close

Enter

Log in using OpenID

8. povezanoSt Strategije pilot projekta 2

embedDownload
Programme co-funded by the
ЕUROPEAN UNION
Transnacionalna strategija održivog teritorijalnog
razvoja Podunavlja s posebnim osvrtom na turizam
DATOURWAY
Pilot projekt 2 “Béda-Karapancsa”
Strategija razvoja održivog turizma
u ekološki zaštićenim područjima u
međunarodnom kontekstu
HRVATSKA-MAĐARSKA-SRBIJA
i Akcijski plan
Ovaj projekt financira Europska unija
This project is funded by the European Union
www.southeast-europe.net
Jointly for our common future
www.datourway.eu
Dodatne informacije o projektu:
Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o. Osijek
Stjepana Radića 4
31000 Osijek
Tel.: +385 31 221 840
Fax: +385 31 221 841
[email protected]
www.slavonija.hr
www.datourway.eu
www.datourinfo.eu
Ova publikacija nastala je uz financijsku podršku
Europske unije. Za sadržaj je odgovorna Regionalna
razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o., Osijek,
Republika Hrvatska te isti ne odražava nužno stavove
Europske unije.
Sadržaj
1. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1.1. Kontekst i ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
2. Analiza postojećeg stanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2.1. Preduvjeti korištenja turističkih resursa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2.1.1. Opće značajke konteksta razvoja turizma . . . . . . . . . . . . . . . 7
2.1.1.1. I dentifikacija okolišne, društvene, ekonomske, pravne i
političke situacije područja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2.1.1.2. I dentifikacija značajki turizma u mikroregionalnom
kontekstu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
2.1.1.3. Plansko-razvojni kontekst turizma . . . . . . . . . . . . . . . . 11
2.1.1.4. Institucionalni okvir turističkog razvoja . . . . . . . . . . . . . 12
2.1.2. Ljudski resursi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
2.1.2.1. Stanovništvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
2.1.2.2. Zaposlenost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
2.1.2.3. Obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
2.1.3. Prirodni i okolišni čimbenici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
2.1.3.1. Prirodne i krajobrazne značajke područja . . . . . . . . . . . 17
2.1.3.2. Stanje okoliša . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
2.1.3.3. Zaštita prirodne baštine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
2.1.4. Infrastruktura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
2.1.4.1. Dostupnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
2.1.4.2. Transport . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
2.1.4.3. Životni standard . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
2.1.5. Prostorna struktura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
2.1.5.1. Upravljanje prostorom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
2.1.5.2. Sustav naselja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
2.1.6. Gospodarstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
2.1.6.1. Industrija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
2.1.6.2. Poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
2.1.6.3. Uslužne djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
2.1.6.4. Telekomunikacijske usluge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
3. Analiza stanja u turizmu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.1. Turistička ponuda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.1.1. Turističke atrakcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.1.2. Ponuda turističkih proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.1.2.1. Ekoturizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.1.2.2. Rekreativni i sportski turizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.1.2.3. Zdravstveni turizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.1.2.4. Kulturni turizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
34
34
34
35
36
37
38
39
3.1.2.5 Ostali turistički proizvodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
3.2. Uvjeti za prihvat turista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
3.2.1. Smještaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
3.2.2. Ugostiteljstvo, komercijalna ponuda . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
3.2.3. Turistička infrastruktura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
3.2.4. Identitet naselja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
3.2.5. Ljudski resursi u sektoru turizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
3.2.6. Turističke organizacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
3.2.7. Marketing . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
3.3. Turistička potražnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
3.4. Ciljna područja turizma- lokalna odredišta . . . . . . . . . . . . . . . . 46
3.4.1. Ključna turistička područja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
3.5. Dionici razvoja i partnerstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
3.5.1. Identifikacija regionalnih dionika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
3.5.2. Uloga lokalne samouprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
3.5.3. Uloga poduzetničkog sektora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
3.5.4. G ostoljubivost lokalnog stanovništva i
njihov pristup turizmu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
3.6. Čimbenici utjecaja na razvoj turizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
3.6.1. Utjecaj na krajolik, prijeteći čimbenici i promjene . . . . . . . 49
3.6.2. Konfliktna područja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
3.6.3. Uvjeti i mogućnosti razvoja turizma temeljenog na okolišnim
prednostima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
4. SWOT analiza i strateške odrednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
4.1. Usporedna SWOT analiza područja Pilot projekta 2
„Beda-Karapancsa“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
5. Strateške odrednice Pilot projekta 2 „Beda-Karapancsa“ . 55
5.1. Piramida ciljeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
6. Akcijski plan – lokalne mogućnosti ulaganja . . . . . . . . . . . . . 59
7. Ocjena utjecaja Strategije Pilot projekta 2 „Beda-Karapancsa“
na područje pilot projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
8. Povezanost Strategije pilot projekta 2 „Béda-Karapancsa“ s
Transnacionalnom strategijom projekta DATOURWAY . . . . . 71
9. Mogućnosti prekogranične suradnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
10. Zaključna razmatranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
Prilog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
Karte područja Pilot projekta 2 „Beda-Karapancsa“ . . . . . . . . . . . . . 77
3
1. Uvod
1.1. Kontekst i ciljevi
Ovaj dokument izrađen je u okviru projekta Transnacionalna strategija održivog teritorijalnog
razvoja s posebnim osvrtom na turizam (DATOURWAY), u okviru Programa Jugoistočna Europa. Razvoj održivog turizma u Kopačkom ritu
i okolnom području dio je projekta PiP 2: “BédaKarapancsa” (MAĐ-SRB-HR) – razvoj turizma u
ekološki zaštićenom području. Osim Regionalne
razvojne agencije Slavonije i Baranje i Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava iz Hrvatske,
partneri u ovom pilot projektu su Znanstvena
udruga za prostorni razvoj (SASD) s mađarske
strane te Regionalne agencije za razvoj malih i
srednjih poduzeća “Alma Mons”, Zavod za urbanizam Vojvodine, Turistička organizacija Vojvodine i Pokrajinski sekretarijat za regionalnu i
međunarodnu suradnju – Izvršno vijeće Autonomne Pokrajine Vojvodine, sa srpske strane.
definiranom području, s posebnim naglaskom
na mjesta u zaštićenim područjima i njihovoj
blizini, park prirode „Kopački rit“, Hrvatska; Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje“, Srbija
i južni dio Nacionalnog parka „Dunav-Drava“, Beda-Karapancsa, Mađarska.
Područje interesa obuhvaća pet administrativnih
jedinica u okolici Parka prirode Kopački rit (Hrvatska): grad Osijek i općine Draž, Kneževi Vinogradi, Bilje i Erdut. Analiza mađarskog područja
Svrha Pilot projekta 2 „Beda-Karapancsa“ je istraživanje mogućnosti razvoja održivog turizma na
5
za turističku strategiju pilot projekta Béda-Karapancsa usmjerena je na tri mikroregije: mikroregije Mohač, Šikloš i Baja. U Srbiji su obuhvaćene
općine Sombor i Apatin te Zapadnobački upravni okrug.
Ciljno područje relativno je zapostavljeno u smislu socijalnih i ekonomskih aspekata, ali ima velike potencijale za razvoj turizma. Postojanje velikih područja u prirodnom stanju omogućilo je
zaštitu prirodnog staništa te postoji potencijal za
razvoj održivog ekološkog turizma. Stoga je opći
cilj pilot projekta promicanje održivog razvoja
turizma na ciljnom području i provođenje turističke strategije i akcijskog plana.
Specifični ciljevi pilot projekata uključuju istraživanje i vrednovanje socijalnih i ekonomskih
uvjeta održivog razvoja turizma, jačanje turističkih atrakcija, srednjoročno strateško planiranje i
razradu akcijskih planova.
Ciljne skupine plana su jedinice lokalne samouprave, državne organizacije, ekonomske organizacije, privatni poduzetnici i lokalne nevladine
organizacije kao i izravni korisnici na ovom po-
6
dručju, ali i lokalno stanovništvo i potencijalni
turisti kao neizravni korisnici.
Glavne specifične aktivnosti pilot-projekta uključuju istraživanje, analize, kriterije vrednovanja
i uvjete održivog razvoja turizma, organiziranje
regionalnih događanja, izradu strategije/akcijskih planova i organiziranje regionalne konferencije.
Posebni rezultati pilot projekta trebaju sadržavati analizu kriterija i uvjeta održivog razvoja turizma do 2015. godine, definirati mogućnosti za
održivi turistički razvoj do 2015. godine, akcijske
planove održivog razvoja turizma, detaljne turističke baze podataka, inkorporaciju rezultata
ovog i ostalih realiziranih pilot projekata na razini Datourway projekta u jedinstvenu transnacionalnu turističku strategiju u cijelom projektnom
području te stvoriti pretpostavke za razvoj zajedničkih projektnih ideja kroz akcijski plan.
Dokument je izrađen u skladu sa Zajedničkom
metodologijom projekta DATOURWAY.
2. Analiza postojećeg stanja
2.1. Preduvjeti korištenja
turističkih resursa
2.1.1. Opće značajke konteksta
razvoja turizma
2.1.1.1. Identifikacija okolišne,
društvene, ekonomske, pravne i
političke situacije područja
HRVATSKA
Područje istraživanja oko Parka prirode Kopački rit obuhvaća jedno gradsko područje i četiri
općine u Osječko-baranjskoj županiji u istočnoj
Hrvatskoj. Sastoji se od tri različite vrste okoliša:
Grad Osijek s njegovom bliskom okolicom naseljenog gradskog područja i preostalog područja
koje pokriva četiri općine Draž, Kneževi Vinogradi, Bilje i Erdut koje je dijelom poljoprivredno i
ruralno, a dijelom u prirodnom stanju. Prirodna
se područja uglavnom nalaze u blizini dviju velikih rijeka, Dunava i Drave, a najveću površinu
pokriva Park prirode Kopački rit.
Najvažnija obilježja područja su dvije velike rijeke, Dunav i Drava. Dunav je rijeka koja teče od sjevera prema jugu te predstavlja granični prostor
na svojoj istočnoj strani, uglavnom kao granična
rijeka između Hrvatske i Srbije. Rijeka Drava teče
od zapada prema istoku u južnom dijelu područja do ušća u Dunav u Parku prirode Kopački rit.
Osim u preostalim dijelovima na zapadu Hrvatske gdje je Drava granična rijeka između Hrvatske i Mađarske, u ovom se dijelu obje obale rijeke
Drave nalaze u Hrvatskoj, dijeleći dvije povijesne
pokrajine - Baranju na sjeveru i Slavoniju na jugu.
Tri sjeverne općine, Draž, Kneževi Vinogradi i Bilje,
dio su Baranje, povijesne pokrajine podijeljene
između Hrvatske i Mađarske. Općina Erdut i grad
Osijek pripadaju Slavoniji, povijesnoj regiji koja
obuhvaća istočni dio Hrvatske. Mali dio upravne
jedinice grada Osijeka, uključujući jedan maleni
dio Parka prirode Kopački rit, nalazi se na lijevoj
strani rijeke Drave u Baranji. Zbog veće pokrivenosti prirodnih područja, izloženosti poplavama
rijeke Dunav, a dijelom i povijesnih razloga, sjeverna područja u Baranji slabije su naseljena od
područja u Slavoniji, uključujući i ruralni dio u
općini Erdut.
Područje istraživanja oko Kopačkog rita nalazi se
na istočnoj strani Osječko-baranjske županije, ali
s gospodarskog i turističkog stajališta predstavlja
njegov najvažniji dio. Glavni razlog je uključivanje
Osijeka kao glavnog grada Županije i najvećeg i
najvažnijeg urbanog središta cijele istočne Hrvatske kao NUTS 2 regije. Osijek je ujedno i jedino urbano naselje u području istraživanja, a sve
ostale općine su vrlo usmjerene na Osijek kao urbano središte. Ipak, tri općine u Baranji dijelom su
usmjerene na Beli Manastir kao tradicionalno središte hrvatske Baranje i NUTS 4 urbano središte.
Ovo je usmjerenje prisutnije u općinama Draž i
Kneževi Vinogradi, a slabije prisutno u općini Bilje,
koja je bliže Osijeku nego Belom Manastiru.
Kao posljedica graničnog položaja na ovom području prisutna su multinacionalna obilježja.
Osim Hrvata, tu je važan udio Mađara u sve tri
baranjske općine (Kneževi Vinogradi 41%, Bilje
35% i Draž 25%) i Srba u Erdutu (54%) i općini
Kneževi Vinogradi (18%). Isto tako se mnogo Hrvata nalazi u susjednim područjima u mađarskoj
Baranji i na lijevoj strani rijeke Dunav u Srbiji.
MAĐARSKA
Analiza mađarskog područja za turističku strategiju pilot projekta Béda-Karapancsa usmjerena
je na tri mikroregije, Mohač, Šikloš i Baja. Ove
analizirane mikroregije pripadaju u dvije NUTS II
statističke regije Mađarske, Mohač i Šikloš u Južno Zadunavlje, a Baja u regiju Južne Nizine.
Područje mikroregije Baja obuhvaća 1190 km2, s
populacijom od 74.925 stanovnika. Ova mikroregija nije napredna regija Mađarske, što znači
da društvena i gospodarska pozadina čine ovo
područje jednim od područja u zaostajanju. Broj
naselja iznosi 20 od kojih je samo jedan grad,
Baja i 19 sela ili župa. Broj naselja koja zaostaju,
7
Sve mikroregije imaju povoljnu geografsku podjelu u pogledu bilateralnih uvjeta budući da
su granično podijeljene. Prekogranični odnosi
postaju sve važniji i s hrvatskom i sa srpskom
stranom, ali nisu postignute značajne vrijednosti
koje su potrebne. U pogledu budućih udruživanja u EU-u s Hrvatskom, a možda kasnije i Srbijom, ti su odnosi ključni u svakodnevnom ekonomsko-političkom životu, ne samo istraživane
mikroregije nego i sve tri navedene zemlje.
iz socijalnih i ekonomskih razloga iznosi 11 koji
također trpe veći postotak stope nezaposlenosti
od nacionalnog prosjeka.
Područje mikroregije Mohač je 846 km s populacijom od 50.465 osoba. Ova mikroregija je
nedovoljno razvijena, što znači da društvena i
ekonomska podloga područja zahtijeva ozbiljne
razvojne procese. Na ovom području nalaze se
ukupno 43 naselja, od kojih su dva grada (Mohač
i Baja) te 41 selo ili župe. Broj naselja koja zbog
socijalnih i ekonomskih razloga zaostaju u razvoju iznosi 23, a ona također trpe i veću stopu nezaposlenosti od nacionalnog prosjeka.
2
BDP po glavi stanovnika je, nažalost, niži od državnog prosjeka te je također niži od regionalnog i županijskog prosjeka. Njegova vrijednost
- baš kao u Baji – nedavno je iznosila nešto više
od 500 000 HUF / stanovniku / godišnje.
Najmanje područje na istraživanom NUTS III području je područje mikroregije Šikloš, 653 km2 s
populacijom od 37.247 stanovnika, pa je također
najmanje i brojem stanovnika. Ova mikroregija
također se ubraja u mađarske mikroregije koje
zaostaju u razvoju te čija društvena i gospodarska podloga zahtijeva ozbiljne razvojne procese.
Ova mikroregija uključuje ukupno 53 naselja, od
čega su tri grada (Šikloš, Vilanj i Harkanj) te još 50
sela ili župa. Broj naselja koja zaostajanju zbog
socijalnih i ekonomskih razloga prilično je visok,
37, te ova područja također imaju višu stopu nezaposlenosti od nacionalnog prosjeka.
Vrijednost BDP-a po stanovniku također je ispod
nacionalnog prosjeka. Regionalni i županijski
prosjek također premašuje podatke ove mikroregije. U novije vrijeme ta je vrijednost najniža
među istraživanim NUTS III područjima, blizu
500 000 HUF / stanovniku / godišnje.
8
Ovo područje predstavlja „ulaz na Balkan” koji
će naglasiti ulogu Mađarske u smislu Balkanske
strategije Europske unije.
Sve obuhvaćene mikroregije tradicionalno su
ruralna područja na kojima bi razvoj održive poljoprivrede, zaštite prirode, turizma i kulturnih
vrijednosti značio jedan od osnovnih uvjeta za
gospodarski i društveni razvoj.
Vanjski odnosi ključni su za sve tri mikroregije jer
su to granična područja na kojima je prekogranična suradnja neophodna za daljnji razvoj. Ova
će se situacija unaprijediti budućim ulaskom Hrvatske - a možda kasnije i Srbije - u Europsku uniju i poboljšanjem odnosa - i ekonomskih, političkih i kulturnih - sa srpskom i hrvatskom stranom.
Zbog gore navedenog ova područja moraju biti
otvorena za prekograničnu suradnju koja bi mogla predstavljati osnove za interakciju između EU i
Jugoistočne Europe kroz učinkovitiji protok informacija, jačanje uloge tranzita i poslovnih odnosa
te uzimajući u obzir načela održivog razvoja.
SRBIJA
Posebni rezervat prirode Gornje Podunavlje nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Srbije, u pokrajini
Vojvodini, uz lijevu obalu Dunava. Sastoji se od
brojnih meandara, mrtvih riječnih rukavaca, kanala, ribnjaka, močvara i bara formiranih kao rezultat
kontinuirane dinamike rijeke koja je sačuvana u
velikom dijelu rezervata. Ovaj rezervat omeđen je
s dva druga zaštićena područja: Kopačkim ritom
u Hrvatskoj i Nacionalnim parkom Dunav-Drava u
Mađarskoj s kojim čini veliki središnji dio poplavnog područja Dunava, koji se prostire na gotovo
70.000 ha. Unatoč nešto perifernoj poziciji u Srbiji, Gornje Podunavlje nalazi se vrlo blizu dviju državnih granica te je lako dostupno posjetiteljima.
Glavna gradska središta u neposrednoj okolici re-
zervata su Sombor i Apatin u Srbiji, Osijek u Hrvatskoj i Baja u Mađarskoj.
nutni status Gornjeg Podunavlja pokazuje kako
se ovaj problem treba provesti.
Važnost
Kulturološka i povijesna obilježja
S gotovo 20.000 ha, Gornje Podunavlje je najveće poplavno područje u Srbiji. Djelomično je zaštićeno od 1955. godine, a Vlada Republike Srbije
ga je 2001. godine proglasila Posebnim rezervatom prirode (što je prema srpskom zakonu najstroža shema očuvanja nakon nacionalnog parka). Rezervat je također 2007. godine uvršten na
Ramsarski popis, od 1989. godine je IBA (Važno
ptičje područje), te je dio predloženog prekograničnog velikog rezervata biosfere Dunav-DravaMura. Ovo je područje također određeno kao IPA
(Važna biljno stanište), i PBA (Primarna područja
leptira). Iz svega toga vidljiva je velika važnost
ovog područja za očuvanje biološke raznolikosti.
Na rubu rezervata nalazi se nekoliko sela i dva grada. Sela čuvaju vrlo slikovit i očuvan tradicionalni
stil života i arhitekturne, sakralne i kulturne baštine
s mješavinom različitih etničkih skupina koje žive u
njima. Vjeruje se da se na lokaciji središnjeg mjesta,
Bačkog Monoštora, nekad nalazio utvrđeni srednjovjekovni grad Bodrog, ali je bio uništen, vjerojatno poplavama, i danas nema tragova o njemu.
Prirodna zaštita
Imajući na umu da je ovo upravljano područje,
koncept njegovog očuvanja temelji se na zaštiti
postojećih vrijednosti (pejzaža, raznolikosti i procesa vožnje), kao i provedbi usmjerenih stanišnih
revitalizacijskih projekata. Ekoturizam je najtipičniji za ovo područje, uz male objekte u selima, a
na temelju okolne prirode.
2.1.1.2. Identifikacija značajki turizma u
mikroregionalnom kontekstu
HRVATSKA
Ovlast za upravljanje rezervatom ima javno poduzeće Vojvodinašume, ali redovito praćenje i
podršku u očuvanju također mu pružaju Institut
za zaštitu prirode Srbije i Pokrajinsko tajništvo za
zaštitu okoliša i održivi razvoj Pokrajine Vojvodine. Može se reći da je Gornje Podunavlje predstavnik poplavno-močvarnih područja, prototip
ostalih močvarnih područja u Srbiji, i zato smo
odlučili predstaviti Srbiju našim posjetiteljima
kroz močvare i njezine atrakcije. Sva zaštićena
područja uz Dunav traže našu stalnu brigu, a tre-
Iako je mikroregija Istočne Hrvatska najslabija
u Hrvatskoj u pogledu razvoja turizma, njezin
najvažniji dio je područje oko Osijeka, odnosno
područje istraživanja. Glavni razlog je taj što se
velik dio najvažnijih turističkih atrakcija cjelokupne Istočne Hrvatske nalazi u gradu Osijeku i
susjednim područjima. Grad Osijek je po broju
turističkih noćenja i ukupnoj turističkoj važnosti
treće turističko odredište u cijeloj kontinentalnoj
Hrvatskoj, nakon glavnog grada Zagreba i Nacionalnog parka Plitvička jezera, smještenih na području koje povezuje Zagreb i obalnu Hrvatsku u
zapadnom dijelu zemlje.
Glavni razlozi za posjet Osijeku su sam grad
zbog ekonomske važnosti i svoje dvije najvažnije atrakcije – Tvrđe, starog dijela grada Osijeka, i
Parka prirode Kopački rit koji se nalazi na samoj
granici područja grada. Tvrđa je dobro očuvani
povijesni ansambl gradskog planiranja (utvrda)
iz 18. stoljeća, a zajedno s Katedralom u Đakovu
predstavlja najvažniji spomenik kulture u cijeloj
Slavoniji. Park prirode Kopački rit na ušću Drave u
9
Dunav najvažnije je, a nakon Parka prirode Papuk
i najveće zaštićeno područje u istočnoj Hrvatskoj.
Ovaj park prirode jedna je od najvećih prirodnih
močvara u Europi, poznatoj po brojnim biljnim i
životinjskim vrstama.
Promatrano je područje također savršen primjer
za moguću međunarodnu suradnju u turizmu te
također pruža dobru podlogu i osnovu za održivi
razvoj ekoturizma budući da su prirodne i kulturne vrijednosti područja dobro osigurane.
Aktualni trendovi pokazuju rast turističkog značaja u području, što je vidljivo kroz rast u turističkim noćenjima od 30 posto u razdoblju od
2005. do 2009. godine, unatoč ukupnoj krizi. To
je uzrokovano gospodarskim oporavkom područja, izgradnjom novih smještajnih kapaciteta,
jakom promocijom, različitim manifestacijama,
i sl., a povoljni uvjeti za razvoj turizma također
uključuju opći rast interesa za očuvanje prirodne
i kulturne baštine, rast važnosti ruralnog turizma
i položaj mnogih drugih važnih turističkih atrakcija Istočne Hrvatske u području istraživanja ili u
njegovom neposrednom okruženju.
Konkurenti u turizmu s jedne strane dolaze iz europskih zemalja koje imaju dobro utemeljen ekoturizam u praksi, a u užem smislu to su susjedne zemlje kao što su Slovenija, Hrvatska, Srbija
i Rumunjska, koje također mogu biti konkurenti
mađarskoj strani regije Béda -Karapancsa.
S obzirom na pretežno domaću potražnju i važnost poslovnog turizma, nema ozbiljnih konkurenata koji mogu ugroziti stvarni snažan rast.
Konačno, susjedna područja u Mađarskoj i Srbiji
mogu se promatrati kao konkurenti, ali s obzirom
na ukupni rast oni više djeluju kao ohrabrujući
čimbenik. Drugi povoljan uvjet je opće pojednostavljenje graničnih formalnosti (osobito režima
graničnog prijelaza između Srbije i Europske unije) i bolja razina sigurnosti na području uzrokovana stalnim rastom prometa između tri države.
MAĐARSKA
Kao što je ranije spomenuto ranije, pregledano
područje pilot projekta uključuje tri mikroregije
u Mađarskoj. Ova zemlja je članica EU od 2004.
godine, što je vrlo važno budući da je Europska
unija još uvijek najveće turističko tržište u svijetu - s oko 55-57% svih međunarodnih turističkih
tokova - turizam i turistički razvoj imaju ključnu
ulogu ne samo u Mađarskoj nego također i u budućim pridruženim područjima.
Najnoviji trendovi u turizmu, kako međunarodnom tako i nacionalnom, također dokazuju da se
alternativne grane ove ekonomije dinamički razvijaju jer su ljudi koji sudjeluju u turizmu, umjesto tradicionalnih oblika masovnog turizma, sve
više zainteresirani za kulturne i prirodne vrijednosti i različite oblike turizma kao što je ekoturizam.
10
Jedan od glavnih problema sadašnjeg stanja je
da ova područja imaju dobru prirodnu i kulturnu
podlogu za turizam, ali nemaju potrebnu turističku suprastrukturu i infrastrukturu.
SRBIJA
Nacionalno Ministarstvo trgovine, turizma i usluga
priprema Strategiju razvoja turizma za razdoblje
2006. – 2015. godine koja predstavlja ključni dokument za definiranje tijeka razvoja turizma u Srbiji. U
strategiji se ističe da Srbija ima značajan potencijal
za novi razvoj, proizvode koji se mogu i trebaju obnoviti i brzo komercijalizirati vlastitim sredstvima i
uz očekivanu potporu međunarodne zajednice.
Prema Strategiji, srpski će turizam biti strukturiran
u četiri turistička klastera koja se temelje na različitim oblicima gospodarskog iskustva i koncentracije različitih vrsta resursa u različitim dijelovima
zemlje, a također prema suvremenim trendovima
i načelima regionalnog razvoja turizma.
Autonomna pokrajina Vojvodina prepoznata je
kao jedan karakteristični klaster u okviru razvoja turizma. Različite društvene značajke i značajke krajolika, kulturne baštine, jako zemljopisno
određenje i povijesne veze sa susjednim zemljama (Mađarska, Hrvatska i Rumunjska) omogućuju takvu identifikaciju.
Turizam je u provedbi koncepta ubrzanog razvoja Vojvodine identificiran kao jedan od ključnih
resursa za razvoj.
Gornje Podunavlje je uvršteno na popis šest ključnih turističkih odredišta u Vojvodini. Turističko
odredište je prostorno određena jedinica s integriranom turističkom ponudom. Gornje Podunavlje u tom smislu uokviruje mnogo veće područje
nego što je sam Park prirode te se, više ili manje,
podudara sa srpskom površinom pilot projekta.
Ovaj odabir je napravljen prema sveobuhvatnim kriterijima koji uključuju postojeće turističke
ponude, razvojne trendove, geografski položaj
i prometnu infrastrukturu i pristupačnost, kao i
prirodna i umjetna okruženja i resurse.
Osim tradicionalnih turističkih odredišta, razvoj
turizma u Vojvodini temelji se i na razvoju specifičnog i modernog oblika turizma.
Osim klasičnih spa usluga, ulagalo se u izgradnju
sportskih i wellness centara kako bi se termalna
voda koristila ne samo za liječenje i rehabilitaciju nego također za rekreaciju i zabavu. Projekt za
razvoj nautičkog turizma je u procesu realizacije.
Agroturizam se u posljednje vrijeme razvija kao
novi zaštitni znak seoskog turizma.
Druga kategorija koja određuje turizam na području u regionalnom kontekstu Vojvodine je
tranzitni turizam. On se sastoji od riječnih i cestovnih turističkih ruta. Pomorska ruta za stanovnike na Dunavu je najvažnija za nautički turizam
na makroregionalnoj ljestvici. U šesnaest podunavskih općina određeno je pedeset i šest mikrolokacija kao lokacija za izgradnju marine. Preporučuje se obavljanje kategorizacije postojećih
marina, što podrazumijeva kategorizaciju tehničke kvalitete vezova, pohrane vesala i pristajanje, zatim usluge, restoran, benzinsku postaju i
druge stvari kojima su opremljene marine u EU.
Grad Sombor nalazi se na popisu urbanih središta kao važno regionalno turističko središte.
U takvom se kontekstu Gornje Podunavlje pojavljuje kao klaster koji ima sve elemente koji
predstavljaju ključna obilježja za razvoj turizma
u Vojvodini.
2.1.1.3. Plansko-razvojni kontekst
turizma
HRVATSKA
Turistički razvoj na ovom području pokriven je
s mnogo planiranih dokumenata s nacionalne na lokalnu razinu. Za područje su najvažniji
prostorni plan i Turistički glavni plan Osječkobaranjske županije. Tu su i prostorni planovi na
razini NUTS 5 regije, a osobito su važni onaj za
grad Osijek i za Park prirode Kopački rit. U tim
se planovima Park prirode Kopački rit redovito
spominje kao glavna prirodna atrakcija cijele
istočne Hrvatska i Osijeka kao najvažnijeg kulturno-turističkog odredišta i mogućeg lokaliteta UNESCO baštine.
Grad Osijek i četiri općine također su pokriveni
planskim dokumentima koji definiraju korištenje
zemljišta i aktivnosti na području. Ti planovi su
otvoreni za javnost i u većini se slučajeva mogu
pogledati na lokalnim web stranicama. Vrlo važan
faktora poticanja budućeg turističkog razvoja je
osnivanje regionalnog parka Mura-Drava u sklopu
budućeg prekograničnog UNESCO-vog Svjetskog
rezervata biosfere Mura - Drava – Dunav.
MAĐARSKA
Prostorni, organski i razvojni ciljevi područja
obično se usredotočuju na probleme regionalnog razvoja, društvene i ekonomske probleme i
područja te turizam. Područja su obično povezana do 5 razina prostornog planiranja:
Naselje: (planovi naselja prisutni su samo u većim gradovima u mikroregiji, kao što su Baja, Šikloš, Vilanj, Mohač, i sl.). U smislu održivog razvoja među tih programima izdvajamo tzv. eko-Baja
program 2005-2020 gdje se u programu u velikoj
mjeri u obzir uzima održivost. Ti programi, naravno, uzimaju u obzir lokalne uvjete društvenog i
gospodarskog života.
Mikroregija: mikroregije u osnovi imaju sve potrebne planske dokumente, ali neki od njih su
sada zastarjeli. Oni su obično nastali početkom
2000-te ili oko 2005. godine.
Županijska razina: županije u osnovi imaju sve
potrebne planske dokumente.
Regionalna razina: Ona su kreirana i za Južno Zadunavlje i regiju Južne Velike Nizine vezano za
sljedeće teme i područja: analiza stanja, pojmovi,
strategije, operativni programi i akcijski planovi
na svim područjima društvenog i gospodarskog
života. Ovaj proces planiranja prilagođen je potrebama i zahtjevima Europske unije.
Nacionalna razina: (Novi mađarski razvojni
program i njegovi operativni programi, Novi
Széchenyi plan, Koncept nacionalne razvojne
politike “Országos Fejlesztéspolitikai Koncepció”, Koncept Nacionalnog prostornog razvoja
“Országos Területfejlesztési Koncepció”).
11
Prikazani programi i planovi dobro su prilagođeni
županijskoj i regionalnoj razini procesa planiranja
te su također uključeni u nacionalni i - s obzirom
na pogranični položaj - međunarodni kontekst.
SRBIJA
Popisani su najvažniji prostorno planski dokumenti u okviru područja pilot projekta. Neki od
njih već su usvojeni, a neki su još uvijek u fazi
izrade.
Na nacionalnoj razini postoji Prostorni plan Republike Srbije usvojen 2010. godine. To je Prostorni plan razvoja s kratkoročnim i srednjoročnim ciljevima (2010-2014-2020). Na regionalnoj
razini postoji regionalni prostorni plan Autonomne Pokrajine Vojvodine čija je konceptualna
faza prošla lokalnu skupštinu i trenutačno je u
izradi njegov nacrt. Ovaj plan obuhvaća isti vremenski okvir kao Prostorni plan Srbije.
Drugi regionalni prostorni plan je prostorni plan
Područja posebne namjene za prirodni rezervat
Gornje Podunavlje. Fokusira se na zone zaštite
prirode na području Gornjeg Podunavlja i donosi nove koncepte za razvoj ovog područja. Prostorni plan posebne namjene za područje rijeke
Dunav najnoviji je prostorni plan koji se suočava
s prostornim sporovima uz rijeku. On obuhvaća
cijeli tok Dunava u Srbiji. Na lokalnoj razini postoje općinski prostorni planovi. Oni razmatraju
prostorni razvoj jedinice NUTS 4.
2.1.1.4. Institucionalni okvir turističkog
razvoja
HRVATSKA
Hrvatska kao zemlja ima dobro strukturiranu
organizaciju turizma s nacionalne na lokalnu
razinu. Krovna organizacija je Hrvatska turistička zajednica odgovorna za međunarodnu
promociju. Osim ukupne promocije, Hrvatska
turistička zajednica promovira Hrvatsku kroz
deset regija - sedam u obalnom dijelu zemlje
i tri u kontinentalnom dijelu. Područje istraživanja obuhvaća dio turističke regije Slavonije,
koja pokriva pet županija u istočnoj Hrvatskoj i
obuhvaća gotovo sve povijesne regije Slavonije
- Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku, Osječko-baranjsku i Vukovar12
sko-srijemsku županiju. Na regionalnoj razini ne
postoji ni jedna zajednica, tako da je područje
istraživanja uključeno u zajednicu Osječko-baranjske županije.
Na lokalnoj razini u Hrvatskoj postoje turističke
zajednice općina i gradova, uz napomenu da su
obično formirane u svim gradovima, ali ne u svim
općinama, ovisno o njihovoj turističkoj važnosti.
U Osječko-baranjskoj županiji lokalne turističke
zajednice postoje u svih sedam gradova (Beli
Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice,
Osijek i Valpovo), a općinske turističke zajednice
samo u četiri turistički važnije općine – Bizovcu
(toplice), Erdutu na Dunavu (središte je hodočasničko mjesto Aljmaš), Bilju kao općini u kojoj se
nalazi najveći dio Parka prirode Kopački rit i općini Draž.
Grad Beli Manastir kao središte povijesne regije
Baranja ima i posebnu turističku zajednicu cijele
mikroregijie Baranje s turističkim informacijskim
centrom u Zmajevcu, u općini Kneževi Vinogradi. Na taj način lokalne turističke organizacije
postoje u svih pet upravnih jedinica proučavanog područja. Turistička zajednica grada Osijeka
osim središnje gradske lokacije ima i dva dodijeljena Turistička informacijska središta u gradskim
područjima Tvrđe i Gornjeg Grada.
Sve turističke zajednice financiraju se pristojbom
za turističku zajednicu, tako da imaju vlastita
sredstva financiranja, uz napomenu da ta sredstva obično nisu dostatna za veće projekte, osim
na područjima s vrlo velikim brojem turističkih
noćenja. Ipak, u mnogim slučajevima lokalne
turističke zajednice funkcioniraju kao tvrtke za
upravljanje lokalnim odredištima i obično surađuju s poduzećima za upravljanje lokalnim odredištima i nevladinim udrugama (posebice onima
koje su uključene u zaštitu prirode), vezano za
financiranje raznih razvojnih projekata.
MAĐARSKA
Nakon izbora u 2010. godini turizam kao grana
industrije i važan dio mađarskog gospodarstva
dodijeljeni su Ministarstvu nacionalnog gospodarstva. Do sada ne znamo previše o turističkoj
politici nove vlade, ali novi Széchenyi plan spominje i naglašava razvoj turizma, a unutar njega
zdravstveni turizam kao prioritet.
Temeljni dokument za nedavni proces turističkog planiranja još je uvijek nacionalna turistička
razvojna strategija (2005-2013) kojoj je glavni
prioritet poboljšanje kvalitete života kao i učinci
predloženih turističkih razvoja.
U dvije NUTS II regije, turizam se u Drugom Nacionalnom razvojnom planu i Dokumentima
operativnih programa Južnog Zadunavlja i Južne Velike Nizine obrađuje kao jedan od prioriteta
za razdoblje 2007-2015, tako da se također javlja
u analizi stanja, SWOT analizi, budućoj situaciji i
među strateškim ciljevima.
Budući da je organiziranje državnih institucija u
tijeku, možemo spomenuti da još uvijek postoje regionalne institucije kao što su Regionalna
marketinška uprava i Regionalni turistički odbori
koji su osnovani u svrhu razvoja turizma na razini
NUTS II.
Turizam je također institucionaliziran na županijskoj razini, obično pod vodstvom županijske
lokalne samouprave.
U smislu institucionalnog sustava moramo naglasiti vrlo modernu inicijativu sustava, tzv. organizaciju TDM (upravljanje turističkim odredištem). Stvaranje i kontinuirano formiranje ove
mreže omogućit će turističkoj industriji da stvori
dobro funkcionirajući sustav marketinških institucija s ciljem promicanja razvoja turizma na različitim regionalnim razinama. Također je važno
naglasiti da su TDM odredišta hijerarhijski najniže organizacije i inicijative.
Na lokalnoj razini možemo također naći inicijative za razvoj turizma i mreže koje su obično tematske ili lokalne spojene zajedno, npr. vinske
ceste, vinske regije, odnosno suradnja ruralnog
turizma između sela i drugih naselja.
Gradovi i naselja koja su važna u svim oblicima
turizma obično u lokalnim samoupravama imaju
odbor za turizam.
Financijska podloga za razvoj turizma djelomično je podržana programima Europske unije i inicijative, a dijelom nacionalnim programima.
Kod europskih i nacionalnih programa i projektnih prijedloga uvijek je prisutan problem vlastitih udjela jer su analizirana područja obično
gospodarski u zaostajanju tako da lokalne samouprave često ne mogu prikazati potrebni vlasti-
ti udio. To stvara nezgodne situacije budući da
neke projekte lokalna zajednica ne koristi zbog
nedostatka financijske podloge.
SRBIJA
Temeljni dokument za razvoj turizma je Strategija razvoja turizma Republike Srbije (2006.) Glavni
cilj je stvoriti temelje za održivi razvoj turizma i
optimalno korištenje lokalnih, regionalnih i nacionalnih resursa i interesa provođenih međunarodnom suradnjom.
U ciljnom području postoji nekoliko turističkih
zajednica: Turistička zajednica Vojvodine - regionalna razina te dvije lokalne zajednice: Turistička
zajednica Grada Sombora i turistička zajednica
Apatina.
Kao što je već spomenuto, općine Sombor i Apatin pripadaju turističkom klasteru Vojvodine i
one su klasificirani kao turističko odredište „Gornje Podunavlje”. Obje su općine završile izradu
prostornih planova, a glavni planovi su u završnoj fazi predvođeni Turističkom razvojnom Strategijom do 2015. godine.
Turistička zajednica Apatina postoji više od 45
godina, a usko surađuje s Turističkom zajednicom Vojvodine i Srbije, kao što je npr. Turistička
zajednica Grada Sombora.
Postoje građanske organizacije i nevladine udruge koje imaju aktivnu ulogu u stvaranju i razvoju turističke ponude. U Gradu Somboru postoje:
“Klaster umetničkih zanata” i “Salaši Sombor” te
nevladine organizacije: “Staparke”, “Zlatne rukeSomborke”, “Duga”, Udruženje građana “Bunjevačko kolo” i “Brežanke”. Za turistički marketing i
promociju zadužene su Turistička zajednica Apatin i Turistička zajednica Grada Sombora. Turistička zajednica Apatina aktivno promiče lokalnu turističku ponudu kroz sudjelovanje na turističkim
sajmovima, objavljivanje različitih turističkih brošura i zemljovida, i oglašavanje u regionalnim,
nacionalnim i međunarodnim medijima.
Turistička zajednica grada Sombora također je
uključena u izdavanje brošura i drugih promotivnih materijala koji se distribuiraju na nacionalnim i međunarodnim turističkim sajmovima.
13
2.1.2. Ljudski resursi
2.1.2.1. Stanovništvo
HRVATSKA
Obuhvaćeno područje jednog grada i četiri općine ima površinu od 992 četvornih kilometara te
prema popisu stanovnika iz 2001. godine 157,915
stanovnika. Prema posljednjim podacima popisa
stanovništva iz 1991. i 2001. godine cijelo područje pokazuje jak pad u ukupnom broju stanovnika, posebno u dvije najsjevernije općine Draž i
Kneževi Vinogradi, kao što je prikazano u tablici
1. u nastavku. Rast stanovništva bilježi se samo u
prigradskim naseljima u blizini Osijeka - Brijest,
Briješće, Josipovac i Klisa, a najveći pad zabilježen je u naselju Nemetin kod Osijeka koje je teško uništeno u ratu te u malim naseljima u neposrednoj blizini parka prirode Kopački rit - Zlatna
Greda, Tikveš, Jasenovac i Mirkovac. Ipak, zbog
promjene u metodologiji popisa u Hrvatskoj između godina 1991. i 2001., realno smanjenje je
ipak manje.
Nema podataka o promjenama u stanovništvu
gradova i općina nakon 2001. godine, ali cijela
županija i dalje pokazuje smanjenje broja stanovništva. Prema procjenama Hrvatskog zavoda
za statistiku iz 2009. godine, Osječko-baranjska
županija imat će 318,239 stanovnika, što je -0,27
posto godišnje u usporedbi s ukupnim brojem
stanovnika u 2001. godini, 330,506 stanovnika.
Ipak, to smanjenje je puno manje nego u razdoblju od 1991. do 2001. godine, kada je de facto
iznosilo oko -4 posto ili -9 posto prema rezultatima popisa stanovništva. Treba spomenuti da
su prirodni i migracijski trendovi bili negativni
za Osječko-baranjsku županiju u svim godinama
nakon razdoblja od 2001. do 2009. godine - prirodni pad iznosio je 881 stanovnika, a migracijski
saldo je bio -388 u Hrvatskoj i -177 u inozemstvu.
Dobna struktura stanovništva relativno je nepovoljna jer je općenito lošija nego u županiji i
Hrvatskoj u cjelini. To je osobito slučaj s mlađom
populacijom do 20 godina jer je njezin udio iznosio 22,4 posto u 2001. u usporedbi s 25,4 posto za
županiju i 23,7 posto za cijelu Hrvatsku. Udio starijeg stanovništva iznad 64 godina (15,3 posto)
također je veći nego u cijeloj županiji (14,8 posto), ali je nešto bolji od hrvatskog prosjeka koji
iznosi 15,6 posto. Situacija je općenito povoljnija
14
u gradu Osijeku i općini Bilje kao ekonomski razvijenijim područjima, a najgora u većini izoliranih područja u sjevernom dijelu hrvatske Baranje
- posebno u općini Draž.
Što se tiče istraživanog područja mora se spomenuti da su demografski trendovi posebno
negativni u hrvatskoj Baranji, pa će smanjenje
vjerojatno biti veće. Osim ratne štete i sporog
gospodarskog oporavka tog područja, dodatni
razlog za negativne demografske trendove je
iseljavanje Mađara u Mađarsku i Srba u Srbiju.
Dobar aspekt je opće usporavanje negativnih
demografskih trendova i povratak ljudi koji su se
iselili nakon rata, kako u Osijeku tako i u ruralnim
područjima.
MAĐARSKA
Broj stanovnika u mikroregiji Baji iznosi 74.925
osoba. Prema posljednjim dostupnim statistikama, omjer promjene stanovništva (CIR) u posljednjih deset godina je -2,8%, što je, nažalost,
veća vrijednost nego na županijskoj, regionalnoj
i nacionalnoj razini. To znači da je neto stopa migracije negativna i prilično visoka. Stopa mortaliteta veća je od županijskog prosjeka, oko 14,4
‰ u 2008. godini. Stanovništvo svakako stari,
što je također rezultat niske stope nataliteta i više
stope smrtnosti. Prirodni pad iznosi -6,2 stanovnika/1000 stanovnika. To vrijedi za sve tri analizirane mikroregije.
Mikroregija Mohač ima 50.465 stanovnika. Prema
posljednjim statistikama, omjer promjene stanovništva u posljednjih deset godina veći je od -5%,
a vrijednost mu je znatno veća od županijske, regionalne i nacionalne razine. To znači da je neto
stopa migracije u tom području negativna i vrlo
visoka. Prirodni pad iznosi -6,8 stanovnika/1000
stanovnika. Stopa mortaliteta veća je od županijskog prosjeka (15,2 osoba/1000), što znači da u
posljednjem desetljeću stanovništvo definitivno
stari te se smanjuje, što je također rezultat niske
stope nataliteta i više stope smrtnosti.
Broj stanovnika u mikroregiji Šikloš najmanji je
među istraživanim područja, ukupno 37.247 stanovnika. To je također karakterizirano negativnom migracijom, što znači da više ljudi napušta
ovo područje nego što dolazi. Na sreću, ta je vrijednost manja od regionalnog prosjeka, a gotovo ista kao i županijski prosjek. Do 2002. stopa
nataliteta smanjena je na 10,4 ‰, a stopa smrtnosti je do 2009. smanjena na 12,9 ‰. Prirodni
pad je najmanji -3,4 stanovnika/1000 stanovnika.
SRBIJA
Planirano područje obuhvaća 2 općine (Sombor i Apatin). Populacija promatranog područja
tijekom popisa stanovništva 2002. godine iznosila je 130,076. Promjena populacije u razdoblju
obuhvaćenom u zadnja dva popisa (2002/1991)
pokazala je pozitivnu tendenciju. Dok većina regija u Vojvodini bilježi tendenciju depopulacije,
regija Zapadna Bačka ima povećan broj stanovnika. Negativna populacijska tendencija nastala
nakon popisa iz 2002. godine rezultirala je 0,4%
manjim brojem stanovnika u 2008. nego u 2002.
godini
Moguće je procijeniti populaciju po regijama
samo u Vojvodini. Ukupna procjena populacije u
pet regija u 2021. godini, uspoređujući podatke
do 2002., pokazuje smanjenje od 7,4%. Trend depopulacije utjecat će na svih pet regija, a najteže
će utjecati na regiju Zapadne Bačke. Prosječna
gustoća naseljenosti je 92 stanovnika po četvornom kilometru.
Prirodne demografske tendencije pokazuju negativne značajke s visokom stopom smrtnosti,
niskom stopom nataliteta i negativnim rastom
stanovništva. Negativan rast populacije utjecao
je na plansko područje u razdoblju 2002.-2008.
godine. Ekstremno niska razina rasta populacije
zabilježena je u regiji Zapadna Bačka s manje od
-8 ‰.
Plansko područje ima prijelazna demografska
obilježja koja su posebno značajna u posljednjem desetljeću 20. stoljeća (izbjeglice iz bivših
jugoslavenskih republika). Mehanička komponenta utjecala je na demografske tendencije i
smanjila negativnu stopu rasta stanovništva.
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, migracijsko je stanovništvo na tom području činilo
gotovo polovicu ukupnog stanovništva. Najviša
stopa priljeva populacije dogodila se u razdoblju
1991-2002. godine
Struktura stanovništva i njegove osnovne komponente prikazuju razočaravajuću dobnu strukturu stanovništva. Indeks starenja je negativni
trend te je postavljen dramatično iznad kritične
razine. Broj stanovnika starijih od 60 godina veći
je od populacije mladih 0 - 19. Radno sposobno
stanovništvo (žene u dobi od 15 do 59, muškarci u dobi od 15 do 64) u 2008. godini iznosilo je
68,4% ukupnog stanovništva.
2.1.2.2. Zaposlenost
HRVATSKA
Stopa nezaposlenosti na području istraživanja
visoka je u odnosu na hrvatski prosjek, ali relativno bolja u usporedbi s ostatkom Istočne Hrvatske. Prosječna nezaposlenost u razdoblju od
posljednjih pet godina u Osječko-baranjskoj županiji stalno je iznad 20%, a nacionalni prosjek
u istom razdoblju bio je najviši u 2005. godini sa
stopom nezaposlenosti od 17,1%. Nema podataka na općinskoj razini, ali se može procijeniti da
su blizu županijskog prosjeka.
Općenita niža razina razvoja područja istraživanja je vidljiva i kroz situacije glede zaposlenosti po sektorima. Podaci za općine bili dostupni
samo za godinu popisa stanovništva (2001.), ali
opća slika ostaje ista. Udio zaposlenih u području
istraživanja (33,0 posto) je bolji nego u Osječkobaranjskoj županiji (31,6 posto), no gori nego u
cijeloj Hrvatskoj (35,0 posto). Kao što se očekivalo, taj udio je znatno niži u ruralnim općinama
Draž, Kneževi Vinogradi, Erdut i bolji u gradu Osijeku i razvijenijem “Kopačkom ritu” općine Bilje u
blizini Osijeka.
Podaci iz godine 2008. nisu bili dostupni za općinsku razinu, ali mnogo niži udio zaposlenih
osoba u poljoprivredi u Osječko-baranjskoj županiji (5,6%), i viši u industriji i građevinarstvu
(34,0%), kao i u uslugama je uzrokovan uglavnom
drugačijim načinom prikupljanja podataka. Udio
zaposlenih u turizmu je relativno nizak (samo 2,5
do 3,5 posto od ukupno aktivnog stanovništva
u svim općinama). To je uzrokovano činjenicom
da je samo nekoliko ljudi u osnovi zaposleno u
turističkom sektoru, jer to je njihov dodatni prihod – što je osobito slučaj u ruralnom turizmu s
ljudima uglavnom zaposlenima u poljoprivredi.
MAĐARSKA
U mikroregiji Baja broj registriranih nezaposlenih
osoba je u 2005. godini iznosio 7,8%, a ta vrijed15
nost je rasla do 2009. do 9%. Ova vrijednost je
dosta premašila županijski prosjek. Oko 53% nezaposlenih na tom području su žene. Broj poreznih obveznika je nešto manje od 40% u 2007.
godini.
Broj registriranih nezaposlenih osoba u mikroregiji Mohač rastao je od 2003. – 2009. godina s 8
na gotovo 12%, što je iznad županijskog prosjeka. Broj poreznih obveznika je oko 41% u 2007.
Stopa aktivno zaposlenih osoba iznosi 41,37%
(20 881 osoba).
Broj registriranih nezaposlenih osoba u mikroregiji Šikloš je u 2003. godini bio gotovo 11%, a vrijednost mu je do 2009. godine porasla na 13% što
je najviše među tri mikroregije te također daleko
iznad županijskog, regionalnog i državnog prosjeka. Broj poreznih obveznika je nešto manji od
40% u 2007. 14 316 osoba je aktivno zaposleno u
mikroregiji, što predstavlja stopu od 38,4%.
SRBIJA
Ukupna stopa zaposlenosti na ovom području
(2008.) bila je 46,0%. Stopa nezaposlenosti je
16% (uglavnom za Zapadnu Bačku). Udio zaposlenog stanovništva u razdoblju 2005-2008 bla16
go je smanjeno (0,2%), dok je stopa nezaposlenosti znatno niža (30%).
2.1.2.3. Obrazovanje
HRVATSKA
Obrazovna situacija u području istraživanja bolja
je od prosjeka u Hrvatskoj i Osječko-baranjskoj
županiji zbog uključenosti grada Osijeka, ali je
gora nego u svim ruralnim općinama. Udio stanovništva bez obrazovanja u Osijeku je manji od
hrvatskog prosjeka (1,9% u gradu Osijeku, 3,4%
na županijskoj razini i 2,9% na nacionalnoj razini),
a udio osoba s višim i visokim obrazovanjem puno
je veći u Osijeku (15,1% u gradu Osijeku, 9,2% na
razini županija i 11,9% na nacionalnoj razini). To je
uzrokovano većim udjelom ruralnog stanovništva i općom ekonomskom situacijom. Nešto bolje
obrazovne strukture mogu se naći u općini Bilje te
najgore stanje u općini Draž koje se podudara s
ukupnim razvojnim uzorcima, a dijelom su uzrokovani zbog udaljenosti od Osijeka kao urbanog
središta. Razina obrazovanja u gradovima i općinama ilustrirana je u donjoj tablici i slikama.
Nema točnih podataka o poznavanju jezika, ali
mlađi ljudi općenito, osobito u Osijeku, tečno
govore engleski jezik, a u Osijeku postoje škole
stranih jezika. Puno ljudi govori njemački, uključujući i mnoge starije osobe, dijelom zbog rada u
inozemstvu u prošlosti, a dijelom zbog sezonskih
radova u turizmu na Jadranu. Zbog blizine Mađarske i povijesnih odnosa mnogi ljudi u Baranji
govori mađarski i tu postoji važna mađarska manjina, pogotovo u području u blizini Parka prirode Kopački rit.
MAĐARSKA
Prema poznavanju stranih jezika možemo navesti da je omjer nacionalnosti i manjina u mikroregijama vrlo visok u usporedbi s nacionalnim
prosjekom, posebno u mikroregiji Šikloš gdje je
omjer onih koji pripadaju njemačkoj i hrvatskoj
nacionalnosti i romskoj manjini gotovo 20%.
Najveća manjina u regiji su Hrvati (11,1%) nakon čega u tom području slijede Romi / romska
populacija (6,8%). Polazeći od te činjenice, vrlo
je sretna okolnost za turizam da lokalno stanovništvo ima relativno bolje poznavanje inozemnih
jezika od državnog prosjeka.
Osim jezika također možemo konstatirati da analizirana područja imaju dobro organizirane sustave osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja.
Baja je također važno obrazovno središte. Najbliža sveučilišta su u Pečuhu i Šegedinu gdje odlazi
znatan broj studenata koji su nakon što steknu
svoje kvalifikacije skloni vratiti se potkovani turističkim obrazovanjem i stručnošću.
SRBIJA
Obrazovna struktura stanovništva analizirana
je na temelju popisa stanovništva 2002. godine
za NUTS 3 regiju Zapadne Bačke. Razmatrala se
razina obrazovanja stanovništva starijeg od 15
godina (85,0% stanovništva). 45% stanovništva
ima srednjoškolsko obrazovanje, 25% je završilo
osnovnoškolsko obrazovanje, a 14% ima visoku
stručnu spremu. U odnosu na prethodna razdoblja kada je osnovna škola bila dominantna razina obrazovanja, zabilježen je značajan razvoj obrazovanja ukupne razine populacije. Tendencija
razvoja obrazovanja se nastavlja i broj ljudi bez
formalnog obrazovanja ozbiljno je pao.
2.1.3. Prirodni i okolišni čimbenici
2.1.3.1. Prirodne i krajobrazne značajke
područja
HRVATSKA
U području istraživanja klima je kontinentalna s
toplim i suhim ljetima te hladnim i vlažnim zimama. Prema podacima Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda, prosječna temperatura u Osijeku
u 2009. godini bila je 12,3 °C, a prosječne oborine
iznosile su 545 mm. Najtopliji mjesec je srpanj s
prosječnom temperaturom od 23,2 °C, a najhladniji siječanj s -1,2 °C. Najveća količina oborina je
u prosincu (101 mm), a najmanja u srpnju (samo
13 mm). Stoga se područje istraživanja općenito
smatra suhim i sunčanim, u usporedbi s većinom
kontinentalne Hrvatske, što je uzrokovano istočnim položajem i nepostojanjem velikih planina.
Iako je područje uglavnom ravno, postoje dva
manja brdovita dijela - jedan u Baranji u kontaktnom području između općina Draž i Kneževi
Vinogradi, a jedan u jugoistočnom kutu u općini
Erdut. Oba su područja poznata po svojim vinogradima i prekrasnom krajoliku. Sjeverno brdsko
područje, poznato kao Banska kosa, ima najvišu
uzvisinu na 244 metara (Kamenjak), a južno područje, poznato kao Daljska planina, samo 190
metara iznad razine mora (Čvorkovac). Oba brdovita područja protežu se prema Dunavu, tvoreći strme padine u pješčanim materijalima, uz
napomenu da je jedan u blizini Erduta zaštićen
kao značajni krajobraz, što je drugo po veličini
zaštićeno područje na promatranom području i
u Osječko-baranjskoj županiji.
Tla na tom području su općenito vrlo visoke kvalitete, osim na područjima u blizini velikih rijeka Du-
17
nava i Drave s velikim močvarama. Područje oko
Osijeka ima jedan od najviših udjela “crnice” (crno
tlo) i vrlo visok postotak pjeskovitog tla. Stoga je
ovo područje poznato kao jedno od najvažnijih u
pogledu poljoprivredne proizvodnje Hrvatske.
U promatranom području postoji ukupno 9 područja pod različitim oblicima zaštite prirode, od
koji je najvažniji i najveći Park prirode Kopački rit
na ušću Drave u Dunav. Zbog strogih pravila za hrvatske nacionalne parkove u kojima se ne dopušta
komercijalno šumarstvo i lovstvo, Kopački rit nema
status nacionalnog parka, iako je razina zaštite veća
nego u nacionalnim parkovima u Mađarskoj, Italiji i
mnogim drugim europskim zemljama.
Park prirode Kopački rit nalazi se sjeverozapadno
od ušća Drave u Dunav, smješten na granici sa Srbijom. Području Parka prirode prema karti iznosi
22,800 hektara, a prema Zakonu o zaštiti prirode
17,730 hektara. Zbog svog položaja između dvije
velike rijeke, Dunava i Drave, Kopački rit je poplavno područje. Sastoji se od brojnih rukavaca,
mrtvaja i jezeraca uz rijeku Dunav.
Područje Parka podržava mozaik jezera, močvara, vlažnih travnjaka, trstenika i šuma, a uključuje
brojne kanale, potkovičasta jezera te kompleks
ribnjaka. Zbog rijetkih prirodnih obilježja Kopački rit je uvršten na Popis Ramsarskih područja N °
583 1993. Poznat je po svojoj biološkoj raznolikosti s više od 400 zabilježenih vaskularnih biljaka,
293 ptica, 55 vrsta sisavaca, 55 riba, 11 vodozemaca i 10 vrsta gmazova. Vrste ptica uključuju
18
različite vrste roda, čaplji, žličarki, orlova, a vrste
sisavaca divlju svinju, jelena i kunu bjelicu. Najveća koncentracija različitih životinjskih vrsta je
poseban zoološki rezervat unutar Parka prirode.
Osim Parka prirode i zoološkog rezervata Kopački
rit, najznačajnije zaštićeno područje na području
istraživanja u cijeloj Osječko-baranjskoj županiji
je značajni krajobraz Erdut. Njegova privlačnost
proizlazi iz sedimenata prapora 70 metara iznad
Dunava okruženog prekrasnim vinogradima. Preostalih šest zaštićenih područja uključuje jedan
spomenik prirode, groblje u Bilju groblje koje čuva
posljednje ostatke stare Panonske livade, i pet
spomenika parkovne arhitekture. Oni uključuju
parkove u blizini Bilja i dvorac Tenja, patrijaršijski
park Dalj i dva parka u blizini Osječke Tvrđe – Park
Kralja Petra Krešimira IV i Park kralja Tomislava.
Ovo područje također je vrlo bogato mjestima
koja su uvrštena u popis NATURA 2000, koja pokrivaju sva zaštićena područja, osim parkova i
nekih dodatnih područja uglavnom u blizini Dunava i Drave. Postoji jedno NATURA 2000 poligon
područje važno za ptice, četiri NATURA 2000 poligon područja važna za vrste (osim ptica) i staništa te osam mjesta važnih za vrste (osim ptica)
i staništa. Jedino NATURA 2000 poligon područje važno za ptice Podunavlja i Donjeg Podravlja
obuhvaća dijelove svih administrativnih jedinica u području istraživanja, te dodatnih devet u
Osječko-baranjskoj županiji, odnosno sva područja važna za gnjezdilišta ptica u blizini Dunava
i Donjeg Podravlja u Hrvatskoj.
Među četiri NATURA 2000 poligon područja važna
za vrste (osim ptica) i staništa najvažnije je Drava,
koje pokriva isto područje u području istraživanja
kao poligon područja Podunavlje i Donje Podravlje važno za ptice, ali se proteže duž cijele rijeke
Drave u Hrvatskoj do slovenske granice. Na ovom
području nalaze se zaštićene aluvijalne šume i prirodne eutrofične vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion. Postoji ukupno 21 različita zaštićena vrsta na ovom području.
Drugo NATURA 2000 poligon područje važno za
vrste (osim ptica) i staništa je Kopački rit koji uključuje i neke parkove prirode i izvan područja i štiti
poplavne šume, amfibijska staništa, livade Cnidion
dubii, poplavljene mješovite šume i prirodne eutrofične vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion. Postoji ukupno 13 zaštićenih različitih
vrsta životinja u ovom području. Preostala dva NATURA 2000 poligon područja važna za vrste (osim
ptica) i staništa su brdsko područje Bansko Brdo
u općini Draž i Kneževi Vinogradi koje štiti subpanonske stepske travnjake i maleni prostor Batina Dunavac u općini Draž koji samom rijekom Dunav
štiti staništa vodozemaca/amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea u blizini sela Batina.
Od osam mjesta važnih za vrste (osim ptica) i staništa, dva (Dunavac-Šarkanj u općini Draž i kod Dalja
(u općini Erdut) štite poplavne šume uz Dunav, jedan
(Šarkanj u općini Draž) potopljene mješovite šume i
jedan (Dunav u blizini mjesta Batina u općini Draž)
štiti staništa vodozemaca Isoeto-Nanojuncetea i rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion
rubri p.p. i Bidention p.p. Preostala četiri mjesta važna za vrste (osim ptica) i staništa štite različite vrste
travnjaka - u Zmajevcu u općini Kneževi Vinogradi
i Dalju u općini Erdut su zaštićeni panonski stepski
travnjaci, subpanonski stepski travnjaci na biljskom
groblju te posebna vrsta borealnih aluvijalnih livada
na jednom mjestu u Kopačkom ritu.
MAĐARSKA
Male površine područja istraživanja su sljedeće
qq Otok Mohač
qq Visoravan Mohač
qq Bačka lesna zaravan
qq Planine Vilanj
qq Južni baranjski brežuljci
qq Dravska ravnica
Ravnica Fekete-víz
qq Ravnica Nyárád-Harkanj
qq
Otok Mohač
Njegova površina je 380 km2. Nadmorska visina
ovog malog zemljišta je između 84 i 142 metara
iznad razine mora. Područje je uglavnom poplavno
područje spojeno s područjima bez poplavnih površina. Karakterističan krajolik formira potkovičasta
jezera zbog erozije rijeke Dunav. Na ovom području postoje holocenski riječni talozi. Više od 90% površine pokriveno je poplavnim tlom.
Visoravan Mohač
Područje ovog malog zemljišta je 150 km2. Nadmorska visina ovog malog zemljišta je između 85 i
122 metra iznad razine mora. Karakteristična visina
je oko 93-94 metra. Zapadni dio područja su niske
ravnice bez opasnosti od poplave, a istočni dio poplavno područje. U tom području postoje praporni oblici i potkovičasta jezera. Osnovna podloga je
kreda, iznad koje se nalaze naslage gornjeg pliocena i pleistocena. Istočni dio područja je holocenski
poplavni mulj. 43% površine je pokriveno cernozjom - crnica - tla kreirana na područjima prekrivenima praporom. Također postoje i poplavna tla na
40% istraživanih područja.
Bačka lesna zaravan
Ovo malo zemljište nalazi se u županiji Bač-Kiskun, s površinom od 1446 km2. Nadmorska visina ovog malog zemljišta je između 84 i 165 me19
tara iznad razine mora. To je uglavnom aluvijalni
fen pokriven praporom i mješavinom prapora i
pijeska. 80% površine je blago valovita ravnica. Malo područje ograničeno je s visoravni na
zapadu te nanosima pijeska. Velik dio površine
pokriven je dubokim praporom od 1,5-2,5 čija
je dubinska struktura raznolika. 18% zemljišta
prekriveno je pijeskom. Izvrsna tla (različite vrste
cernozjoma - crno tlo -) nastale su na praporu.
Planine Vilanj
Ovo malo zemljište koje se nalazi u Baranjskoj županiji, njegova površina je 66 km2. Najviša točka
planine je vrh Nagyharsányi ili vrh Szársomlyó
(442 m). Ovaj niski planinski masiv proteže se od
zapada na istok i ima bogatu geološku prošlost i
taloženje stijena. Osnovne vrste kamena su dolomit i vapnenac iz razdoblja tercijara. Vrlo važno gospodarsko korištenje je vinogradarstvo te
se mora naglasiti da je određeni dio planine pod
zaštitom okoliša. Vrste tla su formirane na vapnenačkoj podlozi.
Južni Baranjski brežuljci
Ovo malo područje koja se nalazi u Baranjskoj
županiji na površini od 1307 km2. Ovo područje
je slabo naglašeno brežuljkasto područje uglavnom pokriveno praporom na kojem su također
nastale različite vrste tla.
Dravska ravnica
Ovo malo područje nalazi se ii u Baranjskoj županiji i županiji Somogy. Njegova površina je 432 km2.
Područje je savršeno ravno, više od 50% površine
je poplavno. Njegova geomorfologija je, naravno,
uvelike povezana s rijekom Dravom i njezinim pritocima ili potocima. Najkarakterističniji geomorfološki oblici su napuštena potkovičasta jezera.
Većina tala nastala je na fluvijalnim naslagama.
Ravnica Fekete-víz
Ovo se malo područje nalazi u Baranjskoj županiji
te županiji Somogy. Njegova površina je 507 km2.
Nadmorska visina ovog malog područja je između 96 i 212 metara iznad razine mora. To je uvelike
terasasto područje, u južnim dijelovima prekriveno aluvijalnim fenom kroz pomicanje pijeska.
20
Ravnica Nyárád-Harkány
Ovo malo područje nalazi se u Baranjskoj županiji. Njegova površina je 359 km2. Nadmorska
visina ovog područja je između 89 i 162 metara
iznad razine mora, a to je i terasasti aluvijalni fen
koji se pretvara u brdovita područja na sjeverozapadu. Velik dio ovog područja sastoji se od
niskih ravnica bez opasnosti od poplava. Klima
analiziranog područja je u osnovi umjereni pojas
kontinentalne klime, no - osobito južno od planine Mecsek - mediteranski utjecaj dominira na
desnoj obali Dunava koji se može otkriti većim
brojem sunčanih sati i blažom zimom.
Područje je bogato vodenim tokovima; Najvažnije rijeke su rijeka Dunav i rijeka Drava, ali također
možemo spomenuti Gyöngyös i Pécsi-viz. Postoje
brojni manji vodotoci i potoci, uglavnom u području mikroregije Sikloš i Mohač kao i ribnjaci i jezera.
Ovo je područje posebno bogato termalnim vodama. Najvažnije toplice u mikroregiji Šikloš je
međunarodno poznati i dobro poznati Harkanj
(sumporna i radioaktivna ljekovita voda s međunarodnim značajem), a također postoji jedna
značajna i u Šiklošu.
Najvažnije područje zaštite prirode je, naravno,
Nacionalni park Dunav-Drava. Dolina Dunava i
druga vodena staništa iznimno su važna u smislu
zaštite prirode, a u sastavu nacionalnog parka:
područje Gemenc- Béda -Karapancsa, hrastova
šuma Érsekcsanádi, Érsekhalmi Het-Völgy (Sedam dolina) (područje prirodne zaštite), rijeka
Drava, planina Fekete i planina Szársomlyó, Mohački povijesni spomenik i planina Templom u
Vilanju. Naravno, spomenuta regija također ima
jedinstvenu i posebnu floru i faunu.
SRBIJA
Jedan od bitnih fenomena u ovom području je
dinamika rijeke, što uzrokuje i utječe na sve ostale čimbenike u tom području. Dunav i njegove
dinamika poplavljivanja stvara izvanredne hidrografske mozaike i prekrasan krajolik. Godišnja
kolebanja razine vode, a naročito visoki vodostaj,
ključni su čimbenici u oblikovanju ovih dinamika. Visoka razina traje 1 do 3 mjeseca i uglavnom
je izražena u vegetacijskom razdoblju. Veliki dio
ekosustava čuva dinamiku vode, dok je jedan dio
bivših poplavnih područja odsječen od izravnog
utjecaja poplavljivanja izgradnjom zaštitnih nasipa u obrani od poplava u 1960-ima.
stvaranje okolnosti za moderno zbrinjavanje otpadnih voda i gospodarenje otpadom.
Različiti mrtvi riječni rukavci pod različitim su fazama prirodnog djelovanja, ponekad podržani
ljudskim djelatnostima i aktivnom borbom protiv ubrzanih prirodnih djelovanja. Razina ljudske
aktivnosti na svima njima vrlo je niska i podržava
bogatu biološka raznolikost, šume su prirodne,
polu-prirodne, i umjetne, ali veliki dio rezervata
je dobro očuvan i atraktivan za biljni i životinjski
svijet. U najvišim dijelovima Gornjeg Podunavlja,
daleko od razine vode, postoje stari alkalni travnjaci sa svojim posebnim značajkama i vrlo prilagodljivim biljnim i životinjskim svijetom.
U mikroregiji Mohač riječ je o prvenstveno lokalnim izvorima zagađenja gdje tvornice koje najviše zagađuju djeluju daleko od stambenih zona.
Najvažniji izvor onečišćenja je lokalno stanovništvo i zagađenje nastalo prijevozom. Ovdje je
također djelomično neriješeno upravljanje otpadom i kanalizacijama malih naselja.
Najizvanrednija atrakcija među brojnim životinjskim skupinama na ovom području su ptice. Sa svojih gotovo 280 vrsta prisutnih na ovom području,
Gornje Podunavlje jedno je od najvažnijih okupljališta ptica na nacionalnoj i europskoj razini. Sastoji
se od najvažnijih dijelova nacionalne populacije uzgoja orla štekavca, crne rode, crnog jastreba, divlje
guske i velike koncentracije ptica močvarica.
2.1.3.2. Stanje okoliša
HRVATSKA
Prema raspoloživim podacima, na području nema
ozbiljnih problema sa zagađenjem zraka i vode
zbog niske gustoće naseljenosti, male količine zagađenja industrije i izloženosti vjetrovima zbog ravničarskog područja. Veća onečišćenje zraka te buka
mogu postojati samo u Osijeku zbog prometa vozila, ali oni su ispod ozbiljne razine. Područje istraživanja je bogato podzemnim vodama pa se voda za
piće uglavnom dobavlja iz izvora podzemnih voda
putem mreže javnih vodoopskrbnih sustava koristeći podzemne vode. Kvaliteta pitke vode nije zadovoljavajuća zbog nedostatka sustava upravljanja
otpadnim vodama za kućanstvo i industriju.
MAĐARSKA
Glavni izvor onečišćenja zraka u mikroregiji Šikloš
je Beremend, tvornica cementa i rudnici vapnenca.
Također valja napomenuti da je planina Szársomlyó
kao zaštićeno područje djelomično minirano. Termalna vrela i izvori trebali bi imati povećanu zaštitu u području te u vinskoj regiji Vilanj-Šikloš. To je
iznimno važna i hitna zadaća na ovom području za
Devastacija prirodnih vrijednosti u mikroregiji Baja
uzrokovana je ranijim vodnim gospodarenjem i intenzivnim poljoprivrednim sektorom. Punjenje s
muljem nekadašnjih potkovičastih jezera predstavlja još jedan ekološki problem oko rijeke Dunav. Također je opasno da su niska područja oko Dunava
izgrađena bez većih postupaka upravljanja. Sva naselja u mikroregiji isporučuju pitku vodu, dok pročistači postoje samo u Baji i Gari.
SRBIJA
Projektno područje predstavlja općenito dobro
zaštićene prirodne ekosustave s posebnim reljefnim i hidrografskim obilježjima koja tvore biološki raznovrstan sustav. Ovo je područje pod
jakim utjecajem antropogenih faktora, posebno
na bliskoj udaljenost od rijeke Dunav.
Postoji šest glavnih zagađivača u tom području.
Dvije točke degradacije okoliša nalaze se u Apatinu (tvornica tekstila i gradska kanalizacija). Tu
je i nekoliko poljoprivrednih gospodarstava na
ovom području koje doprinose onečišćenju.
Osim onečišćenja voda na ovom području postoje i drugi zagađivači: zagađivači tla i zraka i opasni elementi za floru i faunu.
Postoje neki industrijski pogoni koji djeluju bez
strogih okolišnih pravila, ali u tom području
nema znakova ekstremnih onečišćenja zraka.
Zagađenje tla uglavnom je posljedica neprimjerenog upravljanja otpadom.
2.1.3.3. Zaštita prirodne baštine
HRVATSKA
Osim bogate prirodne baštine s naglaskom na
Park prirode Kopački rit i činjenice da je cijelo
21
ština. Potencijalno atraktivna je srušena utvrda u
Erdutu s prekrasnim pogledom na Dunav.
Najvažnija crkva u tom području je Osječka konkatedrala Svetog Petra i Pavla, ali vjerojatno najposjećenija je jedinstvena, nedavno izgrađena crkva Gospe od utočišta u selu Aljmaš u blizini ušća
Drave u Dunav kao najvažnije mjesto hodočašća
u cijeloj istočnoj Hrvatskoj. Vrlo zanimljiva je i crkvica Sv.Petra i Pavla u Topolju u blizini Draža koju
je izgradio poznati Eugen od Savoje u sjećanje na
oslobođenje zemlje od Osmanskog Carstva. Još
neke važne crkve uključuju pravoslavne crkve sv.
Dimitrija i patrijaršiju u Dalju s lijepim parkom,
reformsku crkvu u Kneževim Vinogradima i Lugu,
crkvu Sv. Marije u Bilju i crkvu Uznesenja Blažene
Djevice Marije u Duboševici u blizini Draža.
područje u neposrednoj blizini Dunava i Drave,
područje istraživanja vrlo je bogato i kulturnom
baštinom. Iako ne postoje mjesta pod UNESCOvom Svjetskom baštinom kao u obalnom dijelu
Hrvatske, dva se objekta nalaze na uvjetnom popisu UNESCO-a - hrvatski dio granice Rimskog
Carstva – dunavski limes uz Dunav na cijelom
području istraživanja i povijesna gradska utvrda,
Tvrđa u Osijeku iz 18. stoljeća.
Razne kulturne baštine uključuju arheološke ostatke iz rimskog i predrimskog razdoblja,
atraktivne crkve, tvrđave, dvorce, etnološku baštinu, stare vinske podrume i spomenike iz novije povijesti.
Unatoč bogatstvu, brojni arheološki ostaci, posebno u blizini predloženog dunavskog limesa uz
Dunav kod Batine, Bilja i Dalja, nisu u stanju u kojem se mogu predstaviti turistima. Situacija je bolja glede naslijeđa iz razdoblja nakon 18. stoljeća
s mnogo sačuvanih utvrda, dvoraca i kurija. Osim
Tvrđe kao najznačajnijeg spomenika, tu su dobro
očuvani dvorci u Bilju i Tikvešu kod Kopačkog rita
u Baranji te u Tenji i u osječkoj četvrti Retfala, koji
trebaju bolju uključenost u turističku ponudu.
Dvorci u Bilju, Retfali i Tenji također se ističu lijepim parkovima, koji su zaštićeni kao kulturna ba22
Među ostalim izgrađenim spomenicima može
se istaknuti baština dva spomenika - Jedinstveni
monumentalni spomen Crvene armije u Batini
na vrlo atraktivnom vidikovcu iznad Dunava s
malim Ratnim muzejom i rodna kuća poznatog
srpskog znanstvenika Milutina Milankovića u
Dalju, koja je pretvorena u mali muzej. Najatraktivniji muzeji na području istraživanja su Muzej
Slavonije Osijek i Arheološki muzej smješten u
Tvrđi u Osijeku, koji stvaraju i daju važan doprinos svojom turističkom atrakcijom.
U kombinaciji s prirodnom i kulturnom baštinom
mogu se istaknuti dva lijepa vinogradarska područja – baranjsko vinsko područje s poznatim
podrumima izgrađenima na nanosima pijeska
u selu Zmajevac i vinski podrumi u selu Suza te
Erdutsko vinsko područje iznad Dunava, zaštićeno i kao značajni krajobraz, s jednom od najvećih vinskih bačava na svijetu. Bogata etnološka
baština može se vidjeti u mnogim tradicionalnim
selima, posebice u Baranji, npr. Kopačevo, Zmajevac, Suza i Karanac.
Postoje mnoge tradicionalne svečanosti u tim i
drugim selima koja uokružuju cijelu regiju. Najvažnije manifestacije su Slama (“Straw”), kiparska
kolonija u Lugu kod Kopačkog rita, zatim festival
Surduk u baranjskim vinogradima, a u Osijeku
Osječko kulturno ljeto te Sajam antikviteta u Tvrđi kao primjer urbane tradicije. Osijek je poznat
i zbog mnogih modernih urbanih manifestacija.
Najpoznatiji i najposjećeniji je UFO Urbani festival moderne glazbe i Pannonian Challenge - festival ekstremnih sportova u Osijeku.
MAĐARSKA
Izgrađena i kulturna baština jednako je važna kao i
prirodne značajke u sve tri mikroregije područja. Gotovo sve važne crkve i dvorci ili kurije se nalaze pod
spomeničkom zaštitom. Također je moguće naći
brojne spomenike i vjerska obilježja od kojih moramo istaknuti onaj najvažniji - Mohački povijesni
spomenik. Najpoznatiji običaji vezani su uz etničke
skupine i manjine u tom području. Ovdje posebno
treba istaknuti međunarodno poznatu manifestaciju koje je od 2009. godine na popisu UNESCO-ve
kulturne svjetske baštine, Ophod buša u Mohaču.
SRBIJA
Područje projekta pripada sjeveru bačke kulturne
regije koja je određena grupiranjem određenih kulturnih baština, a kojom dominiraju dva važna urbana središta u Vojvodini, Sombor i Subotica.
Kulturna regija Sjeverna Bačka preklapa se s
kulturnom rutom Dunava na području Gornjeg
Podunavlja. Panonska nizina i rijeka Dunav omogućuju platforme za razvoj specifičnih kulturnih
okruženju potaknutih stalnim migracijama i povijesno autonomnim statusom Vojvodine. Takve
okolnosti generiraju raznoliku kulturnu baštinu.
Baštinom u regiji upravlja se kroz grupiranje u
različite kategorizacije zaštite: kulturne baštine
(kulturno naslijeđe izvanrednog značaja, velike
važnosti i važne kulturne baštine), važna mjesta i
spomenici kulture.
Kulturnom baštinom dominira sakralna arhitektura (crkve iz 18. i 19. stoljeća). U gotovo svakom
naselju tu su sakralni spomenici, vrlo često dviju
ili više različitih religija. Važne upravne i civilne
zgrade izvanredne arhitekturne i povijesne vrijednosti uobičajene su za Apatin i Sombor.
Postoje spomenici sa značajnom arhitektonskom
vrijednosti iz Drugog svjetskog rata kojima se
nije pravilno upravljalo u zadnja dva desetljeća,
no u posljednje se vrijeme ponovno pojavljuju
kao atrakcije za turiste.
Industrijska baština također je zastupljena u regiji
sa zaštićenim starim tvornicama, strojevima i industrijskim objektima. Industrijska baština dominira
atraktivnim i masivnim dijelovima infrastrukture
izgrađene kao dio kanala Dunav-Tisa-Dunav (DTD).
Kanal je jedinstveni sustav hidro-inženjeringa za
zaštitu od poplava i hidrotehnike, melioracijskog
šumarstva, opskrbe vodom, receptor otpadnih
voda i plovidbe. Mreža kanala i sustav regulacije
vode razvijen je i u upotrebi više od dvjesto godina.
Izgradnja sustava kanala dugog 239 km, sa zapornim branama, crpkama i mostovima, započela je
1793., a dovršena 1901. godine. Dio tog sustava još
uvijek je u funkciji. Očuvane pregrade pretvorene
su u brane i bazene.
2.1.4. Infrastruktura
2.1.4.1. Dostupnost
HRVATSKA
Imajući na umu da je Osijek, glavni grad županije
i najvažnije urbano središte cijele istočne Hrvatske, dio istraživanog područja, pristupne veze su
vrlo dobre. Osijek je dobro povezan s glavnim
23
gradom Hrvatske s četiri traka autoceste - udaljenost je 280 km ili oko dva i pol sata vožnje. S
obzirom na položaj u neposrednoj blizini granica, ovo područje ima dobre veze sa susjednim
zemljama. Tu je međunarodni granični prijelaz
s Mađarskom blizu Duboševice u općini Draž na
koridoru Vc kao najvažniji dio ceste na tom području. Postoje dva granična prijelaza sa Srbijom
preko Dunava - kod Batine na sjeveru i kod Erduta
u južnom dijelu područja. Tu su i željeznički granični prijelazi sa Srbijom, također u neposrednoj
blizini Erduta preko rijeke Dunav, i s Mađarskom,
malo zapadno od proučavanog područja.
Zanimljivo je da je udaljenost od Osijeka do dva
glavna grada susjednih zemalja Mađarske i Srbije
kraća nego do Zagreba - do Budimpešte je 260
km, a do Beograda 240 km. Vožnja do Budimpešte traje mnogo više (oko 4 sata), jer veći dio
puta nema autoceste, a 2 sata do Beograda jer je
gotovo cijelim putem prisutna autocesta. Udaljenost od Osijeka do Budimpešte kraća je nego do
Zagreba. Unutar istraživanog područja mora se
spomenuti da su općine koje su bliže Osijeku općenito bolje razvijene - do Bilja ima samo 8 km,
do Dalja (središta općine Erdut) 30 kilometara,
do Kneževih Vinograda 35 km i do najudaljenije i
najmanje razvijene općine Draž 55 km.
Najvažnije turističko mjesto također je relativno
blizu – ulaz u Park prirode Kopački rit udaljen je
15 kilometara od Osijeka, mjesto hodočašća Aljmaš 30 km, Erdut 37 km, Zmajevac u vinogradskim područjima Kneževih Vinograda 40 km te
Batina, kao glavno naselje u općini Draž, 50 kilometara. Ceste su dobre, a sva naselja su povezana s redovnim autobusnim linijama. Tu je željeznička veza od Osijeka do Erduta i do Baranje, ali
bez postaja na području istraživanja.
MAĐARSKA
Na desnoj strani rijeke Dunav pristupne veze su
znatno poboljšane do 2010. godine, a autocesta
M6 stavljena je u funkciju 31. ožujka. To znači da
je osnovni problem u tom području – perifernost
područja - poboljšan, ali još uvijek moramo naglasiti da je povezanost regije vrlo slaba jer je kapital smješten daleko od mikroregije te sjedišta
županije. Za Baju, koja je središnje naselje mikroregije Baja, sjedište županije Kecskemét je 100
km udaljeno, kao i regionalni centar Šeged.
Tri mikroregije povezane su zajedno javnom cestovnom mrežom koja svakako zahtijeva daljnja
poboljšanja kvalitete ceste i infrastrukture. U području u Baji postoji jedan most koji služi povezanosti i pristupačnosti. Također u Mohaču postoji trajekt za povezivanje područja lijeve i desne
obale rijeke Dunav.
SRBIJA
Sombor je najvažnije urbano središte na području
zapadne Vojvodine sa statusom regionalnog središta. Stoga su uspostavljene relativno dobre veze
s Novim Sadom i Suboticom, koji su dva najvažnija urbana središta u Vojvodini. Udaljenost do najbliže autoceste s četiri traka (koridor X - E75) je 50
km. Autocesta povezuje regiju s glavnim gradom
Srbije, Beogradom, i južnim srpskim regijama.
Ovdje postoji jedan međunarodni granični prijelaz s Mađarskom te dva granična prijelaza s Hrvatskom s riječnim graničnim prijelazom preko
Dunava i željezničkim graničnim prijelazima s
Hrvatskom. Željeznica povezuje Sombor s Novim
Sadom i Suboticom.
Turističke atrakcije u području pilot projekta vrlo
su dobro povezane s urbanim središtima i drugim naseljima.
2.1.4.2. Transport
HRVATSKA
Područje Kopačkog rita nalazi se na glavnoj europskoj prometnoj mreži te je stoga prometna
povezanost u tom području općenito dobra. To
je osobito slučaj s cestovnim prometom jer područje ima pristup autoputu na koridor Vc koji
24
povezuje Budimpeštu u Mađarskoj s hrvatskom
lukom Ploče na Jadranskom moru kroz Bosnu i
Hercegovinu.
Dio koridora Vc kroz područje istraživanja dio je
državne ceste broj 7 koji povezuje Duboševicu
kod Draža na mađarskoj granici sa Slavonskim
Šamcem na granici Bosne i Hercegovine te je
izgrađen kao autocesta (autocesta A5) između
Osijeka i Sredanaca na Paneuropskom koridoru
X (autocesta Zagreb - Beograd). U području istraživanja autoceste samo dodiruju područje grada
Osijeka na zapadu i državnu cestu broj 7, dakle,
idu malo zapadno od područja istraživanja, dodirujući samo područja grada Osijeka i općine
Kneževi Vinogradi i Draž.
Ostale ceste od nacionalne važnosti su državna
cesta broj 2 koja povezuje Dubravu Križovljansku
na slovenskoj granici, Varaždin, Viroviticu, Našice i
Osijek do Vukovara i najistočniji hrvatski grad Ilok
sa Srbijom. Budući da ovaj pravac slijedi tok rijeke
Drave u Hrvatskoj na južnoj strani rijeke, poznat
je kao “Podravska magistrala” (Dravska cesta), a
proteže se od zapada prema istoku, za razliku od
državne ceste br. 7 koja ide od sjevera ka jugu.
Preostale ceste od nacionalne važnosti u području istraživanja su državna cesta broj 34 u osječkoj
četvrti Josipovac prema zapadu paralelna s “Podravskom magistralom”, državna cesta broj 212
od čvora Kneževi Vinogradi na cestu broj 7 preko
Batine i Dunavskog mosta prema Somboru u Srbiji, državna cesta broj 213 iz osječkog predgrađa Nemetin na cestu broj 2 preko Erduta i Dunavskog mosta prema Novom Sadu u Srbiji i državna
cesta broj 518 iz Osijeka prema jugu i Vinkovcima
u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Ostale ceste sa županijskim ili nižim statusom također su uglavnom u dobrom stanju i sva naselja
imaju moderne ceste koje ih povezuju s cestovnom mrežom. Javne autobusne veze općenito su
dobre jer Osijek djeluje kao važno središte s dobrim i relativno čestim vezama prema okolnim
područjima, a posebno prigradskim područjima
te do Bilja na glavnoj cestovnoj vezi prema Baranji. Osim glavnog grada Zagreba, Osijek je jedini
grad u Hrvatskoj s tramvajskim prijevozom, što
je važno u pogledu prevencije onečišćenja zraka.
Razina motorizacije u području mnogo je niža od
državnog prosjeka - ne postoje podaci za pojedine općine, ali postoje za županiju - u 2009. godini
bilo je 2,67 ljudi po vozilu, što je manje od hrvatskog prosjeka koji iznosi 2,21 osoba po vozilu.
Osijek je važno željezničko čvorište u Hrvatskoj
sa željezničkom prugom koja ide u pet smjerova.
Za područje istraživanja najvažnija je veza prema
istoku i Erdutu i dalje do Dalja i Bogojeva u Srbiji
(trenutno nije u funkciji), jer je važna za istočni
dio grada Osijeka te ima postaje u svim naseljima u općini Erdut. Još jedna važna linija koja
povezuje Osijek na sjeveru s Belim Manastirom i
Mađarskom ide malo zapadno od područja istraživanja i stoga nema postaja u području istraživanja, osim u Osijeku.
Slična situacija je s preostale tri željezničke linije
prema zapadu, jugozapadu i jugu s nekoliko postaja samo na području koje pripada gradu Osijeku. Problem su relativno spori vlakovi i slabo
stanje hrvatske željeznice u cjelini, ali to je jedan
od rijetkih dijelova Hrvatske s relativno velikim
korištenjem željezničkih pruga u putničkom prometu, osobito u prigradskom prometu.
25
Iako rijeka Dunav kao Paneuropski koridor VII
postaje sve važnija, u ovom trenutku u području
istraživanja ne postoje luke na Dunavu koje su u
upotrebi kao luke za prijevoz robe ili putnika. Budući da je Drava također plovna, riječni promet
postoji u Osijeku, a postoje i planovi za uključivanje Osječke luke u svrhu krstarenja rijekom. Pristup Dunavu moguć je u Batini, Aljmašu i Dalju,
tako da postoje planovi za izgradnju dodatnih
priključaka, posebno u turističke svrhe.
U jugoistočnom rubu područja istraživanja nalazi se
međunarodna zračna luka Osijek - Klisa sa sve više
priključaka svake godine zbog privlačnosti povoljnih zračnih linija. Trenutno zračna luka nije od velike važnosti s obzirom na mali broj letova, ali svake
godine ima sve više veza zbog privlačnosti zračnih
linija po povoljnim cijenama. Kapacitet zračne luke
je 150,000 putnika godišnje, a u perspektivi može
poslužiti kao regionalna zračna luka, uključujući i
susjedne zemlje. Zahvaljujući zračnim linijama po
povoljnim cijenama, Hrvati, stanovnici Vojvodine
i mađarske Baranje sve više koriste zračnu luku iz
zapadnog dijela kontinentalne Hrvatske.
MAĐARSKA
Zbog svog geografskog položaja sve mikroregije
pružaju osnovu za međunarodne odnose prema
jugu i jugozapadu, ali moramo uzeti u obzir da povezanost međunarodnog prijevoza još uvijek nije dovoljna za današnje potrebe i očekivanja. Geografski
potencijal prijevoza ovog područja mogao bi se ojačati iz jugoistočnih europskih zemalja (Rumunjska,
Bugarska, Turska), Zapadnog Balkana, (Hrvatska, Slovenija, Srbija) te, s obzirom na kanal Dunav-MajnaRajna, s dinamizmom jugoistočno-sjeverozapadnog
transkontinentalnog vodenog puta.
Kvaliteta cesta definitivno treba poboljšanje,
iako autoceste M6 omogućuju bolji prometni
položaj ovog područja od proljeća 2010. godine.
Željeznička infrastruktura svakako treba daljnja
poboljšanja. Vodeni prijevoz na rijeci Dunav također se ne koristi u dovoljnoj mjeri. Nadamo se
da će Dunavska strategija pružiti novu energiju i
projekte za jačanje ovih resursa područja u smislu održivog korištenja rijeke Dunav. Broj graničnih prijelaza je dovoljan.
Bez obzira na gore navedeno, geografska periferna raspodjela sve je primjetnija u smislu prometne geografije budući da su područja relativno
26
udaljena od transkontinentalnih prometnih koridora (TEN) ili nisu adekvatno spojena na prometne mreže (Koridor V / c).
Područja u Baji i Mohaču imaju istaknutu ulogu u
tranzitnom prometu koja se može iskoristiti u željezničkom prijevozu, prijevozu javnim cestama
i vodenom prometu. Također postoji i potencijal
da Baja i Mohač postanu logistički centri gdje bi
se mogli objediniti različiti oblici prijevoza.
Poboljšanje prometa zahtijeva daljnji razvoj kroz
razvoj luke u Baji i Mohaču, obnovu mosta u Baji,
obnovu željezničkih pruga (npr. linije Baja-Szabadka-Šeged) i modernizaciju graničnih prijelaza.
SRBIJA
Prometna mreža u ovom se dijelu Srbije u velikoj
mjeri temelji na cestovnom prometu. U regiji postoje sljedeći cestovni kapaciteti:
- Državna cesta klasa I br.18: Hercegszanto
(mađarska granice) - Bezdan - Sombor – Bačka Palanka - veza na koridoru X Beograd-Zagreb (djelomično preko hrvatskog teritorija)
- Državna cesta klasa I no.17.1: Batina (hrvatska granica) - Bezdan - Sombor - Subotica
(Kelebija) - Tompa (mađarska granice)
- Državna cesta klasa I br. 3: Erdut (hrvatska
granica) - Bogojevo - Kula - Vrbas - Srbobran koridor X Beograd-Budimpešta - Bečej - Novi
Bečej - Kikinda - Nakovo - rumunjska granica
- Državna cesta II br. 101: Kula-Sombor - Apatin - Sonta - Bogojevo.
Daljnji razvoj i unapređenje državnih cesta jedan
je od glavnih prioriteta srpske vlade.
Željeznička mreža se na ovom području sastoji
od regionalnih željezničkih pravac
Sombor – Bogojevo – Hrvatska
Sombor – Apatin – Sonta
Sombor – Bački Monostor – Bački Breg
Lokalne željezničke mreže mogu pružiti vrlo zanimljive oblike prometa za turističko presjedanje u
regiji zbog prilično dobrih lokalnih veza. Međutim,
to zahtijeva modernizaciju i velika poboljšanja.
U Somboru se nalazi i jedan vojni aerodrom čija
je sudbina neizvjesna, uz mogućnost prekvalificiranja u zračnu luku za građane. Do sada je
međunarodna zračna luka u Beogradu najbliža u
Srbiji za prijevoz roba i putnika.
Svi plovni putovi u Srbiji su povezani izravno ili neizravno na Dunav koji će postati strateški najvažnije prometno središte u zemlji. Nacionalne strategije razvoja ističu revitalizaciju stare i omogućavanje
nove infrastrukture na rijeci kako bi se osigurao
dobar tijek prometa. Najvažnija točka u tom konceptu bit će središta intermodalnog prometa.
2.1.4.3. Životni standard
HRVATSKA
Područje istraživanja relativno je dobro pokriveno vodovodnim sustavima, a posebno grad Osijek, gdje je 99% stambenih jedinica spojeno na
sustav. Prema posljednjim preciznim podacima
iz 2001. godine, ukupno je 86 do 88 % kućanstava u općinama Bilje i Erdut spojeno na vodoopskrbni sustav, u općini Kneževi Vinogradi taj
postotak iznosi 75%, a najgore stanje je u općini
Draž sa samo 61 posto kućanstava priključenih
na javni sustav u 2001. godini Slična situacija je s
kanalizacijskim sustavom. Potrebno je poboljšati komunalnu infrastrukturu i povećati pokrivenost stanovništva pitkom vodom visoke kvalitete i sustavom kanalizacije.
Problem je u tome da 28% stanovništva u Osječko-baranjskoj županiji ne koristi pitku vodu iz
sustava te pitka voda nije zadovoljavajuće kvalitete zbog nedostatka sustava upravljanja otpadnim vodama za kućanstva i industriju. Stoga
je potrebno poboljšati kvalitetu pitke vode kroz
obnovu postojeće infrastrukture i izgradnju nove
kako bi se povećala pokrivenost stanovništva
pitkom vodom visoke kvalitete. Postojeći javni kanalizacijski sustavi su zastarjeli i s obzirom
na velike zahtjeve ulaganja njihovo održavanje
predstavlja glavni problem.
Pokrivenost elektroenergetske mreže je 100%
i postoji dovoljno jedinica za transformaciju u
smislu instalirane snage. Zbog povećanja potrošnje i novih kupaca u budućnosti bit će potrebno nadograditi standarde. U Osječko-baranjskoj
županiji stopa priključenosti stanovništva na
sustav javne odvodnje je oko 45% (državni prosjek). Najviša stopa priključenosti je u urbanim
područjima. Osijek, Našice, Valpovo i Belišće imaju 90%, Đakovo, Donji Miholjac i Belišće 80%, a
Beli Manastir 10% stope priključenosti na javnu
kanalizaciju.
MAĐARSKA
Kvaliteta života i komunalne usluge na promatranom području još ne udovoljavaju današnjim
zahtjevima. Zbrinjavanje otpadnih voda još nije
provedeno u svakom naselju, dijelom zbog vrlo
sporadičnih malih naselja. Otpadne vode i gospodarenje otpadom riješeno je u većim naseljima ovog područja, ali manja mjesta još uvijek
trebaju strategiju i projekte za rješavanje problema.
Pitka voda i struja dostupne su u svakom naselju,
a plin se može naći u većim gradovima 3 mikroregije. Održavanje plinovoda u mikroregiji Baja
bolje je od državnog prosjeka.
Iako postoji sustav vodoopskrbe i odvodnje, omjer
priključenih stanova u mikroregiji Baja iznosi oko
45%, u mikroregiji Mohač gotovo 70%, a u mikroregiji Šikloš je najmanji, tek 40%. Također je važno
navesti pokazatelje i vrijednosti, koji su ponekad
mnogo manji od županijskog, regionalnog i nacionalnog prosjeka.
SRBIJA
Gotovo cijelo područje je pokriveno sustavom navodnjavanja. Samo neka manja područja nisu obuhvaćena opsežnim sustavom. Tu su i crpne stanice
koje odvode višak vode u vodnim receptorima.
U cijeloj regiji je 91,5% stanovnika priključeno na
javnu vodovodnu mrežu.
Vodoopskrba pitkom vodom je na zadovoljavajućoj razini. Sva naselja imaju vlastite sustave
opskrbe vodom, osim nekoliko njih koji su spojeni na sustav većih urbanih područja Apatina i
Sombora.
Kvaliteta isporučene vode nije na zadovoljavajućoj razini u svim naseljima. U nekim naseljima
postoji visoka razina željeza. Veći potrošači (industrijska postrojenja kao što je pivovara u Apatinu) troše vodu iz vlastitih izvora.
Kanalizacijski sustav postoji samo u gradovima
Apatinu i Somboru.
27
2.1.5. Prostorna struktura
2.1.5.1. Upravljanje prostorom
HRVATSKA
Regionalni plan Osječko-baranjske županije uključuje opći plan korištenja zemljišta iz 2002. godine,
sada je u procesu revizije. Tu je i detaljan prostorni
plan grada Osijeka iz 2005. godine s revizijom iz
2009. i opći prostorni plan iz 2006. godine (u postupku revizije). Detaljni prostorni plan koji uključuje korištenje zemljišta postoji i za područje Parka
prirode Kopački rit iz 2006. i sve četiri općine - za
Bilje, Kneževe Vinograde i Draž iz 2005. godine (s revizijom za Kneževe Vinograde u 2009. godini) te za
Erdut iz 2006. godine.
Također postoje neki detaljni planovi korištenja
zemljišta za 16 malih mjesta u Osijeku (uključujući i središnji trg i Sveučilište u Tvrđi) i tri u općinama - Središte u općini Bilje, Topoljski Dunavac
u općini Draž i rekreacijski centar u općini Kneževi Vinogradi. Iako je cijelo područje dobro pokriveno odgovarajućim planskim dokumentima,
njihova kvaliteta nije uvijek visoka, a oni su često
nefleksibilni, tako da postoje mnogi slučajevi njihovih nepoštivanja i dodatnih izmjena.
MAĐARSKA
Postojanje prostornih planova u analiziranim
mikroregijama je heterogeno. Usmjeravajući planovi naselja često su zastarjeli prije svega u južnim, nerazvijenijim područjima te u malim ili vrlo
malim selima (ako planovi postoje).
Odredbe usmjeravajućih planova naselja u većim gradovima mikroregije su odgovarajuće količine i kvalitete i zadovoljavaju zahtjeve prostornog planiranja.
SRBIJA
Strukturiranje naselja temelji se na prostornom
razvojnom programu koji je sastavni dio općinskih prostornih planova. Oni predstavljaju prilično kruto i neracionalno korištenje planova
zemljišta bez strateške komponente. U većim
središtima postoji određena količina nelegalne
gradnje, iako je većina takvih struktura prošla postupak legalizacije. Tu se vidi ukupni nedostatak
28
kreativnosti u prostornom razvoju, što je vjerojatno posljedica loše uključenosti i sudjelovanja
u donošenju odluka na lokalnoj razini.
2.1.5.2. Sustav naselja
HRVATSKA
Ovo područje bilo je vrlo rano naseljeno, što se
može dokazati raznim pretpovijesnim ostacima
na cijelom području, a posebno u neposrednoj
blizini Dunava. Prvi poznati stanovnici bili su ilirska plemena. Osijek postaje važna antička rimska
kolonija Mursa te je za vrijeme rimske vladavine
na ovom području bio izložen mnogim invazijama keltskih i gotskih plemena te konačno Hunima
koji su uništili grad i okolicu u V. stoljeću.
Hrvati su na to područje došli oko 7. stoljeća, ali
su kasnije postali dio Velikog ugarskog kraljevstva. Na početku 16. stoljeća Osmanlije su osvojile cijelo područje i ponovno ga izgradile u orijentalnom stilu. Sulejman Veličanstveni je 1566.
dao izgraditi poznati, 8 km dug drveni most u
Osijeku, koji se smatra jednim od svjetskih čuda.
Nakon dugog razdoblja borbe između Habsburškog Carstva i Turaka, krajem 17. stoljeća Osmanlije su poražene, a cijelo područje postaje dijelom
Habsburške Monarhije. Početkom 18. stoljeća
izgrađena je poznata Tvrđa i mnogi doseljenici
dolaze na ovo područje - osim Hrvata i Mađara, u
Baranji je bilo i puno Nijemaca, Srba, Talijana, Francuza i drugih. Posebno razdoblje procvata bio je
početak 19. stoljeća, kada Osijek postaje slobodni
kraljevski grad te je određeni dio vremena bio najveći grad u cijeloj današnjoj Hrvatskoj.
Nakon reorganizacije Habsburškog carstva u Austro-Ugarskoj sredinom 19. stoljeća ovo područje postaje dio Mađarske, uz napomenu da je Baranja bila usmjerena prema Pečuhu u današnjoj
Mađarskoj kao središtu, a ostatak je uglavnom
bio dio Hrvatske i Slavonije kao zasebni entitet
u Kraljevini.
Situacija se promijenila 1920. godine nakon završetka Prvog svjetskog rata i raspada AustroUgarske, kada je područje istraživanja postalo dijelom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. U tom
razdoblju gospodarski rast usporava i prostor
gubi svoju važnost. Tijekom Drugog svjetskog
rata ovo je područje teško stradalo, posebno
grad Osijek, a nakon rata su mnogi Nijemci na-
pustili ovo područje. Nakon rata cijelo područje
postaje dio Socijalističke Republike Hrvatske u
Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Između 1991. i 1995. godine ovo je područje
teško stradalo tijekom hrvatskog Domovinskog
rata. To je razlog aktualne relativno niske razine
razvoja u odnosu na prošlost, ali oporavak je počeo bez obzira na aktualnu svjetsku krizu.
Trenutačna nejednaka gustoća naseljenosti ovog
područja stoga je posljedica povijesnih razloga, a
osobito niska gustoća naseljenosti je u tri općine u
Baranji sa oko samo 20 stanovnika po četvornom
kilometru. Zbog mnogo veće gustoće naseljenosti u području grada Osijeka (655 stanovnika po
četvornom kilometru), i oko 50 stanovnika po četvornom kilometru u općini Erdut, prosječna gustoća naseljenosti u 2001. godini iznosila je 138
stanovnika po četvornom kilometru.
Jedino urbano naselje je Osijek, ali većina naselja
oko Osijeka koja pripadaju gradu Osijeku mogu
se smatrati poluurbanima. Preostala područja
su uglavnom ruralna, uz napomenu da je ruralni
karakter mnogo više sadržan u udaljenim malim
selima u Baranji nego onima bliže Osijeku.
Na području istraživanja postoji ukupno 38 naselja, uz napomenu da su ona općenito mnogo
manja u Baranji (u prosjeku oko 610 stanovnika
u 2001.), a zatim u slavonskom dijelu područja
istraživanja (2.200 stanovnika bez Osijeka). Osim
Osijeka koji je s 90.411 stanovnika u 2001. godini
bio najveći grad u cijeloj istočnoj Hrvatskoj, postoji ukupno šest naselja s više od 2.000 stanovnika.
Tri od njih su prigradska naselja u blizini Osijeka Višnjevac (7,146), Tenja (6,747) i Josipovac (4,395
stanovnika), a ostala su Dalj (4,689), kao najveće
naselje i sjedište općine Erdut, Bilje (3,224) i Bijelo
Brdo (2,119) u općini Erdut. Više od 1,000 stanovnika također živi u naselju Batina koje je najveće
u općini Draž, Kneževim Vinogradima i Karancu u
općini Kneževi Vinogradi te Brijestu, Briješću i Sarvašu u području koje pripada gradu Osijeku.
MAĐARSKA
Glavna cesta broj 58 dijeli mikroregiju Šikloš na
dva različita područja u smislu gospodarstva:
istočni dio je razvijeniji, karakterizira ga više popularnih naselja koja su obično mikro središta,
dok zapadni dio uglavnom ima vrlo mala ili mikro sela.
Beremend je najindustrijaliziranije naselje mikroregije.
Središnje naselje je Šikloš, ali također možemo
istaknuti Vilanj i Harkanj koji imaju važan turizam
i gospodarstvo proizvodnje vina. Sva tri mjesta
su gradovi.
Struktura naselja mikroregije Mohač ima dva grada (Mohač sa 19.701 stanovnika i Baja sa 3.882
stanovnika) i 45 župa. Područje karakteriziraju sela
srednje veličine. Oko 38% populacije mikroregije
živi u Mohaču koji također ima ključnu ulogu u
pogledu gospodarstva, prometa i obrazovanja.
Mohač graniči s popularnijom serijom naselja
(Dunaszekcső, Lánycsók, Boja). Naselje Baja je
nedavno postalo grad zbog svojih odličnih ekonomskih potencijala. Lánycsók polako, ali sigurno postaje “uspavano selo” Mohača.
Središnje naselje u mikroregiji Baja je Baja s populacijom od 37.717 stanovnika. Njegovi prostorni
odnosi i privlačnost eskaliraju cjelokupnim bačkim
područjem iznad državne granice. Grad je također
gospodarsko, prometno, obrazovno i upravno središte. Najnaseljenija mikroregija među analiziranim
regijama posjeduje mnogo veća naselja / sela od
onih na Zadunavlju, primjerice Vaskút s 3.642 stanovnika, ili Bácsbokod s 3.025 stanovnika.
SRBIJA
Regija ima relativno strukturiranu i uravnoteženu
mrežu naselja. Zbog opće planirane rekonstrukcije cijelog sustava mreže naselja u 18. stoljeću,
regija je dobila osnovne smjernice o raspodjeli
stanovništva koje su oblikovale današnju mrežu
naselja. Osnovna karakteristika naselja u regiji je
strogo geometrijska prostorna kompozicija.
Veze između gradova (Apatin i Sombor) i sela u
regiji odvijaju se u oba smjera, a što su gradovi
bliže, time su te veze jače.
Uzimajući u obzir administrativne kriterije, stupanj razvoja nekih gradskih funkcija, mjesto i
važnost u mreži, TICAD naselja (Razvoj sliva rijeke
Tise) projektnog područja grupirana su u sljedeće
tri kategorije: gradovi - makro regionalna središta,
provincijska središta ili regionalna središta, gradska naselja - općinska središta; ruralna naselja.
29
2.1.6. Gospodarstvo
HRVATSKA
Prema razini razvoja Osječko-baranjska županija
zauzima 14. mjesto od ukupno 21. mjerenog indeksom razvoja. Područje pilot projekta kao dio
Osječko-baranjske županije sastoji se od pet administrativnih jedinica: Grad Osijek, općine Draž,
Kneževi Vinogradi, Erdut i Bilje. Prema indeksu
razvoja, osim grada Osijeka koji spada u kategoriju IV, općine Draž, Kneževi Vinogradi i Erdut
pripadaju drugoj kategoriji razvoja s vrijednošću
indeksa ispod 75% nacionalnog prosjeka, dok Bilje pripada trećoj kategoriji.
Poduzetnička aktivnost mjereno po broju tvrtki
na 1,000 stanovnika na tom području je 24, ali
bez Osijeka je ispod jedan (0,67). Na kraju 2008.
godine 2.236 tvrtki je poslovalo unutar pilot područja, ali isključujući Osijek bilo ih je samo 150.
Tvrtke registrirane u četiri općine predstavljaju
4,5% tvrtki županije (3.326).
Grad Osijek je središte gospodarske aktivnosti u
regiji s razvijenim svim vrstama industrije među
kojima treba naglasiti prerađivačku industriju,
građevinarstvo i trgovinu.
Unutar prerađivačke industrije Osijek ima poznatu prehrambenu industriju (mlijeko, konditorski
proizvod, šećer, itd.), industriju obrade metala,
kemijsku industriju, tekstilnu industriju.
Prema godišnjim prihodima u 2009. godini, tri su
tvrtke registrirane u Osijeku bile među prvih pet,
npr. Žito i Belje čiji se vertikalno integrirani sustavi bave primarno poljoprivrednom proizvodnjom, stočnom hranom i hranom za preradu te
Osijek-Koteks kao građevinsko poduzeće.
Poljoprivreda je najvažnija gospodarska grana u
regiji, a time i na području pilot projekta. Osim
u Osijeku, dva velika poduzeća nalaze se / registrirana su u području pilot projekta: Belje d.d. i
Erdutski Vinogradi. Belje je dio koncerna Agrokor. Bavi se ratarstvom na oko 20.000 ha u Baranji, uzgojem povrća, proizvodnjom stočne hrane,
uzgojem svinja, proizvodnjom mlijeka i govedarstvom. Također ima jedinice za preradu hrane
(sir, meso, brašno, vino) te turistički sektor. Zapošljava oko 2.000 ljudi. Proizvodne jedinice Belja
uglavnom se nalaze u području pilot projekta.
Erdutski Vinogradi (Erdut) se bave proizvodnjom
30
vina na oko 500 ha vinograda, zapošljavajući oko
200 ljudi.
Velika poduzeća u području pilot projekta generator su lokalnog razvoja u smislu razvoja kooperativnih odnosa s lokalnim poljoprivrednicima
unutar vertikalno integriranog lanca nabave.
Područje pilot projekta osim grada Osijeka pretežno je ruralno područje gdje poljoprivreda igra
značajnu ulogu u razvoju lokalnih zajednica. Od
oko 200.000 ha obradivih površina u Osječko-baranjskoj županije, oko 15% nalazi se na području pilot projekta, gdje obiteljska poljoprivredna
gospodarstva imaju oko 50% udjela.
Obiteljska se poljoprivredna gospodarstva bave
uzgojem usjeva (pšenica, kukuruz, ječam, uljana repica, šećerna repa), proizvodnjom povrća
(otvoreni sustav i staklenici), vinogradarstvom,
proizvodnjom vina, proizvodnjom mlijeka, stočarstvom (svinje, krave, koze).
Osječko-baranjska županija ima nadprosječnu
stopu nezaposlenosti. U prvih devet mjeseci
2010. godine prosječna stopa nezaposlenosti u
županiji je iznosila 26,2%. Prema podacima za
2010. godinu, u području pilot projekta stopa
nezaposlenosti bila je 36% ili 8,1% isključujući
Osijek.
Što se tiče zaposlenosti, krajem rujna 2009. godine 58,7% radne snage u županiji je bilo zaposleno na području pilot projekta, odnosno 2,4%
isključujući područje grada Osijeka.
MAĐARSKA
Mikroregija Šikloš može se svrstati među malu
skupinu mikroregija s dobrim prirodnim i ljudskim resursima, značajnim proizvodnim potencijalom i dobrom tržišnom pozicijom. Koristi svoje
dobre prednosti plodnih njiva za proizvodnju
poznatih kvalitetnih proizvoda, a prirodna vrijednost i kulturna baština uključene su u značajnu turističku potražnju. Njihova naselja čuvaju
svoje tradicije, ​​što dodatno povećava njihovu
turističku atrakciju.
Sve u svemu, gospodarstvo je umjereno razvijeno s obzirom na ranije spomenute podjele između zapadnog i istočnog dijela, gdje je istočno
područje puno razvijenije u smislu trgovine, turizma i usluga.
Među umjereno razvijenim mikroregijama možemo istaknuti mikroregiju Mohač koja također ima
dobar gospodarski potencijal i stupanj razvoja.
Moramo istaći da njezini prirodni i društveni resursi pružaju veći potencijal od onog koji je do sada
iskorišten. Ovo područje ima izrazito dobro poljoprivredno zemljište. U 1990-ima, naselja duž osi
Pečuh-Mohač su značajno industrijalizirana te su
također razvijena poljoprivredna ulaganja. Daljnji
razvoj bi se mogao iskoristiti iz logističkih središta u
Mohaču, odgovarajućim korištenjem rijeke Dunav i
stvaranjem poduzetničke zone.
MAĐARSKA
Mikroregija Baja također ima odličan položaj u
smislu poljoprivrede, s povoljnim klimatskim
uvjetima i vrstom tla. S druge strane, upravljanje
vodama je vrlo važno, jer je u istočnim dijelovima
voda u tlu značajno smanjena, dok na zapadnom
području uz rijeku Dunav dominiraju navodnjavana zemljišta.
Industrija u mikro regiji Mohač prvenstveno je
koncentrirana na mikro regionalni centar Mohač. Što se njegove strukture tiče, poljoprivredna
prerađivačka industrija igra odlučujuću ulogu.
Karakteristične grane su: mlinarska industrija,
proizvodnja mješovite stočne hrane i konzerviranje. Laka industrija također igra važnu ulogu
u industriji namještaja, predionici svile, industriji
tekstila, odjeće i kože te u industriji obuće. Teška industrija uključuje strojogradnju (Mohácsi
Vasöntöde i MOFA) i industriju proizvodnje knaufa. Ostale najvažnije tvrtke su: Barázda Kft, Podravka Kft, gép Duna Kft., Bóly Rt., Belvárdgyula
Rt .
SRBIJA
Područje posjeduje visoko produktivnu poljoprivredu i integrirano gospodarstvo. Ovu regiju karakteriziraju dobri pedološki i klimatski uvjeti te
prikladna struktura poljoprivredne proizvodnje
(s dominacijom sektora s pojačanim korištenjem
kapitala u odnosu na druge regije u Srbiji).
U usporedbi s drugim regijama u Srbiji, ovo područje ima adekvatno razvijene ljudske resurse,
poduzetništvo, raznoliki industrijski sektor te
dobro razvijenu fizičku i ekonomsku infrastrukturu. Kao posljedica razvoja, regija se ističe dobrim društveno-ekonomskim pokazateljima.
2.1.6.1. Industrija
HRVATSKA
Ekonomsko stanje na prostoru je različito u područjima koja pripadaju gradu Osijeku i preostalim općinama. U Osijeku je ovdje najveći udio
zaposlenih u industriji i građevinarstvu, što je
znatno niže u drugim općinama, posebno u najudaljenijim općinama i ruralnoj općini Draž (12,4
posto).
Gotovo isti udio ljudi je zaposlen u industriji i građevinarstvu na području općina Bilje i Erdut (2026 posto) bližih Osijeku, što je posljedica dnevnih
migracija.
Unutar mikro regije Baja u Baji 32,5% aktivnog
stanovništva zaposleno u industriji. Modernizacija i razvoj mikroregije, naravno, uvelike ovise o
pozicijama središnjeg naselja, Baje. Industrijski
park Baja najznačajnija je atrakcija ovog područja
za razvoj industrije. Iskorištenost parka je u 2006.
godini iznosila 100%, kada je regionalni prosjek
iznosio samo 43%. Najveća tvrtka je AXIÁL Kft,
no postoji još 26 poduzeća (joint ventures), koji
ukupno zapošljavaju gotovo 1000 osoba.
Beremend i Šikloš su najindustrijaliziranija naselja mikroregije Šikloš. Najvažniji - nacionalno poznati - članovi industrije u Beremendu su
Duna-Dráva Cement Kft. i Carmeuse Hungária
Mészgyártó Kft. koji djeluju u građevinarstvu. Jedini industrijski park područja (Serene Industrial
Park) smješten je u Šiklošu, gdje postoje 22 poduzeća (joint ventures).
Problem strukture poduzeća područja je dominacija vrlo malih poduzeća koja ne mogu učinkovito dinamizirati industriju. Omjer zaposlenih
u industriji u 2001. godini je smanjen s 34,3%
(1990) na 26,4%. Radnu snagu koja nije angažirana u poljoprivredi i industriji je apsorbirao uslužni sektor, pokazujući prosječnu stopu zaposlenosti na razini županija od 61,5%.
SRBIJA
Najveći industrijski centar na ovom području je
Apatin. Dominiraju prehrambena industrija (pivovara), brodogradnja, metalna industrija, proizvodnja građevinskog materijala i ostalo. Većina
manjih naselja je u funkciji poljoprivrede. Većina
31
poduzetništva je iz uslužnog sektora. Međutim,
tercijarni sektor još uvijek nije dosegao standarde modernog života.
privredi - osim proizvodnje grožđa. Njegov udio
u zapošljavanju je i dalje 12,1%, što premašuje
7% županijskog prosjeka.
2.1.6.2. Poljoprivreda, šumarstvo,
lovstvo
Šumarstvo nema istaknutu ulogu u primarnom
sektoru. Lov ima važnost uglavnom u Moháču i
Baji (Gemenc), te u manjoj mjeri u mikroregiji Sikloš.
HRVATSKA
Suprotna situacija je u zaposlenosti u primarnom
sektoru, u ruralnim općinama koje imaju vrlo veliki udio zaposlenih u poljoprivredi. To je osobito
slučaj u općini Kneževi Vinogradi s jakom proizvodnjom vina (40,3 posto), gdje je zaposlenost
puno veća ne samo u odnosu na cijelo područje
istraživanja, nego i u odnosu na Osječko-baranjsku županiju (14,5 posto) i Hrvatsku u cjelini (11,3
posto).
MAĐARSKA
U mikroregiji Baja udio zaposlenih u poljoprivredi je 11%, gdje je dominantno ratarstvo. Najvažnije tvrtke u poljoprivredi su: Sükösdi Mezőgazdasági Szövetkezet, Agro-Sükösd Kft, Febagro
Zrt. (Felsőszentiván), Csávolyi Mezőgazdasági
Szövetkezet, Bácsborsodi Rákóczi Mezőgazdasági Szövetkezet “Bácska” Kft. (Vaskút), Vaskúti
Baromfifeldolgozó és Keltető Kft, Augusztus 20.
Mezőgazdasági Zrt. (Dávod), Nagybaracskai
Mezőgazdasági Szövetkezet, Baromfitenyésztési,
Keltetési és Értékesítési Kft. (REM). Šumarstvo i
lov ne igraju važnu ulogu u poljoprivredi regije.
Veliki dio područja u mikroregiji Mohač tradicionalno raspolaže dobrim poljoprivrednim prednostima s dobrim uvjetima za uzgoj različitih
biljnih kultura. Dinamičnim agrarnim sektorom
mikroregije može se upravljati kao strateškom
izlaznom točkom. Na temelju njegovih obilježja,
uz poboljšanje geografske pozicije prometa, u
mogućnosti je polučiti spektakularan razvoj. Najveći regionalni problem poljoprivrednog sektora
jest izostanak prerađivačke/prehrambene industrije.
U mikroregiji Šikloš velik je dio područja pokriven tlom slabije kvalitete oko rijeke Drave, ali
manji dio spada u tzv. “Baranjski otok prapora”.
Kvalitetno vino i vinogradarstvo je, naravno,
ključno i ima primarnu ulogu u poljoprivredi na
koju se sve više i više gospodarskih aktivnosti
može spojiti kao klasteri. Međutim, posljednjih
desetljeća u tom području se osjeća pad u poljo32
SRBIJA
Vlasništvo nad šumskim zemljištem na području
projekta ulazi u dvije glavne kategorije: vlasništvo države i društveno vlasništvo te privatno
vlasništvo. Područje šuma i šumskih predjela je
35.294,84 ha, što čini 3,68% ukupne površine.
Šume i šumski predjeli grupirani su u dvije skupine: zemljišta pokrivena šumom i zemljišta bez
drveća. Više od 90% šumskog zemljišta je u vlasništvu države. Većinom državnih šuma upravljaju javna poduzeća: PE “Vojvodinašume”, PE “Nacionalni park Fruška gora” i PE “Vode Vojvodine”. Na
zemljištima pokrivenim šumama najčešće su miješane šumske kulture s dominacijom euroameričke lipe i mješovite šume hrasta lužnjaka. Većina je šuma zasađena iz odabranih biljnih izvora.
Lovačka zajednica Vojvodine i javno poduzeće Vojvodinašume glavno su tijelo za upravljanje lovištima u Vojvodini. Lovišta se prostiru na
šumskom zemljištu sa i bez šuma, voćnjacima,
vinogradima, livadama, pastoralnim zemljištima
te farmama i oranicama. Najzastupljenija lovna
divljač je: Europska srna, muflon, srna, divlja svinja, zec, jarebica i fazan. Neka lovišta se prostiru
u više općina.
2.1.6.3. Uslužne djelatnosti
HRVATSKA
Udio uslužnih djelatnosti je najviši u Osijeku, relativno visok u općini Bilje u blizini Osijeka, a niži
u udaljenijim ruralnim općinama. Udio osoba
koje rade u inozemstvu, posebno u općini Draž,
pokazatelj je niže razine razvoja, ali i loše ponude
radnih mjesta u tom području. Relativno nizak
udio radnih mjesta u turizmu uzrokovan je povremenim zapošljavanjem, odnosno veliki broj
osoba koje rade u turizmu u osnovi su zaposleni
negdje drugdje.
MAĐARSKA
2.1.6.4. Telekomunikacijske usluge
Uslužni sektor - i unutar njega turizam - igra najvažniju ulogu u mikroregiji Šikloš koja ima odlične turističke prednosti među kojima treba istaknuti ljekovitu voda i spa u Harkanju, prirodne i
spomeničke atrakcije, vinsku regiju i vinske ceste
Vilanj-Sikloš (koja je prva u Mađarskoj). Istaknute
atrakcije imaju svjetsku slavu kao i potražnju.
HRVATSKA
U mikroregiji Mohač komercijalni smještaj i ugostiteljstvo uglavnom su usmjereni na Mohač, no
posljednjih je godina uvedeno nekoliko novih
objekata (Hotel Szent János, 4 zvjezdice). Pansioni i kampovi nalaze se u Baji, Somberek Palotabozsoku, Szajku i Dunaszekcsőu i ruralnim
turističkim gostinjskim kućama u Hímesházu,
Nagynyárádu, Szederkényju, Dunaszekcsőu i
Baru. Turistička ponuda ne predstavlja dovoljno
etničke pripadnosti i kulturne raznolikosti područja. Najpoznatiji festival je Busójárás (Ophod
buša u Mohaču) koji je također postao svjetska
kulturna baština UNESCO-a 2009. godine.
Turizam igra najmanju ulogu u mikroregiji Baja
na analiziranom području. Njegova je važnost
ograničena u odnosu na moguću ponudu. Lokalno stanovništvo koristi ove grane gospodarstva
samo u Baji, Dávodu i nekim naseljima oko rijeke
Dunav. Od turističke ponude moramo istaknuti
prirodne ljepote, prednosti povezane s prirodnim vodama i poplavnim staništima (Nacionalni
park Dunav-Drava: Gemenc i Béda-Karapancsa).
Oni su dobro nadopunjeni mogućnostima termalne vode u tom području kao i lovom. Ukratko, na području se uglavnom mogu istaknuti aktivni turistički proizvodi.
Budući da nema podataka o interkomunikacijskim uslugama na razini općine, dajemo indikativne podatke. Prema procjenama podataka
iz 2008. godine, u Osječko-baranjskoj županiji
postoji oko 416 fiksnih telefonskih priključaka
na 1,000 stanovnika. Što se tiče internetskog priključka, Osječko-baranjska županija zauzima 5.
mjesto u Hrvatskoj s 88 priključaka na 1,000 stanovnika. Telekomunikacijska infrastruktura je na
razini standarda i tehnologije u EU. Dostupnost
usluga je zadovoljavajuća, ali ruralna područja
su manje pokrivena širokopojasnim pristupom
internetu.
MAĐARSKA
Uzimajući u obzir telekomunikacijske usluge u
analiziranom području možemo navesti da je
internetski pristup posvuda osiguran pokrivenošću mobilne telefonije. Kolokacijski centri i info
centri nalaze se u većim naseljima mikro regije.
SRBIJA
Telekomunikacijska infrastruktura (pokrivenost,
kapacitet i kvaliteta) na području općenito je na
zadovoljavajućoj razini.
Optički kablovi povezuju sve veće centre i tamo
se planiraju vrlo brzo pokriti sva naselja. Pokrivenost internetom još uvijek nije zadovoljavajuća,
ali se ubrzano razvija. Javni telefoni se nalaze u
svakom naselju.
SRBIJA
Uslužni sektor je najbolji u urbanim područjima
Apatina i Sombora. Sela i manja naselja osiguravaju zadovoljavajući nivo osnovnih usluga, iako
je ponuda posla vrlo slaba.
33
3. Analiza stanja u turizmu
3.1. Turistička ponuda
HRVATSKA
hvaljujući hodočasničkom mjestu tik uz rijeku.
Brojna arheološka nalazišta u blizini Dunava u
Batini, Dalju, Kopačevu također predstavljaju veliki turistički potencijal, ali u ovom trenutku nisu
opremljeni za turističke svrhe.
Područje istraživanja predstavlja područja najveće koncentracije turističkih atrakcija u cijeloj
istočnoj Hrvatskoj. Dvije najvažnije atrakcije od
međunarodne važnosti su osječka Tvrđa i Park
prirode Kopački rit - jedna kulturna i jedna prirodna atrakcija. Važnost Kopačkog rita bit će
dodatno poboljšana nakon uspostave svjetskog
rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav jer će vjerojatno biti njegova najveća prirodna atrakcija.
S druge strane postoje mnoge vrlo važne manifestacije na području turizma, kao što su Osječko
Ljeto kulture i Festival ekstremnih sportova u Osijeku ili jedinstveno okupljanje umjetnika Slama
(“Straw”) u Lugu u blizini parka Prirode Kopački
rit. Te svečanosti također mogu biti navedene
kao potpuno prilagođene turizmu, što nije slučaj
s većinom drugih atrakcija, posebno u vinskom
području u Erdutu.
Od međunarodnog značaja je Crkva Gospe od
utočišta u Aljmašu kao najvažnijeg hodočasničkog mjesta u cijeloj istočnoj Hrvatskoj i koje stoga posjećuju hodočasnici iz inozemstva. Spomenik u Batini također se može uključiti u mjesta od
međunarodnog značaja jer je to jedan od rijetkih
sačuvanih spomenika Crvene armije na širem
području i zbog iznimne važnosti Bitke kod Batine na kraju Drugog svjetskog rata.
Na ovom području također postoje mnoge druge turističke atrakcije od regionalnog značaja
koje se kroz pravilno tumačenje i marketingom
mogu nadograditi na nacionalnu važnost. To je
osobito slučaj s brojnim atraktivnim crkvama
koje su često zatvorene te ne postoje odgovarajuće informacije izvan tih crkava o njihovom imenu i važnosti te vremenu za posjete.
3.1.1. Turističke atrakcije
Druga najvažnija prirodna atrakcija u tom području – Erdutski pješčani nanosi iznad Dunava
su od nacionalnog značaja, kao i dodatne kulturne atrakcije spojene na Park prirode Kopački rit –
dvorac Tikveš i etno selo Kopačevo. Središnji trg
u Osijeku s konkatedralom Svetog Petra i Pavla
ima vrlo veliku turističku vrijednost, kao i mala,
jedinstvena crkva u Topolju posvećena istim svecima. Ovu crkvicu i još jedan atraktivni dvorac u
Bilju je izgradio poznati Eugen Savojski. Od velike važnosti je i vinogradarsko područje u Baranji s ukopanim podrumima te u blizini Erduta
s poznatom velikom bačvom. U sjedištu općine
Erdut u Dalju postoji dobro očuvana rodna kuća
poznatog znanstvenika Milutina Milankovića.
Osječko šetalište uz Dravu sa Zimskom lukom
vjerojatno je najatraktivnija riječna krivina u Hrvatskoj i stoga može biti navedeno kao atrakcija
od nacionalnog značaja, kao i Osječko kupalište
Copacabana i ZOO uz rijeku Dravu. Visoki turistički potencijal ima aljmaška riječna krivina, za34
S obzirom na pojedine općine, najveći potencijal
je u Osijeku kao jedinom gradu na tom području
i glavnom urbanom središtu cijele istočne Hrvatske, s mnogo kulturnih znamenitosti i svečanosti. Drugo najvažnije područje je općina Bilje koja
predstavlja velik dio Parka prirode Kopački rit i
njegovih dodatnih atrakcija.
Općina Erdut ima veliki potencijal, osobito u zoni
koja pripada zaštićenom području iznad dunavskih krivina, ali je istovremeno i općina s najnižim korištenjem turističkih resursa, osim mjesta
hodočašća u Aljmašu (ali samo za vrijeme hodočašća). Općina Kneževi Vinogradi pokazuje veliki
napredak u turizmu s naglaskom na vinski i ruralni turizam. Slične mogućnosti postoje u najsjevernijoj općini Draž, uz veći potencijal jedinstvene kulturne atrakcije i položaja na Dunavu.
MAĐARSKA
Možemo konstatirati da je regija bogata atrakcijama, ali moramo uzeti u obzir da većina atrakcija
nije poznata čak ni na regionalnoj razini. Razlog
tome je uglavnom nepotpuna turistička infrastruktura i suprastruktura, bez čega turizam ne
može biti realiziran kao mogući turistički potencijal tog područja.
Brojna naselja nalaze se uz rijeku Dunav s potencijalnim atrakcijama jer bez razvoja turizma u
cjelini nema turističke potražnje. U tom pogledu
Dunav se ne može okarakterizirati kao učinkovita atrakcija. Predstavljamo one atrakcije mikroregije koje imaju stvarnu ulogu u turizmu, tako
da ona povezuju dana naselja u turizam regije ili
zemlje.
Mikroregija Baja
Atrakcije u mikroregiji imaju regionalni i nacionalni doseg, što se s jedne strane koristi u domaćem turizmu, ali s druge strane to dovodi do
nižeg dohotka. Glavni razlog za to je njihova
relativno niska razina razvoja te činjenica da na
međunarodnoj razini nisu zanimljivi. Oni s većim
atrakcijama će dosegnuti kvalifikaciju za međunarodni turizam ili su vrlo blizu ovoj kategoriji.
Među njima možemo istaknuti Festival kuhanja
fiš paprikaša u Baji, Nacionalni park Dunav-Drava
i izvanredne mogućnosti za lov.
Mikroregija Mohač
Ova mikroregija - slično mikroregiji Baja - ne obiluje
međunarodno poznatim vrijednostima te su one,
uzimajući u obzir njihov profil, gotovo slične. Od
njezinih atrakcija možemo istaknuti Nacionalni park
Dunav-Drava i tzv. Busójárás (Ophod buša) na Mohaču koji je postao UNESCO-ova kulturna svjetska
kulturna baština 2009. godine. Njegov značaj i turistička uloga nadilaze ovo područje.
Mikroregija Šikloš
Mikroregija Šikloš pokazuje nekoliko razlika u odnosu na gore navedena područja. Dio mikroregije uključuje rijeku Dravu zbog koje je povezana
s Nacionalnim parkom Dunav-Drava, a s druge
strane nalazimo tri naselja Harkanj-Sikloš-Vilanj
čiji je turistički potencijal neizbježan čak i u međunarodnoj perspektivi. Zdravlje, vino i kulturne
vrijednosti ova tri naselja nadilaze privlačnost
preostalih područja.
3.1.2. Ponuda turističkih proizvoda
HRVATSKA
Najvažniji oblik turizma u ovom trenutku je gradski turizam (poslovni turizam), što je jasno vidljivo kroz vrlo visoku koncentraciju turističkih
kapaciteta u Osijeku. Osim poslovnog turizma
veliku važnost ima i kulturni turizam. Treći najvažniji oblik je ruralni turizam koji se temelji se na
vinu i drugim kulinarskim vrstama motivacije, što
je vidljivo kroz relativno veliki broj dobrih restorana u tom području i kroz dobru ponudu hrane
i vina u ruralnom smještaju. Područje je poznato
kao razvijeno lovačko odredište, posebice Kopački rit i njegova okolice. Aljmaš je poznat kao
najvažnije hodočasničko mjesto u cijeloj Slavoniji i jedno od najvažnijih u Hrvatskoj u cjelini.
Iako ne postoje točni podaci, može se pretpostaviti da se ruralni smještaj sve više koristi u
poslovno-turističke svrhe kako bi se ekonomizirao boravak s obzirom na relativno visoke cijene
smještaja u Osijeku. Ostali oblici turizma u ovom
trenutku nisu jako zastupljeni kao posebne skupine zanimanja, iako turisti sudjeluju u ribolovnom turizmu, promatranju ptica, biciklizmu, jahanju i sl. Postoje velike mogućnosti za različite
vrste turizma, osobito lagane sportove, eko turizam i bolje turističko korištenje velikih rijeka
- kao odredišta krstarenja, sportova na vodi, itd.
MAĐARSKA
Struktura ponude istraživanih regija može se podijeliti u dva područja. Prva se vrijednost temelji
na prirodnim atrakcijama, a druga se vrijednost
temelji na društvenim i kulturnim atrakcijama,
kao i multietničkoj pozadini i povijesnoj vrijednosti. Povijesno razvijena periferna namjena je u nastajanju obje kategorije igrala važnu ulogu, zbog
čega, na primjer, prirodne vrijednosti mogu sačuvati svoja izvorna obilježja i razviti svoje kulturne
vrijednosti drugačije od susjednih područja.
Zajednička karakteristika atrakcija koje se temelje
na prirodi je to da je riječ o „nedirnutoj“ prirodi,
što obilježava velik dio Nacionalnog parka DunavDrava. Temelji za atrakcije su izvrsni, čak i na nacionalnoj razini. Rijeke Dunav i Drava i poplavne
šume predstavljaju jedinstvena ekološka staništa,
čija se flora i fauna sastoji od brojnih zaštićenih vr35
sta. Također treba istaknuti šume, livade i pašnjake ovog područja koji su ostali u svom prirodnom
stanju bez antropogenog utjecaja. Zbog ranije
navedenog, mogućnost bavljenja sportom i vodenim turizmom su, naravno, ograničeni.
Turistički proizvodi na temelju kulturne vrijednosti uglavnom se mogu spojiti na važne epizode
mađarske povijesti te također na neke folklorne
tradicije. Njihova privlačnost osigurava njihovu
jedinstvenost. Također treba spomenuti muzeje
i različite zbirke ovog područja.
SRBIJA
Prema dostupnim podacima, u srpskom dijelu područja pilot projekta trenutno postoji oko
1.065 kreveta u različitim smještajnim kapacitetima, ali oni nisu na visokoj razini kvalitete (svi
oni su u iščekivanju restrukturiranja i obnove).
Turističko područje u 2008. godini privuklo oko
22.000 turista, koji su ostvarili 86.000 noćenja, uz
prosječno trajanje boravka 3,6 dan.
Dominantan proizvod među postojećim turističkim proizvodima je poslovni turizam (gdje je najveći broj dolazaka ostvaren u Somboru i Apatinu
kao poslovnim centrima), studentski i izletnički
turizam (posjete prirodnom rezervatu, kulturnim
i povijesnim spomenicima), spa turizam (SPA Junaković), te pomalo nautički turizam (vrlo mali
broj zaustavljanja brodova zbog nepostojeće infrastrukture). Ostali oblici turizma su slabi ili prepušteni pojedincu i neorganiziranim dolascima i
noćenjima.
3.1.2.1. Ekoturizam
HRVATSKA
Ekoturizam formalno postoji u tom području, a Kopački rit i njegova okolica uglavnom su označeni
kao jedan od najvažnijih odredište ekoturizma i
promatranja ptica u Hrvatskoj. Ipak, ovo područje
je još uvijek nevažno na svjetskom tržištu ekoturizma i promatranja ptica zbog nedostatka označenih i potpuno opremljenih ekoturističkih smještaja
i nedostatka odgovarajuće stručne podrške za posebne interesne skupine. Nedavno je situacija poboljšana sofisticiranijom ponudom za promatrače
ptica s profesionalnim vodičima, ali je još uvijek daleko iza svjetskih odredišta za promatranja ptica.
36
U tom području postoje neke mogućnosti za šetnju prirodom, a neke staze, uglavnom u Parku prirode Kopački rit, nalaze se u brdovitim dijelovima
Baranje i na krivinama rijeke Drave na području
grada Osijeka, ali mnoge od njih nisu označene i
opremljene za turiste. To je osobito slučaj u općini
Erdut koja ne koristi adekvatno izuzetne mogućnosti prirodne baštine i položaj na brdu iznad Dunava. Tu je i mogućnost za obrazovne aktivnosti
povezane s turizmom, također uglavnom u Parku
prirode Kopački rit s edukativnom stazom.
MAĐARSKA
Ekoturistička ponuda u regiji gotovo je ograničena na područje Nacionalni park Dunav-Drava.
Jezgra područja nacionalnog parka je Béda-Karapancsa i područje Gemenc te područja oko
Drave. Daljnja područja zaštite prirode također su povezana s nacionalnim parkom: jezero
Földvári u Dávodu, praporni zid u Dunaszekcsőu,
povijesni spomenici u Mohaču, planine Fekete i
Templom u Vilanju. Određeni dio navedenih zaštićenih područja dostupan je i prikladan za šetnje prirodom i planinarenje. Edukativne staze u
regiji spojene su na spomenuto područje nacionalnog parka i zaštićena područja.
Postoje 3 izložbena mjesta u području nacionalnog parka Dunav-Drava: Nagyharsány (Szársomlyó), Mohácsu-Sátorhely (povijesni spomenik) i
Kölked (Muzej bijelih roda). Oni također posjeduju
obrazovne, enciklopedijske i pedagoške funkcije.
Postoji samo jedna šumarska škola u Kölkedu.
SRBIJA
Posebni rezervat prirode Gornje Podunavlje veliko je zaštićeno područje močvara na sjeverozapadu Srbije (Pokrajina Vojvodina). Sastoji se od
dvije velike močvare uz lijevu obalu rijeke Dunav
- močvare Monoštor i Apatin, uključujući i 66 km
(41 milja) toka Dunava (1366 - 1433 km).
Unutar rezervata osnovan je trostupanjski sustav
zona: režim zaštite kategorije (1,3%), II (24,7%) i III
(74,0%). Postoji velika biološka raznolikost rezervata Gornje Podunavlje. Više od 150 vrsta ptica redovito se pojavljuju u rezervatima, među kojima
su mnoge ugrožene. To je područje važne vodene
i polu-vodene vegetacije, vlažnih livada i domaće
nizinske šume koja se sastoji od vrbe, topole, jase-
na i hrasta. Područje je bogato ribljim vrstama, kao
jedan od najvažnijih mrjestilišta na rijeci Dunav.
Gornje Podunavlje također je važno prekogranično područje na kojem se stvaraju ogromna
poplavna područja Srednjeg Podunavlja, veliko
prekogranično poplavno područje na Srednjem
Podunavlju, uzduž rute zelenog pojasa Južne Europe. To je jedno od najbolje očuvanih močvarnih
područja u slivu rijeke Dunav. Prirodni kompleks
s više od 700 četvornih kilometara (270 kvadratnih milja) obuhvaća tri zaštićena područja: Park
prirode Kopački rit u Hrvatskoj, Nacionalni park
Dunav-Drava u Mađarskoj i Posebni rezervat prirode Gornje Podunavlje u Srbiji.
Ovo područje je stanište nekih važnih vrsta poput
orla štekavca (Haliaeetus albicilla) ili crne rode (Ciconia nigra), mnogih ribljih vrsta koje nalaze idealne uvjete mriještenja u potkovičastim jezerima
i plitka jata prozračne rijeke ili rijetkih i ugroženih
sisavaca kao što su Europska vidra (Lutra lutra) i
divlja mačka (Felis silvestris). Iako pati od određenog pritiska zbog brojnih ljudskih djelatnosti, ovo
područje i dalje ostaje netaknuto prirodno okruženje za mnoge vrste koje ga nastanjuju.
U općini Sombor postoji i Udruga sportskih ribara “Ribarski klub Sombor” i eko-rekreacijski
centar. Turistički paket Bački Monoštor nudi
Eko-rekreacijski centar koji je službeno otvoren
na Međunarodni dan zaštite okoliša, 05. lipnja
2008. godine. Eko-rekreacijski centar sastoji se
od amfiteatra s drvenim klupama za radionice,
osposobljavanje i učenje u prirodi, mini igrališta s ljuljačkama i klackalicama, poligona dobro
poznate igre “Čovječe ne ljuti se” u makro obliku,
kao i nogometnog terena pogodnog za sportske
i rekreacijske sadržaje.
3.1.2.2. Rekreativni i sportski turizam
HRVATSKA
Područje istraživanja pogodno je za vožnju biciklom s obzirom na velik broj seoskih i lokalnih
cesta slabog prometa i dobre ponude restorana
i smještajnih kapaciteta. Problemi uključuju nedostatak odvojene biciklističke staze, posebno
na nekim područjima gdje je potrebno koristiti
cestu s velikom gustoćom prometa. Na još nekim
područjima nalaze se mine zaostale iz 1991. godine, a posebno u neposrednoj blizini Parka pri-
rode Kopački rit, što može obeshrabriti bicikliste.
Mogućnosti za konjički turizam također postoje,
ali to ovdje nije tako razvijeno kao u nekim susjednim područjima kao što Đakovo na jugu ili
Slatina (Višnjica) na zapadu područja istraživanja.
Ribolovni je turizam dobro zastupljen u ovom
području, ali većinu sportskih ribolovaca čine
lokalni ljudi koji ne koriste smještajne kapacitete. Situacija je mnogo bolja u lovnom turizmu,
a Kopački rit područje je poznato kao vrhunska
destinacija za lov velike divljači (posebno jelena). Postoji nekoliko lovačkih domova specijaliziranih za lovce, uz napomenu da lovci koriste
redoviti hotelski i privatni smještaj. Iako je lovni turizam jedan od rijetkih potpuno razvijenih
turističkih proizvoda na tom području, njegova
važnost opada zbog jake konkurencije u novootkrivenim zemljama istočne Europe poput Poljske
ili Rumunjske i kompliciranog zakonodavstva u
Hrvatskoj. Strah od mina također je važan faktor, jer je Kopački rit jedno od područja gdje taj
problem još uvijek nije u potpunosti riješen zbog
poteškoća s čišćenjem uzrokovanih močvarnim
terenima i minama u nekim područjima te guste
vegetacije.
MAĐARSKA
Omogućena je vožnja kanuima u organizaciji
privatnih poduzetnika i udruga Nacionalni park,
kao i u dijelovima područja Dunava i Drava. To su
vožnje koje traju nekoliko dana i organizirane su
prema strogim propisima.
U sklopu vodenog turizma regija nudi samo pasivne zabavne aktivnosti u turističkoj ponudi.
Brodske rute počinju na Dunavu od Mohača i na
Dravi od Drávaszabolcsa. Njihov vremenski raspon je obično nekoliko sati. Njihova zajednička
osobina je da su usmjereni izravno na rijeke te
samim time na njihove prirodne vrijednosti.
Uvjeti za biciklizam praktički nisu dovoljni u tom
području, budući da nema biciklističke staze
(osim označene biciklističke staze u većim naseljima, gradovima mikro regije) i odgovarajuće
informacijskih punktova, međutim, „Biciklistička
staza Tri rijeke” dodiruje regiju. Staze brojnih biciklističkih udruga pogodne su zbog privlačnosti
kulturalnih i prirodnih vrijednosti. Činjenica je da
je potražnja mnogo veća od ponude i usluga u
tom pogledu.
37
Mogućnosti konjičkog sporta usluge su trenutno
samo u fazi nastanka. Broj kvalificiranih pružatelja usluga iznimno je nizak zbog čega njihova
pozicija na strani ponude daleko zaostaje iza optimalne.
Određeni dio ribolovnih voda regije prirodno
oblikuju rijeke (značajka rijeke Drave). Drugi su
umjetni, povećani lokalnim potocima. Ribnjaci
su u vlasništvu ribolovnih udruga i privatnih poduzeća. Ribolov na rijeci Dunav i Dravi pripada
izravno županijskim klubovima udruga ribara.
Odredište za lov je južno lovačko područje koje
je osnovao grof Iván Drasković. Prijašnja mnogobrojna populacija lovine, na primjer, predstavlja
takvo izvrsno genetsko obilježe da se do današnjeg dana populacija jelena smatra izvrsnom lovinom u Europi.
Područje Gemenc uz Dunav također predstavlja
međunarodno poznatu lovačku regiju. U području
ovom postoje brojne regionalne lovačke udruge
koji primaju zaposlene lovce i goste. Treba također spomenuti lovačko upravljanje nacionalnim
parkovima gdje se nudi plaćeni lov kroz cijelu sezonu i tako jamči uravnotežena populacija lovine.
SRBIJA
Biciklistička staza “Panonski put mira” u dužini
od 80 km povezuje gradove Osijek (Hrvatska)
i Sombor (Vojvodina – Srbija). Ruta prolazi kroz
najbolje očuvana prirodna područja u Srednjem
Podunavlju, Park prirode Kopački rit i posebni rezervate prirode, Gornje Podunavlje, povezujući
multinacionalno lokalno stanovništvo koje još
uvijek ima bogatu tradicijsku baštinu. Na stazi
možete uživati ​​u gastronomskim delicijama, rukotvorinama, kulturno-povijesnim spomenicima, veslanju, konjskim zapregama i foto safariju.
Na području općine Apatin nalazi se biciklistička
staza duljine 42 km označena turističkom signalizacijom, 34 milje je asfaltni put, a 8 km je makadamski put.
Uprava šuma “Vojvodinašume” odgovorna je za
upravljanje u srpskom dijelu pilot projekta u općini Apatin i za organiziranje lova i ribolova za domaće i strane turiste. Lovci mogu loviti sljedeću
divljač: jelen, srna, divlja svinja te fazan, prepelice,
guske, patke, zečevi, lisice i šakale. Postoje profesionalni vodiči za lov i smještaj u lovačkom domu.
38
Kao i za lov, na području projekta također postoje
brojna mjesta za ribolov, kao što su: “Harčaš”, “Kod
Rumuna”, “Lavač”, “Staklara”, “Ribarska centrala” i
“Kula”, kanali: “Kupusinski dunavac” i stari put Dunava pod nazivom “Kučka”, sve u općini Apatin i
ribolovna lovišta “Baste”, “Duga Bara”, “Štale”, kanali
Bajski kanal, Veliki bački Kanal - Kišov kanal, Kanal
Dunav-Tisa-Dunav, Čonoplja, Kiđoš - Plazović rijeka i ribnjak Mrtva Baračka u općini Sombor.
3.1.2.3. Zdravstveni turizam
HRVATSKA
Zdravstveni turizam nije razvijen u području istraživanja, ali je u neposrednoj okolini u Bizovačkim
toplicama jedini u cijeloj istočnoj Hrvatskoj. Bizovac je jedno od najnovijih lječilišta u Hrvatskoj,
jer je termalna voda tamo otkrivena 1967. tijekom bušenje nafte. Prvi bazen izgrađen je 1974.
godine, a hotel 1990. godine. Nalazi se dvadeset
kilometara zapadno od Osijeka ili manje od 10
kilometara od područja istraživanja. Zato se ponekad koristi kao dodatni smještaj za turističko
posjećivanje Osijeka i atrakcija oko Osijeka. Tu je
i rekreacijski centar s bazenom u Kneževim Vinogradima, ali on se ne temelji na termalnoj vodi i
uglavnom se koristi lokalno.
U nekim hotelima ovog područja postoje neki
wellness objekti, a posebno u hotelu “Osijek”, kao
najluksuznijem hotelu u cijeloj istočnoj Hrvatskoj. Problem je osnovna orijentacija hrvatskih
toplica prema lokalnom pacijentima i posjetiteljima i stoga oprema nije prilagođena očekivanjima rekreacijskih turista, što je također slučaj
u Bizovcu, iako postoje neki zabavni sadržaji s
toboganima (“Aquapolis”). Stoga mnogi Hrvati s
područja iz rekreacijskih razloga ponekad koriste
lječilišta u Mađarskoj. Što se tiče kupanja, treba
spomenuti da je Drava dovoljno čista, tako da
je najpopularnije kupalište na cijelom području
“Copacabana” na lijevoj obali rijeke Drave u Osijeku, a obiluje raznim rekreativnim i zabavnim
sadržajima.
MAĐARSKA
Trenutno postoje četvore toplice u ovom području sa značajnom razlikom u kvaliteti i strukturi usluga.
Harkanj - iako je njegova pozicija više ili manje
smanjena u odnosu na raniji promet - vodeći je
faktor zdravstvenog turizma s međunarodnom
prisutnošću. Osim širokog spektra ljekovitih
usluga, elementi wellnessa igraju važnu ulogu
kao rezultat svjesnog razvoja s kojim se žele ciljati novi tržišni segmenti.
Toplice u mjestu Bóly rade samo sezonski u ljetnim mjesecima. Ova atrakcija je samo lokalnog
karaktera, tako da se uglavnom cilja na stanovnike u gradu i okolnim mjesta. Lječilište nema ljekovite ni wellness usluge.
Ljekovite toplice i banja u Dávidu vrlo su važne u
nacionalnim okvirima. Njihova voda je službeno
ljekovita, ali cjelovita usluga utemeljena na ovoj
mogućnosti još nije utvrđena.
Voda u toplicama u Nagybaracsku također je
okvalificirana kao ljekovita, ali njezino postojanje
je skromno tako da zadovoljava samo regionalnu
potražnju.
SRBIJA
Područje pilot projekta u Srbiji ima prirodne resurse s potencijalom za razvoj spa i wellness turizma. Ovo područje može se okarakterizirati razvijenim lječilišnim turizmom. U analizi sadržaja
koji je atraktivan i tržišno zahtjevan i nudi wellness usluge potrebno je spomenuti poznate toplice
Junaković na ovom području. One će biti posebno važne kad budu nudile diferencirane i fizički
odvojene objekte za pacijente koje se liječe od
onih koji se nude turistima. Na ovom području
postoje toplice Bezdan i Leveš koje još nisu otvorene.
3.1.2.4. Kulturni turizam
HRVATSKA
Kao što je već spomenuto, uvjeti za razvoj kulturnog turizma su vrlo dobri zahvaljujući obilju
kulturnih spomenika, bogatoj tradiciji i mnogim
svečanostima. Posebno su zanimljivi:
qq
rojni vjerski objekti raznih vjerskih spomeb
nika, uključujući važna mjesta hodočašća
kao što su Aljmaš, uz napomenu da osim prevladavajuće rimokatoličke crkve kao što su
Osječka konkatedrala i crkva Svetog Petra i
Pavla u Topolju postoje i primjeri atraktivnih
protestantskih crkvi (u Kneževim Vinogradima i Lugu) i pravoslavne crkve (u Dalju);
qq
qq
qq
qq
ogato graditeljsko naslijeđe s mnogo dvorab
ca i kurija (Bilje, Tikveš, Retfala, Tenja), utvrde
(Erdut) i osječka Tvrđa kao najvažnija izgrađena atrakcija baštine;
ovija povijest, kako iz Drugog svjetskog rata
n
(Batina) tako i iz Hrvatskog Domovinskog rata
ogata etnografska baština i folklorne tradib
cije
razne vrste manifestacija - vjerske, kulturne,
umjetničke, etnografske, moderne glazbe,
sporta, itd.
Važno je napomenuti da potencijalne kulturne
rute uključuju i susjedna područja s vrlo atraktivnim mjestima. U slučaju religiozno motiviranih
izleta to je Đakovo s poznatom katedralom, najvećom u Slavoniji, i veliki franjevački samostani u
Našicama i Vukovaru. Izgrađena baština uključuje atraktivne dvorce u Donjem Miholjcu, Valpovu, Našicama, Vukovaru i Iloku, a novija povijesti
grada Vukovara je poznata po najvećoj bitki u
Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Stvarno promicanje kulturnog turizma u ovom
području je nedovoljno, osobito na inozemnom
tržištu. Prekogranična suradnja definitivno može
poboljšati ovu vrstu turizma, zbog obilja atraktivnih kulturnih spomenika u susjednim područjima u Mađarskoj i Srbiji.
MAĐARSKA
Postoje brojni vjerski spomenici, etnografske
zbirke, muzejska i izložbene mjesta u području,
ali njihov se turistički značaj ne može uspoređivati s drugim turističkim proizvodima Veće gradske znamenitosti su: dvorac Šikloš ili centri gradova Baje i Mohača, ali oni imaju samo regionalni
atrakcijski pristup. Također možemo istaknuti
izložbena mjesta nacionalnog parka ili neke folklorne građevine kao što su talpasház kuće iz
Ormánsága koje su izložene u Harkanju.
Usmjereni na nedavne turističke trendove, u
sklopu kulturnog turizma možemo istaknuti kulturna događanja. Posjetitelji su pozdravili brojne
programe ili serije programa od kojih možemo
39
istaknuti tri najvažnija: Busójárás na Mohaču, koji
je UNESCO-va kulturna svjetska baština od 2009.
godine, što je međunarodno poznat i posjećeni
događaj, Festival kuhanja fiš paprikaša u Baji koji
je jedan od najpoznatijih gastronomskih događaja u Mađarskoj, i Spa festival u Harkanju koji
se organizira gotovo 20 godina koji omogućuje
jedan od najboljih programa ljetne sezone u mikroregiji Šikloš.
SRBIJA
Posebni dio kulturne infrastrukture je onaj dio
koji predstavlja antropogene turističke resurse
kao što su muzeji, kazališta, kulturni centri, izložbene galerije, spomenici monumentalne umjetnosti, kulturni i povijesni spomenici, itd. Neke od
komponenata (mjesta) kulturne infrastrukture
kao kulturno-povijesne baštine, muzeji i galerije
predstavljaju turističke resurse za razvoj kulturnog turizma, a drugi (događaji, dvorci, okolišne
značajke i autentične kuće) su pomoćni izvori.
MAĐARSKA
Uzimajući u obzir druge turističke proizvode,
svakako treba istaknuti vinski turizam budući da
područje istraživanja dotiče 4 vinska okruga: Vilanj, Pečuh, Szekszárd i Hajoš-Baja vinski okrug.
Na temelju njihovog značenja čini se da je to najprofitabilniji turistički proizvod. Mađarska prva - i
dobro funkcionirajuća - vinska cesta Vilanj-Sikloš
osnovana je 1997. godine te također ima međunarodni značaj. Vinske turističke usluge u ovom
području dobro su uspostavljene te je moguće
naći kompletan asortiman komplementarnih
proizvoda i gastronomije.
3.2. Uvjeti za prihvat turista
3.2.1. Smještaj
HRVATSKA
HRVATSKA
U usporedbi s obalnom Hrvatskom, turistička
ponuda na području istraživanja je mala, ali je relativno bogata u usporedbi s ostatkom kontinentalne Hrvatske. Postoje mnogi hoteli od jedne do
četiri zvjezdice visoke kvalitete i razne vrste ponude smještaja - od apartmana do soba za iznajmljivanje. Najveći problem je jaka koncentracija
u gradu Osijeku, posebno hotelski smještaj i nepostojanje kampova kao važne vrste smještaja
za turiste usmjerene na prirodu. To je potpuno
drugačije od obalnih područja Hrvatske koja su
orijentirana više na komplementarni smještaj
poput noćenja i doručka te obiluju kampovima.
Potrebno je napomenuti da je ponuda ozbiljno
poboljšana u posljednjih pet godina s mnogo
novih izgrađenih hotela te smještajem u sobama
i apartmanima, uključujući i seoska domaćinstva.
Vjerojatno najveći potencijal na tom području
leži u boljoj iskorištenosti velikih panonskih rijeka Dunava i Drave kao jednih od posljednjih
velikih europskih rijeka u prirodnom stanju te za
razne aktivnosti na vodi. To se osobito odnosi na
krstarenje rijekom, u ovom trenutku samo povremeno prisutno u Osijeku, ali potencijalno vrlo
obećavajuće u Batini, Aljmašu te na kraju u Dalju kao luci na Dunavu. Osim krstarenja rijekom,
postoje mogućnosti za rafting i vožnju kajakom,
„robinzonski” turizam na izoliranim riječnim otocima itd.
Na cijelom području je 2009. godine bilo 1,305
ležajeva, od čega 991 u Osijeku (75,9%), 196 u općini Bilje (15,0%), a samo 118 ili 9,0% u preostale
tri općine Draž, Kneževi Vinogradi i Erdut. Većina ležajeva je u hotelima i pansionima (ukupno
836 ili 64,1%), 443 ili 33,9%, u različitim oblicima
smještaja tipa Bed & Breakfast i preostalih 26 ili
2,0% u lovačkim kolibama. Od ukupno 9 hotela,
od kojih su svi smješteni u Osijeku, 3 imaju četiri
zvjezdice (119 kreveta), 4 imaju tri zvjezdice (307
kreveta), i 2 imaju dvije zvjezdice (306 kreveta).
Od dva pansiona, jedan je također u Osijeku (24
Vrste kulturnih institucija - muzeji, galerije i kazališta - tipični su za općinu Sombor, dok u manjim mjestima funkciju organiziranja kulturnih
aktivnosti imaju kulturni centri. U gradu Somboru postoje spomenici od velike važnosti (može
se vidjeti u tablici koja slijedi), dok u općini Apatin nema spomenika kulture od velikog značaja.
Manifestacije su važan dio kulturne baštine. Na
području pilot projekta ima 55 manifestacija, od
čega se 48 održava u općini Sombor, a 7 u općini
Apatin.
3.1.2.5 Ostali turistički proizvodi
40
kreveta) i jedan u Suzi u općini Kneževi Vinogradi (18 kreveta) kao jedini hotelski tip smještaja
izvan Osijeka.
Većina smještajnih kapaciteta u sve četiri općine
su kreveti u sobama i apartmani. Od ukupno 443
ležaja u dodatnoj vrsti smještaja 90 se odnosi na
ukupno 17 registriranih seoskih domaćinstava u
području istraživanja. Postoje dvije lovačke kolibe na tom području, jedna u Zmajevcu u općini Kneževi Vinogradi i jedna u Zlatnoj Gredi u
općini Bilje i Parku prirode Kopački rit, prva s 8,
a druga s 18 kreveta. Pretpostavlja se da postoje dodatni neregistrirani smještajni kapaciteti u
iznajmljenim sobama, posebice u gradu Osijeku.
MAĐARSKA
Među smještajem u regiji dominira privatni smještaj. To je uglavnom zbog uloge Harkanja budući da kao tradicionalni spa grad nudi kompletan
asortiman usluga te smještaja. Ruralni ili seoski
smještaj je karakterističan u manjim selima, a njime se bavi lokalno stanovništvo u svrhu dodatne
zarade.
Među komercijalnim smještajem uloga hotela
je izvanredna, a ta vrsta smještaja je povezana s
istaknutim turističkim naseljima (Vilanj, Harkanj)
i gradova (Mohač, Šikloš, Baja).
Uzimajući u obzir kapacitete vrste smještaja, situacija postaje sve usklađenija, ali i ovdje dominira
privatni smještaj. Također valja naglasiti da su usluge komercijalnih smještaja vrlo važne. Uzimajući u obzir apsolutni broj kreveta tzv. plaćenu
gostoljubivost, hoteli i kampovi omogućuju 80%
od ukupne ponude. Preostale vrste smještaja nemaju istaknutu važnost.
Najvažniji dio analiziranog područja je mikroregija Šikloš gdje se može naći sofisticiraniji i kvalitetniji smještaj, dok samo nekoliko takvih objekata postoji u ostale dvije mikroregije. No s točke
gledišta razvoja turizma prednosti tih mikroregija projiciraju nastajanje kvalitetnijeg smještaja.
SRBIJA
Prema raspoloživim podacima, na području pilot projekta postoji 1.065 kreveta u raznovrsnom
smještaju (182 kreveta u hotelima, 3 u turističkim apartmanima, 148 pansiona, 164 B & B, 521
u komplementarnim kapacitetima i 47 kreveta u
drugim smještajnim objektima).
3.2.2. Ugostiteljstvo, komercijalna
ponuda
HRVATSKA
Postoji više od 60 restorana i sličnih objekata koji
nude hranu u području istraživanja, a većina ih je
koncentrirana u Osijeku. Osim Osijeka, oko 15 restorana i konoba nalazi se u ruralnim općinama.
Ponuda je puno bolja u općinama Bilje i Kneževi
Vinogradi s više od 10 restorana i gostionica, a
slabija u općinama Draž i Erdut. Restorani se nalaze ne samo u centrima općina, nego i u manjim
selima kao što su Kopačevo, Vardarac, Tikveš, Karanac i Suza. Hrana se također nudi u vinskim podrumima, a posebno u općini Kneževi Vinogradi.
Osijek ima relativno zadovoljavajući noćni život
u gradu takve veličine, s mnogo pubova, barova
i sl. Posebno popularno područje je središnji dio
grada u blizini glavnog trga i zimske luke. Osijek je također dobro opremljen svim vrstama
prodavaonica i drugim uslugama. Zbog blizine
grada Osijeka, četiri ruralne općine ne obiluju trgovinama i uslugama, osim za osnovne potrebe.
Treba spomenuti i Beli Manastir kao jedini grad
u hrvatskoj Baranji blizu Kneževih Vinograda,
tako da su stanovnici općina Kneževi Vinogradi
i Draž, kao i turisti, dijelom usmjereni na Beli Manastir kao lokalni centar. Među centrima nešto
je bolja situacija je s trgovinama i uslugama u
Dalju kao relativno velikom naselju udaljenom
od Osijeka.
MAĐARSKA
Ponuda gastronomskih mjesta i komercijalnih
jedinica za goste je ponešto heterogena. Sve u
svemu, može se smatrati da zadovoljavaju potrebe, ali nisu optimalni. Podjela uslužnih mjesta odražava hijerarhiju naselja kao i turističku
ulogu. Zbog toga je broj pružatelja usluga veći
u gradovima i većim naseljima u kojima turizam
ima naglašenu ulogu, a mnogo manji u manjim
selima. Naravno, postojeća mreža trgovina je u
osnovi dovoljna, ali specijalizirane trgovine su
koncentrirane u spomenutim važnijim naselji41
ma. Sljedeća naselja imaju naglašenu ulogu u
tom pogledu: Mohač, Šikloš, Harkanj, Vilanj i Baja.
SRBIJA
Na području pilot projekta nalazi se:
qq 40 restorana (21 u općini Sombor i 19 u općini Apatin)
qq 13 kafića u općini Sombor i 10 kafića te 5
sportskih kladionica u općini Apatin
3.2.3. Turistička infrastruktura
HRVATSKA
Na području istraživanja postoje dvije biciklističke
rute: Panonski put mira (Batina-Osijek-Sombor) i
Ruta Dunav (MAĐ-RH-SRB). Na području istraživanja postoje tri edukativne / istraživačke staze: Sakadaš (vožnja brodom kroz Kopački rit), Stari Brijest (Tikveš), edukativna pustolovna staza (Zlatna
Greda). Oprema uključuje bicikle, kanue, plovila i
opremu za foto-safari.
“Gornje Podunavlje” te povezuje lokalno multinacionalno stanovništvo, koje još uvijek ima
bogatu tradicijsku baštinu. Na stazi ljudi mogu
uživati ​​u gastronomskim delicijama, rukotvorinama, kulturno-povijesnim spomenicima, veslanju, konjskim zapregama i foto safariju, itd.
U Osijeku biciklistička ruta započinje na desnoj
strani, neposredno prije mosta preko rijeke Drave, a u Somboru je startna točka kraj spomenika
Sv. Florijana, u Batinskoj ulici.
Ruta “Panonski put mira Osijek - Sombor” osnovana je u okviru projekta prekogranične suradnje i pomirbe Osijek - Sombor kojeg je financijski
podržao CRS i USAID (Katolička služba pomoći i
Agencija SAD-a za međunarodni razvoj). Ideju o
razvoju mreže biciklističkih ruta u panonskoj regiji Hrvatske, Srbije i Mađarske - Panonske staze
mira / Via Pacis Pannoniaen pokrenula je Zelena
mreža Vojvodine i Zeleni Osijek 2004. godine. Cilj
panonske ceste mira je povezivanje ljudi, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti i dugoročno
održivi razvoj Dunava. Biciklistička staza Panonski put mira Osijek - Sombor je treća prekogranična ruta mira na svijetu.
MAĐARSKA
Uspostava posebne turističke infrastrukture je
niska. Biciklističke staze pripadaju samo određenim naseljima, nema rute koja povezuju okolicu.
U nekim slučajevima rute prijašnjih poljoprivrednih zemljišta i javnih cesta također su označene i
za biciklistički promet.
Slična je situacija u slučaju konjičkih ruta. Ne
mogu se naći kao posebne rute na ovom području, ali poljoprivredne ceste, makadamske i šumske
ceste su prikladne i za potrebe konjičkog turizma.
Istraživačke staze u regiji spojene su na područje
Nacionalnog parka Dunav-Drava unutar središnjih
područja parka i njegovih zaštićenih područja.
SRBIJA
Panonski put mira Via Pacis Pannoniae - Biciklistička ruta Osijek - Sombor - Biciklistička staza
“Panonski put mira” u dužini od 80 km povezuje gradove Osijek (Hrvatska) i Sombor (Vojvodina - Srbija). Trasa prolazi kroz najbolje očuvana
prirodna područja u Srednjem Podunavlju, Park
prirode Kopački rit i Specijalni rezervat prirode
42
3.2.4. Identitet naselja
HRVATSKA
Na području istraživanja u većini mjesta postoje
smeđa turistička signalizacija, znakovi za biciklističke staze i obrazovne zajednice na svim edukativnim / istraživačkim stazama. Najprivlačnija
turistička mjesta opremljena su toaletima. U većim mjestima postoje trgovine mješovitom robom i bankomati. Većina sela ima uličnu rasvjetu.
MAĐARSKA
Izvor programa LEADER je korišten pomoću brojnih naselja analizirane regije te se tako stvara
identitet naselja. Sve u svemu, možemo navesti
da su kvaliteta i količina tehnološke infrastrukture prihvatljive, ali u nekim slučajevima kvaliteta
ceste je kritična, uglavnom u unakrsnim graničnim, vrlo malim naseljima.
Pristupačnost područja osigurana je javnim cestama, u nekim naseljima povremeno željezničkom vezama, ali njihova kvaliteta je izrazito niska.
Financijske usluge mogu biti dostupne u većim
naseljima (podružnica banke, bankomati), što je,
dakako, prirodno, uzimajući u obzir da su čimbenici naseljavanja i potražnja odlučujući faktori.
Turistička signalizacija (npr. oglasi usluga dobavljača, tablice) obično se nalaze u naseljima, ali
njihovi standardi su vrlo promjenjivi. Oni obično
postoje u većim gradovima mikroregije s turističkom važnošću i karakteristični su za područje
vinske rute Viljanj-Sikloš.
SRBIJA
Od 2006. grad Sombor ima turističku signalizaciju. Na području općine Apatin nalazi se osam
modernih benzinskih crpki, od čega su četiri u
samom Apatinu. Benzinska postaja smještena
u marini je prva na ovim prostorima na kojoj se
prodaju naftni derivati na plutajućem pontonu
na vodi, što je na vrhu standarda za nautički turizam. Sve postojeće benzinske stanice su moderne i dizajnirane prema najvišim europskim
standardima. U marini u Apatinu nalazi se izvanbrodska trgovina za usluge i nautičku opremu.
Za potrebe turista i građana nalaze se tri službe
za automobile, puno mehaničarskih radnji te
praonica za automobile i kamione. Apatin ima
veliki broj ljekarni i stomatoloških ordinacija, što
je vrlo važno za turizam. Javne ustanove su: općinski sud, policija, vatrogasci i pošta. Tu je i 16
banki i 5 mjenjačnica.
Objekti za nautički turizam u međunarodnoj marini
Apatin, koja ima 400 vezova u moru i na vodi i područje 2.500m ² za „suhi vez”, su restoran s terasom,
ronilački klub, 8 studio apartmana i trgovina za hranu te sušionica i praonica rublja, dva WC-a s tuševima. U marini je, kao njezin zaštitni znak, postavljen
veliki brončani kip božice Nike s Andrijinim križem
u jednoj ruci. Visina skulpture je 8,5 metara.
Također, na obalama Dunava, u neposrednoj blizini konobe „Zlatna Kruna”, izgrađeno je u međunarodno pristanište za putničke brodove za kružna putovanja, od plutajućeg betona i 2 plutajuća
pontona za putnike, dimenzija 50x 4m, izgrađen
od laganog betona. Vez je u funkciji od lipnja
2010. godine i može prihvatiti 12 putničkih brodova i 20 drugih zanatskih objekata. Na cijelom
području općine Apatin provedena je rasvjeta,
a središte grada i šetnica uz Dunav dodatno su
osvijetljeni ukrasnim lampama.
3.2.5. Ljudski resursi u sektoru turizma
HRVATSKA
Lokalno stanovništvo na području istraživanja
bavi se ruralnim turizmom u zadnjih nekoliko godina, a njihovo iskustvo u tom sektoru može se
ocijeniti kao vrlo dobro. Najčešće korišteni strani jezici su engleski te mađarski kao dominantni
manjinski jezik. Budući da se poduzetnička aktivnost u segmentu seoskog turizma temelji na tržišnim prilikama, turistička kvalifikacija nije igrala
glavnu ulogu u njegovom razvoju. Nema posebnih odgojno-obrazovnih ustanova za upravljanje
seoskim turizmom, osim srednje školu u Osijeku
za niskokvalificirane poslove (konobari, kuhari).
MAĐARSKA
S točke gledišta ljudskih resursa ovo se područje
može smatrati povoljnim jer se nalazi između dva
velika sveučilišna grada - Pečuha i Šegeda - tako
da je ovdje prisutna kvalificirana radna snaga.
Kvalifikacije i sposobnosti lokalnog stanovništva mijenjaju se ovisno o hijerarhiji naselja: stanovništvo je implicitno u većim naseljima bolje
kvalificirano nego u vrlo malim pograničnim selima. Karakteristično je da su poduzeća uglavnom
male i srednje veličine.
SRBIJA
Podaci o ljudskim resursima za općinu Sombor
nisu dostupni. U Apatinu je 385 ljudi zaposleno u
turizmu. Osim njih postoji velik broj nezaposlenih
diplomiranih turističkih menadžera, menadžera
za lov, turističkih tehničara, itd. Turističko naselje sastoji se od tri licencirana turistička vodiča.
Zaposleni u turizmu i stručno osoblje imaju solidno znanje engleskog, njemačkog, mađarskog,
talijanskog jezika.
3.2.6. Turističke organizacije
HRVATSKI
Ovo je područje je u nadležnosti Osječko-baranjske regionalne turističke zajednice odgovorne za
turizam u cijeloj Osječko-baranjskoj županiji. Tu je
i Turistička zajednica grada Osijeka s dva dodijelje43
na turistička informacijska centra u Tvrđi i Gornjem
Gradu. Postoje još općinske turističke zajednice
u Erdutu (nalazi se u Aljmašu), Bilju kao općini u
kojoj se nalazi najveći dio Parka prirode Kopački
rit, te u općini Draž. U Zmajevcu, u općini Kneževi
Vinogradi, nalazi se turističko informativni centar
Turističke zajednice Baranjskog područja, što znači
da su sve četiri općine također pokrivene lokalnim
turističkim zajednicama. U nedostatku odgovarajućeg upravljanja zajednica za upravljanje turističkim
destinacijama, one djeluju kao subjekti odgovorni
za organizaciju turizma na području svih jedinica
lokalne samouprave.
Park prirode Kopački rit kao javna organizacija
također ima sektor odgovoran za turizam koji
surađuje s lokalnom turističkom zajednicom u
općini Bilje, čija je najvažnija atrakcija. Kao što je
već spomenuto, tri općine u Baranji također su
pod nadležnošću Baranjske turističke zajednice,
a budući da je Baranja vrlo jasna mikroregija s
centrom u Belom Manastiru, također djeluju kao
teritorijalni klaster Baranje. Na isti način je općina Erdut usko povezana s gradom Osijekom kao
dijelom Osječke mikroregije.
MAĐARSKA
Postoje dva važna tipa suradnje na području sa
značajnim turističkim režimom. To su Nacionalni
park Dunav-Drava čija funkcija uglavnom proizlazi iz zaštite prirode s neizbježnom ulogom za
turizam te vinska ruta Vilanj-Šikloš.
Nadalje, u tijeku je stvaranje Južnog podunavskog turističkog klastera sela koje je nastalo u
svrhu jačanja položaja sela ili ruralnog ugostiteljstva. Organizacije turističke destinacije mogu
se osnovati u Baji, Mohaču i Harkanju na temelju
već postojeće turističke ponude.
U posljednja dva desetljeća nakon promjene režima niknule su brojne prekogranične suradnje i
sporazumi, ali u praksi isti nisu realizirani, što je
razlog zašto ih se smatra samo formalnim. Trenutno ne postoji takva međunarodna suradnju
na području turizma koja bi značajno utjecala na
turizam analiziran u regiji.
S druge strane, mogući potencijal je značajan
jer bi u slučajevima ekoturizma i vodnog turizama partnerstvo koje dobro funkcionira donijelo
prednosti.
44
SRBIJA
Općine Sombor i Apatin pripadaju klasteru Vojvodine. Oni su klasificirani kao turističko odredište „Gornjeg Podunavlja”. Obje su općine završile
svoj razvojni plan, a glavni plan, kojeg provodi
Strategija razvoja turizma do 2015. godine, završnoj je fazi. To je u skladu sa Strategijom razvoja turizma u Srbiji i Vojvodini. Turistička zajednica
Apatin postoji više od 45 godina, a usko surađuje
s turističkim zajednicama Vojvodine i Srbije, kao
što je npr. Turistička zajednica grada Sombora.
Postoje organizacije klastera i nevladine udruge
koje aktivno sudjeluju u kreiranju i razvoju turističke ponude. U Gradu Somboru postoji organizacija klastera: “Klaster umetničkih zanata” i “Salaši Sombor” i nevladine organizacije: “Staparke”,
“Zlatne ruke-Somborke”, “Duga”, Udruženje građana “Bunjevačko kolo” i “Brežanke”.
3.2.7. Marketing
HRVATSKA
Marketing u turizmu organiziran je putem lokalnih, regionalnih i nacionalnih turističkih zajednica, od koji je svaka nadležna za određeni teritorij. Sve one imaju web stranice, kao i pojedine
općine i Park prirode Kopački rit. Druga značajna
prirodna zaštićena područja pokrivena su posebnim web stranica Organizacije za upravljanje
zaštićenim prirodnim područjima u Osječko-baranjskoj Županiji, a postoji i posebna web stranica Natura 2000 Hrvatska.
MAĐARSKA
Ovo područje nema jedinstvene marketinške aktivnosti, a određene promotivne aktivnosti područja ili naselja mogu se podijeliti u dvije vrste.
Prva je prostorni marketing kojeg koriste naselja važna za turizam (npr. Vilanj, Harkanj i sl.), a
druga su marketinška aktivnosti određenih događaja i festivala koje su ostvarene u istaknutim
manifestacijama (npr. Pohod bušara na Mohaču,
Festival kuhanja fiš paprikaša u Baji i sl.).
Naravno, smještaj mikroregije prisutan je u odgovarajućem digitalnom i tradicionalnom oglašavanju, ali neovisno, a ne kao dio prostorne ili
regionalne kampanje oglašavanja. Međutim,
pružatelji usluga i naselja vinskog okruga VilanjŠikloš su iznimka čija povezanost s vinskim turizmom potiče zajedničko pojavljivanje.
Naselja mikroregija pojavljuju se na internetu,
ali kvaliteta i informacije su različite u rasponu i
uglavnom ovise o financijskim mogućnostima.
SRBIJA
Za turistički marketing i promociju zadužene su
Turistička organizacija Apatina i Turistička organizacija grada Sombora. Promocija turizma
općine Apatin odnosi se na sudjelovanje na nacionalnim i međunarodnim turističkim sajmovima, izdavanje turističkih brošura, oglašavanje u
turističkim novinama, elektronskim medijima,
stvaranje web stranica i suradnju i koordinirani
rad s regionalnim i nacionalnim turističkim zajednicama.
Turistička organizacija grada Sombora također je
uključena u izdavanje brošura i drugih promotivnih materijala koji će se distribuirati na nacionalnom i međunarodnom turističkom sajmu.
3.3. Turistička potražnja
HRVATSKA
općinu Bilje, a samo 1,628 turista i 3,193 noćenja
ili oko 3 posto na preostale tri općine, Draž, Kneževe Vinograde i Erdut. Zanimljivo je da je prosječna duljina boravka (3,7 dana) te korištenja
smještajnih kapaciteta, izuzevši Osijek (49 dana),
najveća u najsjevernijoj općini Draž, a najniža u
najjužnijoj općini Erdut.
Što se tiče tržišta, postoji razlika između grada
Osijeka kao glavne destinacije i preostalih ruralnih područja. Od ukupno 96,209 noćenja u 2009.
godini, 68,156 ili 70,8% realizirali su Hrvati, odnosno 4,249 ili 4,4% Nijemci, 2,171 ili 2,3% turisti
iz Bosne i Hercegovine, 1,949 Austrijanci, 1,964
Talijani (po 2, 0%), 1,653 ili 1,7% Srbi, a samo 963
ili 1,0% Mađari.
U preostale četiri općine, Bilje, Kneževi Vinogradi, Draž i Erdut, znatno je veći udio Hrvata: od
ukupno 10,168 noćenja 7,654 ili 75,3% su Hrvati,
na drugom mjestu su Mađari s 392 i na trećem
mjestu Nijemci s 391 noćenja (3,9%), 302 ili 3,0%
su turisti iz Bosne i Hercegovine, 311 Austrijanci
(3,1%), 195 Srbi, 193 Talijani (oba 1 , 9%), itd.
Takva je struktura rezultat većeg interesa domaćeg
stanovništva u ruralnom turizmu te u slučaju Mađara vjerojatno posjećivanje susjednih područja u
kojima lokalni domaćini govore mađarski jezik.
Rastuća važnost turizma jasno je vidljiva s obzirom na kontinuirani rast tijekom posljednjih pet
godina, unatoč svjetskoj krizi. Rast je posebice
vidljiv u Osijeku kao glavnom središtu, koji je gotovo netaknut krizom.
Kao i ponuda smještaja, broj turista i noćenja
u području istraživanja je malen u usporedbi s
obalnom Hrvatskom, ali relativno velik u usporedbi s ostatkom kontinentalne Hrvatske. Razlika
između Osijeka i ostalog područja još je veća, jer
su zbog učestalosti kapaciteti hotelskog smještaja i usmjerenja na poslovni turizam mnogo
bolje iskorišteni u Osijeku nego u ruralnim područjima, čija se ponuda smještaja prvenstveno
temelji na iznajmljenim sobama i apartmanima.
Stoga je prosječno korištenje smještajnih kapaciteta u Osijeku 97 dana, u općini Draž 49 dana, u
općini Bilje 36 dana, u općini Kneževi Vinogradi
28 dana, a u općini Erdut samo 15 dana.
MAĐARSKA
Broj turista na cijelom području u 2009. godini
bio je 47,352, a broj noćenja 106,377, što znači
da je prosječna dužina boravka samo 2,2 dana.
Od toga se 43,052 ili 90,9 posto turista i 96,209 ili
90,4 posto noćenja odnosi na Osijek. 2,672 turista i 6,975 noćenja (5,6 - 6,6 posto) odnosi se na
Protok gostiju regije može se smatrati prilično
ekstremnim jer je većina turista koncentrirana u
mikroregiji Sikloš. Unutar mikroregije mogu se
uglavnom povezati s Harkanjem, Vilanjem i Šiklošom. Druge dvije mikroregije zajedno imaju protok gostiju 20 000 osoba. Asimetrija potražnje je
Vrlo zanimljiv element je izgled općine Draž na
turističkom tržištu kao novo odredište i povratak
Aljmaša kao turističke destinacije u 2008. godini.
Kriza je vidljivija u Bilju, a dijelom i u općini Kneževi Vinogradi, ali i tu su rezultati u 2009. godini bili
mnogo bolji nego u 2005. godini. Važan faktor je
vjerojatno i bolje evidentiranje turističkih tokova,
osobito u komplementarnim oblicima smještaja.
45
uzrokovana ponudom i njezinim krajnostima jer
s jedne strane tu su tradicionalne, međunarodno
poznate toplice i vinski okrug, dok s druge strane
možemo naći nacionalno poznate proizvode koji
su u fokusu posebnih tržišnih segmenata. Gosti
koji dolaze na ovo područje preferiraju hotel,
plaćenu uslužnost i pansione, tako da je kvaliteta smještaja veća zbog čega su i rashodi veći.
Ta tendencija je primjerena za sve tri cjelokupne
mikroregije s drugim oblicima.
S obzirom na potražnju noćenja imamo vrlo sličnu sliku. Većina noćenja ostvaruje se u mikroregiji Šikloš u višoj kategoriji smještaja. Druge dvije
mikro regije imaju samo djelić noćenja, a samim
time i prihoda. Zanimljivo je da, uzimajući u obzir
kompletnu regiju, noćenja povezana s plaćenim
smještajem (privatni smještaj) očekuju vrijednosti hotela, što se može tumačiti činjenicom da
Harkanj i njegova okolica ima velik broj privatnih
smještaja.
SRBIJA
Turizam u regiji ima 0,98% realiziranih noćenja
cijele zemlje i 0,96% turističkih dolazaka. Podaci
pokazuju da je područje projekta gospodarski
manje razvijeno kao turističko odredište, s obzirom na svoje potencijale. Podaci definiraju regiju
kao regiju s relativno niskim „pritiskom” na ​​okoliš
i društveno-ekonomskim utjecajem turizma. Analize protoka za srpski dio pilot projekta temelje
se na službenim podacima Statističkog ureda Republike Srbije, kao i podacima Turističkih zajednica Apatina i Sombora.
U tom su segmentu analizirani podaci za zadnjih
6 godina, ali samo osnovni podaci koji se tiču
protoka gostiju i iskorištenih turističkih noćenja.
Provedena je usporedba s razvojem u širem turističkog gospodarstvu prostora s trendovima
na razini Srbije i Vojvodine, a rezultati te analize
prikazani su u sljedećim tablicama i grafikonima.
Analizirani podaci prikazani u tablicama i grafovima ispod pokazuju sljedeće rezultate:
- n
ajpopularnije mjesto za domaće i strane
turiste su toplice Junaković i gradovi Sombor i Apatin.
- također postoji potreba za jačanjem udjela
dolazaka i noćenja u ovoj regiji, koji bi ta46
kođer trebali utjecati na dodatne sadržaje i
stvaranje odgovarajućeg koncepta turizma
i turističkih proizvoda, povećati prosječnu
duljina boravka, jer strani turisti ostaju u
prosjeku 2-6 dana.
3.4. Ciljna područja turizma lokalna odredišta
3.4.1. Ključna turistička područja
HRVATSKA
Kao što je već navedeno, postoje dva osnovna
turistička područja - jedno je grad Osijek kao
središnje područje i tipično poslovno i kulturno
turističko odredište, a drugi je Park prirode Kopački rit. Ovo je područje pretežno orijentirano
na prirodu kao temeljni obliku turizma, a prisutno je u mjestima Kopačevo, Lug, Tikveš i Zlatna
Greda, i Bilje u općini Bilje. Područje općine Kneževi Vinogradi i Draž može se shvatiti kao jedno
odredište budući da se sva važna naselja nalaze
na jednoj liniji - od Karanca preko Kneževih Vinograda, Suze i Zmajevca u općini Kneževi Vinogradi do Batine kao najvažnijeg turističkog mjesta u
općini Draž. Ovo područje je više orijentirano na
ruralni turizam motiviran vinom i hranom.
Općina Erdut je privremeno u turističkom smislu
manje razvijen zaseban entitet koji nudi različite
oblike turizma - od vinskog turizma u atraktivnim
Erdutskim vinogradima do kulturnog turizma
u Dalju i vjerskog turizma u Aljmašu. Općinske
granice - granice turističkih središta i periferije s
gradom Osijekom kao središnjom zonom, zona
Kopački rit u blizini središta i dvije periferne turističke zone oko vinograda u Baranji i Erdutskog
brda.
MAĐARSKA
Na ovom području možemo istaknuti nekoliko
središnjih ključnih turističkih područja:
Većina turizma cjelokupnog područja koncentrirana je na području Harkanj-Vilanj-Šikloš. Njegova uloga nije samo regionalna i nacionalna nego
i međunarodna. Obilježje turističkih proizvoda je
zdravstveni turizam i vinski turizam.
Možemo istaknuti oblikovno područje sa središtem u Mohaču, uskom regijom Dunava u baranjskom dijelu. Obilježje turističkih proizvoda
je: vodeni turizam, kulturni turizam i gastro turizam i gastronomija.
Baja i njezina okolica je u smislu turizma tek u povojima, a pokriva područja spojena na Dunav u
Bač-Kiskun županiji. Obilježje turističkih proizvoda je: vodeni turizam, kulturni turizam i gastro
turizam ili gastronomija.
Također je uzeto u obzir da se zaštićeno područje Nacionalni park Dunav-Drava praktički smatra
ključnim turističkim područjem, ali ne zbog turističkog protoka gostiju, nego s obzirom na promet posjetitelja.
SRBIJA
Grad Sombor nije turističko središte.
Ciljna područja turizma u općini Apatin:
autički turizam (međunarodni putnički gat,
N
marina, jedriličarski klub, ronilački klub),
qq Biciklistički turizam (biciklističke staze, iznajmljivanje bicikla, klub “As”),
qq Lov i ribolov (Posebni prirodni rezervat “Gornje Podunavlje”, ŠG “Vojvodinasume d.o.o.”,
Pagos “URS” Bucov”),
qq Zdravstveni i eko-turizam (Specijalna bolnica “Junaković”, Turistički park prirode “Zelena
Glava”) i
qq Kamping turizam (Kamp “Budžak”).
qq Turistička zona u području Apatina
qq
rukavci i zatvoren prolaz koji zaklanja vode
“Kupusinski Dunavac”, “Kučka” i “Ciganski Dunavac” te također mineralne vode);
B) poplavne ravnice Dunava od Bezdana do Novog Sada i
C) životinjski svijet.
Atraktivna grupa odabranih društvenih čimbenika
u podunavskoj turističkoj zoni sastoji se od zbirke
Arheološkog odjela Gradskog muzeja u Somboru,
utvrde Bač, samostana Bođani, franjevačkog samostana u Baču, Galerije “Milan Konjović” u Somboru te niza atraktivnih manifestacija (“Ribarske
noći u Apatinu” i “Turistički tjedan u Bezdanu”).
3.5. Dionici razvoja i partnerstva
3.5.1. Identifikacija regionalnih
dionika
HRVATSKA
Osim županijskih turističkih zajednica i turističkih zajednica na gradskoj razini, neke lokalne općine imaju vlastite turističke zajednice angažirane u promociji turizma, podršci i razvoju.
MAĐARSKA
Apatin je smješten u podunavskoj turističkoj
zoni, kao jedan segment područja okruga Zapadne Bačke, koje se proteže od Sombora do
Bačke Palanke, a pokriva općine Sombor, Apatinski Odžaci i Bač. Prema administrativnim kriterijima ovo područje obuhvaća 2,288 km ² te ima 39
sela s 195.292 stanovnika.
Lokalna samouprava je uključena u regionalni razvoj i razvoj turizma na području, budući da imaju
upravnu funkciju u naseljima i koordiniraju moguća ulaganja. Pružatelji turističkih usluga i drugi
pružatelji usluga imaju posebnu ulogu budući da
je njihova uloga izravno ili neizravno povezana s
turizmom. Lokalne i područne neprofitne organizacije i onih skupina stanovništva koji se mogu
izravno povezati s turizmom povezane su samo
neizravno, ali zbog mogućeg uspješnog razvoja
turizma također mogu postati aktivni akteri.
Atraktivna skupina prirodnih čimbenika Dunava
sastoji se od sljedećih odabranih elemenata:
SRBIJA
A) Bezdansko-apatinsko vodno područje s nizom
otvorenih i zatvorenih voda važnih za turističku eksploataciju (glavni tok Dunava i njegovi rukavci, kao što su: “Zimovnik”, “Mišvald”,
“Lavač”, “Stari Dunav”, “Srebrenica”, mrežasti
Dionici u Somboru su sve zainteresirane osobe
koje rade u suradnji s Turističkom zajednicom
grada Sombora i mogu ostvariti neku zaradu: restorani, smještaj, organizatori natjecanja, kulturne ustanova, lokalno stanovništvo.
47
Što se tiče područja Apatin, dionici su: Specijalna
bolnica “Junaković”, Turistički Park prirode “Zelena
Glava”, ŠG “Vojvodinašume”, JKP “Naš dom-Marina i međunarodni putnički gat, udruge građana:”
Bucov “,” Fazan “, “Jastreb”, “Orao”, stari zanati “Zlatne
ruke”), poduzetnici koji se bave ugostiteljstvom
(“Plava Ruža”, “Zlatna kruna”, “Harčaš”), Turistička
agencija “Saputnik M”, agencija za prijevoz putnika
u vodenom prometu “Sidro”, vlasnici smještajnih
objekata (“Vila Duda”, “Vila Elena” DOO “Pagos” pojedinci: Cvetićanin Predrag, Mudrinić Željko, Željko
Tintor, Ajduković Mira, Varga Verona (“Maryland”),
Duško Lavrnić) i pružatelj “Multimedia net”.
3.5.2. Uloga lokalne samouprave
HRVATSKA
Prostorni planovi lokalne samouprave kao i njihovi programi razvoja naglasak stavljaju na razvoj turizma na lokalnoj razini.
MAĐARSKA
Lokalne samouprave, naravno, predstavljaju organski dio regionalnog razvoja područja kako bi
se oni iznimno zainteresirali i pobrinuli oko razvoja turizma. Oni čine osnovu - u optimalnom
slučaju gospodarsko okruženje - koja je sastavni
dio turističke investicije. Njihov glavni zadatak je
koordinacija i potpora ulaganja i privlačenje novih investitora za navedeno područje. Također se
treba reći da imaju funkciju povratne informacije,
tako da smanjuju nedostatke u razvoju koji nisu
kompatibilni s različitim razvojnim konceptima.
qq
3.5.3. Uloga poduzetničkog sektora
HRVATSKA
Poduzetnička aktivnost u ovom sektoru je vrlo
značajna, uzimajući u obzir ukupnu gospodarsku
situaciju u istočnoj Hrvatskoj bez ili s vrlo malo
potpore za projekte ruralnog razvoja turizma.
Osim poslovnog sektora postoji određeni broj
nevladinih udruga koje se bave razvojem turizma i ruralnim razvojem.
MAĐARSKA
Pothvati kao izravni korisnici turizma pojavljuju
se uvijek s idejama usmjerenima na dobit i planovima razvoja na tržištu, ali kao nužnost moraju
primijeniti razvojne utvrđene koncepte koje je
postavila određena regije. Kao posljedica toga
postoji neka vrsta kompromisne situacije. Naravno, većina ulaganja je male i srednje veličine
koji ne mogu staviti pritisak na središnje razvojne
planove, ali njihova uloga u regiji je neizbježna.
Neprofitne i civilne organizacije obično su posredno povezane s turizmom, tako da imaju sekundarnu ulogu. No, cvjetanjem turizma ona će
biti ojačana i njihova uloga će se valorizirati, što
u pojedinim slučajevima ili situacijama podrazumijeva značajan lobi.
SRBIJA
Poduzetnički projekti
z grada “Plava Ruža” smještajnog kapaciteta
sa 150 kreveta u bungalovima, teniski tereni,
košarkaško igralište, bazen
qq izgradnja restorana “Zelena Glava”, bungalova, vjetrenjače, vodenice, kamp naselja,
sportskih objekata i igrališta, farme mini konja, fitness centra sa spa programom, sale za
konferencije
qq zgrada “Hotel Park” u središtu grada, 23 dvokrevetne sobe, 6 apartmana, ukupno 60 ležaja, restoran za 60 osoba, konferencijska dvorana, spa i wellness u podrumu hotela.
qq Kampiralište “Budžak” kapaciteta za 21 kampersku jedinicu i prikladne infrastrukture.
qq
SRBIJA
Projekti lokalne samouprave u Apatinu su:
Robno transportni centar (RTC)
qq Obloga kolnika u dužini od 500 metara
qq Staza za veslanje na mirnim vodama i sportski ribolov
qq Marina i međunarodni putnički gat
qq Wellness centar
qq Asfaltirana biciklistička staza duljine 8 km
qq Kolektor za pročišćavanje otpadnih voda
qq Postrojenje za vodu
qq
48
radska svjetla od centra grada do marine
G
Apatin u dužini od 520 metara.
3.5.4. Gostoljubivost lokalnog
stanovništva i njihov pristup turizmu
3.6. Čimbenici utjecaja na
razvoj turizma
HRVATSKA
3.6.1. Utjecaj na krajolik, prijeteći
čimbenici i promjene
Gostoljubivost lokalnog stanovništva može se
smatrati jednom od najvažnijih prednosti u sektoru ruralnog turizma. Iskustvo i prepoznavanje
tržišnih mogućnosti u posljednjem desetljeću
podiglo je razinu poduzetničke aktivnosti u sektoru ruralnog turizma u području istraživanja.
MAĐARSKA
Stanovništvo i njihov pristup turizmu u osnovi
određuju i utječu na turizam određenog područja. U osnovi se mogu razlikovati između pozitivnih i negativnih učinaka i oblika ponašanja.
Lokalno stanovništvo može imati koristi od turizma jer se može aktivno priključiti industriji. Tako
poduzetnički duh može rasti, razvijati okoliš, ali
također može imati i negativne učinke kao što su
zagađenje okoliša, porast cijena, odnosno izravni
sukobi s turistima.
Stav lokalnog stanovništva prema turizmu u osnovi je pozitivan u tri mikroregije, nema primjera
oblika negativnog ponašanja koji bi negativno
utjecali na razvoj bilo koje vrste turističkih proizvoda ili razvoj općenito.
SRBIJA
Tradicionalna gostoljubivost lokalnog stanovništva rezultat je dugotrajnog angažmana u turističkom poslovanju koja datira od sredine prošlog
stoljeća. Pozitivan pristup turizmu i ugostiteljstvu uvjetovan je velikim brojem stranih i domaćih turista koji dolaze u Apatin na rehabilitaciju,
lov i ribolov ili posjetiti vjerske objekte – „Crna
Madona”.
U zadnjih nekoliko godina mnogi su nautičari
pronašli interes za korištenje marine Apatin ljeti
za aktivan odmor te u zimskim mjesecima kao zimovnik za jahte. Karakteristika građana Sombora
je da su pažljivi te prijateljski prihvaćaju turiste,
ali još uvijek nisu priznali turizam kao djelatnost
u kojoj je moguće ostvariti dodatni prihod.
HRVATSKA
Što se tiče urbane i ruralne konfiguracije područja pilot projekta, ovdje nije bilo značajnih promjena u smislu uništenja / promjena krajolika u
zadnjih 30 godina. Grad Osijek je najveće gradsko područje u ovom dijelu Hrvatske, a u zadnjih
20 godina nije se proširio. S druge strane, ruralna
područja karakterizira depopulacija, što za sobom povlači narušavanje ruralne infrastrukture i
arhitekture.
Osim prirodnih čimbenika ugroženosti (uglavnom poplave), ljudske aktivnosti se mogu smatrati glavnim izvorom utjecaja na krajolik u smislu proizvodnih postrojenja, uzimajući u obzir
prisutnost jednog od najvećih agrokombinata u
županiji na području pilot projekta. Prema prostornim planovima sve poduzetničke aktivnosti
su koncentrirane u poslovnim zonama koje postoje u svakoj lokalnoj općini područja istraživanja.
MAĐARSKA
Sadašnje i buduće promjene krajolika nisu problematične. Jedan od razloga za to povezan je
sa strogim mađarskim zakonima zaštite okoliša i
krajolika za zaštitu, na temelju čega srodna područja Nacionalnog parka Dunav-Drava funkcioniraju po strogim uputama. Park stoga primjenjuje
propise bez iznimke. Relativno nizak turistički
protok područja, s iznimkom područja HarkanjVilanj-Šikloš, također doprinosi umjerenom ekološkom teretu. Nadalje, vjerojatno razvoj turizma
u budućnosti u regiji neće generirati značajniji
porast potražnje, tako da današnja umjerena
promjena neće u budućnosti postati problem.
SRBIJA
Rekvalifikacija krajolika u području nije značajna.
Zbog prilično spore tendencije razvoja u posljednjim desetljećima nije bilo značajnog pritiska na
kulturni i prirodni krajolik. Tijekom devedesetih
godina, kao posljedica naglog priljeva izbjeglica
49
i raseljenih osoba, došlo je do nelegalne gradnje.
Te aktivnosti rezultirale su stvaranjem urbanih
protezanja uz glavne prometne koridore. Međutim, ta je tendencija imala male razmjere utjecaja
na strukturu krajolika.
3.6.2. Konfliktna područja
HRVATSKA
Na području istraživanja turizam se ne percipira
kao djelatnost koja može ugroziti okoliš jer je još
uvijek na vrlo niskoj razini te se smatra povoljnijim
izborom od drugih aktivnosti, industrije koja je mogući izvor zagađenja. Poslovi u turizmu su u tom
području općenito mnogo poželjniji nego u drugim dijelovima Hrvatske zbog nedostatka radnih
mjesta uopće i bolje percepcije radnih mjesta u turizmu, a zatim u poljoprivredi. Eventualna prijetnja
može postojati samo u iznimno osjetljivim područjima kao što su Park prirode Kopački rit. U ovom
trenutku ozbiljnije prijetnje u Kopačkom ritu su sukobi s drugim aktivnostima, kao što su šumarstvo
ili lovni turizam za razliku od ostalih oblika turizma.
Pozitivni utjecaji turizma vrlo su jasno vidljivi
kroz potporu dionika u turizmu u korist budućeg
regionalnog parka Mura - Drava - Dunav, kao i
eventualnog osnivanja Nacionalnog parka unutar Parka prirode Kopački rit.1
Glavno protivljenje za osnivanje novih zaštićenih
područja ili jače zaštite dolazi iz drugih aktivnosti
kao što su upravljanje vodama, šumama i lovom.
Suradnja između Hrvatske i susjednih zemalja u
Podunavlju otvara dobar potencijal za budućnost, jer uspostavljanje predloženog rezervata
biosfere Mure, Drave i Dunava može pomoći u
razvoju turizma i poboljšanju zaštite prirode u
svim prekograničnim područjima.
Novi sudionici u sektoru turizma moraju ispunjavati zahtjeve u pogledu tehničkih standarda
i kapaciteta ljudskih resursa. Vrlo važna prepreka
daljnjem razvoju također je dug upravni postupak za pokretanje poduzeća i komplicirani pravni okvir za vođenje poduzeća u turističkoj grani.
Proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji
može pomoći u cilju poboljšanja tih elemenata.
1
Stupanj zaštite hrvatskih nacionalnih parkova puno
je strožiji nego u Mađarskoj te primjerice ne dopušta
komercijalne uporabe šuma, lov ili izgradnju brana.
50
MAĐARSKA
S točke gledišta turizma, ovo područje određuju
dva važna konfliktna područja:
Prvi je turističko korištenje područja nacionalnog parka Dunav-Drava povezan sa strogom zaštitom prirode i zakonima okoliša. Budući da je
prioritet, naravno, stanje prirodnog okoliša, korištenje turizmom je ograničeno zbog čega se ne
može smatrati da je djelovanje turizma na optimalnoj razini.
Drugo konfliktno područje postoji zbog nedostatka infrastrukturnih ulaganja na većini perifernih područja regije zbog čega se turizam ne
može razvijati jer bi njegove prednosti predodredile uvjete. Vrlo je teško promijeniti ovu situaciju
jer troškovi potrebnih ulaganja u velikoj mjeri
prelaze proračun lokalne samouprave u mikroregijama područja o kojima je riječ.
SRBIJA
Nema značajnih konfliktnih odnosa u okviru turizma na tom području. Međutim, rasprava se
vodi o načinu kako treba postupati sa zaštitom
prirode. To se osobito odnosi na šume. Iznimno
nizak postotak područja koje pokriva neka vrste
šuma u Vojvodini zahtijeva obnovu velikih razmjera i strogu zaštitu postojećih šuma. Rasprava
ide i oko pitanja kako zaštititi i proširiti postojeće
biološke raznolikosti okruženja i osigurati ekonomsku racionalnost.
3.6.3. Uvjeti i mogućnosti razvoja
turizma temeljenog na okolišnim
prednostima
HRVATSKA
Glavnu atrakciju i osnovu za održivi razvoj turizma u okviru istraživanog područja i šire predstavlja zaštićena i dobro očuvana priroda i Park
prirode Kopački rit. Mogućnosti za razvoj turističkih proizvoda ekološki prihvatljivih za okoliš su
različita: foto-safari, kanu, promatranje ptica, pješačke staze, lokalna tradicionalna gastronomija,
vožnja brodom, jahanje, ekološke proizvodnja,
ekološka obiteljska poljoprivredna gospodarstava, itd.
MAĐARSKA
SRBIJA
Na tom području postoje različite mogućnosti
za održivi turizam i turizam usmjeren na prirodu,
koji je predviđen za različita područja Nacionalnog parka Dunav-Drava. U tom smislu uključivanje drugih područja je neutemeljeno.
Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje
glavna je atrakcija u Zapadnobačkoj oblasti i općinama Apatin i Sombor. On predstavlja temelj
za razvoj turizma. Pojačan je bogatom kulturnom baštinom na temelju multikulturalne tradicije. Razvojem prometne infrastrukture i međunarodnih marina na području Apatina mogao bi
postati središte nautičkog turizma.
Među predloženim turističkim zonama ne pojavljuju se nova područja, već postojeća ključna
područja:
1. područje Harkanj-Vilanj-Sikloš
2. Mohač i okolica
3. Baja i okolica
4. Područje nacionalnog parka Dunav-Drava
51
4. SWOT analiza i strateške odrednice
4.1. Usporedna SWOT analiza
područja Pilot projekta 2 „BedaKarapancsa“
SNAGE
qq
qq
qq
Opći okvir
d 2007. godine tri zemlje pregovaraju na
O
najvišoj razini (države) o međusobnom održavanju i razvoju prekograničnih zaštićenih
područja (rujan 2007. godine, sastanak državnika u Belom Manastiru / Pélmonostoru)
rr Nacionalni park Dunav-Drava upravlja međusobnim ekološkim razvojnim programom s dva susjedna područja koji već ima
svoje prve rezultate
rr Stvaranje ekološke procjene vrijednosti
rr Usklađivanje rada organizacija za zaštitu
prirode
qq
pristupačnost:
rr U smislu dostupnosti vrlo je važno da je M6
autocesta završena do 31. ožujka 2010.
„„ autocesta se može spojiti kako bi se poboljšala dostupnost područja Béda-Karapancsa
„„ autocesta može biti povezana s glavnim
prometnim koridorima Mađarske kao i
Europske unije (TEN V/C)
rr Osijek kao najveći grad u istraživanom području je od 2009. godine spojen na europsku mreže autocesta autocestom Slavonika
(dio koridora Vc) do čvora Sredanci na hrvatskoj autocesti A3 na koridoru X; Dunav kao
koridor VII
rr Dobro zračna pristupačnosti područjima
kroz Zračnu luku Osijek
qq
qq
qq
qq
52
stvaranje svjetskog rezervata biosfere Mura
- Drava - Dunav kao najveći UNESCO-v rezervat biosfere u Europi („Europska Amazona”)
odručja pilot projekta i okolnih naselja djep
luju kao vrlo dobar primjer prirodne i kulturne baštine
snovni zajednički ekološki program između
o
tri susjedne zemlje (MAĐ-HR-SRB) odnosi se
na procjenu ekološke vrijednosti prostora
ostoje zaštićena prirodna područja koja pop
krivaju najvažnije fenomene prirodne močvare u sve tri zemlje područja istraživanja
tradicija u suradnji (poslovanje, kultura, građanski sektor, i sl.) između regija
nema jezične barijere u odnosu na HRV-SRB
ultikulturalna slika područja s manjinama
m
na svim stranama granice koje govore sve jezike (Mađari na hrvatskom i srpskom dijelu,
Hrvati na mađarskom i srpskom dijelu i Srbi
na hrvatskom i mađarskom dijelu)
Evaluacija turizma
qq
qq
qq
d tri partnera regije dva posjeduju vrlo važo
nu vinsku kulturu (Hrvatska, Mađarska)
qq
qq
qq
qq
qq
v alorizacija turističkih proizvoda i ekoturizma
povezana s prirodom kao glavnim trendom u
svijetu
v eć postoji prisutna sinergija između mreža
vinske rute na mađarskoj i hrvatskoj strani
granice
s avršeno organizirani sustav lovnog turizma
- temelji se na tradiciji - dobro funkcionira u
sva tri područja regije Béda-Karapancsa
“Busójárás” (“Pohod bušara”) je UNESCO-va
Svjetska kulturne baštine od 2009. godine,
što također može biti povezano s kulturnom
tradicijom s druga dva partnera
t ri međunarodne biciklističke rute na području – infrastruktura za razvoj biciklističkog turizma
tradicija u organizaciji etno događanja i novih manifestacija za turističke svrhe
PRILIKE
Opći okvir
qq
a tri zemlje s različitim statusom u Europskoj
Z
uniji (Mađarska: punopravna članica EU, Hr-
vatska: neposredno prije pristupanja, Srbija:
pregovori već započeli) otvorit će se nove
mogućnosti u razvoju turizma
qq
loga mađarsko-hrvatskog prekograničnog
u
programa i prekogranične suradnje i prekograničnog programa i prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija
qq
jedinstveni nastup na turističkom tržištu
jedan od najvažnijih rezultata ovog programa je razrada regionalnog turističkog proizvodnog plana u mađarsko-hrvatskim prekograničnim područjima
„„ 2011. objavit će se natječaji za određene
turističke proizvode
qq
područje se može razviti u prostorni brand
oći će do ujednačenosti u smislu npr. propid
sa, sudskih usklađivanja
qq
aljnji razvoj i stvaranje M6 autoceste prema
d
jugu do hrvatskih područja
rr
qq
stvaranje mađarsko-hrvatske veze autoceste na koridoru Vc (jedina karika koja nedostaje Baja - Osijek u Baranji)
ovremena prekogranična postaja na Dunap
vu između srpske i hrvatske strane (Bezdanski most)
qq
Dunavska regionalna strategija
qq
njezino odobrenje je do 2011. godine
jedan od prioriteta ove strategije je podrška
turizmu i kulturi Dunava
qq
qq
qq
qq
qq
qq
qq
qq
qq
turističko pozicioniranje Dunava
qq stvaranje jedinstvenog, zajedničkog turističkog proizvoda
qq
odručja pilot projekta mogu se pojaviti kao
p
jedinstvena, organska odredišta i mogu se razviti u buduća turistička odredišta
qq
qq
qq
qq
qq
k orištenje tradicionalnih domaćih proizvoda
u turizmu (agro turizam)
spomenici u regiji naselja mogu biti pozornica daljnjih programa i kulturnih turističkih
atrakcija
s tvaranje jedinstvene prostorne organizacije
za marketing turističkog upravljanja
ostojanje dvaju atrakcija na UNESCO-ovom
p
popisu uvjetne zaštite: Tvrđa - stari dio grada
Osijeka, rimsko-dunavski limes
lakši režim graničnog prijelaza u pograničnom području
razvoj turizma uz potporu strateških dokumenata na regionalnoj razini
obri plovni uvjeti za razvoj nautičkog turizd
ma na području
r azvoj ruralnog turizma u općini Sombor (sa
eko - ruralnim i etničkim sadržajem)
latforma političke preporuke - kao pilot prop
jekt djeluje u tri zemlje
J unaković Spa u Apatinu - razvoj Aquaparka i
spa turizma na ovom području
Opći okvir
Evaluacija turizma
korištenje Dunava kao izvora ribolovnih voda
treba razviti jedinstveni turistički sustav
upravljanja i marketinga
SLABOSTI
qq
qq
acionalni park Dunav Drava osnovat će se
N
u regiji do 2011. godine te će na taj način
zakoračiti i pojaviti se u stranoj ponudi (npr.
Spomen park Mohácsi Sátorhelyi Emlékpark
/ Sátporhely, luka Mohač)
qq
rr
qq
qq
qq
qq
qq
osljedica različitih vrsta sudskog statusa drp
žava u turizmu je da se kategorija zaštićenih
područja teško može uskladiti
to će uzrokovati probleme uglavnom u privatnom i poduzetničkom sektoru
t ri granice također se mogu razumjeti kao fizička ograničenja
oteškoće pri graničnim prijelazima s točke
p
gledišta turista
ostoje različite vrste smjerova turističkih
p
proizvoda koji nadopunjuju jedni druge u regiji, što bi se moglo dalje razvijati
qq nedostatak osnove za osobno riječno prometovanje na rijeci Dunav
rilagodba Južno podunavskom sustavu eko
p
portala
velika udaljenost od glavnih europskih turističkih tržišta
qq
53
rr
qq
qq
sva tri područja imaju perifernu namjenu
„„ oni su nerazvijena periferna područja u složenom pristupu, iz različitih točaka gledišta
„„ skromno financirana lokalna uprava
„„ nemoćno lokalno gospodarstvo
„„ nepovoljni demografski uvjeti
„„ nedovoljno poduzetničkih aktivnosti
„„ slabost civilnih i neprofitnih sektora
edostatak konzistentne politike za razvoj
n
turizma (TMDO, niska razina promotivnih aktivnosti)
qq
qq
ostoji još puno minski sumnjivih područja,
p
uključujući najatraktivnija područja u Parku
prirode Kopački rit te u blizini krivina rijeke
Drave
sva tri područja ostaju kao periferne regije
rr
Evaluacija turizma
qq
niska vidljivost odredišta
graničenje turističkog razvoja zbog vrijedo
nosti zaštite prirode
rr
Evaluacija turizma
qq
qq
qq
qq
qq
qq
„„
ponuda kvalitete smještaja je niska
rganizacija sustava regionalnih turističkih
o
uprava UN-a uspostavljena u cijeloj regiji
qq
iska razina turističke suradnje između parn
tnera
qq
ostoji samo bilateralna suradnje među zeP
mljama, nema programa prekogranične suradnje za sve tri zemlje:
rr Mađarska – Hrvatska, Mađarska – Srbija, Hrvatska - Srbija
rr IPA podržava samo hrvatsko-mađarsku suradnju
„„ stoga ne postoji šansa da se razvije zajednički suradnički razvoj za tri zaštićena
područja
qq
tri područja imaju tri različita statusa u državama
rr nacionalni park, park prirode, zaštićeno područje
„„ kategorije zaštite i njihov sustav je različit
„„ pitanje EU kompatibilnosti
stroga ograničenja zaštićenih područja
onuda turističkog proizvoda ove regije neće
p
se proširiti
niformirano upravljanje proizvodima neće
u
biti moguće
uniformirano upravljanje proizvodima neće
se moći ostvariti
rr
qq
qq
qq
qq
qq
54
infrastruktura se ne može graditi na takvom ograničenom prometu
pojedini oblici turizma mogu ograničiti druge oblike i pojavu novih turističkih proizvoda
u zaštićenim područjima (npr. lov naspram
eko-turizma)
qq
Opći okvir
akle, ne postoji odgovarajuća naknada
d
za poticatelje razvoja ili investitora
rr
otpuni nedostatak prekograničnih turističp
kih prihoda i prometa
PRIJETNJE
ograničena roba i ograničeni prihodi
„„
iska razina razvoja vodnog turizma naspram
n
potencijala
edostatak kvalitetnih smještajnih kapaciten
ta (osim u Hrvatskoj)
z a pokretanje projekta nedostaje unutarnji
izvor kojeg se može smatrati vjerojatnim
qq
t uristički razvoj u projektnom području neće
dovoljno napredovati kako bi utjecao na turizam regije.
ijenjanje razvoja institucionalnog sustava (rem
gionalni razvoj, ruralni razvoj, razvoj turizma)
ogućnost neusklađenosti između stratešm
kih razvojnih dokumenata i prostornog planiranja
komplicirano zakonodavstvo u ruralnom i
spa turizmu u Hrvatskoj obeshrabruje turističke investicije
ostoji potencijalni konflikt između ekoturizp
ma i šumskog i vodnog gospodarenja, kao i
lovnog turizma
5. Strateške odrednice Pilot projekta 2
„Beda-Karapancsa“
5.1. Piramida ciljeva
Vizija: Autentično turističko odredište na osnovama razvoja održivog turizma bez obzira na
administrativne granice
Okolišna i povijesno-kulturna pozadina ovog dijela Dunava integrira turističke resurse u regiji,
mobilizira prednosti susjednih zemalja stvarajući
prepoznatljivi turistički brand, riječno odredište
u regiji Béda -Karapancsa.
Temelj za to je jačanje prostornog identiteta Dunava i valorizacija naroda i zemalja Mađarske, Hrvatske i Srbije sa stajališta autentične i održive
perspektive i iz perspektive otvorenih granica.
Sve to, s obzirom na razvoj turizma i umrežavanje suradnje između dotičnih zemalja, rezultira
turističkim proizvodima usmjerenima na tržište i
jedinstvenim turističkim identitetom.
Opći cilj: „ Srednje Podunavlje - ekološko turističko odredište“ pericipira se kao nezavisno
turističko odredište u Podunavlju
Temelj za jedinstven, prepoznatljiv i unificiran
turistički identitet ovog područja pod nazivom
“Srednje Podunavlje - ekološko turističko odredište” predstavljaju njegovi jedinstveni prirodni,
povijesni i kulturni resursi. Njihov sadašnji status i budući razvoj mogu se prepoznati kada bi
se kreirao prvi zajednički dunavski brand, nakon
čega bi rijeka dobila svoju turističku vrijednost.
Poboljšanje nepovoljne početne situacije može
se postići samo istraživanjem ovog potencijala i
razvojem turističkih proizvoda.
Već utvrđena središnja područja s nezavisnim
profilima međusobno su povezana rijekom jačajući u isto vrijeme svoju okolinu. Ponuda ključnih turističkih područja postaje kompleks u kojima je glavni naglasak na prirodnoj i kulturnoj
tematici Dunava.
Prioriteti
1. Razvoj turizma i transnacionalne suradnje
na području Srednjeg Dunava
Jedan od najvažnijih elemenata u stvaranju zajedničkog turističkog proizvoda i jedinstvene
percepcije regije Béda-Karapancsa su njegove
prirodne i kulturne vrijednosti. Ovaj prioritet namjerava ojačati turizam i kulturnu svijest te identitet regije razvojem različitih tipova turizma pokrenutih statusom Svjetskog rezervata biosfere
UNESCO-a Mura-Drava-Dunav. Razvoj kulturnog
turizma temelji se na bogatstvu i jedinstvenoj
kulturnoj baštini te različitim događajima i manifestacijama, odnosno na zajedničkoj kulturi Podunavlja, razvoju turizma i prateće infrastrukture
te jačanju društvenih odnosa i transnacionalne
suradnje.
2. Jačanje turizma kao jedne od pokretačkih
snaga lokalnog gospodarstva
Kako u Podunavlju tako i unutar područja pilot
projekta Béda-Karapancsa, osnovni cilj za razvoj
turizma je jačanje lokalnog gospodarstva. Turizam koji sudjeluje u valorizaciji lokalnih resursa
pokazuje jasan i dobro organiziran smjer - otkriti privlačnost, usluge i programe, organiziranje i
marketing. Efekti turizma su vidljivi kroz stimulaciju i poboljšanje pozicije lokalnog gospodarstva
te kroz povećanje potražnje.
Integracija aktera gospodarstva i poticanje njihove suradnje je cilj i alat. U ovim segmentima
turizam može imati značajnu ulogu. Povoljni međusobni utjecaji između turizma i ostalih grana
gospodarstva stvaraju pretpostavke za realizaciju prioriteta u cilju poticanja domaće proizvodnje tradicionalnih poljoprivrednih i obrtničkih
proizvoda, poboljšanje uvjeta za ugošćivanje gostiju te sinergijsku vezu između turizma i s njim
vezanih ekonomskih grana.
55
Vizija
Opći cilj
Prioriteti
Specifični
ciljevi
Konkretni
ciljevi
56
Autentično turističko odredište na osnovama razvoja
„ Srednje Podunavlje - ekološko turističko odredište“
1.
Razvoj turizma i transnacionalne suradnje na području Srednjeg Dunava
1.1. Razvoj
različitih tipova
turizma na osnovi
prirodnih obilježja
u kontekstu
Rezervata
biosfere MuraDrava-Dunav
pod zaštitom
UNESCO-a
1.1.1. Razvoj
ekoturizma sa
specijalnim
nagalskom na
promatranje prica
(birdwatching) u
kontekstu resursa
Rezervata biosfere
Mura-Drava-Dunav
pod UNESCO
zaštitom
1.1.2.Razvoj
ruralnog turizma
s posebnim
naglaskom na vinski
i konjički turizam
te gastronomsku
ponudu
1.2. Razvoj
kulturnog turizma
na temelju bogatog
i jedinstvenog
kulturnog naslijeđa,
događanja i
manifestacija
1.3. Razvoj
turizma
i prateće
infrastrukture
1.4. Jačanje
društvenih
odnosa i
transnacionalne
suradnje
1.2.1.Potpora za
uspostavljanje
Dunavskog limesa
kao UNECSO
zaštićene kulturne
baštine
1.3.1.Razvoj
vodenog turizma
s naglaskom na
izgradnju luka,
eko-stanica i
pristaništa (riječni
kruzeri)
1.4.1.Jačanje
povezanosti svih
sektora (javni,
privatni, civilni) iz
područja turizma
kroz prijenos
znanja, iskustva i
dobre prakse
1.2.2.Uspostavljanje
registra atrakcijske
osnove područja i
evaluacija prema
turističkom značenju
1.3.2.Razvoj
lokacija za
održavanje
događanja
(events)
1.4.2.Jačanje
tradicionalnih
manifestacija i
folklornih grupa
1.1.3.Uspostavljanje
transnacionalne
mreže biciklističkih
staza, vinskih cesta,
pješačkih i ostalih
edukacijskih staza u
prirodi
1.2.3.Razvoj
kulturnog turizma
uključujući poslovni,
vjerski te definiranje
tematskih kulturnih
ruta i pješačkih staza
1.4.3.Jačanje
organizacija
koje se bave
zaštitom prirode
i očuvanjem
kulturnog
naslijeđa
1.1.4.Definiranje
zajedničke
strategije razvoja
lovnog i ribolovnog
turizma u cijelom
području
1.2.4.Razvoj različitih
tipova turističkih
proizvoda temeljem
festivala, događanja,
manifestacija i MICE
(meetings, incentives,
conventions,
exhibitions)
1.3.3.Definiranje
unificiranog
sustava
interpretacije
turističkih
atrakcija i
turističke
signalizacije
1.3.4.Nadgradnja
postojeće
infrastrukture
i definiranje
zajedničkog
marketinga za sve
tipove vodenog,
zdravstvenog i
wellness turizma
1.4.4.Potpora
svim oblicima
transnacionalne
suradnje (twining
gradovi i JLPRS;
zajedničke
manifestacije;
regate; utrke i sl.)
održivog turizma bez obzira na administrativne granice
pericipira se kao nezavisno turističko odredište u Podunavlju
2.
Jačanje turizma kao jedne od pokretačkih
snaga lokalnog gospodarstva
3.
Definiranje zajedničkog turističkog proizvoda
(ZTP)
2.1. Potpora
lokalnoj
proizvodnji
tradicionalnih
poljoprivrednih
i obrtničkih
proizvoda
2.2.
Poboljšanje
uvjeta
za razvoj
turističkih
usluga
2.3.
Koordinacija
između
turističkog
i ostalih
gospodarskih
sektora
3.1. Osnivanje
regionalne
organizacije
za upravljanje
turističkom
destinaciojm
(TDMO)
3.2
3.3
Definiranje
regionalnog
marketing
plana i PR
sustava
Jačanje
regionalne
kohezije
2.1.1. Razvoj
brendiranih
proizvoda u
segmentu
vinarstva i hrane
(riba, divljač)
2.2.1.
Poboljšanje
kvalitete i
kvantiteta
smještajnih i
ugostiteljskih
kapaciteta i
usluga
2.3.1.
Koordinacija
turističkog
sektora sa
subjektima
šumskog
gospodarstva
gospodarstva i
lovstva
3.1.1. Promocija
ZTP na među
svim dionicima
na lokalnom
turističkom tržištu
(s posebnim
naglaskom na
JLPRS)
3.2.1. Definiranje
zajedničkog
regionalnog
kalendara
događanja
3.3.1. Jačanje
prekograničnih
odnosa i veza
2.1.2. Promocija
tradicionalne
gastronomije
u sektoru
ugostiteljstva
(menu
karakterističan za
područje)
2.2.2.Uvođenje
međunarodnih
i lokalnih
sustava
kategorizacije
smještajnih i
ugostiteljskih
kapaciteta
3.1.2. Edukacija
lokalnih dionika
razvoja turizma u
TDM s naglaskom
na lokalne i
regionalne TZ/TO
3.2.2.
Transnacionalna
suradnja TZ/TO
u marketingu
(zajedničke
brošure, nastupi
na sajmovima,
i sl.)
3.3.2.Jačanje
dobrosusjedskih
odnosa i stvaranje
zajedničkih
vrijednosti
2.1.3.Potpora
razvoju/
proizvodnji
unikatnih/
karakterističnih
suvenira i
umjetničkih
proizvoda
2.1.4.Promocija
tradicionalne
arhitekture
u sektoru
ugostiteljstva
2.2.3.Poticanje
tradicionalnih
graditeljskih
tehnika/
materijala
(slama, glina)
2.3.2.
Koordinacija
turističkog
sektora sa
subjektima
iz sektora
upravljanja
vodama i zaštite
prirode
2.3.3. Promocija
i potpora
suradnji između
proizvođača
vina i hrane
3.1.3. Primjena
dobrih modela u
TDM
3.2.3. Podrška
u unifikaciji
informacijske
podloge za
objavu na web
stranicama TO/
TZ
3.3.3.
Pojednostavljenje
carinske/granične
regulative u
turističke svrhe
3.1.4.
Uspostavljanje
transnacionalnog
koordinacijskog
tijela za TDM
područja
3.2.4. Kreiranje
zajadničke
web stranice
područja
srednjeg
Dunava
3.1.5.
Uspostavljanje
transnacionalne
mreže stručnjaka
57
3. Definiranje zajedničkog turističkog proizvoda (ZTP)
Kako bi se poboljšala turistička djelatnost regije
Béda-Karapancsa, razvoj turističkih usluga i proizvoda je, naravno, jedna od najvažnijih aktivnosti
koju je potrebno napraviti. Budući da područje
samo po sebi nije dobro poznato na međunarodnoj razini, osim razvoja turističkih proizvoda,
brand i imidž regije mogu znatno utjecati na jačanje održivog razvoja turističkih usluga. Ovaj
prioritet daje opširni opis kako se razvoj usluga
i proizvoda u regiji treba unaprijediti na temelju
stvaranja neformalne mreže regionalnih organizacija TDM-a (upravljanje turističkim odredištima), stvaranje regionalnog marketinga i odnosa
s javnošću te jačanjem regionalne kohezije.
58
6. Akcijski plan-lokalne mogućnosti
ulaganja
U ovom poglavlju dajemo primjere konkretnih
projekata u sektoru turizma na području pilot
projekta za svaku zemlju.
HRVATSKA
Naziv i mjesto projekta:
Izgradnja biciklističkog i motociklističkog
kampa u Suzi
/infrastruktura/
Suza, općina Kneževi Vinogradi, Osječkobaranjska županija Hrvatska
Cilj: Jačanje turističke infrastrukture
Aktivnosti: Izgradnja kampa za bicikliste
i motoriste, kapaciteta za 50 kampera, na
površini od 1 ha. Projekt također uključuje
pomoćne infrastrukture, dodatne sportske
i rekreacijske sadržaje i ugostiteljske
objekte. Ovaj segment turizma raste zbog
međunarodne biciklističke staze koje prolazi
kroz ovo područje. Realizacija ovog projekta
omogućit će diversifikaciju turističke ponude
koju nudi Kolar farma koja trenutno uključuje
vinograde, vinarije, kušaonice, restoran i
smještajne kapacitete. Otvaranje kampa
predviđeno je za svibanj 2012.
Iznos: 60.000 €
Trajanje: 12 mjeseci
Partneri: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
Ciljna skupina: turisti (pojedinci, skupine),
stanovnici ovog područja, poslovni sektor u
turizmu, lokalna samouprave
Nositelj: Obiteljsko i turističko gospodarstvo
Ljudevit Kolar, Suza
Kontakt osoba: Ljudevit Kolar, M. Tita 96c, 31
308 Suza; tel: +385.91.521.86.23; email: ljudevit.
[email protected]
Ostale važne informacije: (izazovi, rizici,
društveni doprinos): korištenje turističkih
potencijala međunarodnih biciklističkih staza –
„Dunavska ruta“ i „Panonski put mira“.
59
Naziv i mjesto projekta:
Posjetiteljski centar Srednje Podunavlje
/Turistička suprastruktura/
Zlatna Greda, općina Bilje, Osječko-baranjska
županija, Republika Hrvatska
Cilj: Promocija Srednjeg Podunavlja kao
turističke destinacije u ekološki zaštićenom
području na granici između Hrvatske,
Mađarske i Srbije
Aktivnosti: Projekt predviđa uspostavu
podunavskog turističkog centra kao
multimodalnog centra koji će promovirati
Srednje Podunavlje u sve tri zemlje. Dio
postojeće infrastrukture u eko-centru Zlatna
Greda (HR) će biti obnovljen i organiziran
kao informativni, promotivni i obrazovni
centar. Druga dva centra su predviđena na
lokaciji u Nacionalnom parku Dunav-Drava u
Mohaču (MAĐ), te u Bezdanu (SRB), kao dio
spomenika Batinska bitka. Osim pružanja
iste usluge turistima i drugim zainteresiranim
stranama, sva tri centra će također promovirati
vrijednosti Srednjeg Podunavlja u sve tri
države, na temelju uzajamne suradnje i
umrežavanja. Prirodna atrakcija stoga će biti
unaprijeđena u transnacionalnom kontekstu.
Iznos: 120,000 €
Trajanje: 24 mjeseca
Ciljna grupa: turisti (pojedinci, skupine), stanovnici
ovog područja, poslovni sektor u turizmu, lokalna
samouprava, turističke zajednice
Nositelj: ZELENI-OSIJEK, Udruga za zaštitu
prirode
Partneri: Turistička zajednica grada Sombora
(SRB), Nacionalni park Dunav-Drava, Mohač
(MAĐ)
Kontakt osoba: Jasmin Sadiković, voditelj; ZELENI
OSIJEK Udruga za zaštitu prirode i okoliša;
Opatijska 26f; 31 000 Osijek; tel: +385.31.565180; [email protected]
Ostale važne informacije: (izazovi, rizici,
društveni doprinos): rijetka turistička
suprastruktura budući da trenutačno ne postoje
transnacionalni centri za turiste i promicanje
graničnog područja.
60
Naziv i mjesto projekta:
Pilot projekt osnivanja regionalnog
turističkog konzorcija / TDMC
/suprastruktura/
Baranja, Osječko-baranjska županija,
Republika Hrvatska
Cilj: upravljanje odredištem na području pilot
projekta u Baranji
Aktivnosti: Projekt previđa osnivanje
konzorcija dioničara za razvoj turizma
(poslovni sektor u turizmu, lokalne
samouprave, turističke zajednice, druge
zainteresirane strane) i DMC, misije koja će
upravljati odredištima na području pilot
projekta u Baranji definiranjem , prodajom
i marketinškim paketima za sve korisnike
usluga upravljanja turističkim odredištem.
Projekt također predviđa razvoj standarda
kvalitete, odnosno kriterija za kategorizaciju
turističkih objekata i pravila. Važne aktivnosti
uključuju edukaciju sudionika u području
marketinga i brandinga za područje Baranje.
Iznos: 80,000 €
Trajanje: 18 mjeseci
Ciljna grupa: poslovni sektor u turizmu, lokalna
samouprava,
turističke
zajednice,
druge
zainteresirane strane u razvoju turizma
Nositelj: Turistička zajednica Baranje
Partneri: Istarski centar za upravljanje, zadruga
istarskog agroturizma i ruralnog turizma Istre
Ruralis, Ministarstvo turizma Republike Hrvatska
Kontakt osoba: Nenad Bračun; Turistička
zajednica Baranje; Imre Nagya 2, 31 300 Beli
Manastir; tel: +385.31.702.080; email: info@
tzbaranje.hr
Ostale važne informacije: izazova, rizika,
društveni doprinos): primjena postojećih modela
upravljanja turističkim odredištima, mogućnost
prekogranične suradnje sa susjednim zemljama
61
Naziv i mjesto projekta:
Izgradnja malih marina na Dunavu
/infrastruktura/
Dalj, Općina Erdut, Osječko-baranjska
županija, Republika Hrvatska
Cilj: Korištenje vodnih resursa Dunava u
turizmu
Aktivnosti: Izgradnja projekta predviđa 2
male marine i postavljanje vezova u Dalju
i Aljmašu, kako bi se olakšao vez manjih
plovila koja se koriste za turističke svrhe.
Projekt će omogućiti aktiviranje atraktivnih
turističkih potencijala Dunava, doprinijeti
stvaranju integrirane turističke ponude
naselja i prostora, što će također utjecati na
rast turističke potražnje u posebnim tržišnim
segmentima i razvoju nautičkog turizma.
Iznos: 150,000 €
Trajanje: 18 mjeseci
Partneri: Hrvatske vode, Ribarske udruge
Ciljna skupina: turisti, stanovnici tog područja,
poslovni sektor, lokalna samouprava
Nositelj: Općina Erdut
Partneri: Hrvatske vode, Udruga ribara
Kontakt osoba: Jugoslav Vesić, načelnik općine,
općina Erdut; Bana Josipa Jelačića 4, 31 226 Dalj;
tel: +385.31. 590. 111; email: [email protected]
Ostale važne informacije: (izazovi, rizici, društveni
doprinos): nova turistička infrastruktura
62
Naziv i mjesto projekta:
Kupališta u općini Erdut
/infrastruktura/
Erdut, Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj; općina
Erdut, Baranja, Osječko-baranjska županija,
Republika Hrvatska
Cilj: Jačanje turističke ponude u hrvatskom
dijelu Podunavlja
Aktivnosti: Projekt predviđa 4 kupališta u
naseljima općine Erdut. Tri kupališta će biti
smještena na Dunavu (Aljmaš, Dalj, Erdut), a
jedno na Staroj Dravi (Bijelo Brdo). Oni mogu
primiti do 2.000 kupača / turista tijekom
ljetnih mjeseci. Ovaj projekt će pružiti dobar
temelj za razvoj rekreacijskog turizma tijekom
ljetnih mjeseci i dodatnih elemenata turističke
ponude. Također bi cijelo područje time bilo
atraktivnije.
Iznos: 55,000 €
Trajanje: 12 mjeseci
Ciljna skupina: turisti, stanovnici tog područja,
poslovni sektor, lokalna samouprava
Nositelj: Općina Erdut
Partneri: komunalno poduzeće općine Erdut,
Hrvatske vode
Kontakt osoba: Jugoslav Vesić, načelnik općine,
općina Erdut; Bana Josipa Jelačića 4, 31 226 Dalj;
tel: +385.31. 590. 111; email: [email protected]
Ostale važne informacije: (izazovi, rizici, društveni
doprinos): nova atraktivna mjesta
63
MAĐARSKA
Naziv i mjesto projekta:
Primjena i razvoj sustava standardizacije
ekološkog turizma na ugostiteljske objekte u
regiji
Cilj: Prilagodba sustavu standardizacije
ekološkog turizma ugostiteljskih objekata u
regiji
Iznos: 10,000 €
Trajanje: 12 mjeseci
Ciljna skupina: turisti, stanovnici područja,
poslovni sektor, lokalna samouprava
Naziv i mjesto projekta:
Koordinacija turističke mreže i tematskih ruta
u regiji i njihov koordinirani razvoj
o Vinske rute
o Mreža događanja
o Eko-turističke rute
Cilj: Da bi se postigla zajednička koordinacija
turističke mreže i tematskih putova u regiji te
njihov koordinirani razvoj na području vinske
ceste, mreže događaja i eko turističke rute
utjelovljuju jedan od najvažnijih turističkih
proizvoda PiP2 područja kako bi zadovoljile
potrebe održivog razvoja turizma na tom
području.
Iznos: 35,000 €
Trajanje: 12 mjeseci
Ciljna skupina: turisti, stanovnici područja,
poslovni sektor, lokalne samouprave
64
Naziv i mjesto projekta:
Stvaranje regionalnih organizacija upravljanja turističkim odredištima u regiji
Cilj: Ostvariti zajedničku koordinaciju turističkih mreža kroz regionalne organizacije za upravljanje
turističkim odredištima u regiji koja će pokriti turističke aktivnosti PiP2 područja kako bi zadovoljile
potrebe održivog razvoja turizma na području
Iznos: 45,000 €
Trajanje: 12 mjeseci
Ciljna grupa: turisti, stanovnici područja, poslovni sektor, lokalna samouprava
Naziv i mjesto projekta:
Stvaranje i održavanje zajedničkih web stranica za regiju
Cilj: Stvoriti i dalje održavati zajedničke web stranice regije kako bi se podigle marketinške i
promotivne aktivnosti i znanja o području za potencijalne posjetitelje i turiste
Iznos: 10,000 €
Trajanje: 12 mjeseci
Ciljna grupa: turisti, stanovnici područja, poslovni sektor, lokalna samouprava
Naziv i mjesto projekta:
Godišnje objavljivanje zajedničkog kalendara događanja na tri jezika (hrvatski, mađarski,
srpski) te na engleskom i njemačkom
Cilj: Izrada i održavanje zajedničkog kalendara događanja u regiji kako bi se podigle marketinške i
promotivne aktivnosti i znanja o području za potencijalne posjetitelje i turiste
Iznos: 16,000 €
Trajanje: 12 mjeseci
Ciljna grupa: turisti, stanovnici područja, poslovni sektor, lokalna samouprava
65
SRBIJA
Naziv i mjesto projekta:
Dječje igralište i infrastruktura planinarske
staze oko toplica Junaković
/oprema i infrastruktura/
Toplice Junaković; općina Apatin, AP
Vojvodina, Republika Srbija
Cilj: Jačanje turističke ponude
Aktivnosti: Projekt uključuje izgradnju
ekološkog dječjeg igrališta i infrastrukturu
planinarske staze.
Igralište će se nalaziti u neposrednoj
blizini kompleksa 10 otvorenih bazena u
toplicama Junaković. Moderna igrališta će
imati rekreacijsku opremu. Bazeni bi mogli
primiti do 2.000 kupača / turista tijekom
ljetnih mjeseci. Ovaj projekt će pružiti dobar
temelj za razvoj rekreacijskog turizma tijekom
ljetnih mjeseci i zabave za djecu i dodatnih
elemenata turističke ponude. Također bi cijeli
kompleks bio privlačniji.
Iznos: 60,000 €
Trajanje: 12 mjeseci
Ciljna grupa: turisti, posjetitelji bazena, lokalna
samouprava
Nositelj: općina Apatin
Partneri: općina Apatin, Eco rural net Bačka
Kontakt osoba: Živorad Smiljanić , načelnik
općine, općina Apatin; Srpskih Vladara , 25 260
Apatin; tel: +381.25. 772.122; email: kabinet@
soapatin.org +
M. Arch.Milešević Snežana, Koordinator
regionalnog razvoja općine +38125/772-122,
lok. 618 [email protected]
Ostale važne informacije: (izazovi, rizici, društveni
doprinos): nove atrakcijske točke
66
Naziv i mjesto projekta:
Plutajući edukacijski centar
/infrastruktura/
Apatin / AP Vojvodina / Republika Srbija
Cilj: Promocija vodenog turizma s posebnim
naglaskom na razvoj luka, eko stanice i mjesta
zaustavljanja.
Aktivnosti: Projekt predviđa uspostavu
pokretnog edukacijskom centra s kapacitetom
za 60 osoba. Struktura i dimenzije trebaju
omogućiti visoku toleranciju za navigaciju. To
bi trebalo doprinijeti promicanju eko safari i
nautičkog turizma.
Iznos: 150,000 €
Trajanje: 15 mjeseci
Potencijalni nositelji interesa: Turistička zajednica
Apatin, općina Apatin, škola i nevladine
organizacije koje djeluju u okviru zaštite prirode
i obrazovanja
Ciljna skupina: osnovne i srednje škole, lokalno
stanovništvo, turisti i znanstvene organizacije
Nositelj: Općina Apatin
Partneri: Javno poduzeće “Vojvodinašume”,
Javno poduzeće “Vode Vojvodine”, nevladine
organizacije
Kontakt osoba: M. Arch. Milešević Snežana,
Koordinator ekonomskog razvoja općine,
tel: +38125/772-122, lok. 618
[email protected]
Ostale važne informacije:
67
Naziv i mjesto projekta:
Kupališta, područja sportskog ribolova i staza
za veslanje
/suprastruktura/
AP Vojvodina/Apatin/Republika Srbija
Cilj: Stvaranje regionalnog turističkog
odredište
Aktivnosti: Omogućavanje prostora za veslanje
u dužini od 1000m, traka za sportski ribolov
(1500m) i izgradnja 500m pješčane plaže. To
bi poboljšalo turističku ponuda, zajedno s već
izgrađenom marinom.
Iznos: 120,000 €
Trajanje: 6 mjeseci
Ciljna skupina: Turistička zajednica Apatin, općina
Apatin, sportski klubovi
Nositelj: Turistička zajednica Vojvodine
Partneri: Javno poduzeće “Vode Vojvodine”,
Sportski ribolov klub “Bucov”, športski savez
Apatin
Kontakt osoba: M. Arch. Milešević Snežana,
Koordinator ekonomskog razvoja općine
+38125/772-122, lok. 618
[email protected]
Ostale važne informacije:
68
7. Ocjena utjecaja Strategije Pilot projekta 2
„Beda-Karapancsa“ na pilot projekt područje
Kao što je opisano u prethodnom poglavlju
analize stanja, pogranična regija triju zemalja
percipira se kao periferna i izolirana iz sustava
ekonomskog cirkuliranja, s još uvijek vidljivim
posljedicama događaja u posljednjih nekoliko
desetljeća. Stoga je dugoročni cilj projekta razviti opće društveno-ekonomske standarde kako bi
se regija integrirala i povratila nekadašnji status
kroz sektor turizma koji valorizira vrijednosti sve
tri zemlje. Ovaj projekt je osmišljen i provodi se
kroz perspektivu održivosti i europske prakse
prekogranične suradnje te u skladu s pravilima
prekograničnog regionalnog razvoja (uključenost dionika, jednake mogućnosti i sl.).
Provedba predloženih projekata pomaže očuvanju oslabljene baštine ili baštine pred izumira-
njem. Oni imaju visok stupanj dodane vrijednosti u razvoju lokalne kulture, ekonomije i društva,
smanjujući ulaganje resursa i minimizirajući negativne efekte.
Strategija osmišljena za područje pilot projekta
Béda-Karapancsa temelji se na viziji da će regija
postati „autentično i održivo kvalitetno turističko
odredište koje nije podijeljeno granicama”. Sveobuhvatan cilj strategije je sljedeće: „Srednje Podunavlje - ekološko turističko odredište“ trebalo
bi postati nezavisno turističko odredište u dolini
Dunava.
Učinci i utjecaji predložene strategije bit će lakše
mjerljivi ako se utjecaji vežu za određeni cilj. Sva
tri specifična cilja strategije: „Razvoj turizma i
69
transnacionalne suradnje na području Srednjeg Dunava“, „Jačanje turizma kao jedne od
pokretačkih snaga lokalnog gospodarstva“ i
„Definiranje zajedničkog turističkog proizvoda“, imaju za cilj generirati višu razinu proizvodnje (BDP/stanovnik), smanjiti razinu regionalnih
nejednakosti između regija uključenih u pilot
projekt u usporedbi s ključnim regijama triju
zemalja. U sektoru turizma učinci bi trebali biti
vidljivi kroz rastući broj turista, posebice stranih,
veći broj noćenja i povećanje prosječne duljine
boravka.
8. Povezanost Strategije pilot projekta 2
„Béda-Karapancsa“ s Transnacionalnom
strategijom DATOURWAY projekta
Kao dio šireg područja istraživanja u okviru projekta DATOURWAY, piramida ciljeva Strategije pilot projekta Béda-Karapancsa povezana je s piramidom ciljeva i mjerama Datourway strategije u
mnogim aspektima.
Prioritet 1 piramide ciljeva pilot projekta Béda-Karapancsa, pod nazivom „Razvoj turizma
i transnacionalne suradnje područja Srednjeg
Dunava“ usko je povezan sa strateškim ciljem
broj 1 piramide ciljeva Datourway strategije i
mjerama „široke upotrebe turističkih potencijala
u Podunavlju“. Naravno, postoji više specifičnih
veza između prioriteta i mjera Datourway strategije (Prioritet 1.1., 1.2., 1.3) i specifičnih ciljeva i
konkretnih ciljeva piramide ciljeva pilot projekta
Béda-Karapancsa (Strateški cilj 1.1. , 1.2., 1.3. i njihovi konkretni ciljevi).
Tu je i snažna veza između Prioriteta 2 piramide
ciljeva pilot projekta Béda -Karapancsa, pod nazivom „Jačanje turizma kao jedne od pokretačkih
snaga lokalnog gospodarstva“, koji je povezan sa
strateškim ciljem 2 piramide ciljeva Datourway
strategije i mjere pod nazivom „Podržavanje
društveno-ekonomske pozadine za turizam“. Naravno, postoji više specifičnih ili jačih veza između prioriteta i mjera piramide ciljeva Datourway
strategije i mjera (Prioritet 2.1., 2.2., 2.3) i specifičnih ciljeva i konkretnih ciljeva piramide ciljeva
pilot projekta Béda-Karapancsa (Strateški cilj 2.1.,
2.2., 2.3. i njihovi konkretni ciljevi).
U sklopu 3. strateškog cilja, prioritet 3.1. piramide
ciljeva Datourway strategije i mjere pod nazivom
„Razvoj okruženja kulture i zaštite okoliša uz Dunav“, postoji jaka veza s ciljem 1.1. piramide ciljeva pilot projekta Béda-Karapancsa, pod nazivom
„Razvoj različitih tipova vezanih za prirodna obilježja temeljem statusa zaštićenog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav od strane UNESCO-a“.
71
9. Mogućnosti prekogranične suradnje
Jedan od ključnih ciljeva Strategije pilot projekta Béda-Karapancsa je jačanje društvenih odnosa
i transnacionalne suradnje u regiji pilot projekta.
Kako bi se dostigao ovaj cilj, definirano je nekoliko konkretnih ciljeva/mjera:
qq
qq
qq
qq
Jačanje povezanosti svih sektora (javni, privatni, civilni) iz područja turizma kroz prijenos znanja, iskustva i dobre prakse;
U cilju što uspješnije prekogranične suradnje
neizbježno je da se sve zemlje koje sudjeluju na
ovom projektu pridruže Europskoj uniji jer će u
tom slučaju postojati veće mogućnosti za financijsku potporu kroz programe prekogranične suradnje i druge vidove potpora, odnosno izvora
financiranja koji neće uključivati samo sredstva
država članica već i fondove EU.
J ačanje tradicionalnih manifestacija i folklornih grupa;
Jačanje organizacija koje se bave zaštitom
prirode i očuvanjem kulturnog naslijeđa te
otpora svim oblicima transnacionalne suP
radnje (twining gradovi i JLPRS; zajedničke
manifestacije; regate; utrke i sl.).
73
10. Zaključna razmatranja
Béda-Karapancsa jedini je od pet DATOURWAY
pilot projekata koji za cilj ima razvoj turizma u
prekograničnom području tri zemlje, Hrvatske,
Srbije i Mađarske, koje je ekološki zaštićeno, a
koje ima različite geopolitičke, pravne, društvene
i gospodarske sustave. Izrada i uspješna provedba zajedničkih projekata moguća je samo ako su
pravni, odnosno regulatorni uvjeti ispunjeni na
svim stranama. Čak i za vrijeme izrade ovog pilot
projekta, veliki naglasak je bio stavljen na izradu
točne baze podataka te usklađivanje i sinkronizaciju pojmova.
To vodi do zaključka da poteškoće s postupkom
modeliranja rastu eksponencijalno s rastućim
brojem država koje sudjeluju na projektu. Sustavi lokalne administracije, zaštite prirodnih
područja i zaštite okoliša toliko su različiti da bi
budući projekti morali biti „ iznad“ sustava i imati
„mekani“ karakter (npr. povećavanje svijesti) ili
pak tako dobro osmišljeni da uzimaju u obzir sve
lokalne uvjete (razvoj novih kvalitativnih sustava). U slučaju zemalja članica EU, kandidata ili
pridruženih članova, velika pažnja će se morati
pridati čak najosnovnijim uvjetima pri zajedničkim planovima za razvoj turizma.
75
Prilog
Karte područja Pilot projekta 2 „Beda-Karapancsa“
Slika 1. Karta županija i mikroregija na području PiP 2
77
Slika 2. Naselja i cestovna mreža na području PiP2
78
Slika 3. Š
umska područja na području PiP2
79
Slika 4. Obradive površine na području PiP2
80
Slika 5. Vodna područja i močvare na području PiP2
81
Nakladnik:
Regionalna razvojna agencija
Slavonije i Baranje d.o.o. Osijek
Stjepana Radića 4
31000 Osijek
Tel.: +385 31 221 840
Fax: +385 31 221 841
[email protected]
www.slavonija.hr
Dizajn i tisak:
Grafika d.o.o. Osijek
Naklada:
250 primjeraka
Veljača, 2012.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
7
File Size
2 995 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content