SRETAN VAM DAN OPĆINE

www.cel.hr/kanfanar
br. 32 • Rujan 2011 • Godina XII
u ovom broju donosimo:
Popis stanovništva - više nas je nego prije 10 godina
Priznanja boćarima i Dvegrajcima
Asfaltirana sva sela
Marin Vidulin - prvoligaški sudac
SRETAN VAM DAN OPĆINE
VIJESTI
M
jesec rujan, kada se uz ostalo obilježava Dan Općine i dan kanfanarske zaštitnice
Svete Sofije, cijeli obiluje događajima. Svakog vikenda je predviđena poneka
manifestacija, pa je tako u subotu 10. rujna bila održana “Susret kantadura” u Baratu,
u subotu 17. rujna Fešta mladih i Marijada, dana 24. rujna u Kanfanaru su gostovala
Kulturno-umjetnička društva i grupa Anelidi, da bi se svečana sjednica
povodom Dana Općine održala u petak 30. rujna,
u Dvigradu ili Domu mladih, zavisno od
vremenske prognoze. U subotu 1.
listopada u 17 sati će se u
Dvigradu održati mjuzikl
“Jalta, Jalta” u izvedbi
obitelji Surian.
Uoči Dana Općine
cijeli mjesec zbivanja
Foto vijest
PRIMJER ZA INVESTITORE
- Veleprodaja pića Velepromettrade
d.o.o. iz Rovinja odlučili su sagraditi
halu u Šorićima, zbog povoljnog
komunalnog doprinosa i naknade izračunali su da im je ušteda na njima
omogućila kupnju zemljišta i isplatila
izgradnju objekta. Sada posluju s nove
adrese: Šorići 26, Kanfanar.
Obilježena godišnjica smrti Joakima Rakovca
P
olaganjem vijenaca
na spomen-ploču
u mjestu Korenići te
potom na spomenik na
Križnjaku obilježena
je godišnjica smrti
narodnog heroja
Joakima Rakovca
kojega su Nijemci
ranili u Korenićima
18. siječnja 1945.
godine. Preminuo je
na Križnjaku, gdje su
ga drugo jutro pronašli.
Kanfanarci posjetili sajam
cvijeća u Pordenoneu
U
subotu 5. ožujka Kanfanarci su u
organizaciji Općine i agencije Birikina
posjetili sajam cvijeća u Pordenoneu. Izlet
je, već tradicionalno, organiziran kako bi se
na taj način simbolički obilježio 8. ožujka
- Međunarodni dan žena, a protekao je u
dobrom i veselom raspoloženju.
Poklon bonovi
O
pćina Kanfanar je u povodu Uskrsa
dodijelila poklon bon umirovljenicima,
nezaposlenima s evidencije zavoda
za zapošljavanje, članovima seoskih
poljoprivrednih domaćinstava (osobe od 69
godina bez mirovine) te nosiocima socijalne
iskaznice s područja općine Kanfanar. Bon od
200 kuna dobili su umirovljenici koji imaju
mirovinu manju od 1.500 kuna i nositelji
socijalne iskaznice, a ostali 150 kuna. Općina
je za to izdvojila 75 tisuća kuna.
ISSN 1332-9324 • Izlazi 3 puta godišnje • Broj 32 • Rujan 2011. • Godina Xll • Izdavač: Općina Kanfanar • www.kanfanar.hr
Za izdavača: Sandro Jurman • Urednik: Dragan Ogurlić • Surađivali u ovom broju: David Meden, Sandra Orbanić, Igor Matohanca, Luana Marić,
Rino Čekić, vlč. Antun Nižetić, Sanjin Dimić Boljunčić • Grafičko oblikovanje: Ivica Oreb, Studio oblik, Rijeka • Tisak: Zambelli, Rijeka • Naklada: 900
2
KANFANARSKI LIST
Nova igrala
za djecu
Kanfanar i
Bale, općine
zajedničkih
interesa
U
skladu s planom uređivanja javnih površina Općina je nabavila i postavila drvena
ekološka dječja igrala u vrijednosti 50.000 kuna. Za taj iznos kupljeno je 13 sprava, po
četiri ljuljačke, klackalice i njihalice, te jedan tobogan, specijaliziranog proizvođača drvenih
igrala “Kova” d.o.o. iz Velike Gorice. Dio sprava postavljen je na nove igrališne lokacije u
Mrgani, Okreti i Šorići, a ostale će se postaviti na druge lokacije u Općini.
Foto vijest
Vatrogasni
dom pod
krovom
Gotova je prva
faza novog
Vatrogasnog
doma u
Kanfanaru
N
a nekoliko održanih susreta tijekom
godine načelnici Sandro Jurman i Edi
Pastrovicchio najavili su suradnju dviju
općina na više područja. Prvenstveno, to je
suradnja komunalnih tvrtki koje djeluju u
Balama i Kanfanaru te osnivanje zajedničkog
komunalnog redarstva, a objedinit će i
turističku promociju, kroz manifestacije i
turističke objekte. Prva u nizu zajedničkih
promocija bit će objedinjavanje biciklističkih
staza.
U suradnji s tvrtkom Mon Perin djeca s
područja Kanfanar besplatno su ljetovali u
srpnju u baljanskim kampovima, a povoljnije
su to mogli činiti i stanovnici Općine za
kampove San Polo i Colone, uz popuste u
nizu trgovačkih, ugostiteljskih i uslužnih
objekata u Balama.
RAZBOJNIŠTVO NA TRGU MARKA ZELJKA - PLJAČKAŠ POBJEGAO S NOVCEM
Tko je opljačkao OTP banku u Kanfanaru
U
četvrtak 1. rujna mirno središte
Kanfanara uzbudio je nemio događaj.
Nešto poslije 13 sati opljačkana je
poslovnica OTP banke na Trgu Marka Zeljka
u Kanfanaru. Još uvijek nepoznati počinitelj
je razoružao zaštitara i uz prijetnju pištoljem
od 44-godišnje djelatnice otuđio manji iznos
novaca, nakon čega je pobjegao. Tijekom
pljačke nitko nije ozlijeđen, a policija još
uvijek traga za počiniteljem.
Tijekom istog poslijepodneva policija je na
više punktova kontrolirala ceste naoružana
dugim cijevima, jer je dan prije nepoznati
pljačkaš u poslovnici IKB-a u Poreču ranio
mladog zaštitara Denisa Matoševića, a nije
isključena mogućnost da se radi o istom
počinitelju.
Pljačkaša banke u Kanfanaru snimile su nadzorne kamere
OTP banka u središtu Kanfanara
KANFANARSKI LIST
3
DOGAĐAJI
REZULTATI POPISA STANOVNIŠTVA 2011. NA PODRUČJU OPĆINE KANFANAR
Općina Kanfanar ima
Piše: Sanjin Dimić Boljunčić
P
opis stanovništva je statističko
istraživanje koje se provodi u pravilu
svakih deset godina i kojim se službeno
prebrojavaju stanovništvo, kućanstava i
stanovi na području Republike Hrvatske.
Prikupljaju
se
osnovne
informacije
o obilježjima stanovništva, podaci o
kućanstvima i obiteljima, kao i podaci
o stanovima te njihovoj veličini i
opremljenosti kao osnovici za analizu
stambene situacije i standarda stanovanja.
Popis stanovništva, kućanstava i stanova
u Republici Hrvatskoj 2011. proveden je
od 1. do 28. travnja 2011. na temelju
Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava
i stanova u Republici Hrvatskoj 2011.
godine. U Popisu je sudjelovalo oko
17.000 sudionika, a od toga oko 14.000
popisivača i oko 2.000 kontrolora.
Za područje općine Kanfanar taj je posao
odradilo šest popisivača: Vanessa Milotić,
Aleksandra Sošić, Ingrid Pučić, Nataša
Banko, Ivana Maružin i Valter Pamić,
kontrolor Sonja Udovičić-Mišan i voditelj
popisnog centra Sanjin Dimić Boljunčić.
Popisivači su u razdoblju popisa obišli
sva naselja u općini Kanfanar i prikupili
tražene podatke direktno od stanovništva.
Plus u Kontradi, Kanfanaru i Marići,
minus Prikodrage
Iz dobivenih podataka uočljiva je
naglašena
tendencija
pada
broja
stanovnika u naseljima Prikodrage,
a povećanje broja stanovnika u svim
drugim područjima općine. Najznačajnije
povećanje broja stanovnika zabilježeno je
u naseljima Kontrade, i to najviše u Šorići
(više od 100 posto) i u Putini (50 posto),
dok ostala naselja također bilježe značajan
porast: Brajkovići 12 posto, Matohanci 26
posto, Kurili 19 posto. Naselje Kanfanar
bilježi porast od oko 7 posto, Marići oko
16 posto, Maružini oko 8 %, dok negativnu
tendenciju imaju Burići s padom od oko
60 posto. Naselja Okreti, Sošići, Žuntići i
Bubani zadražla su otprilike jednaki broj
stanovnika u odnosu na prije deset godina.
Na području Prikodrage statistički je
najveći pad broja stanovnika zabilježen u
Korenićima – 28 %, Barat - 15 %, Mrgani
– 22 %, Ladići – 15 %, Červari – 10 %,
Dubravci – 20 %. Jedini pozitivan trend
zabilježen je u Juralu, i to porast za 33
posto odnosno 5 stanovnika.
2001. 2011.
Barat
69
59
Brajkovići 84
94
Bubani
53
56
Burići
81
32
Červari
41
37
Dubravci 10
8
Jural
15
20
Kanfanar 473
506
Korenići
40
29
Kurili
31
37
Ladići 40
34
Marići 121
140
Maružini 78
84
Matohanci 69
87
Mrgani 45
35
Okreti 38
40
Putini
46
69
Sošići 57
61
Šorići
41
85
Žuntići
25
25
Općina Kanfanar ukupno
1.457 1.538
Razlika
-10
+10
+3
-49
-4
-2
+5
+33
-11
+6
-6
+19
+6
+18
-10
+2
+23
+4
+44
0
+81
Najznačajnije povećanje broja stanovnika zabilježeno je u naseljima Kontrade, a
naglašena je tendencija pada broja stanovnika u naseljima Prikodrage
4
KANFANARSKI LIST
Pula osmi grad po
veličini u Hrvatskoj
stanovnika
Nakon provedenog popisa stanovništva i nakon što
je Državni zavod za statistiku obradio sve prikupljene
podatke, može se sa zadovoljstvom konstatirati da
Općina Kanfanar bilježi porast broja stanovnika
Ove su brojke rezultat višegodišnjeg
trenda odseljavanja stanovništva s područja
Prikodrage zbog posla, odnosno prometne
izoliranosti Prikodrage, te zbog prirodnog
odumiranja stanovnika. Upravo blizina
Rovinja, jeftinije zemljište i povoljniji
uvjeti izgradnje pogodovali su tome da se
u naseljima Kontrade, prvenstveno u Šorići
i Putini u zadnjih deset godina dogodila
ubrzana gradnja i zabilježio porast broja
stanovnika, najviše kao novodoseljenih,
a ne kao rezultat prirodnog porasta broja
stanovnika.
Zbrojivši rezultate na razini cijele
općine Kanfanar dobiva se porast za 81
stanovnika, s 1.457 na 1.538, odnosno +
5,5 posto. Općine u okruženju imaju slične
tendencije, tako da općina Bale bilježi
porast od 6,81 posto, općina Sveti Petar
u Šumi + 5,22 posto, općina Žminj + 0,2
posto, grad Rovinj + 0,93 posto, dok pad
bilježe općina Svetvinčenat – 2,15 posto,
općina Tinjan – 6,27 posto, te općina
Barban – 5,76 posto.
Promjena tendencije
Općina Kanfanar Broj stanovnika
1971.
1.979
1981.
1.713
1991.
1.574
2001.
1.457
2011.
1.538
Prema podacima Državnog zavoda za
statistiku cijela Istarska županija ima
208.440 stanovnika, 79.377 kućanstva
te 134.251 stambenu jedinicu.
Najveći istarski grad je Pula s 57.765
stanovnika te je po veličini osmi grad u
Hrvatskoj. Sam popis je u Istri popisao
213.891 osobu, no u stanovnike se ne
ubrajaju oni koji žive u nekom drugom
mjestu, a u mjesto popisa ne dolaze
najmanje jedan puta na tjedan. Podaci
za Istarsku županiju pokazuju da je
u njoj 79.309 privatnih kućanstva,
odnosno 103.695 stanova za stalno
stanovanje. S obzirom na stambenih
jedinica u Istri ima 134.251, očito je da
ima tridesetak tisuća stanova u kojima
se ne živi za stalno.
Nakon Pule, drugi po veličini je Poreč
sa 16.696 stanovnika, treći je Rovinj,
gdje je popisano 14.367 stanovnika,
četvrti Umag, koji broji 13.594
stanovnika, a na petom mjestu Labin s
11.703 stanovnika.
Najmanji grad u Istri je Novigrad s
4.328 stanovnika, najveća istarska
općina je Medulin s 6.552 stanovnika,
a najmanja istarska općina je Lanišće s
327 stanovnika.
Ovaj popis stanovništva pokazuje jednu
vrlo značajnu promjenu tendencije kretanja
broja stanovnika u općini Kanfanar. Naime,
po prvi put nakon popisa 1971. godine
zabilježen je porast broja stanovnika.
Naselje Kanfanar bilježi porast stanovništva od oko 7 posto
Obližnji Rovinj je treći istarski grad
Barat je u deset godina izgubio 15 posto
stanovništva
KANFANARSKI LIST
5
OPĆINA
BLIŽI SE KRAJ NAJVEĆE KOMUNALNE INVESTICIJE
Do kraja godine dovršetak
kanalizacije naselja Kanfanar!
Sljedeće godine kreće priključivanje korisnika na sustav odvodnje
Konačno - izgradnja crpne stanice
Ulice su bile raskopane, a građani strpljivi
S potpisivanja ugovora o izgradnji sustava odvodnje naselja Kanfanar za fazu III i IV - načelnik
Jurman s direktorom “V. Gortana” d.d. Milanom
Damijanićem i suradnicima
Izgradnja kanalizacije - uz šaht kanalizacije vide
se i cijevi vodovoda, niskonaponske mreže i javne
rasvjete, što znači da je uz polaganje kanalizacijske mreže išla i obnova ostale infrastrukture
6
KANFANARSKI LIST
I
zgradnja sustava odvodnje za naselje
Kanfanar bliži se kraju.
Završen je natječaj za zadnju fazu kanalizacije a u međuvremenu su dovršeni radovi
na trećoj i četvrtoj fazi. Započeli su radovi
na izgradnji crpne stanice. Drugim riječima,
do kraja godine bit će gotovi kompletni
radovi na izgradnji kanalizacijske mreže
naselja Kanfanar. Sljedeće godine kreće
priključivanje korisnika na sustav kanalizacije.
Još u proljeće Općina Kanfanar je s tvrtkama “Vladimir Gortan” i Uslugom iz Pazina
potpisala ugovor o izgradnji kanalizacije
naselja Kanfanar za fazu III i faza IV, što
podrazumijeva ulice Matije Vlačića, Mate
Balote, Filići i Rupnjak.
Vrijednost ugovorenih radova je 1.330.000
kuna, a Općina Kanfanar je sredstva osigurala uspjevši uvrstiti gradnju kanalizacije
Kanfanara u program Hrvatskih voda. Radovi su trajali tri mjeseca. Riječ je o potezu
od oko 1,5 kilometara, a budući da je od Hrvatskih voda osigurano 1,7 milijuna kuna,
ostatak novca će biti korišten za izgradnju
Faze I.
Cijela mreža kanalizacije će biti gotova do
konca 2011. godine, čime bi to pitanje na
području naselja Kanfanar bilo kompletno
riješeno.
U sklopu ovih radova osim kanalizacijskog
sustava bit će obnovljena i vodovodna te elektroenergetska infrastruktura. Po završetku
radova prekopane će ulice dobiti novi asfaltni sloj te obnovljenu javnu rasvjetu.
Očekivani početak radova za Fazu I je
početak listopada, nakon čega će se nanovo
asfaltirati cijela cesta kroz naselje Kanfanar
u suradnji sa ŽUC-om.
Asfaltiranje
kanfanarskih
sela
O
Asfaltirano 200-tinjak metara u Bubanima
pćina Kanfanar izvršila je program
asfaltiranja nerazvrstanih cesta u
kompletnosti, a asfaltiranje se provodilo u
naseljima Bubani, Kurili, Okreti, Korenići,
Brajkovići i Maružini. Na temelju javnog
natječaja, Općina Kanfanar je s pulskom
tvrtkom Cesta sklopila okvirni sporazum o
godišnjem asfaltiranju nerazvrstanih cesta.
Sporazum su potpisali načelnik Općine San-
Uređen put Dvigrad Limski kanal
Početkom godine završni su radovi na
uređenju makadamskog puta koji od
Dvigrada vodi do Limskog kanala. Riječ je o
nerazvrstanoj cesti dugoj 6,7 kilometara, a
za stanovništvo je od važnosti jer se na tom
potezu u Limskoj dragi još uvijek obrađuju
polja. Radovima je riješen problem
sakupljanja oborinske vode na pojedinim
dijelovima puta te je cesta znatno
proširena. Na toj je dionici obilježena i
jedna od biciklističkih staza koje je Općina
Kanfanar lani promovirala. Radove je izvela
tvrtka “Greder” iz Bričanci, a Općina je za
ovo uređenje utrošila 40 tisuća kuna.
dro Jurman te direktor Ceste Miro Mirković.
Na groblju u Brajkovićima uređren je okoliš, asfaltiran je komad puta i popravljen zapadni zid
Asfaltirana cesta kroz naselje Okreti dužine 80
metara, vrijednost 25.000 kuna
Proračun za 2011.
oko 16,1 milijuna kuna
Osam milijuna kuna za komunalnu infrastrukturu
O
pćinsko vijeće Općine Kanfanar je
na svojoj sjednici održanoj dana 18.
ožujka 2011. godine jednoglasno donijelo
Proračun Općine Kanfanar za 2011. godinu
u visini od 16.126.000 kn.
Uz proračun Općinsko Vijeće Općine
Kanfanar donijelo je i programe rada za
2011. godinu, i to Program održavanja
komunalne infrastrukture, Program gradnje
objekata i uređaja komunalne infrastrukture, Program društvenih djelatnosti i Socijalni program.
Prema programu gradnje objekata komunalne infrastrukture Općina Kanfanar ove
godine planira potrošiti oko 8,6 milijuna
kuna. Za izgradnju dječjih igrališta namijenjeno je 50 tisuća kuna, za asfaltiranje
nerazvrstanih cesta bit će utrošeno preko
800 tisuća, dok će za javnu rasvjetu trebati
nešto manje od 800 tisuća kuna. Najviše
će novca za javnu rasvjetu biti utrošeno za
rekonstrukciju u naselju Kanfanar i to 400
tisuća kuna, a rekonstruirat će se i javna
rasvjeta u Baratu, izgraditi javna rasvjeta
u Sošićima, te dograditi ona u naseljima
Prikodrage i u Maružinima.
Za groblja u Brajkovićima i Kanfanaru bit
će odvojeno oko 1,3 milijuna kuna. Preko
pet milijuna kuna namijenjeno je za nastavak izgradnje kanalizacije u naselju Kanfanar i sustava opskrbe pitkom vodom, dok
će 700 tisuća kuna biti potrošeno za izradu
prostorno planske dokumentacije - izmjene
i dopune Prostornog plana uređenja Općine
Kanfanar, projekt prometnog rješenja naselja Kanfanar, ažuriranje plana zaštite od
požara, program upravljanja poljoprivrednim
zemljištem, detaljni plan uređenja servisne
i poslovne zone, idejni projekt odlagališta
inertnog otpada Maklavun, idejno rješenje
kuhinje i blagovaone OŠ Petra Studenca,
Urbanistički plan uređenja naselja Kanfanar te idejni projekt kapelice groblja u Dvigradu.
Sredstva će se osigurati iz komunalnih doprinosa, viška iz prethodnih razdoblja, naknade od prodaje grobnih mjesta, kapitalne
donacije, naknade od eksploatacije mineralne sirovine, naknada za priključak na
sustav opskrbe pitkom vodom te od prodaje
nekretnina.
U radove je bilo planirano utrošiti oko 600
tisuća kuna, početak radova 15. lipnja u
Okretima, a izvedba svih dionica do kraja
godine. Za program asfalltiranja utrošeno
je na koncu manje, 530.000 kuna, zbog
toga jer je se radilo o objedinjenom javnom
natječaju. Naime, Općina je po prvi put
objedinila sve dionice koje misli asfaltirati,
čime su se uštedjela značajna sredstva (cca
70-80.000 kuna).
Stipendije i školarine
Općina će za stipendije i školarine
izdvojiti 130 tisuća kuna. Prošle godine
dodijeljeno je novih devet studentskih
i jedna učenička stipendija tako da
Općina trenutno stipendira 15 studenata
i četiri srednjoškolca. Studenti mjesečno
dobivaju 700 a srednjoškolci 400 kuna.
U listopadu se raspisuje novi natječaj za
stipendije.
Traju i radovi na širenju groblja Kanfanar
Nova nadstrešnica na društvenom domu boćališta
u Šorićima
KANFANARSKI LIST
7
ŠKOLA
OSNOVNA ŠKOLA PETRA STUDENCA
Općina osigurala sredstva i
za logopeda
Sufinanciranje
putnih troškova
srednjoškolcima
Z
a predškolstvo i školstvo Općina
Kanfanar ove će godine odvojiti gotovo
milijun kuna. Za područno odjeljenje rovinjskog dječjeg vrtića “Neven” u Kanfanaru
osiguravane su plaće za šest djelatnika. U
dječjem vrtiću u Kanfanaru djeluju dvije
mješovite skupine u koje je uključeno 52
djece od prve do sedme godine života.
Za školstvo je namijenjeno 300 tisuća
kuna - 90 tisuća ide za program osnovnog
školstva i to za program produženog boravka, izvannastavne aktivnosti - domaćinstvo,
dramsko-recitatorsku grupu, informatiku
i izdavanje školskog lista, istarske instrumente i aerobik. Iz tih će se sredstava dio
odvojiti za stručnog suradnika - logopeda
s ciljem podizanja kvalitete rada, odnosno
pomoći djeci koja imaju poteškoća u govoru, a ujedno će se educirati nastavnici i
savjetovati roditelji kako im pomoći.
Školskoj dvorani, koja je u veljači 2011.
dobila novi parket, namijenjeno je 30
tisuća kuna za dodatnu opremu. Dvorana
je nakon tri godine kompletno u funkciji,
a osim što su tako normalizirani uvjeti za
nastavu tjelesnog odgoja, tu se odvijaju
i razne izvannastavne aktivnosti. U ovoj
O
pćina Kanfanar će i u novoj
školskoj godini sufinancirati putne
troškova svim učenicima srednjih škola
s prebivalištem u na tom području.
Učenicima je sufinancirano pola iznosa
mjesečne karte. Za sufinanciranje putnih
troškova Općina godišnje izdvaja godišnje
80.000 kuna u svom Proračunu.
Učenici šestog razreda OŠ Petra Studenca
školskoj godini osigurano je i 50 tisuća
kuna za izradu idejnog projekta školske
blagovaone i kuhinje kako osnovci ne bi
morali do susjedne zgrade gdje je, do
izgradnje novog, bio smješten vrtić.
Sufinanciranje udžbenika i školskog
pribora učenicima osnovne škole
O
dlukom Općinskog načelnika
Općina je i ove godine sufinancirala
nabavku udžbenika i školskog pribora za
130 učenika OŠ Petra Studenca Kanfanar. Tako je učenicima nižih razreda
dodijelljen novčani bonovi u vrijednosti
od 300 kuna, a učenicima viših razreda u
vrijednosti od 400 kuna. Općina je jedna
od rijetkih jedinica lokalne samouprave
koja izdvaja sredstva za ovu namjenu.
Školska pravila i vrijednosti
D
io UNICEFOV-og programa “Za sigurno i poticajno okruženje u školama”
jučer je predstavljen ovog proljeća u školi
P. Studenca. U školskom su holu postavljena pravila i vrijednosti koja su rezultat
zajedničkih promišljanja učenika škole, kao
i grupa vršnjaka pomagača - 20 učenika
od 3. do 7. razreda koji su se sami prijavili i imaju ulogu zaštitnika te da odvrate
učenike od Postavljen je i sandučić povjerenja gdje će se učenici grupi vršnjaka
pomagača moći obratiti pismeno, a on je
postavljen i u Područnoj školi u Sošićima.
8
KANFANARSKI LIST
S predstavljanja u školskom holu
Proslavili 50 godina
osnovne škole
Ispred stare škole u Kanfanaru,
današnje zgrade područnog odjela
dječjeg vrtića Neven iz Rovinja,
okupili su se bivši učenici koji su svoje
školovanje okončali školske godine
1960./61. Riječ je o prvoj poslijeratnoj
generaciji, rođenima 1946. i 1947.
godine. Glavno im je prijevozno sredstvo
bio vlak, kojim je jedan dio učenika
dolazio u školu pa ih sjećanja vežu i
uz željezničku stanicu, a osim vlakom,
na nastavu su stizali i biciklom. Njihov
razrednik Egidio Matošović dobio je
od bivših učenika knjigu “Kanfanar i
Kanfanarština”.
Projekt L’ Oreala
Adria
O
snovna škola Petra Studenca u
Kanfanaru i ove će godine dobiti
financijsku i stručnu potporu za provedbu
projekata kojim će se obilježiti Dan
znanosti, a kojega financira L’Oreal Adria
uz stručnu potporu Udruge Zlatni rez.
Kanfanarska je škola jedina škola u Istri
koja će sudjelovati u ovom projektu koji se
trenutno provodi u tri županije - Istarskoj,
Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj.
Škola se na natječaj prijavila s projektom
“Sve boje znanosti” koji će biti predstavljen 10. studenoga, kada se diljem svijeta
obilježava UNESCO-ov Svjetski dan znanosti za mir i razvoj.
SVAKO DITE TRIBA ZNATI ISTI, IGRATI, SPATI, SVAKEGA LIPO
POZDRAVLJATI (I ŠTIGETE ZAVEZATI)
Predstavljena slikovnica
“Batun” Marije Sošić
MATI BI SVE RADA ZNATI
Ča je novega
danas u vrtiću bilo?
- svaki dan
me pita moja mati,
još više nego ja
sve bi rada znati.
Ste kantali,
ča je teta povidala,
kamo ste hodili,
ča ste vidili?
Joh je meni
koliko me tega pitala.
Polovicu je povidan,
ma me brzo štufa,
- pak rečen:
Pitaj tetu
vona sve zna!
SVEZNALICA
Neki dječak mali
svaki dan se hvali:
- da zna vozit avion
- da je jak kao slon
- da je brz kao lav
- da je spretan kao mrav
- da se penje poput mačke
- baca kamen i bez praćke
- da preskače svaki zid
- noću mu je ko u mačke vid
- da može pet litara popiti vode
- na krov se popeti poput rode
- da na vodi stoji kao šiba
- da duboko roni kao riba .....
Ispunjen Dom mladih
N
ajvrjedniji događaj ove godine u Domu
mladih u Kanfanaru zasigurno je promocija slikovnice “Batun” autorice Marije
Sošić. Dogodilo se to u petak 27. svibnja u
prepunom Domu mladih. Radi se o neobičnoj
autorskoj simbiozi; Marija Sošić je svoje stihove na čakavskom dijalektu poklonila djeci
vrtića u Kanfanaru, a oni su svoj doživljaj stihova izrazili likovnim radovima.
- I inače pišem pjesme za djecu, a najveći
razlog ovoj mojoj knjizi su obilazak vrtića
i život uz mojeg unuka Antonia koji sada
ima devet godina, rekla nam je na početku
razgovora pjesnikinja Marija Sošić. - A kada
sam vidjela dječje crteže u vrtiću, onda sam
pomislila kako bi oni kao ilustracije tako lijepo
izgledale uz neke moje pjesme posvećene
djeci. Onda sam vidjela djecu kako su se
zakopčavali, oblačili i obuvali, i to me ponukalo da napišem i zajedno s tetama osmislim
jednu takvu knjigu.
U slikovnici se nalazi petnaesetak dječjih
pjesama koje prate crteži mališana, a u stihovima se osim o batunu (dugmetu), govori
i o raznim životinjama te igrama koje su se
igrale na Pinkolici - predjelu Kanfanara.
Samo je posljednja pjesma “Sveznalica”
napisana na standardnom jeziku dok su druge
pisane čakavskim narječjem koji se govori u
Kanfanaru. Pjesme su namijenjene uzrastu
od djece koja još ne znaju čitati pa do djece u
drugom-trećem razredu osnovne škole.
- Naučiti zakopčati batun ili vezati patike, to
su velike stvari u životu malog čovjeka, govori
Marija Sošić. - Oni koji prstićima diraju dug-
Marija Sošić na predstavljanju slikovnice
me i pokušavaju ga uvući u rupicu, to rade s
takvom nježnošću i ljubavi, da možda nismo
ni svjesni toga. Kad to svladaju, napravili su
jako mnogo.
Crteži djece kanfanarskog vrtića skupine “Medvjedići” koji nažalost nisu stali u
slikovnicu prikazani su na promociji gdje je
upriličena izložba.
- Tih je crteža bilo toliko da smo našli u teškoj
situaciji koje odabrati, jer su svi bili prekrasni.
Stoga smo napravili izložbu ali smo i u knjizi naveli imena svih koji su napravili crteže.
Slikovnica se koliko mogu saznati koristi u
vrtićima, a najveće iznenađenje doživjela sam
polovicom rujna u Rovinju kada sam vidjela
mamu s djetetom koji je pod rukom nosu slikovnicu. Njegova mama mi je rekla: “Znate, on
se ne odvaja od ovoga. Privukle su ga i boje i
pjesme”.
Na promociji prigodan su program pripremila djeca - recitirali su, igrali se s batunima,
Sve on može, sve on znade
u trčanju često pade
na vezice patika svojih.
Svi ga počinju tada zezat
jer ne zna patike zavezat.
a mlađa folklorna skupina KUD-a Dvigrad je
plesala u više navrata.
- Od svojih pet-šest knjiga koje sam samostalno predstavljala i mnogo promocija
koje sam vodila, ali nije nijedna mi nije bila
slađa od ove. Kad im je naš načelnik podijelio slikovnice, oni su to tako pažljivo držali
u ručicama, i ja u životu nisam vidjela ljepšu
sliku. Bila je to jedna predivna promocija.
Urednice ove slikovnice su tete iz vrtića
- Smiljna Marić, Alenka Modrušan, Orjana
Modesto i Hilda Meden koje su zajedno s djecom obradile stihove. Nakladnik slikovnice je
Dječji vrtić i jaslice “Neven”Rovinj - područni
vrtić Kanfanar, a Općina Kanfanar osigurala je
financijska sredstva za tisak slikovnice.
Kada sam vidjela dječje crteže u vrtiću, pomislila sam kako bi te ilustracije lijepo izgledale uz
neke moje pjesme posvećene djeci. Onda sam vidjela djecu kako su se zakopčavali, oblačili i
obuvali, i to me ponukalo da napišem i zajedno s tetama osmislim jednu takvu knjigu
KANFANARSKI LIST
9
DOM MLADIH
PROMOCIJE, KNJIŽEVNE VEČERI, ZBIVANJA I KONCERTI U DOMU MLADIH U KANFANARU
Prostor koji je
odmah opravdao
razlog svoga
postojanja
Livio Morosin i Budimir Žižović
U
prvoj godini svoga postojanja novootvoreni Dom mladih već je ispunio razlog svojeg postojanja. Čast da budu prvi gosti Doma mladih još sredinom veljače pripala
je Liviju Morosinu i Budimiru Žižoviću. Glazbeno-poetska večer protekla je u opuštenoj
atmosferi i bila je dakako nadahnuta stihovima - što uglazbljenim što napisanim.
U gotovo ispunjenom prostoru Doma mladih Kanfanarci su pjesnika, dugogodišnjeg
urednika i novinara Radija Pule Budimira
Žižovića, te istarskog glazbenika Livija Morosina, porijeklom iz Maružini, za svoje izvedbe nagradili burnim i iskrenim aplauzima.
Žižović je, osim čitanjem svoje poezije
iz zbirke “Marchi na biciklu”, za publiku
odabrao i niz pjesama poznatih pjesnika s
prostora bivše države - od Enesa Kiševića,
Zvonimira Goloba i Vaska Pope do Antuna
Branka Šimića i Arsena Dedića, te stihove
Izeta Sarajlića iz njegove poznate zbirke
»Pisma« iz 1974. godine, a koji je 1978.
gostovao u Kanfanaru. Žižović je kazivao i
neobjavljenu poeziju o Liviju Morosinu koji
je pak nakon pročitanih stihova sve začinio
njegovim najvećim hitovima, uglavnom etno
žanra. Na zahtjev publike svoj je nastup
Morosin okončao izvedbom skladbe “More
10
KANFANARSKI LIST
Koncert grupe Magazin
Popularni sastav Magazin sa
pjevačicom Andreom Šušnjarom 4.
kolovoza održao je koncert u Kanfanaru.
Odlična zabava uz neizostavne nove
i stare hitove raspjevala je publiku u
trenutku. Prije samog Magazina, publiku
je zagrijao Rekonstrukcija bend. Na
rukometnom igralištu okupilo se oko
1.000 ljudi.
Drago Orlić i Davor Šišović
Dom mladih pridonio
je buđenju društvenog
života u Kanfanaru a
kroz različite programe
građani su pronašli svoje
interese. Kanfanar je
zbog kulturnih sadržaja
postao mjesto u koje se
dolazi iz cijele Istre
dimboko nebo visoko” s posljednjeg albuma
“Glas Istre”. Žižović je naglasio da se upravo
ovakvim večerima, uz prijatelje, u dobrom
društvu i atmosferi te dobrom riječi, najbolje
boriti protiv svega onog manje dobrog što nas
svakodnevno okružuje.
Drago Orlić radi na razgradnji takve percepcije. U stihovima je dosta i autoironičan, a
takav se i predstavio Kanfanarcima u ispunjenom Domu mladih.
...i Korada Korlevića
Predavanje Korada Korlevića
Načelnik Sandro Jurman je tom prigodom
najavio da će se ovakve večeri odvijati kontinuirano.
»Daž daždi, miš prdi«. Moderator večeri bio
je novinar kolumnist Glasa Istre i publicist
Davor Šišović.
- Ovo je doprinos buđenju društvenog života
u Kanfanaru i vjerujemo da će kroz različite
programe veliki broj građana pronaći svoje
interese, a da će Kanfanar postati mjesto u
koje se dolazi iz cijele Istre, kazao je Jurman.
Orlić se uz malo vina predstavio u nadahnutoj verziji; kao autor dvanaest zbirki pjesama,
sedam knjiga novinskih satira “Lipi moji”, i
ostalih, na primjer knjiga i monografija etnografske tematike, ukupno trideset knjiga.
Svojim je tekstovima, prije svega, Drago Orlić
uspio oživjeti jednu urbanu mitologiju Istre
koja je dosta važna za one koji Istru promatraju izvana, i možda čak pomalo olako i
površno shvaćaju Istrane, kao možda previše
zatvorene ili samozatajne... Svojim pisanjem
Gostovanje Drage Orlića...
Drugi gost Doma mladih u Kanfanaru 25.
veljače bio je poznati pjesnik, pisac, novinar, satiričar, umjetnik, nakladnik i gastronom Drago Orlić koji je time promovirao
svoju novu knjigu »Re-cik-laža« iz ciklusa
Sljedeći događaj u Domu mladih bila je
promocija knjige “Razvoj rukometa u Istri”
Miljenka Trišovića, tajnika Rukometnog
saveza Istarske županije. Tom prigodom autor je knjigu uručio osobama koje su na bilo
koji način doprinijele razvoju rukometa u
Kanfanaru.
U organizaciji Općine Kanfanar 3. ožujka
gostovao je Korado Korlević, voditelj
višnjanske zvjezdarnice, Prema podacima na
stranici Minor Planet Discoverers, 11. je najproduktivniji tragač za asteroidima svih vremena. U periodu od 1996. do 2001. otkrio
ih je 947, te bio suotkrivač kod još 110 asteroida. Korlević se već dva desetljeća bavi
popularizacijom astronomije i edukacijom,
a tema predavanja u Kanfanaru bila je nova
astronomija.
Dom mladih otvorio je svoja vrata i za Klapu
Rovinj, 15. travnja, kao i za koncert kantautora duhovne glazbe Davora Terzića 28.
travnja.
U
zabavnom dijelu programa na Jakovlji, u petak 29. srpnja
na Placi je nastupio duo Rade Šerbedžija i Livio Morosin
s bendom. Popularni glumac predstavio se i kao izvrstan pjevač,
a poznato je da je upravo s Morosinom realizirao album “Orihi,
Orihi”.
LEGENDA Dvig. Kanf. minji 087.jpg i Dvig. Kanf.
minji 080.jpg
Foto vijest
KANFANARSKI LIST
11
REPORTAŽA
ORGANIZIRAN PRVI LJETNI
KAMP (KOLONIJA) ZA DJECU
OSMOŠKOLCE U KAMPU KOLONE NA BALJANSKOJ RIVIJERI
Djeca provela nezaboravnih tjedan dana. Od
raznih aktivnosti isprobali
su vodene lopte, vožnju
gliserom i blasterom,
noćno kupanje, a poseban doživljaj bio je susret
s roniocom i ronjenje na
dah
Uspjela prva ljetn
O
pćina Kanfanar ovoga je ljeta po prvi
puta organizirala ljetni kamp za djecu
od 2. do 8. razreda osnovne škole. Grupa od
24-oro djece sa četiri svoje tete provela je
nezaboravnih tjedan dana u kampu Kolone
u Balama.
Posjetili smo ih već drugog dana boravka u
kampu. Bilo ih je tada 23, a Ivan Živolić je
isprva morao odustati zbog slomljene ruke.
- Prva noć je bila dobra, osim što su nam
malo smetale bube. Preživjeli smo. Valentina je mislim, prva zaspala, rekao nam je
Petar Antončić.
Najmlađi Jan Vidulin (8) tek će u drugi
razred. Kaže da ga ostala djeca čuvaju, a
plivati znade. Lijepo mu je u kampu.
Marin Pokrajac zaštitio se od sunca Nivea
kremom: “Lipo mi je, ću doći i sljedeće godine”.
- Tu u kampu je super, baš je lipo, samo
ča je bilo malih nezgoda po noći jer su nas
strašile bube, jelenjaci i pauci, rekla nam je
Marija Meden iz Kanfanara.
Kako nam je?
Pa super
Prva kolonija u kampu Kolone - uspjela
Svakodnevno kupanje i uživanje u moru
upotpunjeno je raznolikim aktivnostima pa
su tako voditeljice Sandra, Alenka, Bojana i
Lorena za djecu organizirale različite sportske aktivnosti i igre.
- Za prvi put u kampu sve je prošlo ok.
Djeca su prve noći bila malo uzbuđena, pa
su kasnije zaspali, ali od uzbuđenja se i
rano probudili, kazala je vrtićka teta Alenka
Modrušan. - Lijepo su se smjestili, svatko je
obilježio svoj šator u kojem spava, napravili
smo plakate, dogovorili smo program koji
ćemo provoditi tijekom cijele sedmice. Imamo na primjer dogovorenu vožnju gliserom,
igre loptom... U goste nam trebaju doći
izviđači, pa i jedriličari. Hrana je dobra, pet
je obroka dnevno.
Relativno mali broj prijavljenih za prvu godinu tumači se time što roditelji još nemaju iskustv
12
KANFANARSKI LIST
Vjerujemo da će ovo zaživjeti jer je jako
dobra ideja i da će postati tradicionalno.
na kolonija
Na pitanje kako tumači relativno mali
odziv, Modrušan je rekla:
- Relativno mali broj prijavljenih za prvu
godinu tumačimo time što roditelji nisu
znali što se nudi u kampu, kakav je program
i kako sve ovo izgleda. Zato vjerujemo da će
iduće godine odaziv biti veći. Kada djeca
prepričaju svoja iskustva, kad se vidi što se
radilo s njima, bit će sasvim drukčija priča.
Od raznih aktivnosti djeca su isprobala
vodene lopte, vožnju gliserom i blasterom,
noćno kupanje, a poseban doživljaj bio je
susret s roniocom i ronjenje na dah koje su
također isprobala sva djeca.
Posljednjeg
dana
organizirano
je
zajedničko druženje djece i roditelja. Sva
djeca dobila su pohvalnice i CD-e sa fotografijama za uspomenu na boravak u
kampu koji im je uručio načelnik Sandro
Jurman.
Među šatorima
JUBILARNA 5. ŠKOLA PLIVANJA 2011.
Dva tjedna uživanja
Sveukupno 59 mališana od 4 do 14 godine života, proveli su dva
tjedna na moru i bazenima turističkog naselja Villas Rubin i Polari
Izlet na otok Crveni otok
Program škole plivanja
upotpunjen je aktivnostima
u aquaparku
tva s kampom. Vjeruje se da će iduće godine odaziv biti veći.
N
akon uspješno organiziranog ljetnog
kampa po 5. put krenula je i škola
plivanja za djecu predškolskog i školskog
uzrasta, organizirana od 11. do 23. srpnja
2011. godine. Sveukupno 59 mališana od
4 do 14 godine života, proveli su dva tjedna
na moru i bazenima turističkog naselja Villas Rubin i Polari. Program škole plivanja
upotpunjen je aktivnostima u aquaparku
te izletom na otok sv. Andrija kraj Rovinja
(Crveni otok) gdje su djecu dočekali valovi zapadnih vjetrova. No uzburkano more
uopće ih nije omelo da se prepuste brčkanju
u plićaku.
Posljednjeg dana škole plivanja organizirano je natjecanje kojem je prisustvovao
i predsjednik Hrvatskog Saveza sportske
rekreacije prof. Vladimir Findak. Načelnik
općine svoj je djeci uručio diplome i
medalje za sudjelovanje u školi plivanja. Jubilarna 5. škola plivanja završila je
zajedničkim izletom brodom djece i roditelja do Limskog kanala uz ručak i druženje.
Uz financijsku potporu općine i ove godine
za siguran i bezbrižan boravak djece brinuli
su voditelji Aldo Krelja, Sanja Cvitić, Mato
Kukuruzović, Alenka Modrušan i Sandra
Orbanić, a o ugodnom putovanju brinuo se
autobusni prijevoz ‘’Romano’’ iz Kanfanara.
Medalje su došle na kraju
KANFANARSKI LIST
13
OPĆINA
NAGRADE I PRIZNANJA OPĆINE KANFANAR U 2011. GODINI
Plakete udruzi Dvegrajci, te boća
Nagrade dobili boćarski klubovi
koji su osim uspješnih sportskih
rezultata pokretači društvenog
života u svojim sredinama,
kao i udruga Dvegrajci, kao
najznačajniji subjekt u promociji
i očuvanju povijesnog i kulturnog
nasljeđa Kanfanarštine
D
o 9. rujna se u Općinu Kanfanar mogu uputiti prijedlozi, odnosno imena kandidata za
dodjelu nagrada i priznanja općine koje se dodjeljuju za uspješne rezultate na području znanosti,
gospodarstva, kulture, sporta i drugih djelatnosti,
za osobiti doprinos u pružanju humanitarne i
druge pomoći te donatorstvo pojedinaca, udruga ili
ustanova, te za rezultate ili poticanje aktivnosti iz
drugih oblasti od značaja za Općinu Kanfanar.
Nakon što nakon javnog poziva kojeg je Općina
objavila za davanje prijedloga za dodjelu općinskih
nagrada i priznanja nije pristigao niti jedan pravovaljani prijedlog, Komisija za dodjelu nagrada
i priznanja Općinskog vijeća Općine Kanfanar
predložila je da se ove godine plaketa Općine
dodijeli udruzi Dvegrajci, boćarskom klubu Barat
i boćarskom klubu Ladići. Općinsko vijeće je jednoglasno usvojilo taj prijedlog.
BOĆARSKI KLUB BARAT
Boćarski klub Barat u svojih 40 godina postojanja nositelj je
ne samo sportskog nego i društvenog života u Baratu. Oduvijek
okuplja velik broj članova iz cijele Prikodrage, ali i Baračane i
Prikodražane nastanjene po Istri. Klub ima 16 registriranih igrača,
a tu su i vjerni navijači koji klub prate i na gostovanjima. Igrači
kluba su od osnutka kluba pa do danas mještani Barata ili su
rodbinski vezani za Barat. Klub postiže zavidne sportske rezultate,
a ove godine kao prvak I A Županijske boćarske lige po drugi put
u svojoj povijesti ostvaruje plasman u III Hrvatsku boćarsku ligu.
B.K. Barat organizira redovno boćarske turnire, ali i druge manifestacije u Baratu, a članovi kluba redovno sudjeluju u akcijama i
manifestacijama u organizaciji Općine Kanfanar. Od svog osnutka
članovi kluba su zajedno s mještanima Barata dobrovoljnim
radom i akcijama od jednostaznog boćališta došli do suvremenih
četverostaznih boćališta s noćnom rasvjetom, obnovljena je crkva
sv. Petra u okovima, uređen trg a stara škola obnovljena je za
potrebe kluba, sastanke i različita druženja.
2. Fešta mladih
Općine Kanfanar
N
akon što je prošle godine dva puta prisilno
otkazivana, u subotu 17. rujna u društveni
život Općine Kanfanar vratila se Fešta mladih.
Okupljanje mladih i svih koji se tako osjećaju
dogodilo se na prostoru između rukometnog
igrališta i škole. Događaj je započeo sportskim susretima u malom nogometu, rukometu
i boćanju, a po završetku sportskog dijela programa uslijedilo je novo okupljanje kod rukometnog
igrališta te fešta i druženje uz Gufsone i domaće
D.J-eve. Organizatori su pripremili i zakusku za
sve sudionike.
Fešta mladih imala je i svoj humanitarni dio jer
su se prikupljali dobrovoljni prilozi za liječenje
našeg prijatelja i sugrađana Jasminka Šabića.
14
KANFANARSKI LIST
arskim klubovima Barat i Ladići
BOĆARSKI KLUB LADIĆI
UDRUGA DVEGRAJCI
Boćarski klub Ladići već 30 godina okuplja boćarske zanesenjake, ali i sve žitelje Ladići kroz svoju sportsku i društvenu
aktivnost. Brojnost, složnost i entuzijazam karakteristike su koje
krase djelovanje ovog kluba. Najveći sportski uspjeh postignut
je plasmanom u III Hrvatsku boćarsku ligu, a klub i sada postiže
vrijedne rezultate u I A Županijskoj boćarskoj ligi. Uređenje sportskih i javnih površina, uopće uređenje njihovih Ladići uvijek su
značajan dio aktivnosti kluba ali i svih njegovih članova. Sportsko
i društveno djelovanje kluba čine najveći dio društvenog života
u Ladićima. Boćarski klub je najveći zaslužnik što je u Ladići
sagrađen boćarski – društveni dom, uređeno boćalište, ali i što se
redovito uređuje selo Ladići.
Udruga DVEGRAJCI osnovana je na osnivačkoj skupštini 9. prosinca 1995. i u svojih desetljeće i pol djelovanja Udruga Dvegrajci
nametnula se kao najznačajniji subjekt u promociji i očuvanju
povijesnog i kulturnog nasljeđa Kanfanarštine, te je nezaobilazni
pokretač kulturnog i društvenog života u Općini Kanfanar. Znanstveni skupovi, obrada povijesne građe, kulturna zbivanja,
izložbe, samo su dio aktivnosti ove udruge. Najznačajniji uspjesi
su održavanje znanstvenog skupa te izdavanje zbornika radova
“Kanfanar i Kanfanarština”, te aktivnosti oko prijevoda i izdavanja
Dvigradskog statuta. Članovi Dvegrajaca redovito sudjeluju u
akcijama uređenja okoliša i spomenika kulture, te ih i sami potiču
i provode.
Novi “tepih” i društvene
prostorije u Marići
O
Tijekom radova
na unutarnjem
uređenju doma
tvorenje obnovljenih prostorija društvenog doma (kuhinje,
sanitarnog čvora i svlačionica) te rukometnog odnosno teniskog igrališta u Marići 14. svibnja 2011. obilježeno je rukometnim
susretom zadnjrg kola lige rukometaša Kanfanar Marići - Novigrad,
te pučkom veselicom.
Puno igralište
Nova glazura na igralištu
KANFANARSKI LIST
15
SPORT
NOVOOSNOVANI BICIKLISTIČKI KLUB “AXA”
Sjajna ideja i dobro druženje
Grupna fotografija članova biciklističkog kluba “AXA”
Biciklistički klub “AXA”, Club ciclistico “AXA” djeluje na
području općina Kanfanar, Bale-Valle i Svetvinčenta, broji
otprilike 50-ak članova, a interes je sve veći
P
redstavljamo
vam
novoosnovani
Biciklistički klub “AXA”, Club ciclistico “AXA” koji djeluje na području općina
Kanfanar, Bale - Valle i Svetvinčenta od 6.
ožujka 2011. godine kada je sazvana prva
osnivačka skupština u društvenom domu
Marići.
Ideja je nastala od skupine zaljubljenika u
prirodu, druženje i biciklizam kao sport nakon mnogih biciklijada u okolnim gradovima
i općinama.
Tog dana skupili su se Igor Marić, Mate
Sošić, Branko Petrović, Igor Petrović, Sebastijan Marić, Sandro Mitton, Vedran
Vitasović, Anton Modesto i Stefano Floris.
Tijekom skupštine za predsjednika je izabran
Igor Marić, za potpredsjednika Mate Sošić,
te za tajnika Branko Petrović.
Entuzijazam postaje još veći kada braća
Petrović, Igor i Branko, daju prijedlog imena
kluba. Ime “AXA”, riječ je koja se upotrebljava za osovinu, a koja nalazi svoj korijen
u latinskoj riječi AXIS - osovina, prihvatili su
svi prisutni članovi kao sjajnu ideju.
Logo i vizualni identitet
Nakon održane prve skupštine mladi entuzijasti ne prestaju s djelovanjem već
odmah po povratku s iste (osobno svjedočim
o događajima), Sebastijan i Igor Marić
počinju sa pisanjem statuta Biciklističkog
kluba “AXA” – Club ciclistico “AXA”. S
druge strane, već spomenuta braća Petrović
smišljaju logotip za službeni pečat kluba, te
vizualni identitet majica i članskih iskaznica,
16
KANFANARSKI LIST
dok “baljanski” dio entuzijasta počinje s organizacijom prve biciklijade povodom dana
općine Bale, naravno na području Bala i okolice.
Ovim putem želimo se zahvaliti općinama
Kanfanar, Bale – Valle te Svetvinčenat na
bezrezervnoj potpori koju su nam od početka
pružili, te na izdvojenim sredstvima s njihovih proračuna za djelovanje kluba.
Prve medalje
Klub broji otprilike 50-ak članova, a interes
ne jenjava, tako da se naravno širimo, te ovim
člankom želimo i pozvati sve zaljubljenike u
prirodu i biciklizam da nam se pridruže. Dobra zabava je uvijek zagarantirana.
Za spomenuti su razna događanja na koja
je klub već sudjelovao, tako da se možete
uvjeriti da smo, pored zabave i ozbiljni i marljivi u radu. Sudjelovali smo na razne biciklijade od kojih ćemo spomenuti Platak, Ravna
Gora, Crna ovca na Krku, Subotina, Rovinj,
“Škropečanski đir”, XC Pazin – Rimova,
Marija na Krasu, Rokova XC Klana, Novigrad,
biciklijada “Petrova” u Svetom Petru, Šišan,
Boh Buzet, Umag, utrka “Uspon na Zavižan”
za koji želimo spomenuti dobar plasman
bicikliste Elen Šterpin koja se plasirala na 6.
mjestu u ženskoj konkurenciji. Plasman na
podij je propustila zbog male nezgode koja
se dogodila, naime malo prije samog cilja
puknuo joj je lanac.
Želimo još spomenuti simpatičnu utrku koja
se održala u noćnim satima u Grožnjanu pod
imenom “Grožnjan by night” gdje su osvo-
Detalj s utrke XC Režanci
jene dvije brončane medalje u dvije različite
kategorije, jednu je osvojio Nenad Labinjan
a drugu Siniša Modrušan. Čestitamo na uspjehu!
Idući nastupi
U organizaciji kluba održale su se, osim
već spomenute biciklijade u Balama, povodom dana općine, koja je bila i prva organizirana od kluba, i biciklijade na području
Svetvinčenta povodom Ivanje, na području
općine Kanfanar povodom Jakovlje, još jedna biciklijada u Balama povodom Baljanske
noći, te XC Režanci. Slijedeća na redu je
biciklijada, opet na području Kanfanarštine,
povodom Dana općine, te nakon nje biciklijada na području Svetvinčenta povodom
manifestacije “Fešta mladega vina”. Pozivamo još jednom sve ljude dobre volje, mlade
i starije, da nam se pridruže jer je u zdravom
tijelu zdrav duh.
Luana Marić
USPJEH NOGOMETNOG SUCA
MARINA VIDULINA
Kanfanar
dobio
prvoligaškog
nogometnog
suca
Prošao sve nogometne
stepenice - Marin Vidulin,
sudac Prve HNL
Mladi nogometni sudac iz Kanfanara Marin Vidulin debitirao u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi
16. rujna sudeći burnu utakmicu u Koprivnici između “Slaven Belupa” i “Lučkog”
N
e događa se svake godine da se netko
iz male sredine vine u prvoligaške visine, a to je upravo pošlo za rukom kanfanarskom sinu Marinu Vidulinu. Perspektivni
31-godišnji djelitelj pravde na nogometnim
terenima koji je, kako i sam kaže, prošao
sve rangove natjecanja, delegiran je u
prvoligaške suce.
Prvoligaški debi dogodio se 16. rujna
kada je u Prvoj nogometnoj ligi kao glavni
sudac sudio utakmicu u Koprivnici između
“Slaven Belupa” i “Lučkog”. Debi je možda
mogao proći i bolje, jer je obilježen spornim golom kojeg je signalizirao pomoćni sudac, a Marin ovu intervenciju uvažio. Prije
toga, Marin Vidulin je kao četvrti sudac na
prvoligaškoj utakmici između Varaždina i Rijeke isključio pomoćnog “Rijekinog” trenera
Danijela Šarića. Povjerena mu je na početku
sezone i odgovorna uloga glavnog suca na
drugoligaškom derbiju u Kostreni između
Pomorca i Dugopolja.
- Mogu još biti međunarodni sudac, jedan
od šest, koliko dozvoljava kvota UEFA-e za
Hrvatsku.
* Suci idu u mirovinu sa 45. Znači da je
pred tobom još 15-tak godina suđenja?
- Pošto ja dolazim iz županije koja je vrlo
loše zastupljena u Hrvatskom nogometnom
savezu, i sam dolazak na A listu je uspjeh, i
ambicija je na toj listi se održati. Znači, imam
normalnu želju da dobivam što više utakmica
i da što više sudim. Trenutno sam jedini su-
dac iz Istre na A listi. Na A listi je inače 30
sudaca, najviše iz Osijeka. Iz ove regije od
Istre, Rijeke do Like samo smo četvorica od
glavnih: Bebek, Vučkov, Frković i ja.
* Što je najteže u životu prvoligaškog suca?
- Najteže padaju pritisci. A meni su svi
klubovi isti.
* Da li se isplati biti nogometni sudac?
- Na ovoj razini gdje sam sada - da. Ali
treba do toga doći. Trebalo je proći sva sela.
Marin Vidulin kao glavni sudac na derbiju Druge
HNL između Pomorca i Dugopolja u Kostreni,
okružen domaćim igračima
* Marine, o tebi uvijek govorimo kao
glavnom sucu?
- Da, ja sam uvijek glavni. Ili sam glavni ili
sam doma na kauču.
* Kako se kretala tvoja karijera, koje škole
i rangove su prošao?
- Trebalo je proći sve škole i sve terene. Najprije, krećeš kao sudac pripravnik, sudac,
pa regionalni sudac, zatim savezni sudac,
sve sam to prošao. A počeo sam od zadnje,
sedme lige. Kad postaneš savezni sudac,
onda startaš tek na četvrtoj ligi. Tako je bilo
i kod mene, da bih eto došao do Prve lige.
* Što je više od toga?
KANFANARSKI LIST
17
OP O
S
ĆR
I NT A
NOVI KLUB I NOVO STRELIŠTE ZA LETEĆE METE U SOŠIĆIMA
Streljački klub Sagitar
Natječu se u trima kategorijama; juniori, seniori i veterani
S
treljački klub SAGITAR osnovan 2010.
godine, broji 13 članova koji se natječu
u Hrvatskoj ligi Zapad u trima kategorijama;
juniori, seniori i veterani, u disciplini: “Trap”.
Klub je član Hrvatskog streljačkog saveza.
Po osnutku kluba u travnju 2010. krenuli
smo s radovima na izgradnji strelišta za leteće
mete. Strelište se nalazi nedaleko mjesta
Sošići i, a za potrebu istog očišćeno je 8.000
četvornih metara niskog raslinja, divlje kupine,
trna i nekvalitetne opožarene šume.
Sve smo radove od čišćenja terena, iskopa,
betonaže do uređenja okoliša izvodili sami,
uz potporu načelnika Općine Kanfanar,
mnogobrojne sponzore, donacije u potrebnom
građevinskom materijalu i velikim entuzijazmom s puno, puno rada članova kluba.
Na strelištu je ukopani rov za stroj s automatskim izbacivanjem meta
Prvo takmičenje u gađanju organizirali smo
17. srpnja 2011. u kojem je ujedno bilo i otvorenje strelišta. Na strelištu se nalazi ukopani
rov za stroj s automatskim izbacivanjem meta,
Članovi kluba su sve radove od čišćenja do
betonaže i uređenja okoliša izvodili sami
betonska ploča za pucače, mala nastrešnica
za pripremu pucača, velika drvena streha ispod koje se često odvijaju prijateljska druženja
članova kluba, lovaca i ljudi dobre volje.
U planu za 2012. je izrada velike nadstrešnice
za pucače, nabava multiTRAP automatskog
stroja za izbacivanje letećih meta, priprema
poligona za Paintball i daljnje uređenje okoliša.
Igor MATOHANCA
Prvo natjecanje u gađanju 17. srpnja 2011. bilo je ujedno i otvorenje strelišta
NAJVEĆI SPORTSKI DOGAĐAJ U OPĆINI
Sošići: Prvenstvo
Istre u boćanju u
krugovima
IZ RADA ŠKOLE NOGOMETA NK KANFANAR
Najmlađi u “vatru”
Radost pobjednika
U
U
Sošićima i Šorićima 9. srpnja održano je prvenstvo Istre za seniore u disciplini bližanje i izbijanje u krug. To je ove godine
jedan od najznačajnijih sportskih događaja u općini. Nakon cjelodnevnog nadmetanja pobijedio je Goran Percan (Istra Poreč), ispred
Benjamina Guština (Usluga Pazin), Marija Percana (Istra Poreč i
Igora Vretenara iz Funtane.
18
KANFANARSKI LIST
vjeren u svoju nogometnu budućnost i mlade nogometne nade
Nogometni klub Kanfanar je u ligaško natjecanje uključio i jaku
generaciju prednatjecatelja, odnosno selekciju mladih do 11 godina,
a tako mladu selekciju u natjecanjima klub još nikada nije imao. U
toj najmlađoj ligi natječu se još i Funtana, Vrsar, Buzet, Pazinka,
Umag, Rovinj, Poreč i Novigrad.
Prednatjecatelji U9 i U11 ove godine već su se natjecali na
turnirima u Fažani, Galižani, Puli (Veli Vrh) na Memorijalu Aldo Drozina, Kanfanaru te u Labinu. Novi trener U11 je Marino Karlović,
dojučerašnji kapetan i najbolji igrač prve momčadi NK Kanfanar.
Svaki dan s vama
Kanfanar, Burići 3 • Tel. 052/825-101 • Tel/fax 052/825-351
KANFANARSKI LIST
19
CRKVA
POZIV ZA NEDJELJNJU VEČER
Klanjanje pred Presvetim
Evo malo teksta. Osjetio sam da bez duhovnih tekstova sve
se svodi na nešto hladno - klupe, prozori, inicijative, novac....
A gdje je toplina, ljudi, osobe, konkretni problemi. Mislim da
se se duhovnim tekstom samo diže level našeg lista.
Vaš župnik
Skoro svake nedjelje navečer imamo klanjanje pred Presvetim Sakramentom. To je
divna pobožnost koja se pomalo zapustila u
ovim krajevima. Umjesto da sjedimo hipnotizirani pred televizijom dođimo Kristu živom
- prisutnom u posvećenoj Hostiji. Molimo zajedno i svaki za sebe u tišini, slušamo Riječ
Božju, pjevamo i uživamo u prisutnosti Njega
koji nas ljubi i u prisutnosti braće i sestara u
vjeri. Zašto da idemo babarogama, vračarama
i ‘’moćnim’’ ljudima kad je tu u svetoj Hostiji
prisutan namoćniji od svih – Gospodin naš i
Bog naš. Budi s nama i vidjet ćeš kako se na
tebe izlijeva Mir Božji, radost, sveto kajanje.
Većina ljudi kod nas se ponaša kao da je Bog
suvišan, kao da je to za stare bake, dosadno.
Ma kako može biti dosadan Onaj koji nas je
stvorio, po kojemu postojimo, koji nas istinski ljubi. Ne živimo površno, bez mudrosti,
bez Boga, bez Njegova Duha! Bez Njega cijelo naše biće je bolesno, naši osjećaji hladni,
razum u tami, seksualnost pokvarena. Koliko
god se trudili biti ispravni i pošteni, ako On
nije s nama i u nama onda nemamo Ljubavi.
Sve ostaje samo ljudsko, zemaljsko, trulo.
Živi smo mrtvaci bez Njegove Ljubavi.
Ljubav prema neprijateljima
Kad evanđelje govori o Ljubavi prema neprijateljima to zasigurno nije ljudska riječ jer
tako nešto nama nikada ne bi palo na pamet.
Ta je Riječ izašla iz srca jednoga koji voli svih
(pa i moga neprijatelja) - iz srca Boga Oca.
Ta Riječ se utjelovila, postala je jedna od
nas, krvarila s Križa i opraštala, zagovarala
za one koji su je ponižavali i vrijeđali. Prorok Izaija prorekao je to prije 2 700 godina.
Napisano je da će doći jedan koji će uzeti
naše grijehe na sebe, da će nas Njegove rane
zacijeliti i da će se on zauzeti za zločince.
U svakodnevnom životu čini nam se da je
tako nešto glupo, ludo. Ljubiti gazdu koji mi
nije platio mjesecima, ljubiti onoga koji me
ponižava, maltretira, muža ili ženu koji me
ne voli. Nisam budala. A ipak to što mi smatramo budalaštinom, ludošću to je Bog. Takva
Ljubav je Bog! To je jedino vječno. Krist je
realno, stvarno, materijalno uskrsnuo. Živ
je! Svima onima koji vjeruju u ovu Ljubav
daje svoga Duha da i oni mogu tako ljubiti.
Zašto da živimo uvijek u gorčini, nezadovoljstvu, osuđivanju kad možemo živjeti u
Njegovoj ljubavi? Zašto da živimo za smrt, za
raspadanje? Sve će crvi pojest. Naš ponos i
pravdu, naše misli, planove, našu sebičnost.
Bit će kao da to nikad nije ni postojalo. Uhvatimo se čvrsto za ono Vječno. Za Njega. Za
Njegovu Ljubav. Njegovu Riječ!
Smisao
Da nema Riječi Božje, propovijedanja i
sakramenata to bi nam sve bilo nedostupno. Ali u Crkvi imamo pristup svemu tome.
Vječnosti. Ozdravljenju. Nehinjenoj ljubavi.
Izlasku iz samoće i besmisla. U ispovijedi,
Presvetoj Hostiji, zajedništvu... Dođite k
Njemu svi koji ste umorni i opterećeni! Vi
koji niste, želim vam da se što prije umorite
od svoga besmisla i otkrijete Njega – Smisao
svega.
Vaš Antun (župnik)
Uličnica (Cvjetnica) u Kanfanaru
Sveta potvrda i Prva pričest
U
našoj su župi mjeseci travanj i svibanj
bili obilježeni velikim svečanostima.
Nakon središnjeg blagdana svakog katolika,
Uskrsa, slavili su i naši krizmanici, a netom
nakon njih i prvopričesnici.
Svečano odjeveni, sretni i ponosni mladi
naše župe u subotu su 30.4.2011. godine
primili pečat Duha Svetoga na svojoj svetoj
krizmi, te time prihvatili nastaviti odrastati
u krilu Majke Crkve, kao mladi, ali sada već
odgovorni katolici. Sakrament potvrde udijelio je porečko-pulski biskup Ivan Milovan.
20
KANFANARSKI LIST
Krizmanici u župnoj crkvi u kojoj je obred vodio
istarski biskup Milovan
Prvopričesnici u crkvi sv. Silvestra
PISMO MARCA ZELCA BISKUPU U KOJEM OPISUJE ŠTO SE TOČNO DOGODILO NA BOŽIĆ 1931. U
KANFANARU
Vidjeli lik Otkupitelja
Na Tijelovo smo u crkvi čitali ovo pismo pa pošto su mnogi
izrazili želju da bi ga imali u pismenom obliku evo u cijelosti
prijevoda s talijanskog
K
anfanar, siječanj 1931. U odgovoru
na vaš cijenjeni upit, opisat ću vam
veličanstvenu viziju o kojoj su pisale novine
cijele Europe.
Litanije ispred Presvetog, koji je bio
izložen za Božićno popodne u 15,30 sati,
bile su tek počele kada podigavši pogled
ugledah u pokaznici, na mjestu potpuno
nestale svete hostije, između dva stakla i
zraka, lik Otkupitelja okrunjenog trnjem.
Vizija je ispunjavala cijeli prostor između
dva stakla i vidio sam je sasvim jasno, sa
svim potpuno razgovjetnim linijama lica.
Trnovita kruna je bila visoka i opasavala je
čelo sa sasvim vidljvim bodljama. Ispod nje
sam razlikovao razbarušenu tamno kestenjastu kosu.
Na lijevoj strani sam vidio jednu malo jaču
sjenu koja je vjerojatno bila mrlja krvi ali
ne mogu to tvrditi jer nisam uspio razlučiti
boje.
Lik sam vidio plastično, živo, pomicao se
okrećući se polako s jednog na drugi kraj
crkve tako da sam vrlo jasno razlikovao
kretanje zjenica, najčešće se zaustavljao
gledajući ispred sebe. Lice mu je bilo malo
izduženo, linije nježne, lagane roza boje, oči
sjajne, mile i zračile su dubokom sjetom.
Lik je posjedovao ljepotu nikad viđenu ni
zamišljenu.
Vjerujući na momenat da se varam, protrljao sam si oči, više puta obrisao leće
naočala ali vizija je uvijek bila na svom
Župnik Miroslav Bulešić blagoslivlje narod s Presvetim Sakramentom u Kanfanaru
Marco Zelco
mjestu. Tada sam se okrenuo u desno
gdje je klečao jedan klerik iz Koparskog sjemeništa, izvjesni Mario Stefani,
osamnaestogodišnjak, i upitao ga dali išta
vidi u pokaznici. Mladić, zapanjen, odgovorio mi je da i on vidi Otkupitelja. Upitao sam
i jednog dječaka koji je klečao s moje lijeve strane dali što vidi u pokaznici. I on mi
je odgovorio da vidi jednog fratra. Trnovita
kruna je sigurno u dječaka oživila sjećanje
na krunu od kose u čijem se obliku šišaju
mlađi fratri. Pozvao sam, još uvijek drhteći,
sakristana, izvjesnog Stefana Buri, onda i
pazitelja Karla Koliza koji su isto na moj
upit dali vide nešto u pokaznici odgovorili
potresno da vide Otkupitelja.
Više nije bilo sumnje. Što sad? Obavijestiti
narod? Bojao sam se da ne dođe do gužve sa
ne baš lako zamislivim posljedicama. Na-
kon završetka molitve, nisam znao kako ću
dati blagoslov. Sakupio sam sve svoje snage
za uzeti pokaznicu i blagosloviti vjernike sa
živim likom Otkupitelja. Ponovno sam uperio pogled u sveto lice i moj pogled se susreo s njegovim, nisam mogao više izdržati i
od ganuća zatvorih oči. Kad sam ih ponovno
otvorio, otprilike nakon petnaest minuta,
sveta hostija se bila vratila na svoje normalno mjesto, dao sam blagoslov. Po završetku
obreda, mnoštvo ljudi je upalo u sakristiju
i među njima mnogi su mi govorili kako su
vidjeli Gospodina. To je čista istina u vezi
čudesnog događaja što je sve potresao i
ganuo. Neću više ništa dodati s obzirom
da se viši crkveni autoritet još nije izjasnio.
Poštovanje.
Gospodin Marco Zelco
župnik Kanfanara istarskog
Farbanje crkve u Kanfanaru
Z
apočeli smo u ponedjeljak 5. rujna
2011., a trajalo je oko dva tjedna. Za
to vrijeme imali smo misu u crkvici svetog
Valentina (običnim danom) i u Domu Mladih (u nedjelju). Priprema i farbanje zidova
i plafona u crkvi došlo je oko 28.000 kn.
Zahvaljujemo obitelji koja je pokrenula ovu
inicijativu i koji su se ponudili financirati
veliki dio troškova. Veliki dio pokrit će i naša
Općina koja je stvarno široke ruke pomagale
sve inicijative.
Također smo iskoristili situaciju radova za
još neke popravke u crkvi, kupovinu novih
lustera i novog razglasa koji bi došao oko
12.000 kuna. Već duže se mnogi tuže da je
slab razglas. Istina već je ostario i dotrajao.
Tko može i želi sudjelovati neka pomogne
da to izguramo do kraja. Nek vam Gospodin
svima uzvrati stostruko!
Nove orgulje
N
aš orguljaš Petar Banko pokrenuo
je i inicijativu kupnje novih orgulja. Stare su doslovno u raspadanju. To je
dosta veliki zalogaj za našu malu župu,
ali orgulje će se financirati dijelom iz
donacija a dijelom sredstvima Općine
Kanfanar. Veliko hvala!
U Općini je potpisan ugovor za izgradu novih
orgulja, vrijednih 600.000 kuna
KANFANARSKI LIST
21
KULTURA
9. MEĐUNARODNI FESTIVAL RANE GLAZBE
Dvigrad Festival bogatiji za popul
S ovogodišnjeg otvorenja Dvigrad festivala u župnoj crkvi sv. Silvestra
Osim prvoga, svi ostali koncerti održani su, zahvaljujući
i lijepom vremenu, u prekrasnom i akustičnom ambijentu bazilike sv. Sofije u Dvigradu
Nastup zagrebačke i pariške umjetnice Katarine
Livljanić
S
večano otvorenje festivala bilo je 17.
lipnja u župnoj crkvi sv. Silvestra u
Kanfanaru, gdje je nastupio francuski Ensemble Dialogos, uz vokalnog izvođača
zagrebačku i parišku muzikologinju i umjetnicu Katarinu Livljanić i instrumentalnu
pratnju (viela, rebek, poprečne flaute, harfa) Albrechta Maurera i Norberta Rodenkirchena.
Svi ostali koncerti održani su, zahvaljujući
i lijepom vremenu, u bazilici sv Sofije u Dvigradu. Velika novina ovogodišnjeg festivala
je da su uz tradicionalne koncerte rane glazbe bila održana i dva koncerta opernih arija,
koji su bili izuzetno dobro posjećeni. Put je
to prema novoj popularnosti Dvigrad festivala koji se obasjan svjetlošću baklji potpuno
udomaćio u starom ruševnom gradu, koji je
tako oživio postavši atraktivna i jedinstvena
pozornica.
Osim Dialogosa, posjetitelji su mogli uživati u večeri španjolske renesansne
glazbe i poezije, zatim koncert posvećenom
Gabriellu Pulitiju (kojemu je prisustvovao i
veleposlanik Republike Francuske Jerome
Pasquier). Nastupio je i hrvatski ansambl
Responsorium, a Dvigradske večeri opernih
arija otvorili su bas-bariton Giorgio Surian, sopranistica Ilijana Korać te tenor
Stefan Surian, s izvedbom arija komične
opere G. B. Pergolesia “La Serva padrona”
(“Služavka gospodarica”). Odlična izvedba
sva tri aktera uz pratnju orkestra oduševila
je publiku, koja je ovoga puta uspjela napuniti baziliku srednjovjekovnog grada.
Dvigrad festival službeno je završava u
22
KANFANARSKI LIST
nedjelju 17. srpnja s drugim koncertom iz
programa Dvigradskih večeri opernih arija.
Na programu su bile najpoznatije operne
arije Mozarta, Rossinija, Donizettija, Smetane, Bizeta, Puccinija, Lehara i Gershwina,
koje su izvodili u duetu Giorgio Surian i sopranistica Martina Zadro.
Pokrovitelji Dvigrad festivala ove godine
bili su Općina Kanfanar, Turistička zajednica općine Kanfanar, Istarska županija,
Papinski institut za crkvenu glazbu i organizator Udruga Prosoli – Sveta glazba.
Ulaz je na sve koncerte Dvigrad festivala
bio besplatan. Krajnji cilj i ovog festivala i
dalje ostaje trajan - da se potakne što prije
obnova Dvigrada, srednjovjekovnog grada
koji je odlična kulisa i mjesto za održavanje
ovakvih manifestacija.
Savršena scenografija bazilike sv. Sofije
ularne arije
Giorgio Surian, Ilijana Korać i Stefan Surian u komičnoj
operi “Služavka gospodarica”
TRADICIJA - OSMI SUSRET
PJESNIKINJA U MARUŽINI
Osma Marijada osam Marija
Bilo je to vrlo sadržajno poslijepodne u Maružinima
U
druga Dvegrajci organizirala je 17.
rujna tradicionalnu 8. Marijadu, susret pjesnikinja imena Marija ispred stare
škole u Maružinima, a uz pjesnikinje u
programu je sudjelovala najmlađa sekcija plesača kanfanarskog KUD-a Dvigrad
te pjevačka grupa KUD-a Stjepan Žiža iz
Rovinjskog Sela.
u Maružinima počinju pripremati svoju
četvrtu zajedničku knjigu Kolana besid 4.
Iz Udruge Dvegrajci ističu da je Marijada, kao sve dosadašnje posvećena
danu Ružarova, blagdanu Majke Bože u
Kanfanaru i Danu Općine Kanfanar.
Bilo je to vrlo sadržajno poslijepodne u
Maružinima, gdje je osam Marija pjesnikinja recitiralo svoje stihove, ali i više od
toga; pokazivale su riječima i rečenicama
izraze čakavice u različitim područjima
(cipela, posto, postoli...) istog zavičaja u
kojem žive.
Specijalna gošća Malvina Mileta,
književnica s Labinštine, priredila je
izložbu hajgi, recitirala haiku poeziju,
te je darovala sadnicu masline žiteljima
Maružina koju je posadila uz pomoć
načelnika Općine Kanfanar.
Pjesnikinje imenom Marija s područja
Istre i Kvarnera nakon osmog susreta
Specijalna gošća Malvina Mileta, književnica s
Labinštine posadila je Uliku
Priredba je održana nad novom nadstrešnicom društvenog doma u Maružinima
KANFANARSKI LIST
23
KULTURA
U BARATU ODRŽAN 15. SUSRET ISTRIJANSKIH KANTADURA
Manifestacija koja promovira
istarsku tradiciju
Narodni kanti u izvedbi 50-ak izvođača. Smotra bogatija za izložbu istarskih suvenira
proizvođača s područja Kanfanara
Publika na 15. susretu
narodnih pjevača
Prikodrage pjevanje na tanko i debelo ima
svoje korijene te se održalo do danas. Ovo
je jedinstvena manifestacija jer okuplja sve
kantadure Istre čime se njeguje ljubav prema istarskom tradicijskom pjevanju, kazao
je Jurman.
Na susretu je nastupilo 50-ak izvođača,
od najmlađih do onih u trećoj životnoj dobi,
koji su predstaviti sve načine izvođenja istarskih narodnih kanti. Osim na tanko i debelo,
moglo se čuti i bugaranje sjeverne Istre iz
Ćićarije i Žejana.
J
ubilarni petnaesti susret istarskih narodnih pjevača “Zakantajmo istrijanske
kante” održan je sredinom rujna u Baratu
gdje se ova manifestacija odvija osmi put zaredom. Susret su ove godine otvorili članovi
ponovno pokrenutog KUD-a Dvigrad, koji
su se predstavili sa sviračima i najmlađim
plesačima.
Nesumnjivo da je ova manifestacija dobila
i na značaju kada je 2009. istarska ljestvica
uvrštena na popis zaštićene nematerijalne
kulturne baštine, a ovakvi susreti u manjim
mjestima ponovno bude i društveni život.
Svim pjevačima je kao znak zahvalnosti za
Najavljujući samu smotru, na ranijoj konferenciji za novinare načelnik Općine Sandro Jurman i organizator Daniele Pernić najavili su i bogatiji program, za kojeg će se
moći pogledati i izložba istarskih suvenira
proizvođača s područja Kanfanara, a sve u
svemu trebala bi to biti Manifestacija koja
promovira istarsku tradiciju i koja će se
održavati uvijek u Baratu u Prikodragi.
- Zato jer u Baratu i na cijelom području
24
KANFANARSKI LIST
Smotru domaće kante otvorio je domaćin Šime
Uležić iz Barata zajedno s Noelom Šuranom
Tijekom manifestacije mogla se pogledati i
izložba istarskih suvenira
sudjelovanje uručena zbirka poezije Marije
Sošić “Šaka smiha”, program je kao i obično
vodio Davor Ban, a fešta je uz pjevanje
potrajala do duboko u noć.
NOVO RAZDOBLJE KUD-a DVIGRAD
Prvi dani KUD-a u Općini
Kanfanar
Nastup folklorne sekcije
KUD-a Dvigrad na predstavljanju knjige “Batun”
Marije Sošić
U sklopu Dana općine 24. rujna održavaju se prvi Dani KUD-a u Općini Kanfanar, s nadom da će postati i tradicionalni. Program predviđa mimohod folklornih skupina, kulturnoumjetnički program KUD-ova, te plesnu zabavu i druženje
K
UD Dvigrad definitivno je obnovljen.
Folklor, s 35-godišnjom tradicijom,
nije funkcionirao u Kanfanaru skoro dvije
godine, a onda je KUD preuzela Smiljana
Marić. Impuls za omasovljenje KUD-a stigao
je neočekivano iz Zagreba - odnosno emisije
“Država, selo, grad” u kojoj su Kanfanarci
premoćno pobijedili.
- Nakon emisije Država, selo, grad, gostovali smo u Rešetarima u Slavoniji na
Smotri folklora “Slavonac sam, time se ponosim”, a povodom njihovog dana općine.
Bili samo jedini KUD koji nije s područja
Slavonije, kaže Smiljana Marić voditeljica
Kulturno-umjetničkog društva Dvigrad.
KUD Dvigrad je potom s velikim i malim
folklorašima sudjelovao na Smotri narodne
glazbe i plesa zapadne i središnje Istre u Sv.
Lovreču 16. srpnja ove godine.
- Kanfanarskoj publici prezentirali smo ve-
Nastup najmlađih folkloraša na ovogodišnjoj Marijadi u Maružinima
liki i mali folklor povodom Jakovlje 30. srpnja. Veliki folklor nastupio je u 8. mjesecu na
folklornoj večeri u Balama, a mali folkloraši
nastupali su na nekoliko manjih manifestacija u Općini kao što su: promocija slikovnice
Marije Sošić “Botun”, završna priredba
u Osnovnoj školi, smotra kanti u Baratu i
“Marijada” u Maružinima.
S nastupa u Slavoniji
U sklopu Dana općine 24. rujna održat
će se u prvi Dani KUD-a u Općini Kanfanar, s nadom da će postati i tradicionalni. U
programu predviđen je mimohod folklornih
skupina, kulturno umjetnički program KUDova, te plesna zabava i druženje.
Ove godine na Dane KUD-a Dvigrad pozvali smo KUD Rešetari iz slavonske Općine
Rešetari, čime nam Slavonci uzvraćaju posjet, kaže Smiljana Marić.
KANFANARSKI LIST
25
KULTURA
IZ RADA GALERIJE MALENICA U KANFANARU
U Malenici ove godine izlagalo
G
alerija Malenica jedan od onih novih
sadržaja u Kanfanaru, čije postojanje
raduje. Galerijski prostor pokazao se kao zahvalan za različite sadržaje i izložbe koje se
ranije nisu imale gdje prezentirati.
Prva ovogodišnja izložba u Galeriji Malenica bila je samostalna izložba slika Silvije Maružin, samouke slikarice koja živi u
Maružinima. Na izložbi ona je izložila niz
svojih ulja na platnu, od etnografskih motiva do portreta, aktova i konja, koji su među
najdražim motivima, stoga se i pojavljuju na
najviše slika.
Silvija Maružin istakla je da u slikarstvu
slijedi svoju urođenu intuiciju. U obitelji
ima više nadarenih crtača, ali se samo ona,
na poticaj supruga, upustila u slikarstvo, a
namjera joj je daljnje usavršavanje. Do sada
je izlagala u Zagrebu i Rovinju, te na više
skupnih izložbi slikara amatera. Najdraža
joj je međutim ova izložba u Kanfanaru,
gdje se predstavila ljudima s kojima se svakodnevno druži.
Zanimljiva je bila i izložba istarskih suvenira otvorena 26. ožujka, na kojima su radovima u drvu i kamenu sudjelovali Kanfanarci Sead Šabanović, Olga Vicel i Branko
Vicel.
Svijet Guerina Sošića
Sljedeća je na Praznik rada otvorena
posthumna izložba fotografija Guerina
Sošića, koji je bio snimatelj rovinjskog Centra za istraživanje mora Instituta “Ruđer
Bošković”, pa je svojom podvodnom kamerom obišao cijeli Jadran. Punih 33 godine
snimao je morske organizme u moru i u
CIM-u pomoću mikroskopa.
Podvodnim snimanjem počeo se baviti još
u šezdesetim godinama prošlog stoljeća,
snimajući u crno-bijeloj tehnici. Osamde-
Načelnik Sandro Jurman otvarajući izložbu o istarskom volu istakao je potrebu spašavanja najvećeg
sisavca u Europi
setih godina dobio je novu tehniku, pa je
snimao s novim elanom. Posebno je volio
snimati pod mikroskopom, objavljujući fotografije svijeta koji je nevidljiv golim okom.
Svojim je radovima sudjelovao na brojnim
domaćim i stranim izložbama, dobivši više
vrijednih nagrada.
Guerino Sošić, majstor podvodne i etnografske fotografije je kao ljubitelj prirode
volio je fotografirati i etnografske elemente.
U Malenici se stoga uz fotografije morskih
organizama mogu vidjeti i snimke kažuna
koje je snimao po cijeloj Istri, pa su mu radovi bili objavljivani na kalendarima.
Na izložbi su predstavljene i kartoline pod-
vodnog svijeta, koje je CIM izdavao s motivima fotografija Guerina Sošića. Uz CIM
surađivao je s rovinjskim Zavičajnim muzejom i Centrom za povijesna istraživanja te
Narodnim sveučilištem u Trstu, gdje su pohranjeni brojni njegovi radovi.
O radu Guerina Sošića govorili su supruga
Marija, načelnik Sandro Jurman i predsjednik udruge Dvegrajci Anton Meden. Marija
Maretić je na otvaranju izložbe govorila stihove iz svojih zbirki poezije na čakavskom
jeziku.
Istarski vol u očima umjetnika
U srpnju je otvorena izložba radova nas-
Guerino Sošić izlagao je posthumno
Galerijski prostor pokazao se kao zahvalan za različite sadržaje i izložbe koje se ranije n
26
KANFANARSKI LIST
nekoliko desetaka umjetnika
U galeriji su svoj prostor našli i
profesionalci i amateri
S izložbe istarskih
suvenira u Malenici
talih u likovnoj radionici Pučkog otvorenog
učilišta Rovinj pod vodstvom umjetnika
Andrije Milovana. Izložba radova održala
u Malenici zahvaljujući jednoj od članica,
Cani Banko, koja je iz Kanfanara, a uz njezine radove bili su izloženi i radovi Slavice
Rimandelli, Mare Cherin, Anđelke Volarević,
Branke Dapiran, Vedrane Malusa i Smiljane
Franelić.
Za Jakovlju u galeriji Malenica otvorena
je izložbe slika “Istarski vol u očima umjetnika”. Bili su izloženi radovi 15 autora ne
nisu imale gdje prezentirati
samo iz Kanfanara, već i Rovinja te okolnih općina, izrađeni u ulju, akrilu, ugljenu,
olovci i tehnikom šivanja. Izlagali su Branko
Banko, Jelisaveta Cana Banko, Katarina
Bingold, Ines Burić Šabanović, Branka
Dapiran, Anton Meden, Amadea Marić
Vižentin, Silvia Maružin, Sabina Šebelić
Vižentin, Alida Srblin, Duilio Trošt, Olga Vicel, Elena Vižentin, Anđela Volarević i Olivo
Visentin, koji živi u Italiji.
U Malenici su u kolovozu izlagali i članovi
udruge likovnih amatera Amart iz Rovinja.
Ulja na platnu, akvareli, keramički radovi
dio su tehnika kojima su se članovi izrazili,
a posebno su bila zanimljiva obojana vrata
starog frižidera najmlađeg člana udruge
Jana Žiberta.
Prva je ove godine izlagala Silvija Maružin
Od oko 50 članova udruge na ovu se
izložbu odazvalo njih 17. Uz mladog Žiberta
izlagali su Duilio Trošt, Vukica Palčić, Smiljana Franelić, Senočka Aleksić, Ivan-Kićo
Tanković, Jasmin Tanović, Nataša NovakIve, Albina Bertetić, Vera Bosazzi, Alida
Matutinović, Fumica Žibert, Marija Smolica,
Srećko Ponka, Nadija Golob i Denis Puhar.
Članovi udruge su u znak zahvalnosti na
otvaranju Općini Kanfanar poklonili akvarel, točnije boškarina, rad Denisa Puhara.
Članovi udruge Amart ne dolaze samo iz
Rovinja već i iz susjednih općina pa tako i
Kanfanara.
U kolovozu su izlagali članovi udruge likovnih
amatera Amart iz Rovinja
KANFANARSKI LIST
27
JAKOVLJA
21. JAKOVLJA U KANFANARU
Veselo i bogato događajima
Najteži vol ovogodišnje Jakovlje je 8-godišnji Boškarin Antuna Antunovića iz
Čabrunići, koji je na javnoj vazi težio 1.252 kilograma. Tako je dočekao službeno
proglašenje nakon prošlogodišnjeg bijega s vage
U
z sportska događanja u rukometu, tenisu
i nogometu, ovogodišnju Jakovlju otvorili
su Livio Morosin i Rade Šerbedžija. Usprkos
dosadnoj sitnoj kišici nastupili su pod velikim
suncobranom na kanfanarskom trgu u klupskoj unplugged verziji s Vedranom Šilipetrom
na klavijaturama i Perom Bazdanovićem na
kontrabasu. Morosin je na početku svirke
rekao da je koncert dvojice prijatelja njegov dar
drevnom blagdanu Jakovlji i Kanfanaru, u čijoj
je crkvi u neposrednoj blizini trga i kršten. Koncert s duhovitim upadicama započeo je izvedbom najnovijih Morosinovih pjesama s albuma
“Glas Istre”, a potom mu se priključio Rade
Šerbedžija, koji je prvi dio koncerta gledao iz
publike. Dvojac je započeo izvedbom poznate
skladbe “Orihi, orihi”, potom i drugih nastalih
zajedničkom suradnjom s Dariom Marušićem.
Dva su prijatelja zapjevala i nekoliko istarskih
skladbi, a publika pod kišobranima toplim je
pljeskom pozdravljala svaku izvedbu.
Kako je i najavljeno na imanju uzgajivača
goveda Antona Rabara u selu Ladići, u jutarnjim satima Jakovlje održana je biciklijada i
gađanje glinenih golubova, zatim u crkvi svetog Silvestra te prodajna izložba istarskih suvenira.
Na ovogodišnjoj smotri, koju su općina
Mimohod ulicama Kanfanara od
sajmišta prema javnoj vagi
Kanfanar i njena turistička zajednica organizirali 21. put, a pod pokroviteljstvom Istarske
županije i Ministarstva poljoprivrede, sudjelovalo je 18 odabranih kastriranih istarskih
volova.
Najteži vol ovogodišnje Jakovlje je 8-godišnji
Boškarin Antuna Antunovića iz Čabrunići,
koji je na javnoj vazi težio 1.252 kilograma.
Tako je dočekao službeno proglašenje nakon prošlogodišnjeg bijega s vage. Iza njega
plasirali su se Boškarin Marija Udovičića iz
Radetići sa 1.136 i Bakin Marija Gašparinija
iz Fabci sa 1.118 kilograma.
Stručno povjerenstvo, u kojem su bili Alfredo
Jadrejčić, Neven Rimanić, Mario Krizmanić
i Ivanka Bervida je najposlušnijim proglasilo
Galjarda i Bakina Severina Jugovca iz Bužleti.
Iza njih su Savin Đina Bernobića iz Buraja
te Boškarin i Galjardo Marija Gašparinija.
Najljepšim je proglašen Boškarin Ivane
Maružin iz Maružini. Drugo i treće mjesto u
ovoj disciplini dijele Bakin Emila Rojnića iz
Orihi i Jelen Stanka Bužlete Venera iz Glavani.
Svi nagrađeni dobili su plakete koje u im
podijelili Miljenko Rakić ravnatelj Uprave
poljoprivrede i prehrambene industrije u
Mažoretkinje KUD-a Dvigrad
Ivani Maružin uručena je posebna plaketa u
znak sjećanja na oca Marina, jednog od najvećih
uzgajivača istarskog goveda, tragično preminulog u
prometnoj nesreći
28
KANFANARSKI LIST
A tu je i slatko...
U vali kraj osnovne škole, načičkanoj
promatračima, prikazano je umijeće oranja
Javna vaga
ne laže
Ministarstvu poljoprivrede, Milan Antolović,
pročelnik za poljoprivredu Istarske županije
i Sandro Jurman, načelnik općine Kanfanar.
Prvonagrađeni su i ovjenčani vijencima.
Ivani Maružin uručena je posebna plaketa
u znak sjećanja na oca Marina, jednog od
najvećih uzgajivača istarskog goveda, tragično
preminulog u prometnoj nesreći.
Posjećenost 21. Jakovlje bila je vrlo dobra, a
na kraju začinjena kišom.
Za zabavni dio programa pobrinuo se Alen
Nižetić i bend Prijatelji, čime su evocirana
sjećanja na nastup u emisiji “Država, selo,
grad”. Točno u ponoć sve je okončano vatrometom, da bi sutradan u nedjelju bila
održana autoutorka “Hyundai autokuća Košara
- 4. nagrada Kanfanara”.
Prvi put teniski turnir u sklopu Jakovlje
Na obnovljenom teniskom igralištu u
Marići u sklopu manifestacije Jakovlja
prvi put je organiziran teniski turnir za
pojedince. Na turniru je sudjelovao 21
natjecatelj, svih uzrasta iz svih dijelova
Općine. Kako je u glavni dio turnira
moglo ući samo 16 igrača odigrano je 5
kvalifikacijskih mečeva.
Osim glavnog turnira, organiziran je
i utješni turnir za one igrače koji su
ispali u kvalifikacijama i u prvom kolu
glavnog turnira a sve to bilo je moguće
Svi sudionici na
igralištu u Marići
odigrati zahvaljujući novoizrađenom
multifunkcijskom igralištu u Marići tako da
se turnir igrao na dvije lokacije u Marići i
Sošići.
Nakon četiri dana igranja kroz 26 mečeva
i dobre posjećenosti od strane gledatelja
dobili smo pobjednike. U glavnom turniru
u finalu koje je održano u četvrtak 28.
srpnja Ivan Parčić savladao je Stjepana
Marića za prvo mjesto te zbog ozljede
Manuel Marić predao je Sebastijanu
Mariću u meču za treće mjesto. U
utješnom turniru pobjednik se tražio
između trojice finalista a najuspiješni je na
kraju bio Deni Mijandrušić. Drugo mjesto
zauzeo je Dalibor Bastijančić dok je treći
bio Daniel Dimić.
Na kraju turnira, nakon podjele medalja
slijedilo je zajedničko druženje svih igrača
i gledatelja uz jelo i piće koje je za tu
priliku osigurao gospodina Radomir Marić.
Na kraju svega ostala je velika želja da se
turnir odigra i narednih godina.
D. MEDEN
Pobjednik glavnog
turnira Ivan Parčić
KANFANARSKI LIST
29
OBAVIJEST
SVE PO ZAKONU
Legalizacija bespravno izgrađenih zgrada
Za područje općine Kanfanar zahtjevi će se predavati Istarskoj županiji, Odsjeku
za prostorno uređenje i gradnju u Rovinju
P
rocjenjuje se da je u Hrvatskoj trenutno bez odgovarajuće dozvole za gradnju izgrađeno oko 150 tisuća zgrada. Kako
bi se donekle riješio taj veliki društveni i
gospodarski problem, a povodom pripreme
Republike Hrvatske na pristupanje Europskoj Uniji, Hrvatski je sabor donio Zakon o
postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji je stupio na snagu 10. kolovoza
2011. godine. Njime su određeni uvjeti i
postupak legalizacije nezakonito izgrađenih
zgrada, a nezakonito izgrađenom zgradom
smatra se nova zgrada ili rekonstruirani dio
postojeće zgrade izgrađen bez dozvole ili
protivno dozvoli kojom se odobrava gradnja, bez obzira dali se zgrada nalazi unutar
ili izvan građevinskog područja. Važno je
napomenuti kako je zakonom određeno da
se mogu legalizirati samo one zgrade koje
su izgrađene do 21. lipnja 2011. godine
kada je za cijelu Hrvatsku napravljena zračna 3D snimka koja u detalje prikazuje koji
su objekti bili izgrađeni do tog datuma.
Valja naglasiti da je Zakon strogo propisao zemljišta na kojima se ni pod kojim
uvjetima neće moći legalizirati nezakonito
izgrađene zgrade, a to su prije svega površine koje su prostornim planom predviđene
kao šume, područja zaštite voda i eksploatacijska polja. Zgrade izvedene na poljo-
30
KANFANARSKI LIST
privrednim površinama, unutar prometnih
koridora ili unutar gospodarske namjene
moći će se legalizirati ako su u skladu s
tim namjenama.
Zakonom su određeni uvjeti koje zgrada
mora zadovoljavati kako bi se mogao
provesti postupak legalizacije. To su prije
svega slijedeći uvjeti: zgrada mora biti
,,pod krovom’’ ako je u skladu s prostornim
planom, odnosno u potpunosti dovršena
ako nije u skladu s prostornim planom,
podnositelj zahtjeva mora dokazati da je
vlasnik zemljišta na kojemu je izgrađena
nezakonita zgrada ili je na neki drugi način
osigurao pravo građenja na tom zemljištu,
da je zgrada izgrađena od trajnog materijala i na siguran način.
S ciljem da se zaštiti pravo onih koji zbog
nezakonite izgradnje trpe određene štete,
Zakonom je propisano da ako je vlasnik
zgrade prijavljen građevinskoj inspekciji
osoba koja je izvršila prijavu mora pismeno dati suglasnost za legalizaciju takve
zgrade.
Za područje općine Kanfanar zahtjevi će
se predavati Istarskoj županiji, Upravnom
odjelu za prostorno uređenje i gradnju,
Odsjeku za prostorno uređenje i gradnju
u Rovinju, P. Bobicchio 1. Uz zahtjev
obavezno će se morati priložiti: geodetski
elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadležnog katastarskog
ureda, tri primjerka arhitektonskog snimka
koju je izradio ovlašteni arhitekt, dokaze
o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke
otpornosti i stabilnosti izrađenim po ovlaštenom inženjeru građevinarstva i dokaz o
pravu građenja na predmetnom zemljištu.
Rok za podnošenje zahtjeva je 31. prosinca
2012. godine.
Nakon predavanja zahtjeva, ako zgrada
zadovoljava sve Zakonom propisane uvjete i
ako se može legalizirati, po službenoj dužnosti će se obračunati komunalni i vodni
doprinos, te naknada (kazna) za zadržavanje objekta u prostoru.
Općine i gradovi su prema Zakonu dužni
do kraja ove godine izraditi popis nezakonito izgrađenih zgrada na svom području,
pa se stoga pozivaju svi vlasnici/investitori
nezakonito izgrađenih zgrade da se jave u
Općinu Kanfanar radi uvrštenja na navedeni popis i radi svih
ostalih informacija
vezanih za legalizaciju nezakonito
izgrađenih zgrada.
Rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je 31. prosinca 2012. godine
VREMEPLOV
Vremeplov Kanfanarskog lista
Izložba poduzetništva
Vatrogasni kombi
Dan Općine 2004. u dvorani osnovne
škole prvi put u 11 godina postojanja
općine priređeno je predstavljanje
gospodarstva kanfanarske općine, rječju
ali ponajprije slikom, za koju se pobrinuo
rovinjski fotograf i kanfanarski zet Gordan
Ukić. Njemu je pošlo za fotoaparatom
ovjekovječiti trenutno stanje kanfanarskog
poduzetništva. U dijelu izložbe predstavila
se Adris grupa, simulacijom tvornica
koje će se graditi u industrijskoj zoni, te
pazinski Kamen, koji iz kamenoloma u
okolici Kanfanara crpi i obrađuje poznati
kanfanarski kamen.
Dobrovoljno vatrogasno društvo Kanfanar
predstavilo se javnosti prvi put 31. srpnja
2004. na Jakovlji, a u samo šest mjeseci
nabavljena su dva vozila. Nakon navalnog
vozila Lade Nive u Kanfanar je stigao
novi Renaultov kombi “Master” sa osam
sjedala. Vozilu, koje služi za prijevoz
vatrogasaca do mjesta požarišta, vrijednost
je 205 tisuća.
Milijun kuna za školu
Zbog prihodovne stavke poreza na dobit
poduzeća Ronhill te komunalnog doprinosa
Adris grupe, prijedlog Proračuna za 2005.
godinu iznosio je rekordnih 23,8 milijuna
kuna. Veći dio tih sredstava moraju se
namjenski utrošiti za gradnju komunalne
infrastrukture Industrijske zone. No ipak, za
uređenje stare škole u Kanfanaru, gdje bi se
trebao preseliti vrtić i osposobiti prostori za
društvene djelatnosti, osigurano je početnih
milijun kuna.
Ostao bez riječi
Tako to rade Birikine
U broju 13. iz prosinca 2004. predstavili
smo uspjeh ženske rekreacije u Kanfanaru.
Četrdesetak žena okupljenih u udruzi
“Birikine” iz svih dijelova kanfanarske
općine redovito vježba, druži se, organizira
i provodi akcije. Krenule su godinu dana
ranije, na inicijativu Irene Antončić i
Alenke Vidulin, vježbajući u školskoj
dvorani tri puta tjedno. Birikine su, kako
je poznato, vragolaste žene ili djevojke, a
ime je skupini dala članica Neda Sironić.
Proslava prvog rođendana “Birikina”
održana je 3 prosinca 2004. u restoranu
“Pod ladonjom” u Žminju.
Posljednja 14. sjednica Općinskog vijeća
u 2004. godini i prije proljetnih izbora bila
je burna. Načelnik Općine Anton Modesto
po prvi put je oduzeo riječ vijećniku Mariu
Červaru prema članku 86. Poslovnika,
budući da, kako je rekao, od prošle godine
ima od strane istog samo vrijeđanje na
sjednicama. Kada je shvatio da je zaista
ostao bez riječi, vijećnik Červar je protestno
napustio sjednicu.
Dvigrad treba muzej
Ivan Matejčić, pročelnik Konzervatorskog
odjela Ministarstva kulture u Puli, izjavio
je za Kanfanarski list u proljeće 2005.
da vezano za Dvigrad treba otvoriti malu
zbirku ili muzej bez kustosa, jer za to
apsolutno ima materijala. Bolje je tako,
rekao je prof. Matejčić, nego da predmeti
iz Dvigrada odu u skladišta Arheološkog
muzeja u Puli ili negdje drugdje, odakle
vjerojatno nikada više neće izaći na svjetlo
dana.
KANFANARSKI LIST
31