UTJECAJ MINERALNE GNOJIDBE DUŠIKOM, FOSFOROM I KALIJEM NA PRINOS I KVALITETU OZIME PŠENICE Želimir Vukobratović, dipl.inž., doktorska disertacija SAŽETAK: Prema podacima FAO iz 1998. godine žitarice se u svijetu uzgajaju na više od 700 milijuna ha, što čini oko 51 % oraničnih površina a najzastupljenija žitarica je pšenica. Prosječni prinosi pšenice u Europi su 3.3 t·ha-1, a u Hrvatskoj, koja se geografski i klimatski nalazi u optimalnoj zoni za uzgoj žitarica, oko 4 t·ha-1, što predstavlja tek 40 % genetskog potencijala rodnosti. Gnojidbom se može podići razina prinosa, ali samo ako je usaglašena sa stvarnim potrebama kulture i agrokemijskim svojstvima tla, što se najbolja utvđuje kalibracijskim gnojidbenim pokusima. Za ispitivanje utjecaja NPK gnojidbe na prinos i kvalitetu pšenice, kroz razdoblje od tri godine, na dva lokaliteta su provođeni kalibracijski gnojidbeni poljski pokusi, pri čemu je faktor A=lokalitet, B=godina i C=gnojidba. Veličina osnovne parcele bila je 7x10 m2, a postavljen je po slučajnom blok rasporedu u četiri ponavljanja. Test kultura bila je pšenica, a predkultura kukuruz. Praćen je utjecaj faktora na agrokemijska svojstva tla i dinamiku elemenata, na prinos i komponente prinosa pšenice, koncentraciju dušika, fosfora i kalija u zrnu i slami, iznošenje pojedinog hraniva prinosom, te agronomsku efikasnost gnojidbe. Istraživani faktori najmanje su utjecali na reakciju tla (pH) i sadržaj humusa, dok je dinamika pristupačnog fosfora i kalija u tlu bila pod utjecajem gnojidbe i klime. U ekstremno sušnim uvjetima količina fiziološki aktivnog fosfora je bila viša na svim gnojenim tretmanima, a količina fiziološki aktivnog kalija u tlu je povećana na tretmanima s jačom gnojidbom kalijem i dušikom. Koncentracija biogenih makroelemenata (N, P i K) u zrnu i slami pšenice, bile su pod utjecajem sva tri ispitivana faktora. Veće koncentracije dušika i kalija (prosječno 50%) imala je pšenica na lokalitetu Križevci, koji je boljih agrokemijskih svojstava (lesivirani pseudoglej) Donji Miholjac (luvisol). Na koncentraciju fosfora u suhoj tvari biljke najviše je utjecala klima, a zatim gnojidba. Na komponente prinosa najveći utjecaj je imao lokalitet, te je plodnijem tlu (Križevci) postignuta veća visina biljaka, duljina klasa, prosječna masa biljaka, prosječna masa klasa, prosječna masa zrna, te viši žetveni indeks. Klimatske prilike utjecale su ponajviše na visinu biljaka, masu biljaka, broj klasića i žetveni indeks. Gnojidba je imala dominantan utjecaj na masu klasa, masu zrna, sklop i biološki prinos pšenice. Na iznošenje dušika ukupnim prinosom najviše je utjecala gnojidba, na količinu iznesenog fosfora klima, pa zatim gnojidba, a iznošenje kalija bilo je pod utjecajem klime, a zatim lokaliteta. Iznošenje sva tri elementa bilo je veće na lokalitetu Križevci, gdje su postignuti i viši prinosi pšenice. Primjenom Mitscherlichovih formula izračunata je agronomska efikasnost gnojidbe za svako pojedino hranivo. Utvrđena je dominantna uloga dušika u formiranju prinosa i komponenti prinosa, te svojstava koja utječu na kakvoću dobivenog proizvoda. Utjecaj fosfora i kalija bio je na puno nižoj razini. Analizom korelacije utvrđeno je da na prinos zrna pšenice značajno i pozitivno utječu svi promatrani i mjereni parametri, osim količine fosfora u zrnu i slami, dok su na biološki prinos djelovali svi parametri osim koncentracije dušika i fosfora u zrnu. Rezultati multiple regresije pokazuju da na visinu prinosa zrna pšenice najveći utjecaj ima broj klasova, zatim broj klasića,a niži, ali značajan utjecaj ima masa biljaka. Rezultati istraživanja pokazuju da se poznavanjem svojstava tla i praćenjem agroklimatskih pokazatelja, gnojidbom može utjecati na rezultate prinos i kvalitete pšenice, te izbjeći nepotreban ekološki i ekonomski rizik proizvodnje.