29/2013 17. srpnja 2013. Sjednica Stalnog vijeæa HBK Bilo je govora i o predstojeæoj beatifikaciji sluge Božjega Miroslava Bulešiæa 28. rujna u pulskoj Areni Biskupi oèekuju objašnjenje istupa predsjednika Vlade i traže ispriku zbog uvrede, klevete i narušavanja ugleda Razmotrena su pitanja vezana uz promijenjene odnose Vojnog ordinarijata i MORH-a, kao i najavljena, a dijelom i provedena reforma na HRT-u. Èlanovi Stalnoga vijeæa izrazili su zabrinutost zbog dokidanja autonomije Religijskog programa na HTV-u koja mu je zajamèena Sporazumom koji su potpisali HRT i HBK Susret predsjednika HBK i predsjednika Hrvatskoga sabora Nadbiskup Želimir Puljiæ i Josip Leko razgovarali o radu Hrvatskoga sabora, odnosima Katolièke Crkve i države te o èlanstvu Hrvatske u Europskoj uniji Godišnje hodoèašæe Hrvata u Maðarskoj u svetište u Komaru Hrvatski hodoèasnici u tom se svetištu, posveæenom Blaženoj Djevici Mariji, veæ tradicionalno okupljaju 13. srpnja, kada Crkva u Hrvatskoj slavi blagdan Majke Božje Bistrièke Papin posjet Castel Gandolfu Papa Franjo se i tijekom vruæih ljetnih dana odrekao boravka u ljetnikovcu iznad jezera Albano te ostaje u Domu Svete Marte u Vatikanu Domovinske vijesti Godišnja skupština Družbe sestara Presvetog Srca Isusova Imenovanja i premještaji sveæenika u Varaždinskoj biskupiji Rijeka: Otvorena izložba "Stepinèevim stazama po Svetoj zemlji" Sveæenièko reðenje Jure Martiniæa Otkrivena spomen-ploèa fra Jerku Fuæaku Edukacija sveæenika i mladih o korištenju fondova EU Susret kardinala Bozaniæa s predsjednikom Josipoviæem "Nightfever 2013." u Splitu Ðakonsko reðenje u Splitu Otkrivena spomen-ploèa u èast don Nikole Rogliæa Biskup Škvorèeviæ posjetio najstarijeg sveæenika Prijenos tijela don Radovana Jerkoviæa Papin blagoslov Opæoj skupštini dominikanskog reda 70. obljetnica muèenièke smrti Matije Žigroviæa Imenovanja, premještaji i razrješenja u Zagrebaèkoj nadbiskupiji Predsjednik HBK posjetio HAZU Imenovanja i razrješenja u Bjelovarsko-križevaèkoj biskupiji Nove službe i premještaji u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji Crkva u Hrvata Hrvatski franjevac u upravi Kustodije Svete zemlje Zlatna misa don Slavka Grubišiæa U Tomislavgradu održani Dani sv. Nikole Taveliæa Zapoèelo redovno zasjedanje BK BiH Inozemne vijesti Objavljeno Apostolsko pismo o nadležnosti sudskih tijela Vatikana u kaznenim stvarima Novo vodstvo SIGNIS Europa Prilog dokumenti Dobri Samarijanac Domovinske vijesti ika Domovinske vijesti Godišnja skupština Družbe sestara Presvetog Srca Isusova Rijeka, 6.7.2013. (IKA) - Godišnja skupština Družbe sestara Presvetog Srca Isusova održana je ove godine na Dan Družbe, 6. srpnja. Toga dana, davne 1899. godine Marija Kozuliæ (kasnije s. Marija Krucifiksa), primila je od senjskomodruškog biskupa dr. Antuna Mauroviæa odobrenje Konstitucija za novonastalu zajednicu sestara u Rijeci. Veæ niz godina Dan Družbe slavi se upravo na taj dan crkvenopravnog osnutka zajednice Kæeri Presvetog Srca Isusova. Ovogodišnja proslava 114. "roðendana" Družbe odvijala se u Kuæi matici na Drenovi u Rijeci, a imala je slavljenièki i radni dio. Misao vodilja cjelokupnog programa bila je nadahnuta duhovnom ostavštinom Majke Utemeljiteljice, a izreèena je za ovu prigodu ovim rijeèima: "Voðene Božjim Duhom – ljubiti, odgajati i služiti." Nakon molitve Srednjega èasa, Godišnju skupštinu otvorila je vrhovna glavarica s. Nives Stubièar. U pozdravnom govoru istaknula je cilj i svrhu ovogodišnje proslave Dana Družbe te Godišnje skupštine, kao i narav susreta. Uvodno predavanje na temu: "Karizmatski identitet Družbe" održala je s. Dobroslava Mlakiæ koja je u svjetlu evanðeoskog ulomka "Poklon mudraca" (usp. Mt 2, 1-12) analitièki pristupila temi, istièuæi ulogu vizije za razvoj karizme zajednice u kontekstu nove evangelizacije. Nakon predavanja slijedio je niz kratkih izlaganja o današnjem apostolskom djelovanju sestara i perspektivama za nadolazeæu pastoralnu godinu. U tom dijelu programa sudjelovalo je šest sestara prema sljedeæim temama izlaganja: Vrhovno vijeæe (s. Nives Stubièar), Postulatura službenice Božje Majke Marije Krucifikse Kozuliæ (s. Dobroslava Mlakiæ), Povjerenstvo za pastoral mladih i animaciju zvanja (s. Tajana Hrvatin i s. Marijana Mohoriæ) i Katehetsko-pastoralno djelovanje sestara (s. Krešimira Vuleta i s. Ljubomira Lešiæ). Središnji dio dana bilo je sudjelovanje u sveèanom euharistijskom slavlju koje je predvodio don Mirko Barbariæ, SDB. Polazeæi od liturgijskih èitanja predvoditelj je istaknuo nešto od "staroga" i "novoga" (usp. Mt 9, 14-17) s obzirom na tri temeljna glagola preuzeta iz misli vodilje Dana: ljubiti, odgajati i služiti te s obzirom na otajstva iz Isusova života od kojega nam dolazi svako pravo nadahnuæe za vrednovanje uèinjenoga i planiranje novoga, usklaðenoga s našim temeljnim identitetom i poslanjem. Tijekom euharistijskog slavlja pjevao je zbor sestara pod vodstvom s. Valentine Marinoviæ. Nakon zajednièkoga blagovanja slijedio je rekreativni program koji su u suradnji sa s. Rozalijom Težak priredile sestre novakinje s. Martina Vlahoviæ, s. Ana Kapular i s. Anamarija Brajkoviæ. Svojom izvedbom sestre su nastojale predstaviti sadašnji kontekst života mladih s kojima se treba susretati ondje gdje oni jesu. Pripovjednim odlomkom i prikazom dijela dokumentarnog filma "Rijeèka Majka – Marija Krucifiksa Kozuliæ" sestre su se prisjetile poèetaka djelovanja utemeljiteljice koja je u svoje vrijeme znala odgovoriti potrebama vremena, da bi na kraju sve sestre postale dionicima treæega èina kao one pred koje mladi dolaze sa svojim radostima, pitanjima, problemima i pjesmom, ali ne više u prvotnom kontekstu ulice, nego u onome koji Družba po svojoj karizmi "za danas" predlaže mladima. Poslijepodnevni radni dio skupštine svojim izlaganjem o službama u zajednici otvorile su s. Bernardina Maslaæ, 2 17. srpnja 2013. broj 29/2013 vrhovna ekonoma i s. Viktorina Radoševiæ. O prošlogodišnjem radu i planovima u novoj pedagoškoj godini u Družbinim odgojnim ustanovama izvijestile su s. Kristina Tuniæ, ravnateljica DV Nazaret i podruènog DV i jaslica Mima, te s. Anita Crnkoviæ, ravnateljica Ženskog uèenièkoga doma Marije Krucifikse Kozuliæ s pravom javnosti. S. Danijela Orbaniæ, vršiteljica dužnosti ravnatelja rijeèkog hospicija "Marija Kozuliæ", predstavila je petomjeseèni rad te ustanove od njezina otvaranja do danas, istaknuvši pritom neke perspektive daljnjega djelovanja. Urednica mrežne stranice Družbe s. Lidija Turiæ prisutnima je predoèila postojeæu strukturu stranice i moguænosti za daljnju suradnju. Pri samom kraju sestrama je iznesen jedan moguæi zakljuèni pogled na protekli dan proizašao iz uvodnog predavanja i ukupno devet izlaganja. Na kraju radnoga dijela programa svima se još jednom rijeèima zahvale obratila vrhovna glavarica s. Nives Stubièar upuæujuæi pozdrave i sestrama koje nisu mogle prisustvovati te ih sve potièuæi da geslo toga susreta usvoje kao temeljnu orijentaciju života i djelovanja. Sveèani dan slavlja, susreta i poticajnih promišljanja zakljuèen je molitvom Veèernje u samostanskoj kapeli. Varaždin: Zahvalnica za proteklu akademsku i školsku godinu Varaždin, 7.7.2013. (IKA) - Varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je u nedjelju 7. srpnja u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu misu zahvalnicu za proteklu akademsku i školsku godinu. Liturgijsko pjevanje uljepšao je Zbor mladih Varaždinske biskupije. U propovijedi je biskup Mrzljak podsjetio kako su svi vjernici po sakramentu krštenja pozvani biti svjedoci, odnosno svjedoèiti vjeru. "Danas želimo Bogu zahvaliti za mnoga saznanja koja smo primili tijekom protekle akademske i školske godine. Èovjeku je dakako potrebno širiti horizonte znanja", rekao je biskup, dodavši da danas mnogi govore kako je upravo znanje moæ i kako može usavršiti ljudsko društvo. "No, pitamo se je li to moguæe bez vjere", istaknuo je biskup te je u nastavku u prigodi aktualne Godine vjere iznio nekoliko odlomaka iz prve enciklike pape Franje "Svjetlost vjere", upozorivši kako èovjeka može spasiti samo svjetlo vjere jer u protivnom živi u tami. Biskup je pojasnio kako su mnoge sržne poruke iz enciklike upuæene svim ljudima dobre volje, cijelom svijetu, kojem papa Franjo želi rasvjetliti sadašnji trenutak èovjeka i èovjeèanstva. "Pritom Papa želi upozoriti društvo da ne zaboravlja ono jedino pravo i istinsko Svjetlo koje nam želi osvijetliti put koji je pred nama. Koliko god èovjek može spoznati i nauèiti, bez tog istinskog Svjetla on uvijek može biti u tami zablude i štetiti samome sebi i drugima. Stoga smo osobito mi, vjernici, pozvani otvoriti oèi vjere te prihvatiti Svjetlo vjere kako bismo mogli hodati pravim putem sa sigurnom nadom u buduænost i kao pojedinci, ali i kao zajednica, cijelo èovjeèanstvo u cjelini", istaknuo je biskup Mrzljak u propovijedi. Na kraju mise biskupijski povjerenik za pastoral mladih Tihomir Kosec zahvalio je na sudjelovanju svima nazoènima, osobito biskupu Mrzljaku, uèiteljima i profesorima, uèenicima i studentima, te svima koji su na bilo koji naèin ukljuèeni u odgojno-obrazovni sustav. Nakon zahvalnog himna "Tebe Boga hvalimo" biskup je na sve zazvao Božji blagoslov. Domovinske vijesti ika Euharistijsko slavlje za sudionike 47. ðakovaèkih vezova Ðakovo, 7.7.2013. (IKA/TU) - U nedjelju 7. srpnja nepregledna povorka razdraganih muškaraca, žena i djece u narodnim nošnjama prolazila je ulicama Ðakova i slijevala se u Strossmayerov park u sveèanom mimohodu 47. ðakovaèkih vezova. Oko 4500 sudionika oživjelo je djeliæ svakodnevnoga života kraja iz kojega su došli. Sva ljepota i izvornost narodnih obièaja okrunjena je misnim slavljem u ðakovaèkoj prvostolnici kojemu je predsjedao ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ. Izmeðu ostaloga, nadbiskup Hraniæ je rekao: "Tradicijska kultura našeg slavonskog èovjeka izrasla je iz njegove svakodnevice, svakodnevnog rada i života koji je prožet liturgijskim i molitvenim životom, u kojemu je središnje mjesto imala nedjeljna, odnosno blagdanska misa." Osvrnuvši se na tekst iz Lukina Evanðelje u kojemu Isus šalje sedemdesetdvojicu uèenika pred sobom u svijet, pojasnio je da propovijedanje evanðelja nije zadaæa i poslanje samo uskog kruga apostola, nego svih Kristovih vjernika te da mjesta evangelizacije nisu samo crkve i katehetske dvorane gdje se organiziraju razlièiti susreti i predavanja, nego je to èak, pa i poglavito, ambijent u kojemu ljudi obavljaju svakodnevni posao od kojeg zaraðuju za kruh. "Ako ovo promotrimo u svjetlu smotre tradicijske kulture koja se veæ 47 godina neprekidno održava ovdje u Ðakovu, onda možemo reæi sljedeæe: Propovijedanje evanðelja nije zadaæa i poslanje samo dvanestorice apostola, nego širokog kruga ljudi; ovisno o tome koliko je kultura, tradicija i naroda. Ta sedamdeset i dvojica uèenika koji pripravljaju put Isusu su i djelatnici u kulturi, ljudi zaposleni u kulturnim institucijama, ali i toliki volonteri, ljubitelji tradicijske kulture, èlanovi naših KUD-ova koji ulažu toliki trud i ljubav u oèuvanje naše kulturne tradicije. A kroz tu tradicijsku kulturu naš èovjek izrièe i svoj odnos prema Bogu, svoju religioznost, vjeru i sadržaje svoje vjere. Svoju vjeru i sadržaje svoje vjere utkao je i ugradio u svoju pjesmu, obièaje, oblaèenje, u svoja okupljanja i svakodnevni život. Vi folkloraši ste zato ona sedamdeset i dvojica Isusovih uèenika koje Isus šalje onamo kamo kani doæi da mu pripravite put. Kamo god idete, predstavljajuæi našu tradicijsku kulturu, vi propovijedate i nosite Isusa koji je u nju utkan", rekao je, izmeðu ostaloga, nadbiskup Hraniæ. Hodoèasnièki dan Gospi brze pomoæi Slavonski Brod, 8.7.2013. (IKA) - Pod geslom "Sveæenstvo èuvaj na nemirnom tlu, Majko!" proslavljen je 8. srpnja "osmi" kao hodoèasnièki dan Gospi brze pomoæi u istoimenoj župi i svetištu u Slavonskom Brodu. Na pet misnih slavlja sudjelovalo je više tisuæa vjernika koji su hodoèastili iz raznih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine kako bi Gospi zahvalili za sve milosti i molili za svoje potrebe. U duhu gesla na poseban se naèin molilo za sveæenike napose za ovogodišnje mladomisnike. Umjesto najavljenog ovogodišnjeg mladomisnika Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije Tomislava Benakoviæa, koji je svoj ðakonski praktitkum obavljao u toj župi, a koji zbog lakše prometne nezgode nije mogao doæi, veèernje euharistijsko slavlje predvodio je Tomislav Lasiæ, prošlogodišnji mladomisnik, sada na poslijediplomskom studiju u Rimu. Domaæi župnik i upravitelj svetišta preè. Ivan Leniæ na kraju svih misnih slavlja predvodio je zagovornu molitvu za proglašenje blaženim sluge Božjega Miroslava Bulešiæa. Potaknuo je vjernike da se potrude bolje upoznati lik toga mladog sveæenika iz Istre, kojega su u 27. godini života i èetvrtoj godini sveæeništva u župnom stanu komunisti ubili samo zato jer je èuvao ono najsvetije, Krista živoga u tabernakulu. Nadbiskup Hraniæ slavio misu u rodnom Ceriæu Ceriæ, 8.7.2013. (IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ u veèernjim satima 8. srpnja slavio je misu u crkvi Sv. Katarine u rodnom Ceriæu, filijali župe Nuštar. Koncelebrirali su sveæenici Vinkovaèkoga dekanata predvoðeni dekanom, preè. Stjepanom Krekmanom, domaæi župnik Slavko Vranjkoviæ te vlè. Bojan Slavièek, župnik u Duboševici. Na poèetku misnog slavlja sve okupljene župljane pozdravio je župnik Vranjkoviæ, izražavajuæi dobrodošlicu. Uslijedio je prigodan recital u obradi uèiteljice Evice Dakiæ, prema tekstu vlè. Vranjkoviæa, a izvela su ga djeca u narodnim nošnjama. Dobrodošlicu uime okupljenih župljana nadbiskupu je uputio Vjekoslav Podoreški rekavši: "Èast mi je uime župljana naše župe Duha Svetoga, a posebno u ime nas Ceriæanaca, uputiti Vam èestitku, izraze sreæe i ponosa koje osjeæamo povodom Vašeg imenovanja. S velikom radošæu doèekana je vijest o imenovanju, mobiteli su nam neprestano zvonili, jer smo ponosno jedni drugima javljali da je naš sumještanin, jedan od nas, imenovan za novog pastira naše nadbiskupije. Sretni smo kao vjernici jer s Vama naša nadbiskupija dobiva dobrog pastira, koji æe znati brinuti za povjereno mu stado i kojemu je svaki èovjek jednako važan. U ovoj odgovornoj službi neka vas uvijek prati Božji blagoslov, kao i zagovor zaštitnika našeg sela: sv. Katarine i sv. Ivana Krstitelja, a Duh Sveti dao Vam snage u obavljanju povjerene Vam službe." U znak pažnje nadbiskup je primio prigodan dar - biskupsku mitru koji su Ceriæanci dali izraditi kako bi novoga nadbiskupa podsjeæala na rodno mjesto i njegove sumještane. Dekan Vinkovaèkoga dekanata, preè. Krekman uime okupljenih sveæenika èestitao je nadbiskupu i predao mu zajednièki dar sveæenika, prsten i knjigu - Vinkovci na dlanu. Na poèetku mise nadbiskup Hraniæ rekao je da se uvijek rado vraæa u Ceriæ jer se osjeæa dobro došao i da je u Ceriæu "naš Ðuka". Zahvalio je svima koju su tu veèer odluèili provesti u zajedništvu s njim i svima okupljenima te na spremnosti vlè. Vranjkoviæa i preè. Krekmana za zajednièko organiziranje i slavljenje mise. Prigodnu propovijed izrekao je preè. Krekman, povezujuæi biskupsko geslo nadbiskupa Hraniæa "Izvezi na puèinu" s èitanjima toga dana. "Za odgovornu službu koju je mons. Hraniæ preuzeo potrebna je vjera i pouzdanje u Božju providnost koju je imao i Jakov i žena koja je bolovala 12 godina. Jakov je vjerovao da mjesto na kojem je otpoèinuo je Bog predodredio za njega i njegovo potomstvo. Bog mu je to i obeæao. I nadbiskupu Ðuri Bog poruèuje da mu je namijenio ovu odgovornu službu. Velika je to odgovornost. Neæe je biti jednostavno ni lako obavljati, ali pouzdavajuæi se u Božje milosrðe i njegovu snagu, potpomognut molitvom okupljene zajednice vjernika, nadbiskup Ðuro znat æe ponovno i svakodnevno izvesti na puèinu i sa svima zajedno svjedoèiti Božju ljubav", rekao je propovjednik. Skladnom pjesmom slavlje je uvelièao zbor "Credo" iz Ceriæa pod ravnanjem Jasmine Puhariæ i glazbenom pratnjom Miroslava Štiviæa i Željka Nestiæa. Za tu prigodu èlanovi i èlanice, i odrasli i djeca, KUD-a "Slavko Maðer" iz Ceriæa obukli su narodne nošnje, a nakon mise vjernici su se zadržali u prostorijama Društvenog doma u druženju i pjesmi. . 17. srpnja 2013. broj 29/2013 3 Domovinske vijesti Petir službu u Sisaèkoj biskupiji obavlja volonterski Priopæenje biskupijskog Ureda za odnose s javnošæu povodom "izreèenih neistina na Aktualnom satu 2. sjednice Županijske skupštine Sisaèko-moslavaèke županije" Sisak, 9.7.2013. (IKA) – Ured za odnose s javnošæu Sisaèke biskupije demantirao je 9. srpnja navode županice Sisaèkomoslavaèke županije Marine Lovriæ Merzel da je županijska vijeænica Marijana Petir zaposlena u Sisaèkoj biskupiji, istaknuvši da Petir službu voditeljice biskupijskog Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve obavlja kao volonter. Kako se navodi u priopæenju, "dana 8. srpnja 2013. na skupštinskoj sjednici Sisaèko-moslavaèke županije županica Lovriæ Merzel izrekla je neistinu, ustvrdivši kako je županijska vijeænica Petir zaposlena u Sisaèkoj biskupiji". Županica se na Aktualnom satu "zapitala i kako je Petir došla do te pozicije i implicirala prima li za taj rad plaæu ili ne". U priopæenju biskupijskog Ureda za odnose s javnošæu istièe se da je sisaèki biskup Vlado Košiæ imenovao Petir, kao zauzetu vjernicu i teologinju koja je diplomirala upravo na socijalnom nauku Crkve, 17. travnja 2013. godine voditeljicom biskupijskog Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve te da Petir tu službu - kao što to èine i drugi povjerenici pojedinih biskupijskih povjerenstva i voditelji drugih ureda - obnaša kao volonter, što znaèi da nije u Biskupiji zaposlena niti prima plaæu. Pula: Proslavljen blagdan bl. Marije Petkoviæ Pula, 9.7.2013. (IKA) - U pulskoj župi sv. Josipa sveèano je 9. srpnja proslavljen blagdan bl. Marije od Propetog Petkoviæ. Misno slavlje predslavio je vlè. Joško Listeš, župnik župe Krista Spasitelja u pulskom naselju Veli Vrh, u suslavlju s domaæim župnikom Maksimilijanom Buždonom. Uz domaæe župljane na misi su sudjelovali vjernici iz više pulskih župa a posebnu notu živosti dala su djeca iz vrtiæa "Marija Petkoviæ", koja su na misi sudjelovala u pratnji redovnica, odgojiteljica i roditelja. Vlè. Listeš u homiliji istaknuo je da "molitve koje upuæujemo Bogu utjeèuæi se zagovoru svetaca i blaženika moraju biti temeljene na vjeri, ali moraju biti i argumentirane, potkrijepljene našim vladanjem u životu, sukladno vrednotama evanðelja". "A da bismo mogli u svim svojim životnim izborima biti vjernici èvrstoga stava, a ne mlaki vjernici koji se ne znaju jasno opredijeliti za Istinu, Bog nam daje razlièite blaženike kao uzore koje ovisno svojim životnim putovima možemo slijediti", naglasio je vlè. Listeš, zakljuèivši kako je upravo zato potrebno upoznati blaženike, kako bi nas njihov život mogao nadahnuti. Pri završetku misnog slavlja djeca su održala kraæi glazbenorecitativni program, a sveèanost je zakljuèena èašæenjem relikvija blažene Petkoviæ koje se èuvaju u toj crkvi. Vjernici pulske župe sv. Josipa na poseban naèin štuju blaženu Mariju Petkoviæ jer su sestre njezina Reda pri svom prvom dolasku u Istru najprije živjele i djelovale upravo u toj župi. Zbog te prvotne povezanosti, prilikom posvete nove župne crkve Sv. Josipa, 2004. godine, u podnožje oltara položene su, uz moæi sv. Maura i sv. Eleuterija, i moæi blažene Marije od Propetog Isusa Petkoviæ. Redovnice Družbe kæeri milosrða koju je osnovala bl. Petkoviæ danas vode vrtiæ pri župi Krista Spasitelja, no svake se godine o blagdanu utemeljiteljice, okupe, zajedno s brojnim njezinim štovateljima, na proslavu njezina spomendana upravo u crkvi Sv. Josipa. 4 17. srpnja 2013. broj 29/2013 ika Spomen na obljetnicu proglašenja blaženom Marije Petkoviæ u Gružu Dubrovnik, 9.7.2013. (IKA) - Uz desetu obljetnicu proglašenja blaženom Marije Propetoga Isusa Petkoviæ Vijeæe za posveæeni život Dubrovaèke biskupije i župa sv. Križa u utorak 9. srpnja priredili su spomen na taj dogaðaj pokraj mjesta proglašenja u Gružu. Misu u crkvi dominikanskog samostana predvodio je proèelnik Vijeæa za posveæeni život Dubrovaèke biskupije fra Stanko Dodig, a propovijedao je dr. fr. Nikola Leopold Noso, uèitelj dominikanskih novaka. U propovijedi se fr. Nikola Leopold osvrnuo na Pavlove rijeèi iz prvog èitanja: "Zaodjenite se kao izabranici Božji, sveti i ljubljeni, u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost", pitajuæi se stavlja li Pavao pred èovjeka nemoguæ zadatak. Odgovorio je na to pitanje i potvrdno i negativno: potpuno je nemoguæe ako to pokušavamo svojim snagama, dok je s druge strane moguæe uz Gospodina Boga, jer Pavao kada kaže da se zaodjenemo on podrazumijeva da to znaèi raèunati na Gospodina Boga, osloniti se na njega, a to je znala bl. Marija Petkoviæ i svatko tko želi iæi putem svetosti, istaknuo je propovjednik, potaknuvši vjernike da se oslone na Gospodina poput blaženice kako bi im on ulio u srce vrline koje Pavao nabraja. Zatim je protumaèio evanðeoski odlomak o mladiæu koji Isusa pita što mu je èiniti da baštini život vjeèni. Propovjednik je rekao da nažalost vrlo rijetko osobno postavljamo to pitanje, istaknuvši da kada bismo ga postavljali onda bismo u svjetlu njega mogli odbacivati sve ono što je suvišno u našim životima. "Nas obièno muèe mnoge stvari, ali ne i jesam li na pravom putu. Ovaj mladiæ je bio u muci i došao je Isusu s tim pitanjem: 'Jesam li na pravom putu i hoæu li promašiti život?' To pitanje postavila je i Marija Petkoviæ. Nije joj bilo dovoljno vršiti zapovijedi, nego je išla iznad toga", pojasnio je fr. Nikola Leopold, potaknuvši vjernike na nasljedovanje njezina primjera. Na kraju je svima zahvalio župnik fr. Mihael Mario Tolj, iskazavši radost zbog okupljenih vjernika i njihova aktivnog sudjelovanja u euharistijskom slavlju, a time i sveèanoj desetoj proslavi blagdana bl. Marije Petkoviæ, uz napomenu da æe i dalje nastaviti obilježavati dogaðaje vezane uz proglašenje blaženom Marije Petkoviæ. Nakon misnog slavlja okupljeni redovnici, redovnice i vjernici krenuli su u procesiji iz crkve noseæi svijeæe do kipa pape bl. Ivana Pavla II. koji je Mariju Petkoviæ proglasio blaženom. Fra Stanko je, nakon izmoljene molitve bl. Marije Petkoviæ, zahvalio svima, napose župi sv. Križa u Gružu, koji su omoguæili tu proslavu i to upravo na mjestu gdje je Marija od Propetog Petkoviæ proglašena blaženom. Proslava Kraljice mira u Šumetu Proložac, 9.7.2013. (IKA) - Filijalna crkva u Šumetu, u prološkoj župi sv. Mihovila arkanðela, posveæena je Kraljici mira. Crkvu je prije 21 godinu blagoslovio pokojni biskup Petar Šoliæ i od tada se svake godine, 9. srpnja, slavi Kraljica mira. I ove su se godine vjernici Šumeta kao i cijele prološke župe za proslavu pripremali trodnevicom. Na samu svetkovinu misno slavlje predvodio je profesor na Katolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Splitu mr. fra Marko Babiæ. U koncelebraciji su sudjelovali župnik fra Vinko Gudelj, župni vikar fra Rafael Begiæ, fra Denis Šimunoviæ, župnik Vinjana, kao i don Petar Èondiæ, župnik imotskih Poljica. Pjevao je Mješoviti crkveni zbor pod vodstvom s. Filipe Smoljo. U propovijedi fra Marko je istaknuo važnost Božjeg mira u obiteljima, društvu i svijetu. ika Blagdan bl. Marije Petkoviæ proslavljen u rodnom Blatu Dok roditelji pokušavaju svojoj djeci priskrbiti potrebno za materijalni život, sve manje imaju vremena za to da im prenesu ljudske i vjerske vrijednosti, upozorio biskup Uziniæ Blato, 9.7.2013. (IKA) - Središnje euharistijsko slavlje na blagdan bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ u njezinom rodnom mjestu Blatu na Korèuli predvodio je u utorak 9. srpnja na Plokati ispred župne crkve Svih svetih dubrovaèki biskup Mate Uziniæ uz koncelebraciju trinaest sveæenika. Promišljajuæi o tome što je pripravilo Mariju Petkoviæ da odgovori na Božji poziv, biskup Uziniæ istaknuo je ulogu obitelji koja je "važna karika u lancu procesa prenošenja radosne vijesti – evanðelja". "Tako je bilo juèer, ali tako je i danas. Zakažu li nam obitelji možemo imati sve, ali neæemo imati ono najvažnije blago, blago radosne vijesti", rekao je biskup, dodavši da je obitelj prirodni ambijent u kojemu se dijete otvara društvu i svojoj društvenoj, ali i religioznoj dimenziji. "Živimo u teškim vremenima koja su u nekim elementima poprilièno slièna onim u kojemu je odrastala i živjela bl. Marija", ustvrdio je dubrovaèki biskup, pojasnivši: "Možda je jedina razlika to što danas ekonomska kriza nema, barem na našem podruèju, onako drastiène posljedice na fizièki život kao što ih je imala u ono vrijeme, ali zato ima, usuðujem se to reæi, mnogo teže duhovne posljedice. Uzrok je u tome što današnju krizu, u puno veæoj mjeri nego li ondašnju, prati raspad obitelji". Suvremena obitelj previše je zabrinuta za materijalnu dimenziju koja se zbog neimaštine èesto pretvara u to kako spojiti kraj s krajem, a to se odražava i na odgojnom planu. "Dok pokušavamo svojoj djeci priskrbiti potrebno za materijalni život, sve manje imamo vremena za to da im prenesemo ljudske i vjerske vrijednosti. I èesto griješimo u mjeri", rekao je biskup Uziniæ i nastavio govoriti o prestrogom i prepopustiljivom naèinu odgoja. Rekao je kako sloboda ne znaèi "moæi èiniti što te je volja". "Istinska sloboda za koju trebaju odgojiti svoju djecu nije dopustiti svojoj djeci da èine što hoæe, nego je nauèiti djecu da u mnoštvu ponuda znaju izabrati prave stvari, ono što je dobro, vrijedno, trajno, a to se djecu ne može nauèiti ako ih se osobno ne odgaja nego se njihov odgoj prepušta drugima, na poseban naèin televizijskim programima i razlièitim revijama za mlade, koji ih svojim uèenjem i svojom logikom koja relativizira sve tradicionalne i vjerske vrijednosti, krivo usmjeravaju i zarobljavaju modernim potrošaèkim i uživalaèkim mentalitetom i koji ih onesposobljuju za biti ono što bi trebali biti i što mi želimo da budu, autentièni ljudi i kršæani", poruèio je biskup. Kao sredstvo za takav odgoj biskup je roditeljima preporuèio da zaodjeveni u "milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost … a povrh svega – ljubav", prenose radosnu vijest evanðelja pred kojom sve drugo prelazi u drugi plan, i potaknu djecu svojim primjerom da žive u skladu s radosnom viješæu. Biskup Uziniæ potaknuo je okupljene na nasljedovanje blaženice i na molitvu njoj da od Boga isprosi što više kršæanskih obitelji poput njezine, "jer æe to biti, bolje nego li bilo što drugo, istinski doprinos novoj evangelizaciji i oèuvanju života i vjere na ovim našim prostorima, ali i svugdje gdje nas Bog šalje". U procesiji prije mise, koja je išla od svetišta bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ prema župnoj crkvi, biskup Uziniæ nosio je moænik s relikvijama blaženice. Procesiju su predvodili bratimi bratovština sv. Vincence pod zaštitom Srca Isusova i Svih svetih sa svojim procesionalnim raspelima i barjacima. U procesiji su sudjelovale èlanice Franjevaèkoga svjetovnog reda, puhaèki orkestri Narodne glazbe i Hrvatske glazbene udruge "Sv. Vincenca", djeca iz vrtiæa "Marija Petkoviæ", djeèji župni zbor, pjevaèki zbor župe Svih svetih, kumpanjoli i tancarice u tradicionalnim Domovinske vijesti blatskim nošnjama, dominikanke iz Korèule, redovnice iz Družbe Kæeri Milosrða, ministranti, sveæenici te veliko mnoštvo vjernika. U sveèanom programu na Plokati izveden je "Blatski tanac" i viteška igra "Kumpanija". Na sam blagdan prijepodnevne mise u svetištu predvodili su župnik župe Svih svetih u Blatu don Nikola Berišiæ i župnik župe sv. Nikole u Èilipima don Josip Barišiæ koji je bio više godina župnik u Blatu. Za vrijeme euharistije pjevao je zbor mladih "Stope". Proslava bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ u Valpovu Valpovo, 9.7.2013. (IKA/TU) - U župnoj crkvi Bezgrešnog zaèeæa Blažene Djevice Marije u Valpovu 9. srpnja sveèano je proslavljen blagdan bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ. Misno slavlje predvodio je župni vikar Pavo Martiæ, a u koncelebraciji je bio i domaæi sin župe vlè. Željko Šimiæ. Župa Valpovo trodnevnicom se pripremala za blagdan, a vodio ju je župni vikar Martiæ. Prije mise održana je pobožnost blaženoj Mariji Petkoviæ, župni vikar potom je blagoslovio sliku blaženice, a nakon mise vjernici su èastili izložene moæi koje se nalaze u župnoj Crkvi. Pobožnost bl. Mariji Propetog Isusa Petkoviæ u valpovaèkoj župi slavit æe se svakog devetoga u mjesecu, posebno stoga što u toj župi djeluju i redovnice Družbe kæeri milosrða, èija je Blaženica zaštitnica i utemeljiteljica. U homiliji vlè. Pavo Martiæ govorio je o životu blaženice koja je u 22. godini života doživljavala borbu dvostrukog zvanja - kontemplativni ili apostolski život. Opredjeljuje se za ono u èemu može vjerodostojnije služiti svome Zaruèniku za kojega se, kako sama kaže, "vjerila" u 14. godini života. Dubrovaèki biskup progovara joj o potrebi vremena, siromaštvu i duhovnoj zapuštenosti u tadašnjem Blatu, pa se ona stoga odluèuje za pomaganje napuštenoj djeci i nezbrinutim udovicama te osniva Družbu kæeri milosrða. Uvijek je bila uzor svojim sestrama u vjeri, ufanju i ljubavi, a zbog èistog srca veæ za života došla je na glas svetosti. Tijekom svoga treæeg pohoda Hrvatskoj, papa Ivan Pavao II. 6. lipnja 2003. godine proglasio je Mariju Petkoviæ blaženom na temelju èuda koje se zbilo 26. kolovoza 1988. godine u spašavanju 20 mornara Peruanske ratne mornarice. Oni su u brodu koji je veæ tonuo, poèeli zazivati Blaženicu u pomoæ i svi su se spasili, istaknuo je propovjednik. "Bl. Marija razborito je koristila svoje vrijeme. Iako krhkoga zdravlja uspijevala je širiti ljubav prema Crkvi i Domovini. Potpuno zdušan rad za èovjeka u nevolji mogla je živjeti, jer se do kraja u ljubavi predala svome Raspetome. Njezin nas primjer upuæuje da promislimo o svim hrvatskim ženama, suprugama i majkama koje trpe", rekao je vlè. Martiæ i, izmeðu ostaloga, citirao i Pismo ženama, bl. Ivana Pavla II. rekavši: "Mislim na tebe, ženo, jer svojom osjetljivošæu, velikodušnošæu i jakošæu 'obogaæuješ poimanje svijeta i pridonosiš punini istine o meðuljudskim odnosima'. Tebi je Bog povjerio na poseban naèin stvorenja te si pozvana postati nezamjenjiva potpora postojanju svake osobe, posebno u obitelji." Župni vikar vjernike je potaknuo na ustrajan rad na sebi te je na temelju Evanðelja poruèio: "Tek kad sve ostavimo, kada nismo navezani na ljude, imanje, tek kada sve predamo Bogu - dobivamo sve. Neka nas zagovor bl. Marije vodi u našem životu. Želimo da naši hrvatski sveci i blaženici ne padnu u zaborav jer tko æe ih èastiti ako ne mi? Znajte da nikada niste sami, Isus je uvijek s nama. Nismo sami i zato Blaženici pjevajmo cijelim srcem: 'Biseru iz malog Blata, diko roda hrvatskoga, kod Krista nas zagovaraj, Marijo od Propetoga!'" 17. srpnja 2013. broj 29/2013 5 Domovinske vijesti Izložba "Stjepan Gradiæ – otac domovine" Izložba o Dubrovèaninu koji je svojim zalaganjem pomogao obnovi Dubrovnika nakon velikog potresa 1667. godine te je u narodu prozvan "ocem domovine", prireðena je u povodu 400. obljetnice njegova roðenja i središnji je ovogodišnji projekt Dubrovaèkih muzeja Dubrovnik, 9.7.2013. (IKA) - Izložba "Stjepan Gradiæ – otac domovine" otvorena je u utorak 9. srpnja u Kneževu dvoru u Dubrovniku, a na otvorenju su govorili ravnateljica Dubrovaèkih muzeja Pavica Vilaæ, akademik fr. Stjepan Krasiæ, katedralni župnik dr. don Stanko Lasiæ, dubrovaèkoneretvanski župan Nikola Dobroslaviæ i saborska zastupnica Tatjana Šimac Bonaèiæ, izaslanica pokrovitelja izložbe predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke. Ova izložba o Dubrovèaninu koji je svojim zalaganjem pomogao obnovi Dubrovnika nakon velikog potresa 1667. godine te je u narodu prozvan "ocem domovine", prireðena je u povodu 400. obljetnice njegova roðenja i središnji je ovogodišnji projekt Dubrovaèkih muzeja. Na otvaranju je ravnateljica Vilaæ podsjetila i na druge velike projekte Dubrovaèkih muzeja poput izložbi o Ruðeru Boškoviæu ili sv. Vlahu kojima se želi postiæi brendiranje Dubrovnika putem kulturno-povijesne baštine. Akademik Krasiæ, jako dobar poznavatelj života Stjepana Gradiæa, govorio je o životu i djelima toga velikog Dubrovèanina koji je bio i filozof, teolog, pravnik, fizièar, lijeènik, govornik, prevoditelj, jezikoslovac, diplomat, politièar, matematièar, astrolog, meteorolog, optièar, struènjak za precizno mjerenje vremena itd., a sve to u jednoj osobi. Dr. Lasiæ istaknuo je kako se Gradiæ rodio iza katedrale koja ove godine slavi 300. obljetnicu od završetka obnove i blagoslova, a uz katedralu je Gradiæ stekao temelje vjere. Župan Dobroslaviæ i izaslanica Šimac Bonaèiæ istaknuli su Gradiæevo domoljublje i usmjerenost prema Europi. Oko 80 izložaka daje pregled Gradiæeva životnog puta i djelovanja, a prireðena je i multimedijska prezentacija. Voditeljica projekta je ravnateljica Vilaæ, kustosice izložbe dr. Vedrana Gjukiæ-Bender i Marina Filipoviæ, a izložbu je postavio Marin Gozze. Uz izložbu je objavljen i bogat katalog u stvaranju kojeg su sudjelovali akademik Krasiæ, akademik Nenad Vekariæ, dr. Vinicije Lupis, dr. Katarina-Horvat Levaj, dr. Gorana Stepaniæ, dr. Mijo Korade, dr. Vedrana Gjukiæ-Bender i mr. Tonko Marunèiæ. Meðu sponzorima izložbe je i Dubrovaèka biskupija, a izložba æe biti otvorena do 15. listopada. Biskupijska klasièna gimnazija u Dubrovniku meðu najtraženijima Dubrovnik, 9.7.2013. (IKA) - Kako donosi Veèernji list od 9. srpnja u èlanku "Upis u srednju školu: Tri županije upisivale 1000 ðaka više nego što su imale osmaša", meðu pet top škola koje je bilo najteže upisati u Republici Hrvatskoj na treæem mjestu nalazi se Biskupijska klasièna gimnazija Ruðera Boškoviæa u Dubrovniku. Za komentar smo zamolili ravnatelja Gimnazije mr. don Bernarda Plešea. "Drago mi je da je škola prepoznata kao kvalitetna, a istovremeno mi je žao buduæi da se toliko uèenika nije moglo upisati jer upisujemo samo jedan razred. Po prijavama smo mogli upisati dva razreda, a i više. Prijave tolikog broja uèenika mene kao ravnatelja su ugodno iznenadile", rekao je mr. Pleše, poruèivši da æe i dalje nastaviti raditi na kvaliteti škole. 6 17. srpnja 2013. broj 29/2013 ika Blagdan bl. Marije Petkoviæ u Zagrebu Zagreb, 9.7.2013. (IKA) – Blagdan bl. Marije Propetoga Isusa Petkoviæ proslavljen je 9. srpnja u zagrebaèkoj župi sv. Petra misnim slavljem koje je predvodio domaæi župnik Josip Golubiæ u koncelebraciji s dr. Krunoslavom Novakom i o. Tadejom Pericom, OCD. Uz èlanice Družbe kæeri milosrða, na misnom slavlju okupila su se i djeca iz djeèjeg vrtiæa "Marija Petkoviæ" s roditeljima. Osvræuæi se na evanðelje o mladiæu koji razoèaran odlazi od Isusa jer nije spreman sve ostaviti i slijediti ga, propovjednik je istaknuo kako u Isusovu "radikalnom" zahtjevu prepoznajemo temeljnu crtu evanðelja koja ne trpi nikakva prilagoðavanja: ništa se ne smije isprijeèiti izmeðu nas i Boga. Na tome primjeru vidi se što Isus oèekuje od onih koji prihvate njegovo evanðelje. Isus oèekuje da se èovjek oslobodi svega što ga zarobljava i što mu prijeèi da živi punim životom, za kojim veæ èezne njegovo srce u svojoj dubini, rekao je župnik Golubiæ te istaknuo kako je upravo to uspjelo u životima tolikih Božjih ugodnika, i u životu bl. Marije od Propetoga Isusa Petkoviæ. Za nju možemo reæi da je u potpunosti bila Božja, èitavim svojim biæem pripadala je Gospodinu. U toj naizgled tako obiènoj i jednostavnoj èinjenici krije se njezina velièina, rekao je te podsjetio na križ u njezinu životu koji ju je pratio od djetinjstva. Marija od Propetoga i danas nam nudi ideal kršæanskoga i redovnièkog života. Pozvani smo nasljedovati Mariju od Propetog Isusa Petkoviæ, poruèio je župnik Golubiæ. Nakon poprièesne molitve, jedno dijete iz vrtiæa recitiralo je pjesmu o Mariji Petkoviæ. Po završetku mise vjernici su odali poèast relikvijama blaženice. Misno slavlje pjevanjem je uvelièao zbor Kæeri milosrða. Imenovanja i premještaji sveæenika u Varaždinskoj biskupiji Varaždin, 10.7.2013. (IKA) – Objavljena su imenovanja i premještaji sveæenika u Varaždinskoj biskupiji. Vlè. Ozren Bizek razriješen je službe župnika u Ðurðevcu te imenovan župnikom u Peterancu. Vlè. Siniša Blatariæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u Vidovcu. Vlè. Neven Blažon razriješen je službe župnog vikara u Vidovcu te imenovan župnikom u Bednji. Vlè. Danijel Herceg razriješen je službe župnog vikara u Pitomaèi te imenovan župnikom u Gornjem Jesenju. Vlè. Tomislav Dodlek razriješen je službe privremenog upravitelja župe Biškupec te imenovan njezinim župnikom. Vlè. Josip Ðurin razriješen je službe župnog vikara u Nedelišæu te imenovan odgajateljem u Sjemeništu na Šalati. Preè. Josip Horvat razriješen je službe u Ekonomatu te umirovljen. Vlè. Mario Kaniški, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u Pitomaèi. Fra Tomislav Kero, TOR, razriješen je službe župnog vikara u Kloštru Podravskom. Vlè. Ivan Košiæ razriješen je službe župnika u Križovljanu te umirovljen iz zdravstvenih razloga. O. Josip Krèmar, cistercit, razriješen je službe župnika u Gornjem Jesenju. Vlè. Nikola Markušiæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u Nedelišæu. Vlè. Žarko Pavloviæ razriješen je službe župnika u Ždali te imenovan župnikom u Miholjancu. Vlè. Ivan Peter razriješen je službe župnika u Miholjancu te imenovan župnikom u Ždali. Vlè. Marko Rac imenovan je župnikom u Ðurðevcu. Vlè. Kristijan Stojko, mladomisnik, dodijeljen za pastoralnu pomoæ Zagrebaèkoj nadbiskupiji. Vlè. Zorislav Šafran razriješen je službe župnika u Bednji te imenovan župnikom u Križovljanu. Vlè. Branko Švogor razriješen je službe upravitelja župe Peteranec. Vlè. Marko Tilošanec, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi bl. Alojzija Stepinca u Koprivnici. ika Rijeka: Otvorena izložba "Stepinèevim stazama po Svetoj zemlji" Rijeka, 10.7.2013. (IKA) - U prostorijama Državnog arhiva u Rijeci rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ otvorio je 10. srpnja izložbu "Stepinèevim stazama po Svetoj zemlji". Autor izložbe je Claude Grbeša, postavila ju je Maja Juras, a organizirali Državni arhiv u Rijeci, Rijeèka nadbiskupija i Postulatura bl. Alojzija Stepinca povodom 75. obljetnice Hrvatskog hodoèašæa u Kristovu domovinu, predvoðenog blaženim kardinalom Alojzijem Stepincem, tada zagrebaèkim nadbiskupom koadjutorom. Izložba æe biti otvorena od 11. srpnja do 30. kolovoza, radnim danom od 8 do 15 sati, srijedom od 8 do 17 sati. Ravnatelj rijeèkoga Državnog arhiva Goran Crnkoviæ istaknuo je da su hodoèašæa dio hrvatske tradicije, a ovo predstavljeno na izložbi posebno je ne samo zbog blaženog Stepinca koji ga je predvodio nego i zato što je bilo prvo tako dobro organizirano i zaista nacionalno hodoèašæe u Svetu zemlju. Autor izložbe Grbeša podsjetio je da je hodoèašæe organizirano u povodu proglašenja blaženim sv. Nikole Taveliæa, jeruzalemskog muèenika, koji je 1391. godine umro braneæi Jeruzalem. Hodoèasnici su na Maslinskoj gori u Jeruzalemu podigli njemu posveæen oltar unutar èeške kapelice. Hodoèašæe je trajalo gotovo mjesec dana, od 9. srpnja do 4. kolovoza 1937. godine, a osim Svete zemlje posjetili su i Grèku i Egipat, mjesta gdje su nastajale prve kršæanske zajednice. Stepinac je iz Svete zemlje u Zagreb donio obièan veliki drveni križ objasnivši da je to najbolja uspomena iz Svete zemlje. Taj križ kasnije je dobio i simbolièko znaèenje oslikavajuæi njegove patnje na èelu zagrebaèke Crkve i patnje hrvatskog naroda za vrijeme i nakon II. svjetskog rata. Prije izložbe nadbiskup Devèiæ predvodio je u rijeèkoj katedrali euharistijsko slavlje za kršæane u Svetoj zemlji. Na misi su u sveèanim odorama sudjelovala dvojica vitezova Papinskoga viteškog reda Svetoga Groba Claude Grbeša i Karl Johann Barthl, nasljednici reda koji se stoljeæima brine za kršæane u Isusovoj domovini. Nadbiskup je na poèetku mise pozvao na molitvu za kršæane kojih je u Svetoj zemlji sve manje. "Postoji opasnost da ih više ni ne bude u zemlji po kojoj je Isus hodao i u kojoj je objavio Radosnu vijest", rekao je. Nadbiskup je objasnio i koji je smisao svakog hodoèašæa, pa tako i Stepinèeva: "Cilj je hodoèašæa put k Isusu, ali i put k èovjeku. Isus nas poziva k sebi da bi nas poslao drugima, da bi nas uèinio hodoèasnicima èovjeku". Zastupnici XI. izborne jedinice u posjetu nunciju Zagreb, 11.7.2013. (IKA) - Zastupnici Hrvatskoga sabora iz XI. izborne jedinice Marija Rapo, Ilija Filipoviæ i Perica Jeleèeviæ posjetili su 11. srpnja apostolskog nuncija u Hrvatskoj nadbiskupa Alessandra D'Errica, priopæeno je na službenim stranicama HDZ-a. U dužem prijateljskom razgovoru nuncij je izrazio zabrinutost položajem Hrvata katolika u BiH. Zastupnici su se složili s nuncijem i predložili uporno traženje konsenzusa u hrvatskom narodu. Konsenzus bi se trebao postiæi izmeðu politièkih, vjerskih i svih drugih institucija hrvatskoga naroda u BiH. Istaknuta je i potreba angažiranja institucija Republike Hrvatske u ustavnoj obvezi zaštite Hrvata u BiH te je naglašena potreba otvaranja novih radnih mjesta u BiH. . Domovinske vijesti Sveæenièko reðenje Jure Martiniæa Supetar, 11.7.2013. (IKA) – Hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk zaredio je u èetvrtak 11. srpnja u tijeku misnoga slavlja u Supetru na Braèu za sveæenika Hvarske biskupije ðakona Juru Martiniæa iz župe sv. Jeronima u Puèišæima. U prepunoj crkvi Navještenja Marijina uz biskupa Štambuka koncelebrirali su generalni vikar biskupije mons. Stanko Jerèiæ, rektor Bogoslovnoga sjemeništa u Splitu mr. Boris Vidoviæ, umirovljeni generalni vikar Vojne biskupije mons. Josip Šantiæ, dekani triju dekanata: braèkoga Toni Plenkoviæ, hvarskoga Emil Pavišiæ, viškoga Paulin Bjaževiæ i tridesetak sveæenika. Pozdravljajuæi vjernièko mnoštvo, okupljene sveæenike i na poseban naèin reðenika, biskup Štambuk referirao se na rijeèi ulazne pjesme "Isuse Kralju", ustvrdivši kako s Isusom nema straha u životu sveæenika i svih onih koji se okupljaju oko Kristova oltara. Obraæajuæi se u homiliji reðeniku, biskup Štambuk je rekao: "Pozvan si da narodu kojemu æeš biti poslan rekneš da ga Bog voli; ovomu momu i tvomu hrvatskomu narodu, i da Bog na njega raèuna. Prihvati taj zadatak i vrši ga s ljubavlju. Moli Boga da ta ljubav prema tvome narodu nikada ne posustane, nikada ne oslabi i nikada ne bude ono što se zove tek samo ljudska stvarnost, veæ ono što se zove Božja velika stvarnost". Na kraju euharistijskoga slavlja, koje je pjevanjem uvelièao zbor "Karmel" iz Postira, èestitku reðeniku uime biskupijskih sveæenika uputio je generalni vikar mons. Jerèiæ, zaželjevši mu dobrodošlicu u biskupijski kler. Sveæenik Jure Martiniæ završio je Filozofsko-teološki studij na Katolièkome bogoslovnomu fakultetu Sveuèilišta u Splitu. Za ðakona je zareðen 2. ožujka u rodnoj župi po rukama dubrovaèkoga biskupa Mate Uziniæa. Otkrivena spomen-ploèa fra Jerku Fuæaku Pašac, 11.7.2013. (IKA) – Ispred rodne kuæe fra Jerka Marijana Fuæaka u Pašcu otkrivena je 11. srpnja spomenploèa s njegovim imenom. Ploèu je otkrio provincijal Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda fra Željko Železnjak, dok je prigodnu rijeè uputio proèelnik Katedre Novog zavjeta na Katolièkom bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr. Mario Cifrak. Brojni znanstveni èlanci svjedoèe s kakvom brigom se posvetio radu na prijevodu Novog zavjeta iz grèkog izvornika, rekao je dr. Cifrak, govoreæi o doprinosu fra Jerke Marijana Fuæaka koji je roðen u Pašcu 1932. Fra Jerko bio je teolog, biblièar i franjevac. Zajedno s fra Bonaventurom Dudom prevodio je Bibliju na hrvatski jezik, a rezultat tog zajednièkoga rada je tzv. Zagrebaèka Biblija u izdanju kojemu je fra Jerko urednik i prevodilac Novog zavjeta te potpisuje prijevod u dva izdanja svih biblijskih lekcionara i glavnine liturgijskih obrednika. Kroz 15 godina vodio je Institut za teološku kulturu laika u Zagrebu i gotovo sam organizirao rad za Dopisni teèaj teologije na tome Institutu, priredivši sve potrebno gradivo. Organizirao je i vodio brojne biblijske seminare i teèajeve za kršæanske laike i redovnice, vodio biblijske duhovne vježbe i konferencije. Bio je jedan od pokretaèa i urednik èasopisa Vrijeme i rijeè. Prema rijeèima njegova nasljednika na Katedri Novog zavjeta prof. dr. Cifraka, djelovanje fra Jerke Marijana Fuæaka je veliko, a malo je onih koji ga nasljeduju te je spomen- ploèa podsjetnik na njegov rad koji se mora pratiti i nastaviti. Otkrivanju spomen-ploèe nazoèili su èlanovi obitelji te prijatelji pokojnog fra Jerke, meðu njima i pastor baptistièke crkve u Rijeci Giorgio Grlj. 17. srpnja 2013. broj 29/2013 7 Domovinske vijesti Predstavljena knjiga pape Franje "Ne dajte da vam ukradu nadu!" Split, 11.7.2013. (IKA) – Verbumovo izdanje knjige govora, homilija i kateheza pape Franje "Ne dajte da vam ukradu nadu!" predstavljeno je u èetvrtak 11. srpnja u prostorijama te nakladne kuæe u Splitu. Buduæi da je to prva knjiga obraæanja javnosti pape Franje, u njoj je posebna pozornost posveæena njegovu stupanju na Petrovu Stolicu, te su stoga u knjigu uvrštena sva Papina obraæanja vjernicima od poèetka pontifikata tj. od 13. ožujka 2013. i prvoga pojavljivanja na središnjemu balkonu bazilike Sv. Petra – odmah nakon glasovite proklamacije Habemus Papam! – do 1. travnja 2013. godine, njih 19, a od Uskrsnoga ponedjeljka do 19. svibnja 2013. godine iskljuèivo kateheze na opæim audijencijama srijedom i nagovori uz molitvu Kraljice neba. Knjigu su predstavili glavni urednik i direktor nakladne kuæe Verbum mr. Petar Balta i Miro Radalj. Konferencija za novinare u povodu beatifikacije sl. Božjega Miroslava Bulešiæa Sve informacije bit æe dostupne na mrežnoj stranici www.miroslavbulesic.hr Pula, 11.7.2013. (IKA) - U povodu beatifikacije sluge Božjega Miroslava Bulešiæa, sazvana je prva tiskovna konferencija u èetvrtak, 11. srpnja u Puli. Dogaðaj su predstavili generalni vikar Poreèke i Pulske biskupije i voditelj Tehnièkog odbora mons. Vilim Grbac, voditelj Odbora za medije dr. Josip Grbac i voditeljica biskupijskoga Ureda za javnost Ana Cvitan. Mons. Vilim Grbac službeno je najavio obred proglašenja blaženim Miroslava Bulešiæa po dekretu Kongregacije za kauze svetih. Državno tajništvo Svete Stolice, istaknuo je, dopisom od 12. veljaèe 2013. priopæilo je kako je papa Benedikt XVI. dopustio da se obred proglašenja blaženim sluge Božjeg Miroslava Bulešiæa, dijecezanskog sveæenika i muèenika, obavi u Poreèkoj i Pulskoj biskupiji u subotu 28. rujna 2013. godine te kako æe njegov predstavnik na slavlju biti prefekt Kongregacije za kauze svetih kardinal Angelo Amato. Osim svih hrvatskih biskupa i nadbiskupa te mnoštva hodoèasnika u Areni se toga dana oèekuje i oko 500 do 600 sveæenika jer æe za tu prigodu Vijeæe za kler Hrvatske biskupske konferencije organizirati sveæenièko hodoèašæe. Na tiskovnoj konferenciji izložene su dosad poduzete aktivnosti vezane uz dogaðaj beatifikacije. Dr. Josip Grbac predstavio je sveobuhvatnu organizacijsku strukturu koja je podijeljena na tri temeljna odbora: Tehnièki, Liturgijski i Odbor za medije. Tehnièki odbor zadužen je za svu logistièku strukturu, suradnju s gradskim službama i cjelokupnu tehnièku koordinaciju dogaðaja, za što je, pojasnio je, potrebno mnogo volontera koji se mogu javiti svojim župnicima ili izravno putem obrasca na web stranici dogaðaja. Liturgijski odbor zadužen je za sve što æe se dogaðati u samoj Areni, prije svega misno slavlje, doèek i koordinaciju ljudi te ureðenje samog prostora. Povrh toga Liturgijski odbor priprema i liturgijski vodiè, koji æe osim tijeka misnog slavlja sadržavati i obilje zanimljivih informacija o Miroslavu Bulešiæu. Najavljen je i hodoèasnièki itinerarij – vodiè za hodoèasnike koji dolazeæi i Istru budu htjeli posjetiti mjesta koja su bila znaèajna u životu Miroslava Bulešiæa. Fotografijama i tekstom bit æe predstavljeni Svetvinèenat, Baderna, Kanfanar, Pazinski kolegij i Lanišæe, a vodiè æe biti opremljen kartom Istre i Pule za lakše snalaženje i kretanje prometnicama i ulicama. 8 17. srpnja 2013. broj 29/2013 ika O posebnoj važnosti djelovanja treæeg segmenta organizacije, biskupijskog Ureda za javnost, dr. Grbac istaknuo je kako je glavni cilj medijskog odbora upoznati javnost s likom Miroslava Bulešiæa, napose stoga jer se do 1990. godine o njemu nije smjelo ni govoriti ni pisati. Kroz mnoštvo dogaðaja koji æe prethoditi samoj proslavi beatifikacije nastojat æe se javnosti približiti lik i djelo toga mladog sveæenika, sina ove zemlje, te istaknuti znaèajke zbog kojih je upravo on meðu mnogim stradalnicima podignut na èast oltara, rekao je dr. Grbac. Voditeljica biskupijskog Ureda za javnost Ana Cvitan predstavila je novu mrežnu stranicu posveæenu buduæem blaženiku i proslavi beatifikacije. Na adresi www.miroslavbulesic.hr moæi æe se pronaæi obilje materijala o Miroslavu Bulešiæu, tehnièke i druge informacije glede proslave u Areni, najave i novosti o dogaðajima koji æe prethoditi središnjoj proslavi te mnoge multimedijalne sadržaje razlièitih formata koji se stavljaju na raspolaganje za slobodno korištenje u javnosti. Ovih æe dana biti odaslani plakati i promotivni materijali svim župama diljem zemlje. Iz raznih krajeva veæ stižu najave organiziranih dolazaka vjernika, pa se svi koji žele sudjelovati na dogaðaju beatifikacije mogu obratiti svojim župnicima ili izravno prijaviti na e-mail kontakt [email protected], ili putem telefona na 052 635 417, pri Uredu za javnost. Najavljene su još dvije konferencije za novinare, jedna u drugoj polovici kolovoza, neposredno prije obljetnice pogibije, kada æe biti predstavljen novi dokumentarno-igrani film o blaženiku, te druga neposredno prije središnje proslave, polovicom rujna. Edukacija sveæenika i mladih o korištenju fondova EU Edukacije do kraja godine u svim dekanatima Sisaèke biskupije Lasinja, 11.7.2013. (IKA) - Sisaèka biskupija u suradnji s Lokalnim akcijskim grupama zapoèela je edukaciju mladih, aktivnih u župnim zajednicama i sveæenika s podruèja Biskupije o fondovima Europske unije IPARD i LEADER za unaprjeðenje kvalitete života malih ruralnih zajednica. Prvi takav seminar u suradnji s Lokalnom akcijskom grupom "Valis Colapis" iz Karlovca održan u èetvrtak 11. srpnja u OŠ "Antun Klasinc" u Lasinji za sveæenike i tridesetak mladih s podruèja Pokupsko-vukomerièkoga dekanata. Voditelj LAG-a Milan Mediæ informirao je sudionike o funkcioniranju EU fondova, moguænostima koje donose lokalnim zajednicama te o suradnji izmeðu pojedinih skupina graðana, inicijativa i lokalne samouprave u ostvarivanju zajednièkih ciljeva unaprjeðenja života u ruralnim sredinama. U praktiènom dijelu polaznici su nauèili korake planiranja i pisanja kvalitetnog projekta, a napisani projekti bit æe i predloženi za dobivanje sredstava iz fondova. Takve edukacije nastavit æe se do kraja godine i u drugim dekanatima Sisaèke biskupije. Split: Blagdan sv. Benedikta Proslavljen na poticaj Hrvatske udruge Benedikt Split, 11.7.2013. (IKA) - Blagdan svetoga Benedikta, nebeskog zaštitnika Europe i utemeljitelja benediktinskog reda, proslavljen je na inicijativu Hrvatske udruge Benedikt u èetvrtak 11. srpnja u kapeli Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu euharistijskim slavljem koje je predvodio dr. fra Josip Marceliæ u koncelebraciji s povjerenikom za duhovna zvanja Splitsko-makarske nadbiskupije i duhovnikom u Splitskom sjemeništu don Jurom Vrdoljakom. Domovinske vijesti ika Susret kardinala Bozaniæa s predsjednikom Josipoviæem Zagreb, 11.7.2013. (IKA) - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipoviæ primio je 11. srpnja zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa, potpredsjednika Hrvatske biskupske konferencije i predsjednika Biskupske komisije HBK za odnose s državom, u pratnji generalnog tajnika HBK mons. Enca Rodinisa, priopæio je Tiskovni ured HBK. Tijekom susreta razmotrene su aktualne teme vezane za èlanstvo Hrvatske u EU i odnose izmeðu države i Katolièke Crkve. Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju predstavlja važnu prekretnicu u našoj novijoj povijesti te pruža priliku koju trebamo znati iskoristiti, istaknuto je u razgovoru. Takoðer je obostrano zakljuèeno da je potrebno intenzivirati dijalog kako bi se što bolje riješila otvorena pitanja izmeðu Crkve i države, navodi se u priopæenju. Biskup Ivas predvodio misu u benediktinskom samostanu u Šibeniku Šibenik, 11.7.2013. (IKA) - Blagdan svetog Benedikta proslavljen je 11. srpnja u ženskom benediktinskom samostanu svete Luce u Šibeniku. Središnje misno slavlje predvodio je šibenski biskup Ante Ivas. U homiliji govorio je o benediktinskoj duhovnosti koja se može svesti na rijeèi "moli i radi". Te dvije rijeèi pretvorene u program i akciju, u stil života oblikovale su kulturu života cijele kršæanske Europe. Dok èovjek živi od zemlje ne smije zaboraviti Boga stvoritelja, kako ne bi postao rob zemlje i materijalnih probitaka, poruèio je biskup Ivas. Upozorio je na manipulacije ljudskom osobom. Najveæa opasnost ovoga trenutka nalazi se upravo u neravnoteži izmeðu tehnièkih moguænosti i moralne energije. Sigurnost naše slobode i dostojanstva ne može proizaæi iz tehnièkih sustava kontrole nego iz moralne snage èovjeka koja je Božji dar, pojasnio je šibenski biskup. "Danas na blagdan svetog Benedikta osjeæamo potrebu molitve za Europu, njezine narode i vlade. To je zadatak kršæana u Europi. Preporuèujem iskrenu molitvu za obitelji, djecu i mlade, uèenike u školama jer oni su u najveæoj opasnosti. Ne smijemo omalovažiti snagu kršæanske molitve kako bi mogli ispunjavati kršæanske zaduženja i obveze", rekao je biskup Ivas. Nadbiskup Hraniæ primio èlanove Hrvatske bratske zajednice iz Pittsburgha Ðakovo, 11.7.2013. (IKA/TU) – Èlanovi Hrvatske bratske zajednice iz Pittsburgha sa svojim predsjednikom Bernardom Luketichem boravili su 11. srpnja u Ðakovu. U Crvenom salonu Biskupskoga dvora primio ih je ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ. Iskazavši im dobrodošlicu, nadbiskup Hraniæ upoznao je goste iz Amerike s poviješæu nadbiskupije, podsjetivši kako je ðakovaèki biskup Strossmayer pod kraj 19. stoljeæa uspostavio prve kontakte s Hrvatima koji su iselili u Ameriku i da su ti kontakti urodili kasnijim osnivanjem Hrvatske bratske zajednice, najveæe organizacije Hrvata u Sjevernoj Americi. Gosti iz Amerike dodali su kako je upravo biskup Strossmayer poslao prvog sveæenika u Pittsburgh i blagoslovio njihovu prvu zastavu u Americi. Uime Hrvatske bratske zajednice i ansambla "Sveti Juraj" Luketich je nadbiskupu Hraniæu uruèio prigodne darove te istaknuo kako je uvijek poseban doživljaj doæi u Slavoniju, pogotovo u Ðakovo, gdje se do sada susretao s nadbiskupom Srakiæem. Èestitao je nadbiskupu Hraniæu na preuzimanju nadbiskupije i zahvalio na doèeku, nakon èega su gosti krenuli u razgledavanje Nadbiskupskoga dvora i ðakovaèke prvostolnice. "Nightfever 2013." u Splitu Meðunarodni susret mladih u franjevaèkoj crkvi organizirali su Ured za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije u suradnji s pastoralnim osobljem župe Gospe od zdravlja Split, 11.7.2013. (IKA) - Ured za pastoral mladih Splitskomakarske nadbiskupije u suradnji s pastoralnim osobljem župe Gospe od Zdravlja organizirao je 11. srpnja meðunarodni susret mladih "Nightfever 2013." u franjevaèkoj crkvi Gospe od zdravlja u Splitu. Na poèetku susreta mladi su imali moguænost za sakrament pomirenja na razlièitim jezicima (engleski, njemaèki, talijanski i hrvatski). Veèernje euharistijsko slavlje predvodio je fra Ante Udovièiæ, župnik župe Gospe od zdravlja i vikar Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja, a u koncelebraciji su bili don Mihael Proviæ, povjerenik za mlade Splitsko-makarske nadbiskupije, i o. Peter Lauer iz Njemaèke koji je propovijedao. O. Peter na poèetku propovijedi izrazio je radost što je Hrvatska ušla u Europsku uniju i istaknuo važnost zajedništva na koje je poticao i sv. Benedikt, zaštitnik Europe, koji se slavi na dan 11. srpnja. Potom je propovjednik ukratko isprièao kako je sv. Benedikt u poèetku živio u kolibi, skromno i sveto. U proljeæe jednog dana je izišao iz kolibe i upitao èovjeka koji je dan. Taj èovjek je bio sveæenik koji mu se èudio da ne zna kako je Uskrs. Benedikt je shvatio da nije išao pravim putem i da mora živjeti u zajednici. Naime, danas mnogi misle kako je važno da "meni" bude dobro bez obzira na druge. Papa Franjo je rekao da je to egoizam. Drugi nisu sluge "meni". Benedikt je zakljuèio da mora živjeti u zajednici. To je bilo njegovo obraæenje. Proglašen je zaštitnikom Europe. Na kraju je propovjednik završio da to "obraæenje" želi svim sudionicima ovoga susreta, tj. da ne žive u egoizmu nego u zajednici kao što je i Europa jedna zajednica. Nakon euharistijskog slavlja bilo je klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom koje je završilo sveèanim blagoslovom i molitvom oko ponoæi. Mladi su imali priliku i na više jezika uzeti citat iz Biblije, kao jedan osobni govor Krista njima, te ostaviti svoju napisanu molitvu na predviðeno mjesto. Do kraja veèeri, oltar je blistao u svijetlu više od 800 svijeæa. Pjevanje su predvodili VIS Mihovil i VIS Božja ljubav. Mladost, izlazak, druženje, zabava… na drugaèiji naèin, prožeto vjerom i ponuðeno svima. To je recept koji je posljednjih godina u obliku meðunarodne katolièke inicijative "Nightfever" (noæna groznica) osvojio mnoge gradove, a veæ drugu godinu u nizu održan je i u Splitu. Povijest inicijative seže u 2005. godinu, kada je nakon susreta mladih u Kölnu skupina mladih htjela stvoriti sadržaj kojim bi svojim vršnjacima ponudili alternativni noæni izlazak koji bi ukljuèivao duhovne sadržaje. Stvoren je tako koncept nazvan "Nightfever", a koji sadrži euharistijsko slavlje, molitvu pred Presvetim, pjesme, druženja itd. Zanimljivo je da mladi sa svijeæama u rukama stoje na ulicama i trgovima u blizini crkve i pozivaju prolaznike da uzmu svjetlo i uðu u crkvu. . 17. srpnja 2013. broj 29/2013 9 Domovinske vijesti Ðakonsko reðenje u Splitu Danas svijetu nedostaje ljubav prema bližnjemu i želja da se èini dobro za èovjeka, i upravo to želim tebi, fra Ivane, da svojim životom ugodiš Bogu i budeš na korist ljudima, poruèio nadbiskup Barišiæ reðeniku Šimuncu Split, 12.7.2013. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ je za vrijeme euharistijskog slavlja 12. srpnja u crkvi Gospe od zdravlja u Splitu, na naslov Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja za ðakona zaredio fra Ivana Šimunca iz župe sv. Mihovila arkanðela iz mjesta Lišane Ostrovièke. "Ovo reðenje dar je Provinciji i našoj Crkvi. Dar je to koji moramo prepoznati, na njemu biti zahvalni i prihvatiti ga otvorena srca", rekao je nadbiskup na poèetku misnog slavlja te pozdravio franjevce, župnike, odgojitelje, profesore, obitelj, rodbinu i prijatelje reðenika kao i sve okupljene vjernike. U slavlju, na kojem je pjevao Župni zbor Gospe od zdravlja, koncelebrirali su provincijal Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman, vikar Provincije i župnik Gospe od Zdravlja fra Ante Udovièiæ, gvardijan fra Jakov Begonja, odgojitelj reðenika i profesor na KBF-u u Splitu fra Stipe Nimac koji je tumaèio obred ðakonskog reðenja te zajamèio da je kandidat prikladan za ðakonsku službu. U homiliji nadbiskup je rekao kako se Josipa egipatskog može smatrati ðakonom jer je u teškim, kriznim vremenima bio u službi bližnjega, a takav je mogao biti jer je poštovao èovjeka i bio vjeran Bogu. Ta slika sebedarja doseže svoj vrhunac u Isusu Kristu. "Nažalost danas se u svijetu dogaða negativan pomak. Pomak u zatvorenost, egoizam i sebiènost", istaknuo je nadbiskup te pojasnio kako je èovjek zaboravio na bližnjega, gleda samo sebe i èini samo ono što njega zadovoljava i èini sretnim. "Ovo 'ja' nije nevažno, ali nije dovoljno. Danas svijetu nedostaje ljubav prema bližnjemu i želja da se èini dobro za èovjeka, i upravo to želim tebi, fra Ivane, da svojim životom ugodiš Bogu i budeš na korist ljudima", poruèio je reðeniku nadbiskup te nadodao da ga Bog šalje da bude svjetlo i njegov mudar i jednostavan svjedok u svijetu koji sve više postaje nehuman i u kojem ima previše vukove naravi. On ne želi da budemo zabrinuti veæ da se oslonimo na njegovu zaštitu, a ne na vlastite sposobnosti. "Uvijek imaj na umu da imaš puno toga za dati. Osmijeh, dobra rijeè i uvažavanje osobe, sve su to velike stvari koje nedostaju èovjeku, a upravo to je jedna od uloga ðakona, pomagati ljudima", nastavio je nadbiskup, osvræuæi se na rijeèi pape Franje koji neumorno ponavlja koliko je bitno biti blizak èovjeku. Na kraju misnog slavlja, provincijal Kodžoman zahvalio je Bogu na daru vjere koja je potakla novozareðenog ðakona Ivana da spremno služi narodu, Crkvi i Bogu. Fra Ivan Šimunac ðakonsku službu obnašat æe u župi sv. Ilije u Metkoviæu. Otkrivena spomen-ploèa u èast don Nikole Rogliæa Župa, 13.7.2013. (IKA) – U malom zabiokovskom mjestu Župi u opæini Zagvozd, u subotu 13. srpnja na prigodnoj sveèanosti u zaseoku Rogliæ na proèelju obiteljske kuæe poznatog poduzetnika Branka Rogliæa, otkrivena je spomenploèa u èast prof. don Nikole Rogliæa (Župa, 1836. – Zadar, 1904.), ravnatelja Velike Gimnazije u Zadru i poèasnog kanonika sustolne crkve u Makarskoj, te autora jednog od najranijih molitvenika na hrvatskom jeziku pod nazivom "Kita duhovnog cviæa". Pisan je na ikavici, a prvi put je objavljen 1873. godine. Prije nekoliko dana u zagrebaèkom muzeju Mimara predstavljen je pretisak šestog izdanja molitvenika. Spomen ploèu otkrio je najstariji stanovnik u rodu Rogliæa 84-godišnji Mijo Rogliæ. Cijeli radni vijek don Nikola Rogliæ posvetio je prosvjetnom i duhovnom životu. 10 17. srpnja 2013. broj 29/2013 ika Biskup Škvorèeviæ posjetio najstarijeg sveæenika Stjepan Beniæ u 101. godini nedavno proslavio 77. obljetnicu reðenja Jakšiæ, 13.7.2013. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ u pratnji generalnog vikara Josipa Devèiæa posjetio je 13. srpnja u Jakšiæu Stjepana Beniæa, sveæenika koji je u 101. godini nedavno proslavio 77. obljetnicu reðenja. Obradovan posjetom, Beniæ je svježim umom biskupu opisao stanje svoga sve nemoænijeg tijela i postavio pitanje Božjoj nedokuèivoj Providnosti zašto mu je dodijelila tako dug život. Zahvaljujuæi plemenitosti svoje domaæice i dobrih susjeda koji mu pomažu, uspijeva mirno živjeti u svom jakšiækom domu. Zanimao se za život Crkve, napose za mladomisnike, radujuæi se što je ovih dana u susjednom Vetovu mlada misa. Spomenuo je kako su tijekom njegova župnikovanja u Jakšiæu mladu misu imali sveæenici Kolesar, Obradoviæ, Grbeš i Bošnjak te napomenuo kako valja moliti za duhovna zvanja. Sjeæanje ga je povelo u njegove mladomisnièke dane te je istaknuo da je prvu sveæenièku službu obnašao u Novoj Gradiški, gdje je prethodno išao u gimnaziju, potom u Mariji Bistrici, zamjenjivao župnika u Lukaèu te ponovno u Hrvatskom Zagorju i konaèno u Slavoniji gdje je ostao do danas. Služeæi se dobrim pamæenjem, rekao je generalnom vikaru da je on sada najstariji aktivni sveæenik u požeškom kraju, te se prisjetio onih sveæenika s kojima su zajednièki suraðivali dok su bili mlaði. Zanimao se za pojedine obitelji u Stražemanu koje pamti iz doba svoje službe u toj župi. Na kraju susreta sveæenik Beniæ zamolio je biskupa i generalnog vikara da mole za njega. Biskup mu je zahvalio za žrtvu koju prinosi za svoju biskupiju te mu je udijelio blagoslov. Prijenos tijela don Radovana Jerkoviæa Bagaloviæi, 13.7.2013. (IKA) - Prvoga dana duhovne priprave za blagdan zaštitnice župe Bagaloviæi Gospe Karmelske, u subotu 13. srpnja bio je sveèani prijenos zemnih ostataka sveæenika don Radovana Jerkoviæa iz sveæenièke grobnice do vanjskog oltara župne crkve. Tom je prigodom misno slavlje u koncelebraciji neretvanskoga dekana don Stipe Jerkoviæa i dvadesetak sveæenika predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Don Radovan Jerkoviæ roðen je 15. rujna 1900. Za sveæenika je zareðen 5. travnja 1925. u Sarajevu. Mladu misu služio je 14. travnja te godine u Bagaloviæima. Najprije je bio upravitelj župe Dobranje, a od 1928. kateheta u Metkoviæu. Godine 1934. premješten je u Makarsku, a od 1937. ponovno djeluje u Metkoviæu. Nakon dolaska komunista na vlast u jesen 1944. kratko upravlja župom Opuzen jer veæ u srpnju 1945. biva osuðen na pet godina prisilna rada. Kazna mu je smanjena na deset mjeseci. Izdržao ju je u logoru Stara Gradiška. Od 1. studenoga 1946. obavlja službu župnika u Vranjicu. Njegov pastoralni rad i uspjeh, osobito meðu mladima, smeta komunistima te je na svetkovinu Srca Isusova 16. lipnja 1950. uhapšen i odveden u istražni zatvor UDB-e u Splitu, gdje je 14. kolovoza muèen i ubijen. Posebno je promicao pobožnost Presvetom Srcu Isusovu i upravo na taj blagdan poèela je njegova kalvarija na Kataliniæa brijegu u Splitu. U dnevniku don Rade stoji napisano: "Uvjeren sam da su samo dobri i idealni sveæenici najbolji dobrotvori naroda", a on je optužen kao neprijatelj naroda uime naroda. "Ljude koji su se suprotstavljali krivim ideologijama ne nazivamo herojima veæ svjedocima, uzorima, svecima", istaknuo je nadbiskup Barišiæ govoreæi o životu don Rade koji je ponikao iz doline Neretve, gdje se, kako je rekao, uvijek trebalo boriti za preživjeti, trebalo uskladiti sebe, ika svoju obitelj s prirodom, poplavama i nepogodama, a najviše se trebalo boriti od neprirodnih poplava - pogrešnih ideologija. "Ovaj svjedok vjere u Godini vjere neka u svima nama ojaèa vjeru, to blago koje imamo", potaknuo je nadbiskup Barišiæ i dodao rijeèi muèenika don Rade: "Ove svoje poteškoæe koje susreæem i živim ne želim da me udalje od nebeske slave; jer što je 50 g. ovdje života prema vjeènosti!" Kao da je znao da æe živjeti samo 50 godina. Na misi su pjevali puèki pjevaèi župe Bagaloviæi i župni zbor te metkovski zborovi iz župa sv. Ilije i sv. Nikole, zbor iz Opuzena, Ploèa i muški pjevaèi iz Vranjica. Za orguljama je bio Roko Veraja, orguljaš iz župe sv. Ilije iz Metkoviæa, a zborovima je ravnala Maja Jerkoviæ, voditeljica župnog zbora Bagaloviæi. Proslava sv. Margarite u Nerežišæima na Braèu Nerežišæa, 13.7.2013. (IKA) – Blagdan sv. Margarite, djevice i muèenice, sveèano je proslavljen u subotu 13. srpnja u Nerežišæima na Braèu, u jednoj od najstarijih braèkih župa u kojoj se kršæanska svetica iz prvih stoljeæa kršæanstva slavi kao nebeska zaštitnica. Sveèano misno slavlje uz sudjelovanje vjernièkoga mnoštva koje je ispunilo župnu crkvu Gospe od Karmela predvodio je kanonik splitskoga Prvostolnoga kaptola i profesor na Katolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Splitu mons. dr. Ante Mateljan u koncelebraciji s generalnim vikarom Hvarskobraèko-viške biskupije mons. Stankom Jerèiæem, braèkim dekanom Tonijem Plenkoviæem, mjesnim župnikom Ljubomirom Galovom i desetak sveæenika. Pozdravljajuæi okupljene vjernike, predvoditelj slavlja ustvrdio je da je kršæanska djevica i muèenica sv. Margarita živjela u vremenu koje je u mnogoèemu slièno našemu, podsjetivši kako je slavlje kršæanskih svetaca najpotpunije u otajstvu euharistije koje je obilježeno ispoviješæu vjere i otajstvom Kristove prisutnosti. U euharistiji ispovijedamo tko je Bog za nas, ali i tko smo mi pred Bogom, rekao je mons. Mateljan, ustvrdivši da je ispovijest vjere u Godini vjere bitan èin euharistijskoga slavlja. Osvrnuvši se u homiliji na svetkovanje sv. Margarite, podsjetio je da je kršæanska tradicija saèuvala spomen osoba koje su u povijesti pružile svjedoèanstvo za Isusa. Spomen svetaca spomen je onih koji su oèitovali svoj identitet, koji su nam poznati po imenu i prezimenu. Govoreæi o kršæanskomu identitetu, propovjednik je ustvrdio da i vjernici imaju svoje ime, a što se najbolje oèituje u slavlju krštenja kada smo na poseban naèin uvedeni u zajedništvo Božje obitelji. Aktualizirajuæi pitanje današnjeg kršæanskoga identiteta, mons. Mateljan podsjetio je da je u vrijeme svetice biti kršæanin znaèilo izložiti se opasnostima progona, opredijeliti vlastiti život prema vrijednostima. U naše vrijeme, svjedoci smo, kršæanske vrijednosti gurnute su po strani. Europska unija, èija smo èlanica, izrièito je odbacila kršæanstvo, a kršæanski se korijeni niti ne spominju. Kroji se pravo i kultura protiv onih vrijednosti koje odreðuju kršæansku vjeru. Poput prvih kršæanskih vremena i danas postoje sile koje su radikalno protiv kršæanstva, istaknuo je dr. Mateljan. Na kraju misnog slavlja župnik Galov èestitao je vjernicima župnu svetkovinu, zaželjevši da svetkovanje sv. Margarite bude na ohrabrenje i radost župnoj zajednici. Liturgijska proslava završila je sveèanom procesijom sa svetièinim kipom do Trga sv. Margarite gdje se nalazi crkvica Sv. Margarite koja se prvi put spominje 1350. godine. Domovinske vijesti Papin blagoslov Opæoj skupštini dominikanskog reda Skupština se održava od 22. srpnja do 8. kolovoza u Trogiru Trogir, 13.7.2013. (IKA) - Za božanske milosti koje su potrebne za uspješno održavanje opæe skupštine papa Franjo udijelio je svoj apostolski blagoslov Opæoj skupštini dominikanskoga reda u Trogiru i cijelom Redu. Brzojav, upuæen je Uèitelju Reda fr. Bruni Cadoreu, uime Svetog Oca potpisao je kardinal Tarcisio Bertone, državni tajnik Svete Stolice. "Prigodom Opæe skupštine definitora Reda propovjednika koja se održava u Trogiru u Hrvatskoj, u sklopu godine vjere, Vrhovni sveæenik Franjo, zahvalan za osjeæaje sinovske privrženosti njegovu uèiteljstvu, upuæuje sudionicima srdaène i iskrene želje, zazivajuæi pomoæ Duha Svetoga i moli da ova važna skupština pobudi obnovljenu težnju za svetošæu i vjernost idealima posveæenog života za izgradnju Kraljevstva Božjeg u velikodušnom služenju Crkvi, slijedeæi posebnu karizmu Reda i svijetli primjer èasnog oca sv. Dominika i svih svetih Dominikanske obitelji. Njegova Svetost prati te želje posebnim spomenom u euharistijskom slavlju i dok traži da molite za njega, po zagovoru Djevice Marije, Kraljice Krunice, od srca zaziva na Vas i braæu okupljenu na Skupštini apostolski blagoslov šireæi ga radosno na cijeli Red", piše u brzojavu koji u cijelosti prenosi mrežna starnica www.dominikanci.hr. Skupština se održava od 22. srpnja do 8. kolovoza u Trogiru. Opæa skupština, vrhovni autoritet u Dominikanskom redu, je zbor braæe predstavnika svih provincija Reda, koji se okupljaju kako bi raspravili i definirali sve što se odnosi na opæe dobro cijelog Reda. Kada je potrebno, Opæa skupština takoðer bira i Uèitelja Reda. Od samih poèetaka Dominikanskog reda razlikuju se dvije vrste skupština: Skupština provincijala i Skupština definitora. Njima se dodaje Opæa izborna skupština na kojoj zajedno sudjeluju provincijali i definitori. Proslava Majke Božje Bistrièke Marija Bistrica, 13.7.2013. (IKA) – Na svetkovinu Majke Božje Bistrièke, 13. srpnja središnje misno slavlje u nacionalnome marijanskom svetištu u Mariji Bistrici predvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Govoreæi u propovijedi o Božjoj mudrosti, biskup je poruèio da biti mudar danas znaèi iz ljubavi prema istini jasno i nedvosmisleno ukazivati na naše nacionalne i vjerske korijene, odnosno priznati da hrvatska, i ne samo hrvatska, nego europska kultura, poèivaju na temeljnim vrednotama koje je donijelo kršæanstvo i Isusova Radosna vijest, ali istovremeno biti mudar danas znaèi, takoðer, iz ljubavi prema istini, jasno priznati i to da kršæanstvo na ovom našem starom europskom kontinentu djeluje sve više umorno; da kršæanima nedostaje oduševljenja za nasljedovanjem Isusa Krista i širenja i življenja njegove Radosne vijesti. Biskup je takoðer istaknuo da imati mudrosti u naše današnje vrijeme i u našoj Domovini znaèi otvoriti oèi i uoèiti da smo se previše zatvorili u svoje osobne interese, da previše gledamo na svoju vlastitu korist, da neprestano govorimo o imati, a da smo zanemarili ono biti, da su nam sporedne stvari postale važne, a one koje su bitne nevažne, da smo zaboravili na stvarne potrebe bližnjih i što je ono što je doista dobro ovog naroda, a vrijeme i snagu trošimo na isprazne stvari. Jedno rijeèju, biti mudar danas znaèi prepoznati izazove za kršæansku vjeru i imati budno oko za sve ono što ti izazovi sa sobom nose, poruèio je dubrovaèki biskup. 17. srpnja 2013. broj 29/2013 11 Domovinske vijesti 70. obljetnica muèenièke smrti Matije Žigroviæa Krapina/Gornje Jesenje, 14.7.2013. (IKA) - Spomen na 70. obljetnicu muèenièke smrti župnika Matije Žigroviæa održan je u nedjelju 14. srpnja u Krapini i Gornjem Jesenju. Zapoèeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeæa kod franjevaèke grobnice na mjesnome groblju u Krapini, u kojoj je pokopan nakon što mu je izmuèeno i iznakaženo tijelo pronaðeno 29. srpnja 1943. u rjeèici Krapinèici. Vijence su položili pokojnikova rodbina, predstavnici župa i opæina Gornje Jesenje i Sv. Ivan Zelina, Udruge "Macelj 1945." i Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina. Molitvu za pokojnika i blagoslov groba predvodio je gornjojesenjski župnik cistercit o. Josip Krèmar. Slijedilo je predavanje u vjeronauènoj dvorani u Gornjem Jesenju novinara i publiciste Damira Borovèaka "Župnik Matija Žigroviæ – preteèa maceljskih žrtava" u kojemu je, uz ostalo iznio kratki životopis ubijenog župnika. Plemeniti Matija Žigroviæ roðen je 8. veljaèe 1886. u Kalinju, Sv. Ivan Zelina. Za sveæenika ga je zaredio nadbiskup Antun Bauer 24. ožujka 1912. Bio je kapelan u Stupniku i Grubišnom Polju. U tijeku Prvoga svjetskog rata èetiri je godine bio na ratištu kao vojni sveæenik. Nakon rata bio je kapelan u Turnašici i Maðarevu, a zatim je imenovan župnikom u Kostelu. Posljednjih desetak godina života bio je župnik u Gornjem Jesenju. Partizani su ga odveli iz župnog stana 17. srpnja 1943., divljaèki muèili i zlostavljali, dok nije od zadobivenih povreda preminuo. U nastavku je istaknuo kako ga treba pamtiti kao prvu sveæenièku žrtvu od boljševizma u Hrvatskom Zagorju. Nakon predavanja u vjeronauènoj dvorani otvorena je izložba "Žrtve, muèenici Varaždinske biskupije stradali u ratnim i poratnim progonima II. svjetskog rata", na kojoj su objavljene slike i životopisi 35 sveæenika roðenih ili stradalih na podruèju današnje Varaždinske biskupije. Objavljeni su i podaci o èetiri ubijene redovnice i tri sveæenièka pripravnika te nekoliko saèuvanih predmeta župnika Žigroviæa. Koncelebriranu misu u župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak uz sudjelovanje bednjanskoga dekana i župnika u Vrbnom Stjepana Voriha, dosadašnjeg kapelana u Pitomaèi a novoimenovanog župnika Gornjeg Jesenja Danijela Hercega i biskupova tajnika Marka Štefanca. "I mi danas, kada govorimo i o najtežim dogaðajima iz naše prošlosti, kao što se spominjemo župnika Matije Žigroviæa i sjeæamo svih maceljskih muèenika, koji su tu u blizini završili svoj zemaljski život, ne èinimo to iz mržnje. Prilazimo im kao kršæani, iskljuèujuæi iz sebe mržnju, što nije lagano ali je nužna pretpostavka za ispravnu buduænost. Jednako je tako opraštanje pretpostavka za što bolje prosuðivanje povijesne istine, onoga što se doista dogodilo. Onaj koji nije oprostio teško može biti objektivan. U konaènici mi želimo istinu, ništa drugo nego istinu o tom vremenu, dogaðajima, ljudima! Mi smo za istinu a protiv smo laži", istaknuo je u propovijedi biskup. Na kraju je pozvao sve nazoène da se sjeæaju stradanja nevinih i istražuju istinu o povijesti, ali po primjeru Onoga koji je jedina prava Istina. Nakon mise u prigodnoj sveèanosti u opæinskome domu predsjednik varaždinskoga Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Franjo Talan dodijelio je zahvalnice istaknutim osobama i ustanovama, koje su na bilo koji naèin pridonijele sjeæanju na muèenika Žigroviæa. . 12 17. srpnja 2013. broj 29/2013 ika Kardinal Bozaniæ povjerio službe ovogodišnjim mladomisnicima Zagreb, 14.7.2013. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ primio je u subotu 13. srpnja u Nadbiskupskome dvoru u Zagrebu ovogodišnje mladomisnike koje je 15. lipnja u zagrebaèkoj katedrali zaredio za sveæenike. Tom prigodom kardinal je uruèio mladomisnicima prve dekrete za poèetak sveæenièke službe. Vlè. Marko Baršiæ imenovan je župnim vikarom u župi Svih svetih u Sesvetama; vlè. Ivan Bingula imenovan je župnim vikarom u župi Krista Kralja u Zagrebu – Trnje; vlè. Josip Mudronja imenovan je župnim vikarom u župi Navještenja BDM u Velikoj Gorici, a vlè. Filip Pavloviæ imenovan je župnim vikarom u župi sv. Vida u Brdovcu. Mladomisnici æe u službu nastupiti u kolovozu ove godine, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. Animatorsko ljeto mladih Zagrebaèke nadbiskupije Mali Lošinj, 14.7.2013. (IKA) - Animatorsko ljeto za Zagrebaèku nadbiskupiju poèelo je 8. srpnja, kada su mlade župne animatore mladih u Domu sv. Martina u Malom Lošinju doèekali mladi Sisaèke biskupije. Jubilarno deseto animatorsko ljeto odvija se pod geslom "Neka se moja molitva uzdigne k Tebi!" izvješæuje Ured za pastoral mladih Zagrebaèke nadbiskupije. Uz svakodnevnu misu i dvije radionice s katehezama, sudionicima animatorskog ljeta dani su ispunjeni i drugim sadržajima koji ih duhovno obogaæuju, omoguæuju im da bolje upoznaju sami sebe, ali i druge te jaèaju njihovo zajedništvo. Kroz radionice su sudionike vodili Marko Barišiæ, Valentina Gusiæ i Natalia Levak, a duhovno su ih jaèali, uz povjerenika za pastoral mladih vlè. Ivicu Budinšæaka koji u Domu sv. Martina provodi cijelo ljeto, i vlè. Tomislav Haèko, vlè. Vlado Letinèiæ i vlè. Mirko Matasoviæ. Predsjednik Hrvatskoga sabora sastao se s predsjednikom HBK Razgovarali su o radu Hrvatskoga sabora, odnosima Katolièke Crkve i države te o èlanstvu Hrvatske u EU Zagreb, 15.7.2013. (IKA) – Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko sastao se 15. srpnja s predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimirom Puljiæem, zadarskim nadbiskupom, priopæio je Ured predsjednika Hrvatskog sabora. Razgovarali su o radu Hrvatskoga sabora, odnosima Katolièke Crkve i države te o èlanstvu Hrvatske u Europskoj uniji. Leko je rekao da je Sabor u godinu i pol odradio veliki posao bitan za pristupanje Europskoj uniji. Naglasio je da æe jedna od važnih uloga Sabora u Europskoj uniji biti oèuvanje hrvatskih nacionalnih interesa. Mons. Puljiæ izrazio je zadovoljstvo demokratiènošæu i civiliziranošæu veæine saborskih rasprava. Istaknuo je da Katolièka Crkva podupire oèuvanje hrvatskoga identiteta u EU, u èemu je bitna uloga Sabora, istaknuto je u priopæenju. Leko i mons. Puljiæ suglasili su se o potrebi stalnog dijaloga izmeðu države i Crkve. Predsjednik Sabora izrazio je razumijevanje za stajališta Crkve, napomenuvši kako Sabor pri donošenju zakona mora štititi interese svih hrvatskih graðana i svih manjina na naèin da se nitko ne osjeæa diskriminiran. Mons. Puljiæ izrazio je zadovoljstvo èinjenicom da je Republika Hrvatska prepoznala pravni subjektivitet Katolièke Crkve te što su ugovori sa Svetom Stolicom bili model po kojima je država regulirala i odnose s drugim vjerskim zajednicama, navodi se u priopæenju. ika Imenovanja, premještaji i razrješenja u Zagrebaèkoj nadbiskupiji Personalne promjene u središnjim nadbiskupijskim ustanovama i župama Zagreb, 15.7.2013. (IKA) - U Zagrebaèkoj nadbiskupiji, prema odluci zagrebaèkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa u mjesecu lipnju i srpnju izvršena su sljedeæa imenovanja, premještaji i razrješenja sveæenika. U središnjim nadbiskupijskim ustanovama, u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu mr. Milan Pušec razriješen je službe duhovnika, a duhovnikom je imenovan Vlado Razum, dosadašnji župnik u župi Navještenja BDM u Velikoj Gorici. U Meðubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu službe odgojitelja razriješen je Mirko Matasoviæ, a odgojiteljem u istom sjemeništu imenovan je Josip Ðurin, sveæenik Varaždinske biskupije. Na Nadbiskupskom duhovnom stolu razriješen je službe nadbiskupskog tajnika Josip Horvat, a nadbiskupskim tajnikom imenovan je Tomislav Kasiæ, dosadašnji župni vikar u župi sv. Pavla u Zagrebu - Retkovec. Kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebaèkog imenovan je mr. Josip Kuhtiæ, rektor katedrale i prebendar, a èlanovima Zbora prebendara prvostolne crkve zagrebaèke imenovani su Ilija Žugaj, dosadašnji župnik u Šestinama, i Branko Picek, dosadašnji župnik u župi sv. Ivana Krstitelja u Zagrebu. Zbog navršene kanonske dobi i zdravstvenih razloga umirovljeni su: mons. Ivica Kecerin, Juraj Tomec i Ante Rotim. U Katedralnom arhiðakonatu, u župi Pohoda BDM u Zagrebu, na Dolcu, mons. Ivica Kecerin razriješen je župnièke službe, a župnikom je imenovan Zlatko Golubiæ, dosadašnji župnik u Markuševcu. U župi sv. Ivana KrstiteljaNova Ves Branko Picek razriješen je župnièke službe, a župnikom je imenovan Alojzije Žlebeèiæ, dosadašnji župnik u župi Krista Kralja u Zagrebu. Ilija Žugaj razriješen je župnièke službe u župi sv. Mirka u Šestinama, a župnikom u Šestinama imenovan je mr. Robert Šreter, dosadašnji direktor Kršæanske sadašnjosti. Dragutin Gorièanec, nadbiskupski povjerenik za osobe s posebnim potrebama i duhovni asistent u Caritasu Zagrebaèke nadbiskupije, razriješen je službe upravitelja župe Presvetog Srca Isusova u Klinièkoj bolnici "Sestara milosrdnica" u Zagrebu, a župnikom u istoj župi imenovan je Josip Malkoviæ. Vinko Tomiæ razriješen je župnièke službe u župi Bezgrešnog zaèeæa BDM u Zagrebu - Malešnica-Oranice, a župnikom je imenovan Alfred Koliæ. Zlatko Pavetiæ razriješen je službe upravitelja župe bl. Ivana Merza u Zagrebu - Špansko, a upraviteljem iste župe imenovan je Marko Vukoviæ, dosadašnji župni vikar u Velikoj Gorici. Župnièke službe u župi Krista Kralja u Zagrebu razriješen je Alojzije Žlebeèiæ, a novim upraviteljem župe imenovan je Domagoj Vuletiæ, dosadašnji upravitelj župe u Mihovljanu. Josip Ðurbek razriješen je župnièke službe u župi Uzašašæa Gospodnjega u Zagrebu - Sloboština, a upraviteljem zagrebaèke župe Uzašašæa Gospodnjega imenovan je Vlado Letinèiæ, dosadašnji župni vikar u župi sv. Blaža u Zagrebu. U zagrebaèkoj župi sv. Leopolda Mandiæa na Ljubljanici Voltino razriješen je župnièke službe Davor Štuljan, a novim upraviteljem župe imenovan je Željko Lovriæ, dosadašnji upravitelj zagrebaèke župe sv. Terezije. Novim upraviteljem župe sv. Terezije od Djeteta Isusa imenovan je Ivan Cestar, dosadašnji upravitelj župe u Domaslovcu - Samobor. Fra Nikola Barun, TOR, razriješen je župnièke službe u župi sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu, a župnikom je imenovan fra Vice Blekiæ, TOR. Službe župnog vikara u katedralnom arhiðakonatu razriješeni su: dr. Danijel Crniæ u župi Tijela Kristova u Domovinske vijesti Sopotu, mr. Bruno Matos u župi Svete obitelji-Zagreb, Vlado Letinèiæ u župi sv. Blaža u Zagrebu, Kornelije Grgiæ u župi sv. Petra u Zagrebu, Nikola Jurkoviæ u župi BDM Žalosne u Španskom-Zagreb, Kristijan Gatariæ u zagrebaèkoj župi sv. Leopolda Mandiæa u Ljubljanici Voltino i u župi Blagovijesti - Navještenja Gospodinova u Vrbanima, Piotr Maj u župi Krista Kralja u Trnju, Przemysla Palmowski u župi sv. Terezije u Zagrebu. Službe župnog vikara u zagrebaèkoj župi sv. Franje Ksaverskog razriješen je fra Tomislav Vrsaljko, TOR. U zagrebaèkoj župi Gospe Lurdske službe župnog vikara razriješeni su fra Josip Èugura i fra Josip Šimiæ. U zagrebaèkoj župi Duha Svetoga na Jarunu razriješen je službe župni vikar don Josip Kaiæ, SDB, a u župi Sv. Ane u Rudešu don Ivo Zeèeviæ. Župnim vikarima u katedralnom arhiðakonatu imenovani su: Tomislav Haèko u župi sv. Blaža u Zagrebu, Josip Horvat, dosadašnji nadbiskupski tajnik, koji je istodobno upuæen na studij pastoralne teologije na Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, u župi sv. Petra u Zagrebu, Kornelije Grgiæ u župi BDM Žalosne u Španskom, Mirko Matasoviæ u župi Blagovijesti - Navještenja Gospodinova u Vrbanima, Ivan Bingula, mladomisnik, u župi Krista Kralja u Trnju, don Filip Tomiæ, SDB, u župi Duha Svetoga na Jarunu te don Vjekoslav Kaniæ, SDB, u župi sv. Ane u Rudešu. U Remetsko-sesvetskom arhiðakonatu, župnièke službe u Brckovljanima razriješen je Dragutin Mosteèak, a novim župnikom imenovan je mr. Milan Pušec, dosadašnji duhovnik u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. U župi sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu župnièke službe razriješen je Zlatko Golubiæ, a novim župnikom imenovan je Josip Ðurbek, dosadašnji župnik u župi Uzašašæa Gospodnjega u Zagrebu - Sloboština. Ivan Torbar razriješen je župnièke službe u Èuèerju, a novim župnikom u Èuèerju imenovan je Dragutin Mosteèak, dosadašnji župnik u Brckovljanima. Josip Žagar, radi lijeèenja i oporavka, razriješen je župnièke službe u župi Bl. Pape Ivana XXIII, u Dubravi, a novim župnikom imenovan je Kristo Brkiæ, dosadašnji župnik u župi Muke Isusove u Vukomercu - Zagreb. Župnièke službe u Granešinskim Novakima razriješen je dr. Tomislav Markiæ, ravnatelj Nadbiskupijskog pastoralnog instituta, a novim župnikom imenovan je Vladimir Trkmiæ, dosadašnji župnik u Tuhlju. Župnièke službe u župi sv. Pavla u Retkovcu razriješen je Dragutin Ceroveèki, a novim župnikom imenovan je Vinko Tomiæ, dosadašnji župnik u župi Bezgrešnog Zaèeæa BDM u Zagrebu - Malešnica-Oranice. Župnièke službe u Vukomercu razriješen je Kristo Brkiæ, a novim župnikom imenovan je dr. Danijel Crniæ, dosadašnji župni vikar u Sopotu. U župi Roðenja BDM Šanci-Savica župnièke službe razriješen je Juraj Oštarjaš, a župnicima in solidum imenovani su Piotr Maj, župnik moderator, i Przemyslaw Palmowski, župnik in solidum. Krešimir Buliæ, razriješen je župnièke službe u župi sv. Vida u Petruševcu, a novim upraviteljem župe u Petruševcu imenovan je Ante Barišiæ, dosadašnji župni vikar u Sesvetama. Službe župnog vikara u remetsko-sesvetskom arhiðakonatu razriješeni su: Josip Godlewski, CPPS, u Dugom Selu, Miroslav Markiæ u Granešinskim Novakima, Darko Bruèiæ Pavuk u Ivanjoj Reki i Jelkovcu, Tomislav Kasiæ u Retkovcu, Ante Barišiæ u Sesvetama, Marko Rac u Sesvetskom Kraljevcu. Župnim vikarima imenovani su: Kristijan Gatariæ u Ivanjoj Reki i Jelkovcu, mr. Bruno Matos u Brestju, uz obvezu da nastavi studij filozofije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, Nikola Jurkoviæ u Retkovcu, Damir Ivanek u Dugom Selu, Marko Baršiæ, mladomisnik u Sesvetama, i Kristijan Stojko, sveæenik Varaždinske biskupije, u Sesvetskom Kraljevcu. Fra Mijo 17. srpnja 2013. broj 29/2013 13 Domovinske vijesti Šarèeviæ imenovan je župnim vikarom u župi sv. Leopolda B. Mandiæa u Dubravi. U Karlovaèko-gorièkom arhiðakonatu, u župi Presvetog Srca Isusova u Karlovcu razriješen je župnièke službe Norbert Ivan Koprivec, a župnikom je imenovan Dražen Karaèiæ, dosadašnji župnik u Svetom Križu Zaèretje. O. Mario Fundak, OSPPE, razriješen je službe upravitelja župe BDM Snježne u Kamenskom, a o. Juraj Domšiæ, OSPPE, imenovan je župnikom. U župi sv. Jurja u Draganiæu župnièke službe razriješen je Stjepan Prugoveèki, a župnim upraviteljem imenovan je Miroslav Lesièar. U župi Presvetog Srca Isusova u Karlovcu službe župnog vikara razriješen je Damir Ivanek. U Turopoljskom arhiðakonatu, u župi Navještenja BDM u Velikoj Gorici župnièke službe razriješen je Vlado Razum, a župnikom je imenovan Norbert Ivan Koprivec, dosadašnji župnik u župi Presvetog Srca Isusova u Karlovcu. Ante Rotim razriješen je župnièke službe u Donjoj Lomnici, a župnikom je imenovan Ivan Torbar, dosadašnji župnik u Èuèerju. Župnièke službe u Šæitarjevu razriješen je Eugen Kropek, a župnikom je imenovan Stjepan Tenšek, dosadašnji župnik u Kraljevcu na Sutli. Vlado Bogdan razriješen je župnièke službe u župi Sv. Anastazije u Samoboru, a župnikom u Samoboru imenovan je Davor Štuljan, dosadašnji župnik u zagrebaèkoj župi sv. Leopolda Mandiæa na Ljubljanici - Voltino. Službe upravitelja župe u Domaslovcu-Samobor razriješen je Ivan Cestar, a novim upraviteljem župe imenovan je Branimir Budinski, dosadašnji župni vikar u Mariji Bistici. Župnièke službe u Kupincu razriješen je Juraj Tomec, a župnikom je imenovan Juraj Oštarjaš. Župnièke službe u Kotarima razriješen je fra Lovro Jelušiæ, TOR, a župnikom je imenovan fra Petar Grubišiæ, TOR. U župi Navještenja BDM u Velikoj Gorici službe župnog vikara razriješen je Marko Vukoviæ, a Josip Mudronja, mladomisnik, imenovan je novim župnim vikarom. U Zagorskom arhiðakonatu, u župi Uzvišenja Svetoga Križa u Zaèretju župnièke službe razriješen je Dražen Karaèiæ, koji je razriješen i službe privremenog upravitelja župe u Radoboju. Župnim upraviteljem u Svetom Križu Zaèretje imenovan je Zlatko Pavetiæ, dosadašnji upravitelj župe bl. Ivana Merza u Zagrebu - Špansko. Župnièke službe u Radoboju razriješen je Ivan Braèun, a župnikom je imenovan Tomislav Novosel, dosadašnji župnik u Bistri. Mons. Zlatko Koren razriješen je privremene uprave župe u Zlataru, a župnikom u Zlataru imenovan je Dragutin Ceroveèki, dosadašnji župnik u župi sv. Pavla u Retkovcu Zagreb. U župi Sv. Ane u Loboru Ivan Mikec razriješen je župnièke službe, a upraviteljem župe imenovan je Vladimir Drnetiæ, dosadašnji upravitelj župe u Pregradi. Župnièke službe u Bistri razriješen je Tomislav Novosel, a upraviteljem župe u Bistri imenovan je Tomislav Kralj, dosadašnji župni vikar u Pregradi. Službe upravitelja župe u Mihovljanu razriješen je Domagoj Vuletiæ, a župnikom u Mihovljanu imenovan je Stjepan Prugoveèki, dosadašnji župnik u Draganiæu. Službe upravitelja župe Uznesenja BDM u Pregradi razriješen je Vladimir Drnetiæ, a župnikom u Pregradi imenovan je Ivan Mikec, dosadašnji župnik u Loboru. U župi Uznesenja BDM u Tuhlju župnièke službe razriješen je Vladimir Trkmiæ, a župnikom u Tuhlju imenovan je Dragutin Šengula. Župnièke službe u Kraljevcu na Sutli razriješen je Stjepan Tenšek, a novim župnikom imenovan je Eugen Kropek, dosadašnji župnik u Šæitarjevu. Mr. Milan Danèuo razriješen je službe pastoralnog pomoænika u Radoboju. Službe župnog vikara u Zagorskom arhiðakonatu razriješeni 14 17. srpnja 2013. broj 29/2013 ika su: Branimir Budinski u Mariji Bistrici, Tomislav Kralj u Pregradi, Tomislav Haèko u Zaprešiæu i Tomislav Škender u Brdovcu, koji je upuæen na poslijediplomski studij moralne teologije u Rim. Novim župnim vikarima imenovani su Darko Bruèiæ Pavuk u Zaprešiæu, Miroslav Markiæ u Mariji Bistrici, a mladomisnik Filip Pavloviæ u Brdovcu, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. Predsjednik HBK posjetio HAZU Zagreb, 15.7.2013. (IKA) - Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ posjetio je 15. srpnja Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti gdje se susreo s predsjednikom HAZU akademikom dr. Zvonkom Kusiæem. Susretu su nazoèili i generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis, zamjenik generalnog tajnika HBK mons. Fabijan Svalina i glavni tajnik HAZU akademik Pavao Rudan, izvijestio je Tiskovni ured HBK. Sjednica Stalnog vijeæa HBK Biskupi oèekuju objašnjenje istupa predsjednika Vlade i traže ispriku zbog uvrede, klevete i narušavanja ugleda Izražena zabrinutost zbog dokidanja autonomije Religijskog programa na HTV-u Zagreb, 15.7.2013. (IKA) - Sjednica Stalnoga vijeæa Hrvatske biskupske konferencije održana je 15. srpnja pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljiæa u sjedištu HBK u Zagrebu. Na sjednici su sudjelovali i ostali èlanovi Stalnoga vijeæa HBK: potpredsjednik HBK zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis i zamjenik generalnog tajnika mons. Fabijan Svalina. Èlanovi Stalnoga vijeæa osvrnuli su se na zakljuèke s 46. plenarnog zasjedanja koje je bilo u travnju 2013. godine. Tajništvo HBK podnijelo je izvješæe o aktualnim pitanjima s obzirom na ustrojstvo ureda i ustanova HBK, kao i o delegatima koji æe sudjelovati na predstojeæim meðunarodnim susretima. Bilo je govora i o predstojeæoj beatifikaciji sluge Božjega Miroslava Bulešiæa koja æe biti 28. rujna u pulskoj Areni. Poreèka i Pulska biskupija za ovu prigodu otvorila je webstranicu miroslavbulesic.hr. Miroslav Bulešiæ bio je uzoran sveæenik, pun pastoralne revnosti, èovjek molitve i djelotvorne ljubavi, sveæenik koji je imao veliko srce za siromahe i za sve potrebne, koji se u svojem djelovanju nadahnjivao samo vjerom, za koju je bio spreman položiti i život. Ubili su ga komunisti nakon krizme u Lanišæu u nedjelju, na blagdan sv. Bartola apostola, 24. kolovoza 1947. godine. Biskupi su informirani i o izjavi koju je predsjednik Vlade Republike Hrvatske dao na sjednici održanoj 26. lipnja 2013. godine, a koju su prenijeli mediji. Naime, u kontekstu rasprave o "Zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama èlanicama Europske unije" predsjednik Vlade RH je izjavio da su "zloèince ovih 20 godina štitili Crkva i HDZ". Biskupi oèekuju objašnjenje takvog istupa i traže ispriku zbog uvrede, klevete i narušavanja ugleda. Razmotrena su pitanja vezana uz promijenjene odnose Vojnog ordinarijata i MORH-a, kao i najavljena, a dijelom i provedena reforma na HRT-u. Èlanovi Stalnoga vijeæa izrazili su zabrinutost zbog dokidanja autonomije Religijskog programa na HTV-u koja mu je zajamèena Sporazumom koji su potpisali HRT i HBK, priopæio je Tiskovni ured HBK. ika Nadbiskup Devèiæ primio djecu Srebrenice Rijeka, 16.7.2013. (IKA) - Klub gimnazijalaca Ivan Merz Prve sušaèke hrvatske gimnazije u Rijeci i Zdrug katolièkih skauta Rijeèke nadbiskupije organizira šestu godinu u kontinuitetu dolazak djece Srebrenice na Kvarner. Djeca su u Drivenik, dom Katolièkih skauta Rijeèke nadbiskupije, stigla 13. srpnja, a 16. srpnja posjetila su rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa. Najveæi broj djece Srebrenice, njih ukupno 44 s njihovim pratiteljima (socijalnim radnicama i terapeutima) stiglo je ove godine na Kvarner, od kojih njih 80% su prvi puta u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, rekao je inicijator projekta i voditelj Katolièkih skauta vjerouèitelj Marin Miletiæ, dodajuæi da je cilj djeci Srebrenice omoguæiti ljetovanje, ali i kao katolici posvjedoèiti da razlièitosti nisu kamen spoticanja, nego bogatstvo. Veæina djece je vrlo lošeg materijalnog stanja, neka od njih su bez roditelja, a ove godine Rijeèku nadbiskupiju posjetila su i djeca iz izbjeglièkog kampa koja su materijalno, duhovno i tjelesno u vrlo zahtjevnoj situaciji. "Ovim projektom želimo prvenstveno djeci omoguæiti opuštanje u našem divnom Zaljevu, druženje i stvaranje novih prijateljstva, te kroz mnoga primanja svjedoèenje kako je moguæe i kako je nužno unatoè razlièitostima živjeti u miru i toleranciji jedni s drugima. Pod geslom "U svemu razlièitome - ljubav, u svemu istome - zajedništvo" želimo da djeca iskustveno svjedoèe u svom kraju navedeno", istièe Miletiæ èiji katolièki skauti brinu o djeci Srebrenice tijekom kupanja, razgledavanja znamenitosti toga kraja, raznih primanja, ali i tijekom provedbe raznih radionica kao i cjelokupnog programa. Nadbiskup Devèiæ poželio je dobrodošlicu Srebrenièanima i upoznao ih s djelovanjem Rijeèke nadbiskupije ali i meðureligijskim dijalogom koji je na visokoj razini u gradu na Rjeèini, dok je podršku projektu dala ravnateljica Prve sušaèke hrvatske gimnazije Ðudita Franko koja je okupljenima poruèila da žive živote zajedništva, suživota i dobre namjere. Prigodne rijeèi uputila je predsjednica Udruge "Snaga žene" iz Tuzle Branka Antiæ Stauber. Govoreæi o projektu boravka djece Srebrenice na Kvarneru istaknula je kako je od velike važnosti za njihovo odrastanje jer s katolièkim skautima kroz radionice uèe o životu u zajedništvu i otklanjanja moguænosti da budu zatvoreni u svojim nacionalnim skupinama. Djeca Srebrenice susreli su se i s predstavnicima lokalne vlasti te glavnim rijeèkim imamom Hajrudinom Mujkanoviæem. Proslava Gospe Karmelske u Milni na Braèu Milna, 16.7.2013. (IKA) – Župa Gospe Karmelske u Milni na Braèu sveèano 16. srpnja slavi svetkovinu svoje nebeske zaštitnice. Sveèanu misu slavio je Pavao Gospodnetiæ, sveæenik Hvarsko-braèko-viške biskupije na poslijediplomskomu studiju u Rimu. U tijeku euharistije pjevao je župni zbor pod ravnanjem s. Blandine Rakariæ. Govoreæi o svetkovini Gospe Karmelske, predsjedatelj liturgijskoga slavlja ustvrdio je da je svako slavljenje župne svetkovine ustvari povratak na izvore vjere, povratak na vjeru predaka. Osvrnuvši se ukratko na povijest nastanka pobožnosti Gospi Karmelskoj, podsjetio je da su njezini poèeci vezani uz brdo Karmel na kojem su se u 12. stoljeæu okupljeni redovnici stavili u zaštitu Mariji, te je Marija po brdu Karmel postala Gospa od Karmela. "Razlièite trenutke našega života èesto vezujemo uz Mariju, u životnim teškoæama iskazujemo posebnu ljubav prema Mariji. Ali s Marijom bismo trebali biti povezani u svim životnim trenutcima, a ne samo u patnji", rekao je, uz ostalo, vlè. Gospodnetiæ, ustvrdivši kako razgovor s Marijom u molitvi Domovinske vijesti èovjeku pokazuje put u teškim životnim situacijama. "Preko Marije povezani smo s Bogom, a živjeti s Bogom znaèi biti svjetionik drugome. Jer je Bog izvor svjetla, pozvani smo primiti Božje svjetlo i širiti ga dalje", poruèio je vjernicima vlè. Gospodnetiæ. Na kraju mise župnik Tonèi Kusanoviæ èestitao je župljanima svetkovinu, a vjernici su se zatim zadržali u molitvi pred kipom Majke Božje. Imenovanja i razrješenja u Bjelovarsko-križevaèkoj biskupiji Bjelovar, 16.7.2013. (IKA) - Bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak razriješio je, imenovao i premjestio sveæenike Bjelovarsko-križevaèke biskupije i redovnike koji u njoj djeluju na sljedeæe pastoralne službe: Stjepan Matoiæ, dosadašnji dekan Cirkvenskoga dekanata razriješen je službe dekana; Vjekoslav Novosel, dosadašnji dekan Križevaèkoga dekanata razriješen je službe dekana; Stjepan Matoiæ, dosadašnji župnik župe svetog Jurja muèenika u Ðurðicu imenovan je župnikom župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Novoj Raèi; Vjekoslav Novosel, dosadašnji župnik župe svetog Mihaela arkanðela u Miholcu imenovan je župnikom župe svetog Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Žabnu; Vladimir Bogdan inkardiniran je u Bjelovarsko-križevaèku biskupiju i imenovan župnikom župe svetog Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini; Damir Vrabec, kancelar, dosadašnji župni upravitelj župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Novoj Raèi imenovan je župnikom župe svete Ane u Bjelovaru; Danijel Žganec, dosadašnji župnik župe svetog Ivana Krstitelja razriješen je službe župnika i odlazi u mirovinu kao dušobrižnik u Caritasov dom u Vrbovcu; Ivan Grudièek, dosadašnji župnik župe svetog Lovre u Lovreèkoj Varoši i svetog Petra u Preseki imenovan je župnikom župe svete Barbare u Carevdaru; Zlatko Lepèiæ, dosadašnji župnik župe Srca Isusova i svetog Ladislava u Malom Ravnu i svete Margarete u Gornjem Dubovcu imenovan je župnikom župe svetog Brcka u Kalniku; Ivan Jadan, dosadašnji župnik župe svete Barbare u Carevdaru imenovan je župnikom župe svetog Jurja muèenika u Ðurðicu; Josip Pavetiæ, dosadašnji župnik župe Presvetog Trojstva u Velikom Trojstvu imenovan je župnikom župe svetog Petra u Preseki i župnikom župe svetog Lovre u Lovreèkoj Varoši; Krunoslav Detiæ, dosadašnji župnik župe svete Ane u Bjelovaru imenovan je župnikom župe svetog Mihaela arkanðela u Miholcu; Zvonimir Rogina, dosadašnji župni upravitelj župe svetog Brcka u Kalniku imenovan je župnikom župe Srca Isusova u Malom Ravnu i župnikom župe svete Margarete u Gornjem Dubovcu; o. Andrija Owca imenovan je župnikom župe Presvetog Trojstva u Velikom Trojstvu; Kristijan Bogdan imenovan je župnikom župe svetog Tome apostola u Tomašici i župnikom župe svetog Jurja muèenika i Srca Marijina u Kaniškoj Ivi; Ivica Tomak, dosadašnji župni vikar župe svetog Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini imenovan je župnim vikarom župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Garešnici; Mijo Posavec, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom župe svetog Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini; Stjepan Bogdan, sveæenik na bolovanju, odlazi u mirovinu u Sveæenièki dom svetog Josipa u Zagrebu; Dragutin Šengula, dosadašnji župnik župe svetog Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini razriješen je službe župnika i ekskardiniran iz Bjelovarsko-križevaèke biskupije; Miroslav Lesièar, dosadašnji župni upravitelj župe svetog Tome u Tomašici razriješen je službe župnog upravitelja i ekskardiniran iz Bjelovarsko-križevaèke biskupije. 17. srpnja 2013. broj 29/2013 15 Domovinske vijesti Nove službe i premještaji u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji Mons. mr. Ivan Æuriæ imenovan generalnim vikarom Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, a u službi rektora Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu nasljeðuje ga mo Ivan Andriæ Ðakovo, 16.7.2013. (IKA/TU) - Objavljena su razrješenja i nove službe u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji koja stupaju na snagu krajem kolovoza. Preè. Markan Kormanjoš razriješen je službe župnog upravitelja župe Pohoðenja BDM u Šumeæu i župe sv. Grgura Velikog u Kaniži. Vlè. Stjepan Sokoloviæ razriješen je službe župnika župe Uzvišenja svetog Križa u Oprisavcima i imenovan župnikom župe Pohoðenja BDM u Šumeæu i župnim upraviteljem župe sv. Grgura Velikog u Kaniži. Vlè. Josip Babiæ razriješen je službe župnika župe sv. Nikole Taveliæa u Slavonskom Brodu i župnog upravitelja župe sv. Josipa Radnika u Slavonskom Brodu i imenovan župnikom župe Bezgrešnog zaèeæa BDM u Komletincima. Vlè. Ivan Bešliæ razriješen je službe župnika župe Bezgrešnog zaèeæa BDM u Komletincima i imenovan župnikom župe Uzvišenja svetog Križa u Oprisavcima. Vlè. Vlado Karaèiæ razriješen je službe župnika župe Roðenja BDM u Kruševici i imenovan župnikom župe sv. Klare u Starim Mikanovcima. Vlè. Mato Matasoviæ razriješen je službe župnika župe sv. Klare u Starim Mikanovcima i imenovan župnikom župe sv. Nikole Taveliæa u Slavonskom Brodu i župnim upraviteljem župe sv. Josipa Radnika u Slavonskom Brodu. Vlè. Mirko Jokiæ razriješen je službe župnika župe sv. Lovre, ðakona i muèenika, u Lipovcu i imenovan župnikom župe Roðenja BDM u Kruševici. Vlè. Stjepan Šumanovac razriješen je službe župnika župe svetih Filipa i Jakova apostola u Grgureviæima (Odvorci) i imenovan župnikom župe sv. Nikole biskupa u Sikirevcima. Vlè. Ivica Tušek razriješen je službe župnog vikara župe Gospe brze pomoæi u Slavonskom Brodu i imenovan župnikom župe sv. Lovre, ðakona i muèenika, u Lipovcu. Vlè. Željko Èabaj razriješen je službe župnog vikara župe Roðenja svetog Ivana Krstitelja u Ivankovu i imenovan župnikom župe svetih Filipa i Jakova apostola u Odvorcima. Fra Josip Vrdoljak, TOR, razriješen je službe župnika župe sv. Josipa Radnika u Belišæu. Fra Branko Janjiæ, TOR, razriješen je službe župnog vikara župe sv. Josipa Radnika u Belišæu i imenovan župnikom župe sv. Josipa Radnika u Belišæu. O. Arkadiusz Krasicki, CSSp, razriješen je službe župnika župe Muèeništva sv. Ivana Krstitelja u Osijeku. O. Paul Abas Kamor Karim, CSSp, razriješen je službe župnog vikara župe Muèeništva sv. Ivana Krstitelja u Osijeku i imenovan župnikom te župe. Vlè. Damir Staniæ razriješen je službe župnog vikara župe sv. Mihaela arkanðela u Donjem Miholjcu i imenovan župnim vikarom župe Gospe brze pomoæi u Slavonskom Brodu. Vlè. Josip Kešinoviæ razriješen je službe župnog vikara župe sv. Nikole biskupa u Sikirevcima i imenovan župnim vikarom župe Roðenja svetog Ivana Krstitelja u Ivankovu. Vlè. Vedran Mešanoviæ razriješen je službe župnog vikara župe sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima i imenovan župnim vikarom župe sv. Martina biskupa u Bošnjacima. Vlè. Tomislav Benakoviæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom župe sv. Mihaela arkanðela u Donjem Miholjcu. Vlè. Marko Martiæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom župe sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima. Vlè. Ivan Stipiæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom župe Uzvišenja svetog Križa u Osijeku. Preè. Ivan Lukaèeviæ razriješen je službe župnika župe sv. Nikole 16 17. srpnja 2013. broj 29/2013 ika biskupa u Sikirevcima i privremeno umirovljen. Stanovat æe u Sveæenièkom domu u Ðakovu. Mons. mr. Ivan Æuriæ, razriješen je službe rektora Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu i imenovan generalnim vikarom Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Mo Ivan Andriæ razriješen je službe vicerektora Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu i imenovan rektorom Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu. Vlè. Matej Glavica imenovan je vicerektorom Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu. Vlè. Robert Jugoviæ razriješen je službe bilježnika (tajnika) Nadbiskupskog ordinarijata u Ðakovu i imenovan prefektom u Bogoslovnom sjemeništu u Ðakovu i vicekancelarom Nadbiskupskog ordinarijata u Ðakovu. Vlè. dr. Josip Vranèiæ imenovan je duhovnim suradnikom i ispovjednikom u samostanu Milosrdnih sestara svetog Križa u Ðakovu. Vlè. Krešimir Bulat imenovan je duhovnim suradnikom i ispovjednikom u samostanu Milosrdnih sestara svetog Križa u Ðakovu. Vlè. Alojzu Kovaèeku produžen je mandat vojnog kapelana u Vinkovcima na tri godine. Vlè. Anti Mihaljeviæu produžen je mandat vojnog kapelana u Osijeku na tri godine. Vlè. Mario Brkiæ, mladomisnik, imenovan je bilježnikom (tajnikom) Nadbiskupskog ordinarijata u Ðakovu. Vlè. Davorin Anðiæ, župnik u Podcrkavlju, imenovan je dušobrižnikom djelatnika Policijske uprave brodskoposavske u Slavonskom Brodu. Vlè. dr. Antun Japundžiæ, profesor, imenovan je predavaèem pri Katedri ekumenske teologije na KBF-u u Ðakovu i voditeljem Ureda za promicanje ekumenizma. Vlè. dr. Boris Vuliæ, profesor, imenovan je predavaèem pri Katedri dogmatske teologije na KBF-u u Ðakovu. Nadbiskup Barišiæ na proslavi Gospe Karmelske u Blatu na Cetini Blato na Cetini, 16.7.2013. (IKA) - Blagdan Gospe Karmelske, suzaštitnice župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, sveèano je proslavljen 16. srpnja u Blatu na Cetini. Proslava je poèela velikim ophodom s Gospinim kipom nakon èega je uslijedila sveèana misa koju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ u koncelebraciji sa župnikom don Jurom Marasoviæem i sveæenicima iz okolnih cetinskih župa. Za vrijeme euharistijskog slavlja, kojeg je pjevanjem obogatio župni zbor mladih, nadbiskup je podijelio sakrament potvrde devetoro mladih župljana. Nadbiskup je u homiliji istaknuo kako zajedno slave Majku Mariju, Gospu Karmelsku, a gdje je ona tu je uvijek i radost, zajedništvo, prošlost, buduænost i život. "Ne smijemo zaboraviti da imamo duhovnu majku. Ona nas vodi prema Kristu. Neka vam ona bude uzor jer nitko nije bio toliko otvoren Duhu kao Marija", rekao je nadbiskup te istaknuo da danas nažalost nemamo obitelji nego zbroj pojedinaca. Nedostaje nam ljudskosti, blizine, razgovora i slušanja. "Netko nam tu stvarnost mora osvijestiti i pohoditi naše domove i obitelji, a nitko to ne može kao Marija. Želim da Majka Marija uðe u domove i srca svih vas, da otvoreno primite darove Duha Svetoga i da na putu vjere ne zastanete i ne zastranite nego idete dalje i budete radosni što pripadate našoj Crkvi", zakljuèio je nadbiskup te èestitao krizmanicima i izrazio želju da ih Duh Božji prati i da im pomogne u trajnoj izgradnji da postanu kvalitetni i zdravi ljudi. Crkva u Hrvata ika Crkva u Hrvata Subotica: Proslavljen blagdan bl. Marije Petkoviæ Subotica, 9.7.2013. (IKA) - U subotièkoj župi sv. Roka i ove godine sveèano je proslavljen blagdan bl. Marije Petkoviæ. Vjernici te župe kao i vjernici grada i okolice pripremali su se za blagdan devetnicom. Svaki dan bila je pobožnost krunice, križnoga puta… klanjanja koji su bili nadahnuti mislima blaženice a zatim misa na kojoj je župnik dr. Andrija Anišiæ tumaèio misli bl. Marije Petkoviæ iz njezine okružnice o Duhu Svetom. Na sam blagdan slavlje je poèelo prigodnim programom u èast blaženice. Nakon župnikova pozdrava Snežana Flego uime ustanove "Naša radost" u èijem sastavu se nalazi i subotièki vrtiæ "Blažena Marija Petkoviæ" èestitala je sestrama i svim okupljenima blagdan. Najavila da æe u subotièkoj župi u sastavu "Naše radosti" biti otvoren još jedan vrtiæ s imenom blaženice koji æe za poèetak moæi primiti dvadesetoro djece. Uslijedio je program u kojem su sudjelovala djeca i odgojiteljice iz vrtiæa. Zatim su "Biseri Oèeva milosrða" iz župe sv. Rok s katehisticom s. M. Bogdanom Periæ i vjerouèiteljicom Vesnom Huska izveli prigodni recital koji je podsjetio na životni put i poèetke djelovanja bl. Marije Petkoviæ. Misa je poèela sveèanom procesijom u kojoj je s. Bogdana donijela na oltar moæi bl. Marije Petkoviæ. Misu je predvodio Josip Kujundžiæ, župnik iz Vajske i Boðana. U propovijedi je istaknuo kako je bl. Marija Petkoviæ umjesto materijalnog blagostanja i slave izabrala "Propetoga Isusa" i odluèila ga slijediti u svemu, osobito u milosrdnoj ljubavi prema najmanjima. Pozvao je okupljene da nasljeduju njezine kreposti, osobito krepost poniznosti i milosrdne, djelotvorne ljubavi prema bližnjemu jer je to vrlo znaèajno u vremenima individualizma, sebiènosti i izokrenutih vrednota u kojima živimo. Pjevanje na misi predvodili su mladi iz VIS-a "Proroci", a kæeri milosrða te djeca, mladi, odgojiteljice i roditelji èitali su Božju rijeè i predmolili molitve vjernika. Nakon prièesti s. Bogdana proèitala je kantik bl. Marije Petkoviæ Isusu prisutnom u euharistiji. Poslije blagoslova vjernici su poljupcem iskazali poèast moæima bl. Marije Petkoviæ koji se èuvaju u njezinoj kapelici u crkvi Sv. Roka. Blagdan bl. Marije Petkoviæ obilježen je i u drugim hrvatskim župama Subotièke biskupije a napose u katedrali, Somboru, Starom Žedniku, na Bikovu i u Vajskoj. Hrvatski franjevac u upravi Kustodije Svete zemlje Jeruzalem, 10.7.2013. (IKA) - Na Kapitulu franjevaèke Kustodije Svete zemlje u Jeruzalemu za èlana uprave Kustodije izabran je 10. srpnja fra Siniša Srebrenoviæ, èlan Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda. Kapitul Kustodije Svete zemlje održan je u prvim tjednima srpnja. Nekoliko dana prije poèetka Kapitula Sveta Stolica potvrdila je ponovni izbor dosadašnjeg kustoda Svete zemlje fra Pierbattiste Pizzaballe, kojemu je dozvoljeno da nakon dva mandata od ukupno devet godina izvanredno preuzme još jedan trogodišnji mandat na toj službi. Na samom Kapitulu za vikara Kustodije izabran je poljski franjevac fra Dobromir Jasztal, a 10. srpnja izabrana su i šestorica diskreta koji su èlanovi uprave Kustodije na mandat od tri godine, a biraju se prema jeziènim skupinama. Za slavensku i grèku jeziènu skupinu izabran je fra Siniša Srebrenoviæ. Prije svoga odlaska na službu u Svetu zemlju bio je sakristan u crkvi Sv. Franje na zagrebaèkom Kaptolu, a u Svetoj zemlji veæ više godina obnaša službu sakristana u bazilici Navještenja Gospodinova u Nazaretu. Franjevcima je još 1342. godine papa Klement VI. povjerio na èuvanje sveta mjesta u Svetoj zemlji, te je bulama Gratias agimus i Nuper carissimae uspostavio i pravno Kustodiju Svete zemlje kao zasebnu jedinicu franjevaèkoga reda u koju su mogli pristupati franjevci iz svih krajeva svijeta. Do današnjih dana franjevci se brinu o svetim mjestima uime cijele Katolièke Crkve, a kustod Svete zemlje ujedno je i mjesni ordinarij svetih mjesta. Zlatna misa don Slavka Grubišiæa Nadbiskup Puljiæ poželio zlatomisniku da i dalje koraèa kroz život s pouzdanjem u Boga Drinovci, 10.7.2013. (IKA) - U rodnom mjestu Drinovci u Hercegovini uz brojnu rodbinu i prijatelje don Slavko Grubišiæ, sveæenik Dubrovaèke biskupije, proslavio je u srijedu 10. srpnja 50. obljetnicu sveæenièkog reðenja. Slavlju je nazoèio veliki broj sveæenika kako onih iz Dubrovaèke biskupije tako i sveæenika rodom iz njegove župe. Naime, svake godine druge srijede u srpnju u Drinovcima se okupljaju sveæenici, redovnici i redovnice podrijetlom iz te župe i bivši župnici kako bi se susreli, zahvalili Bogu i pomolili se za pokojne. Na poèetku je sve nazoène pozdravio župnik fra Marko Juriè. Euharistijsko slavlje predvodio je nekadašnji dubrovaèki biskup danas zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljiæ kojeg je zlatomisnik prije više godina zamolio da mu propovijeda na zlatnoj misi. Uime dubrovaèkog biskupa Mate Uziniæa, koji zbog opravdanih razloga nije mogao biti sa slavljenikom, nazoèan je bio generalni vikar Dubrovaèke biskupije mons. dr. Petar Paliæ. Govoreæi o sveæenièkom pozivu, njegovu poslanju u Crkvi i svijetu, nadbiskup Puljiæ ustvrdio je kako je svako zvanje posebno i originalno, nije nikakva preslika, niti neèije drugo izdanje. "Ono je osobni duhovni hod i rizik, èiji je put posut trnjem, povjerenje pomiješano s patnjom, a križni put i obraæenje sastavni dio 'kruha svagdanjeg'. Stoga je sveæenièko zvanje 'misterij vjere', govorio je blaženi Ivan Pavao II. Ono je 'dar i otajstvo', kako je napisao u naslovu knjige u prigodi svoje 50. obljetnice misništva. Bez toga dara svijet bi bio jadan i siromašan. Zato su sveæenici potrebni svijetu jer je Krist potreban svijetu. Oni, naime, trajno upuæuju ljude na duhovne i vjeène vrijednosti. Kad je Isus odabrao i zaredio svoje uèenike, nazvao ih je 'svojim prijateljima' i zamolio neka 'ostanu u ljubavi njegovoj'. Naš jubilarac veæ pet desetljeæa radosno govori i propovijeda o toj ljubavi Božjoj. On nije objavljivao knjige svojih razmatranja i propovijedi. Ali, trudio se biti živa knjiga koja 'hodi i zbori', a vjernici slušaju i prepoznaju 'Æirin glas'. To je glas koji osmjehom i dobrotom potièe i hrabri: 'Samo naprijed, ne bojte se'", istaknuo je nadbiskup te poželio zlatomisniku da i dalje koraèa kroz život s pouzdanjem u Boga. Na misi je pjevao crkveni zbor iz župe sv. Ilara iz Mlina pod ravnanjem Nikoline Baletiæ, don Slavkove neæakinje. Na kraju euharistijskog slavlja okupljenima su se obratili mons. Paliæ i generalni vikar Mostarsko-duvanjske biskupije mons. Željko Majiæ, èestitavši slavljeniku taj veliki jubilej. Slavlje se nastavilo u rodnoj kuæi slavljenika, a pridružili su mu se vjernici sa Šipana, gdje don Slavko sada upravlja župama, kao i iz katedralne župe, gdje je slavljenik dugi niz godina bio kapelan i kateheta te svi oni koji su s njim željeli 17. srpnja 2013. broj 29/2013 17 Crkva u Hrvata podijeliti radost proslave zlatne mise. Župa sv. Mihovila u Drinovcima dala je Katolièkoj Crkvi oko 118 sveæenika, redovnika i redovnica, od toga 25 živih sveæenika koji djeluju u razlièitim biskupijama i redovnièkim zajednicama (franjevci, isusovci, salezijanci) u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i inozemstvu te 34 redovnice u ženskim redovnièkim zajednicama: Školskim sestrama franjevkama, Službenicama milosrða, Služavkama Maloga Isusa, Franjevkama misionarkama, Sestrama Bezgrešnoga zaèeæa s Danaèa, Milosrdnicama sv. Vinka, Sestrama sv. Križa, Služavkama Kristovim, Kæerima milosrða. Iz te župe rodom je i jedan biskup, pokojni Paškal Buconjiæ. Najstariji živuæi sveæenik fra Bazilije Pandžiæ ima 95 godina i prije dvije godine je proslavio 70. obljetnicu misništva. Godišnji susreti drinovaèkih sveæenika, redovnika i redovnica poèeli su se održavati godine 1986. Biskup Komarica pohodio župu Prnjavor Banja Luka, 11.7.2013. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup Franjo Komarica boravio je 11. srpnja u kanonskom pohodu župi Prnjavor. U pratnji domaæeg župnika i dekana Prnjavorskoga dekanata mons. Vlade Lukende, svoga tajnika vlè. Ante Vidoviæa i dvojice vijeænika obišli su i sjedišta nekadašnjih župa u okolini Prnjavora, Gumjere i Devetine. Na temeljima župnih crkava i na grobljima tih dvaju župa koje su iseljavanjem – poglavito poljskih – katolika nakon II. svjetskog rata zapravo ugasle, zajedno su se pomolili za pokojne župljane i njihove župnike, kao i za žive potomke tih župljana. U župi Gumjera bili su i na mjestu muèenièke smrti domaæega mladog župnika Ante Dujloviæa, ubijenog toèno prije 70 godina, 11. srpnja 1943., kojeg njegovi župljani i njihovi potomci u poljskoj župi Oèice èaste kao muèenika, a pokrenut je i pripravni postupak za njegovo proglašenje blaženim. Na sveèano obilježavanje 70. obljetnice tog sveæenika-muèenika otišlo je u Poljsku izaslanstvo Banjoluèke biskupije. U župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Prnjavoru, biskup je predvodio koncelebrirano misno slavlje. Zajedno s okupljenim vjernicima zahvaljivao je Bogu za dar postojanosti u vjeri sadašnjih župljana kao i za sve preminule župljane i župnike te i svih okolnih župa koje su uništene: Šibovska, Rakovac, Kunova, Novi Martinac, Gumjera, Devetina i Stara Dubrava. Pohvalio je župnika i župljane, a osobito Župno pastoralno i Župno ekonomsko vijeæe za veliki trud oko obnavljanja èak šest filijalnih crkava koje su u proteklom ratu bile porušene te oko aktualnog obnavljanja župne crkve. Obodrio ih je da se još više molitveno povežu, kako Božji blagoslov ne bi izostao i u životu mladih generacija te župe. Godišnje hodoèašæe Hrvata u Maðarskoj u svetište u Komaru Hrvatski hodoèasnici u tom se svetištu, posveæenom Blaženoj Djevici Mariji, veæ tradicionalno okupljaju 13. srpnja, kada Crkva u Hrvatskoj slavi blagdan Majke Božje Bistrièke Komar, 13.7.2013. (IKA) - Više stotina Hrvata iz raznih krajeva Maðarske sudjelovalo je na godišnjem hodoèašæu u popularno marijansko svetište u Homokkomaromu (Komaru), nedaleko od južnomaðarskoga grada Nagykanizse, u prelijepom briježnom pomurskom kraju blizu hrvatske granice. Hrvatski hodoèasnici u tom se svetištu posveæenom Blaženoj Djevici Mariji veæ tradicionalno okupljaju 13. srpnja, kada Crkva u Hrvatskoj slavi blagdan Majke Božje Bistrièke. Ovogodišnje 18 17. srpnja 2013. broj 29/2013 ika hodoèašæe u subotu 13. srpnja okupilo je velik broj Hrvata, mnoge od njih u narodnim nošnjama, koji su se odazvali pozivu organizatora, Hrvatske državne samouprave u Maðarskoj sa sjedištem u Budimpešti. Misno slavlje na hrvatskom jeziku predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s veæim brojem sveæenika, meðu kojima su bili domaæi župnik i dekan Imre Szucs, župnik i dekan iz Sellyea (Šeljina) Jozo Egri, dr. Ivan Schmatovich iz Gyora, te meðimurski sveæenici iz Varaždinske biskupije koji su proteklih godina revno duhovno skrbili za pomurske Hrvate slaveæi s njima mise, preè. Blaž Horvat, danas rektor varaždinske katedrale, te preè. Antun Hoblaj, župnik i dekan iz Preloga. Srdaènu dobrodošlicu biskupu Mrzljaku uime hodoèasnika uputila je uèiteljica Erika Rac iz Keresztura, rekavši "kako im je drago kaj nam bodete mešu služili, kaj bodemo skupa molili na našem materinem jeziko, jer što zna horvatski Boga moliti nigdar ne zabil svoj povolen milozvuèen govor, a to je i naša najvekša ž'ela" te je biskupu uz cvijeæe uruèila molitvenik napisan na pomurskom kajkavskom narjeèju. U uvodu misnog slavlja biskup Mrzljak rekao je kako možda meðusobno i neæe razumjeti sve izgovorene rijeèi, ali æe sigurno razumijeti ovaj sveti èin kojega zajedno slave okupljeni u crkvi Majke Božje kojoj je uvijek zadaæa bila da vodi k svome Sinu. Pozdravio je sve hodoèasnike, meðu kojima su bili i veleposlanik Hrvatske u Budimpešti Gordan Grliæ Radman, predsjednik Hrvatske državne samouprave Mišo Hepp, generalna konzulica iz Peèuha Ljiljana Pancirov, te Arnold Bariæ, dopredsjednik Saveza Hrvata u Maðarskoj. U homiliji je biskup Mrzljak zaželio da u prigodi Godine vjere promisle o važnosti vjere koju su primili od svojih predaka, ali i koju su pozvani živjeti, odnosno svjedoèiti u svojem životu. Istaknuo je kako je kršæanska vjera, koju je primio hrvatski narod, dobar temelj na kojem valja graditi buduænost, no svaki vjernik pozvan ju je prihvatiti i živjeti kao svoju osobnu vjeru i uvjerenje, a ne samo kao baštinu svojih predaka. Pritom je upozorio kako današnja Europa, nažalost, želi zaboraviti upravo te kršæanske korijene. Izrazio je radost što su se okupili upravo na marijanski blagdan koji je osobito drag Hrvatima, što pokazuje koliko je Majka Božja važna hrvatskom narodu, a napose koliko im je znaèajna upravo Majka Božja Bistrièka èije je svetište i kroz desetljeæa totalitarizma unatoè svim opasnostima privlaèilo hodoèasnike koji su ondje uèvršæivali svoju vjeru. Stoga smo i danas ovdje: da bismo po Marijinu primjeru uèvrstili svoju vjeru i izvršili Božju volju, kao što je i ona to èinila kao prva vjernica. Molimo danas zaštitu Blažene Djevice Marije, koja veæ stoljeæima prati naš hrvatski narod svojim zagovorom i zato je nazivamo i našom Majkom, Kraljicom, Odvjetnicom... Neka nam pomogne da u naš svakidašnji život krenemo uèvršæene vjere, poruèio je biskup Mrzljak. Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor pomurskih Hrvata iz više okolnih naselja koji redovito održava probe u Nagykaniszi, a slavlje je uzvelièalo i sudjelovanje pripadnika Zrinske garde iz Èakovca i njihovih pomurskih podmladaka – Zrinyi kadeta. Meðu hodoèasnicima iz Hrvatske posebno mjesto i ove je godine imao Ivan Gudlin iz Preloga koji je veæ 11. put nosio domovinski barjak. Nakon mise slavlje je zakljuèeno izvedbom maðarske i hrvatske himne. Biskup Mrzljak po tradiciji je pri izlasku iz crkve blagoslovio djecu te se susreo s brojnim Hrvatima i s njima zadržao u prigodnom druženju na susretu kojem je cilj bio duhovno zbližavanje Hrvata u Maðarskoj. ika U Tomislavgradu održani Dani sv. Nikole Taveliæa Tomislavgrad, 14.7.2013. (IKA) – Velikom prijepodnevnom procesijom koju je s kipom sv. Nikole Taveliæa ulicama grada, a potom sveèanom koncelebriranom misom u istoimenoj tomislavgradskoj bazilici u nedjelju 14. srpnja predvodio poreèko-pulski biskup Dražen Kutleša, rodom iz Duvna, u pratnji vjernièkog mnoštva, sveæenika, redovnica, ministranata, framaša, èlanova Hajduèke družine "Mijat Tomiæ" i drugih, u Tomislavgradu je sveèano završena desetodnevna tradicionalna duhovno-kulturna manifestacija Dani sv. Nikole Taveliæa 2013., koja se održavala od 5. do 14. srpnja. U tijeku manifestacije održala su se brojna duhovna i kulturna dogaðanja: devetnica s duhovnom obnovom, susret hrvatske katolièke mladeži, otvaranje Franjevaèkog muzeja "Fra Jozo Križiæ", izložbe slika, promocija knjige "Duvanjski žrtvoslov", o kojoj su govorili vojni biskup Tomo Vukšiæ, novinar Ivo Luèiæ i povjesnièar Jure Krišto, otvaranje Centra za odgoj i obrazovanje djece s poteškoæama u razvoju u Kovaèima, županijska smotra folklora na kojoj su nastupili svi KUD-ovi HBŽ, KUD "Linðo" iz Neuma te Tamburaški sastav "Fijaker" iz Osijeka, a voditelj je bio Branko Uvodiæ, kazališne predstave, koncerti župnih zborova, Dan brigade "Kralj Tomislav" s misom za poginule i umrle branitelje, sportska natjecanja s djeèjim sportskim danom. Kroz devetnicu su od 7. do 13. srpnja u tomislavgradskoj bazilici slavljene veèernje mise, a teme propovijedi bile su, u skladu s Godinom vjere, posveæene tumaèenju vjere u sakramente. U subotu 13. srpnja, na uoènicu završnice Dana sv. Nikole Taveliæa, veèernju misu predslavio je novi hercegovaèki provincijal fra Miljenko Šteko, a na misi je franjevaèke habite obuklo osam mladih franjevaca. Nakon završnog nedjeljnoga misnog slavlja u poslijepodnevnim satima nastavilo se puèko veselje i kulturno-zabavni program u kojem je nastupio Ivan Mikuliæ te bend Afrodita. O. Tomislav Božièek o Marèanskoj uniji Predavanje u sklopu "Molitvenih dana sv. braæi Æirilu i Metodu" u Donjoj Lastvi Donja Lastva, 14.7.2013. (IKA) - U sklopu "Molitvenih dana sv. braæi Æirilu i Metodu" u nedjelju 14. srpnja u crkvi Sv. Roka u Donjoj Lastvi o. Tomislav Božièek, župnik i gvardijan u Kloštar-Ivaniæu, održao je predavanje na temu "Marèanska unija". Nakon molitve, u prvom dijelu predavanja Božièek je prikazao djelovanje franjevaca na podruèju duhovnosti, kulture, školstva i pastorala u Hrvatskoj od XIII. st. do danas. Nazoène je upoznao s poviješæu Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda. Ona je nastala 1900. godine, nakon što je papa Lav XIII. godine 1897. bulom "Felicitate quadam" ujedinio sve ogranke Reda manje braæe pod vodstvom èasnog sluge Božjega fra Vendelina Vošnjaka. U drugom dijelu predavanja gvardijan Božièek pojasnio je Marèansku uniju u Hrvatskoj iz godine 1611. "Ova hrvatska unija vezana je uz sjedinjenoga biskupa Simeona Vratanju, koji je rezidirao u sjedinjenom samostanu Marèa, blizu Kloštar-Ivaniæa. Njega je ivaniæki župnik Martin Dubraviæ potaknuo na sjedinjenje s Katolièkom Crkvom te je ona pravomoæno potpisana u Rimu 19. studenoga 1611. godine. Papa Pavao V. 21. studenoga 1611. apostolskim pismom "Divinae Maiestatis Arbitrio" potvrdio je obnovu crkvenoga zajedništva dotad pravoslavnih hrvatskih Vlaha s Rimskom Apostolskom Stolicom." Papa Pio VI., na prijedlog austrijske carice i hrvatske kraljice Marije Terezije, bulom Crkva u Hrvata "Charitas illa" od 17. lipnja 1777. dokinuo je Marèansku biskupiju i utemeljio Križevaèku grkokatolièku biskupiju. "Prošle jubilarne godine (19. studenoga 2011. – 21. studenoga 2012.) slavili smo veliku 400. obljetnicu sjedinjenja pravoslavnih Vlaha u Hrvatskoj, vezanu uz samostan Svetog Mihaela arkanðela u Marèi. Ta proslava pridonijela je pozitivnom vrednovanju istoènoga katolièkog kršæanstva i njegova liturgijsko-duhovnog bogatstva kao zajednièke kršæanske i katolièke baštine u Hrvatskoj", rekao je Božièek. Susret su pjevanjem animirale sestre franjevke od Bezgrešnog zaèeæa Crnogorske provincije iz Dobrote kod Kotora. Sveèano proslavljen nebeski zaštitnik banjoluèke katedrale i biskupije Banja Luka, 15.7.2013. (IKA/KTA) - Sveèanim misnim slavljem u banjoluèkoj katedrali 15. srpnja proslavljena je svetkovina sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika banjoluèke katedrale i biskupije. Euharistiju je predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ u zajedništvu s apostolskim nuncijem u BiH nadbiskupom Luigijem Pezzutom, mjesnim biskupom i predsjednikom Biskupske konferencije BiH Franjom Komaricom, biskupom mostarsko-duvanjskim i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim Ratkom Periæem, vojnim biskupom u BiH Tomom Vukšiæem, biskupom križevaèkim Nikolom Kekiæem, biskupom iz Novog Mesta Andrejem Glavanom, vrhbosanskim pomoænim biskupom Perom Sudarom, banjoluèkim pomoænim biskupom Markom Semrenom i novoimenovanim pakistanskim biskupom Faisalabada Josephom Arshadom, savjetnikom u Apostolskoj nuncijaturi u BiH, te uz koncelebraciju èetrdesetak sveæenika. Meðu vjernicima u katedrali bile su i redovnice iz družbi klanjateljica Krvi Kristove, milosrdnica sv. Vinka Paulskog i misionarki ljubavi. Na misi su se okupili i predstavnici vlasti na èelu s ministrom za raseljene osobe u Vladi Republike Srpske Davorom Èordašom. Rijeèi pozdrava i dobrodošlice uputio je biskup Komarica. Poseban pozdrav uputio je nunciju Pezzutu. "Kako je ovo Vaš prvi službeni susret s èlanovima Božjeg naroda u Banjoluèkoj biskupiji, koja je u ratnom i poratnom vremenu dramatièno i nemilosrdno uništena od strane moænika koji za Boga mnogo ne mare, želim Vam reæi da pred sobom imate i sveæenike i redovnike, redovnice i vjernike laike koji se istinski trude da budu što vjerodostojniji Kristovi uèenici u svome životnom okruženju. Svi smo osjetili i osjeæamo uvijek iznova Božju pomoæ, zaštitu naše nebeske Majke Marije i zagovor naših nebeskih zaštitnika, sv. Bonaventure i domaæeg sina bl. Ivana Merza. Molim Vas, preporuèite i Vi sve Božjoj dobroti, nas i cijelu našu biskupijsku zajednicu, kao i mnogobrojne prognane naše katolike, koji nisu niti žele iz svoga srca prognati svoju biskupiju i svoj rodni kraj", kazao je biskup Komarica. U homiliji nuncij je kazao da je sv. Bonaventura uistinu poseban svetac u smislu da je poruka za svaki dio Božjeg naroda: poruka pastirima Crkve, sveæenicima, redovnicima, redovnicama i vjernicima laicima. Kazao je da je sveti Bonaventura bio pastir i redovnik te da je sve zapoèelo krštenjem. "Koja je poruka koju sv. Bonaventura upuæuje pastirima? Mi snažno insistiramo na tome govoreæi sveæenicima i biskupima", kazao je nuncij Pezzuto podsjeæajuæi na Papine rijeèi da pastiri trebaju osjetiti miris stada te biti prožeti mirisom naroda Božjeg. Dodao je da su biskupi i sveæenici pozvani biti posvema posveæeni pastoralnoj službi narodu Božjem. Kao poruku koju sv. 17. srpnja 2013. broj 29/2013 19 Crkva u Hrvata Bonaventura upuæuje redovnicima i redovnicama, nuncij Pezzuto naznaèio je apsolutnu i potpunu darovanost Bogu, istièuæi da se preko te darovanosti dolazi do darovanosti braæi i sestrama. "Tako služenje redovnika i redovnica braæi i sestrama npr. na podruèju odgoja i zdravstva nije ništa drugo nego odraz cjelovite darovanosti Bogu. Kao poruku vjernicima laicima to jest onima koji su kršteni i krizmani, nuncij Pezzuto istaknuo je nužnost da krštenje postane nosiva energija sveukupnog kršæanskog života. Naglasio je i da postoji sveukupna poruka sv. Bonaventure cjelokupnom narodu Božjem: "uèiniti da Bog bude središte naše osobne povijesti; uèiniti da Bog bude središte cijelog èovjeèanstva". Na kraju mise biskup Komarica podsjetio je da je savjetnik Apostolske nuncijature mons. Joseph Arshad imenovan biskupom u svojoj domovini Pakistanu te mu zahvalio za sve što je uèinio za krajevnu Crkvu u Bosni i Hercegovini tijekom obnašanja svoje službe. Uputio mu je najbolje želje za obnašanje nove službe. U znak zahvalnosti predao mu je portret, rad slikara Drage Veselinoviæa. Mons. Arshad uputio je rijeèi zahvale, istièuæi da mu je boravak u Bosni i Hercegovini bio ugodan te da su ga radovali svi susreti s biskupima, sveæenicima, redovnicima, redovnicama i vjernicima. Napomenuo je da se nakon 18 godina ponovno vraæa u svoju domovinu na službu te sve zamolio da ga prate svojim molitvama. Zapoèelo redovno zasjedanje BK BiH Banja Luka, 16.7.2013. (IKA) - Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine zapoèeli su 16. srpnja u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci svoje 58. redovno zasjedanje. Na poèetku je sve sudionike zasjedanja pozdravio predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine banjoluèki biskup Franjo Komarica. Od našeg proljetnog 57. redovnog zasjedanja, na planu cijele Katolièke Crkve imamo puna èetiri mjeseca karizmatiènog voðenja Crkve od strane novoga pape Franje. Od samog svog poèetka on je svojim rijeèima, a još više svojim gestama i odreðenim znakovima unio jedan novi stil – ne samo u Vatikan, nego i u razmišljanje crkvenih struktura diljem cijele Katolièke Crkve. S time on ne staje niti posustaje. Jasno nas je sve upozorio da nema zaustavljanja na našem putu života, nego valja odluèno iæi ka cilju. A cilj je vjeèni život, koji omoguæuje jedino Isus Krist. Ako bismo se zaustavili uslijed vlastitog zamora ili uslijed objektivnih – možebitnih nepremostivih prepreka pred nama – stvar i zadaæa za koju smo odgovorni neæe biti dovršena, neæemo se približiti cilju našega života na zemlji, istaknuo je biskup Komarica. Valja nam se podsjetiti, da Crkva, premda ima zadaæu da o sebi vodi raèuna da se ne posvjetovnjaèi, Crkva se ne može povuæi iz svijeta i njegovih problema u neku svoju "privatnu" oazu sreæe i samozadovoljstva. Utemeljitelj Crkve Isus Krist svjesno je ušao u povijesnu, zbog grijeha mutnu i otrovanu rijeku èovjeèanstva, da bi njenu vodu svojom božanskom, preobražavajuæom snagom "proèistio" i usmjerio ju prema njenom jedinom pravom ušæu – sretnoj vjeènosti. Isti taj Krist i danas u i po svojoj Crkvi takoðer i u ovoj našoj domaæoj životnoj stvarnosti želi isto èiniti i postiæi. Zato je i naša nezaobilazna zadaæa da, kao voðe, pastiri i uèitelji Kristovih vjernika u našim (nad)biskupijskim zajednicama ne budemo sputani niti zarobljeni stvarnim ili prividnim – objektivnim ili subjektivnim barijerama i poteškoæama, nego slobodni i trajno raspoloživi za ono, što nam Bog dariva, što od nas oèekuje i što podržava. Kristova Crkva nikada i nigdje, pa tako ni sada ni u našoj zemlji – ne smije sebi dopustiti da 20 17. srpnja 2013. broj 29/2013 ika izgubi iz vida Krista – Raspetog i Uskrslog, i da sama sebe degenerira u neku "dobrotvornu nevladinu organizaciju". Ako je sada, pod vodstvom pape Franje, cijela Crkva izrièito pozvana da bude "siromašna Crkva za siromahe", to se onda, bez sumnje, odnosi i na Crkvu koju mi biskupi u ovoj zemlji predvodimo. Materijalno siromaštvo, koje tijekom dugih desetljeæa više-manje konstantno prati naše djelovanje – kako unutar naših zajednica tako i prema našim susjedima – ne bi smjelo biti nikakva, a pogotovo ne dostatna isprika da budemo siromašni kršæanskom djelotvornom vjerom i kršæanskom neuništivom nadom, rekao je predsjednik BK BiH te se zatim osvrnuo na toèke dnevnog reda zasjedanja. Inozemne vijesti ika Inozemne vijesti Svjetski dan mladih Inicijativa za Svjetski dan mladih krenula je od Ivana Pavla II., a meðunarodni susret mladih kršæana sa svih kontinenata održava se svake druge ili treæe godine Beè, 11.7.2013. (IKA) - Za stotine tisuæa mladih katolika u svijetu ovog tjedna zapoèinje odbrojavanje do Svjetskoga dana mladih u Rio de Janeiru. Susret se sastoji od misijskog tjedna (od 16. do 20. srpnja) kada se upoznaje zemlja domaæin, te od stvarnog susreta: "Jornada Mundial da Juventude" od 23. do 28. srpnja, kada je predviðena misa i toèke programa s papom Franjom. Inicijativa za Svjetski dan mladih krenula je od Ivana Pavla II. Susrete prireðuju Vatikan, mjesne biskupske konferencije i biskupije domaæini. Meðunarodni susret mladih kršæana sa svih kontinenata održava se svake druge ili treæe godine, a svaki ima odreðeno geslo i tematiku. U godinama u kojima nema Svjetskoga dana mladih, po biskupijama se održavaju susreti mladih vjernika manjeg opsega. Prvi službeni Svjetski dan mladih održan je u Rimu godine 1986. "Glavni cilj Svjetskoga dana mladih je sve mlade svijeta upoznati s Kristovim navještajem. U isto vrijeme sudionici pokazuju mladenaèko lice Krista u svijetu", piše na službenim web stranicama Svjetskoga dana mladih 2013. (www.rio2013.com). Svjetski susreti mladih prireðuju se uglavnom u srpnju ili kolovozu. Brojèano najposjeæeniji susreti bili su 1991. u Èenstohovi (Poljska), 1995. u Manili (Filipini), 1997. u Parizu (Francuska), 2000. u sklopu Svete godine u Rimu (Italija), 2005. u Kölnu (Njemaèka) te 2011. u Madridu (Španjolska). Papa Ivan Pavao II. u svom 27-godišnjem pontifikatu devet puta je pozvan na meðunarodni Svjetski dan mladih. Èenstohova i papina domovina Poljska 1991. su bili mjesto održavanja šestoga Svjetskog dana mladih. U marijanskom hodoèasnièkom svetištu okupilo se više od milijun mladih, a oko 90 posto njih dolazilo je iz bivšega istoènog bloka. Dvije godine kasnije Denver (SAD) priredio je sekularni, postmoderni Svjetski dan mladih, na kojemu je udio katolika bio oko 20 posto. Papa Benedikt XVI. predvodio je 20. svjetski dan mladih u Kölnu 2005. Bilo je to i njegovo prvo papinsko putovanje u inozemstvo te ujedno i prvi pohod domovini. Na susretu se okupio 1,5 milijun mladih. Nakon susreta u Sydneyu i Madridu papa Benedikt XVI. u listopadu 2012. pozvao je sve na ovogodišnji Svjetski dan mladih u Rio de Janeiru. No, domaæin u Riju bit æe papa Franjo. Kao i papi Benediktu i sadašnjem Papi Svjetski dan mladih bit æe prvo putovanje u inozemstvo. Prvi svjetski dan mladih izvan Europe održan je 1987. u Buenos Airesu. Milijun hodoèasnika okupilo se tada u argentinskome glavnom gradu. Još veæi broj sudionika, oko èetiri milijuna mladih, okupio se u Manili na Filipinima – što je ujedno najveæi broj sudionika na dosadašnjim Svjetskim danima mladih. Broj susreta održanih na europskom tlu i na drugim kontinentima gotovo je izjednaèen. Sedam puta od 1986. Svjetski dan mladih održan je u Europi, a ove godine u Brazilu æe biti šesti susret izvan Europe. . Objavljeno Apostolsko pismo o nadležnosti sudskih tijela Vatikana u kaznenim stvarima Vatikan, 11.7.2013. (IKA) - U Vatikanu je 11. srpnja objavljeno apostolsko pismo pape Franje u obliku motu proprija o novim kaznenim zakonima i administrativnim kaznama za Državu Grad Vatikan i Svetu Stolicu (Apostolsko pismo u obliku motu proprija o nadležnosti sudskih tijela Države Grada Vatikana u kaznenim stvarima). Istoga dana je Papinska komisija za Državu Grad Vatikan odobrila sljedeæe zakone: zakon br. VIII. koji donosi "Dopunske norme o kaznenim stvarima"; zatim broj IX. koji donosi "Izmjene kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku"; te zakon br. X. koji donosi "Opæe uredbe na podruèju administrativnih kazni". U naše je vrijeme, piše papa Franjo u apostolskom pismu, opæe dobro sve više ugroženo transnacionalnim i organiziranim kriminalom, pogrešnim rabljenjem tržišta i gospodarstva, kao i terorizmom. Meðunarodna zajednica zato mora usvojiti odgovarajuæa pravna sredstva koja omoguæuju prevenciju i borbu protiv kriminala, potièuæi pritom meðunarodnu pravnu suradnju na podruèju kaznenoga zakonodavstva. Zbog toga su, želeæi ponovno istaknuti zauzimanje Apostolske Stolice za suradnju u tu svrhu, uvedene neke promjene u vatikanskom kaznenom zakonodavstvu, nastavljajuæi djelovanje zapoèeto 2010. godine, tijekom papinstva Benedikta XVI. Svrha je motu proprija, kako se istièe u priopæenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice, prije svega proširiti (poèevši od 1. rujna) primjenu kaznenih zakona, koje je s datumom od 11. srpnja prihvatila Papinska komisija za Državu Grad Vatikan, i na Svetu Stolicu, odnosno na èlanove, dužnosnike i zaposlene u razlièitim tijelima Rimske kurije, ustanovama povezanima s kurijom, ustanovama povezanim sa Svetom Stolicom kao i na kanonske pravne osobe te papinske izaslanike i diplomatsko osoblje Svete Stolice. Svrha je toga proširenja da su djela predviðena tim zakonom podložna kaznenom progonu od strane sudskih organa Države Grada Vatikana i ako su poèinjena izvan granica same države. Isti ti zakoni imaju i šire sadržaje, u svrhu primjene mnogobrojnih meðunarodnih konvencija, meðu kojima se spominju èetiri ženevske konvencije iz 1949. godine protiv ratnih zloèina; zatim Meðunarodna konvencija iz 1965. o uklanjanju svakog oblika rasne diskriminacije; Konvencija iz 1984. godine o muèenju i drugim kaznama, odnosno okrutnom, neèovjeènom ili ponižavajuæem postupanju; i, na kraju, Konvencija iz 1989. godine o pravima djeteta, te njezini Protokoli iz 2000. godine. U tome kontekstu, istièe se zatim u priopæenju, treba istaknuti uvoðenje zloèina muèenja i opširnu definiciju kategorije zloèina nad maloljetnicima (meðu kojima valja istaknuti trgovinu, prostituciju, vojaèenje i seksualno nasilje nad djecom; zatim pedopornografija; posjedovanje pedopornografskoga materijala te spolni èin s maloljetnicima). Uvedeni su takoðer zloèini protiv èovjeèanstva, kojima je posveæeno zasebno poglavlje; predviðena je, meðu ostalim, posebna kazna za zloèine kao što su genocid i aparthejd, po uzoru na odredbe Statuta Meðunarodnoga kaznenog suda iz 1998. godine. Uvedene su i promjene u vezi kaznenih djela protiv javne uprave, u odnosu na Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije iz 2003. godine. Osim toga, ukinuta je kazna doživotnoga zatvora i zamijenjena kaznom zatvora od 30 do 35 godina. U skladu s najnovijim meðunarodnim usmjerenjima uveden 17. srpnja 2013. broj 29/2013 21 Inozemne vijesti je takoðer sustav kažnjavanja pravnih osoba, u svim onim sluèajevima u kojima one izvlaèe korist od kriminalnih aktivnosti njihovih tijela ili zaposlenika, utvrðujuæi njihovu izravnu odgovornost koja za sobom povlaèi niz zabrana i novèanih kazni. Uvedena su, osim toga, opæa naèela pravednoga suðenja unutar razumnoga roka te presumpcija nevinosti okrivljenika, a sudskim su vlastima dane na raspolaganje veæe ovlasti opreza (s moguænošæu zapljene i blokiranja imovine). Vrlo se važan dio reforme, istièe se u priopæenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice, odnosi se na preformuliranje meðunarodne pravne suradnje, s prihvaæanjem mjera suradnje prilagoðenih najnovijim meðunarodnim konvencijama. Zakon na podruèju administrativnih kazni ima karakter opæe normative, u službi posebnih disciplina koje æe, u raznim stvarima, predvidjeti kazne koje imaju za cilj jaèanje uèinkovitosti i poštovanje uredbi donesenih radi zaštite javnih interesa. Te normativne promjene imaju za cilj posadašnjenje kojem je cilj dati veæu sustavnost i cjelovitost vatikanskom normativnom sustavu, navodi se na kraju priopæenja Tiskovnoga ureda Svete Stolice. Papa Franjo udjeljuje potpuni oprost sudionicima Svjetskoga dana mladih Vatikan, 11.7.2013. (IKA) - Papa Franjo udjeljuje potpuni i djelomièni oprost svima koji æe sudjelovati na Svjetskome danu mladih od 22. do 28. srpnja u Rio de Janeiru. Apostolska pokornièarna o tome je objavila poseban Dekret. Oprost se može dobiti pod uobièajenim uvjetima, odnosno ako se slavi sakrament ispovijedi, ako se vjernik prièesti te moli na nakane Svetog Oca. O znaèenju tih oprosta voditelj Pokornièarne mons. Krysztof Nykiel u razgovoru za Radio Vatikan istaknuo je: "Papa Franjo potaknut je željom da Svjetski dan mladeži postane prilika za iskustvo velièine i ljepote milosrdne Božje ljubavi. Htio je zapravo da mladi tom prigodom mogu ubrati plodove posveæenja 28. svjetskoga dana mladih u Riju, èija æe tema biti "Poðite i uèinite mojim uèenicima sve narode". Na upite novinara o uvjetima za primanje oprosta te o razlici izmeðu potpunoga i djelomiènog oprosta, mons. Nykiel kazao je da je prvi uvjet zapravo potpuno odricanje od grijeha, pa i od lakoga te iskreno pokajanje. Ukoliko uzmanjka to potpuno odricanje, oprost neæe biti potpun, ali æe biti djelomièan. Drugi uvjet je ispovjediti se, prièestiti i moliti na Papine nakane te izvršiti zadanu pokoru. Potpuni oprost može se dobiti sudjelovanjem u svetim obredima i pobožnim vježbama koji su predviðeni za Svjetski dan mladih u Riju. Temeljni uvjeti ostaju isti; vjernici su pozvani pobožno sudjelovati na jednom od liturgijskih slavlja kako bi od Boga izmolili milosti za Svjetski dan mladih i trebat æe izmoliti jedan Oèenaš, Vjerovanje te jedan pobožan zaziv Blaženoj Djevici Mariji. Htio bih obradovati i one koji tamo, iz opravdanih razloga, neæe moæi sudjelovati, dodao je mons. Nykiel. Oni æe takoðer moæi dobiti potpuni oprost ukoliko, poštujuæi veæ spomenute uvjete, putem javnih sredstava komunikacije budu na duhovan naèin sudjelovali u dogaðanjima u Brazilu. Razlika izmeðu potpunog i djelomiènog oprosta, iznad svega ovisi o unutarnjoj raspoloživosti vjernika. Potpuni oprost vjernike oslobaða od svih njihovih grijeha i s njima povezanih vremenitih kazni, dok djelomièni oprost, ovisno o raspoloživosti vjernika, samo djelomièno oslobaða od vremenitih kazni, piše vatikanski poluslužbeni dnevnik L'Osservatore Romano, a prenosi Radio Vatikan. 22 17. srpnja 2013. broj 29/2013 ika Više od 800 kateheza na Svjetskom danu mladih Brasilia, 12.7.2013. (IKA) - Stotine tisuæa mladih katolika æe od 23. do 28. srpnja sudjelovati na Svjetskom danu mladih u Rio de Janeiru. Na programu susreta redovito su i kateheze koje æe se održavati od 24. do 26. srpnja. Vatikan je potvrdio 267 službenih mjesta na kojima æe se na 20 jezika održati više od 800 kateheza èiji je cilj razmatranje i produbljivanje gesla Svjetskog dana mladih: "Poðite i uèinite uèenicima mojim sve narode". Katehetski susreti æe se održavati u Riju i u susjednim biskupijama, poèinju u 9 sati doruèkom i jutarnjom molitvom, koje svakog dana prireðuju razlièite skupine hodoèasnika. Svaki dan katehiziranja tematski je obilježen. Tako æe biskupi i kardinali 24. srpnja govoriti o nadi i o Božjoj blizini, 25. srpnja središnja tema bit æe nasljedovanje Isusa poput njegovih uèenika, a 26. srpnja tema je misionarsko poslanje. Istoj temi posveæen je i cijeli Svjetski dan mladih, u koji kateheze uvode sudionike susreta. Najveæi broj kateheza održavat æe se na portugalskom jeziku, a slijede španjolski, engleski, talijanski i francuski jezik. Na ukupno 20 jezika æe se katehizirati izmeðu ostalih na hrvatskom, arapskom, ruskom, grèkom, slovenskom i danskom. Najveæi broj mladih okupit æe se na katehezama na portugalskom koje æe se održavati u velesajamskoj dvorani kompleksa "Riocentro" u gradskoj èetvrti Tijuca te u katedrali Sao Sebastiao u središtu grada. Na tim mjestima oèekuje se po 5000 mladih hodoèasnika. Papin posjet Castel Gandolfu Papa Franjo se i tijekom vruæih ljetnih dana odrekao boravka u ljetnikovcu iznad jezera Albano te ostaje u Domu Svete Marte u Vatikanu Vatikan, 14.7.2013. (IKA) - Papa Franjo otišao je u nedjelju 14. srpnja u prvi službeni posjet Castel Gandolfu. Središnji dogaðaj u gradiæu jugoistoèno od Rima bio je podnevni Angelus na Trgu slobode. Prije toga poglavara Crkve su u dvorištu papinske ljetne rezidencije pozdravili biskup Albana Marcello Semeraro, direktor Papine palaèe Saverio Petrillol i gradonaèelnica Milvia Monachese. Za razliku od svog prethodnika, papa Franjo ove godine odrekao se ljetovanja u rezidenciji u Castel Gandolfu te æe i u vruæim ljetnim tjednima ostati u Domu Svete Marte u Vatikanu. Poseban pozdrav papa Franjo je na sveèanosti dobrodošlice uputio gradonaèelniku Castel Gandolfa. Zahvalio je njemu, zajednici i svim graðanima za njihov rad i predanost. "Pozivam vas da budete znak nade i mira, uvijek pažljivi prema ljudima i obiteljima u nevolji", rekao je Sveti Otac. Papa Franjo je u Castel Gandolfo krenuo ujutro automobilom iz Rima. Sveti Otac u svom obraæanju podsjetio je da su njegovi prethodnici Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. rado provodili dio ljeta u rezidenciji iznad jezera Albano. Zajednica u Castel Gandolfu èuva brojne lijepe uspomene na susrete s tim papama. "Njihovo svjedoèenje zato uvijek treba biti poticaj na svakodnevnu vjernost Kristu i na život u skladu s primjerima iz Evanðelja i s uèenjem Crkve", rekao je Sveti Otac. Novo vodstvo SIGNIS Europa Madrid, 15.7.2013. (IKA) – Europski odsjek Svjetske katolièke udruge za komunikaciju SIGNIS izabrao je novo vodstvo na skupštini koja je održana krajem lipnja u Madridu. Za predsjednicu je izabrana Magali Van Reeth iz Francuske, a za potpredsjednika Theo Peporte iz Luxembourga. Dosadašnji predsjednik SIGNIS Europe bio je u dva èetverogodišnja mandata Jos Horemans. Prilog dokumenti ika Prilog dokumenti Dobri Samarijanac Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji, Castel Gandolfo, 14. srpnja 2013. Draga braæo i sestre, danas se naš nedjeljni susret održava ovdje u Castel Gandolfu. Pozdravljam stanovnike ovoga lijepog gradiæa! Želim vam zahvaliti prije svega za vaše molitve a i svima vama, dragi hodoèasnici, koji ste došli ovdje u velikom broju zahvaljujem na vašim molitvama. Današnje Evanðelje – preuzeto iz 10. poglavlja Lukina Evanðelja – je poznata prispodoba o dobrom Samarijancu. Tko je bio taj èovjek? Bio je èovjek kao i svi drugi, koji je silazio iz Jeruzalema prema Jerihonu putom koji je prolazio kroz Judejsku pustinju. Nedugo prije toga na tom istom putu razbojnici su bili napali jednog èovjeka, opljaèkali ga, pretukli i ostavili ondje polumrtva. Prije Samarijanca kraj njega su prošli sveæenik i levit, to jest dvije osobe koje obavljaju bogoslužje u Gospodinovu hramu. Ugledaše jadnika, ali proðoše dalje ne zaustavljajuæi se. Samarijanac, naprotiv, kada ugleda toga èovjeka "sažali se" (Lk 10, 33). Približio mu se, previo mu rane, zalivši ih uljem i vinom; zatim ga je posadio na svoje živinèe, odveo u gostinjac i platio mu ondje smještaj… Rijeèju, pobrinuo se za njega: to je primjer ljubavi prema bližnjemu. Ali zašto je Isus izabrao jednog Samarijanca za protagonistu te prispodobe? Zato što su Židovi, zbog razlièitih vjerskih tradicija, prezirali Samarijance; ipak Isus ukazuje na to da je srce toga Samarijanca bilo dobro i velikodušno i da – za razliku od sveæenika i levite – on provodi u djelo Božju volju, kojemu je milosrðe milije od žrtve (usp. Mk 12, 33). Èovjek koji je u punini živio to Evanðelje dobrog Samarijanca bio je svetac kojeg se danas spominjemo: sveti Kamilo de Lellis, utemeljitelj Družbe za dvorenje bolesnika, zaštitnik bolesnika i zdravstvenih djelatnika. Sveti Kamilo je umro 14. srpnja 1614.: upravo danas zapoèinje proslava èetiri stote obljetnice njegova roðenja, èiji æe vrhunac biti iduæe godine. Pozdravljam od srca sve duhovne sinove i kæeri svetog Kamila, koji žive karizmu ljubavi u svakodnevnom doticaju s bolesnicima. Budite poput njega dobri Samarijanci! I lijeènicima, medicinskim sestrama i tehnièarima i svima koji rade u bolnicama i ljeèilištima, želim da budu nadahnuti istim duhom. Povjerimo tu nakanu zagovoru Presvete Marije. Gospinu zagovoru želim povjeriti još jednu nakanu. Proslava Svjetskog dana mladih u Rio de Janeiru veæ je jako blizu. Ja æu otputovati za osam dana, ali æe mnogi mladi otputovati za Brazil i ranije. Molimo dakle za to veliko hodoèašæe koje poèinje, da Gospa od Aparecide, zaštitnica Brazila, vodi korake sudionika i otvori njihovo srce da prihvate poslanje koje æe im Krist dati. Èenstohova. Povjeravam vas zaštiti Božje Majke i od srca vas blagoslivljam. Od srca pozdravljam sve ovdje prisutne hodoèasnike: župne skupine, obitelji, mlade, osobito one koji su došli iz Irske; mlade ošteæena sluha koji sudjeluju u Rimu na meðunarodnom susretu. Pozdravljam sestre svete Elizabete, kojima želim plodnu duhovnu obnovu; sestre Presvetog Srca Isusova, s brojnim obiteljima raznih nacionalnosti; Kæeri Božje ljubavi, koje su se okupile na generalnom kapitulu; te poglavarice Družbe kæeri Marije Pomoænice. Svima želim ugodnu nedjelju. Nakon Angelusa Draga braæo i sestre, pridružujem se molitvi biskupa i vjernika Crkve u Ukrajini koji su se okupili u katedrali u Lutsku na misi zadušnici povodom 70. obljetnice pokolja u Voliniji. Ti dogaðaji, koji su bili ishod nacionalistièke ideologije u tragiènim okolnostima II. svjetskog rata, prouzroèili su desetke tisuæa žrtava i zadali ranu bratstvu dvaju naroda: poljskog i ukrajinskog. Povjeravam Božjem milosrðu duše žrtava i, za njihove narode, molim milost dubokog pomirenja i vedre buduænosti u nadi i iskrenoj suradnji oko zajednièkog izgraðivanja Božjeg kraljevstva. U mislima sam i s pastirima i vjernicima sudionicima hodoèašæa obitelji u organizaciji Radio Marije u Jasnu Goru, 17. srpnja 2013. broj 29/2013 23 Prilog prikazi ika Prilog prikazi Moliti s papom Franjom Knjižice "Molitva na prste" i "S dobrotom i nježnošæu" u izdanju "Kršæanske sadašnjosti" Dvije brošure s molitvama, odnosno s tekstovima pape Franje govore o njegovoj posveæenosti molitvi, meditaciji i razmišljanju u jednostavnosti. Dok je "Molitva na prste" vrlo jednostavni i originalni poticaj na molitvu kakvu je prakticirao još dok je bio samo kardinal Jorge Mario Bergoglio, brošura "S dobrotom i nježnošæu" donosi tekstove i poticaje koje je papa Franjo izrekao u raznim prigodama prvih dana svoga pontifikata. Knjižice, koje u hrvatskome izdanju donosi "Kršæanska sadašnjost", namijenjene su najširem krugu vjernika kako bi s Papom molili i razmišljali na naèin kako to i on èini. Knjižice su bogato ilustrirane pa æe i to pomoæi prihvatljivosti kod naših vjernika. Obje je knjižice priredio Renzo Sala. (ika-fk/sp) Djelovanje mladih Vrhbosanske nadbiskupije Knjiga "Mladi Vrhbosanske nadbiskupije u Godini vjere. Laièki pokreti u službi nove evangelizacije", autora dr. Šime Maršiæa, objavljena je u izdanju Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu i Glasa Koncila iz Zagreba. Rijeè je istraživanju provedenom u 12 dekanata Vrhbosanske nadbiskupije, gdje je anketirano 3752 uèenika 2. i 3. razreda srednjih škola radi što boljeg upoznavanja stanja i problema mladih ljudi te želje da se nakon toga što bolje odgovori na njihove probleme i traženja. U istraživanju je sudjelovalo nekoliko pokreta (FRAMA, Udruga katolièkih studenata "Emaus", pokret mladih iz Taizéa, Prijatelji malog Isusa, Salezijanska mladež i neformalne skupine), a obuhvaæena su mnoga pitanja poput pripadaju li mladi nekom laièkom pokretu ili zajednici, koliko pripadnost pokretu pomaže prevenciji problema, koji su glavni problemi s kojima se susreæu, koliko župnici podržavaju pokrete, koji su razlozi zbog kojih se mladi udaljavaju od Crkve nakon primljenog sakramenta potvrde i dr. Uz brojne fotografske priloge knjiga donosi i grafikone podijeljene prema dekanatima, koji zorno pokazuju odgovore na pitanja postavljena u istraživanju, tako da svaki dekanat može vrlo brzo uoèiti koji su glavni problemi mladih u dotiènom dekanatu i gdje bi trebalo najviše poraditi u poboljšanju rada s mladima, posebno onima koji pripadaju odreðenom pokretu. Na kraju knjige donosi se istraživanje koje se temelji na intervjuima raznih osoba koje su odgovorne za pastoral mladih. Te odgovorne osobe donijele su svoja promišljanja kako unaprijediti rad s mladima. Na taj je naèin cjelovito i iscrpno prikazan vjernièki život i djelovanje mladih katolika na prostorima Vrhbosanske nadbiskupije. Rezultati istraživanja jasno govore da mladi Vrhbosanske nadbiskupije itekako imaju vrijednosti za kojima teže: sretna obitelj, vjera u Boga, zdrav život, ljubav prema Bogu i bližnjemu. Zato je u procesu usvajanja tih vrednota važna uloga obitelji, kao i onih koji su im uèitelji i trebaju prednjaèiti više svjedoèenjem, a manje rijeèima. Prema rijeèima recenzenata dr. Stipe Tadiæa i dr. Josipa Burušiæa, opsegom tema i pitanja te sadržajnih perspektiva ta publikacija uistinu je jedinstvena. Istraživanje koje stoji u njezinu temelju slobodno se može svrstati u red najznaèajnijih znanstvenih dostignuæa kada je rijeè o istraživanjima mladih. (ika-gk/kj) 24 17. srpnja 2013. broj 29/2013 U tijeku ureðenje poda svetišta varaždinske katedrale Od 2. srpnja odvijaju se radovi na ureðenju poda i adaptiranju prostora u svetištu katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Varaždinu. Najprije isusovaèka (1642.-1773.), zatim pavlinska (1776.-1786.), gimnazijska (1797.-1949.) i kaptolska (1954.-1997.), crkva Uznesenja BDM, izgraðena prije više od 350 godina, 5. srpnja 1997. postala je katedralom novoutemeljene Varaždinske biskupije. Buduæi da se nakon reforme Drugoga vatikanskog koncila teži za aktivnim sudjelovanjem vjernika kod svakog liturgijskog èina, a time i preoblikovanjem prostora u kojem se slavi liturgija, od velike je važnosti da se svaki liturgijski prostor prilagodi propisima koncilske reforme, istaknuo je u prigodi aktualnih radova predstojnik Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu Varaždinske biskupije vlè. dr. sc. Mario Kopjar. Ujedno obrazlaže kako se stoga još prilikom posljednje temeljite obnove, od 1982. do 1995, u tada još kaptolskoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, poèela provoditi ideja oko ureðenja postkoncilskog prostora svetišta, koje je nastalo uklanjanjem oltarne pregrade koja je bila postavljena izmeðu predzadnjih pilastra svetišta i ispred drvenih profiliranih stuba koje su vodile do svetohraništa kod glavnog oltara. Kako je prostor izmeðu oltarne pregrade i glavnog oltara bio povišen u odnosu na ostali dio svetišta, na nižem dijelu svetišta izveden je drveni pod na potkonstrukciji i usklaðene nivelete te je tako èitavo svetište bilo pokriveno crvenim tepihom. Osnutkom Varaždinske biskupije, 5. srpnja 1997. godine, kaptolska crkva Uznesenja BDM postaje katedralom, te svetište dobiva novo liturgijsko žarište, tj. katedru (sjedište biskupa) izgraðenu od drvene konstrukcije, novu oltarnu menzu i dva nova ambona smještena boèno s lijeve i desne strane od oltarne menze. Zbog dotrajalosti drvenih elemenata poda i adaptiranja liturgijskog prostora, ovih dana izvode se radovi u svetištu prema idejnom rješenju predstojnika Kopjara, i to radovi na prostornoj izvedbi kamene obloge poda svetišta, te boljoj lokaciji stuba kojima se svladava i visinska razlika laðe i svetišta. Osim toga, ispred svetohraništa predviðene su èetiri profilirane kamene stube koje zamjenjuju dosadašnje 3 drvene, èime æe se olakšati pristup svetohraništu, dok katedra, takoðer izgraðena od kamena, dobiva svoje povlašteno mjesto, smješteno kod lijevog pilastra prema oltaru, koja æe biti u dinamici s ostalim liturgijskim žarištima u svetištu, tj. oltarom i ambonima. Završetak radova planiran je za 3. kolovoza ove godine. Liturgija se u tom razdoblju redovito slavi u prilagoðenom prostoru, u laði katedrale, ispred samog svetišta u kojem se odvijaju radovi. Cijena ovog zahvata iznosi 350.000 kn s PDV-om. (ika-jbk/kj)
© Copyright 2024 Paperzz