Ilijom Jakovljeviæem
pripreme popis žrtava II. svjetskog rata i poraæa na podruèju
Vodnjanskoga dekanata. Na podruèju dekanata postoji i
nekoliko jama o kojima se ništa ne piše niti su obilježene.
Mnogi ljudi se i danas boje o njima govoriti zbog straha koji
je komunistièki režim desetljeæima sijao na tom podruèju.
ika
Duhovne vježbe bogoslova na Košljunu
Krk, 3.3.2014. (IKA) - Bogoslovi prve i druge godine
Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu
sudjelovali su od 28. veljaèe do 3. ožujka na redovitim
godišnjim duhovnim vježbama u franjevaèkom samostanu
na otoku Košljunu. Èetverodnevne vježbe održao je o.
Vjenceslav Mihetec, karmeliæanin s velikim iskustvom
voðenja duhovnih vježbi i predavanja te odgojiteljskih
službi.
Središnja tema vježbi bila je nova evangelizacija. Jasno je
reèeno i potkrijepljeno pobudnicom pape Franje Evangelii
gaudium kako nova evangelizacija ne znaèi prilagoðavati
Evanðelje sebi, èovjeku, veæ sebe kao navjestitelja Evanðelja
prilagoditi današnjem vremenu pa èak biti i korak ispred
svog vremena, jer to je jedna od karakteristika voðe, u ovom
sluèaju duhovnog voðe. S druge pak strane, nužno je biti
oprezan s novim vremenima, jer nije loše sve što je staro,
niti je dobro sve što je novo, zakljuèio je Mihetec.
Druga opširnija tema i misao vodilja vježbi bila je zajednica,
ljubav i prijateljstvo. Uz primjere iz Biblije i kratka
tumaèenja, Mihetec je poruèio bogoslovima "Nemojte jedan
drugome gasiti svjetlo".
Izmeðu predavanja i razmatranja bogoslovi i voditelj
organizirali su klanjanje pred Presvetim i molitvu krunice uz
svakodnevnu misu i moljenje èasova.
Bogoslovima prve i druge godine pridružila su se trojica
starijih kolega, a u pratnji su bili i odgojitelji NBS-a dr.
Mislav Kutleša, mr. Dubravko Škrlin Hren te duhovnik vlè.
Vlado Razum.
Biskup Škvorèeviæ primio episkopa Jovana Æulibrka
Požeški biskup zauzeo se za suradnju u odreðenim
pastoralnim pitanjima, napose u lijeèenju rana koje je u
dušama ostavio nedavni rat
Požega, 4.3.2014. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi
biskup Antun Škvorèeviæ primio je 4. ožujka episkopa
lipljanskog Jovana Æulibrka, kojega je srpski patrijarh Irinej
kao svoga vikarnog episkopa zadužio da vodi brigu za
Slavonsku eparhiju sa sjedištem u Pakracu, ispražnjenu
nakon umirovljenja episkopa Save Juriæa u studenom
protekle godine. U episkopovoj pratnji bili su pakraèki
paroh, arhijerejski zamjenik i eparhijski sekretar, protojerej
stavrofor Ðorðe Teodoroviæ, požeški paroh, protojerej
Aleksandar Bijeliæ i protoðakon Milan Tomaševiæ. Biskup je
episkopu izrazio dobrodošlicu u njegovu pastirskom
djelovanju u Slavonskoj eparhiji koja je teritorijalno gotovo
istovjetna s Požeškom biskupijom te istaknuo važnost
njegovanja meðusobnoga ljudskog i kršæanskog poštovanja.
Predstavio je evanðeoska naèela po kojima s velikim
osjeæajem za složenost teškog povijesnog nasljeða na ovim
prostorima nastoji pristupati mjestima ljudskih stradanja na
podruèju Požeške biskupije. Spomenuo je kako na poticaj
pape Ivana Pavla II. osobno i s vjernicima djeluje u duhu
èišæenja povijesnog pamæenja, koje je povezano s
evanðeoskim praštanjem i pomirenjem. Zauzeo se za
suradnju u odreðenim pastoralnim pitanjima, napose u
lijeèenju rana koje je u dušama ostavio nedavni rat.
Episkop Jovan izrazio je zadovoljstvo susretom, prenio je
biskupu Škvorèeviæu pozdrave patrijarha Irineja, te je na
temelju svoga iskustva, svjestan brojnih složenih pitanja koja
muèe ljude na ovim prostorima, posvjedoèio važnost
suradnje u njihovu rješavanja i promicanju evanðeoskih
vrijednosti. Osvrnuo se na procese u suvremenom društvu
povezane s liberalizmom koji u svojoj negativnosti jednako
pogaðaju pripadnike obaju Crkava te je istaknuo potrebu da
na njih traže zajednièke odgovore. Govorio je i o nekim
Domovinske vijesti
konkretnim pitanjima u Slavonskoj eparhiji, o èemu æe
trebati voditi brigu novi vladika, èije se imenovanje oèekuje
u svibnju. Biskup Škvorèeviæ zahvalio je episkopu Jovanu za
posjet i zamolio ga da patrijarhu Irineju prenese njegove
pozdrave. Susret, na kojem je sudjelovao i kancelar Požeške
biskupije Goran Lukiæ, protekao je u ozraèju povjerenja i
vedrine.
Ispraæaj 23. hrvatskoga kontingenta HRVCON-a u ISAF
Zagreb, 4.3.2014. (IKA) – Euharistijsko slavlje u prigodi
odlaska pripadnika 23. hrvatskog kontingenta u misiju ISAF
u Afganistan u kapeli vojne kapelanije "Sv. Petra i Pavla"
vojarne "Pukovnik Marko Živkoviæ" 91.zb. HRZ i PZO-a na
zagrebaèkom Plesu u utorak 4. ožujka predvodio je vojni
biskup Juraj Jezerinac u koncelebraciji s vojnim kapelanom
HRZ i PZO-a o. Viktorom Grbešom, OCD.
Na misi su bili i zapovjednik 23. hrvatskoga kontingenta
brigadir Mijo Validžiæ te hrvatski vojnici koji æe sljedeæih
šest mjeseci provesti u Afganistanu, a pratit æe ih vojni
kapelan fra Božo Anèiæ, OFM.
U homiliji biskup je temeljem misnog evanðelja posvijestio
važnost prihvaæanja poziva, koji podrazumijeva i odlazak od
obitelji. "Današnje evanðelje opisuje Isusove uèenike koji se
spremaju napustiti svoje obitelji oca, majku, braæu, sestre i
vlastitu djecu da izvrše misiju, koju im je povjerio Isus Krist.
Nije bilo lako donijeti tu odluku i napustiti svoj dom. No,
oni su i prihvatili tu veliku žrtvu, jer ih je Isus osvojio
svojom pojavom. I vi, dragi prijatelji, napuštate svoj dom,
svoje obitelji, postrojbe i idete u daleku i tešku misiju. Vaša
odvažnost kojom odlazite u tu daleku zemlju postat æe
izvorom radosti mnogim ljudima u toj zemlji, koji èeznu za
mirom upravo onako kako smo i mi težili u vrijeme kada je
bila izvršena agresija na Hrvatsku", rekao je biskup
Jezerinac.
"Ako je danas èovjek ièega gladan, onda je to glad za
mirom, sreæom, kako u osobnom životu tako u obitelji, meðu
narodima i u svijetu. Vi idete u Afganistan kako biste
donijeli mir toj ratom izmuèenoj zemlji. Istovremeno, dok
donosite mir drugim ljudima, èuvajte mir savjesti i duhovno
poštenje. Poštujte sve i svakoga u njegovu uvjerenju i
životnom opredjeljenju. Naši su se vojnici u Afganistanu
istakli u vrlinama koje su opæe poznate meðu ljudima i za
kojim èezne svaki èovjek. I zbog toga veoma cijene našeg
vojnika kako afganistanski narod tako i vojnici drugih
zemalja koji se nalaze u mirovnoj misiji u Afganistanu. To
nas još više obvezuje da se trudimo nastaviti iæi putem koji
su išli naši prethodnici. Poštujuæu druge, vi æete na taj naèin
graditi mostove zajedništva i suživota", poruèio je vojnicima
biskup Jezerinac, zaželjevši im da se vrate svojim kuæama,
svojim obiteljima i u svoju dragu domovinu, ponosno i
ispunjene duše, radosni što su mogli sudjelovati u tako
èasnoj misiji, kao što je ova misija mira. "Uvjeren sam da
æete se vratiti s puno duhovnog iskustva i bogatstva naroda
kojemu idete, i koji æete svojom prisutnošæu u službi mira
pridonijeti. Mi æemo vas iz Vojnog ordinarijata pratiti
svojim molitvama i svakim drugim oblikom podrške.
Poštujte svoje zapovjednike, a meðusobno gradite povjerenje
i prijateljstvo, držeæi se one Isusove: "Što želite da vama
drugi èine, vi najprije èinite drugome". Tako æete graditi
meðusobno povjerenje i prijateljstvo. Bog æe tada biti s vama
i u vašem djelovanju", zakljuèio je vojni biskup. Vojnike je
potaknuo da tijekom dana, a posebno naveèer, naðu vremena
za sabranost i molitvu te da se preporuèe zagovoru Blažene
Djevice Marije.
12. ožujka 2014. broj 10/2014
3
Domovinske vijesti
Kateheza kardinala Bozaniæa "Obitelj Crkva u malom"
Zagreb, 4.3.2014. (IKA) - "Obitelj Crkva u malom" bila je
tema èetvrte kateheze zagrebaèkog nadbiskupa kardinala
Josipa Bozaniæa, održane 4. ožujka u Nadbiskupijskome
pastoralnom institutu u Zagrebu, koju su vjernici izravno
putem interneta pratili u župama Nadbiskupije. Govoreæi o
obitelji i Crkvi kao dvjema meðusobno usko povezanim
stvarnostima, kardinal Bozaniæ istaknuo je da i Crkva i
obitelj svoj identitet otkrivaju polazeæi od Boga. Pojasnio je
da se samu Crkvu ne može razumjeti bez Boga, "stoga i oni
koji na Crkvu gledaju izvana, nikako je ne mogu pravo
shvatiti i razumjeti". U nastavku kateheze, kardinal je
podsjetio da upravo kršæanski braèni drugovi, u svjetlu
objave u Isusu Kristu, spoznaju uzvišenost svojega braènog
poziva. "Njihov je braèni život mjesto uprisutnjenja
božanskog trojstvenog života i ljubavi, na èiju su sliku
stvoreni. Velika je to i duboka istina, zapravo stvarnost",
rekao je kardinal. Istaknuo je da se u braènom i obiteljskom
životu ostvaruje ne samo kršæanski nego i crkveni život, te
da je obiteljski dom prva škola života. Osvrnuvši se u
nastavku na one osobe koje nisu u braku, kardinal je rekao
da su vrata velike obitelji, Crkve, svima otvorena. "(…) Jer
Crkva je svima dom i obitelj, a sve kršæanske obitelji trebaju
uvijek biti otvorene za potrebe drugih, posebno onih koji su
umorni i optereæeni". Crkvi je potrebno obiteljsko ozraèje,
poruèio je kardinal te dodao da se to najviše treba oèitovati
"u našim župama u kojima se treba što više doživljavati i
živjeti obiteljska blizina, neposrednost, zajedništvo, briga za
druge, posebno one u potrebi". "Za braèni par, za obitelj,
vrijedi na poseban naèin ono što je Isus rekao: 'Gdje su
dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja meðu
njima' (Mt 18, 20)", napomenuo je.
Postavljajuæi pitanja o obilježjima obitelji kao Crkve u
malom i što obitelj treba imati da bi bila kuæna Crkva,
kardinal je rekao da se u njoj èita Sveto pismo, zajedno moli,
slavi nedjelja kao dan Gospodnji. "Zajednièka molitva nije
zapovijed, nego potreba, ona je hrana obiteljskog
zajedništva. Ona obitelj dovodi pred Boga", istaknuo je, te
zakljuèio da naše kršæanske obitelji u svojim kuæama trebaju
imati znakove svoje vjere istaknute na vidljivom i èasnom
mjestu svojega doma. Katehezu je završio pitanjima na
temelju kojih je u župnim zajednicama nastavljena rasprava,
kao i u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu gdje su
kardinalovoj katehezi nazoèili predstavnici župnih
pastoralnih i ekonomskih vijeæa Kustošijskoga, Zlatarskobeleèkoga i Resnièkoga dekanata, izvijestio je Tiskovni ured
Zagrebaèke nadbiskupije.
Radionica za mlade o temi sramežljivost
Dubrovnik, 4.3.2014. (IKA) - "Sramežljivost" je bila tema
radionice za mlade održane u utorak 4. ožujka u Uèenièkom
domu Paola di Rosa u Dubrovniku. Na radionici u
organizaciji
Obiteljskog
savjetovališta
Dubrovaèke
biskupije, koje nastavlja s preventivnim programima za
mlade iz podruèja emocionalne inteligencije, sudjelovale su
uèenice 3. i 4. razreda srednje škole.
Nakon molitve i nekoliko uvodnih pozdravnih rijeèi koje je
voditeljica Savjetovališta Kristina Rožiæ uputila djevojkama,
voditeljica radionice Katarina Rožiæ održala je predavanje u
kojem je istaknula da je sramežljivost "nauèeni osjeæaj",
odnosno, da nismo roðeni s tim osjeæajem, veæ ga stjeèemo u
interakciji sa socijalnom okolinom. Rašèlanjujuæi
manifestaciju tog osjeæaja na fizièke reakcije i misaone
procese, pojasnila je djevojkama kako osoba koristeæi
emocionalnu inteligenciju može uspješno prevladati osjeæaj
sramežljivosti. Uslijedio je rad u skupinama.
4
12. ožujka 2014. broj 10/2014
ika
Antiæevo proslavljeno u Zagrebu
"Živio je svoje redovnièko i sveæenièko posveæenje posve
spreman dati sve što ima Bogu i bratu èovjeku koji je živio
pokraj njega. To je velièina njegova života", istaknuo biskup
Huzjak
Zagreb, 4.3.2014. (IKA) – O 49. obljetnici smrti sluge
Božjega o. Ante Antiæa sveèano euharistijsko slavlje u
svetištu Majke Božje Lurdske u Zagrebu 4. ožujka
predvodio je bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav
Huzjak.
U homiliji biskup Huzjak posebno je ukazao na Božju
logiku, koja nije ljudska, veæ logika ljubavi, posvemašnog
darivanja, bez raèuna. Tu je logiku Isus uèio svoje apostole,
to im je Isus želio usaditi u srce da se oslobode onoga što ih
optereæuje, što ih veže i što ih neprestano stavlja u položaj
nestrpljivosti i strepnje, pojasnio je. Biskup je u homiliji
posebno istaknuo rijeèi o. Ante Antiæa upuæene obitelji s
kojom se dopisivao.
"Prvo što o. Ante želi jest da ih Bog ispuni svojom milošæu i
darom. Nije im poželio da imaju stan, auto, kuæu, vikendicu
na moru, debeli bankovni raèun. Poželio je toj obitelji prije
svega da ih Bog ispuni svojom milošæu i darom, jer to
èovjeku daje otvorenost srca i života u kojem on može
primiti stostruko", pojasnio je biskup.
"O. Ante posveæivao je obitelji i svojom molitvom i žrtvom,
to je bila velièina njegova života. Živio je svoje redovnièko i
sveæenièko posveæenje posve spreman dati sve što ima Bogu
i bratu èovjeku koji je živio pokraj njega. To je velièina
njegova života", rekao je biskup Huzjak.
O. Ante svoj život potrošio je svjedoèeæi za milost Božju,
zazivajuæi milost Božju na obitelji, djecu, mlade, na svakog
èovjeka. On je svoj život otvorio i potrošio za Boga,
podsjetio je biskup, upitavši "jesmo li mi to kadri". Pojasnio
je da nije potrebno biti sveæenik, redovnik, biskup, veæ
svatko na svom mjestu treba biti posveæen Bogu i spreman
biti blagovjesnik u ovome svijetu, i svoj život kao Ante
Antiæ potrošiti svjedoèeæi za Boga.
"Dok molimo za proglašenje blaženim i svetim o. Ante
Antiæa molimo da naše obitelji budu pune milosti, svetosti,
posveæene Bogu, da rastu. Neka Bog blagoslovi sve naše
obitelji, neka èuva naš narod i svoju Crkvu da uvijek bude
stup i svjedok evanðelja u svijetu u kojem živimo. U
hrvatskom društvu, u našoj dragoj domovini neka bude
snaga koja æe dizati svakoga èovjeka i uèiniti nas nositeljima
Radosne vijesti", rekao je biskup Huzjak.
U koncelebraciji su na sveèanoj misi s biskupom Huzjakom
bili provincijal Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i
Metoda fra Željko Železnjak, provincijal Provincije
franjevaca treæoredaca glagoljaša fra Nikola Barun,
zamjenik biskupskog vikara za grad Zagreb mons. Zvonimir
Sekelj, dekan Maksimirsko-trnjanskoga dekanata preè. Josip
Golubiæ i drugi dijecezanski i redovnièki sveæenici.
Nakon blagoslova, biskup Huzjak je kod groba sluge
Božjega o. Ante Antiæa predvodio molitvu za njegovo
proglašenje blaženim i za milost po njegovu zagovoru. Na
misi je pjevao zbor "Ante Antiæ".
Za proslavu spomendana 49. obljetnice smrti o. Ante Antiæa
vjernici su se pripremali trodnevnicom koju su predvodili fra
Luka Livaja, fra Leon Delaš i provincijal Franjevaèke
provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman.
.
ika
Pepelnica u požeškoj katedrali
Požega, 5.3.2014. (IKA) - Na Èistu srijedu, 5. ožujka, u
požeškoj katedrali euharistijsko slavlje s obredom pepeljenja
predvodio je požeški biskup Antun Škvorèeviæ uz
sudjelovanje ravnatelja Katolièke gimnazije i Katolièke
osnove škole Roberta Mokrog i Ivice Žuljeviæa, sveæenika iz
biskupijskih središnjih ustanova te djelatnika i uèenika
spomenutih škola. U pozdravu biskup je podsjetio uèenike
na znaèenje korizme u životu Crkve i pojedinog vjernika, za
nastojanje oko vlastitoga duhovnog rasta i dioništva u
otajstvu Isusove pobjede nad smræu u koje su ušli po
krštenju. Pozvao ih je da na poèetku korizme sebi iskreno
postave pitanje što žele od života, što od njega oèekuju, kako
to namjeravaju postiæi, raèunaju li s Bogom u ostvarenju
projekta svoga života.
U homiliji biskup je uèenicima spomenuo kako u svom
mladenaèkom životu nastoje ostvarivati razlièite pojedinaène
projekte, meðu kojima su školovanje, sport, zdravlje,
društveni status i kako u njima neæe uspjeti ako se prepuste
ravnodušnosti, inerciji ili lijenosti.
Istaknuo je da korizma podsjeæa kako je "pojava svakoga od
nas na ovome svijetu povezana s Božjim projektom o nama
koji se ne odnosi na neki djelomièan, nego cjelovit uspjeh
našeg postojanja i kako nas Isus kao pravi struènjak za taj
projekt trajno poziva što trebamo raditi s obzirom na
njegovo puno ostvarenje". Biskup je protumaèio da on,
meðu ostalim u proèitanom evanðelju poziva na post,
molitvu i dobra djela prema bližnjima te je istaknuo kako svi
ti èini oslobaðaju od diktata trbuha, privezanosti na same
sebe i svoju sebiènost, "otvaraju za njegovu prisutnost u
nama koja u snazi Duha može dati da rastemo na razini
osobnosti, srca i duha te se u punini ostvari projekt našega
krsnog preporoðenja za vjeèni život". Potaknuo je djecu i
mlade da se ne prepuste duhovnoj inerciji, nego da im ove
korizme trajno bude pred oèima lik pape Ivana Pavla II.,
utemeljitelja Požeške biskupije, za èije se proglašenje svetim
pripravljaju, a koji je suvremeni svjedok Božjeg ostvarenja
èovjekove velièine, te da ga nasljeduju.
Na završetku mise biskup je mladima stavio na srce da
ponesu u svoje škole, obiteljske domove i druge životne
situacije svijest o tome da oni mogu biti veliki i uspješni kad
vjeruju Bogu i djeluju na Isusovu rijeè.
Biskup Mrzljak predvodio misu na Pepelnicu
Varaždin, 5.3.2014. (IKA) - Varaždinski biskup Josip
Mrzljak predvodio je koncelebrirano misno slavlje na Èistu
srijedu – Pepelnicu, 5. ožujka, u katedrali Uznesenja BDM u
Varaždinu. U homiliji je biskup Mrzljak rekao kako se
vjernici na poèetku korizme pitaju što znaèi ovo vrijeme u
liturgijskoj crkvenoj godini i što to vrijeme znaèi u životu
svakoga od njih. Svi se trebamo pitati što smo pozvani mi
sami uèiniti u ovom vremenu korizme koja je posebno
povlašteno vrijeme za promjenu života, rekao je biskup te u
nastavku iznio misli iz korizmene poruke pape Franje koju je
uputio za osobni i zajednièki put obraæenja vjernika. Papa u
poruci govori o materijalnoj, moralnoj i duhovnoj bijedi koja
zahvaæa svijet. Materijalna bijeda je siromaštvo bez nade,
moralna bijeda je robovanje poroku i grijehu, a duhovna
bijeda dogaða se kada smatramo da nam Bog ne treba, rekao
je biskup. Papa je stoga zaželio da se u ovoj korizmi Crkva
naðe spremna i pripravna svjedoèiti onima koji žive u
materijalnoj, moralnoj i duhovnoj bijedi poruku evanðelja,
èija je srž navještaj ljubavi milosrdnog Oca, koji je spreman
prigrliti u Kristu svaku osobu, istaknuo je biskup Mrzljak.
Nakon homilije vjernici su pristupili obredu pepeljenja.
Domovinske vijesti
Biskup Štambuk u korizmenoj poruci o ispravnu
ljudskomu govoru
Poziva vjernike da o drugima govore samo ono što izgraðuje
i iznose "na vidjelo" ono što je dobro
Hvar, 5.3.2014. (IKA) – "Ovaj put pozivam sebe i tebe da
sveto vrijeme korizme provedemo vježbajuæi pravilno
govorenje. Da ponuðeno vrijeme korizme iskoristimo
vježbajuæi jezik da nam njegovi 'proizvodi' budu na duhovnu
korist. Dakako, s time pridonosimo rastu prema 'dobrim
visinama' i naših obitelji, i naše vjerske zajednice, naše župe,
samostana, župskih dvorova", piše hvarsko-braèko-viški
biskup Slobodan Štambuk u korizmenoj poruci koju je
uputio sveæenicima, redovnicima i redovnicama te
vjernicima mjesne Crkve.
Pitajuæi se o tome kako ovladati "tehnikom" pravilnoga
govorenja, poziva se na psalmistu koji poruèuje: "Odluèio
sam – èuvat æu put svoj da ne sagriješim jezikom; usta æu
svoja zauzdati" (39,2), istièuæi, pritom, da to može biti
koristan program vjerniku kako bi svoju bogoljubnost
pretvorio u istinsku i nepatvorenu bogoljubnost i pobožnost.
Biskup se, nadalje, osvræe na pitanje šutnje u odnosu na
povjerenu tajnu i istièe: "Povjerenje može više puta biti
snažna provjera ljudskoga karaktera. Jer naši su životi
utjelovljenje našega karaktera (znaèaja). A dobar karakter
više vrijedi nego lijepo lice. K tome, to nas uvelike vježba za
ispravno znanje o velièini svakoga èovjeka o kojemu
govorimo, govorimo ali ne 'pretresamo'".
Upozorava da je osobito neèasno "naslaðivati se" tuðoj
nevolji i zlurado širiti vijesti o tome jer takvo ponašanje ruši
vrijednost èovjeka, te ga èini "pravim lopovom koji æe
bezobzirno nekome 'ukrasti' dobar glas". Na kraju poziva
vjernike da o drugima govore samo ono što izgraðuje i
iznose "na vidjelo" ono što je dobro.
Susret sveæenika Žumberaèkog vikarijata
Zagreb, 5.3.2014. (IKA) - Sastanak sveæenika Žumberaèkog
vikarijata i Stolnog dekanata održan je u srijedu 5. ožujka u
Grkokatolièkom sjemenišu na zagrebaèkom Gornjem gradu,
pod predsjedanjem križevaèkog vladike Nikole Kekiæa. Na
sastanku su sudjelovali žumberaèki vikar o. Mile Vranešiæ,
kancelar Križevaèke eparhije Livio Marijan te svi sveæenici
koji djeluju na podruèju vikarijata i dekanata.
Nakon uvodne molitve razmatrala su se pastoralna i druga
pitanja vezana uz vjerski život župa na tome podruèju. U
pozdravnoj rijeèi na poèetku susreta vladika Kekiæ pozvao je
nazoène da u duhu ljubavi i poniznosti vrše svoje sveæenièke
dužnosti na dobrobit povjerenoga im stada, u duhu najnovije
apostolske pobudnice pape Franje "Radost Evanðelja".
Pobudnica je podijeljena svim sveæenicima, a potanje æe se
razmatrati na sveæenièkim vikarijatskim i dekanatskim
susretima. Vikar Vranešiæ u pozdravnom govoru potaknuo je
na molitvu i post tijekom Svete èetrdesetnice, kao
najodliènije i najpotrebnije sredstvo u životu i radu
sveæenika. Na susretu se govorilo o buduæim susretima
eparhijskih vijeæa i povjerenstava, kanonskim vizitacijama i
drugim pastoralnim pitanjima. Nakon susreta sveæenici su se
okupili s vjernicima u konkatedralnoj crkvi Sv. Æirila i
Metoda na Liturgiji pretposveæenih darova. To je posebno
velikoposno bogoslužje bizantskoga obreda koje se sastoji
od Veèernje i Službe prièesti sa Svetim Tajnama koje su
posveæene na Božanskoj liturgiji prethodnoga dana, a služi
se tijekom Svete èetrdesetnice svake srijede i petka.
Liturgiju pretposveæenih darova služio je kapelan
grkokatolièke župe sv. Æirila i Metoda o. Danijel Hraniloviæ.
Sveta èetrdesetnica ili Veliki post prema bizantskom obredu
zapoèela je u ponedjeljak 3. ožujka.
12. ožujka 2014. broj 10/2014
5
Domovinske vijesti
Biskup Škvorèeviæ predstavio korizmenu poruku
Dok nas u sadašnjemu hrvatskom društvenom stanju pritišæu
mnoge nevolje, od gubitka radnih mjesta i siromaštva do
ponižavanja ljudi i ustanova na svim razinama, bilo bi
porazno ostati smuæen razlièitim ideologijama koje su kod
nas na djelu o mnogim važnim pitanjima ljudskoga života,
pa tako i o braku, i o obitelji
Požega, 5.3.2014. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ
održao je konferenciju za novinare na Èistu srijedu, 5.
ožujka, u Dvorani bl. Alojzija Stepinca Biskupskog doma u
Požegi te predstavio korizmenu poruku pod naslovom "Što
Bog združi, èovjek neka ne rastavlja". U poruci biskup
navodi razloge zbog kojih se odluèio u progovoriti o braku i
obitelji te piše: "Dok nas u sadašnjemu hrvatskom
društvenom stanju pritišæu mnoge nevolje, od gubitka radnih
mjesta i siromaštva do ponižavanja ljudi i ustanova na svim
razinama, bilo bi porazno ostati smuæen razlièitim
ideologijama koje su kod nas na djelu o mnogim važnim
pitanjima ljudskoga života, pa tako i o braku, i o obitelji.
Molim vas, braæo i sestre, da se sa svom ljudskom i
vjernièkom iskrenošæu zapitate na poèetku ove korizme:
kome vjerujete s obzirom na brak i obitelj, jer o vašemu
odgovoru na to pitanje i o vašemu opredjeljenju – ne
odgovoru i opredjeljenju nekoga drugoga – ovisi kamo æe
krenuti Hrvatska i kakva æe joj biti buduænost. Obratimo se i
vjerujmo evanðelju s obzirom na brak i obitelj! U tome æe
nam pomoæi kateheze o braku i obitelji koje æe se svakoga
petka ove korizme organizirati u našim župama i biti
povezane s pobožnošæu križnoga puta. One su oblikovane na
temelju Božje objave koju je svojim uèiteljstvom svjedoèio
bl. Ivan Pavao II., utemeljitelj naše Biskupije. Želimo se na
taj naèin pripraviti za njegovo proglašenje svetim 27. travnja
u Rimu, za koje se organizira naše biskupijsko hodoèašæe.
Tako æemo se pridružiti i nastojanju pape Franje koji nas želi
– po izvanrednoj Biskupskoj sinodi ove godine na temu
'Pastoralni izazovi za obitelj u kontekstu evangelizacije' i
redovitoj Sinodi sljedeæe godine – utvrditi u evanðeoskomu
shvaæanju i življenju braka i obitelji te potaknuti da
odgovorimo na izazove pred kojima se nalaze te ustanove u
suvremenome društvu".
Zatim biskup Škvorèeviæ predstavlja biblijsko poimanje
braka i obitelji, njezinu ranjenost zlom i izlijeèenost
Isusovom žrtvom ljubavi na križu te poziva vjernike na
svjedoèenje Božjeg nauma o tim stvarnostima u našem
društvu: "Možda je jedan današnji mislilac pretjerao kada je
televiziju nazvao Molohom pred kojim suvremeni èovjek
stoji uzdignutih ruku u znak klanjanja i predanja te postaje
njegovom žrtvom. No, složio bih se s njime da suvremeni
èovjek zna sve o hrani i odjeæi, o modi i potrošnji, ali nije
više u stanju sebi postavljati izvorna pitanja koja pogaðaju
savjest, ne zna više otkrivati smisao života, korijene bitka,
put dobra i zla, cilj egzistencije. Zna cijenu svega, ali ne zna
vrijednost stvarnosti, svoga postojanja, braka i obitelji.
Pozivam vas da se svojim sudjelovanjem na korizmenim
katehezama petkom svrstate meðu one koji žele u
evanðeoskome svjetlu razmišljati, obnoviti i prihvatiti Božju
istinu o braku i obitelji. S velikim razumijevanjem u svjetlu
evanðelja pristupajte svim suvremenim pitanjima braka i
obitelji, napose onim muškarcima i ženama koji su ranjeni
neuspjelim brakom, rastavom ili nekim drugim problemom,
te im približavajte Božje ljekovito milosrðe i ljubav.
Otvorite oèi, još više srce, kako biste vidjeli i osjetili terete
koje nose obitelji u vašim župama, osobito terete obitelji s
brojnom djecom koje trpe zbog duhovnih ili materijalnih
nevolja, zbog gubitka radnoga mjesta, siromaštva, bolesti ili
osamljenosti. Potrebna im je ponajprije vaša blizina i
razumijevanje, toplina vaše ljubavi koja æe uèiniti da im vaš
6
12. ožujka 2014. broj 10/2014
ika
i najmanji materijalni dar donese veliko olakšanje. Vaš
milodar koji æete dati petkom na pobožnosti križnoga puta
namijenjen je i ove godine prognanicima bez socijalnoga
statusa u Hrvatskoj, prvenstveno onima koji su smješteni u
prognanièkome naselju u Kovaèevcu, nedaleko Nove
Gradiške. Sveæenici æe taj dar prinijeti na Veliki èetvrtak u
našoj katedrali na Misi posvete ulja".
Biskup zakljuèuje poruku rijeèima: "Neka Bog blagoslovi
sve one koji æe ove korizme uèiniti malo djelo s velikim
srcem".
Biskup Škvorèeviæ predstavio aktivnosti u Požeškoj
biskupiji
Požega, 5.3.2014. (IKA) - Nakon predstavljanja svoje
korizmene poruke na Èistu srijedu, 5. ožujka požeški biskup
Antun Škvorèeviæ predstavio je novinarima neke aktivnosti
Požeške biskupije, napose gradnje, a o Caritasovom
djelovanju izvijestio je ravnatelj biskupijskog Caritasa Goran
Lukiæ. Biskup je rekao da je Biskupija s osnutkom
Katolièkih gimnazija u Požegi i Virovitici te Osnovnom
školom u Požegi preuzela i odgovornost za stvaranje uvjeta
kako bi se odgojno-obrazovni programi mogli u njima što
bolje odvijati za dobro uèenika i njihovih roditelja.
Spomenuo je da se zahvatima na zgradi požeških katolièkih
škola u prvoj fazi nastojalo dobiti ureðen prostor za sva èetiri
razreda Gimnazije i prva èetiri razreda Osnovne škole.
Potom se u drugoj fazi uredilo potkrovlje za administraciju i
dobilo prostore za još dva razreda. Ostao je problem prostora
za ostale razrede osmogodišnje škole te se pristupilo
dobivanju graðevinske dozvole za dogradnju škole s
dodatnim brojem uèionica na mjestu dosadašnje sportske
dvorane koja je bila u vrlo lošem stanju te æe se ujedno
izgraditi nova dvorana kojom æe se i nadalje služiti i uèenici
gradske Gimnazije, objasnio je biskup. Dodao je da je
troškove prethodnih radova pomogla pokriti njemaèka
zaklada Renovabis koja suraðuje s njemaèkom vladom i bez
èijih osiguranih milijun eura Biskupija ne bi mogla poduzeti
najnoviju gradnju.
Biskup je spomenuo i radove na Dvorani sv. Terezije
Avilske u Požegi, sastavnom dijelu Biskupijskog odgojnoobrazovnog centra, koja služi prvenstveno potrebama
katolièkih škola, a potom i za održavanje razlièitih
pastoralnih susreta, a koju je još potrebno iznutra urediti.
Protumaèio je kako katolièke škole imaju samo svoje
priruène knjižnice, te da je želja Biskupije omoguæiti
uèenicima, profesorima, vjerouèiteljima i drugim graðanima
pristup u svoju knjižnicu koja se sada dijelom nalazi u
Biskupskom domu, a drugim dijelom u Sveæenièkom domu,
bez moguænosti korištenja. Jednako tako, istaknuo je,
Biskupija posjeduje odreðeni broj predmeta sakralne
kulturne baštine iz Požege i drugih svojih dijelova kao i djela
hrvatskih umjetnika primljenih donacijom, koja bi valjalo
predstaviti javnosti, prvenstveno uèenicima katolièkih škola
kako bi to poslužilo njihovoj što široj opæoj kulturi.
Rekao je da je Biskupija dobila ponudu Antuna Prše za
kupnju nove zgrade stavljene pod krov na Trgu sv. Terezije
pokraj katedrale i da bi ona mogla poslužiti za spomenute
namjene. Podsjetio je da je Zagrebaèka nadbiskupija
prigodom osnutka Požeške i Varaždinske biskupije prodala
veliko zemljište pokraj Sjemeništa na Šalati u Zagrebu te da
je Požeška biskupija s dijelom dobivenog novca izgradila
Sveæenièki dom uz kredit koji je otplatila a drugi dio novca
èuvala u namjenskom fondu za izgradnju centralnih
ustanova. Spomenuo je kako je Ekonomsko vijeæe Požeške
biskupije donijelo odluku da se tim novcem kupi navedena
zgrada, ako uvjeti prodavatelja budu prihvatljivi. Dodao je
ika
da su pregovori o tome u tijeku i da se nada njihovu
povoljnom ishodu. Biskup je istaknuo da oèekuje za
navedene projekte daljnju pomoæ iz inozemstva te je najavio
dolazak u Požegu biskupa Blaise Cupicha krajem ožujka,
koji je u Biskupskoj konferenciji SAD-a zadužen za pomoæ
zemljama u jugoistoènoj Europi i s kojim æe razgovarati o
izgledima konkretne potpore. Zakljuèio je kako unatoè
teškim vremenima treba tražiti moguænosti za ostvarenje
odreðenih projekata u službi graðana te da je uz karitativno
pomaganje ljudi u nevolji, ulaganje u pojedine projekte
važno i zbog radnih mjesta koja se na taj naèin održavaju te
brojnim obiteljima osigurava život.
Zatim je ravnatelj Caritasa Požeške biskupije Goran Lukiæ
predstavio redovite i izvanredne caritasove aktivnosti, i one
koje æe se provoditi tijekom korizme. Podsjetio je na
upuæenu pomoæ dvjema obiteljima kojima su izgorjele kuæe
u Kaliniæu i Novskoj, sudjelovanje u ureðenju Doma za
psihièke bolesne osobe u Ljeskovici te poplavljenima u
jasenovaèkom kraju.
Dodao je da je Caritas ovih dana kupio kuæu za peteroèlanu
obitelj Maras s troje invalida u Požegi u koju bi nakon
njezine prilagodbe za njihove potrebe trebali useliti do
Uskrsa. Dio novca za opremanje kuæe osiguran je od prihoda
humanitarnog koncerta koji je održan u prosincu u dvorani
Grabriku. Kako je obitelj središnja tema ovogodišnje
korizme, istaknuo je ravnatelj, tako æe i akcija "Pomozimo
zajedno" biti usmjerene na obitelj, prije svega one s brojnom
djecom. Kao i do sada, tijekom korizme, u akciju Caritasa
ukljuèit æe se i ovogodišnji prvoprièesnici i krizmanici koji
æe primiti prigodne kutijice u koje æe skupljati dar za
siromašne, objasnio je ravnatelj Lukiæ.
Stigla èetvrta pošiljka medicinskih pomagala Caritasu
Dubrovaèke biskupije
Ravnatelj Caritasa mr. don Robert Æibariæ predstavio i neke
druge humanitarne akcije u korizmi
Dubrovnik, 5.3.2014. (IKA) - Na Pepelnicu, 5. ožujka,
prigodom dolaska nove, èetvrte pošiljke medicinskih
pomagala za Posudionicu medicinskih pomagala Caritasa
Dubrovaèke biskupije ravnatelj Caritasa mr. don Robert
Æibariæ predstavio je u prostorijama Caritasa i neke druge
humanitarne akcije u korizmi.
Uvodno je istaknuo kako se sve te akcije poduzimaju "jer
korizmeno vrijeme poziva na post, pokoru, molitvu,
obraæenje i djela milosrða, a to bi nas trebalo dovesti do
konaènog cilja, a to je susret s Uskrslim Kristom što æemo
slaviti u uskrsnoj noæi kad je svjetlo pobijedilo tamu, a
ljubav mržnju". Sve je to voðeno idejom da Caritas ne bude
tek pragmatièna ustanova nego da bude voðena Isusovom
rijeèju "Što god uèiniste jednom od najmanje braæe, meni
uèiniste" te da pomažuæi ljudima bez obzira na nacionalnost,
vjeru i neku drugu pripadnost, u svakom èovjeku se nastoji
prepoznati Kristovo lice.
U novoj pošiljci medicinskih pomagala, najveæoj do sada,
stiglo je 20 medicinskih kreveta, 50 antidekubitalnih
madraca, princeze, posteljina i druga pomagala za bolesne
osobe. Time je zaokružena jedna lijepa prièa u kojoj je
Caritas organizirao posudionicu za potrebe bolesnih
sugraðana.
Ukupni iznos do sad naruèenih medicinskih pomagala iznosi
oko 275 tisuæa kuna. Dubrovaèka biskupija donirala je 150
tisuæa, a oko 125 tisuæa prikupljeno je od raznih
humanitarnih koncerata i akcija te prilozima Grada
Dubrovnika i Dubrovaèko-neretvanske županije. Trenutaèno
stotinjak bolesnika koristi ta pomagala.
U utorak 4. ožujka zapoèela je obnova obiteljske kuæe
Domovinske vijesti
Delalija u Èepikuæama te je ravnatelj izrazio nadu da æe do
Uskrsa imati pristojan smještaj.
Sljedeæih tjedana æe se takoðer organizirati pomoæ
sugraðaninu Iliji na Batali koji godinama leži, te æe mu se
prostor u kojem živi obojati, donijeti namještaj i posuditi
medicinski krevet s opremom.
Ravnatelj Æibariæ predstavio je i korizmenu akciju "Pemo i
kupci za Caritas Dubrovaèke biskupije" koja se organizira
veæ treæi put, a ove godine poèinje na Pepelnicu i traje do
Cvjetnice, 13. travnja. U tom razdoblju kupci u lancu
Pemovih
trgovina:
hipermarket
Pemo
Centar,
supermarketima Solitudo, na Mljekari u Župi dubrovaèkoj, u
Moèiæima i na Grudi u Konavlima, mogu kupnjom raznih
proizvoda – koje je potrebno nakon kupnje odložiti u za to
predviðene košare - preko Caritasa donirati te namirnice i
potrepštine pojedincima odnosno obiteljima sa šireg
dubrovaèkog podruèja. Djelatnici Caritasa æe prikupljene
proizvode nakon završene akcije podijeliti najpotrebnijima.
Blagoslov križnog puta u Nadbiskupskom sjemeništu u
Splitu
Postaje za kapelu sjemeništa darovao Šime Buæan, umjetnik
iz Mravinaca
Split, 5.3.2014.
(IKA) - Nadbiskupsko sjemenište i
Nadbiskupijska klasièna gimnazija "Don Frane Buliæ" u
Splitu sveèano su obilježili poèetak korizme na Èistu srijedu
– Pepelnicu, 5. ožujka, euharistijskim slavljem s obredom
pepeljenja koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ. U koncelebraciji su bili ravnatelj gimnazije
don Josip Dukiæ i ravnatelj Sjemeništa don Jenko Buliæ.
Tom prigodom, nadbiskup je blagoslovio nove postaje
križnog puta u velikoj kapeli Sjemeništa koje je darovao
Šime Buæan, umjetnik iz Mravinaca.
"Zapoèinjemo korizmu, vrijeme unutar vremena. Èitav naš
život je hod, rast i sazrijevanje, no to u ovom vremenu
želimo posebno istaknuti. Ovo nije vrijeme ozbiljnosti i
strogoæe veæ vrijeme radosti jer taj hod u nama izaziva
unutarnju radost koja nas vodi do izvora svih radosti,
Uskrsa", rekao je nadbiskup u uvodu. U homiliji podsjetio je
kako život odreðuju tri ljudske i vjernièke dimenzije koje su
vjernici u korizmi posebno pozvani provjeriti: vjera, ljubav i
nada. Zaželio je da korizma za svakog pojedinca bude rast u
vjeri i molitvi i rast u odnosu prema bližnjemu te da bude
obilježena nadom jer proèišæavanje starog èovjeka postom
znaèi gledanje na uskrsnuæe koje pruža nadu. Istaknuo je
kako se nada da æe postaje novoga križnog puta pomoæi "da
kroz korizmu približimo Život koji nam se daje".
Ravnatelj Sjemeništa don Jenko Buliæ zahvalio je
nadbiskupu na nazoènosti i rekao kako èistoæa i pepeo u
životu kao da ne idu zajedno. No, kada se pogleda dublje,
oboje imaju važnu poruku i gotovo da postaju cjelina.
Zahvalio je i Šimi Buæanu "koji je darovao svoje srce,
talente, vrijeme i ljubav prema Bogu, njegovoj muci i
uskrsnuæu, ali i prema ovom Sjemeništu". "Postaje su bogate
i lijepe, a istodobno jednostavne i diskretne, a ta
jednostavnost i diskrecija i jest poruka korizmenog vremena.
Jedino se na takav naèin može doæi do Uskrsa", rekao je
Buliæ.
Euharistiji je prethodilo pokornièko bogoslužje za
sjemeništarce, uèenike i djelatnike Nadbiskupijske gimnazije
koje je predvodio don Vedran Toriæ, a u tijeku euharistijskog
slavlja pjevao je mješoviti zbor Nadbiskupijske klasiène
gimnazije pod ravnanjem s. Lidije Matijeviæ.
12. ožujka 2014. broj 10/2014
7
Domovinske vijesti
Pepelnica u katedrali Sv. Stošije
Zadar, 5.3.2014. (IKA) - "Korizma je vrijeme duhovnog
boja i borbe u kojoj ne koristimo strojnice ni bombe, nego
oružje vjere, i kad nije lako vjerovati. Vjere koja nas stavlja
u raspoloženje - Prihvaæam i vjerujem, makar ne razumijem vjere koja vjeruje i kad ne razumije", poruèio je zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ u propovijedi mise koju je s
obredom pepeljenja predvodio na Pepelnicu, 5. ožujka, u
katedrali Sv. Stošije u Zadru.
U korizmi osobito osjeæamo da je potrebno iznova krenuti,
biti sabraniji, zaputiti se u pustinju, razgovarati s Bogom,
osjetiti njegovu milost i blagodat. "Tijekom èetrdeset dana
vjernici æe pokušati 'poæi u pustinju', u samoæu svoga srca,
duše, razmisliti tko smo, što smo, kamo idemo; razmisliti što
Bog od nas želi, svjetlom vjere pokušati bolje upoznati sebe,
biti sposoban i pokušati prepoznati što Bog od nas traži, od
svakoga u svom staležu", rekao je nadbiskup, dodavši da nije
lako poæi u pustinju, jer to znaèi odreæi se vlastitih
proraèuna, a treba više slušati Božji glas i njegova
nadahnuæa. "Èesto mislimo samo iz svoje perspektive.
Rijetko se stavljamo na raspolaganje i otvaramo dušu da
èujemo Božje nagovore i poticaje. Èesto u prvi plan
stavljamo 'Ja tako želim, ja tako hoæu'. A Bog kaže, 'Ja imam
druge planove'. Poæi u pustinju znaèi raspoložiti dušu i srce
da se èuje Božji govor, njegov nagovor, onda slijedi naš
odgovor. Nije lako poæi, jer imamo vlastite izvore sigurnosti
koji su èesto lažni. Prava sigurnost je u Bogu, u njemu koji
nas je za sebe stvorio. Èesto se dogodi da umjesto Boga
uzmemo neke druge lažne sigurnosti koje možemo samo
spoznati i otkriti ako doista krenemo u pustinju, u slobodu
svoga srca, èuti jesam li na pravom putu; jesu li ti izvori
sigurnosti pravi ili lažni. To se èesto isprijeèi ispred nas i
zato nije lako, tražiti u sebi ono najbolje što æe nas približiti
Bogu i ljudima", rekao je nadbiskup Puljiæ.
Tijekom korizme ljudi se trude èiniti dobra djela. Mnogi s
korizmom povezuju odricanje, no je li ono dar ili
dokazivanje, upitao je nadbiskup. "Vidjet æemo i u javnosti
pitanja, 'Èega si se odrekao?' Kao da je to važno. To je u
duhu onoga 'Ne trubite o tome'. Ako si nešto odluèio,
Gospodin zna što si odluèio", upozorio je mons. Puljiæ,
tragom navještaja proroka Joela "Zatrubite u trublje", kad
opisuje potrebu da se narod okupi i da mu se priopæi istina o
Bogu koji voli èovjeka, spreman je i kadar oprostiti. Bogu je
jako stalo do èovjeka. "Priopæite to ljudima, neka znaju da
nisu izgubljeni. U Evanðelju pak piše - Nemojte trubiti kad
molite, èinite dobra djela i postite. Dva puta je govor o trubi,
ali u dva razlièita konteksta", istaknuo je mons. Puljiæ.
Potaknuo je i na oruða molitve, posta i pokore. "Molitva kao
dimenzija osobnog i obiteljskog života je ugrožena. Malo
ljudi danas moli, osobito zajednièki. Nekad se u našim
kuæama èuo molitveni šapat, to je bio obred bez kojeg dan
nije završavao. Bio je to sastavni dio našeg obiteljskog
života. Vratimo ponovno to naše oruðe, osobito našim
osobnim susretom s milosrdnim Ocem u sakramentu
pokore", rekao je nadbiskup, istaknuvši, svijet se može
poboljšati samo koliko se mi sami popravimo i uspijemo kod
sebe promijeniti što ne valja. "Nema èina ni naèina kako
èovjek može Bogu vratiti ljubav za ljubav. Najveæi izraz
Božje ljubavi je da je dao svoga sina za nas. Najveæi èin
ljubavi Krista je kad je predao sebe za nepravedne. Majka
Terezija èesto je govorila: 'Uèinimo i mi nešto lijepoga za
Boga'. To neka bude motiv naših djela. Ne da se o tome piše
i netko o tome prièa, nego da to Bog zapiše u svoje dlanove.
Da to bude naša odluka u skrovitosti, uèiniti nešto lijepo za
Boga molitvom, postom i solidarnošæu. Crkva poziva
vjernike da èine djela dobrotvornosti, da se popravljaju i
pripravljaju put Gospodinu", zakljuèio je nadbiskup Puljiæ.
8
12. ožujka 2014. broj 10/2014
ika
Pepelnica u sisaèkoj katedrali
Sisak, 5.3.2014. (IKA) - Na Èistu srijedu – Pepelnicu, 5.
ožujka, misno slavlje s obredom pepeljenja u katedrali
Uzvišenja svetog Križa u Sisku predvodio je sisaèki biskup
Vlado Košiæ u zajedništvu s kancelarom mons. Markom
Cvitkušiæem i katedralnim župnikom preè. Markom
Karaèom.
U homiliji, preè. Karaèa istaknuo je da "dok svi zajedno
proživljavamo ovu veliku recesiju i krizu, krajnje je vrijeme
da zavirimo u svoju dušu i zapitamo, što se to dogaða s nama
i kamo to ide naš život", te da Crkva daje odgovor na to
životno pitanje upravo na Pepelnicu ili Èistu srijedu dok
vjernici pristupaju prignute glave obredu pepeljenja i slušaju
rijeèi "Spomeni se èovjeèe da si prah i da æeš se u prah
pretvoriti" ili rijeèi "Obratite se i vjerujte Evanðelju".
"Izlazak iz problema je obraæenje na osobnoj i kolektivnoj
razini. I ta slika kada posipamo glavu pepelom u znak
pokore i obraæenja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Tu sliku
duboko pohranjujemo u svoju nutrinu, jer ona je izrièaj vjere
i nade. Vjerujemo da je Bog milosrdan i da æemo po njegovu
milosrðu i našem obraæenju zadobiti spasenje. Pepeo je znak
poziva na obraæenje i naše predanosti tome hodu, unatoè
tome što èesto u svojoj svakodnevnici zaboravljamo Boga.
Korizma nas poziva da ga vratimo u središte našeg života",
zakljuèio je izmeðu ostalog propovjednik, nakon èega su
vjernici pristupili obredu pepeljenja. Misno slavlje animirao
je Mješoviti zbor katedralne župe.
Pepelnica u splitskoj prvostolnici Sv. Dujma
Split, 5.3.2014. (IKA) - "Korizma jest vrijeme tišine i
sabranosti, ali ne i tuge i crnine jer naš korizmeni hod ide
prema Kristovu i našem uskrsnuæu. Ako živimo iskreno,
autentièno i ako se obraæamo Bogu kao vjernici, onda
bivamo radosni. Gospodin nam na ovom korizmenom putu
želi dati predokus uskrsne radosti", rekao je splitskomakarski
nadbiskup
Marin
Barišiæ
predvodeæi
koncelebrirano euharistijsko slavlje s obredom pepeljenja na
Èistu srijedu – Pepelnicu, 5. ožujka u splitskoj prvostolnici
Sv. Dujma. Buduæi da je s Pepelnicom zapoèelo korizmeno
vrijeme, nadbiskup je u homiliji istaknuo da nije lako uæi u
korizmu jer je ona vrijeme iskrenosti i vjernosti, a obilježeni
smo sebiènošæu i površnošæu, no kako je upravo zbog toga
ovo milosno vrijeme potrebno. Rekavši da prorok Joel
poziva "da se vratimo Gospodinu svim srcem, a sv. Pavao da
se pomirimo s Bogom", nadbiskup je istaknuo da nas "u duh
kršæanske korizme poziva i sam Isus Krist koji kroz
Matejevo evanðelje govori o tri dimenzije kojima je
obilježen vjernièki život: milostinja, molitva i post".
Govoreæi o milostinji, nadbiskup je upozorio da je to širok
pojam koji se ne može ogranièiti na komad kruha i pokoju
kunu koju æemo udijeliti potrebitima i za to oèekivati hvalu
veæ da je ona ogledalo naše ljubavi prema bližnjemu.
Spomenuo je kako je Papa u ovogodišnjoj korizmenoj poruci
takoðer dotakao tu dimenziju i progovorio o siromaštvu, ali i
o bijedi koja je daleko opasnija i obuhvaæa materijalni vid,
ali i moralno i duhovno stanje èovjeka.
Za drugu dimenziju, molitvu, nadbiskup je rekao da je "jezik
vjere koji nas otvara Božjoj milosti i usmjerava našem
Izvoru". Nažalost, èesto nameæemo svoju volju, a nismo ni
svjesni da time ugrožavamo sebe i druge. Zato smo pozvani
moliti da se ostvari Njegova volja i da proèisti naša srce i
naše želje, pojasnio je. Osvræuæi se na treæu dimenziju, post,
nadbiskup je ustvrdio da je post danas sveden na dijetu, a
èak i kada postimo iz religioznih uvjerenja da bismo sebe
izgradili i proèistili, nemamo hrabrosti to priznati drugima.
Rekao je kako je potrebna higijena tijela, ali je potrebnija
ika
higijena duše i duha. Nadbiskup je pozvao vjernike da se
zapitaju što hrani ili truje njihov duh, osjeæaje i intelekt te da
se odvaže na duhovni post od sebiènosti i oholosti koji æe
trajno ugraditi u svoj život. "Želim da nam svima Gospodin
daruje blagoslovljenu kršæansku korizmu i da možemo biti
ljudi i vjernici meðu braæom i sestrama", zakljuèio je
nadbiskup. Na misi su pjevali katedralni zbor i bogoslovi.
Pepelnica umjetnika s temom "Umjetnost u krizi?!"
Zagreb, 5.3.2014.
(IKA) – U organizaciji Hrvatske
dominikanske provincije i Zagrebaèkog kazališta mladih u
srijedu 5. ožujka održana je XIV. Pepelnica umjetnika s
temom "Umjetnost u krizi?!"
Pozdravljajuæi okupljene na toj tradicionalnoj javnoj tribini,
koja je drugi puta u nizu održana u Zagrebaèkom kazalištu
mladih, ravnateljica ZKM-a Dubravka Vrgoè istaknula je
kako je kazalište pravo mjesto za propitkivanje o ovim
temama, tj. dijalog o temama pronašao je pravi prostor.
Uvodeæi u temu, voditelj fr. Frano Prcela, OP, istaknuo je
kako teme o kojima se razgovara na Pepelnicama umjetnika
nisu nešto sporedno ili fakultativno, veæ su "uistinu nešto što
se tièe svih nas, bili mi više ili manje talentirani, imali više
ili manje darova". Stoga je Pepelnica umjetnika projekt koji
želi svake godine na isti dan u isto vrijeme promišljati teme i
ponuditi platformu za dijalog izmeðu teologije i umjetnosti.
U svemu tome do izražaja dolazi aktualnost, ali ne u smislu
pomodarstva, nego uistinu pitanja ili tema.
Sugovornici glumac i redatelj Rene Medvešek, pisac
Zdravko Zima i povjesnièar umjetnosti Ive Šimat Banov
tijekom tribine su odgovorili na niz pitanja voditelja, a na
kraju se ostvario i dijalog s posjetiteljima.
Na pitanje "Kakav život u Hrvatskoj danas vodi umjetnost,
odnosno kako danas žive umjetnici" Zima je podsjetio na
velikoga hrvatskog pisca Antuna Gustava Matoša, koji je bio
i prvi profesionalni pisac. Promatrajuæi njegov život u
oskudici može se zakljuèiti da se život onih koji rade poput
Matoša nije promijenio. S njim se složio i Šimat Banov, koji
je rekao "umjetnost u Hrvatskoj je danas sirotinjska, ali
poèiva na ljudima". Pojasnio je da u Hrvatskoj vrijede samo
ljudi, samo njihov entuzijazam, želja, volja, ljubav, to drži, a
sve drugo je nepoticajno. Upozorio je na preèesto
izgovaranje rijeèi umjetnost, jer se pod tim pojmom mnogo
toga podrazumijeva. No, ona prava umjetnost "ne može biti
u krizi, mi smo u krizi". Medvešek je dodao da je uistinu
kriza puno niže, "meðu nama koji se umjetnošæu bavimo".
Osvrnuvši se na samo pitanje krize umjetnosti, Medvešek je
istaknuo da ukoliko je u pitanju ekonomska kriza, umjetnost
je u krizi. No, upozorio je da umjetnik ne živi samo o kruhu,
veæ mu je potreban i susret.
Odgovarajuæi na pitanje što je za njega osobno umjetnost,
Zima je ustvrdio da je to pitanje pretenciozno, poput "što je
život". Ne znam, živim ga, rekao je, te nastavio "umjetnost
mi se èini da je to ono èemu se danas divim, ne ono što je
pitanje mode ili trendova, nego je umjetnost ono èemu se
nakon dvadeset godina vraæam". Za Medvešeka je umjetnost
pitanje susreta, "bliskost u kojoj premošæujemo sve
nepoznanice našega života".
U raspravi se dotaknulo i pitanje uspostavljanja vrijednosti,
na što je Medvešek upitao "tko nameæe trendove, koliko je
kritika spremna da stvari procjenjuje na primjeren naèin.
Zapanjuje me koliko za presudne stvari po pitanju umjetnosti
kritièari koji su regrutirani od najprisutnijih medija zapravo
nisu kvalificirani, ne primjeæuju razine komunikacija".
Na pitanje o ulozi umjetnosti u vrijeme krize, Šimat Banov
istaknuo je da umjetnost ne može rješavati probleme, ona je
nemoæna. No, ipak u umjetnosti vidi perspektivu "u
Domovinske vijesti
Hrvatskoj vidim da su tu puno bolji ljudi, nego politika".
Govoreæi pak o moæi umjetnosti, Zima je rekao kako
umjetnost služi kao "moguænost da doðemo do punine, do
stanja ljudskog biæa što se ne svodi samo na neko naše
biološko funkcioniranje". U tom smislu umjetnost se ne
može nièim drugim kompenzirati. Zato imamo umjetnike
koji to èine i drugo ne mogu, jer je to naprosto njihova
sudbina, njihova vokacija od koje oni jednostavno ne mogu
odustati neovisno od nekakvih društvenih pravila. To je
nešto što se ne može kompenzirati, rekao je Zima.
U završnom dijelu dotaknulo se i pitanje kršæanske teologije
koja može odgovoriti na pitanje što je umjetnost.
Pepelnica u dubrovaèkoj katedrali
U molitvi vjernika molilo se i za one koji pate uslijed ratnih
stradanja u Siriji i afrièkim zemljama te posebice za mir u
Ukrajini
Dubrovnik, 5.3.2014. (IKA) - Na Èistu srijedu, Pepelnicu,
5. ožujka, dubrovaèki biskup Mate Uziniæ predvodio je
euharistijsko slavlje s obredom pepeljenja u dubrovaèkoj
katedrali Gospe Velike. U propovijedi je biskup Uziniæ
uvodno rekao da Isus iznošenjem Novog Zakona u Govoru
na Gori nadopunjuje, a ne dokida starozavjetni zakon. Stari
Zakon se, naime, shvaæao tako da se previše pozornosti
posveæivalo vanjštini, a Isus u proèitanom ulomku evanðelja
ne želi zaustavljanje na toj vanjštini, nego pokušava ljude
usmjeriti prema nutrini. Plaæa za vršenje pravednosti o kojoj
Isus govori je vjeèno zajedništvo s Bogom, a put za Isusove
suvremenike bio je ispunjavanje Zakona. No, Isus istièe da
Zakon ne treba poštovati zato da bi nas ljudi poštovali i da
bismo bili pravedni pred njima, nego Isusova nova
pravednost ima temelj u Bogu i onome što Bog èini za nas,
ustvrdio je biskup. Objasnio je kako je promijenjeno središte
oko kojeg se trebamo okupljati. "Središte više nije u Zakonu
i onome što mi možemo uèiniti da bismo se svidjeli Bogu,
nego je središte u onome što Bog èini za nas", rekao je.
Razmišljajuæi o znaèenju korizmenog vremena, biskup je
istaknuo da ono u prvom redu poziva da "priznamo i
prepoznamo Boga i njegovo milosrðe, da je to vrijeme u
kojem se otvaramo Bogu i njegovoj ljubavi i prepoznajemo
tu njegovu ljubav prema nama". "Zato to vrijeme nije
vrijeme tuge nego istinske radosti. Sva naša odricanja i
odluke u korizmi imaju vrijednost samo u onoj mjeri u kojoj
nam pomažu da otkrijemo Božju milosrdnu ljubav prema
nama i toj se Božjoj milosrdnoj ljubavi prema nama
otvorimo, te ukoliko tu ljubav uspijevamo posredovati
ljudima oko nas", poruèio je biskup Uziniæ. U propovijedi je
biskup takoðer naveo neke misli pape Franje iz njegove
poruke za ovogodišnju korizmu, u kojoj uz ostalo govori o
materijalnoj, moralnoj i duhovnoj bijedi te predlaže
konkretne korake kako djelovati kao Crkva i kao kršæani da
bi tu bijedu ublažili.
Pepelom su vjernike, koji su se na taj naèin osobno ukljuèili
u korizmeno vrijeme, posipali biskup Uziniæ i generalni
vikar mons. dr. Petar Paliæ, izgovarajuæi rijeèi poziva na
obraæenje.
U molitvi vjernika molilo se i za one koji pate uslijed ratnih
stradanja u Siriji i afrièkim zemljama te posebice za mir u
Ukrajini, koja gotovo identièno prolazi sve ono što je
hrvatski narod prolazio pred Domovinski rat. Izražena je
nada da æe se kod njih situacija drukèije razvijati. Biskup je
pozvao vjernike na suosjeæanje i molitvu za ruski i
ukrajinski narod da naðu put mira te podsjetio koliko je nas
boljela bešæutnost i hladnoæa svijeta koji nam je tada mogao
pomoæi, a nije.
12. ožujka 2014. broj 10/2014
9
Domovinske vijesti
Pepelnica u bjelovarskoj katedrali
Bjelovar, 5.3.2014. (IKA) - Bjelovarsko-križevaèki biskup
Vjekoslav Huzjak slavio je misu na Èistu srijedu Pepelnicu, 5. ožujka, uz koncelebraciju vlè. Marka Ocvirka,
župnog vikara katedralne župe, te obredom pepeljenja
zajedno s okupljenim vjernicima, uz sudjelovanje
prvoprièesnika, krizmanika te mladih koji su ispunili
katedralu Svete Terezije Avilske u Bjelovaru zapoèeo
korizmeni hod priprave za najveæu svetkovinu - Uskrs. Na
poèetku euharistijskog slavlja, biskup je pozvao okupljene
vjernike da se otvore Duhu koji želi djelovati i koji ima
snagu mijenjati život ako suraðujemo s njime. Otvoriti srca u
poniznosti pred Bogom i hoditi putem Njegovih rijeèi i u
životu provoditi ono što vjerujemo naša je zadaæa ove
korizme ako želimo da ona ne bude samo još jedno vrijeme
koje proživljavamo, nego da nas u punini zahvati, da zahvati
i promijeni naše živote.
U homiliji biskup Huzjak najprije se osvrnuo na rijeèi
proroka Joela Razderite srca, a ne halje svoje! Vratite se
Gospodinu... te ih usporedio s Isusovim govorom - ako èinite
sve tako da vas drugi vide dobili ste plaæu - ljudski pljesak i
odobravanje. Stoga je najvažnije krenuti od sebe. Promjena
se dogaða kad smognemo snage i hrabrosti pogledati sami
sebi u oèi - u svoje srce i promijeniti sve ono što nas odvlaèi
od Boga te zapravo u sebi pronaæi Boga. Tako pronalazimo i
sebe i ne izgubimo se u vremenu. Post koji danas dolazi do
izražaja nije sam sebi svrha, tako ni molitva, ni milostinja.
To su sredstva po kojima mi dolazimo do Boga. To nije
naèin da se svidimo drugim ljudima i da nam plješæu jer mi
smo pobožni ili puno postimo. Kako govori Evanðelje,
postimo tako da nas drugi ne primjeæuju, da ne vide na
našim licima da nam je teško postiti ili da smo namrgoðeni;
postimo i od ogovaranja i klevetanja drugih. Okrenimo se
potrebama svojih bližnjih i umjesto ogovaranja pomognimo
bližnjemu u njegovim potrebama. Lijepo je kad se okupimo i
zajedno molimo kao zajednica, ali molimo i kada smo sami,
zahvalimo Bogu, molimo ga za svoju obitelj, prijatelje, za
sebe, za posao, školu, ljude koje susreæemo i s kojima
živimo. Stoga, ne dopustimo da nam ova korizma proðe kao
neko vrijeme koje nas nije posebno dotaknulo, zakljuèio je
biskup Huzjak, istièuæi korizmu kao priliku.
Liturgijsko pjevanje animirao je mješoviti katedralni zbor
pod ravnanjem Valentine Vedriš.
Pepelnica u Poreèu
Poreè, 5.3.2014. (IKA) - Poreèki i pulski biskup Dražen
Kutleša predvodio je misno slavlje na Èistu srijedu –
Pepelnicu, 5. ožujka, u poreèkoj bazilici, katedrali Uznesenja
BDM u Poreèu. S biskupom su slavili kancelar biskupije
preè. Sergije Jeleniæ, katedralni župnik preè. Rikardo Lekaj,
te vlè. Filip Celent i vlè. Hector Bernardez.
Osim molitve i posta u milosnom vremenu koje je pred nama
trebamo biti darežljivi prema drugima djelima milosrða,
trebamo biti mirotvorci meðu ljudima oko sebe, rekao je
biskup u uvodnom obraæanju. U homiliji pojasnio je kako
pravilno i plodonosno živjeti vrijeme korizme, obogaæeno
onime što Crkva preporuèa, molitvom, postom i djelima
milosrða. Djela milosrða ne smiju biti motivirana
samopromocijom, veæ èinjena u skrovitosti i slijedom
iskrenog poriva pomaganja bližnjemu u potrebi. Ponekad
pomoæ nije iskljuèivo davanje materijalnog, istaknuo je
biskup, veæ je i darivanje svoga vremena i svoje pažnje
usamljenima i starima takoðer djelo milosrða. Molitva, koja
se takoðer posebno intenzivno preporuèa u korizmi treba biti
prožeta vjerom, treba zagovarati dobro a nikako zlo, molitva
s dubokom vjerom mora u osnovici imati zaziv volje Božje, i
10
12. ožujka 2014. broj 10/2014
ika
posljednje, ali ne i manje važno, molitva mora biti
nesebièna, prevažno je moliti za druge, te, po uzoru na Isusa,
i za svoje neprijatelje. Post današnje generacije opæenito
slabo interpretiraju, to nije jednostavno drukèiji, reducirani
režim prehrane, smisao posta je odricanje od neèega kako bi
nekome mogli uèiniti dobro djelo; no, istaknuo je biskup,
osim toga, u današnjem vremenu naglašenog hedonizma post
je važan za psihofizièko zdravlje jer prakticirajuæi ga
potièemo samokontrolu.
Svatko od nas u korizmi donosi svoju odluku, sukladno
svojim potrebama i moguænostima; no, neovisno o tome svi
možemo èiniti dobra djela, pa i ne nužno materijalna,
primjerice poprièati s bližnjim, razumjeti ga, uèiniti da se
osjeæa prihvaæenim; tako æe nam svima biti bolje, a i osjeæat
æemo se bolje jer smo uèiniti dobro bližnjemu. Pepeljenje je
upravo naš izvanjski znak da želimo èiniti djela pokore,
moliti i pomagati bližnjima djelima milosrða te tako
nasljedovati Isusa, zakljuèio je biskup Kutleša.
Pepelnica u Rijeci
Rijeka, 5.3.2014. (IKA) - "Korizma je vrijeme da se
probudimo iz automatizma, navika, vrijeme da se otvorimo
Bogu i èovjeku i budemo slobodni", poruèio je rijeèki
nadbiskup Ivan Devèiæ, predvodeæi sveèano euharistijsko
slavlje na Pepelnicu, u srijedu 5. ožujka, u katedrali Sv. Vida.
Kršæanski blagdani katkad se slave na nekršæanski naèin, bez
trunke vjerske primjese, upozorio je nadbiskup Devèiæ i
dodao kako vjernici danas previše pozornosti stavljaju na
nebitno. "Da se to ne bi dogodilo potrebno je u korizmi
dobro se pripremiti. Èetrdeset godina Izraelci su putovali u
Obeæanu zemlju i mi korizmu moramo shvatiti kao put
prepun kušnji. Izraelci su na putu bili kušani u pustinji,
ropstvo im se èinilo privlaènim i htjeli su se nasititi iz
robovskih lonaca. Tu se današnji vjernik može prepoznati",
upozorio je rijeèki nadbiskup i u nastavku objasnio kako
nam se privlaènima èini ropstvo grijehu i lakomosti, a ne
istinska sloboda.
Korizma je vrijeme da se zapitamo koliko smo slobodni u
odnosu na ono što nam drugi pa i mediji nameæu? Koliko
vjerujemo Isusu? Koliko smo zarobljeni požudama i
sebiènosti? Nadbiskup poruèuje da u odgovorima na ta
pitanja uviðamo koliko smo "neslobodni", a Isus nas poziva i
predvodi u slobodu. "Potrebno je odbaciti sve kušnje
neslobode. Ðavao je Izraelce nakon Izlaska kušao kruhom u
pustinji, a tako danas kuša i nas." Kruh kojim su Izraelci
kušani simbolizira život u službi tog kruha, a ne kruh u
službi života.
Jedno od pitanja koje si moramo postaviti je i èijim jezikom
govorimo, upozorio je nadbiskup. "Korizma je vrijeme
ispitivanja i upoznavanja sebe. Vrijeme obraæenja i ozbiljnog
priznanja grijeha pred Gospodinom i ljudima. Korizma je
vrijeme odluka da æemo krenuti Kristovim putem."
Nadbiskup je nadalje naglasio da æemo kao Izraelci biti
kušani od ljudi koji nam žele oduzeti slobodu i stoga je
vrijeme korizme vrijeme budnosti. "Moramo biti kvasac,
svjetlo i sol u društvu u kojemu moramo ostaviti kršæanski
trag iza sebe", poruèio je nadbiskup.
Korizma je ujedno put obnove krsnih obeæanja i vrijeme da
uèvrstimo vjeru i zapitamo se koliko je prividnoga u nama.
Korizma je vrijeme da nauèimo biti istinski Isusovi
nasljedovatelji, a to ne možemo bez njegove milosti.
Zakljuèujuæi propovijed nadbiskup Devèiæ ukazao je na
primjer sv. Pavla koji je rekao kako je potrebno umiranje
starog èovjeka i raðanje novog u Kristu. Stoga je korizma
milosno vrijeme da iz njega izaðemo kao novi ljudi.
Domovinske vijesti
ika
Sveæenièki dan Sisaèke biskupije
Novinar Glasa Koncila Tomislav Vukoviæ govorio o temi
"Drugaèija povijest", primijetivši da je Hrvatima od 1945.
godine na ovamo povijest ukradena - Biskup izvijestio o
stvaranju Biskupijskog registra obitelji s petero i više djece
u svrhu ohrabrenja i pomoæi takvim obiteljima
Sisak, 6.3.2014. (IKA) - Sveæenièki dan Sisaèke biskupije
održan je u èetvrtak 6. ožujka u Dvorani bl. Ivana Pavla II. u
Velikom Kaptolu u Sisku, pod predsjedanjem biskupa Vlade
Košiæa. Gost predavaè bio je novinar Glasa Koncila
Tomislav Vukoviæ, a održao je predavanje na temu
"Drugaèija povijest" kojim je okupljenima predstavio i svoju
istoimenu knjigu. Kako je Vukoviæ istaknuo na poèetku, cilj
je predavanja, ali i njegove knjige, ukazati na drukèiju
povijest, od službene, partijske, prevladavajuæe, jedino
dopuštene i desetljeæima nametnute hrvatskom narodu.
Takoðer, istaknuo je kako on ovu "svoju povijest" nema
namjeru proglasiti apsolutnom istinom, ali se jednako tako ta
povijest ne može ignorirati, zatomiti, obezvrijediti, ukratko,
ne odnositi se prema njoj kao da je nema i kao da se nikada
nije dogodila.
Govoreæi o povijesnim dogaðajima kroz proteklih 70 godina,
Vukoviæ je rekao da je zapravo Hrvatima od 1945. godine na
ovamo povijest ukradena. "To je možda malo pjesnièki
reèeno, ali doista ukradena nam je povijest onoga što se
dogodilo, a nametnuta potpuna kriva interpretacija povijesti.
Kako æe znanstvenici vratiti i doæi do objektivne povijesti,
ma kakva ona bila, sa svim svojim negativnim i pozitivnim
stvarnostima, to je teško reæi jer u Hrvatskoj još uvijek vlada
zavjet šutnje i još uvijek dominiraju oni povjesnièari koji ne
dopuštaju razgovor i dijalog, ne dopuštaju suèeljavanje
argumenata s protuargumentima", rekao je te dodao da su
problem i povijesna vrela na temelju kojih je pisana naša
novija povijest. "Upravo vrela od 1945. pisale su uglavnom
komisije za istraživanje zloèina, koje su bile strogo
hijerarhijski organiziran sustav koji je po dirigiranim
zadaæama odraðivao posao. Problem je i taj što su u tom
sustavu na najnižoj razini bili prilièno 'neintelektualni' ljudi
koji su krivotvorili povijest s unaprijed nareðenom
zadaæom", pojasnio je.
U nastavku Vukoviæ je dao konkretne primjere svoga
istraživanja koje opsegom seže èak do arhiva u Srbiji, a oèit
su primjer manipulacije povijesnim èinjenicama. Kao prvi
primjer naveo je "pokolj Srba u pravoslavnoj crkvi u Glini",
istièuæi kako je upravo to prototip manipulacija i
interpretacija povijesti pobjednièke partizanske vojske u
kojem je zapravo nametnuta jedna kolektivna krivnja
izmišljenim dogaðajem koji se nije dogodio, te je bio u
funkciji suðenja bl. Alojziju Stepincu. Kao drugo naveo je
Jasenovac,
donoseæi
konkretne
dokaze
brojèanih
manipulacija
i
fotokrivotvorina,
izmeðu
ostalog
problematiku imena tada živih ljudi na popisu stradalih u
Jasenovcu, odnosno brojke pobijene djece.
U drugom dijelu susreta biskup Košiæ izvijestio je o
nadolazeæim dogaðajima u Biskupiji. Tako je, izmeðu
ostalog upoznao okupljene s korizmenim susretima obitelji
po dekanatima, na koje poziva povjerenik za pastoral braka i
obitelji fra Nikola Jureta, održavanjem Dana kršæanske
uljudbe u organizaciji Ureda za socijalni nauk Crkve, ali i
potaknuo na sudjelovanje u akciji Tjedan solidarnosti i
zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH. Biskup je izvijestio i
o stvaranju Biskupijskoga registra obitelji s petero i više
djece u svrhu ohrabrenja i pomoæi takvim obiteljima.
Planove i programe svojih aktivnosti u buduæem razdoblju
predstavili su i povjerenici i voditelji pojedinih Biskupijskih
ureda, a poseban naglasak stavljen je na aktivnosti Caritasa
Biskupije u pomoæi stanovnicima desetak župa Biskupije
pogoðenih poplavama, o èemu su izvijestili ravnateljica
Caritasa Kristina Radiæ i predsjednik Caritasa mons. Franjo
Æuk. Povjerenik za mlade vlè. Branko Koretiæ iznio je kako
na Susret hrvatske katolièke mladeži u Dubrovnik kreæe više
od 1000 mladih iz Biskupije, povjerenik za hrvatski
martirologij dr. Mile Marinèiæ izvijestio je o nastavku
prikupljanja podataka o stradalima u II. svjetskom ratu i
poraæu, a pastoralna suradnica u župi Budaševo Katarina
Ralbovski predstavila je svoj rad na podruèju duhovne
pomoæi i hagioterapije.
Tribina "Brak i obitelj u globalizacijskom procesu"
Prva ovogodišnja korizmena "Tribina èetvrtkom" održana u
prepunom požeškom Kazalištu
Požega, 6.3.2014.
(IKA) - Sastavni dio programa
korizmenih kateheza o braku i obitelji koje se održavaju u
župama Požeške biskupije jesu i "Tribine èetvrtkom" u
Požegi po uzoru na prethodne godine. Prva ovogodišnja
korizmena "Tribina èetvrtkom" održana je 6. ožujka u
prepunom požeškom Kazalištu, a vodila ju je Željka Markiæ
na temu "Brak i obitelj u globalizacijskom procesu" zajedno
s Linom Zonjiæem. Tribinu je otvorio požeški biskup Antun
Škvorèeviæ.
Markiæ je u predavanju istaknula da se na temelju socijalnih
istraživanja u Hrvatskoj pokazalo da se na vrhu ljestvice
vrednota kod Hrvata nalaze brak i obitelj, rekavši da je to
oèit pokazatelj da se muškarci i žene u Hrvatskoj i dalje
ujedinjuju u braku zato da bi živjeli zajedno, podupiruæi se
meðusobno ljubavlju u zajednièkom životu i kako bi raðali
potomstvo.
Potom je istaknula da se na temelju tih istraživanja oèituje
jasna potreba da se hrvatsko društvo zalaže za oèuvanje
obiteljskih vrijednosti te zaštiti sama zajednica obitelji kada
se, nametanjem odreðenih svjetonazora, pokušava utjecati na
preoblikovanje savjesti i uvjerenja napose po pitanju ljudske
spolnosti, pa time braka i obitelji.
O aktivnostima oko pripremanja i provedbe referenduma o
braku i obitelji govorio je Lino Zonjiæ. Istaknuo je razloge
pokretanja spomenutog referenduma, rekavši da je jedan od
njih bio i primjer Španjolske koja je pod vlašæu liberala u
samo desetak godina doživjela rušenje onih vrijednosti koje
su temelj društva i to najviše nametanjem odreðenih
ideoloških svjetonazora u odgojno-obrazovnom sustavu.
Istaknuo je da je prvotni cilj graðanske inicijative "Uime
obitelji" bio da se zaustave negativni procesi koje nosi
globalizacija i da se željelo potaknuti na razvijanje
pozitivnih procesa, osobito uèvrstiti ono što je dobro i
vrijedno u našem društvu. Osvrnuo se na probleme s kojima
su se susreli u pripremama za provedbu referenduma.
Na završetku programa biskup Škvorèeviæ istaknuo je da se
inicijativom hrvatskih graðana rodila slobodna Hrvatska, da
je inicijativom hrvatskih graðana obranjena Hrvatska i da je
inicijativom hrvatskih graðana koju predvodi Željka Markiæ
zapoèela obrana temeljnih vrijednosti hrvatskog društva.
Rekao je da Crkva u svom poslanju može uèiniti mnogo, ali
da se u suvremenom društvu prodorno djeluje po
organiziranosti u razlièitim udrugama, zahvalio je za dobro
koje je uèinila inicijativa "Uime obitelj" te èestitao Markiæ
na žrtvi koju je podnijela, istaknuvši da je ona "uvijek
smislena i na svoj naèin nas pridružuje Isusovoj žrtvi na
križu kojom je pobijedio zlo i smrt". Poželio je još mnoge
uspjehe u djelovanju tim putem u našem društvu.
.
12. ožujka 2014. broj 10/2014
11
Domovinske vijesti
Otvorena izložba "Vita Christi"
Izložba Marijana Glavnika postavljena u Nadbiskupijskome
pastoralnom institutu u Zagrebu
Zagreb, 6.3.2014.
(IKA) - Izložba "Vita Christi"
akademskog kipara Marijana Glavnika otvorena je 6. ožujka
u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu.
Izložbu je otvorio zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško.
Pozdravnu rijeè uime organizatora izložbe uputio je ravnatelj
Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta dr. Tomislav Markiæ.
Zahvalio je umjetniku što je svojim djelima oplemenio
prostor Instituta te povezao tu izložbu s jednom od namjena
Instituta, a to je dijalog sa suvremenim svijetom. Istaknuo je
kako je i umjetnost u sebi dijalog izmeðu umjetnika i
promatraèa posredstvom umjetnièkih djela. Posebnu zahvalu
uputio je fra Tomislavu Glavniku, OFMConv, sinu Marijana
Glavnika, koji je potaknuo tu izložbu te prof. Maji Juras,
koja je zaslužna za likovni postav.
Umjetnièku i teološku vrijednost izložbe "Vita Christi"
sudionicima je otkrio biskup Šaško. U izložbi je prepoznao
nekoliko cjelina: Prisutnost križa i sveprisutnost Krista,
zatim Crkva, mreža i Posljednja veèera, i na kraju
Novoroðenèe s križem. "Sviða mi se ritam isprepletenosti
ozbiljnosti, igre i spomena, da nas križ previše ne pritijesni,
da nas zaigranost ne uèini površnima, da nam spomen ne
oteža srce", primijetio je biskup, istaknuvši: "Ovom
izložbom Glavnik nam svjedoèi da križ i danas govori i da
ima svoj oblik u našemu vremenu i u pojedinaènim životima.
Središnji izrijek naše vjere o Kristu koji je umro na križu i
uskrsnuo traži èovjekov odgovor". Pritom se zapitao:
"Kakav je križ našega vremena, danas u Hrvatskoj: uvjerljiv,
bolan, krhak, prepoznatljiv, iskorištavan, zahtjevan, prijeteæi,
ispunjen nadom?" U glazbenom dijelu s korizmenim
napjevima nastupila je klapa Slaviæ, a program otvorenja
vodila je mr. Tanja Popec. Izložena djela moguæe je kupiti, a
izložba æe biti otvorena do 28. ožujka. Razgledanje je
moguæe radnim danom od 10 do 16 sati ili u vrijeme
dogaðanja u Institutu koja su najavljena na facebook stranici
Nadbiskupijskog pastoralnog instituta. Razgled za skupine
moguæ je uz najavu i u drugo vrijeme telefonom (015522000) ili elektronièkom poštom ([email protected]). Ulaz na izložbu je besplatan.
Mr. Antun Volenik obranio doktorski rad o dr. fra
Bonaventuri Dudi
Zagreb, 6.3.2014. (IKA) – Mr. Antun Volenik, DI, obranio
je 6. ožujka na Katolièkome bogoslovnom fakultetu
Sveuèilišta u Zagrebu doktorski rad na temu "Pastoralnoteološki i katehetski doprinos Bonaventure Dude hrvatskoj
teologiji". To je prvi sustavni doktorski rad o prinosu o.
Bonaventure hrvatskoj teologiji i katehetici, a u radu se, na
temelju njegova života i djelovanja, govori i o znaèajkama
izvorne hrvatske teološke misli koja èita znakove vremena u
Crkvi i u društvu i otvorena je dijalogu. Doktorski rad je
branjen pred komisijom koju su èinili prof. dr. Josip
Baloban, predsjednik, prof. dr. Josip Šimunoviæ, mentor i
èlan, te prof. dr. Ivica Pažin, èlan. Obrani rada nazoèio je i
sam dr. fra Bonaventura Duda te provincijali Hrvatske
franjevaèke provincije fra Željko Železnjak i Hrvatske
provincije Družbe Isusove o. Ante Tusonjiæ, dekani KFB-a i
Filozofsko-teološkog fakulteta Družbe Isusove i drugi.
Doktorand je u radu prikazao životopis fra Bonaventure
Dude, donoseæi mnogo do sada nepoznatih detalja, a u
sljedeæim poglavljima analizirao je njegovo djelovanje kao
teologa i praktièara Drugoga vatikanskog koncila, biblièara i
prevoditelja Biblije, te djelovanje u duhu nove
evangelizacije. U radu su analizirani pisani radovi o.
12
12. ožujka 2014. broj 10/2014
ika
Bonaventure Dude, èlanci u znanstvenim i crkvenim
èasopisima, knjige, radijski intervjui, itd; s posebnim
osvrtom na njegovu zauzetost oko nastanka i razvoja Glasa
Koncila i Kršæanske sadašnjosti.
Antun Volenik, sveæenik, isusovac, na Filozofskom fakultetu
Družbe Isusove u Zagrebu od 1993. do 1995. studirao je
filozofiju, dok je teologiju studirao od 1997. do 2001. Kao
bogoslov nekoliko je godina ureðivao "Ignacijev put",
glasilo za isusovaèke prijatelje i suradnike. Za ðakona je u
Zagrebu zareðen u 2000. godini, a za sveæenika na
svetkovinu sv. Petra i Pavla godinu dana poslije. Godine
2011. objavio je trilogiju duhovnih misli "Biti u vezi" s
dvostrukim nosaèem zvuka, a autor je i nekoliko prièa za
djecu koje je objavio u izdanju Laudata.
Predstavljen zbornik "Hrvatski muèenici i žrtve iz
vremena komunistièke vladavine"
Zagreb, 7.3.2014. (IKA) - Zbornik "Hrvatski muèenici i
žrtve iz vremena komunistièke vladavine" predstavljen je u
èetvrtak 6. ožujka u dvorani Tribine grada Zagreba na
zagrebaèkom Kaptolu. O zborniku su govorili gospiækosenjski biskup Mile Bogoviæ, glavni urednik Èasopisa za
suvremenu povijest dr. Nikica Bariæ i mons. Ivan Mikleniæ,
v.d. direktora Glasa Koncila. U uvodnom izlaganju mons.
Mikleniæ istaknuo je, kako prenosi portal Glasa Koncila, da
je rijeè o velikoj i sudbinski važnoj temi za hrvatski narod.
"Èinjenica da su se za komunistièke vladavine dogodili
brojni zloèini i da ima mnogo muèenika oèito nije dovoljna
da se u današnjem vremenu privuèe veæa pozornost",
istaknuo je mons. Mikleniæ i dodao da se o toj temi dugo
šutilo. Napomenuo je kako je Glas Koncila 90-ih godina
razbio šutnju o zloèinima tako da je objavljivao
svjedoèanstva preživjelih iz komunistièkog režima i otvorio
temu Jazovke. "Mediji u današnjoj Hrvatskoj jedva pružaju
prostor temama iz hrvatske povijesti, no istina je
nepobjediva i važan je svaki doprinos poput ovoga Komisije
HBK i BK BiH za hrvatski martirologij", rekao je mons.
Mikleniæ i zakljuèio kako je zbornik primjer dobre suradnje
izmeðu izdavaèa HBK i nakladnika Glasa Koncila.
Rijeè je potom preuzeo mons. Bogoviæ, koji je napomenuo
da je Crkva uvijek tu da ispravi nepravdu kada zakažu razne
institucije. "Znakovito je da biskup predstavlja zbornik o
komunistièkoj vladavini, a izdavaè je crkvena kuæa",
istaknuo je mons. Bogoviæ i dodao da ovaj naraštaj ima
priliku da u novom svjetlu predstavi ono što je bilo u
zaboravu. "Nije problem u Hrvatskoj što se ne zna što je
bilo, nego što se kriju dokazi za ono što je veæ dokazano.
Smatram da je potrebno spasiti povijest od njenog
iskrivljavanja. Svatko od nas može nešto uèiniti po tom
pitanju", istaknuo je biskup i dodao kako je potrebno
odgovoriti na pitanje što je to u komunizmu da je on u
relativno kratkom vremenu pobio oko 100 milijuna ljudi.
"Trebamo se vratiti na izvor komunistièke ideologije i vidjeti
je li komunizam zloæudan po svojoj æudi. Smatram da ne
može u sebi biti dobro ono što ima u sebi mržnju, osvetu i
gnjev kao pogonsku snagu", zakljuèio je mons. Bogoviæ i za
kraj proèitao dirljivo pismo koje je prije osude na smrt
napisao vjernik Ante iz Ljubuškog.
Predstavljanje je završeno izlaganjem dr. Nikice Bariæa, koji
je zahvalio autorima i ostalima koji su dali svoj doprinos
zborniku èiji je naglasak na represiji prema katolicima.
"Ovaj je zbornik vrijedan rad koji svojom tematikom i
sistematizacijom daje važan doprinos hrvatskim povijesnim
temama. Smatram kako Crkva može odigrati veliku ulogu.
Pokazala je da ima i ljude i izvore te da može pridonijeti da
se ova tema istraži", zakljuèio je dr. Bariæ.
ika
Sjednica biskupa Ðakovaèko-osjeèke crkvene pokrajine
Požega, 7.3.2014. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi 7.
ožujka održana je XXII. sjednica biskupa Ðakovaèkoosjeèke crkvene pokrajine. Na poèetku sjednice biskup
domaæin Antun Škvorèeviæ pozdravio je ðakovaèkoosjeèkog nadbiskupa i metropolitu Ðuru Hraniæa,
srijemskoga biskupa Ðuru Gašparoviæa te kancelare
navedenih biskupija. Podsjetio je da se ta skupština održava
na poèetku korizme tijekom koje se u župama Požeške
biskupije održavaju kateheze o braku i obitelji po
uèiteljskom nauku pape Ivana Pavla II. u pripravi za njegovo
proglašenje svetim. "To ima veliko znaèenje za našu mjesnu
Crkvu koju je on utemeljio. U to nastojanje Požeške
biskupije na svoj naèin se zgodno uklapa i ova skupština na
kojoj je glavna tema Meðubiskupijski sud u našoj
metropoliji", objasnio je biskup Škvorèeviæ.
Nadbiskup Hraniæ podsjetio je da Ðakovaèko-osjeèka
crkvena pokrajina djeluje veæ šest godina i da se u tom
razdoblju mnogo toga postiglo. "Jedan od plodova naših
zajednièkih nastojanja je i Meðubiskupijski sud prvoga
stupnja. Do sada su se parnice s podruèja naše Metropolije
rješavale na Meðubiskupijskom sudu u Zagrebu. Kroz
protekle godine naše su biskupije poradile na formaciji i
dodatnom obrazovanju sveæenika i vjernika laika tako da
smo dobili struène osobe i na taj naèin stekli uvjete da
možemo uspostaviti Meðubiskupijski sud za našu
metropoliju. Vjerujemo da æe to pridonijeti brzini rješavanja
parnica i olakšati situaciju vjernicima koji se obraæaju ovom
sudu i traže da se ispita nevaljanost njihove ženidbe",
objasnio je nadbiskup Hraniæ.
Napomenuo je da su nedavno dobili odobrenje Apostolske
signature iz Rima za uspostavu Suda, a na ovoj skupštini
razgovaralo se o službama unutar Suda koji æe imati svoje
sjedište u Ðakovu te podružnicu u Požegi. Radom toga suda
ubrzat æe se rješavanje parnica kojih je iz godine u godinu
sve više. S podruèja Ðakovaèko-osjeèke metropolije na Sudu
u Zagrebu je trenutaèno 40-ak takvih parnica koje su u
tijeku. Do sada se na njihovo rješavanje èekalo oko dvije
godine, a sada se oèekuje da se one rješavaju za šest,
odnosno najviše dvanaest mjeseci.
Na sjednici su razmatrana konkretna pitanja koja se odnose
na poèetak rada Meðubiskupijskog crkvenog suda u Ðakovu,
napose personalna te su donesene odluke o djelatnicima
Suda, kako u ðakovaèkom sjedištu tako i u Požegi. Nedavno
su biskupi Ðakovaèko-osjeèke crkvene pokrajine usvojili
Pravilnik o sveæenièkom bolovanju i umirovljenju s kojim su
se dogodile odreðene promjene u Pravilniku o provedbi
financijskog sustava te je on doraðen na ovoj sjednici.
Raspravljano je i o nekim aktualnim pitanjima u Crkvi i
društvu. Dogovoreno je da se sveèana inauguracija
novoutemeljenog Meðubiskupijskog suda u Ðakovu održi 4.
travnja. Nadbiskup i biskupi tom prigodom izrazili su
solidarnost sa svima onima koji trpe i pate i na taj naèin se
suoblièavaju Kristu patniku, posebno s onima koji su
poplavljeni. Nadbiskup Hraniæ upozorio je da se upravo na
podruèju Slavonije susreæu s velikim problemom iseljavanja
ne samo mladih i obrazovanih nego i cijelih obitelji koje su
prisiljene potražiti svoju egzistenciju izvan Slavonije, a neki
i izvan Hrvatske. "Mi kao Crkva ne možemo riješiti te
probleme, ali duboko suosjeæamo. Korizma je vrijeme kada
se dodatno s vjernicima senzibiliziramo i postajemo
solidarni s onima koji su na osobit naèin izloženi razlièitim
poteškoæama. Koliko god je moguæe mi na karitativnom
planu kroz naše karitativno djelovanje nastojimo ublažiti
trpljenje i poteškoæe tolikih obitelji koje su izložene
siromaštvu te razlièitim oblicima patnje", rekao je nadbiskup
Hraniæ.
Domovinske vijesti
Blagoslovljene postaje Križnog puta u crkvi u
Domaslovcu
Domaslovec, 7.3.2014. (IKA) - Novopostavljene postaje
križnog puta blagoslovljene su 7. ožujka u župnoj crkvi
Krista Kralja u Domaslovcu. Postaje izraðene iz drveta u
obliku reljefa djelo su Stjepana Oraka iz Donje Rijeke kraj
Križevaca. Samom èinu blagoslova prethodila je molitva
križnog puta koju je predvodio upravitelj župe Branimir
Budinski. Misu je slavio i postaje blagoslovio mons. Zlatko
Koren, rektor nacionalnoga marijanskog svetišta Majke
Božje Bistrièke i župnik u Mariji Bistrici. U propovijedi
mons. Koren potaknuo je vjernike na razmatranje o otajstvu
Križa rijeèima bl. Alojzija Stepinca o Isusu "koji trpi i danas
u svima onima koji su progonjeni zbog vjere". Rijeèima
pjesnika Tina Kolumbiæa iz pjesme "Hrvatski križevi" mons.
Koren podsjetio je na znak križa koji je utkan u povijest i
sadašnjost, u vjeru i život hrvatskog naroda. Potaknuo je
vjernike da pred križem ispitaju svoju savjest, osobito u
korizmenom vremenu: "Upitajmo se kada smo se posljednji
put prekrižili kad otkuca podne i zvono nas poziva na
molitvu Anðeoskog pozdravljenja? Ustruèavamo li se
prekrižiti za stolom i moliti prije jela? Znamo li blago, ali
odluèno opomenuti one koji u našoj nazoènosti pogrðuju
Boga i Njegovo sveto ime? Znamo li u pojedinim
okolnostima istaknuti svoj kršæanski svjetonazor, ne
podliježuæi trulim i trenutaènim kompromisima kojima se
obezvreðuju naše evanðeoske vrijednosti? Je li križ kao znak
na našem lanèiæu samo odraz mode i kiæenja ili pak znak
prepoznavanja onih koji se nazivaju kršæanima, tj.
Kristovima? Je li znak Križa prisutan na vidnome mjestu i u
našim kuæama, stanovima pa i na radnim mjestima?"
Pazin: Sastanak voditelja katolièkih malonogometnih liga
Pazin, 7.3.2014. (IKA) - Radni sastanak voditelja katolièkih
malonogometnih liga održan je 7. ožujka u Pazinskom
kolegiju u Pazinu. Bio je to posljednji sastanak uoèi
završnice KMNL-e koja æe se održati od 30. svibnja do 1.
lipnja u Poreèkoj i Pulskoj biskupiji. Sastanak je vodila
voditeljica Ureda HBK za mlade Ivana Èogelja, a sudjelovao
je i povjerenik za mlade u Poreèkoj i Pulskoj biskupiji
Dalibor Pilekiæ. Susret je zapoèeo razgledavanjem dvorane
Pazinskog kolegija – Klasiène gimnazije gdje æe se igrati i
finale 1. lipnja. U završnici æe sudjelovati ukupno 16 ekipa
iz 13 nad/biskupija. Zastupljene æe biti: Ðakovaèko-osjeèka
nadbiskupija, Mostarsko-duvanjska biskupija, iz koje æe doæi
i prošlogodišnji pobjednici završnice, Vrhbosanska
nadbiskupija, Splitsko-makarska nadbiskupija, Zagrebaèka
nadbiskupija, Kotorska biskupija, Dubrovaèka biskupija,
Požeška biskupija, Poreèka i Pulska biskupija kao domaæin s
dvije ekipe, Zadarska nadbiskupija, Rijeèka nadbiskupija,
Bjelovarsko-križevaèka biskupija koja ove godine sudjeluje
prvi put, te Šibenska biskupija iz koje osim dijecezanskih
pobjednika dolaze i prošlogodišnji dobitnici fair-play
nagrade. Zajednièki susret ekipa s biskupskom misom i
prigodnim programom predviðen je 30. svibnja u
Svetvinèentu, rodnoj župi bl. Miroslava Bulešiæa, gdje se u
župnoj crkvi nalazi i njegov grob. Ekipe æe biti smještene u
Novigradu, Puli, Labinu, Pazinu i Žminju, a utakmice æe se
igrati u dvoranama u Puli, Poreèu, Pazinu i Labinu. Nakon
ždrijeba i odreðivanja skupina, sudionici susreta su naèelno
definirali èlanove peteroèlanog Disciplinskog povjerenstva
koje æe nadzirati pravilno odvijanje svih segmenata
organizacije i igre malonogometne lige temeljem
Disciplinskog pravilnika. Povjerenstvo æe osim toga biti
zaduženo za odabir dobitnika nagrade fair play, te za
provjeru dokumentacije.
12. ožujka 2014. broj 10/2014
13
Domovinske vijesti
Zagrebu i Hrvatskoj predstavljeni gradovi sv. Benedikta
Zagreb, 7.3.2014. (IKA) – U povodu dolaska u Zagreb
"Luèi sv. Benedikta" u petak 7. ožujka u dvorani Vijenac
Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu održano je
predstavljanje gradova Norcia, Subiaco i Cassino.
Predstavljanju u organizaciji veleposlanstva Republike
Italije u Hrvatskoj, Talijanskog instituta uz suradnju NPI-a,
nazoèili su hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Filip
Vuèak, kao i predstavnici više hrvatskih ministarstava.
Tri grada predstavljena su filmom u kojem se naglasak
stavlja na benediktinsku baštinu, tj. "zemlju" sv. Benedikta,
te pronošenje Luèi sv. Benedikta. Pozdravne rijeèi uputili su
gradonaèelnici tri talijanska grada Giampaolo Stefanelli
(Norcia), Francesco Pelliccia (Subiaco) i Giuseppe Golini
Petrarcone (Cassino). Sva trojica izrekla su zahvalu
domaæinima gradu Zagrebu i Hrvatskoj na toplom prijemu,
kao i Zagrebaèkoj nadbiskupiji za moguænost njihova
predstavljanja u dvorani Vijenac.
U toj prigodi predstavljena je publikacija "Terre di San
Benedetto" u kojoj je predstavljen put sv. Benedikta kojega
je papa Pavao VI. 1964. godine proglasio zaštitnikom
Europe. Publikacija poziva slijediti stope sv. Benedikta na
trasi dugoj 300 km kroz dvije talijanske pokrajine, od Norcie
u Umbriji, preko Subiaca i Cassina u Laziju.
U prigodi proslave 50. obljetnice proglašenja sv. Benedikta
zaštitnikom Europe, tri grada dala su iskovati posebne
medalje, koje su u toj prigodi uruèili pomoæniku ministra
financija Zlatku Grabaru, veleposlaniku Vuèaku, prvom
savjetniku veleposlanstva Republike Italije u Hrvatskoj.
Izražavajuæi zahvalu za medalju, veleposlanik Vuèak
gradonaèelnicima triju gradova posebno je zahvalio što su
ove godine odabrali, kako je rekao "Zagreb i moju domovinu
kao cilj hodoèašæa". Taj odabir je, prema njegovim rijeèima,
važniji i zbog jubilarne godine, ali i stoga što je rijeè o
najmlaðoj zemlji èlanici Europske unije. Povezano s tim,
podsjetio je kako je u prigodi ulaska Hrvatske u Europsku
uniju pozvao veleposlanike zemalja EU akreditirane pri
Svetoj Stolici, te su zajedno posjetili Subiaco.
Na kraju programa Polifonijski zbor iz Subiaca otpjevao je
hrvatsku i talijansku himnu te himnu Europske unije, a
uslijedila je prezentacija gastronomije dviju talijanskih
pokrajina.
Izaslanstva triju gradova koja uz gradonaèelnike èine i
predstavnici benediktinskih opatija i biskupija, kao i kulturni
i turistièki djelatnici te nositelji luèi, kulturna društva i
zborovi, primio je u palaèi Dverce i zagrebaèki
gradonaèelnik Milan Bandiæ.
Tradicionalna sveèanost paljenja "Luèi sv. Benedikta"
održana je 2. ožujka u rodnom mjestu sv. Benedikta Norci, a
sveèanost æe završiti 21. ožujka u Subiacu.
Koncert u povodu 50. obljetnice proglašenja sv.
Benedikta op. zaštitnikom Europe
Zagreb, 8.3.2014. (IKA) - Zagrebaèki glazbeni ansambl
Collegium pro musica sacra održao je 8. ožujka koncert u
crkvi Sv. Benedikta opata u Mièevcu, u župi sv. Marka u
Jakuševcu. Tim koncertom ansambl se pridružio
obilježavanju 50. obljetnice proglašenja sv. Benedikta op.
zaštitnikom Europe, izvodeæi gregorijanske napjeve i djela
Giovannija Pierluiggia da Palestrine pod vodstvom s.
Cecilije Pleša i Tihomira Prše. Koncert je imao i humanitarni
karakter.
Duhovna obnova sportaša s podruèja Zagrebaèke
nadbiskupije
Zagreb, 8.3.2014. (IKA) - U organizaciji Ureda za pastoral
mladih, odjela za sport Zagrebaèke nadbiskupije, u subotu 8.
ožujka u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu,
održana je duhovna obnova te slavljena misa za sportaše
koje je predvodio zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško,
izvijestili su na mrežnoj stranici Zagrebaèke nadbiskupije.
Susretu su nazoèili predstavnici svih Katolièkih sportskih
liga Zagrebaèke nadbiskupije te ugledni gosti.
Biskup Šaško govorio je o važnosti uloge sporta u društvu te
je napomenuo kako kao takav ima i religiozan temelj,
dotaknuvši se i negativnih i pozitivnih aspekata sporta.
"Sloboda i radost temelj su sporta. Sport sam po sebi nije
odgojan, ali u okviru odreðenih vrijednosti on to doista može
postati. A Crkva promatra vrijednosti kroz razne aktivnosti i
naèine života. Ustrajnost, odluènost, raspoloživost,
zajedništvo, solidarnost, pravednost te svijest o svojim
vlastitim granicama i moguænostima, kreposti su koje se
stjeèu sportskim naèinom života", istaknuo je biskup Šaško.
Govoreæi o fair-playu i važnosti nastupanja iznad pobjede,
biskup je istaknuo kako to baš i ne odgovara samoj istini.
"Želja za pobjedom, za postizanjem dobrih rezultata,
sastavni je unutarnji, a ujedno neizostavni element sportske
prakse. To je èimbenik poboljšanja, a ujedno uvjet napretka
natjecanja. Ono što treba iskljuèiti jest da to natjecanje ne
postane živi antagonizam naspram drugih. Dakle, mora se
odgajati za prihvaæanje pobjede i poraza što zahtijeva
odgojni put velikoga moralnog zalaganja", zakljuèio je
mons. Šaško.
Sam susret protekao je u interaktivnoj komunikaciji kroz
koju su sudionici duhovne obnove, nakon biskupova
izlaganja, postavljali biskupu pitanja te vodili raspravu o
kljuènim pitanjima sporta u Nadbiskupiji.
Hodoèasnièki dan Gospi od brze pomoæi
Prikupljao se milodar za stradale od poplave u sisaèkom
kraju te se molilo za mir u Ukrajini, buduæi da u okolici
Slavonskog Broda živi i odreðeni broj Ukrajinaca
Slavonski Brod, 8.3.2014.
(IKA) - Na mjeseènom
hodoèasnièkom danu Gospi od brze pomoæi u Slavonskom
Brodu, u istoimenoj župi i svetištu okupilo se u subotu 8.
ožujka mnoštvo vjernika grada, okolice i hodoèasnika s
razlièitih strana. Kroz šest misnih slavlja kao nit vodilja bila
je poruka pape Franje za ovogodišnju korizmu uz nakanu
molitve Mariji, Majci Milosrða, "da bismo postali milosrdni
i èinili milosrðe".
Središnju hodoèasnièku euharistiju predvodio je župnik i
upravitelj svetišta Gospe od utoèišta u Aljmašu Ante Markiæ.
Pjevanje je animirao župni zbor iz Aljmaša. Sudjelovali su,
osim vjernika Aljmaša, hodoèasnici iz Zagreba, Nuštra,
požeškoga kraja, Gradišta i Štitara i mnogi drugi. Na
podnevnoj misi svoje su "župno hodoèašæe" Gospi imali
vjernici župa Lipovac i Nijemci, a na popodnevnoj vjernici
najmlaðe brodske župe bl. Alojzija Stepinca.
Na svim se misama, uz brojne nakane, napose molilo za
stradale od poplave u sisaèkom kraju, za koje se sabirao i
milodar, te za mir u Ukrajini, buduæi u Slavonskom Brodu i
okolici živi i odreðeni broj Ukrajinaca, te ima nekoliko
grkokatolièkih župa, kojima oni pripadaju, a iz kojih vjernici
takoðer hodoèaste u to brodsko svetište.
.
.
14
ika
12. ožujka 2014. broj 10/2014
ika
Sve više žena beskuænica
U Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji ne postoji niti jedan
krevet, a kamoli osiguran smještaj u prihvatilištima za
beskuænice
Rijeka, 8.3.2014. (IKA) - "U Rijeci i Primorsko-goranskoj
županiji ne postoji niti jedan krevet, a kamoli osiguran
smještaj u prihvatilištima za beskuænice", rekla je u subotu 8.
ožujka voditeljica Prihvatilišta za beskuænike "Ruže sv.
Franje" Vilma Mlinariæ na Korzu u Rijeci u akciji kojom se
htjelo ukazati na sve veæi broj žena beskuænica. O tim
ženama gotovo nikada se ne govori, kao da ih nema,
nastavila je, dodavši da su te žene na margini margina.
"Istraživanja o ženama beskuænicama je malo, u Hrvatskoj
ne postoje. Jedini osigurani smještaji za žene beskuænice u
našoj zemlji nalaze se u Puli, Karlovcu, Osijeku i Zagrebu".
Rijeèko Prihvatilište "Ruže sv. Franje" zbog malog
kapaciteta nije u moguænosti skrbiti o ženama beskuænicama
i do sada se o ženama bez krova nad glavom na trošak
Prihvatilišta ili putem jednokratne pomoæi plaæao smještaj u
Crvenom križu u iznosu od 80 kuna po noæenju ili im se
unajmljivala soba za koju se izdvajalo minimalno 800 kuna
mjeseèno. To nije ukljuèivalo troškove hrane i drugih
egzistencijalnih potreba, rekla je Mlinariæ. Upozorila je na
sve veæi broj obitelji koje ostaju na ulici i koje im kucaju na
vrata. "Tada se dogaða da se oca primi u prihvatilište,
supruzi se traži soba ili neki drugi smještaj, a djeca se
zbrinjavaju u Domove za nezbrinutu djecu. Sve bi to bilo
izbjegnuto da nam Grad Rijeka i Primorsko-goranska
županija ustupe na besplatno korištenje jedan prazan stan,
može i derutan, u kojemu bi Prihvatilište moglo smjestiti
beskuænice", pojasnila je.
Evidencije pokazuju kako su od ukupnog broja beskuænika
10 posto žene premda je realna brojka puno veæa jer mnoge
ne znaju gdje dobiti pomoæ, a za to vrijeme spavaju na ulici
ili žive na rubu egzistencije, istaknula je Mlinariæ. Njenu
prièu su potvrdile i neke od sudionica akcije koje danas
prodaju èasopis "Uliène svjetiljke" i upozoravaju da
beskuæništvo nije sudbina koja se veže samo uz muškarce.
S obzirom da hrvatska javnost nije dovoljno senzibilizirana
za tu problematiku, Mlinariæ je predstavila amerièka i
kanadska istraživanja koja ukazuju da je rijeè o vrlo
specifiènoj i heterogenoj skupini. Rezultati pokazuju kako su
77% beskuænica u Indiji i SAD-u mlade žene u
reproduktivnoj dobi. Takoðer, rijeè je o pripadnicama
manjinskih skupina koje se kraæe zadržavaju u
prihvatilištima u odnosu na muškarce. Mlinariæ upozorava
kako žene beskuænice deset puta èešæe umiru od svojih
vršnjakinja koje nisu beskuænice. Takoðer, 84% beskuænica
ima ozbiljnih zdravstvenih poteškoæa. Upozoravajuæi je
podatak kako 80% njih ima djecu smještenu u institucijama
socijalne skrbi, a veliki broj njih boluje od psihièkih
poteškoæa, artritisa, kroniènih oboljenja dišnih putova,
migrena, srèanih problema te motorièkih problema i
poteškoæa s kretanjem. Mlinariæ dodaje kako su istraživanja
pokazala da veliki broj beskuænica boluje od depresije, a
najèešæi uzrok smrti beskuænica mlaðe dobi je AIDS i
predoziranje. "Žene beskuænice teže preživljavaju na ulici jer
su na meti dilera, svodnika, silovatelja i pljaèkaša",
upozorava Mlinariæ.
Akciju su podržali uèenici Uèenièkog doma Podmurvice koji
su prodavaèicama "Uliènih svjetiljki" uruèili prigodne
èestitke koje su sami izradili, a sve na inicijativu uèenice
Patricije Štrige.
.
Domovinske vijesti
U katolièkoj bolnici na Strmcu proslavljen sv. Ivan od
Boga
Biskup Škvorèeviæ istaknuo da se u Hrvatskoj na svim
stranama èuje kako se ništa ne može napraviti jer nema
materijalnih sredstava te ustvrdio da je pravo pitanje što se
u Hrvatskoj može ostvariti ljubavlju i koje se promjene kod
nas mogu po njoj dogoditi
Strmac, 8.3.2014. (IKA) - Na blagdan sv. Ivana od Boga,
utemeljitelja Bolnièkog reda milosrdne braæe, 8. ožujka,
požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je euharistijsko
slavlje u crkvi Psihijatrijske bolnice Sv. Rafael na Strmcu.
Uputio je blagdansku èestitku prioru i ravnatelju bolnice fra
Dariju Vermiju i subratu Giovanniju Giemuli, pozdravio
nazoène sveæenike Novogradiškoga dekanata kao i druge
sveæenike, redovnice te bolnièko osoblje i ostale vjernike.
Podsjetio je na èovjekovu krhkost i ranjivost te istaknuo
kako to nije njegova konaèna sudbina jer mu je Bog u Isusu
Kristu, po svojoj slabosti i trpljenju na križu posvjedoèio da
nije sam u tom stanju i svojom ljubavlju donio pobjedu nad
zlom i smræu.
Dodao je kako je to Božje djelo prepoznao sv. Ivan od Boga
te je u svome služenju bolesnima bio snažan po Isusu Kristu
kojem je povjerovao i sebe posvema predao. Pozvao je
vjernike da u euharistijskom slavlju napose mole za vodstvo
i djelatnike bolnice kao i za sve bolesnike.
U homiliji biskup je postavio pitanje o stanju u Bolnici sv.
Rafael te rekao da u njoj može biti loše ako se njezini
djelatnici i pacijenti pouzdaju samo u ljudska sredstva i
dosege u lijeèenju bolesti. Istaknuo je kako je èovjek po
svojoj osobi, duhu i srcu dublji od svih ljudskih moguænosti i
zahvata, da je u njegovu egzistenciju ušao Sin Božji, moæan
Božjom ljubavlju uspostaviti u njemu pobjedu nad smræu.
Spomenuo je kako je nemirni mladenaèki duh odveo sv.
Ivana od Boga iz Portugala u Španjolsku i druge zemlje,
ponukao da promijeni razlièita zanimanja, od èuvara stoke i
zemljoradnika, do vojnika i knjižara. Podsjetio je da je
velièina sv. Ivana od Boga u tome što je nakon mladenaèkih
lutanja i razlièitih iskustava imao hrabrosti prihvatiti Isusovo
poimanje èovjeka kao biæa koje je Bog smislio, dao mu
dostojanstvo, stavio u središte svoga interesa, iz ljubavi
prema njemu poslao Sina svoga da smræu na križu uspostavi
pobjedu života. Istaknuo je da je po svjedoèanstvu koje daje
evanðelje o milosrdnom Samarijancu najteže stanje onoga
èovjeka koji je zaobiðen od drugih, ostao sam u svojim
patnjama i umiranju, ali da Bog nikoga nije zaobišao nego u
Isusu Kristu sve prigrlio svojom ljubavlju, najsnažnijim
lijekom, da je sv. Ivan od Boga Isusovim putem služenja
bolesnima svjedoèio tu Isusovu pobjedu nad ljudskim
uvjetovanostima zlom i smræu te tako postigao i vlastiti
smisao i puninu, da je to djelo ostalo živo do danas po
bolnièkom redu Milosrdne braæe, po njima doprlo i u našu
domovinu.
Biskup je istaknuo da suvremeni globalizacijski procesi
promièu odreðenu antropologiju, èovjeka skrojenog po mjeri
potreba nekih društvenih ideologa, te da je sv. Ivan od Boga
snažan primjer kako valja biti vjeran Isusovoj antropologiji
ljubavi.
Spomenuo je da se u Hrvatskoj na svim stranama èuje kako
se ništa ne može napraviti jer nema materijalnih sredstava i
ustvrdio da je pravo pitanje što se u Hrvatskoj može ostvariti
ljubavlju i koje se promjene kod nas mogu po njoj dogoditi.
Rekao je da hrvatski èovjek nije nikada pogriješio kad se
opredijelio za taj put. Iskazao je zahvalnost svim
djelatnicima bolnice te ih pozvao da u svoje služenje
bolesnima unose ljubav, Isusa Krista, te zamolio sv. Ivana od
Boga da im pomogne u tom plemenitom djelu.
12. ožujka 2014. broj 10/2014
15
Domovinske vijesti
Struèni skup za vjerouèitelje Splitsko-makarske
nadbiskupije
Tema skupa bila je "Graðanski odgoj i vjeronauk zajednièke i prijeporne toèke"
Split, 8.3.2014. (IKA) - "Graðanski odgoj i vjeronauk zajednièke i prijeporne toèke" bila je tema struènog skupa za
vjerouèitelje u školi u subotu 8. ožujka u velikoj dvorani
Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Više od 250
vjerouèitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarskobraèko-viške biskupije imalo je prigodu odslušati dva
predavanja te sudjelovati u jednoj pedagoškoj radionici.
Nakon molitvenog dijela, predvoðenog vjerouèiteljicama iz
Osnovne škole "Gripe" u Splitu, sve je pozdravio predstojnik
Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije don
Josip Periš. "Živimo u graðanskom društvu koje ne možemo
ignorirati niti iz njega pobjeæi, ali možemo i moramo
proroèki ukazivati na sve loše trendove koje nam ono
nameæe. Agresivni sekularizam koji potièe religioznu
ravnodušnost, društveni pluralizam bez zajednièkih normi i
jakih ideja te medijska komunikacija koja èesto izoblièuje
stvarnost te potièe kulturu niskih vrednota i vanjštine uvelike
obilježavaju ovo vrijeme post-moderne. Kroz postupno
uvoðenje Graðanskog odgoja i obrazovanja u hrvatski
školski sustav, država i civilno društvo vrše svojevrsni
pritisak na dosadašnje promicatelje tradicionalnih vrijednosti
i opæeljudskih zakona, meðu koje zasigurno spadaju i
vjerouèitelji. Pod krinkom obrane ljudskih prava i
graðanskih sloboda, uèenicima se serviraju pogubne teze
spolne i rodne ideologije koje su u mnoge škole veæ ušle
kroz èetvrti modul Zdravstvenog odgoja. Stoga je nužno
upoznati sadržaje i ciljeve toga novog školskog predmeta te
ih pravovremeno vrednovati kao zajednièke ili pak
prijeporne toèke vjeronauènoj nastavi", rekao je Periš.
Rijeèima podrške i ohrabrenja u pozdravnom govoru
okupljenim vjerouèiteljima obratio se i splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ. Njegova poruka išla je u smjeru
traženja pozitivnih tema iz sadržaja GOO-a u èijoj obradi i
prenošenju vjerouèitelji itekako mogu dati svoj doprinos. S
druge strane, rekao je nadbiskup, tu su i prijeporne toèke
koje svakako treba problematizirati te im se u svjetlu
promicanja istinskih vrijednosti znati i suprotstaviti.
Prvo predavanje "Graðansko društvo: geneza, postignuæa,
izazovi" održao je dr. Marko Trogrliæ s katedre povijesti
Filozofskog fakulteta Sveuèilišta u Splitu. Kao katolièki
intelektualac i angažirani vjernik, Trogrliæ je objasnio utjecaj
misaonih sustava na nastanak i razvoj graðanskog društva
unutar povijesnih dogaðanja na europskoj sceni. Definirajuæi
graðansko tj. civilno društvo kao posebnu sferu izmeðu
obitelji i države, predavaè je ukazao na pozadinu njegova
razvoja, temeljenog na progresivnim politièkim idejama
francuskih i engleskih prosvjetitelja, kao i filozofije
njemaèkog idealizma. U tematskoj raspravi nakon
predavanja, postavljala su se pitanja vezana za obranu
naravnih prava, utjecaja države na samo društvo te potrebe
umrežavanja ideja i stavova u zajednièkoj težnji za
izgradnjom kršæanskog identiteta.
Drugo predavanje "Graðanski odgoj u školi - potreba ili
uvjet?" održala je predstojnica Katehetskog ureda Rijeèke
nadbiskupije Ksenija Rukavina Kovaèeviæ. Osvrnula se na
sve pozitivne i negativne strane uvoðenja novog predmeta u
hrvatske škole. Ukazujuæi na razliku u pristupu uvoðenja
Zdravstvenog i Graðanskog odgoja u hrvatski školski sustav
resornog ministarstva i potporu razlièitih organizacija
civilnog društva, predavaèica se osvrnula na povijest izrade
samog kurikuluma GOO-a od 2010. do danas. Drugi dio
predavanja odnosio se na analizu same strukture kurikuluma
GOO-a kroz svojevrsni spiralno-razvojni model s tri
16
12. ožujka 2014. broj 10/2014
ika
funkcionalne i šest strukturnih dimenzija. Prema rijeèima
predavaèice, sporne dimenzije odnose se na podruèje
ljudskih prava i interkulturnog dijaloga, a naèin same
provedbe programa kroz razrednu i predmetnu nastavu još
uvijek nije do kraja definiran. Negativne i prijeporne toèke
GOO-a ponajprije se odnose na promicanje prava istospolnih
zajednica i rodne ideologije, odbacivanje tradicionalnih
vrijednosti s naglaskom na brisanje institucije braka i
roditeljstva te preuzimanja odgojne uloge od strane države i
institucija. Sve to dovodi do opasnog rastakanja identiteta
pojedinca koji gubi svaku poveznicu s nacionalnom ili
vjerskom pripadnošæu.
Nakon predavanja i kraæe tematske rasprave vjerouèitelji su
sudjelovali u sedam radionica po kriterijima Županijskih
struènih vijeæa gdje su po skupinama izraðivali plan i
program izvannastavnih aktivnosti. S temama vezanim za
solidarnost, ljudska prava, kulturnu baštinu i domoljublje
trebalo je osmisliti nekoliko nastavnih cjelina i tema s
naznaèenim opæim i pojedinaènim ciljevima te metodièkom
obradom i naèinom vrednovanja. Prema rijeèima voditeljica,
radionice su iznjedrile zanimljive i kreativne prijedloge koje
æe mnogi vjerouèitelji zasigurno iskoristiti u buduæem
izvannastavnom radu. Struèni skup završen je kraæim
susretom predstojnika Periša i više savjetnice za vjeronauk
Sabine Marunèiæ s vjerouèiteljima poèetnicima te onima do
pet godina radnoga iskustva u školi.
Prvi posjet rijeèkih studenata Islamskom centru
Rijeka, 8.3.2014. (IKA) - U organizaciji Povjerenstva za
studentski pastoral Rijeèke nadbiskupije skupina rijeèkih
studenata, predvoðena studentskim kapelanom Velimirom
Martinoviæem i župnikom župe Uznesenja Blažene Djevice
Marije Marijom Geriæem, posjetili su u subotu 8. ožujka
Islamski centar u Rijeci. Prema rijeèima povjerenika za
studentski pastoral vlè. Martinoviæa, studenti su predložili
posjet Islamskom centru u kojemu su se upoznali s islamom
i time zapoèeli svoj program koji je na tragu ekumenskog i
meðureligijskog dijaloga. Doèekao ih je i s naèelima
islamske vjere, rada Islamske zajednice u Rijeci te
Islamskim centrom upoznao imam Medžlisa Islamske
zajednice u Rijeci Hidajet Hasanoviæ. "Drago nam je da sve
èešæe u Islamski centar dolaze oni koji nisu islamske
vjeroispovijesti jer sam naziv 'Islamski centar' znaèi da
nudimo raznolike sadržaje. Ovdje se organiziraju druženja,
tribine, simpoziji i ovo je samo jedan u nizu posjeta katolika
kao veæinskog naroda u Rijeci i predstavnika Katolièke
Crkve s kojima imamo odliènu suradnju", rekao je. Najèešæa
pitanja koja posjetitelji postavljaju vezana su uz molitveni
prostor i naèin na koji se obavljaju molitve, rekao je rijeèki
imam. Jedno od pitanja koja se èesto postavlja je
prakticiranje molitvenog života muslimana u svakodnevnom
životu i usklaðivanje vremena za molitvu sa svakodnevnim
obavezama i poslom, rekao je, dodavši da Islamski centar
svakodnevno posjeæuju skupine od kojih posebno istièe one
iz odgojno-obrazovnih ustanova, od osnovnih škola do
fakulteta. "Nisu to samo posjetitelji iz Rijeke i Hrvatske,
nego i iz drugih zemalja. Rijeka je okružena turistièkim
destinacijama i sve više ljudi tijekom svog odmora u
Primorsko-goranskoj županiji dolaze u posjet Islamskom
centru", pojasnio je.
Rijeèki Islamski centar središte je molitvenih i kulturnih
dogaðaja za 11.200 muslimana Primorsko-goranske
županije, od toga 6500 živi u Rijeci, dok u Republici
Hrvatskoj živi oko 80.000 muslimana. Kao zanimljivost,
rijeèki imam je studentima rekao da je Hrvatski sabor islam
priznao 1916. godine, puno prije mnogih europskih zemalja.
ika
Predsjednik Josipoviæ primio izaslanstva talijanskih
gradova vezanih uz život sv. Benedikta
U samostanskoj zajednici benediktinaca nastao je i jedan od
najstarijih hrvatskih pisanih spomenika Bašèanska ploèa,
koju je filolog Stjepan Ivšiæ nazvao "dragim kamenom
hrvatskog jezika"
Zagreb, 8.3.2014. (IKA) - Predsjednik Republike Hrvatske
Ivo Josipoviæ primio je izaslanstva triju talijanskih gradova
Norcie, Subiaca i Cassina, u sklopu tradicionalne
manifestacije luèi sv. Benedikta, koja ove godine nosi naziv
"Pro Europa una". Kao znak dobrodošlice Hrvatskoj u obitelj
zemalja èlanica Europske unije, izabrali su Zagreb kao grad
iz kojeg æe ove godine poslati poruku mira.
Kako su izvijestili iz Ureda predsjednika, nakon kratkog
programa koji su izveli zborovi triju gradova, gosti su
proèitali poruku, u kojoj su istaknuli potrebu suradnje,
solidarnosti i mira u Europi, koja prolazi ozbiljnu
gospodarsku krizu i krizu vrijednosti. Zahvalivši na poruci
mira, pozdravljajuæi goste iz Italije, predsjednik je istaknuo:
"Ulazak u Europsku uniju samo je jedan novi gospodarski i
politièki okvir za Hrvatsku èija pripadnost europskom
kulturnom i civilizacijskom krugu nikad nije bila upitna.
Vrijednosti koje èine hrvatski nacionalni, vjerski i kulturni
identitet doprinos su Hrvatske europskoj zajednici naroda.
Bitan njihov dio su i kršæanske duhovne i kulturne
vrijednosti. Važan dio toga identiteta su i vrijednosti koje su
na ove naše prostore donijeli sljedbenici sv. Benedikta koji
su bili prvi širitelji pismenosti, obrazovanja, kulture i
znanosti. U krilu njihovih samostana nastajale su prve škole,
skriptoriji, knjižnice, njegovali su umjetnost i graditeljstvo.
U samostanskoj zajednici benediktinaca nastao je i jedan od
najstarijih hrvatskih pisanih spomenika Bašèanska ploèa,
koju je filolog Stjepan Ivšiæ nazvao "dragim kamenom
hrvatskog jezika". Benediktinci su donosili vrijednosti koje
su i danas temelj civilizacije, vrijednosti koje su i danas
ideali najboljih meðu nama. Donosili su svjetlo".
Upis katekumenskih imena u požeškoj katedrali
Biskup Škvorèeviæ rekao katekumenima da su se u
suvremenom društvu umnožile napasti i opasnost da svoj
život igraju na gubitnièku kartu te ih je pozvao da dobro
provjere, ima li netko drugi osim Isusa Krista i njegove
ljubavi tko bi im mogao podariti moæ pobjede nad zlom i
smræu
Požega, 8.3.2014. (IKA) - U predveèerje prve korizmene
nedjelje 8. ožujka okupili su se u požeškoj katedrali
katekumeni s podruèja Požeške biskupije na obred izbora ili
upisa imena u pripravi za primanje sakramenata kršæanske
inicijacije u ovogodišnjem uskrsnom bdjenju. Slavlje je
predvodio požeški biskup Antun Škvorèeviæ, kojemu su
predstavljena dvadeset i dva katekumena iz župa sv. Antuna
Padovanskog iz Našica; iz Okuèana; iz župe Bezgrešnog
zaèeæa BDM iz Nove Gradiške; iz Pakraca; iz župe sv.
Leopolda Mandiæa iz Virovitice; iz župe sv. Roka iz
Virovitice; iz Požeškog Brestovca; Lipovljana; iz župe bl.
Ivana Merza iz Slatine; iz Dežanovca i Gornjih Bogiæevaca.
Biskup je pozdravio katekumene i pojasnio kako se obred
katekumenskog upisa odvija u katedrali, crkvi majci Požeške
biskupije te je istaknuo da se time želi naznaèiti da se oni
krste u vjeru Crkve, èiju pripadnost ostvaruje u mjesnoj
Crkvi. Izrazio je radost zbog odluke pripravnika da pristupe
sakramentima kršæanske inicijacije, budu ukorijenjeni u
Isusa Krista i žive njegovo poslanje te je istaknuo da je to
važan korak za njihov ovozemaljski život i za vjeènost.
U homiliji biskup je rekao katekumenima da nas "èinjenica
Domovinske vijesti
da smo neponovljive osobe, biæa dubine, srca, savjesti,
slobode potièe da o sebi ne razmišljamo površno, nego da
otkrivamo kako nas je Bog pozvao na puni, uspjeli život i da
oko njega nastojimo". Podsjetio je na moæ ljudske slobode
da sebe nekamo smjesti, istaknuvši kako je ona ranjena
zlom, izložena napastovanju, te se u drami izbora za Boga ili
protiv njega, za dobro ili zlo "odluèuje naša sudbina, život ili
smrt". Upozorio je kako ranjeni èovjek lakše èini zlo nego li
dobro, da se zlo dogaða snagom inercije i da mu se treba
suprotstaviti moæu jaèom od zla. Spomenuo je kako je u
pustinji Zli napastovao Isusa, Sina Božjega, uvjeravajuæi ga
da je èovjekov smisao bogatstvo, društvena moæ ili neko
slièno ljudsko sebièno opredjeljenje te mu se suprotstavio
snagom Duha Svetoga, vjernošæu Božjoj rijeèi i njegovu
naumu. Biskup je rekao katekumenima da su se u
suvremenom društvu umnožile napasti i opasnost da svoj
život igraju na gubitnièku kartu te ih je pozvao da dobro
provjere, ima li netko drugi osim Isusa Krista i njegove
ljubavi tko bi im mogao podariti moæ pobjede nad zlom i
smræu. Dodao je da je njihova nazoènost u katedrali
svjedoèanstvo da su povjerovali toj Božjoj ljubavi, da u njoj
pronalaze svoj smisao i za nju se opredjeljuju. Potaknuo ih je
da budu zahvalni Bogu što ih je pozvao u zajedništvo svoga
života, da u daljnjoj pripravi za krštenje molitvom i drugim
prikladnim sredstvima proèišæavaju svoju slobodu kako bi
kroz primanje sakramenta krštenja i drugih sakramenata
inicijacije što dublje postali dionicima dara Božjeg i
zajedništva Crkve.
Josipovac: Završena trodnevnica uz moæi bl. Terezije iz
Kolkate
Josipovac, 8.3.2014. (IKA) - U župi sv. Josipa u Josipovcu
u Osjeèkom zapadnom dekanatu 8. ožujka završena je
trodnevnica uz Dane Majke Terezije u Osijeku. Molitvene
susrete nadahnute rijeèima i svjedoèenjima blažene Majke
Terezije, pobožnost "križnog puta Majke Terezije" i
euharistijska slavlja vodio je josipovaèki župnik Frok Zefiq,
koji veæ osmu godinu zauzeto sudjeluje u provedbi projekta
Dani Majke Terezije. Posebnost ovogodišnje trodnevnice u
korizmi je njezino održavanje izvan Osijeka, u josipovaèkoj
župnoj crkvi i prvi put uz relikviju Terezije iz Kolkate s
pripadajuæom potvrdnicom postulature iz Rima o
autentiènosti relikvije.
Radosno mnoštvo Josipovèana i vjernika iz okolice pobožno
je molilo ispred blaženièine slike s relikvijom postavljene uz
ambon te je trodnevnica ujedno bila zahvala Bogu i za
dobivanje iznimnoga dara koji je iz Vatikana stigao u
Hrvatsku zahvaljujuæi pavlinu Marku Glogoviæu, a uoèi
korizme je relikvija predana Froku Zefiqu.
Trodnevnica je poèinjala prilikom za ispovijed,
pobožnostima u 17.30 sati, misnim slavljima u 18 sati te
završavala
klanjanjem
pred
Presvetim
Oltarskim
Sakramentom nakon kojeg je slijedio dvosatni molitveni
susret do 22 sata. Prvi susret 6. ožujka poèeo je križnim
putem, nastavljen na misi tematskim razmatranjem "Ljubiti s
Marijom" uz svjedoèanstvo Majke Terezije o mistiènom
doživljaju susreta s Isusom i njenom odazivu poziva u
pozivu: Doði, budi moje svjetlo!, pozivu koji je prvi put èula
10. rujna 1946. godine, a on je oznaèio put "Majke
siromašnih" i njeno kasnije misionarsko služenje u Indiji.
Druge je veèeri razmatrana tema "Živjeti s Kristom" te treæe,
poslije krunice, duhovni nagovor "Svjedoèiti s Crkvom",
kada je propovjednik istaknuo: "Svjedoèiti znaèi
svakodnevno ostvarivati utjelovljenje rijeèi Božje u svojemu
životu. Bog se služio mnogima u povijesti da nam progovori.
Konaèno nam je progovorio u svome Sinu koji je
12. ožujka 2014. broj 10/2014
17
Domovinske vijesti
otajstvenim tijelom zahvatio sve one koje je prosvijetlio
svojim životvornim uskrsnuæem i krsnom milosti, a onda u
njima i preko njih u Crkvi govori o ostvarenoj ljubavi. Neka
drugi u vama upoznaju Boga koji je ljubav." Trodnevnica je
završena blagoslovom i podjelom sakramenta bolesnièkog
pomazanja, a pjevanjem su je uvelièali èlanovi župnih
zborova. Zefiq je posebno pozdravio nazoène èlanove
Katolièke udruge "Veronikin rubac" s predsjednicom
Marijom Šešo, i Zajednicu Albanaca Osjeèko-baranjske
županije koja uz vodstvo Matea Perolija osmu godinu
organizira Dane Majke Terezije u Osijeku te æe nastavak
duhovnog programa tradicionalno biti održan krajem
kolovoza u franjevaèkoj crkvi Sv. Križa u Osijeku.
Duhovnost katehete po primjeru bl. Miroslava Bulešiæa
Održan prvi susret Korizmenog teèaja za župne suradnike i
struèni skup za vjerouèitelje u osnovnim i srednjim školama
Poreèke i Pulske biskupije
Pazin, 8.3.2014. (IKA) - Prvi susret Korizmenog teèaja za
župne suradnike i struèni skup za vjerouèitelje u osnovnim i
srednjim školama Poreèke i Pulske biskupije održan je u
subotu 8. ožujka u Pazinskom kolegiju u Pazinu. Susret je
poèeo kratkom meditacijom, a zatim je uvodni pozdrav
izrekao predstojnik Katehetskog ureda mons. Vilim Grbac.
Predavanje "Duhovni profil vjerouèitelja i kateheta po uzoru
na blaženog Miroslava Bulešiæa" održao je dr. Josip
Šimunoviæ sa zagrebaèkoga Katolièkog bogoslovnog
fakulteta. U predavanju se osvrnuo na znaèajke identiteta
vjerouèitelja i kateheta u perspektivi lika blaženog Miroslava
Bulešiæa, opæenito na duhovno vjernièki identitet
vjerouèitelja i kateheta te na ulogu vjerouèitelja i kateheta u
složenoj zadaæi integracije vjere u suvremeno hrvatsko
društvo. Govoreæi o blaženom Bulešiæu, predavaè je napose
istaknuo nekoliko duhovnih osobina koje su ga krasile, a
koje bi po uzoru na njega trebali posjedovati i vjerouèitelji i
katehisti. Miroslav Bulešiæ bio je svjedok vjere, a poseban je
dar imati za spomen-uzor nekoga iz svoje sredine,
napomenuo je dr. Šimunoviæ. Bio je angažirani pastoralni
djelatnik koji je svoj poziv uklopio u pastoralno djelovanje
Crkve. Kao sveæenik bio je duboko svjestan svoga poziva i
poslanja, a jesu li danas vjerouèitelji svjesni svoga poziva,
zapitao se predavaè. Bulešiæ je naposljetku bio onaj koji voli
Crkvu i Domovinu. Od vjerouèitelja i kateheta oèekuje se
duboko kršæansko iskustvo, življeno na osobnoj razini,
odnosno autentièno svjedoèanstvo jer osim što su posrednici
sadržaja, oni su njihovi najvjerniji svjedoci, pojasnio je
predavaè. Vjerouèitelja treba krasiti "zrela vjera koja se
oèituje u svjesnom prianjaju uz Isusa Krista, u odgovornoj
pripadnosti Crkvi i u sposobnosti aktualiziranja važnosti
vjere u rješavanju problema suvremenog èovjeka i društva".
U nastavku susreta vjerouèitelji koji predaju u osnovnim i
srednjim školama, poslušali su predavanje prof. Tomislava
Tomasiæa, višeg savjetnika za vjeronauk. Predavaè je u
perspektivi središnje teme razmotrio etape planiranja
nastave, nastavnog procesa te ishoda uèenja, a sve
prilagoðeno uzrastu i potrebama uèenika. Župni suradnici su
za to vrijeme sudjelovali na radionicama koje su vodili vlè.
Darko Zgrabliæ i vlè. Dalibor Pilekiæ, koji su zajedno s
okupljenim župnim suradnicima promišljali o razlièitim
naèinima kako uprisutniti lik i djelo Miroslava Bulešiæa u
župnim zajednicama. U tim promišljanjima moglo se èuti
pregršt zanimljivih i konstruktivnih prijedloga za
svakodnevni život župe kroz rad molitvenih zajednica,
zbora, skupine ministranata te drugih oblika župnog
okupljanja.
18
12. ožujka 2014. broj 10/2014
ika
Kardinal Bozaniæ blagoslovio "Luè sv. Benedikta"
Benediktinsko geslo za nas je itekako aktualno: moli, budi
otvoren prema Bogu i odgovorno radi u svojoj sredini,
upozorio je kardinal Bozaniæ
Zagreb, 9.3.2014. (IKA) – Sveèano euharistijsko slavlje u
prigodi dolaska u Zagreb "Luèi sv. Benedikta" u nedjelju 9.
ožujka u zagrebaèkoj prvostolnici predvodio je zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Svjetlo mira u procesiji u
katedralu unijeli su predstavnici benediktinskih gradova
Norcia, Subiaco i Cassino. Uz nositelje luèi u procesiji su
bili i gradonaèelnici tih gradova, kao i priori benediktinskih
samostana i opat iz Subiaca Mauro Meacci koji je na
poèetku mise kardinalu Bozaniæu predstavio izaslanstva
pojedinih gradova. Izrazio je radost što se nalazi u
zagrebaèkoj katedrali, u blizini groba bl. Alojzija Stepinca,
velikog svjedoka Katolièke Crkve u 20.st., te kardinalu
prenio pozdrave i predao pismo nadbiskupa Spoleta-Norcia
Renata Boccardija.
Opat Mauro Meacci podsjetio je kako se ove godine slavi
50. obljetnica proglašenja sv. Benedikta zaštitnikom Europe,
a u toj prigodi im se èinilo prikladnim "Luè sv. Benedikta"
donijeti upravo u zemlju koja je posljednja postala èlanicom
Europske unije. Za nas Europska unije nije samo prostor za
trgovinu, veæ i prostor zajedništva. Naša je želja da u toj
zajednici možete saèuvati vaše vrijednosti i obogatiti je,
rekao je.
U tom duhu nastavio je i kardinal Bozaniæ, koji je zahvalio
hodoèasnicima iz središnje Italije za dolazak u Zagreb, a
posebno za donošenje luèi mira. Istaknuo je, kako æe to
svjetlo biti predano papi Franji za opæe audijencije 19.
ožujka. To je vanjski znak europske povezanosti koja je
utemeljena na kršæanskoj kulturi. Hrvatski narod osjeæa se
dio te velike europske kulture koja je utemeljena na
Evanðelju. To želimo danas posvijestiti našim prijateljima u
ovom slavlju koje predvode benediktinci iz velikih opatija,
rekao je kardinal Bozaniæ.
U homiliji podsjetio je da je korizmeno vrijeme posebno
vrijeme crkvene godine kada nas Crkva poziva na
produbljenje kršæanskog života, na vježbanje kršæanskih
krijeposti. Èovjek se kao biæe treba usavršavati u svemu što
ga izgraðuje, pa i u dobru. Trebamo nastojati iz dan u dan
sve više biti kršæani. U korizmi nas Crkva osobito poziva na
post, odricanje intenzivniju molitvu i na dobra djela, djela
ljubavi. Postom se uèvršæuje naš karakter, naša osobnost, a
po molitvi se približavamo Bogu, ulazimo u jaèe zajedništvo
s Njim, dok nas dobra djela, djela milosrða odvajaju od
našeg egoizma, istaknuo je kardinal, te se kratko osvrnuo na
misna èitanja. Pojasnio je, kako nam Božja rijeè posvješæuje
tajnu zla, ðavlovu metodu po kojoj on napastuje èovjeka.
Kada god otkažemo poslušnost prema Bogu, poklonili smo
se ðavlu, zlu, a zlo je zarazno, ono se širi od postanka svijeta
do danas. No, s druge strane postoji zakon dobra, zakon
milosti. Mi, kao vjernici, kao kršæani i kao èlanovi Crkve
pozvani smo biti širitelji dobra, širitelji mira, kulture života,
a ne kulture smrti, nositelji zajedništva.
I veèeras u ovom slavlju osjeæamo upravo to nastojanje
zajedništva, povezivanja meðu ljudima. Ideja je nikla meðu
benediktincima, meðu benediktinskim opatijama, a znamo
što predstavljaju benediktinci za povijest Europe. Oni su
nosili evanðelje s geslom "Ora et labora". I danas je to za nas
itekako aktualno: moli, budi otvoren prema Bogu i
odgovorno radi u svojoj sredini, upozorio je kardinal
Bozaniæ. Osvræuæi se na hodoèasnike iz Italije, kardinal je
rekao "kad nam gosti dolaze dobronamjerno pomažu nam
otkrivati kako ima puno dobra meðu nama. Kad odlaze,
nositelji su dobroga glasa o Hrvatskoj. Nama je to itekako
upravo u ovo vrijeme potrebno da ojaèamo svoje
ika
samopouzdanje u dobro koje živi meðu nama".
Nakon poprièesne molitve kardinal Bozaniæ blagoslovio je
luè mira, a potom je gradonaèelnik Norcie Gian Paolo
Stefanelli proèitao ovogodišnju poruku mira èiji su
supotpisnici gradonaèelnici Francesco Pelliccia i Giuseppe
Petrarcone. Euharistijsko slavlje pjevanjem je obogatio
mješoviti zbor iz Subiaca.
Uz mnoštvo vjernika, misi su nazoèili voditelj predstavništva
Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Bariševiæ
te hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Filip Vuèak, koji
je dao velik prinos dolasku "Luèi sv. Benedikta" u Zagreb.
Donja Kupèina: Spomen na vlè. Ivana Držaiæa
Biskup Košiæ predvodio misu i blagoslovio novopostavljenu
spomen-ploèu za prvog sveæenika kojega su partizani ubili u
Zagrebaèkoj nadbiskupiji
Donja Kupèina, 9.3.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado
Košiæ predvodio je u nedjelju 9. ožujka u župnoj crkvi Sv.
Marije Magdalene u Donjoj Kupèini misu za vlè. Ivana
Držaiæa, župnika te župe na poèetku II. svjetskog rata,
stradalog muèenièkom smræu 15. studenoga 1942. godine.
Koncelebrirao je domaæi župnik mons. Franjo Æuk, a
posluživao ðakon Željko Kovaèeviæ. Prije mise biskup je na
župnoj kuæi blagoslovio novopostavljenu spomen-ploèu za
tog sveæenika, prvog kojega su partizani ubili u Zagrebaèkoj
nadbiskupiji.
Biskup Košiæ u homiliji je podsjetio na tri tipiène ðavolske
kušnje: kruha, èasti i vlasti, ali i kako ih Gospodin odbija
Rijeèju Božjom. "Poruka Kristova odbijanja kušnje kruha za
nas znaèi da ni kruh, ni bilo koje jelo ni odijelo, odnosno
ukupno sve materijalne stvari koje nam za naš zemaljski
život trebaju, nisu toliko važne koliko Božja rijeè kojom se
trebamo puno više hraniti negoli kruhom, jer mi nismo samo
tjelesna nego prije svega duhovna biæa", rekao je biskup te
dodao kako zloporaba pretjerane brige za zemaljski kruh
završava u krajnosti koja se zove korupcija. "Èovjek stjeèe
materijalna dobra, pa kad ne može legalno, krade i otima,
samo da ima. I to uvijek više. Nikad mu dovoljno! Zato je
spreman doslovno izgubiti dušu, dati dušu ðavlu. Zar nije to
upravo takva bolesna gramzljivost koja ne zna za nevolje
bližnjih, koja ne pozna solidarnost ni dijeljenje materijalnih
dobara s drugima koji su potrebniji?"
U nastavku biskup je podsjetio na život vlè. Držaiæa, koga su
15. studenoga 1942. godine partizani s još nekim župljanima
odveli u šumu, gdje su ga ispitivali i muèili. Ljudi su njihova
tijela dobili tjedan dana kasnije mrtve za ukop, a župnik je
imao 18 uboda od bajuneta. Biskup se i zapitao kako to da je
župnik Držaiæ ubijen i kakvo je to zlo i zloèin uèinio, te je
rekao: "Vjerujte: nikakav zloèin. Kao razlog da bude ubijen
ubojicama je bila dovoljna samo èinjenica: on je bio
katolièki sveæenik. Pa u kakvom to svijetu onda mi živimo,
kad je jedan sveæenik - koji propovijeda Evanðelje, koji
okuplja djecu, mlade, obitelji i sve ljude da ih odgaja kao
Božju djecu, kao one koji trebaju vršiti Isusovu zapovijed
ljubavi, kao one koji su se dužni nositi s teškoæama da bi ih
nadvladali s Božjom pomoæu, u strpljivosti i nošenju križa –
pa kako to da to nekoga smeta, da takav èovjek doživljava
sudbinu da ga jednostavno neki ne vole i ne samo žele
ukloniti, nego ga i fizièki muèe i ubiju? Da, to nije dobar
svijet, to nije Božje kraljevstvo, to je kraljevstvo ovoga
svijeta, to je vlast zloga. No, Bog je na kraju pobjednik."
Spomenuvši se mnogih kršæanskih muèenika kroz povijest,
izmeðu ostalog i biskupa Kvirina, sv. Nikole Taveliæa, sv.
Marka Križevèanina, bl. Alojzija Stepinca, s. Jule Ivanševiæ i
Miroslava Bulešiæa biskup Košiæ izmeðu ostalog je rekao
kako su kršæanski muèenici uvijek davali život samo kao
Domovinske vijesti
svjedoèanstvo ljubavi. Nikad nisu ni malo nikoga mrzili.
Nikada, pa ni svoje muèitelje! Kad bi se meðutim za nekoga
moglo pronaæi i malo neke mržnje, oni ne bi postali
kršæanski sveci muèenici. Oni su se za svoje muèitelje
molili. "Eto, mi vjerujemo da je moguæe da se i zloèinci
obrate, mi se molimo za sve ljude, pa i za one koji èine zlo,
za ubojice, za nesretnike koji su izgubili ljudskost i pali tako
nisko da druge mrze i ubijaju. Tome, nažalost, vodi kada se
popusti ðavolskim napastima. Jer ako se ne može steæi toliko
kruha, slave i vlasti koliko i kako se želi, druge koji tome
smetaju, progoni se i ubija. To su èinili i èine svi totalitarni
režimi, posebno u XX. stoljeæu – kako je to istaknuo uskoro
sveti papa Ivan Pavao II. – tri najveæa zla: fašizam, nacizam
i komunizam", rekao je biskup te na kraju poruèio: "Mi
želimo štovati naše muèenike, osuditi svaki zloèin, i graditi
našu buduænost ne na mržnji nego na ljubavi, kakvu su
upravo pokazali toliki muèenici, i zbog koje su stradali – a
meðu njima, nadamo se da æe jednom biti zlatnim slovima
upisano i ime: Ivan Držaiæ, sveæenik i muèenik kojega
molimo da i nama isprosi kod Boga snage i hrabrosti da
ljubavlju pobijedimo svaku mržnju i zlo".
Poruka mira proèitana u zagrebaèkoj prvostolnici
Zagreb, 9.3.2014. (IKA) - U prigodi dolaska "Luèi sv.
Benedikta" u Zagreb, na kraju mise u zagrebaèkoj katedrali
9. ožujka gradonaèelnik Norcie Gian Paolo Stefanelli
proèitao je ovogodišnju poruku mira u kojoj se istièe kako se
željelo da "Luè sv. Benedikta" doðe u Hrvatsku, zemlju koja
je posljednja ušla u Europsku uniju. Nadalje se podsjeæa da
je nakon Slovenije, Hrvatska druga od šest republika bivše
države koja je ušla u Europsku uniju. U tom kontekstu istièe
se put kojim je Hrvatska prošla od proglašenja
samostalnosti, preko Domovinskog rata uz podsjeæanje na
poginule i prognane. No, unatoè ratnoj patnji, Hrvatska je
bila svjesna novog raðanja i mira, što je kulminiralo ulaskom
u Europsku uniju.
U duhu 50. obljetnice proglašenja sv. Benedikta zaštitnikom
Europe u poruci se istièe želja triju benediktinskih gradova
Norcie, Subiaca i Cassina da svetac èuva i nadahnjuje stari
kontinent snagom svoje poruke, što je važno osobito danas u
vremenu krize. Sv. Benedikt bio je uèitelj kulture i
civilizacije sposoban cijelim svijetom širiti svoju poruku
zajedništva koja mu je priskrbila titulu zaštitnika Europe. Iz
njegova primjera proizlazi potreba da se Europa ujedini i
jaèa u svojoj raznolikosti u Europu slobode i demokracije u
kršæanskoj tradiciji koja je u njezinim najdubljim korijenima.
Europa zasigurno mora zadržati korak s vremenom, ali
vjerna svojim tradicijama. Stoga je od velike aktualnosti lik
sv. Benedikta, utemeljitelja zapadnog monaštva i tvorca
kristijanizacije kontinentalne Europe. Tri benediktinska
grada predstavljaju sjeme, korijen i lišæe stabla koje svake
godine donosi svoje najdragocjenije plodove Europi,
zahvaljujuæi onima koji svakodnevno svojim primjerom
promièu poruku mira sv. Benedikta. Neka baklja koju smo
ove godine donijeli u Zagreb, u Europi osvijetli vrijednosti
naše civilizacije i omoguæi ponovno otkrivanje smisla
poruke sv. Benedikta, zaštitnika Europe "Ora et labora". To
je poziv na promišljanje o potrebama èovjeka koje u
modernom društvu moraju biti usmjerene prema kvaliteti
života, istraživanju i inovaciji, održivosti, a ponajprije prema
miru. To je poruka koja nas podsjeæa na važnost ne popustiti
pred pomamnim ritmom društva koje imamo moralnu
obvezu braniti i podržavati.
Poruku su uz gradonaèelnika Norcie Gian Paola Stefanellija,
supotpisali gradonaèelnik Subiaca Francesco Pelliccia i
gradonaèelnik Cassina Giuseppe Petrarcone.
12. ožujka 2014. broj 10/2014
19
Domovinske vijesti
U Èakovcu poèele franjevaèke puèke misije
U prigodi poèetka misija pod geslom "Danas mi je boraviti u
tvojoj kuæi" misno slavlje u župi sv. Nikole biskupa
predvodio biskup Josip Mrzljak
Èakovec, 9.3.2014. (IKA) - U prigodi poèetka franjevaèkih
puèkih misija, koje se pod geslom "Danas mi je boraviti u
tvojoj kuæi" održavaju u èakoveèkoj župi sv. Nikole biskupa,
misno slavlje u subotu 8. ožujka u župnoj crkvi predvodio je
varaždinski biskup Josip Mrzljak. S biskupom su suslavili
èakoveèki franjevci, misionari i drugi sveæenici, meðu
kojima je bio i provincijal Hrvatske franjevaèke provincije
sv. Æirila i Metoda fra Željko Železnjak. Sve je pozdravio
domaæi župnik i gvardijan fra Stanko Belobrajdiæ, koji je
istaknuo kako se nalaze na poèetku dana milosti i spasenja dana svoje duhovne obnove putem franjevaèkih puèkih
misija. Zaželio je da svi njihovi susreti budu blagoslovljeni
te da svi po Duhu Svetom imaju otvoreno srce za poruku
Radosne vijesti. Pozvao je biskupa da im svima udijeli
blagoslov na poèetku misija, a župnu zajednicu potaknuo je
da zajedno mole za plodove obraæenja i rasta u vjeri.
Biskup Mrzljak u uvodu mise podsjetio je da kada kršæani
zapoèinju neko djelo, onda mole Boga za pomoæ, dodavši da
je osobito u ovoj prigodi potrebno zazvati milost, snagu i
svjetlo Duha Svetoga da se može èiniti veliko djelo
evangelizacije na koju je Crkva pozvana. U propovijedi je
biskup istaknuo da vjera u svakom pogledu treba postati
osobna vjera iz koje se živi. Vjera nikako ne smije ostati
samo tradicija, napomenuo je. Zaželio je stoga da im u tome
pomognu te puèke misije misionara koji su poslani i onima
kod kojih je vjera u nekom obliku prisutna u svakodnevnom
životu, onima koji su se udaljili od Crkve, ali i onima kojima
tek treba navijestiti Radosnu vijest. Takoðer je zaželio da se
misije uistinu održe u franjevaèkom duhu: u duhu svetog
Franje Asiškog koji je želio obnoviti Crkvu, ali i duhu pape
Franje koji na neki novi naèin takoðer obnavlja Crkvu,
napominjuæi da je "svakome od nas potrebna duhovna
obnova uz obraæenje i rast u vjeri".
Biskup je istaknuo da æe blagosloviti misijske križeve
misionara kako bi se posvijestilo da sve što oni èine ne rade
u svoje ime, nego u ime Onoga "koji nas sve šalje biti
svjedocima i propovjednicima Evanðelja".
Pri kraju je gvardijan ukratko upoznao misionare s poviješæu
župe sv. Nikole u Èakovcu kamo su franjevci došli 1659.
godine na poziv hrvatskog bana Nikole Zrinskog, dok je
sama župa osnovana prije 225 godina, 1789. godine. Na
kraju se predstavilo desetak misionara èiji æe rad koordinirati
fra Ivan Matiæ, voditelj kuæe Tabor u Samoboru. Misionari
su franjevaèki sveæenici koji su na raznim službama u
samostanima provincije. Program misija poèeo je prve
korizmene nedjelje 9. ožujka Danom upoznavanja i
prijateljstva.
U subotu 8. ožujka prije mise održana je u Katolièkom domu
franjevaèkog samostana sveèanost predstavljanja izdanja
Povelje Nikole Zrinskog Sigetskog župi Svetog Jurja na
Bregu od 6. prosinca 1563. godine. Izdanje donosi presliku i
prijepis latinskog izvornika povelje s hrvatskim prijevodom.
Darovnica, kao dragocjeni povijesni izvor, pokazuje veliku
grofovu brigu za tu katolièku župu, ali i sve župe Meðimurja
koje su u to vrijeme stradavale od krivovjeraca, neprijatelja
Katolièke Crkve. Predstavljanje su priredili izdavaèi Zrinska
garda Èakovec i Društvo za povjesnicu Zagrebaèke
nadbiskupije "Tkalèiæ" iz Zagreba u suradnji s franjevaèkim
samostanom u Èakovcu. O Darovnici su govorili èakoveèki
povjesnièar Vladimir Kapun, koji je povelju prepisao i
preveo, te zagrebaèki kanonik prof. dr. Matija Berljak koji je
priredio izdanje te napisao predgovor i prilog.
20
12. ožujka 2014. broj 10/2014
ika
Predstavljanje knjige "Svetac mladih, sveti Dominik
Savio"
Valpovo, 9.3.2014. (IKA/TU) - U Kulturnom centru "Matija
Petar Katanèiæ" u Valpovu 9. ožujka održana je promocija
knjige "Svetac mladih, sveti Dominik Savio", koju je
priredio i osuvremenio valpovaèki župni vikar vlè. Pavo
Martiæ. U uvodnom dijelu programa pjesmu "Mladih duša
uzore" izveo je djeèji zbor Mirjam župe Bezgrešnog zaèeæa
Blažene Djevice Marije, Valpovo, pod vodstvom s. Danijele
Škoro. Predgovor don Peje Orkiæa èitao je bogoslov iz
Ðakova Ivan Begoviæ, a pismo Dominika Savija prijatelju
Ivanu Masalju proèitao je Dominik Živkoviæ, voditelj
ministranata u župi Valpovo.
Knjigu su predstavili vlè. Pavo Martiæ, vlè. Anto Pavloviæ,
župnik u Brodskom Varošu i promotor knjige, te prof.
Ljiljana Silaði, lektorica. Vlè Martiæ je istaknuo kako je
knjiga neobièna jer jedan svetac piše o drugom, uèitelj o
uèeniku. "Knjigu su 1961. izdali salezijanci, redovnici koje
je osnovao sv. Ivan don Bosco. Dominik Savio bio je njegov
najbolji uèenik, a buduæi sam odrastao u njemu posveæenoj
župi, jedinoj u Hrvatskoj, to me potaknulo da priredim drugo
izdanje knjige, koja neka mladima pokaže druge vrijednosti
za koje se može i treba živjeti, usprkos svijetu i njegovim
kušnjama", rekao je vlè. Martiæ, podsjetivši kako je sv.
Dominik zaštitnik ministranata, ali i buduæih majki i rodilja
te zaštitnik djece koja dolaze na svijet. "Njegov izbor 'moji
æe prijatelji biti Isus i Marija' i odluka 'radije umrijeti nego
sagriješiti' poticaj su kako mladima, tako i odraslima. U
svakom se od nas krije uspavani svetac, jer svetac se ne raða,
svecem se postaje svaki dan. Svaki djeèak može postati i biti
kao Dominik Savio", zakljuèio je vlè. Martiæ.
Vlè. Pavloviæ govorio je o potrebi ponovnog izdavanja te
knjige, a prof. Ljiljana Silaði osvrnula se na zahtjevan
prijevod zbog note arhaiènosti. O knjizi su govorili don
Milan Ivanèeviæ, salezijanac, gradonaèelnik Leon Žulj,
župnik Zvonko Mrak te dr. Emanuela Ivkoviæ, predstavnica
mladih župe Valpovo. Don Ivanèeviæ je meðu ostalim
istaknuo kako je odgoj sveta stvar, a don Bosco primjer kako
treba znati razabrati dragocjeno od bezvrijednog i moliti za
ispravan životni put.
Gradonaèelnik Žulj zahvalio je na lijepim rijeèima koje na
prvo mjesto stavljaju èovjeka, jer u današnjem vremenu sve
više maha uzima relativno, tako da je knjiga pomoæ mladima
kako ostvariti prave vrijednosti u svom životu. Župnik
Zvonko Mrak èestitao je svome kapelanu što se posvetio
ovom djelu. "Isus je djecu postavio za uzor životu. 'Pustite
malene k meni' rijeèi su koje nam pokazuju da se svi
možemo nadahnuti ovim svecem i njegovom nevinošæu
života", istaknuo je župnik.
Emanuela Ivkoviæ zahvalila je vlè. Martiæu za to djelo koje
æe mladima pomoæi u njihovu najturbulentnijem razdoblju
života, u kojemu se traži istina i postavljaju tablice
vrijednosti za koje treba živjeti. "Dominik Savio nam je
milosni dar odvažnosti i hrabrosti da se opredijelimo za
ljubav i da u bližnjima prepoznajemo Kristov lik", istaknula
je.
Na kraju susreta vlè. Martiæ uputio je rijeèi zahvale: "Prvo
želim zahvaliti Bogu, Duhu Svetom, Mariji Pomoænici, Don
Boscu i Dominiku Saviju i svima koji su pridonijeli
izdavanju ove knjige, a naroèito donatorima koji su željeli
ostati anonimni te svojoj majci, èije sam posljednje,
jedanaesto dijete koje je sama odgajala", rekao je vlè.
Martiæ, zahvaljujuæi i ostalima koji su sudjelovali u
pripremama promocije, ministrantima, mladima i voditelju
programa Rastimiru Orliæu te pozivajuæi nazoène da mole
zagovor toga sveca.
ika
Rekordan broj sudionika prijavio se za Susret hrvatske
katolièke mladeži u Dubrovniku
Procjenjuje se da æe, uz mlade Dubrovaèke biskupije, na
susretu sudjelovati više od 35.000 mladih
Dubrovnik, 10.3.2014. (IKA) - Rekordan broj 31.917
sudionika prijavio se za nadolazeæi Susret hrvatske katolièke
mladeži (SHKM), koji æe se održati 26. i 27. travnja u
Dubrovniku, objavio je u ponedjeljak 10. ožujka Pododbor
za medije Organizacijskog odbora SHKM-a Dubrovnik.
Procjenjuje se da æe, uz mlade Dubrovaèke biskupije, u
Dubrovniku sudjelovati više od 35.000 sudionika, što æe biti
najveæe okupljanje mladih u odnosu na prethodne susrete,
koji se organiziraju od 1996. godine.
"S obzirom na dosadašnje susrete veæina biskupija prijavila
je rekordni broj mladih, koji æe sudjelovati na SHKM u
Dubrovniku. Najveæi broj prijava zaprimljen je iz
Zagrebaèke
nadbiskupije
6525,
Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije 3728, Splitsko-makarske nadbiskupije 3637,
Požeške biskupije 1886, Zadarske nadbiskupije 1758,
Sisaèke biskupije 1039, Šibenske biskupije 1022, Rijeèke
nadbiskupije 1055, dok se iz Mostarske biskupije oèekuje
3296 i Vrhbosanske nadbiskupije 1416 mladih. Ovaj susret
ima i meðunarodni karakter, jer æe na njemu sudjelovati i
524 mladih iz svijeta, a dolaze iz Austrije, Njemaèke, Italije,
Maðarske i Makedonije. Istièemo kako æe na ovom susretu
sudjelovati èak sto mladih iz Križevaèke eparhije, što æe u
Hrvatskoj biti najveæe okupljanje mladih grkokatolika do
sada", istièe se u priopæenju.
Organizatori navode i broj od 1600 mladih volontera iz
Dubrovaèke biskupije èime se iznimno ponose kao i brojne
obitelji iz Dubrovnika i okolice koje æe pružiti smještaj
mladima na jednu noæ. "Sve ovo svjedoèi o živoj Crkvi,
zajedništvu i duhovnom buðenju Dubrovaèke biskupije, koje
je potaknuo ovaj susret mladih", zakljuèuje se u priopæenju.
Zapoèeo redoviti provincijski kapitul Hrvatske
provincije svetoga Jeronima franjevaca konventualaca
Zagreb, 10.3.2014. (IKA) - Redoviti provincijski kapitul
Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca
poèeo je u nedjelju 9. ožujka pod predsjedanjem generalnoga
ministra Reda fra Marca Tasca u svetoduškom samostanu u
Zagrebu. Nakon zaziva Duha Svetoga i provjere prisutnosti
braæe kapitularaca Provincijski kapitul jednoglasno je
izabrao predloženog tajnika Kapitula fra Nikolu Šanteka.
Potom je generalni ministar Reda otvorio Redoviti
provincijski kapitul. Tom prigodom izrazio je želju da se
Kapitul dogaða u ozraèju molitve, bratstva, meðusobnog
slušanja, zajednièkog raspoznavanja, na što veæu slavu
Božju. Pozvao je braæu kapitularce u iskreno traženje dobra
Provincije i èitavoga Reda, pod vodstvom Duha Svetoga i
zaštitom Bezgrešne Marije, Pokroviteljice Reda, njezina
zaruènika sv. Josipa, svih franjevaèkih svetaca i svetica i
naroèito serafskog Oca sv. Franje, èiji je blagoslov i zagovor
zazvao na svu braæu kapitularce.
Na prvoj sjednici kapitula, kako je i predviðeno Pravilnikom
za slavljenje redovitog provincijskog kapitula, izabrana su
radna tijela Provincijskog kapitula: Predsjednièko vijeæe,
Komisija za razna pitanja i Komisija za pregledavanje
raèuna.
U ponedjeljak 10. ožujka rad Provincijskog kapitula
nastavljen je Duhovnim uvodom. Proèitano je predavanje
pokojnog fra Špire Marasoviæa "Uloga poglavara u
redovnièkoj zajednici". Uslijedilo je izvješæe provincijalnog
ministra
fra
Ljudevita
Maraèiæa
o
proteklom
èetverogodišnjem razdoblju.
Domovinske vijesti
Caritas Požeške biskupije kupio kuæu za troje invalida
Požega, 10.3.2014. (IKA) - U požeškoj obitelji Ivana
Marasa žive tri invalida, sin Pejo te kæerke Gordana i Katica,
a pomaže im pokretna sestra Anða. Smješteni su kao
podstanari u kuæu koju je vlasnik dao na prodaju. U
rješavanje njihova nezavidnog stanja ukljuèio se Caritas
Požeške biskupije te je kupio kuæu koju je moguæe preurediti
za invalidske potrebe. Caritasovi dobrovoljci zapoèeli su u
njoj s pripremnim radovima, kako bi iduæih dana zidari
mogli izvesti svoj dio posla. Biskup Antun Škvorèeviæ u
pratnji voditelja Caritasa Gorana Lukiæa posjetio je 10.
ožujka kuæu, susreo se s invalidom Pejom te se zajednièki
upoznali s njezinim stanjem, moguænostima prilagodbe za
invalidske potrebe i s radovima koji su zapoèeli. Biskup je
rekao da oèekuje da se obitelj Maras useli u svoj novi dom
najkasnije do Uskrsa ove godine. Za troškove ureðenja kuæe,
uz Caritasov doprinos, upotrijebit æe se i novèana sredstva
od 52.000 kn prikupljena na božiænom dobrotvornom
koncertu u èijoj organizaciji su sudjelovali Tamburaški
sastav "Bisernica" i Grad Požega te iz prikupljenih sredstava
župe sv. Leopolda Mandiæa u Požegi na èijem podruèju
obitelj Maras stanuje.
Korizmena duhovna obnova sveæenika Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije
Ðakovo, 10.3.2014. (IKA/TU) - U ponedjeljak 10. ožujka u
Metodovoj dvorani Sveæenièkog doma u Ðakovu održana je
duhovna obnova za sve dijecezanske i redovnièke sveæenike
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, koju je predvodio mons.
dr. Pavo Jurišiæ, dekan KBF-a u Sarajevu i postulator kauze
sluge Božjega Josipa Stadlera.
U prvom predavanju na temu "Pastir po Srcu Isusovu",
mons. Jurišiæ nastojao je predstaviti slugu Božjega Josipa
Stadlera. Govorio je o njemu u svjetlu sveæenika, naglasivši
okupljenima kako svaki od njih nosi povijest svoga zvanja.
Istaknuo je kako današnje vrijeme nije prijateljski okrenuto
prema sveæenicima, kako se u društvu i medijima
naglašavaju samo negativni primjeri te postavio pitanje
može li sveæenicima uzor biti sveæenik i biskup Josip
Stadler, koji je bio pastir u pravom smislu, brinuo se za
sveæenike, bio veliki graditelj, nastojao oko komunikacije sa
sveæenicima, napose oko rješavanja socijalnog stanja,
zalagao se za socijalnu dimenziju u Crkvi, ali i za konkretnu,
materijalnu brigu za sveæenike. U situaciji i vremenu u
kojemu je živio štitio je svoje stado i vodio ga na prave
izvore. Naše vrijeme nosi nove izazove i mi trebamo biti
pastiri – pastiri po Srcu Isusovu, zakljuèio je u prvom dijelu
predavaè.
"Ako pravo radiš, vedrinom odsijevaš" glasila je tema
drugog predavanja mons. Jurišiæa, gdje je za poèetak iz
Markova Evanðelja uzeo ulomak koji govori o susretu Isusa
sa èovjekom koji je imao neèistog duha. Govoreæi o
opsjednutosti, predavaè je dodao kako svi imaju svoje
opsjednutosti. Svima je za primjer stavio Isusa, koji se
prema èovjeku ne odnosi kao prema nekome tko je
opsjednut, nego u prvi plan stavlja èovjeka. "Isus 'upada' u
naš život i na prvi pogled izgleda kao da se u njega ne
miješa, ali u stvari se miješa u naše živote i mijenja ih",
rekao je mons. Jurišiæ, dodavši kako svatko smije imati svoje
demone, svoje slabosti, ali Bog od nas oèekuje i pomaže
nam da se odupiremo tim slabostima, oslobaðamo ih se i
bivamo drugaèiji. Ujedno, Bog nas oslobaða slabosti tako da
nas zadržava u svojoj ljubavi.
Susret je nastavljen pobožnošæu križnoga puta i moguænosti
za ispovijed te pozdravom nadbiskupa Ðure Hraniæa i
korisnim informacijama.
12. ožujka 2014. broj 10/2014
21
Domovinske vijesti
Primopredaja službe generalnog vikara Splitskomakarske nadbiskupije
Dosadašnjega generalnog vikara mons. Ivana Æubeliæa
naslijedio Miroslav Vidoviæ
Split, 11.3.2014. (IKA) - Primopredaja službe generalnog
vikara Splitsko-makarske nadbiskupije izvršena je u utorak
11. ožujka u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu.
Dosadašnji generalni vikar mons. Ivan Æubeliæ, nakon 13
godina službe izrazio je želju da se vrati u župnièki pastoral.
Udovoljivši njegovom zahtjevu te izrazivši duboku
zahvalnost za dugogodišnju suradnju i predano vršenje
službe generalnog vikara, splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ imenovao ga je župnikom župe Gospe od
Karmela u Zagvozdu. "Mons. Ivan Æubeliæ odgovorno je sve
ove godine služio Splitsko-makarskoj nadbiskupiji kao
generalni vikar. Zahvalan sam mu na zauzetom radu,
zalaganju i spremnosti koje je pokazivao u vršenju ove
zahtjevne službe, dajuæi primjer kompetentnosti i umijeæa u
izvršavanju svakodnevnih obaveza", rekao je nadbiskup
Barišiæ.
Mons. Æubeliæ i dalje ostaje predsjednik Crkvenog
interdijecezanskog suda II. stupnja u Splitu. "Svaku službu
koja mi je dodijeljena doživljavam kao dar Božji i obnašam
ju s puno ljubavi i radosti i zato sam Bogu zahvalan za sve
službe koje sam do sada obavljao. Nakon godina služenja u
uredu, zaželio sam se osvježenja i radosti koju sa sobom nosi
župna zajednica. Svoj obol mojoj odluci dao je papa Franjo
koji poziva sveæenike da idu meðu svoj narod. Sveæeniku je
potrebno da u svoje srce sabire imena i lica ljudi jer
pastoralna služba izravnog posredovanja Rijeèi Božje narodu
je bit naše sveæenièke službe", rekao je mons. Æubeliæ,
istaknuvši da veæ nekoliko godina o ovoj temi razgovara s
nadbiskupom te da mu je zahvalan za sve godine
zajednièkog rada.
Službu generalnog vikara Splitsko-makarske nadbiskupije
preuzeo je mons. Miroslav Vidoviæ koji je nedavno završio
studij kanonskog prava u Rimu. Usporedno sa studijem radio
je i u Odsijeku za opæe poslove Državnog tajništva Njegove
Svetosti. Dobivši pozitivan odgovor Državnog tajništva,
nadbiskup Barišiæ imenovao ga je generalnim vikarom
Splitsko-makarske nadbiskupije. "Radujem se što æe mons.
Miroslav Vidoviæ obogaæen višegodišnjim iskustvom u
službi Svetog Oca, a na dobrobit kako domovinske tako i
sveopæe Crkve, sveæenièku službu ponovno obavljati u našoj
nadbiskupiji", rekao je nadbiskup i nadodao da je mons.
Vidoviæ sa sobom donio blagoslov Benedikta XVI. i pape
Franje.
Poštujuæi kanonsku proceduru, mons. Miroslav Vidoviæ je
pred nadbiskupom i u nazoènosti djelatnika Nadbiskupskog
ordinarijata, položio propisanu Ispovijest vjere i Prisegu o
vjernom vršenju službe. "Mons. Æubeliæ mi je dao dobar
primjer ustrajnog i predanog rada i zahvalan sam mu na svim
savjetima i pomoæi. Hvala i djelatnicima svih ureda u
Nadbiskupskom ordinarijatu koji su me lijepo primili i
nadam se da æemo zajedno, kao obitelj, raditi na
zajednièkom poslu, približavanju ljudi Bogu. Službu
generalnog vikara shvaæam kao služenje i nadam se da æu
opravdati nadbiskupovo povjerenje", izjavio je mons.
Vidoviæ.
Nadbiskup Barišiæ na kraju je mons. Ivanu Æubeliæu zaželio
da ga i u župnièkoj službi dobri Bog blagoslovi svakim
blagoslovom, kako bi u radosti živio i svjedoèio braæi i
sestrama Kristovo evanðelje. Novom generalnom vikaru
nadbiskup je zaželio da ga, po zagovoru Blažene Djevice
Marije i svetoga Dujma, u odgovornoj i važnoj službi prati
obilje Božjeg blagoslova.
22
12. ožujka 2014. broj 10/2014
ika
Korizmena poruka biskupa Ivasa
Milodari za potrebne, kojih je sve više i u našoj sredini,
poseban su znak i naše zahvalnosti Bogu za darove kojima
nas on svakodnevno dariva
Šibenik, 11.3.2014. (IKA) – Šibenski biskup Ante Ivas
uputio je korizmenu poruku sveæenicima, redovnicama i
redovnicima i vjernicima svoje biskupije u kojoj u korizmi
potièe na molitvu, osobnu i obiteljsku, a osobito na
zajednièku molitvu u župama i crkvama: na "Put križa",
krunicu, molitvu "Èasoslova naroda Božjega", na euharistiju,
na korizmena klanjanja pred Presvetim kao i na korizmene
duhovne obnove.
Primjeæujuæi da se "Gospodin u Bibliji èesto tuži na tvrda i
kamena, okovana, zarobljena i odmetnula srca svoga naroda.
Gospodin se žali da ga njegov ljubljeni narod zaboravlja, da
ga èesto èasti tek ustima a srce mu je daleko od njega, da ga
ne prepoznaje, napušta ga ili èak zamjenjuje lažnim
bogovima i idolima, koji su na smrt i prokletstvo a ne na
život i blagoslov", biskup u poruci podsjeæa da je i Isus
zaplakao nad svojim gradom Jeruzalemom i narodom jer nije
spoznao vrijeme spasenja koji je on donio, pa zato od njega
neæe ostati ni "kamena na kamenu". A On nikad ne ostavlja
svoj narod, „jer je u vijeke milosrðe njegovo"! Svako
vrijeme ima neke svoje okove kojima okiva ljudska srca pa
onda i pameti da sve teže prepoznaju Boga pravoga, sami
sebe, ljude i svijet s kojima žive. Sve manje imamo vremena
za svoje srce (za svoj život). Postajemo lutalice izvan sebe,
beskuænici, trkaèi po rubovima, prazninama i bespuæima, po
"periferijama" života, kako kaže papa Franjo. Sve više
"nemamo vremena" ni za Boga, ni za svoju obitelj, za svoje
prijatelje, ni za svoj narod i ljude oko sebe. Svakovrsni
mediji nam nude iskrivljene slike, pobrkane vrijednosti,
pogubne naèine života i svjetonazora, strašnu potrebu
slobode i demokracije. Politike nasilno guraju ideologiju
"moænih interesnih skupina" u sva podruèja života: u škole,
u znanost, u sve institucije i strukture i dovode u pitanje sve
temeljne vrednote ljudskoga društva, naroèito one koje imaju
svoj izvor u Božjem promislu, redu i zakonima. Crkva
Kristova postaje najpoželjnija meta obezvrjeðivanja, mržnje,
otvorenih i grubih napada, sve do progona i muèeništva.
Èovjek bez Boga sve više postaje gubitnikom u svemu, a
zemlja "dolina nesretnika", upozorava biskup, pojasnivši da
je korizma "vrijeme u kojem nas Bog zove da uðemo u svoje
srce, da se suoèimo s okovima koji ga zarobljavaju da više
ne možemo disati puninom života u sebi, ni u svojim
obiteljima, u svome zvanju, ni u svome narodu, domovini, ni
u svojoj Crkvi". Bog nas poziva da "razderemo" okove koji
sapinju naša srca. To nije moguæe bez njega, bez njegove
"nježnosti i milosrða", bez njegova oproštenja i obnove. Zato
i molimo: "Uèini srce naše po srcu svome!" Potièem stoga
na sudjelovanje u pokornièkim slavljima koji æe nam pomoæi
da u Božjem svijetlu jasno uvidimo svoje okove grijeha i
propusta. Da se pokajemo, da ih u svetoj ispovijedi izreèemo
pred Bogom, i tako zadobijemo Božje oproštenje i
osloboðenje svoga srca. Da možemo živjeti u miru s Bogom,
sa samim sobom i s ljudima u Božjem svjetlu i ljubavi,
slobodi i radosti. Korizma je oduvijek bila vrijeme pokore,
posta, nemrsa i milostinje, vrijeme naših dragovoljnih
odricanja u korist braæe ljudi, koji se nalaze u veæim
nevoljama i potrebama života. Uèitelj nas je uèio kako æe se
po tome prepoznati da smo njegovi. Sigurno je danas vrlo
poželjno odreæi se loših navika, ogovaranja, nekih medija i
interneta, ispraznih druženja i zabava. Milodari za potrebne,
kojih je sve više i u našoj sredini, poseban su znak i naše
zahvalnosti Bogu za darove kojima nas on svakodnevno
dariva. I ove korizme potièem da svojim milodarima
sudjelujemo u akciji Caritasa: "Tjedan solidarnost i
Domovinske vijesti
ika
zajedništva sa Crkvom i ljudima u BIH" u treæem
korizmenom tjednu. I ne zaboravimo da je i oko nas sve više
obitelji i pojedinaca koje trebaju našu solidarnost i pomoæ, o
èemu naroèito skrbi naš Caritas. Pomažimo svoj Caritas",
potièe biskup Ivas.
Pozvao je takoðer da se i ovo vrijeme korizme, kao i cijela
godina posveti našim obiteljima, "da se svi vjernièki
zauzmemo za sve veæe i teže probleme u kojima su se našle
obitelji i sve što je s obiteljima sudbinski vezano". To su,
prema biskupovim rijeèima, pitanja braka i ženidbe, zaèeæa,
raðanja i odrastanja djece i naroèito teška pitanja ljudskog i
kršæanskog odgoja djece i mladih. U poruci biskup
napominje da æe se "Biskupijski dan obitelji" održati 5.
travnja u Gospinu svetištu u Vrpolju, a 6. travnja nastaviti po
župama.
"Svjedoci otajstva. Istraga o Kristovim relikvijama"
Knjiga Grzegorza Gornyja i Janusza Rosikona predstavljena
u prostorijama nakladne kuæe Verbum u Splitu
Split, 11.3.2014. (IKA) - U prostorijama nakladne kuæe
Verbum u Splitu u utorak 11. ožujka na konferenciji za
medije predstavljena je knjiga "Svjedoci otajstva. Istraga o
Kristovim relikvijama" Grzegorza Gornyja i Janusza
Rosikona. Knjigu su predstavili mr. Petar Balta i Miro
Radalj, glavni urednik i direktor nakladne kuæe Verbum.
Je li Isus doista ostavio za sobom materijalne tragove ili su
sve to samo pobožne maštarije? Možemo li zahvaljujuæi
najtajnovitijemu portretu na svijetu, skrivenu u gorama
Abruzza, otkriti kakvu je boju oèiju imao Isus? Govore li
nam platna na kojima se nalazi njegova zgrušana krv nešto o
njegovoj muci? Može li se nešto saznati iz komada drveta
svetoga križa? Autori knjige obišli su svijet da bi to otkrili.
Grzegorz Gorny i Janusz Rosikon dvije su godine putovali,
istraživali i suraðivali s povjesnièarima i znanstvenicima,
koristeæi pri tome najsuvremeniju tehnologiju, u pokušaju da
potvrde autentiènost Kristovih relikvija.
Istražili su i fotografirali za ovo impozantno djelo sveti križ
koji je bio sredstvo strašne smrti, èavle koje su rimski carevi
èastili više od vlastitoga kraljevskog znakovlja, trnovu krunu
koja je zadala više od šezdeset rana na glavi, stup bièevanja
koji se danas èuva u bazilici u Rimu, a koji je bio u Pilatovu
dvoru, Kristovu tuniku na kojoj je francuski genetièar otkrio
kromosome Galilejca, rubac iz Manoppella poznatiji kao
Veronikin rubac, sudarij iz Ovieda koji potvrðuje
autentiènost evanðeoskog izvještaja o raspeæu, sveto ruho iz
Triera, relikviju koja je u Treæem Reichu privukla dva
milijuna Hitlerovih protivnika, slavno Torinsko platno i
mnoge druge.
Knjiga, na 336 stranica rijeèju i slikom prikazuje kako je
izgledala potraga za Kristovim relikvijama, sa shematskim
prikazom karte relikvija, donoseæi uvid u materijalne
dokaze, izjave znanstvenika i struènjaka, razgranièavajuæi
legende od utemeljenih i povijesno opravdanih zbivanja koji
današnjem èovjeku pomažu u razumijevanju dogaðaja.
Knjiga odvodi i na mjesto zbivanja, u Jeruzalem, na važna
mjesta koja su obilježila Isusovo djelovanje i život.
Uz rjeènik važnih pojmova, donosi i kronološki pregled
zbivanja na karti, što omoguæuje bolje razumijevanje
vremenskog konteksta povijesnih zbivanja i otkriæa relikvija.
.
Dan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u
Zagrebu
Kardinal Bozaniæ fakultetu poželio da svojim položajem u
Sveuèilištu omoguæuje da bude više sve-uèilište (universitas) te da ima "hrabrost izlaziti, preuzimati inicijative,
pratiti pitanja današnjeg èovjeka i ukljuèivati se u dijalog,
dajuæi tako poseban doprinos našem hrvatskom društvu u
odgovornom suoèavanju s novim izazovima"
Zagreb,11.3.2014. (IKA) - Dan Katolièkoga bogoslovnog
fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu sveèano je proslavljen u
utorak 11. ožujka uruèenjem diploma magistrima i licencima
teoloških znanosti te diplomantima svih studijskih smjerova.
U dvorani Meðubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu, uz
velikog kancelara zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa
Bozaniæa, meðu brojnim uzvanicima bili su rektor
Sveuèilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, rektor Hrvatskoga
katolièkog sveuèilišta Željko Tanjiæ, predsjednik HAZU
akademik Zvonko Kusiæ te petnaestak dekana zagrebaèkih
fakulteta, izvijestio je portal Glasa Koncila.
Èestitajuæi nastavnom osoblju Dan KBF-a te studentima na
postignuæima, kardinal Bozaniæ je fakultetu poželio da
svojim položajem u Sveuèilištu omoguæuje da bude više sveuèilište (uni-versitas) te da ima "hrabrost izlaziti, preuzimati
inicijative, pratiti pitanja današnjeg èovjeka i ukljuèivati se u
dijalog, dajuæi tako poseban doprinos našem hrvatskom
društvu u odgovornom suoèavanju s novim izazovima".
Uoèi dodjele diploma 129 studenata i studentica koji su u
prošloj akademskoj godini završili studij, dekan KBF-a
Tonèi Matuliæ iznio je izvještaj o djelovanju i radu fakulteta
u protekloj godini. Uz spominjanje brojnih simpozija i
znanstvenih skupova na kojima su sudjelovali profesori i
predavaèi KBF-a, posebno mjesto zauzima sudjelovanje u
pet znanstveno-istraživaèkih projekata te nakladnièka
djelatnost.
"Sveopæa Crkva nas sve poziva na novu evangelizaciju kao
odgovor na stare i nove izazove, a diploma Fakulteta u
vašim rukama doista vas kvalificira da možete postati i biti
odgovorni i zauzeti subjekti u tom èasnom služenju. Stoga
budite vrijedni promicatelji i odvažni nositelji nove
evangelizacije. To neka bude vaša najhitnija briga i zadaæa",
poruèio je dekan Matuliæ novim magistrima i licencima
teoloških znanosti te diplomantima èetiri smjera: filozofskoteološkog, religiozne pedagogije i katehetike, struènog
studija teologije te Instituta za crkvenu glazbu.
Na proslavi su dodijeljena priznanja najuspješnijim
studentima. Najuspješniji diplomant u generaciji Daniel
Patafta primio je priznanje velikog kancelara, a za najbolji
studentski znanstveni rad nagraðen je Matej Petriæ. Priznanje
dekana za najbolji uspjeh u studiju u protekloj akademskoj
godini dobili su s. Vinka Maroviæ, s. Tea Barnjak, Milan
Gelo, Ivan Penaviæ, Vedran Pavliæ, Maja Hudoletnjak, s.
Oksana Vishka, s. Miroslava Mostepanjuk, Mirjana Batoviæ
te Marina Æavar. Dodijeljene su i Povelje zahvalnosti
umirovljenim djelatnicima: profesorici Instituta za crkvenu
glazbu s. Slavki Sente te djelatnicima Danici Mihalinac i Idi
Valentinc.
Dvosatni sveèani program završio je pjevanjem studentske
himne "Gaudeamus igitur", dodjelom posebnih priznanja te
zahvalnom rijeèi studentice Doris Moslavac. Glazbeni
program animirao je zbor Instituta za crkvenu glazbu "Albe
Vidakoviæ".
.
12. ožujka 2014. broj 10/2014
23
Domovinske vijesti
Obljetnica smrti sluge Božjega kardinala Franje
Kuhariæa
Zalagao se za evanðeosku istinu, znajuæi da samo ona ima
snagu opstati, lijeèiti, davati snagu i tješiti, istaknuo
kardinal Bozaniæ
Zagreb, 11.3.2014.
(IKA) – Euharistijsko slavlje o
dvanaestoj obljetnici smrti sluge Božjega kardinala Franje
Kuhariæa u zagrebaèkoj katedrali u utorak 11. ožujka u
koncelebraciji s vojnim ordinarijem Jurjem Jezerincem,
varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom, zagrebaèkim
pomoænim biskupima Valentinom Pozaiæem, Ivanom
Šaškom i Mijom Gorskim te šezdesetak sveæenika predvodio
je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.
U homiliji kardinal Bozaniæ istaknuo je kako meðu
obilježjima korizmenoga vremena, uz post i dobra djela,
Crkva posebno naglašava važnost molitve. Od svih molitava
što ih izgovaramo najpoznatija je i najprisnija Molitva
Gospodnja, ona koja zapoèinje zazivom Boga kao našega
Oca. To je temeljna molitva nas kršæanskih vjernika. I
premda nam je prirasla srcu; premda smo je usvojili u
obiteljskom domu i èini nam se sama po sebi razumljivom,
ona je najneobiènija i najsnažnija molitva koju imamo.
Razlog je tomu èinjenica da nam sam Gospodin tu molitvu
stavlja na srce i potièe da je molimo. Nju posvema prožima
Božji Duh, rekao je kardinal, te nastavio "imajuæi u korizmi
pred sobom križ svoga Gospodina, uoèavamo da je i 'Oèe
naš' graðen poput križa". Tako najprije zazivamo Gospodina
trima zazivima koji se odnose na nebesko kraljevstvo, a
zatim slijede èetiri zaziva u kojima iznosimo svoje duhovne i
tjelesne potrebe. 'Oèe naš' tako pokazuje svoju okomicu, os
koja se proteže i koja nas usmjeruje prema nebu, kao i
vodoravnu os koja nas usmjeruje prema zemaljskoj
stvarnosti i našim bližnjima.
U tom duhu, kardinal Bozaniæ je istaknuo kako na dan
spomena smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuhariæa, u
svjetlu Gospodnje molitve lako možemo vidjeti da je njegov
život izvirao upravo iz nadahnuæa i zaziva koje sadrži "Oèe
naš".
Uzmemo li zazive u cjelini ili odvojeno, susrest æemo
èovjeka koji je služio Crkvi, èovjeku i svojemu narodu tako
da bi se oèitovalo Božje oèinstvo; da bi Božja svetost bila
vidljivija; da bi se vršila Božja volja, a ne ljudska sebiènost i
da bi meðu ljudima živio sklad nebeskoga kraljevstva, rekao
je kardinal Bozaniæ te nastavio: "Koliko je samo truda uložio
da ne nedostaje kruha života; pozivao na opraštanje i
pomirenje, kako s Bogom, tako i s ljudima; borio se protiv
svega èime zlo nagrðuje svijet te unosi trpljenja i suze".
Stoga, njegova nas predanost u služenju Evanðelju potièe da
se ne umorimo vjerovati kako Božja rijeè uvijek donosi plod.
Ona se ne vraæa Bogu, a da pritom nije zahvatila èovjeka.
Bio je svjestan da je tu zahvaæenost i plodnost teško vidjeti
kada je u iskustvima ljudi usaðen križ, ali nije posustajao;
nije se olako dao pokolebati. Svoje je misli, rijeèi i djela
proèišæavao Evanðeljem. Zato je "Oèe naš" ostao vidljivim u
tragovima koje i mi možemo slijediti, istaknuo je kardinal
Bozaniæ. Podsjetio je kako je prije dvadeset godina blaženi,
a uskoro i sveti papa Ivan Pavao II. na hipodromu govorio o
molitvi Gospodnjoj te nam poruèio "'Oèe naš' uistinu sadrži
u srži odreðeni nacrt društva, koje ne samo da iskljuèuje
svako nasilje, nego se u svakom svom vidu izgraðuje prema
naèelima bratske solidarnosti".
Baš je tu istinu, da Molitva Gospodnja u sebi nosi nacrt
društva, kardinal Kuhariæ svjedoèio na iznimno
prepoznatljiv naèin. Bio je pastir u vremenima snažnih, ali
prilièno jasnih podjela na ideološkoj razini. Uoèavao je,
prokazivao i uklanjao zlo koje je razdiralo obitelji, društveno
tkivo i cijeli narod. Zalagao se za evanðeosku istinu, znajuæi
24
12. ožujka 2014. broj 10/2014
ika
da samo ona ima snagu opstati, lijeèiti, davati snagu i tješiti,
naglasio je kardinal Bozaniæ. Posvijestio je kako je u
komunistièkim okolnostima kardinal Kuhariæ upozoravao "i
najsuvremenija iskustva pokazuju da bolji svijet, za kojim
svi ljudi dobre volje teže, bez obzira na razlièita uvjerenja,
nije moguæ bez duhovnih vrijednosti; nije ostvariv bez
objektivnih moralnih naèela. Put u ljudsku sreæu samo je
onaj po kojem Bog i èovjek hodaju zajedno!"
U tom duhu, kardinal Bozaniæ istaknuo je kako je to bio put
uèvršæivanja našega naroda u molitvi i slavlju Euharistije. Ti
stupovi nacionalne duhovnosti: obitelj u molitvi i uronjena u
vrijednosti Euharistije, ne smiju oslabiti! Zato se kao Crkva
ne smijemo prestati zalagati za obitelj, njenu upuæenost na
Boga, kao i za nedjelju koja je za kršæane dan Gospodnji,
upozorio je kardinal Bozaniæ.
Vjernike je pozvao da zajedno s kardinalom Kuhariæem
mole "da nas Gospodin nadahnjuje za dobro; otvara oèi za
vrijednost Božje blizine koju zazivamo u Isusovoj i našoj
molitvi; da nas jaèa te ne klonemo pred ponudama zla, i da
tako potrebno zajedništvo u hrvatskom narodu uèvršæujemo
nesebiènim zalaganjem za dobro svakog èovjeka".
Homiliju na obljetnicu smrti kardinala Franje Kuhariæa,
kardinal Bozaniæ zakljuèio je rijeèima: "Dok zahvaljujemo
za život i djelo našega kardinala Franje takoðer u zajedništvu
Crkve, molimo tijekom godine na nakanu koja je i njemu
tako draga: da naš blaženik Alojzije Stepinac uskoro bude
proglašen svetim. Ta misao o svetosti i zagovoru onih, èiji je
život gorio svjetlom ljubavi, neka nas jaèa na putu
zauzimanja za dobro naše Crkve i hrvatske Domovine".
Sjednica ravnatelja nad/biskupijskih Caritasa
Zagreb, 11.3.2014. (IKA) - Redovita godišnja sjednica
ravnatelja nad/biskupijskih Caritasa održana je 11. ožujka u
sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, pod
predsjedanjem
predsjednika
Hrvatskog
Caritasa
varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka. Na sjednici je bilo
govora o usvajanju minimalnih standarda upravljanja i
etièkom kodeksu za nacionalne Caritase, prema naputcima iz
Cor Unuma tj. Caritasa Internationalisa i Caritasa Europe,
koji za cilj imaju unapreðenje upravljanja i voðenja
Caritasovih struktura, oplemenjivanje i dopunjavanje
organizacijske politike, ponašanja i promicanje kulture
uèenja. Ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina
podnio je izvješæe o akciji "za 1000 radosti" u kojoj æe ove
godine putem mreže nad/biskupijskih Caritasa za
najsiromašnije obitelji biti raspodijeljeno 2,1 milijuna kuna.
Vezano uz korizmenu akciju "Tjedna solidarnosti i
zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH", istaknuta je
zabrinutost pogoršanjem socijalnih uvjeta u kojima žive i
rade Hrvati kao i izazovi s kojima se svakodnevno susreæe
sestrinska Crkva u BiH. Poziv za molitveno zajedništvo kao
i ukljuèivanje u akciju materijalnim darom još je jednom
upuæen opæoj i vjernièkoj javnosti.
Govora je bilo i o pomoæi poplavljenim podruèjima oko
Siska, Velike Gorice, Karlovca i na požeškom podruèju za
koje je do sada putem akcije Hrvatskog Caritasa prikupljeno
oko 150.000 kuna. Biskup Mrzljak ponovio je poziv za
ukljuèivanje u pomoæ poplavljenim podruèjima te na
poseban naèin potièe župnike da stupe u kontakt s Caritasom
Sisaèke biskupije i pomognu na naèin da pojedina ili više
župa obnovi po jednu kuæu stradalih obitelji. Najavljena je i
akcija prikupljanja starih školskih udžbenika i njihova
otkupa kao papirnate sirovine koja za svrhu ima formiranje
fonda pri Hrvatskom Caritasu za pomoæ siromašnim ðacima
i studentima.
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Pomoæ župe Main-Taunus/Hochtaunus
Kelkheim, 2.3.2014. (IKA) - Svake prve nedjelje u mjesecu
župa Main-Taunus/Hochtaunus skuplja milodare za potrebne
i siromašne. U nedjelju 2. ožujka skupljeno je 3500 eura za
pomoæ stradalima od poplava na sisaèkom, karlovaèkom i
zagrebaèkom podruèju. Sredstva æe biti uplaæena na raèun
Hrvatskog Caritasa s tom namjenom. Župnik fra Marinko
Vukman najavio je da æe sljedeæa akcija biti pomoæ Caritasu
BiH za pomoæ hrvatskim obiteljima u trenutaèno teškim
ekonomskim prilikama. Istaknuo je kako je divno saznanje
da je Caritas BiH, novèano pomogao stradalima od poplava
u Republici Hrvatskoj.
Subotica: Održana skupština društva "Ivan Antunoviæ"
Subotica 3.3.2014. (IKA) - Redovita skupština Katolièkoga
društva za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunoviæ"
održana je 3. ožujka u prostorijama Pastoralnog centra
"Augustinianum" u Subotici. Èlanove Društva pozdravio je
predsjednik mons. Stjepan Bertiæ i podnio izviješæe o
djelovanju Društva u proteklih godinu dana. Podsjetio je da
je namjera biskupa Matije Zvekanoviæa kad je osnovao to
Društvo bila da Hrvati pod okriljem Crkve njeguju svoju
kulturu, èuvaju obièaje, produbljuju svoju duhovnost te
prouèavajuæi svoju prošlost u sadašnjosti rade za dobrobit
svoga naroda i svoje Crkve, ali uvijek i s pogledom u
buduænost. Društvo je u godini 2013. što samostalno što u
suradnji s drugim hrvatskim udrugama organiziralo desetak
priredbi razlièitog sadržaja, što može biti svima na ponos,
istaknuo je mons. Beretiæ. Posebno je naglasio vrlo uspješnu
proslavu o stotoj obljetnici roðenja sveæenika-pjesnika
Alekse Kokiæa u kojoj je i Društvo dalo svoj znaèajni
doprinos. U izdanju Društva objavljeno je dvanaest brojeva
Katolièkog lista "Zvonik", godišnjak-kalendar Subotièka
Danica kao i knjige: Izabrane pjesme "Lira naiva",
"Bunjevaèki put križa" Tomislava Žigmanova i doktorsku
disertaciju Andrije Anišiæa "Vjersko-moralna obnova braka i
obitelji – model opstanka i napretka naroda u djelima Ivana
Antunoviæa". U planu i programu Društva za ovu godinu
Predsjednik Društva je osim redovitih djelatnosti skrenuo
pozornost na "Dane Albe Vidakoviæa", kao na najznaèajniji
dogaðaj u ovoj godini u kojem æe Društvo sudjelovati kao
suorganizator. Osim Društva "Ivan Antunoviæ" organizatori
Dana Albe Vidakoviæa su Subotièka biskupija, Institut za
crkvenu glazbu "Albe Vidakoviæ" Katolièkoga bogoslovnog
fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu te Hrvatsko društvo crkvenih
glazbenika.
U raspravi dr. Andrija Anišiæ upozorio je proèelnike
pojedinih odjela Društva da bi trebali oživjeti rad po
odjelima i stoga je potaknuo okupljene èlanove Društva da
se ukljuèe u pojedine odjela i dadu svoj doprinos djelovanju
Društva. Mons. Bela Stantiæ postavio je pitanje u kakvom su
odnosu Društvo "Ivan Antunoviæ" i nova Udruga
bunjevaèkih Hrvata "Dužijanca". U svom odgovoru mons.
Stjepan Beretiæ rekao je da je Društvo podržalo osnivanje te
nove udruge, ali da æe ta udruga djelovati samostalno a
Društvo æe u organizaciji Dužijance sudjelovati kao i
dosada. Zakljuèujuæi skupštinu Društva, kojom je ravnao
tajnik dr. Ivica Ivankoviæ Radak, mons. Beretiæ pozvao je
sve èlanove da budu angažirani èlanovi Društva i da uvijek
imaju na umu da je svrha Društva prije svega naviještati
Isusovu Radosnu vijest u svemu što radimo.
Sjednica Vijeæa za katehezu BK BiH
Razmatrano je izvješæe o poteškoæama i o poduzetim
koracima oko rješavanja prava katolièkih roditelja u nekim
opæinama i školama u entitetu Republike Srpske, osobito na
banjoluèkom podruèju, da izaberu katolièki vjeronauk za
svoju djecu
Sarajevo, 3.3.2014.
(IKA/KTA) - Pod predsjedanjem
biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja
trebinjsko-mrkanskog Ratka Periæa u Sarajevu je 3. ožujka
održana 25. sjednica Vijeæa za katehezu Biskupske
konferencije Bosne i Hercegovine.
Razmatrano je izvješæe o poteškoæama i o poduzetim
koracima oko rješavanja prava katolièkih roditelja u nekim
opæinama i školama u entitetu Republike Srpske, osobito na
banjoluèkom podruèju, da izaberu katolièki vjeronauk za
svoju djecu i da se nastava vjeronauka redovito održava u
tamošnjim školama. Utvrðeno je da su poduzeti konkretni
koraci izmeðu mjerodavnih državnih i crkvenih ustanova
koji su pridonijeli trenutaènom prevladavanju problema.
Meðutim, istaknuta je potreba da navedene ustanove pitanje
katolièkoga vjeronauka, kao i vjeronauka ostalih Crkava i
vjerskih zajednica u BiH koje su zakonom priznate, naèelno
i formalno-pravno riješe, imajuæi u vidu Temeljni ugovor
izmeðu Svete Stolice i BiH, školsko zakonodavstvo
državnih, entitetskih i županijskih razina, da bi se na cijelom
prostoru BiH ostvarivala jednaka praksa i jednaka prava
djece i roditelja, pripadnika Crkava i svih vjerskih zajednica.
Na sjednici je razmatrano i pitanje struènoga praæenja i
promicanja katolièkoga vjeronauka u školama koje bi vršio
savjetnik katolièkoga vjeronauka pri postojeæim zavodima za
školstvo i pedagoškim zavodima odnosno pri odjelima
ministarstava obrazovanja u županijama i kantonima koji
nemaju vlastite Zavode. Do sada to pitanje, zbog razlièitih
okolnosti, nije do kraja riješeno, osim dijelom na podruèju
Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, pa su
neke poslove savjetnièke službe obavljali ravnatelji
Katehetskih ureda, koji na podruèju školskoga vjeronauka
imaju druge ovlasti kao ustanove mjesnih Crkava odnosno
(Nad)biskupskih ordinarijata u BiH.
U povezanosti s navedenom savjetnièkom službom,
razmatrana su takoðer pitanja pravilnika o praæenju i
promicanju vjerouèitelja u njihovu struènom napredovanju u
vjerouèitelje mentore i vjerouèitelje savjetnike. Buduæi da i
na tom podruèju postoje neka neriješena pitanja, zakljuèeno
je da se u dijalogu s mjerodavnim ministarstvima
obrazovanja pronaðu naèelna i provedbena rješenja koja bi
trebalo formalizirati u pravilnicima o napredovanju u struci.
Nadalje, zakljuèeno je da Povjerenstvo BK BiH za vjerski
odgoj u predškolskim ustanovama i vjeronauk u osnovnim i
srednjim školama uprilièi službeni susret s ministrima
obrazovanja u županijama s hrvatskom veæinom i
mješovitim županijama kako bi se poradilo na daljnjem
rješavanju navedenih i drugih pitanja katolièkoga vjeronauka
i vjerouèitelja u osnovnim i srednjim školama, imajuæi,
naravno, u vidu postojeæe dokumente, zakone i uredbe.
Na kraju saslušano je izvješæe o dovršetku trogodišnjega
vjeronauènog plana i programa za strukovne škole te o radu
na pripremi novoga vjeronauènog udžbenika za prvi razred
devetogodišnje osnovne škole u BiH.
.
12. ožujka 2014. broj 10/2014
25
Crkva u Hrvata
Sombor: Duhovna obnova za sveæenike Subotièke
biskupije
Sombor, 4.3.2014. (IKA) - Tradicionalna predkorizmena
duhovna obnova za sveæenike Subotièke biskupije pod
okriljem sluge Božjega o. Gerarda Tome Stantiæa održana je
4. ožujka u karmeliæanskom samostanu u Somboru. Na
ovogodišnju duhovnu obnovu okupilo se šezdesetak
sveæenika i tri ðakona. Duhovna obnova poèela je molitvom
Treæega èasa u crkvi. Nakon toga sveæenici su po jeziènim
skupinama imali prigodna predavanja. Predavanje na
hrvatskom jeziku održao je o. Mato Miloš, OCD,
vicepostulator kauze S.B. o. Gerarda, a na maðarskom
umirovljeni novosadski župnik Janos Sztrikovics.
O. Mato održao je razmatranje na temu: "Korizma,
povlašteno vrijeme u godini za pronalaženje samoga sebe".
Govoreæi o duhovnoj borbi èiji je dionik svaki sveæenik i
svaki vjernik, o. Mato najprije je podsjetio da su putovi
našega trajnog protivnika Ðavla: prepredenost (zmija),
napastovanje i neprijateljstvo. Ðavo je i ubojica ljudi od
poèetka, tužitelj ili klevetnik, razdvajatelj i lažljivac. "Putovi
Zloga predstavljaju ona ponašanja koja žele prezreti èovjeka,
degradirati
njegovu
osobu,
obeshrabriti
èovjeka,
prerušavajuæi se u teorije sumnje, negacije, indiferentizma,
želje da i drugima bude još veæe zlo. Razlièita imena kojima
Sv. pismo naziva neprijatelja ljudi, konkretiziraju se u
zloèinima, ubojstvima, razlièitim strastima koja razdvajaju
ljude", istaknuo je o. Mato. Nakane neprijatelja èovjeka su
prije svega zavladati najprije njegovim srcem a onda i
djelovati u srcu.
U nastavku razmatranja o. Mato Miloš sveæenicima je
osvijetlio Isusov život kao kušnju i borbu osobito na križu.
Isus je svoje kušnje proživljavao u svjetlu Božje rijeèi i stoga
je "veæ od prvog trenutka sotonu pobijedio još tamo u
pustinji, upravo snagom Božje rijeèi a na križu i vjernošæu
nebeskom Ocu, kojemu je iskazao primat, ako i primat Božje
rijeèi sadržane u Svetom pismu", zakljuèio je o. Mato.
Pozvao je sveæenike da u predstojeæoj korizmi a i inaèe u
životu, slijedeæi Krista, vode duhovnu borbu u svjetlu Božje
rijeèi, raèunajuæi uvijek na pomoæ Duha Svetoga. Tako æe
ostati vjerni svom sveæeništvu i tako æe najbolje moæi služiti
onima kojima su poslani.
Poslije razmatranja bilo je Euharistijsko klanjanje i prigodna
za ispovijed, a zatim je misno slavlje predvodio biskup Ivan
Penzeš u zajedništvu s okupljenim sveæenicima. U
propovijedi biskup je sveæenike Hrvate obavijestio da se
nedavno susreo s apostolskim nuncijem u Beogradu, koji mu
je meðu ostalim postavio pitanje liturgijskog jezika na
"bunjevaèkom jeziku". Naime, Bunjevci koji ne žele biti
Hrvati na prijemu kod predsjednika R. Srbije Tomislava
Nikoliæa, zatražili su podršku da se "izbore" s Katolièkom
Crkvom da im ona omoguæi vjernièke obrede na
"bunjevaèkom jeziku". Nakon toga je predsjednik Nikoliæ
pozvao nuncija Orlanda Antoninija sa zahtjevom da uèini
nešto po tom pitanju. "Nunciju sam objasnio da se radi o
èisto politièkoj provokaciji, jer iako su Bunjevci u državi
Srbiji dobili status nacionalne manjine, oni su porijeklom
Hrvati i mogu u svim vjernièkim slavljima i obredima
sudjelovati bez posebnih poteškoæa premda su oni na
hrvatskom književnom jeziku. Nažalost, èinjenica je da
Bunjevci koji ne žele biti Hrvati, u vrlo malom postotku žive
svoju vjeru, premda su katolici". Biskup je takoðer rekao da
je nuncija Antoninija upozorio na puno veæe probleme koji
katolici imaju u R. Srbiji te bi se njima trebao pozabaviti u
svojim diplomatskim aktivnostima s predsjednikom
Nikoliæem. Jedan od tih problema je neriješeno pitanje
zdravstvenog i socijalnog osiguranja katolièkih sveæenika
kao i pitanje sveæenièkih primanja, što je za pravoslavne
26
12. ožujka 2014. broj 10/2014
ika
sveæenike regulirano državnim uredbama". Sve sveæenike
biskup je ohrabrio da svoju sveæenièku službu vrše s
ljubavlju i odgovorno bez obzira na sve poteškoæe, istièuæi
da je primjer i djelovanje pape Franje za sve vrlo poticajno.
Pozvao je sveæenike da prate to djelovanje i usvajaju i
ostvaruju Papine rijeèi u svom pastoralnom djelovanju i
sveæenièkom životu.
Buduæi da je predkorizmena duhovna obnova sveæenika
Subotièke biskupija zamišljena i kao promicanja kauze S.B.
o. Gerarda Tome Stantiæa, na kraju euharistijskog slavlja
biskup i sveæenici su otišli do njegova groba gdje je biskup
na hrvatskom i maðarskom jeziku predmolio molitvu za
njegovo proglašenje blaženim kao i za uslišanje molitava
koje se Bogu upuæuju po njegovu zagovoru.
Èitavom duhovnom obnovom i euharistijskim slavljem
ravnali kao domaæini, karmeliæani o. Bernardin Viszmeg i o.
Zlatko Žuvela.
Poziv biskupa BK BiH na molitvu za pravedni mir u
Ukrajini i u Siriji
Sarajevo, 7.3.2014.
(IKA/KTA) - Biskupi Biskupske
konferencije Bosne i Hercegovine uputili su 6. ožujka poziv
sveæenicima, redovnicima, redovnicama i svim vjernicima
"da se ujedine u molitvi Bogu za pravedan i trajan mir u
Ukrajini" kao i "na molitvu da prestanu krvavi sukobi u
Siriji".
Svima nam je dobro poznato da se proteklih tjedana u
Ukrajini dogaðaju društveni neredi koji vrlo ozbiljno prijete
miru u tom dijelu svijeta. Posljednjih dana situacija je
postala još dramatiènija i prijeti da prijeðe granice te zemlje.
U povodu tih veoma zabrinjavajuæih dogaðanja, poglavar
Grkokatolièke Crkve u Ukrajini, veliki nadbiskup Sviatoslav
Shevchuk, obratio se, 3. ožujka dramatiènim pismom svim
predsjednicima Vijeæa europskih biskupskih konferencija, pa
tako i predsjedniku Biskupske konferencije BiH. U tom
pismu on kaže: "Obraæamo se vašim vjernicima i svim
graðanima vaše zemlje da iskoristite sva moguæa sredstva da
se zaustavi brutalan napad na teritorij Ukrajine. Mi vas
preklinjemo da (…) prema moguænostima senzibilizirate
svoje vjernike i graðane da se dignu snažnim i odluènim
glasom i jedinstvenom i konkretnom akcijom protiv
neprihvatljiva ponašanja ruskih vojnika."
Mi, koji imamo grozno iskustvo ratnih stradanja, èije rane
još uvijek lijeèimo, vrlo dobro možemo razumjeti ozbiljnu
zabrinutost ukrajinskih katolika bizantskoga obreda i njihova
crkvenoga poglavara, kao i njegov poziv da se njima ljudski
i vjernièki solidariziramo. Stoga vas, kao vaši biskupi,
pozivamo da se ujedinimo u molitvi Bogu za pravedan i
trajan mir u Ukrajini, što æe biti naš najjaèi moguæi glas,
odluèan i konkretan, koji u ovome trenutku možemo podiæi.
Stoga odreðujemo da, u svim našim župama na sve
korizmene nedjelje, uz druge nakane, za vrijeme Misnih
slavlja, svaka okupljena zajednica Kristovih vjernika javno
moli, osobito u Molitvi vjernika, takoðer za mir u Ukrajini, a
predvoditelji Euharistijskih slavlja neka ovaj poziv objave
okupljenim vjernicima.
Neka Gospodin Isus, "Mir naš" (Ef 2,14), po zagovoru
svetoga Jozafata, ukrajinskoga biskupa i muèenika, uèini da
narodi maèeve prekuju u plugove, a koplja u srpove; da
narod više ne diže maèa protiv naroda i da se više ne uèi
ratovanju! (usp. Iz 2,4).
U istom duhu pozivamo sve na molitvu da prestanu krvavi
sukobi i u Siriji, preporuèujuæi svemoguæem Bogu braæu
kršæane, kao i sve druge graðane te ratom razorene zemlje da
zavlada pravedan i trajan mir, kaže se u pozivu biskupa BK
BiH na molitvu za mir u Ukrajini i Siriji.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Papa otvara javnosti vrtove Castel Gandolfa
Za posjet moguæe je predbilježiti se preko mrežne stranice
Vatikanskih muzeja
Vatikan, 3.3.2014. (IKA) – Papa Franjo otvara javnosti
vrtove papinske ljetne rezidencije Castel Gandolfo, izvijestio
je 3. ožujka Radio Vatikan. Od sada tako hodoèasnici i
turisti mogu uæi u Papinski ljetnikovac u Castel Gandolfu i
posjetiti Vrt Barberini. Papinska ljetna rezidencija prostire se
na oko 55 hektara, smještena je u Rimskoj pokrajini, a dio je
ekstrateritorijalnoga prostora Svete Stolice u Italiji. Ti su
prostori prepušteni Svetoj Stolici Lateranskim ugovorima
1929. godine, buduæi da je to rezidencija koju pape
posjeæuju još od vremena Urbana VIII., od 17. stoljeæa.
U Vrtu Barberini, koji je najdostupniji, ali i manje poznat,
moæi æe se uživati u prirodnim i arheološkim ljepotama kao
što je Vrt magnolija, Aleja ruža, Aleja mirisnoga bilja,
Poljana crnika, i Vrt Belvedere (vidikovac). Na prostoru
ljetnikovca Barberini, s pogledom na jezero, nalazio se
ljetnikovac cara Domicijana, te æe se tako posjetitelj moæi
zaustaviti meðu ruševinama Carskoga teatra ili u
prekrivenom trijemu. Gledajuæi na Piazzale Quadrato
(Èetvrtasti trg) ili na vrtove Vidikovca, otvara se pogled na
pokrajinu Lazio, sve do plave crte mora.
Posjet vrtovima u papinskom ljetnikovcu moguæe je
predbilježiti na mrežnoj stranici Vatikanskih muzeja.
Južnom Sudanu treba zajednièka odgovornost vlasti
Rim, 4.3.2014. (IKA) - Zajednièka odgovornost vlasti
neophodna je da bi došlo do ujedinjenja i pomirenja u
Južnom Sudanu, rekao je za agenciju Misna biskup Rudolf
Deng Mayak, ocjenjujuæi pozitivnim prijedlog afrièkih
posrednika da se u glavnom gradu Jubi uspostavi tranzicijska
izvršna vlast, otvorena za obje sukobljene strane. Puèanstvo
Južnoga Sudana uništila su ova dva mjeseca nasilja, boli i
razaranja i sada mu je potreban voða koji æe ujediniti i
pomiriti, pokazujuæi sposobnost za praštanje, istaknuo je
biskup Deng.
Južni Sudan postao je neovisan od Khartouma godine 2011.,
nakon graðanskoga rata koji je trajao više od 20 godina.
Meðutim, u Jubi je 15. prosinca prošle godine zapoèeo novi
sukob.
Kardinal Castello imenovan predsjednikom
Kardinalskog povjerenstva koje nadgleda rad IOR-a
Vatikan, 4.3.2014.
(IKA) - Èlanovi Kardinalskog
povjerenstva koje nadgleda rad Ustanove za vjerske poslove
(Istituto per le Opere di Religione, skraæeno IOR) imenovali
su za svog predsjednika kardinala Santosa Abril y Castella,
priopæio je Tiskovni ured Svete Stolice.
Na temelju IOR-ova statuta èlanove Kardinalskog
povjerenstva imenuje Sveti Otac na petogodišnje razdoblje.
Kardinalsko povjerenstvo saziva kardinal predsjednik bar
dva puta godišnje. Ono ocjenjuje izvješæa o glavnim
poslovnim procesima i opæoj strategiji, koje predstavlja
predsjednik Nadzornog vijeæa. Ono nadalje nagleda
provedbu statutarnih odredbi IOR-a i imenuje èlanove
Nadzornog vijeæa.
Sadašnje je Kardinalsko povjerenstvo imenovao papa Franjo
u sijeènju 2014. i u njegovu su sastavu kardinali Santos
Abril y Castello, Thomas Christopher Collins, Pietro Parolin,
Christoph Schönborn i Jean-Louis Tauran.
Biskup Biernacki zabrinut zbog stanja u Ukrajini
Rim,5.3.2014. (IKA) - Veliku zabrinutost za stanje u
Ukrajini, kojoj prijeti otvoreni rat, te apel svim državama
svijeta da Ukrajini pomognu pronaæi put dijaloga i mira,
uputio je katolièki biskup biskupije Odesa-Simferopolj
mons. Bronitslav Biernacki, èiji se dio biskupije nalazi u
Autonomnoj Republici Krim.
U poruci koju je objavila agencija Sir, biskup piše: "Dok
cijeli svijet s velikom tjeskobom promatra stanje u Ukrajini,
Katolièka Crkva jako je zabrinuta razvojem situacije u našoj
zemlji, koja je korak do otvorenog rata, koji može zahvatiti
veliki dio Istoène Europe. Buduæi da sam biskup biskupije
Odesa-Simferopolj, èiji se jedan dio nalazi u Republici
Krim, moram izraziti svoju duboku žalost zbog stanja u
mojoj biskupiji."
Kao katolici molimo za mir i dijalog. Shvaæamo da svaki
narod ima pravo slobodno odluèiti o svojoj buduænosti.
Shvaæamo da se sve politièke promjene imaju odvijati bez
miješanja izvana. Gledajuæi sada da je pogaženo to temeljno
pravilo ponašanja, pozivamo sve države svijeta da zajedno s
Ukrajinom porade na uspostavi mira i razumijevanja meðu
sukobljenim stranama, istaknuto je u apelu.
Tijekom krize, Katolièka Crkva u Ukrajini u više navrata
poticala je ukrajinski narod na molitvu i da od Boga traži dar
mira. Zajedno sa svojom subraæom, drugim biskupima,
pozivam ukrajinski narod da zapoène tjedan molitve i posta
kako bi se izmolilo mirovno rješenje za Ukrajinu. Pozivam i
osobe drugih država da nam se pridruže u molitvi. Svi smo
duboko uvjereni da Bog mira može podariti mir i sreæu svoj
našoj braæi i sestrama u Ukrajini, bez obzira na njihovu
nacionalnost i vjersko uvjerenje. Neka nam milosrdni
Gospodin udijeli svoj mir, istièe se u zakljuèku biskupova
apela.
Kako prenosi agencija AsiaNews, metropolit Onufry,
ravnatelj Ukrajinske pravoslavne Crkve – Moskovskoga
patrijarhata – uputio je apel primasu Ruske pravoslavne
Crkve, patrijarhu Kirilu, da uèini sve moguæe kako bi se
izbjeglo prolijevanje krvi u Ukrajini, nakon što je Kremlj od
Ruskog senata dobio zeleno svjetlo za slanje oružanih snaga.
Patrijarh Sako o opasnostima iseljavanja kršæana
Bagdad, 5.3.2014. (IKA) - Ako napustimo Irak, bit æemo
odsjeèeni od svojih izvora i svoje povijesti, jer buduænost
zajednice ovisi o našem uèinkovitom zauzimanju. Naša je
buduænost ovdje, poruèio je kaldejski iraèki patrijarh Louis
Raphael I. Sako na susretu s vjernicima župe sv. Josipa u
Bagdadu, prenosi Radio Vatikan. Neprestano iseljavanje
kršæana iz Iraka, èiji se broj prepolovio od 2003. godine,
kljuèni je problem i izazov o kojem ovisi opstanak kršæanske
zajednice u državi i na cijelom Bliskom istoku, istaknuo je
patrijarh, upozoravajuæi da je iseljavanje ne samo "izdaja"
domovine i bježanje od odgovornosti nego i "trganje
korijena i poseban oblik smrti". Kao èvrsta uporišta za
obnovu kršæanske prisutnosti u Iraku i na Bliskom istoku
naveo je bolju izobrazbu, ulaganja i oživljavanje
gospodarstva, izgradnju novih kuæa te otvaranje radnih
mjesta. Da bi se to postiglo potrebna je veæa sloga i jedinstvo
meðu raznim politièkim skupinama, osnivanje kaldejske lige
te uèinkovitija obrana prava kršæana koji su u teškoæama,
zakljuèio je patrijarh Sako.
12. ožujka 2014. broj 10/2014
27
Inozemne vijesti
Papa se susreo sa župnicima Rimske biskupije
Mnogo je ljudi ranjeno; materijalnim problemima,
skandalima, pa i u Crkvi… Ima ljudi ranjenih iluzijama
svijeta… Mi, sveæenici, imamo biti tamo, blizu tih ljudi.
Milosrðe znaèi, prije svega, lijeèenje rana, istaknuo papa
Franjo
Vatikan, 6.3.2014. (IKA) - Vrijeme je milosrða – srž je
govora pape Franje župnicima njegove Rimske biskupije,
koje je 6. ožujka primio u Vatikanu. Mnogo je ljudi ranjeno
materijalnim i duhovnim problemima; stoga su, prema
Papinim rijeèima koje prenosi Radio Vatikan, sveæenici
pozvani prije svega lijeèiti rane. Papu je pozdravio vikar za
grad Rim kardinal Agostino Vallini.
U cijeloj je Crkvi vrijeme milosrða – tim je rijeèima rimski
biskup zapoèeo govor, koji je bio gotovo ispit savjesti,
bratski podijeljen, i bogat svjedoèanstvima iz osobnoga
iskustva pastira u Buenos Airesu. Papa Franjo podsjetio je na
dobro zapažanje svojega prethodnika blaženoga Ivana Pavla
II., koji je uveo blagdan Božjega milosrða, i proglasio
svetom s. Faustinu Kowalsku. Karol Wojtyla imao je dobar
predosjeæaj da je ovo vrijeme milosrða, a to je nešto o èemu
valja ponovno razmišljati.
Danas sve prebrzo zaboravljamo, pa i Uèiteljstvo Crkve,
upozorio je Sveti Otac. Djelomièno je to neizbježno, ali ne
možemo zaboraviti važne sadržaje, važne intuicije i upute
ostavljene Božjemu narodu. A jedna od tih jest intuicija
Božjega milosrða. Odredba je to koju nam je dao on, ali koja
dolazi iz visine, rekao je Papa te istaknuo da je stoga na
njima, službenicima Crkve, održavati živom tu poruku, i to
ponajviše u propovijedanju i u gestama, u znakovima,
pastoralnim odlukama, i djelima milosrða.
Upitavši potom što za njih, sveæenike, znaèi milosrðe, papa
Franjo napomenuo je da je Isus pun nježnosti prema ljudima,
posebno prema osobama koje su iskljuèene iz društva, prema
grešnicima, i bolesnima o kojima se nitko ne brine. Tako je,
na sliku Dobroga Pastira, sveæenik èovjek milosrða i
samilosti, blizak svojemu narodu i služitelj svima. To je
pastoralno mjerilo koje bih želio snažno istaknuti: blizina!
Blizina i služenje …, ponovio je Sveti Otac. Tkogod je
ranjen u životu, na bilo koji naèin, može u njemu naiæi na
pozornost i na slušanje.
Sveæenik na poseban naèin pokazuje veliko milosrðe kada
dijeli sakrament pomirenja, primijetio je Papa. Pokazuje ga u
svojemu ponašanju, naèinu na koji prihvaæa osobu, kako ju
sluša, savjetuje i odrješuje. A to proizlazi iz naèina na koji
on sam, osobno, živi taj sakrament, kako se prepušta da ga
Bog Otac zagrli u ispovijedi, i ostaje u tom zagrljaju.
Sveæenik je pozvan to nauèiti, imati srce koje se zna
raznježiti.
"Aseptièni", sveæenici, oni iz "laboratorija", kod kojih je sve
èisto i lijepo, ne pomažu Crkvi, upozorio je Sveti Otac.
Crkvu danas možemo zamišljati kao "poljsku bolnicu".
Potrebno je lijeèiti rane! Brojne rane! Mnogo je ljudi
ranjeno; materijalnim problemima, skandalima, pa i u
Crkvi… Ima ljudi ranjenih iluzijama svijeta… Mi, sveæenici,
imamo biti tamo, blizu tih ljudi. Milosrðe znaèi, prije svega,
lijeèenje rana, istaknuo je papa Franjo.
Osim toga, ima i skrivenih rana, i ljudi koji se udalje kako bi
sakrili rane. Možda se udalje iskrivljena lica, protiv Crkve,
ali u dubini nose ranu… i žele nježnost! Poznajete li rane
svojih župljana? Nasluæujete li ih? Jeste li im blizu, upitao je
Papa.
Èesto nam se dogaða, nama sveæenicima, da nam naši
vjernici pripovijedaju kako su na ispovijedi naišli na vrlo
"strogoga", ili pak vrlo "popustljivoga" sveæenika,
napomenuo je potom Sveti Otac. To nije dobro. Normalno je
da meðu ispovjednicima ima razlika u stilu, ali te se razlike
28
12. ožujka 2014. broj 10/2014
ika
ne mogu odnositi na bit, odnosno na zdravi moralni nauk i
milosrðe, istaknuo je Papa te primijetio da ni strogi, ni
popustljivi sveæenik ne svjedoèe Isusa Krista, jer ni jedan ni
drugi ne preuzima na sebe brigu za osobu koju susreæe.
Istinsko milosrðe, naime, preuzima na sebe brigu o toj osobi,
pozorno ju sluša, te se poštujuæi ju, i u istini, približava
njezinu stanju i prati ju na putu pomirenja. Da, to je naporno,
rekao je Sveti Otac. Ali, sveæenik koji je uistinu milosrdan,
ponaša se poput dobroga Samarijanca, jer je njegovo srce
sposobno za sažaljenje, njegovo je srce Kristovo!
Ni popustljivost ni strogost ne omoguæuju rast svetosti. Ni
jedno ni drugo ne posveæuju sveæenika, ali ni vjernika.
Milosrðe, naprotiv, prati put svetosti, i pomaže u njezinu
rastu. Pastoralno trpljenje znaèi trpjeti zbog ljudi, i s njima,
poput oca i majke koji trpe zbog djece. Kako bi te rijeèi
uèinio još snažnijima, Papa je uputio sveæenicima nekoliko
pitanja koja mu pomažu kada mu se obrati neki sveæenik.
Koliko nas plaèe pred trpljenjem nekog djeteta, pred
uništenjem neke obitelji, pred mnogim ljudima koji ne
pronalaze put… Plaè sveæenika… Plaèeš li zbog svog
naroda? Moliš li pred Svetohraništem zagovornu molitvu?
Boriš li se s Gospodinom za svoj narod, kao što se Abraham
borio? Postavit æu još jedno pitanje: kako završavaš svoj
dan? S Gospodinom ili uz televizor? Kakav je tvoj odnos
prema onima koji pomažu biti milosrdniji? Odnosno, kakav
je tvoj odnos s djecom, sa starijim ljudima, s bolesnima?
Znaš li ih pomilovati, ili se sramiš pomilovati nekog starca?
Nemoj se sramiti tijela svojega brata, rekao je Papa. Na kraju
æe nam biti suðeno po tomu kako smo se znali približiti
svakom tijelu, biti bliski tijelu brata, poput dobroga
Samarijanca. Na kraju vremena bit æe dopušteno promatrati
proslavljeno tijelo Kristovo samo onima koji se nisu stidjeli
tijela svojega ranjenog i iskljuèenog brata, zakljuèio je Sveti
Otac.
Papin intervju za Corriere della Sera
Rim, 6.3.2014. (IKA) - Nepunih godinu dana nakon što je
izabran, papa Franjo je u razgovoru za talijanski list Corriere
della Sera otvoreno progovorio o nekim znaèajnim
aspektima svog uèiteljstva, životu Crkve, reformi Kurije te
odnosu sa svojim prethodnikom Benediktom XVI.
"Benedikt XVI. nije skulptura u nekom muzeju, on je
institucija. Nismo na to naviknuti, a možda æe biti i drugih;
zajedno smo odluèili sudjelovati u životu Crkve", kazao je
papa Franjo u razgovoru èiji sažetak prenosi Radio Vatikan.
O sebi je izmeðu ostaloga rekao: "Volim živjeti meðu
ljudima, a ne volim ideološka tumaèenja, smatram
uvredljivim kad se Papu predstavlja kao neku vrstu
nadèovjeka." Ukratko, Papa ne voli kad ga idealiziraju, kad
se o njemu stvara mit, kao na primjer onaj da noæu izlazi iz
Vatikana da bi nahranio beskuænike, što mu, kaže, nikada
nije palo napamet. Papa nije sam, on je okružen suradnicima
i sluša svoje savjetnike, ali kad doðe trenutak odluke on
preuzima odgovornost.
U razgovoru Papa nije bježao od neugodnih tema, poèevši
od skandala zbog spolnog zlostavljanja djece. Njegov stav o
toj temi je jasan. „Crkva je uèinila mnogo. Ona je možda
jedina javna ustanova koja je djelovala transparentno i
odgovorno. A ipak je jedina koju napadaju", istaknuo je papa
Franjo.
U razgovoru su dotaknuti mnogi goruæi problemi društva.
Kad je rijeè o rastavljenima, Papa je kazao da æe svaka
odluka biti plod dubokog promišljanja. Brak je zajednica
muškarca i žene, a registrirana partnerstva, kojima laièka
država regulira neke ekonomske aspekte, moraju biti
vrednovana u svojoj raznolikosti. Takoðer, kad spominje
ika
encikliku Humanae Vitae, Papa istièe Pavla VI. koji je imao
hrabrosti suprotstaviti se neo-maltuzijanizmu, ali je takoðer
preporuèivao puno milosrða i obzirnosti u konkretnim
sluèajevima.
Kad je rijeè o kraju života, Papa se zalaže za palijativnu
skrb, a ne za umjetno produljenje života pod svaku cijenu.
Govoreæi o ulozi žene u Crkvi, Papa je ponovio da žena ne
samo da može i mora biti prisutnija u mjestima donošenja
odluka te da je u tijeku teološko produbljivanje o toj
problematici. Kad je rijeè o kontroli raðanja, Papa je izmeðu
ostaloga upozorio da ne postoje vrijednosti o kojima se ne
pregovara, postoje samo vrijednosti.
U razgovoru su dotaknuta i ekumenska i meðunarodna
pitanja. Papa je tako rekao da Sveta Stolica ima kontakte s
Kinom, podsjeæajuæi na razmjenu pisama s kineskim
predsjednikom. O nagaðanjima da bi skoro putovanje u
Svetu zemlju moglo dovesti do sporazuma s pravoslavnima,
Papa je rekao: "Svi smo nestrpljivi da postignemo 'zatvorene'
rezultate, ali put jedinstva prije svega znaèi 'zajedno hoditi i
raditi'". Sveti Otac pojasnio je i da je argentinsku putovnicu
produžio zato što je istekla, te da prije no što ponovno ode u
Argentinu, želi pohoditi Svetu zemlju, Aziju i Afriku.
Susret kardinala i predsjednika BK Srednje i Istoène
Europe
Varšava, 7.3.2014. (IKA) - U Varšavi je 6. i 7. ožujka
održan susret kardinala i predsjednika biskupskih
konferencija Srednje i Istoène Europe. Na poziv
predsjednika Vijeæa europskih biskupskih konferencija
(CCEE) kardinala Petera Erdöa i predsjednika Poljske
biskupske konferencije nadbiskupa Josefa Michalika u
Varšavi su se okupili kardinali, nadbiskupi i biskupi iz
Maðarske, Hrvatske, Èeške, Slovaèke, Ukrajine, Litve,
Bjelorusije i Poljske, istaknuto je u priopæenju objavljenomu
na završetku susreta, a koje prenosi Radio Vatikan.
U središtu prvoga dijela skupa bili su glavni izazovi
povezani s obitelji, u kontekstu nove Biskupske sinode.
Dvadeset i dvije godine nakon pada komunistièkih režima,
stanje je posebno slojevito te iz njega proizlaze zajednièki
izazovi. Opæi je pregled pokazao odreðenu sliènost, i na
pravnoj razini, i na razini svakodnevnoga života.
Posebno je istaknuto teško stanje obitelji, demografski pad te
sve veæi broj rastavljenih obitelji; ali i pastoralno zauzimanje
usmjereno na ponovno otkrivanje obiteljskoga života i novi
mentalitet što se tièe otvorenosti životu i vjerskom odgoju.
Biskupi su istaknuli ulogu pokreta pro familia, same obitelji
ukljuèene u pastoral te pothvata usmjerenih na zaštitu braka
izmeðu muškarca i žene, kao što je, primjerice referendum
održan u Hrvatskoj, istaknuto je u priopæenju.
Govorilo se i o pripremi za brak i obiteljski život, i to ne
samo uoèi vjenèanja, nego i u mladenaèkoj dobi. Pokazalo
se da je svjedoèanstvo obiteljskoga života najuvjerljivija
metoda u pripremi za brak i obitelj. Biskupi su posebno
inzistirali na važnosti proširene obitelji, koja je društveno i
gospodarsko bogatstvo za današnja i buduæa društva, u
smislu solidarnosti i besplatnosti, što bi države trebale sve
više vrednovati.
Što se pak tièe sve raširenijega zajednièkoga života, bez
ikakve institucionalne potvrde, kao i drugih teških situacija,
biskupi su istaknuli da su potrebne župe koje su prave
gostoljubive zajednice. Valja preispitati sposobnost naših
zajednica za prihvaæanje svih ljudi, pokazujuæi Božju ljubav
prema svima.
Sudionici su se osvrnuli i na nazoènost Crkve u društvima
raznih zemalja. Pronaæi nove oblike nazoènosti, nakon
promjene režima, nakon mnogo patnji, bio je, i još uvijek
Inozemne vijesti
jest, veliki izazov. Meðutim, spomen na brojne muèenike
ohrabruje da se nikada ne izgube nada i sigurnost u Božju
nazoènost.
Crkva nastoji zajamèiti svoju nazoènost na društvenoj razini
u skladu sa svojim identitetom te se znatnim sredstvima
zalaže u odgoju mladih u župama, i u školama, primijeæeno
je na skupu na kojemu su usporeðena i iskustva u pojedinim
zemljama što se tièe povrata konfisciranih crkvenih dobara.
Crkva i preko laika obavlja važno poslanje u moralnom
odgoju, bez kojega nema društvene stabilnosti. Stoga su u
današnjim prilikama vrlo važni odgoj i brižno praæenje
stalne formacije vjerouèitelja. Na skupu je, osim toga, dan
kratki osvrt i na ulogu pomirenja koju Crkva ima na
nacionalnoj, ali i meðunarodnoj razini. Sudionici su na
susretu molili za Ukrajinu, koja proživljava vrlo osjetljive
trenutke, istaknuto je u priopæenju sa skupa.
Od 7. ožujka u prodaji tjednik "Il mio Papa"
Milano, 8.3.2014. (IKA) - Papa Franjo od ovog tjedna na
talijanskim kioscima ima svoj fan èasopis, naslovljen "Il mio
Papa" ("Moj Papa"). Novi tjednik na 69 stranica u boji
donosi izvješæa o susretima, govore i audijencije poglavara
Katolièke Crkve. Osim pisama èitatelja i pjesama èasopis æe
svakog tjedna donositi i duplericu s Papinim posterom te
njegove citate. Prvi broj svjetlo dana ugledao je u povodu
prve obljetnice izbora Jorgea Maria Bergoglija za papu (13.
ožujka 2013.). List se financira uglavnom reklamama
proizvoda za zdravlje i za njegu tijela, a cijena mu je 50
centi. "Il mio Papa" izdaje milanski nakladnik "Mondadori",
koji je dio medijskog carstva bivšega talijanskog premijera
Berlusconija. U svibnju 2004. ista je izdavaèka kuæa pod
naslovom "Alzatevi, andiamo!" ("Ustanite, hajdemo!")
objavila i memoare pape Ivana Pavla II. Knjiga je mjesecima
u Italiji bila na vrhu najprodavanijih izdanja.
Papa æe u kolovozu posjetiti Koreju
Vatikan, 10.3.2014. (IKA) - Prihvativši poziv korejskog
predsjednika i biskupa papa Franjo posjetit æe Južnu Koreju.
Papa æe na svom apostolskom putovanju boraviti od 14. do
18. kolovoza u prigodi Šestog dana azijske mladeži, koji æe
se održati u biskupiji Daejeon, priopæio je Tiskovni ured
Svete Stolice.
U nemirima u Venezueli napadaju se i katolièke crkve
Caracas, 10.3.2014. (IKA) – U nemirima u Venezueli èesta
su meta napada crkve, izjavio je generalni tajnik tamošnje
biskupske konferencije mons. Victor Hugo Basabe u
razgovoru za televiziju Globovision, a koji prenosi
Kathpress. U Santa Barbari, u provinciji Merida, naoružana
skupina prosvjednika napala je u tijeku mise crkvu koja je
bila ispunjena vjernicima. Prije dva tjedna napadnut je
sveæenik Jose Palmar, poznat u javnosti po kritikama
socijalistièke stranke, a nakon napada sveæenik je završio u
bolnici.
U Venezueli veæ više od tri tjedna traju prosvjedi protiv
inflacije, kriminala, nestašice hrane i državne samovolje u
kojima je poginulo više od dvadeset ljudi.
Tamošnji su katolièki biskupi u više navrata pozivali
prosvjednike i vlasti na dijalog, nenasilje i dogovor te
upozoravali vladajuæe da trebaju "djelovati za opæe dobro".
Poticaj za prestanak nasilja u Venezueli dao je na opæoj
audijenciji 26. veljaèe i papa Franjo, pozvavši sve da se
založe za nacionalno pomirenje i zaustave nasilje, a oglasili
su se i Ujedinjeni narodi i Europska unija.
12. ožujka 2014. broj 10/2014
29
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Izjava Komisije HBK "Iustitia et pax"
O potrebi temeljnih suglasnosti i stvarne solidarnosti u
Hrvatskoj, Europi i svijetu
U vrijeme kad se vrtoglavo poveæava broj naših sugraðana
koji ostaju bez posla i bez zaraðene plaæe, kad ugroženost
poplavama još uvijek mori veliki broj obitelji i kad tjeskoba i
strah od otpuštanja s posla ispunjaju duše mnogih koji rade,
ova Komisija želi predoèiti javnosti svoj skroman prilog
hrvatskoj i europskoj raspravi o potrebi suglasnosti o
temeljnim nacionalnim interesima i stvarne meðunarodne
solidarnosti.
1. Javni interes i "strukturne reforme". Iz dana u dan èuje se,
poglavito iz financijskih, ali i politièkih krugova u nas i u
Europi, kako su u Hrvatskoj i brojnim drugim zemljama
potrebne "strukturne reforme". Ne želimo nijekati potrebu
racionalnog poslovanja i pravednog korištenja javnog novca
u zemljama gdje je prethodni, totalitarni režim izbrisao
brojne bitne kriterije dobrog gospodarenja i upravljanja. No,
jednako tako ne možemo ne vidjeti da "strukturne reforme"
pogoduju gotovo iskljuèivo privatnim interesima novèara,
špekulanata i trgovaca, a štete javnom interesu i navlastito
pravima zaposlenika. Te se reforme naime više ne
zahtijevaju samo od bivših komunistièkih država nego i od
demokratskih zemalja koje su u razdoblju "30 slavnih
godina" (1950.-1980.) bile uspostavile prilièno pravednu
ravnotežu u odnosu rada i kapitala. "Strukturne reforme" se
svode na "fleksibilizaciju" "tržišta" i cijene rada – tj. na
lakoæu otpuštanja i smanjivanja plaæa – te na trajno
smanjivanje djelovanja (socijalne) države, a sve pod izlikom
poduzetnièke slobode i potrebe rasta. Te reforme privatne
probitke pretpostavljaju javnom interesu, i to baš u doba kad
su lakomi novèari i trgovci uveli dobar dio svijeta u krize i
recesije, u nezaposlenost i dužnièko ropstvo.
2. Dostojanstvo graðana i vlast stranaka. U Hrvatskoj je
danas veæ više od 380.000 naših sugraðana koji žele i imaju
potrebu raditi bez posla, a više od 300.000 osoba ima
blokirane raèune. Meðu nezaposlenima je golem broj mladih
i obrazovanih, koji gube nadu da æe u Hrvatskoj moæi živjeti
od svog rada i zasnovati obitelj. U nas, nažalost, prevladava
uvjerenje da je obrazovanje tek "trošak", a ne naèin dobra i
pravedna investiranja za buduænost. Kao da se ne želi vidjeti
da æe bez današnjega mladog naraštaja naša zemlja samo
siromašiti i propadati, a potom i opustjeti.
Prije dva desetljeæa, kad se Hrvatska bolno pridizala iz ratnih
stradanja, njezina perspektiva ni blizu nije bila tako sumorna
kao danas, navlastito ne u usporedbi s drugim
postkomunistièkim
državama.
Za
današnje
stanje
odgovornost snose - istina, u razlièitoj mjeri - sve dosadašnje
izvršne i zakonodavne vlasti, koje su privatizirale i
"pretvarale", zaduživale Hrvatsku i "liberalizirale" je od
njezinih rijetkih bogatstava. Hrvatska je danas bolesna i
jadna od stalna kadroviranja od strane stranaèkih stožera jer
se sa svakom smjenom vlasti svaki put se smjenjuje stotine
ljudi, pa na odgovorna mjesta èesto dolazile i nevježe i
neznalice ali i sebièni ljudi koji gledaju jedino svoje interese.
Zato se nije èuditi da neki javni poslenici "bez ikakve grižnje
savjesti" bacaju na ulicu tisuæe radnika i njihovih obitelji a
da sami nisu poduzeli ništa da reformiraju i unaprijede javne
službe i javne tvrtke, da obrazuju javne menadžere i zaštite
javnu upravu i javne tvrtke od dnevne politike i stranaèkih
probitaka.
30
12. ožujka 2014. broj 10/2014
I nije toèno, kako to tvrde neoliberalni hrvatski politièari, da
je svaka država loš gospodarstvenik. Tu tezu opovrgavaju
iskustva europskih država u kojima javni sektor uspješno
posluje na tržištu. Štoviše, u nas kao da se ne zna da država i
javne zajednice moraju biti zaštitnici javnog interesa i opæeg
dobra, a da taj interes i takvo dobro moraju imati pravo
prvenstva nad privatnim probitcima i nad sve "legitimnijom"
pohlepom. To treba znati, u to vjerovati i na tome raditi!
3. Socijalna država i radnièka prava. Hrvatska je, po prvom
èlanku svog Ustava - "socijalna država", ali je ona to u
praksi sve manje, i to ne samo zbog vanjskih pritisaka
globalizacijskih institucija (MMF, Svjetska banka, Svjetska
trgovinska organizacija…) nego i unutarnjih rasipnika javnih
i zajednièkih dobara. Hrvatska je sve manje socijalna i stoga
što je državni (u)stroj razgraðen u mnoštvo agencija
(anglosaksonskog tipa) i "nezavisnih" institucija, a što i opet
pogoduje "umnažanju fotelja", tj. stranaèkom klijentelizmu,
a ne pravima graðana.
U sumornoj atmosferi nazadovanja socijale i solidarnosti s
najugroženijima i najmanje zaštiæenima, rijetka svjetlija
toèka je odustajanje Hrvatske vlade od prijedloga Zakona o
povremenim poslovima, koji je trebao regulirati poslove
male vrijednosti i ogranièena trajanja. Željeti je da to
odustajanje ne bude tek taktièko i privremeno, nego trajno.
Europska iskustva pokazuju, naime, da takvi poslovi èesto
služe razbijanju trajnijih poslova, sprjeèavaju obrazovanje i
napredovanje radnika i poveæavaju broj siromašnih meðu
tako zaposlenima. I zato se nije èuditi što su slovenski
graðani referendumom odbili donošenje takvog zakona.
Mnogo pak više zabrinjava prijedlog Zakona o radu, koji u
velikoj mjeri snižava prava zaposlenika liberalizirajuæi
"tržište rada", tj. omoguæavajuæi da se olako otpušta radnike,
koji na taj naèin prvi i jedini snose rizik tržišnih kretanja ali i
lošeg upravljanja tvrtkama. Ovaj prijedlog omoguæuje
znaèajno poveæanje prekovremenog rada i, opæenito, ostavlja
poslodavateljima da ureðuju radno vrijeme zaposlenika kako
god žele. Ako takve odredbe budu prihvaæene, od njih æe
trpjeti ne samo zaposlenici i njihovo zdravlje, nego i njihove
obitelji, koje æe još teže moæi biti zajedno. Takve æe odredbe
biti veoma štetne i za graðansku i svaku drugu javnu i
osobnu zauzetost zaposlenika. Ovaj zakonski prijedlog, osim
toga, nije zaštitio nedjelju kao dan obvezna poèinka i
moguænosti zajednièkog bivanja obitelji uz istovremene
graðanske i druge slobodne djelatnosti i zauzetosti radnih
ljudi.
U ovom prijedlogu Zakona o radu pojavljuju se zlosretne
"agencije" za privremeno zapošljavanje, kojima se ostavlja
velika sloboda pravog trgovanja zaposlenicima i snižavanja
plaæa, što bitno smanjuje prava kolektivnih pregovora,
ugovaranja i, opæenito, prava radnika iz tih ugovora. Ali ne
samo to, taj prijedlog zakona bitno smanjuje prava sindikata,
što predstavlja veliko nazadovanje, kako civilizacijsko tako i
ono ljudskih prava i radnièkih sloboda. Komisija podsjeæa da
je socijalni nauk Katolièke Crkve, poèevši s okružnicom
Rerum novarum pape Lava XIII. još daleke 1891. godine,
krenuo od potrebe zaštite prava radnika i navlastito prava na
sindikalno organiziranje, pregovaranje i zaštitu njihovih
prava, ukljuèujuæi i pravo na štrajk. Stoga je neshvatljivo i
neprihvatljivo da se danas uloga sindikata smanjuje i
marginalizira stvarajuæi pritom privid veæe uloge radnièkih
vijeæa, posebice kod kolektivnih otkaza. Radnièka vijeæa
meðutim nisu nezavisna od poslodavatelja, ona nisu ni strana
ika
u kolektivnom ugovaranju i pregovorima, ona nemaju pravo
na štrajk. Nije dakle ni dobro ni pravedno, ni sukladno
konvencijama Meðunarodne organizacije rada, kojih je
Hrvatska potpisnica, da se uz pomoæ njih marginaliziraju
sindikati.
4. Narodna suglasnost oko bitnih pitanja. Narav i složenost
teškoæa kroz koje prolazi Hrvatska ukazuju da neæe biti
moguæe iziæi iz njih bez velikog napora èitavog društva ali ni
bez prethodne suglasnosti politièkih snaga oko bitnih
problema te oko strateških nacionalnih interesa. Meðu
ostalima, u ove spadaju i radno zakonodavstvo i reforma
javne i državne uprave; porezna politika prema radu i
potrošnji te prema kapitalu i financijskim transakcijama; i
energetska politika i borba protiv klimatskih promjena, kao i
ophoðenje s njihovim posljedicama; i oèuvanje i promicanje
preostalih javnih i opæih dobara – zemlja, vode, more, šume
– za ovaj i za buduæe naraštaje. Meðu vitalna pitanja spada
osobito zaštita obitelji i demografska, natalitetna politika jer
Hrvatska je zaražena "bijelom kugom".
Hrvatska mora pronaæi konsenzus oko tih bitnih pitanja; to je
njezin biti ili ne biti. Bilo bi stoga dobro i pravedno, za
graðanski mir i narodnu volju-živjeti-zajedno, da politièke
snage – i sadašnje i buduæe – što prije krenu putem suradnje
oko ovih bitnih tema i pitanja, te da se, umjesto grijeha
struktura, poènu graditi velike koalicije za dobar život svih
graðana. Pri tom ne treba zazirati ni od referenduma. Od
katolièkih vjernika, kao i od svih ljudi dobre volje, treba
oèekivati da se ukljuèe u ovakve "putove dobra" jer vremena
je sve manje u današnjem, silno promjenjivom svijetu, u
kojem su se sva kretanja ubrzala.
5. Solidarnost s narodima u nevolji. Kad je hrvatski narod
prije dva desetljeæa bio ugrožen u svojoj fizièkoj biti i
materijalnoj osnovici, s njim se solidarizirala hrvatska
dijaspora ali smo kao narod doživjeli i veliku pomoæ brojnih
ljudi dobre volje posvuda po svijetu te postupno, i država i
meðunarodnih organizacija.
Naša Komisija podsjeæa i istièe da je naša dužnost – i
kršæanska i graðanska i ljudska – da iskažemo svoju stvarnu
solidarnost ne samo s potrebnima i sirotima u vlastitoj
domovini nego i u svijetu, te da u toj skrbi poènemo s
najbližima. To su ne samo Hrvati u Bosni i Hercegovini –
koji su krivnjom velikosrpskog agresora, ali i odgovornošæu
nekih politika Republike Hrvatske, danas osiromašeni i
obespravljeni u vlastitoj domovini te još i majorizirani u
Federaciji – nego i svi graðani te nesreðene zemlje, koji trpe
od bezakonja, korupcije, nezaposlenosti i nejednakosti.
Nepravedni Daytonski "mir" – kojim je cinièni svijet
podijelio Bosnu i Hercegovinu i nagradio napadaèe i
genocid, a samo zaustavio rat – treba što hitnije izmijeniti i
osigurati uvjete obnove države i društva te poštivanje
zakona. Isto tako potrebno je pravno i silom javne vlasti
osigurati sva ljudska, graðanska i nacionalna prava svih
autohtonih stanovnika Bosne i Hercegovine, osobito Hrvata
koji su najnezaštiæeniji.
Našu stvarnu solidarnost zaslužuje i jedan drugi europski
narod koji sveudilj trpi od naslijeða totalitarne i kolonijalne
prošlosti, gladomora i genocida, ali i od progona svojih
duhovnih i intelektualnih elita te od korupcije i nasilja
korumpirane vlasti. To su Ukrajinci, koji danas brane ne
samo cjelovitost svoje države nego i "europske vrijednosti
slobodnog i pravednog društva doslovno do krvi", kako nam
u svom pismu nade od 24. sijeènja poruèuje Jurij
Andruhoviè, danas vodeæi ukrajinski pisac i pjesnik, esejist i
prevoditelj. Zbog novih dogaðaja u Ukrajini a na temelju
Prilog dokumenti
pisma Velikog Nadbiskupa kijevsko-galicijskog, poglavara
Ukrajinske grkokatolièke Crkve Svjatoslava Ševèuka koje je
dobila Hrvatska biskupska konferencija i u kojem se opisuje
dramatiènost situacije, Komisija poziva sve vjernike u
Hrvatskoj da mole za mir u Ukrajini.
Našu solidarnost danas treba i patnièki sirijski narod, koji
veæ gotovo tri godine krvari u strašnom graðanskom ratu,
koji je pokosio veæ više od 130.000 žrtava, veæim dijelom
civila, posebice djece. Taj rat prate i brojni progoni sirijskih
kršæana, kojih je bilo u Siriji 10% prije ovoga rata, a koji
polako nestaju iz te zemlje, u kojoj su prve kršæanske
zajednice nicale još tijekom prvih putovanja svetog Pavla u
Rim.
I neæe biti ni od kakve koristi ako na sve ove tragedije i
progone iskažemo samo našu "duboku zabrinutost", kako
nas ovih krvavih kijevskih dana u svom kriku upozorava
Miroslav Frankoviè Marinoviè, vice-rektor ukrajinskog
Katolièkog sveuèilišta i predsjednik Pen-kluba. Jer ove
nevolje i tragedije zahtijevaju od svih – a nadasve od
hrvatskih predstavnika u meðunarodnim organizacijama,
posebice u Europskoj uniji – da poduzmu odluène i oštre
mjere protiv korumpiranih i zloèinaèkih politièara koji u
Bosni i Hercegovini, Ukrajini i Siriji obespravljuju, progone
i ubijaju vlastite sugraðane. Europska unija i demokratske
države imaju dužnost zalagati se, ne samo rijeèima nego i
konkretnim djelima, za pravdu i mir. I to hic et nunc –
upravo sad u ovim nesretnim zemljama jer sutra æe biti
prekasno.
U Zagrebu, 5. ožujka 2014.
Mons. dr. Vlado Košiæ
Predsjednik Komisije HBK "Iustitia et pax"
Korizma nas poziva na obraæenje
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 5. ožujka
2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Danas, na Èistu srijedu, zapoèinje èetrdesetodnevni
korizmeni hod koji æe nas dovesti do vazmenog trodnevlja,
spomena muke, smrti i uskrsnuæa Gospodinova, središta
otajstva našeg spasenja. Korizma nas pripravlja na taj tako
važan dogaðaj, zato je to "jako" vrijeme, prekretnica koja
može u svakom od nas potpomoæi promjenu, obraæenje. Svi
trebamo biti bolji, promijeniti se na bolje. Korizma nam u
tome pomaže i tako izlazimo iz zamornih navika i lijenog
navikavanja na zlo koje nas vreba. U korizmi nam Crkva
upuæuje dva važna poziva: da postanemo svjesniji Kristova
otkupiteljskog djela i da predanije živimo svoje krštenje.
Svijest o divotama koje je Gospodin uèinio za naše spasenje
budi u našem umu i srcu raspoloživost za zahvaljivanje
Bogu, za ono što nam je on darovao, za sve ono što èini za
svoj narod i èitavo èovjeèanstvo. Otud kreæe naše obraæenje:
to je zahvalni odgovor na divno otajstvo Božje ljubavi. Kada
vidimo tu ljubav koju Bog ima prema nama, osjetimo želju
da mu se približimo: to je obraæenje.
Duboko živjeti krštenje – to je drugi poziv – znaèi takoðer
ne navikavati se na situacije degradacije i bijede koje
susreæemo dok prolazimo kroz naše gradove i sela. Postoji
opasnost da pasivno prihvaæamo odreðena ponašanja i da nas
žalosne stvarnosti koje nas okružuju nimalo ne iznenaðuju.
Navikavamo se na nasilje, kao uobièajenu svakodnevnu
vijest; navikavamo se na braæu i sestre koji spavaju na ulici,
koji nemaju krova pod koji bi se sakrili. Navikavamo se na
izbjeglice koje traže slobodu i dostojanstvo, koje se ne
prihvaæa kao što bi trebalo. Navikavamo se živjeti u društvu
koje teži živjeti kao da Boga nema, u kojem roditelji više ne
12. ožujka 2014. broj 10/2014
31
Prilog dokumenti
uèe djecu moliti i prekrižiti se. Pitam vas: znaju li se vaša
djeca prekrižiti? Razmislite. Znaju li se vaši unuci prekrižiti?
Jeste li ih to nauèili? Razmislite i odgovorite u svome srcu.
Znaju li moliti Oèenaš? Znaju li izmoliti Gospi molitvu
Zdravomarije? Razmislite i odgovorite na to. Ta naviknutost
na nekršæanska vladanja i lagodnost uspavljuje nam srce!
Korizma nam dolazi kao providnosno vrijeme da uèinimo
zaokret u svom životu, da obnovimo sposobnost da
reagiramo na stvarnost zla koje je trajni izazov. Korizmu
treba živjeti kao vrijeme obraæenja, osobne i zajednièke
obnove kroz približavanje Bogu i povjerljivo prianjanje uz
evanðelje. Na taj nam naèin omoguæuje takoðer gledati
novim oèima braæu i njihove potrebe. Zbog toga je korizma
povoljno vrijeme za obraæenje na ljubav prema Bogu i
bližnjemu; ljubav koja zna usvojiti stav Gospodinove
besplatnosti i milosrða, koji "posta siromašan, da se vi
njegovim siromaštvom obogatite" (usp. 2 Kor 8, 9).
Razmatrajuæi središnja otajstva vjere, muku, smrt i
uskrsnuæe Kristovo, shvatit æemo da nam je neizmjerni dar
otkupljenja dan slobodnom Božjom inicijativom.
Zahvaljivanje Bogu za otajstvo njegove raspete ljubavi;
autentièna vjera, obraæenje i otvorenost srce braæi: to su bitni
elementi za življenje korizme. Na tome putu želimo zazvati s
posebnim pouzdanjem zaštitu i pomoæ Djevice Marije: neka
nas ona, koja je prva vjerovala u Krista, prati u danima
snažne i pokornièke molitve, kako bismo, oèišæeni i
obnovljeni u duhu, proslavili veliko otajstvo uskrsnuæa
njezina Sina.
Isusove kušnje
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 9.
ožujka 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
U Evanðelju ove prve korizmene nedjelje svake se godine
donosi dogaðaj Isusovih kušnji, kada je Duh Sveti Isusa,
sišavši na njega nakon krštenja u Jordanu, nagnao Isusa da
se otvoreno suoèi sa Sotonom u pustinji, kroz èetrdeset dana,
prije nego æe zapoèeti svoje javno poslanje.
Napasnik pokušava odvratiti Isusa od Oèeva nauma,
odnosno od puta žrtve, ljubavi koja prinosi samu sebe kao
žrtvu pomirnicu te ga navesti da se opredijeli za lakši put
uspjeha i moæi. Borba izmeðu Isusa i Sotone vodi se citatima
iz Svetog pisma. Ðavao, naime, da bi odvratio Isusa od puta
križa, stavlja mu pred oèi lažne mesijanske nade: materijalno
blagostanje, oznaèeno moguænošæu pretvaranja kamenja u
kruh; spektakularnost i èudotvorstvo preko ideje da se baci s
vrha jeruzalemskog hrama kako bi tako bio spašen od
anðela; te na kraju brzi uspon do moæi i vlasti, u zamjenu za
èin klanjanja Sotoni. To su tri skupine kušnji: one su i nama
dobro poznate!
Isus odluèno odbacuje sve te kušnje i potvrðuje èvrstu volju
da slijedi put koji je odredio Otac, bez ikakvog kompromisa
s grijehom i logikom svijeta. Pripazite kako Isus odgovara.
On ne razgovara sa Sotonom, kao što je uèinila Eva u
zemaljskom raju. Isus dobro zna da sa Sotonom nije moguæe
razgovarati, jer je ovaj veoma lukav. Zbog toga Isus,
namjesto da razgovara kao što je uèinila Eva, odluèuje uteæi
se Božjoj rijeèi i odgovara snagom te rijeèi. Upamtimo to: u
trenucima kušnji, naših kušnji, nema raspravljanja sa
Sotonom, veæ se moramo uvijek braniti Božjom rijeèju! I to
æe nas spasiti. U svojim odgovorima Sotoni, Gospodin,
koristeæi Božju rijeè, podsjeæa nas nadasve da "ne živi
èovjek samo o kruhu, nego o svakoj rijeèi što izlazi iz Božjih
usta" (Mt 4, 4; usp. Pnz 8, 3); i to nam daje snagu, podupire
nas u borbi protiv mentaliteta svijeta koji srozava èovjeka na
razinu osnovnih potreba, uslijed èega gubi glad za onim što
32
12. ožujka 2014. broj 10/2014
ika
je istinito, dobro i lijepo, glad za Bogom i njegovom
ljubavlju. Podsjeæa nas usto da "pisano je takoðer: Ne
iskušavaj Gospodina, Boga svojega!" (r. 7), jer put vjere
vodi takoðer kroz mrak, sumnju, i jaèa se strpljivošæu i
ustrajnim išèekivanjem. Isus na kraju podsjeæa da "pisano je:
Gospodinu, Bogu svom se klanjaj i njemu jedinom služi!" (r.
10); odnosno moramo se odvratiti od idola, ispraznosti i
graditi svoj život na onom bitnom.
Te æe Isusove rijeèi pronaæi konkretni odgovor u njegovim
djelima. Njegova potpuna vjernost naumu Oèeve ljubavi
dovest æe ga nakon tri godine do konaènog obraèuna s
"knezom ovoga svijeta" (Iv 16, 11), u èasu muke i križa, i
ondje æe Isus izboriti svoju konaènu pobjedu. To je pobjeda
ljubavi.
Draga braæo, korizma je povoljna prilika za sve nas da
idemo putom obraæenja, iskreno se usporeðujuæi s ovim
tekstom iz Evanðelja. Obnovimo svoja krsna obeæanja:
odrecimo se Sotone i svih njegovih djela i zasjeda – jer on je
zavodnik – da bismo mogli kroèiti Božjim putovima i tako
"doæi do Uskrsa u radosti Duha Svetoga" (Zborna molitva
prve nedjelje došašæa, godina A).
Nakon Angelusa
[...]
Imajmo pred oèima u ovoj korizmi poziv Meðunarodnog
Caritasa u njegovoj kampanji protiv gladi u svijetu. Svima
želim da ovaj netom zapoèeti korizmeni put bude bogat
plodovima; i molim vas da se sjetite u svojoj molitvi mene i
suradnika u Rimskoj kuriji, jer veèeras zapoèinjemo
duhovne vježbe koje æe trajati tjedan dana. Hvala.
Svima želim ugodnu nedjelju i dobar tek. Doviðenja!

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA

2. travnja 2014. Biskup Mate Uzinić predao Papi majicu SHKM

10 - 11.03.2015

9 - 04.03.2015

ovdje

11 - 19.03.2014 - Hrvatska biskupska konferencija

117 Datum: 08. ožujka 2015.

12. studenog 2014. Priopćenje Nadbiskupskoga duhovnog

Listić - Župa bl. Alojzija Stepinca, Zagreb

Legende o svetom Nikoli