Kanfanarski list - Broj 31, Prosinac 2010

www.cel.hr/kanfanar
+
br. 31 • Prosinac 2010 - Siječanj 2011 • Godina XII
Poklon kalendar za 2011
POBJEDNICI ZABAVNO-GLAZBENOG SHOWA
Kanfanarci pokorili
Državu, selo i grad
VIJESTI
Dječji tjedan u vrtiću i školi
P
ovodom dječjeg tjedna i svjetskog dana učitelja Općinski načelnik posjetio je vrtić
i školu. Općina Kanfanar je tom prigodno darivala Dječji vrtić Neven u Kanfanaru,
te osnovnu školu Petra Studenca u Kanfanaru s područnom školom u Sošićima. U
zajedničkom druženju načelnika i suradnika s djecom naglašeno je da su djeca prioritet
i ponos Općine Kanfanar. Načelnik je uručio vrtiću i školi prijenosne radio-cd-e, knjige i
slatkiše.
Posjeta štićenicima
Doma za starije
N
ačelnik Općine Sandro Jurman i
savjetnik za socijalnu skrb dr. Vilim
Kremenić povodom božićno-novogodišnjih
blagdana posjetili su svoje dojučerašnje
sumještane u Dom za starije i nemoćne
u Rovinju, te su im odnijeli prigodne
poklone. U rovinjskome Domu Općina ima
6 svojih štićenika.
Djeca Kanfanara za
vršnjake u Zagrebu
Božićni koncert
Ž
D
jeca i roditelji vrtića “Neven”
Područnog odjeljenja Kanfanar
odazvali su se humanitarnoj akciji
prikupljanja slatkiša i poklon paketića
za svoje vršnjake u Domu za djecu bez
roditeljske skrbi u Nazorovoj u Zagrebu.
Poklone djeci u Nazorovoj uručili su
predstavnici vrtića u srijedu 22. prosinca.
enska klapa “Mendule” iz Vrsara pod
vodstvom dirigenta Tome Njegovana
nastupile su na Božićnom koncertu u
nedjelju 26. prosinca u župnoj crkvi
Sv. Silvestra u Kanfanaru. Koncert su
organizirala Udruga Dvegrajci uz potporu
Općine Kanfanar. Zbor Mendule su se
predstavile jednosatnim repertoarom
Božićnih pjesama, pjevanim na hrvatskom,
engleskom, francuskom, njemačkom i
talijanskom jeziku.
Na kraju koncerta gošćama se zahvalio
predsjednik Udruge Anton Meden te
načelnik Općine Sandro Jurman koji je tom
prilikom uputio malo žaljenje na zbog kiše
neuspjeli koncert klape Maslina na kojem
su kao gošće trebale nastupati i vrsarske
Mendule. Tada su Kanfanarci bili uskraćeni
za predivnu izvedbu koju su napokon
doživjeli svi oni koji su prisustvovali
Božićnom koncertu.
ISSN 1332-9324 • Izlazi 3 puta godišnje • Broj 31 • Prosinac 2010.-Siječanj 2011. • Godina Xll • Izdavač: Općina Kanfanar • www.kanfanar.hr
Za izdavača: Sandro Jurman • Urednik: Dragan Ogurlić • Surađivali u ovom broju: David Meden, Anton Meden, Dalibor Bastijančić, Edi Mišan,
Elena Tanković, vlč. Antun Nižetić, Sandra Orbanić, Alenka Modrušan • Grafičko oblikovanje: Ivica Oreb • Tisak: Zambelli, Rijeka • Naklada: 900
2
KANFANARSKI LIST
Djed Božićnjak darivao djecu
U
z druženje, ples i igru, u nedjelju
19. prosinca djeca s područja cijele
Općine Kanfanar dočekala su Djeda
Božićnjaka. No, prije nego je on došao,
djeca iz Osnovne škole Petra Studenca i
Područne škole Sošići zajedno sa svojim
nastavnicama, kao i tete iz vrtića “Neven”,
upriličile su prigodan program ponudivši
pjesme i igrokaze. Bili su tu i strašni
borci iz kanfanarske karate sekcije koji su
nam pokazali da su savladali katu Heian
Shodan, te osnovne udarce rukom i nogom.
Šator prepun mališana i njihovih roditelja
Pokazna vježba karate škole
U šatoru na placi imalo se čime i okrijepiti, a opći je dojam, usprkos nevoljama s
razglasom, da su djeca i roditelji bili zadovoljni i programom dočeka omiljenog Djeda
kao i poklonima kojima ih je darivao.
Zbor osnovaca iz Sošići
Igrokaz teta iz vrtića
Dječji zbor OŠ P. Studenca
A onda se ukazao Djed Božićnjak...
...i podijelio darove
Najveće uzbuđenje zavladalo je kad se
začuo gromki ho-ho-ho, a to je bio Djed
Božićnjak glavom i bradom, koji je iz
daleka svijeta donio darove za svu djecu
s navršene dvije godine pa do četvrtog
razreda osnovne škole.
Kanfanarski
umirovljenici na izletu
Božićno darivanje
umirovljenika i nezaposlenih
O
U
subotu 16. listopada 2010.
kanfanarska podružnica Udruge
umirovljenika organizirala je uz pomoć
Općine Kanfanar izlet i druženje za svoje
članove. Općina Kanfanar na taj način
nastavlja tradiciju započetu 2009. da
u sklopu obilježavanja Dana Općine,
potpomaže i izlet za svoje umirovljenike.
Izletnici su posjetili Mošćenice i Opatiju,
te dan završili druženjem na jednom
agroturističkom imanju. Na izletu je
bilo 33 umirovljenika, a prema njihovim
dojmovima slijedeći put valja očekivati i
veći broj.
pćina Kanfanar je povodom božićnonovogodišnjih blagdana 21. i 22.
prosinca dodijelila poklon pakete i poklon
bonove umirovljenicima, nezaposlenima
s evidencije zavoda za zapošljavanje,
članovima seoskih poljoprivrednih
domaćinstvima (osobe starije od 69
godina bez mirovine) i nosiocima
socijalne iskaznice. Umirovljenici s
mirovinom manjom od 1.500 kn dobili
su novčani bon u vrijednosti od 150 kn
i poklon paket prehrambenih proizvoda,
a umirovljenici s mirovinom većom od
1.500 kn, članovi seoskih poljoprivrednih
domaćinstava i nezaposleni novčani
bon u vrijednosti od 100 kn i poklon
paket prehrambenih proizvoda. Nosioci
socijalne iskaznice dobili su novčani bon
u vrijednosti 200 kn i poklon paket.
Do sada su vrijedniji bon dobivali
umirovljenici sa mirovinom manjom od
1.000 kn, a Općinskom odlukom to je
pravo povećano na one čija je mirovina
manja od 1.500 kn.
KANFANARSKI LIST
3
DOGAĐAJI
U
općinskim prostorima pored
rukometnog kluba na Badnjak je 24.
prosinca svečano otvoren Multimedijalni
centar Dom mladih, prostor koji će biti
prvenstveno namijenjen aktivnostima
mladih, a služit će i za druge potrebe.
Božićno okupljanje građana Kanfanara i
proslavu Badnjaka započelo je uz kićenje
božićne jelke djece dječjeg vrtića iz
Kanfanara a nastavilo se uz tradicionalna
jela i pića i dobru zabavu. Novi Dom
mladih bio je ispunjen do posljednjeg
mjesta, a na velikom ekranu vrtjela
se snimka polufinalne pobjede ekipe
Kanfanara u emisiji Država, selo grad.
Do jučer zapušteni prostor bivšeg
skladišta površine oko 130 kvadrata, koji
je Općina u rekordnom roku pretvorila
u multimedijalni prostor, tako je na
najadekvatniji mogući način pušten u rad.
ZAVRŠETAK VAŽNE INVESTICIJE U DRUŠTVENOM ŽIVOTU
KANFANARA
Novi Multimedijalni
centar Dom mladih
Novim prostorom koji će biti na raspolaganju
građanima stječe se mogućnost da se bitno popravi
društveni život u samom Kanfanaru, zato jer će prostor
biti multifunkcionalno opremljen i dovoljno velik da
može prihvatiti za Kanfanar značajan broj ljudi
U Općini Kanfanar su nedostatak
društvenih prostora u Kanfanaru
procijenili kao jedan od glavnih problema.
Stoga su u 2010. godini realizirana dva
vrlo značajna projekta, čime je riješen
problem prostora društvenog standarda
u samom Kanfanaru - galerija Malenica
otvorena je u prvom dijelu godine, a
još je zahtjevniji i značajniji projekat
Multimedijalni centar Dom mladih.
Otvorenje 24. prosinca - u prepunom Domu kušala su se tradicionalna jela za Badnjak
U jeku radova - osim velike dvorane, napravljen je
novi sanitarni čvor i ulaz
Temeljna ploča je napravljena zahvaljujući
donacijama i dobrovoljnom radu
4
KANFANARSKI LIST
Načelnik Jurman zaželio je prisutnima sretan
Božić i novo lito
Novi Dom ima 130 kvadrata i prateće prostorije
Prostor je to koji će omogućiti odvijanje
svakodnevnih aktivnosti za mlade, a i za
druge skupine koje budu imale potrebu
za ovakvim prostorom i za organizaciju
određenih događanja u njemu. Tu će se
moći održavati prigodni skupovi, gledati
filmovi, igrati stolni tenis, svoje će probe
moći održavati članovi KUD-a Dvigrad,
organizirat će se kreativne radionice,
edukativni programi i slično.
mogućnost različitih događanja.
Drugo, u Općini smatraju da će im taj
prostor omogućiti lakše organiziranje
vlastitih manifestacija, obzirom da do
sada za to nije postojao adekvatan prostor,
i treće, omogućit će kudikamo veću
Rječju, novim prostorom koji će biti
na raspolaganju građanima stječe se
mogućnost da se bitno popravi društveni
život u samom Kanfanaru, zato jer će
prostor biti multifunkcionalno opremljen i
isto tako dovoljno velik da može prihvatiti
za Kanfanar značajan broj ljudi.
U Općini vjeruju da će to biti impuls
u daljnjem jačanju društvenog života
u naselju Kanfanar a što je od velikog
interesa za sve građane, jer je do sada
među građanima vladalo uvjerenje da je
upravo na području buđenja društvenog
života neophodno nešto učiniti.
U “prime time” terminu - čak četiri nastupa
Uvijek u dobrom raspoloženju
USPJEŠNI NASTUPI PRED MILIJUNSKIM AUDITORIJEM
Kanfanarci pokorili Državu, selo i grad
Za četiri nastupa na HTV-u okupili su se ljudi s cijelog područja Općine Kanfanar.
Promidžba za općinu i njezino stanovništvo na ovaj način je nemjerljiva
S
28.12.2010.
ada je potpuno jasno - Kanfanar je
odlično iskoristio poziv za sudjelovanje u vrlo gledanoj emisiji HTV-a “Država,
selo, grad”.
I sam poziv u početku je doživljen kao
izazov. Od samog starta od strane Općine
sudjelovanje to je bilo zamišljeno kao intencija dobrog druženja, zajedništva grupe
ljudi, koja će uz dobro druženje i zabavu
na najbolji način prezentirati svoju mjesto i
općinu iz koje dolaze.
Za nastup na HTV-u okupili su se ljudi s
cijelog područja Općine Kanfanar. Dobro
je osmišljen odlazak u Zagreb, od organiziranog prijevoza autobusom, zajedničkog
ručka, simboličnog nošenja žutih majica do
izrade poklona i koreografije.
A onda je došao i rezultat.
Nastup Kanfanara kao jedinog mjesta iz
Istre koje sudjeluje u tom natjecateljsko
glazbeno-zabavnom showu polučilo je
još veći interes, i otuda izvrsni odaziv u
glasovanju, gdje je Kanfanar zabilježio
apsolutno najuvjerljiviji rezultat od svih
sudionika.
9.11.2010.
U posljednjoj izlučnoj emisiji 50-tak
žitelja Kanfanara predvođena načelnikom
Jurmanom 9. studenog u poslijednjoj
izlučnoj emisiji Država selo grad u kojoj
su se natjecali protiv grada Koprivnice.
VIP gosti pjevači su bili Pamela Ramljak
(članica grupe Feminem) koja je pjevala za
Koprivnicu i Alen Nižetić koji je pjevao za
Kanfanar.
Odmah u početnom mjerenju pljeskometra vidjelo se da su grla Kanfanaraca
ujedinjena i prodorna te su do kraja
Veliko finale, u kojem je Kanfanar
do nogu potukao Mursko Središće,
premoćnom pobjedom u glasovima
navijača. Kanfanarci su osvojili rekordnih
30.927 bodova, dok je protivnik osvojio
“svega” 13.432. U rukama načelnika
našao se pobjednički kipić, Kanfanarci su
pokorili Državu, selo i grad.
Šminkanje načelnika
emisije nakon svake pjesme bili bolji od
Koprivnice. Kanfanarske konopašice su
profesionalno odradile svoje i u trenu
izbacile protivnika. Kanfanar je tako osvojio preko 11.000 bodova i time prešao u
vodstvo kao najbolje selo.
7.12.2010.
Kao najbolje selo Kanfanar ulazi u
četvrtfinalnu emisiju u sraz sa najslabijim gradom, a to je Samobor. Iako su
Samoborke bolje potezale konope, Kanfanar je odnio uvjerljivu pobjedu zahvaljujući
većem broju glasova gledatelja. Ukupno je
osvojeno više od 15.000 bodova što je rekord ove sezone emitiranja showa “Država,
selo, grad”.
Proslava pobjednika
21.12.2010.
U drugom polufinalu Kanfanar opet
natječe sa Samoborom. Bio je to najbolji
nastup Kanfanaraca do sada, pobjedu
su odnijele i “konopašice”, revanširavši
se Samoborkama za poraz u četvrtfinalu.
Raspoloženi i raspjevani, uz vrlo motiviranog pjevača Alena Nižetića, Kanfanarci su
zajedno s telefonskim glasovima osvojili
više od 18.000 bodova i plasirali se u
finale. A tamo ih 28. prosinca čeka Mursko
Središće.
Za uspjeh je zaslužan i pjevač Alen Nižetić
KANFANARSKI LIST
5
OPĆINA
ČESTITKA
Dragi žitelji Općine Kanfanar,
u godini koja je iza nas kriza i recesija bile su najspominjanije riječi u širem
okruženju, pa tako negativni trendovi nisu zaobišli ni našu Općinu. Unatoč
nepovoljnoj situaciji uspjeli smo u 2010. godini zadržati sve postojeće
standarde na polju socijalne politike (u čemu smo jedna od rijetkih općina),
komunalnog gospodarstva, društvenog života i razvojnih programa, a vjerujem
da zajednički dijelimo mišljenje da smo u pojedinim dijelovima te smo
standarde i podizali.
Stoga želim zahvaliti svim svojim suradnicima, općinskoj upravi i
Općinskom vijeću na suradnji, jer bez angažmana svih njih to ne bi bilo
moguće ostvariti. Posebno hvala svim gospodarstvenicima naše Općine, koji
su bezrezervno podržavali naše programe i pomagali nam da ih realiziramo.
Najveće hvala i svima Vama, žiteljima Općine Kanfanar, koji ste u velikom
broju pratili naš rad i sudjelovali u svim našim aktivnostima.
Svima Vama, stanovnicima Općine Kanfanar želim sve najbolje u Novoj
2011. godini, puno zdravlja i veselja te osobnog i poslovnog uspjeha.
Načelnik Općine Kanfanar
Sandro Jurman
POSLJEDNJA VIJEST: IZLET NA PLATAK
Snježne
radosti
U
srijedu 5. siječnja 2011. četrdesetak
djece starije predškolske dobi i
osnovnoškolaca u društvu načelnika
Sandra i pročelnika Sanjina boravilo je na
jednodnevnom izletu na Platku u organizaciji Općine Kanfanar i uz pomoć turističke
agencije “Birikina”. Cjelodnevno druženje
i zabava uz uživanje u snježnim radostima,
prije svega sanjkanju upotpunjeno je zabavnim igrama na snijegu koje su organizirale voditeljice Sandra, Alenka, Smiljana
i Bojana. Tako su se djeca ogledala u
štafetnim igrama, skakanju u vrećama,
potezanju konopa.
Snijega je za sanjkanje bilo sasvim dovoljno
Nakon ručka u planinarskom domu, sve je
završilo neizostavnom nogometnom utakmicom na snježnom terenu u kojoj se djeci
kao suigrač pridružio i načelnik Općine
Sandro Jurman. Povratak kući protekao
je u vedrom i ugodnom raspoloženju uz
pjesmu i gledanje crtića koji je osigurala
Alenka iz agencije “Birikina” sa željama
djece da boravak na snijegu organiziramo i
slijedeće godine.
S. Orbanić
6
KANFANARSKI LIST
Zajednička fotografija na Platku
OSVRT NA DAN OPĆINE 2010.
Dan Općine prerastao
u tjednu manifestaciju
Raduje to što se više ne može govoriti samo o Danu općine, već o sklopu
događanja koji se protežu u sklopu čak i više od tjedan dana. U različitim
zbivanjima pokušava se animirati što veći broj stanovnika Općine
Za koncert popularne klape “Maslina” na rukometnom igralištu tražila se karta više
Svečane sjednice u drevnom Dvigradu daju tom
događaju posebnu dimenziju i svečarski ton
O
vogodišnji Dan Općine Kanfanar imao
je do sada najveći broj popratnih
manifestacija, ponajviše u znaku sporta i
kulture. Brojni događaji odvijali su se od
petka 24. rujna do subote 2. listopada
2010.
Kao svojevrstan uvod u Dan Općine,
u subotu 18. rujna u Galeriji Malenica,
održana je 7. Marijada, pjesnički susret
autorica imena Marija, koji je ove godine
okupio šest pjesnikinja.
Službeni dio obilježavanja Dana Općine
Kanfanar započeo je u petak 24. rujna
velikim koncertom šibenske klape Maslina,
poznate po hitu “Da te mogu pismom zvati”, na rukometnom igralištu u Kanfanaru.
Gošće klape Maslina bile su Mendule –
ženska klapa iz Vrsara. Koncert je, unatoč
najavi kiše, bio vrlo dobro posjećen.
U nedjelju 26. rujna odigran je Teniski
turnir parova, u Sošićima, na kojem su ove
godine slavili Sebastijan Marić i Manuel
Marić, koji su u finalu pobjedili Davida
Medena i Ivana Parčića. Isti dan je održano
i Gađanje glinenih golubova u Grgucima. Znanstveni skup “Povijest umjetnosti
općine Kanfanar” u organizaciji udruge
“Dvegrajci” održan je u Galeriji Malenica
u ponedjeljak 27. rujna. Predavači su bili
dr.sc. Ante Matan, Marko Jelenić, Željko
Bistrović, Anton Meden i Darko Komšo.
Također u Galeriji Malenica, u utorak 28.
rujna, otvorena je retrospektivna izložba
Društva inovatora Kanfanar - Rovinj.
Izloženi radovi predstavljali su presjek rada
udruge u poslijednjih 25 godina.
Poseban dan, u srijedu 29. rujna bio je
posvećen najmlađoj populaciji, s izrazito
atraktivnim programom, u Vali na otvorenom, uz mađioničarsku predstavu i
animaciju. Djeci je ponuđena i posebna atrakcija – let balonom, što je zasigurno bio
poseban doživljaj onima koji su se vinuli
iznad Kanfanara.
Na sam Dan Općine, 30. rujna, održana
je Sveta misa u Kanfanaru, a poslijepodne
i Svečana sjednica Općinskog vijeća u crkvi
Svete Sofije u Dvigradu, zaštitnice Općine
Kanfanar. Sjednici su prisustvovali brojni
gosti iz društvenog i gospodarskog života,
predstavnici Istarske županije, načelnici
susjednih općina Bale, Svetvinčenta,
Žminja, Svetog Lovreča, Tinjana, Karojbe,
Grada Rovinja, kao i građani Kanfanara.
Svaka svečana sjednica u drevnom Dvigradu daje tom događaju posebnu dimenziju i svečarski ton.
Prikodraga. Sve su staze obilježene signalizacijom i ucrtane u GPS-u.
Ovogodišnji program je okončan 2. MTB
Biciklijadom kroz općinu Kanfanar, na
koju se odazvalo 50-ak sudionika, što
je iskorišteno kao prigoda za promociju
novoobilježenih biciklističkih staza. Promovirane su biciklistička staza Dvigrad, duga
35 kilometara, te još tri staze - Kumbašeja
- duga 13 kilometra, Kontrada dužine 18,5
kilometara te 24,2 kilometara duga staza
Cijeli program povodom Dana Općine
Kanfanar bio je vrlo dobro posjećen. Raduje i to što se više ne može govoriti samo o
Danu općine, već o sklopu događanja koji
se protežu u sklopu čak i više od tjedan
dana. U različitim zbivanjima pokušava se
animirati što veći broj stanovnika Općine
na način da svatko u sklopu događanja
pronađe svoj interes i određeni sadržaj.
Svi koji su to htjeli mogli su poletjeti balonu
KANFANARSKI LIST
7
OPĆINA
PREDSTAVLJAMO PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE KANFANAR
Tri cilja, 35 projekata razvoja
CILJ 1.:
Visoka razina kvalitete života stanovništva
PRIORITET 1
Razvojni projekt 1
Razvojni projekt 2
Razvojni projekt 3
Razvojni projekt 4
Razvojni projekt 5
Razvojni projekt 6
Razvojni projekt 7
Razvojni projekt 8
Razvojni projekt 9
PRIORITET 2
Razvojni projekt 10
Stvaranje komunalnih infrastrukturnih preduvjeta
Izgradnja fekalne kanalizacije
Izgradnja odlagališta za inertni otpad
Sigurniji cestovni prilazi naseljima s državne ceste
Proširenje groblja u Kanfanaru
Izgradnja mrtvačnice u Dvigradu
Izgradnja vatrogasnog doma
Asfaltirati i urediti parkiralište Vala i osloboditi trg
od parkiranih vozila
Izgradnja zelene tržnice
Uređenje trga na Placi
Poboljšanje društvene infrastrukture i programa
Izgradnja školske kuhinje, blagovaonice, knjižnice, informatičke učionice, radionice kućnog majstora
Društveni dom u Kanfanaru (Multimedijalni centar)
Dom mladih – multimedijalni centar
Natkrivanje rukometnog igrališta
Osnivanje školskog sportskog kluba
Osiguravanje prostora za osnivanje Fitnes centra
Uvođenje besplatnog interneta
Dom (hotel) za samce, starije i nemoćne osobe (moguće u
suradnji s privatnim sektorom)
Otvaranje ljekarne u Kanfanaru
Rješavanje adekvatnog prostora za rad Općine i njenih institucija
Izrada plana poticajnih mjera za stanogradnju mladih obitelji
Razvojni projekt 11 Razvojni projekt 12
Razvojni projekt 13
Razvojni projekt 14
Razvojni projekt 15
Razvojni projekt 16
Razvojni projekt 17
Razvojni projekt 18
Razvojni projekt 19
Razvojni projekt 20
8
CILJ 2.:
Razvijena poljoprivreda, malo, srednje i veliko poduzetništvo
PRIORITET 3
Razvojni projekt 21
Razvojni projekt 22
Razvojni projekt 23
Razvojni projekt 24
Razvojni projekt 25
Razvojni projekt 26
Stvaranje preduvjeta za održivi razvoj Uređenje poslovne zone
Poticajne mjere za razvoj poljoprivrede
Stvaranje preduvjeta za iskorištavanje obnovljivih
izvora energije (solarna…)
Poticajni projekti ugradnje sunčanih kolektora
Prostorno-planska dokumentacija
Geografsko informacijski sustav
CILJ 3.:
Razvijen turizam baziran na autohtonoj prepoznatljivosti,
kulturnoj i prirodnoj baštini
PRIORITET 4
Razvojni projekt 27
Razvojni projekt 28
Razvojni projekt 29
PRIORITET 5
Razvojni projekt 30
Razvojni projekt 31
Razvojni projekt 32
Razvojni projekt 33
Razvojni projekt 34
Razvojni projekt 35
Očuvanje i unaprjeđenje prirodne i kulturne baštine
Sanacija kamenoloma – izrada koncepata
Uvođenje štedne/ekološke javne rasvjete
Sanacija, valorizacija i komercijalizacija Dvigrada
Stvaranje preduvjeta za razvoj turizma
Razvoj postojećih turističkih atrakcija i manifestacija (Jakovlja,
Dvigrad festival….) i kreacija novih
Uređenje naselja, zeleni otoci, prilazi naseljima, dječja igrališta i sl
Uvođenje sustava automatskog zalijevanja
Turistička zajednica
Izgradnja biciklističkih i pješačkih staza
Stvaranje preduvjeta za izgradnju ekološkog sela
KANFANARSKI LIST
U usvojenom dokumentu
ima 35 razvojnih projekata,
koje bi trebalo ostvariti
do 2014. godine. Tri su
osnovna cilja razvoja
Kanfanara: podizanje
kvalitete života stanovnika,
razvijanje poljoprivrede,
malog, srednjeg i velikog
poduzetništva te turizma s
naglaskom na autohtonost,
koji će se bazirati na
kulturnoj i prirodnoj baštini
P
lan ukupnog razvoja Općine Kanfanar,
usvojen na sjednici Općinskoga vijeća
16. rujna, obiman je materijal i ključni
strateški dokument razvoja Općine, koja
osim mjesta ugodnog življenja želi postati
prepoznatljivo gospodarsko, turističko i
kulturno odredište u Istri.
Prema Programu ukupnog razvoja općine
(PUR), Kanfanar stremi biti zelena i
cvjetna općina s bogatim društvenim
životom, koju posjetitelji pamte i u koju se
rado vraćaju.
Dokument koji su na 5. sjednici
Općinskog vijeća 16. rujna predstavili
Željko Marić i Alen Alija iz tvrtke Micro projekt iz Splita, a koja je zajedno s brojnom
radnom skupinom na čelu s načelnikom
Očuvanje i
unaprjeđenje
kulturne
baštine podrazumijeva
i sanaciju,
valorizaciju
i komercijalizaciju
Dvigrada
a Općine
Sandrom Jurmanom izradila plan razvoja,
vizija je Kanfanara u budućnosti.
Ono što općina Kanfanar želi postati,
okarakterizirana kao sredina visoke kvalitete i standarda života svih generacija,
jest prepoznatljivo gospodarsko, turističko
i kulturno odredište, prometno čvorište
središnje Istre s uravnoteženim odnosom
između razvoja gospodarstva, primjene suvremenih tehnologija i očuvanja okoliša te
poticajno okruženje za razvoj poljoprivrede,
malog, srednjeg i velikog poduzetništva
koje će pridonijeti i demografskoj obnovi
općine.
Razvojni projekt br 9 predviđa
uređenje trga na Placi
Strategija razvoja
Razvojni projekti predstavljaju najvažniji
dio strategije razvoja, a trebali bi se ostvariti
do 2014. godine. Tri su osnovna cilja razvoja Kanfanara: podizanje kvalitete života
stanovnika, razvijanje poljoprivrede, malog,
srednjeg i velikog poduzetništva te turizma
s naglaskom na autohtonost, koji će se bazirati na kulturnoj i prirodnoj baštini.
U PUR-u ima 35 razvojnih projekata.
Za poboljšanje života stanovništva kao
prioriteti se navode stvaranje komunalnih
infrastrukturnih preduvjeta, poput izgradnje fekalne kanalizacije i odlagališta za
inertni otpad, sigurnijih cestovnih prilaza
naseljima s državne ceste, proširenja groblja
u Kanfanaru, izgradnje mrtvačnice u Dvigradu te vatrogasnog doma i zelene tržnice
u Kanfanaru, kao i asfaltiranje i uređenje
parkirališta Vala te uređenje glavnog trga.
Prioritet je i poboljšanje društvene
infrastrukture, a tu se ističe izgradnja
školske kuhinje, blagovaonice, knjižnice,
informatičke učionice te radionice kućnog
majstora, potom društvenog doma i doma
mladih, natkrivanje rukometnog igrališta,
osnivanje školskog sportskog kluba,
osiguravanje prostora za osnivanje fitness
centra, uvođenje besplatnog interneta,
gradnja doma (ili hotela) za samce, starije
i nemoćne osobe u suradnji s privatnim
sektorom, otvaranje ljekarne te rješavanje
prostora za rad Općine i njenih institucija,
kao i izrada plana poticajnih mjera za stanogradnju, namijenjenih mladim obiteljima.
Radna skupina
Strategija razvoja je proizašla iz brojnih
prijedloga i rasprava radne skupine
koje su u konačnici urodile usvojenim
dokumentom. Radnu skupinu za
izradu strateškog plana razvoja općine
sačinjavali su lokalni stručnjaci pod
stručnim vodstvom MICRO projekta:
Sandro Jurman, načelnik Općine
Kanfanar, Zoran Černja, zamjenik
načelnika Općine Kanfanar, Sandra
Orbanić, Stručno savjetodavno tijelo
načelnika Općine Kanfanar, Sanjin
Dimić Boljunčić, pročelnik JUO Općine
Kanfanar, Josip Antončić, predsjednik
općinskog vijeća Općine Kanfanar,
Dalibor Bastijančić, direktor Limske
drage, Anton Meden, predsjednik
udruge “Dvegrajci”, Maria Grazia Baćac,
predstavnica Turističke zajednice Općine
Kanfanar, Edi Mišan, predstavnik
Rukometnog kluba Kanfanar, Mario
Červar, poduzetnik, Vilijam Banko,
predstavnik za gospodarstvo i
poduzetništvo, Gracijano Sironić,
vijećnik Općinskog vijeća Općine
Kanfanar i Ondina Kramčić, OŠ Petra
Studenca, Kanfanar.
Poticat će se projekti ugradnje
sunčanih kolektora
Kandidati za fondove EU
Kada je riječ o razvoju poduzetništva
tada je prioritet uređenje poslovne zone,
poticanje razvoja poljoprivrede i stvaranje
preduvjeta za iskorištavanje obnovljivih
izvora energije, a u cilju razvoja turizma
najbitnije je očuvanje i unaprjeđenje prirodne i kulturne baštine. To podrazumijeva
sanaciju, valorizaciju i komercijalizaciju
Dvigrada te razvoj postojećih turističkih
Program ukupnog razvoja Kanfanar vidi kao zelenu i cvjetnu općinu
atrakcija i manifestacija kao što su Jakovlja
i Dvigrad festival, ali i stvaranje novih.
Bitan je segment uređenje naselja (zeleni
otoci, prilazi naseljima, dječja igrališta,
sustavi automatskog zalijevanja), uređenje
biciklističkih i pješačkih staza te stvaranje
preduvjeta za izgradnju ekološkog sela.
Programom su određene i okvirne vrijednosti pojedinih projekata, kao i faze
njihove provedbe.
Razvojni programi će se kandidirati za
sredstva iz fondova Europske unije te za
dobivanje poticajnih sredstava pojedinih
ministarstava.
U suradnji s privatnim sektorom predviđa se gradnja doma (ili hotela) za samce,
starije i nemoćne osobe, kao i izrada plana poticajnih mjera za stanogradnju,
namijenjenih mladim obiteljima.
KANFANARSKI LIST
9
KOMUNALNE VIJESTI
GRADNJA SUSTAVA ODVODNJE U KANFANARU: PET ULICA DOBILO KANALIZACIJU
Najznačajnija komunalna in
U 2011. će se stvoriti uvjeti za priključenje korisnika na sustav fekalne kanalizacije nas
ishodovala građevinske dozvole za preostale tri faze izgradnje
Polaganje kanalizacijskih cijevi...
I
nvesticija u kanalizaciju naselja Kanfanar, kao najznačajniju komunalnu investiciju koja slijedi u ovom mandatu, započela
je 2009. godine kada je završena I. od četiri
faze izgradnje kanalizacije naselja Kanfanar.
Upravo je odrađen dio II. faze, a u 2011.
godini započet će a vjerojatno i završiti radove na sve preostale tri faze kao i crpnu
stanicu.
Druga faza gradnje kanalizacije u Kanfanaru
pokrenuta je još početkom rujna. Prva kopanja djelatnici pulske Ceste obavljali su u
Parentinskoj ulici, a potom u ulicama Rupnjak, 16. rujna, Zvane Črnje i Petra Studenca.
dovodne i elektroenergetske infrastrukture.
Taj će se dio kanalizacije priključiti na
već izgrađenu u Ulici Jurja Dobrile koja je
priključena na pročistač u Industrijskoj zoni.
denca, čime je osigurana komunikacija od
željezničke stanice do nogometnog igrališta.
Rekonstruirana je javna rasvjeta u toj ulici,
ali i u Parentinskoj.
Osim kanalizacije, obnovio se dio vo-
Izgrađen je i nogostup u Ulici Petra Stu-
- Vjerujem da će se u 2011. stvoriti uvjeti
za priključenje korisnika na sustav fekalne
kanalizacije naselja Kanfanar i ukoliko ne
uspijemo dovršiti sve u narednoj godini sigurno ćemo ugovoriti i započeti sa izgradnjom
sve tri faze, rekao nam je načelnik Jurman.
...i završetak radova prve faze, asfaltiranjem u Ulici Petra Studenca
Još uvijek postoji problem crpne stanice,
koja je ujedno i najvažniji i ključni dio za
funkcioniranje kanalizacije. Ipak, ne bi trebalo biti problema s dozvolama, jer su riješeni
imovinskopravni odnosi te je dobiveno pravo
građenja na dio zemljišta u vlasništvu Hrvatskih željeznica. Crpna će se stanica nalaziti
upravo u neposrednoj blizini željezničkog
kolodvora. Uz pomoć te stanice otpadne vode
Kanfanara prebacivat će se na drugu stranu
željezničke pruge, u industrijsku zonu. Ondje
kanalizaciju očekuje već postavljeni cjevovod
do membranskog pročistača, koji je odavno u
funkciji za potrebe novih tvornica.
U drugu fazu izgradnje kanalizacije Općina
10
KANFANARSKI LIST
nvesticija
selja Kanfanar * Općina
Pogled na Ulicu
Zvane Črnje, nakon
postavljanja cijevi
Asfaltirani Brajkovići
Z
avršeno je asfaltiranje putova u naselju
Brajkovići. Na dva se pravca obnovio
asfalt čime se završilo kompletno asfaltiranje nerazvrstanih cesta u tom naselju, a
dio kojih je započet krajem protekle godine.
Brajkoviće, asfaltirala su se naselja Šorići i
Bubani.
Tijekom studenog završeno je uređenje
ceste između Dvigrada i Limskog kanala.
Radove je izvodila tvrtka Cesta iz Pule,
a njihova vrijednost je 130 tisuća kuna. S
ovim radovima ujedno je izvršen kompletan
program asfaltiranja Općine Kanfanar koji
je bio planiran za 2010. godinu, a za koji je
u proračunu osigurano 450 tisuća kuna. Uz
Brajkovići - završeno asfaltiranje
Obnovljena prometnica u Šorićima
Komunalni zahvati
T
je uložila 730 tisuća kuna, što je bilo osigurano proračunom, a 25 posto tog iznosa,
točnije 180 tisuća kuna, dobila je i od
Hrvatskih voda za rekonstrukciju vodoopskrbne mreže.
ijekom listopada završeno je nekoliko komunalnih zahvata na području
Općine: asfaltirano je igralište u Marići,
čime je rukometni teren dobio novi “tepih”.
Obnovljen je i krov društvenog doma u
Maružinima, a u tijeku je uređenje sanitarnog čvora u Društvenom domu u Baratu.
Obnovljen krov društvenog
doma u Maružinima
Prva kopanja u Parentinskoj ulici
Novi “tepih” na igralištu u Marići
KANFANARSKI LIST
11
JAKOVLJA
OSVRT NA 20. JUBILARNU JAKOVLJU
Jakovlju posjetilo između
Sa zadovoljstvom se može konstatirati da je Jakovlja kao manifestacija postala
prepoznatljiva u Istri, pravi brend, koji osim domaćih posjetitelja privlači i sve više
organiziranih posjeta turista
O
vogodišnja Jakovlja imala je već
samom svojom obljetnicom određenu
težinu i značaj, kao 20. jubilarna Jakovlja. Specifičnost obljetničke Jakovlje je niz
zbivanja kroz dva dana, s posebnim naglaskom na smotru istarskih volova.
I uvod u manifestaciju bio je drugačiji.
Prošle 2009. godine započelo je s predstavljanjem manifestacije kroz posjet
uzgajivačima na području općine, odnosno
u Maružinima. Ove godine se to zbivalo u
Okretima, kod uzgajivača volova gospodina
Vitasovića, gdje se na licu mjesta susrelo s
tradicijom i načinom uzgoja istarskog vola.
U petak navečer otvorena je izložba “20
godina Jakovlje” rovinjskog fotografa i
kanfanarskog zeta Gordana Ukića. Na trgu
su uz gastronomski show, na kojem su se
pripremali specijaliteti od mesa istarskog
goveda, nastupili Daniel Načinović i gunjci
“Mikula Gologorički”.
nih na Jakovlji na smotri volova bilo je oko
4-5.000 posjetitelja, a kroz Jakovlju je ukupno prodefiliralo između 8 i 9 tisuća ljudi.
- Nastojimo iz godine u godinu obogaćivati
program Jakovlje, pa smo simbolično
obilježili 20. obljetnicu Jakovlje 20-metarskim kolačem kojeg su ispekli učenici rovinjske Strukovne škole Eugena Kumičića, koji
je po završetku smotre razrezan na placi i
podijeljen posjetiteljima. Također je bilo interesantno što se uz samu smotru, koja ima
klasično vaganje volova te izbor najtežeg,
najljepšeg i najposlušnijeg, veliku pažnju
domaćih posjetitelja i turista, kao atrakcija
nastavilo oranje u vali i po prvi put 6 volova
koji su paralelno orali, kaže predsjednica
Organizacijskog odbora Sandra Orbanić.
Povorku prema vagi predvodile su kanfanarske
mažoretkinje i baljanska limena glazba Mon Perin
Subotnji program Jakovlje počeo je utrkom
200 biciklista, turnirom u gađanju glinenih
golubova i misom u čast blagdana sv. Jakova. Na kružnoj stazi kod željezničke stanice
održana je autoutrka “Hyundai Autokuća
Košara - 3. nagrada Kanfanara”.
Ovogodišnju Jakovlju obilježio je, i zbog
malo svježijeg vremena, rekordan broj posjetitelja. Prema procjenama medija prisutVolovi su se najprije predstavili na sajmištu na Pinkolici
12
KANFANARSKI LIST
U petak su nastupili Daniel Načinović i gunjci
“Mikula Gologorički”
- Nije tu bila samo smotra volova, nego
brojna druga događanja, od biciklijade sa
dvjestotinjak sudionika koji su tradicionalno dobili od Općine majice za sudjelovanje,
do izložbe u Galeriji Malenica fotografa i
kanfanarskog zeta Gordana Ukića koji je od
samog početka i pratio manifestaciju Jakovlje i kroz svoju izložbu dao jedan prikaz
najupečatljivijih detalja u tih 20 godina koliko postoji manifestacija.
U kulturno-umjetničkom programu nastupala su djeca iz vrtića zatim KUD iz
Savičente, kanfanarskih mažotkinja i
pjevača, te u zabavnom dijelu programa
Gustafi koji također svojim nastupima prate
Jakovlju od početka. Večernji program je
u ponoć nakratko prekinut radi dosad najbogatijeg vatrometa.
Mnoštvo posjetitelja pratilo je Smotru
u 8 i 9 tisuća ljudi
Nije htio na vagu
Najljepši vol 20. jubilarne Jakovlje je
Istro Stefana Golčića iz Šverki. Drugo i
treće mjesto zauzeli su Galjardo Marija
Katarinčića iz Hriba i Bakin Antona
Marasa iz Marasi. Najposlušniji par
volova, Istru i Bakina, ima Severino
Jugovac iz Bužleti, a slijede Bakin i
Boškarin Marija Gašparinija iz Fabci te
istoimeni par Verđilija Breščića iz Cesari.
Među pojedincima najposlušniji je Savin
Đina Bernobića iz Buraja.
Najteži vol 20. smotre je Boškarin
Marija Udovičića iz Radetići, koji
sa samo pet godina već teži 1.128
kilograma. Uz bok su mu 14-godišnji
Boškarin i 13-godišnji Bakin Marija
Gašparinija s 1.124 i 1.089 kilograma.
Posebne zahvalnice pripale su Virđiliju
Breščiću i Aldu Štifaniću, koji su sa
svojim volovima sudjelovali na svim
smotrama.
Gordan Ukić predstavio se fotografijama sa svih dvadeset Jakovlji
Jakovlja je ove godine bila medijski vrlo
intenzivno praćena; imali smo direktna javljanja u program Radio Istre tijekom cijelog
dana, kaže Orbanić. Ove godine tiskali smo
letak na kojem su predstavljeni fotografijama i nazivima svih dvadeset grla koji su
sudjelovali u smotri, s ucrtanim punktovima
događanja u Kanfanaru, i na taj način preko
turističkih agencija i punktova proslijediti i
animirati turiste.
Prvi put jedan je od volova, Boškarin
Ante Antunovića iz Čabrunići, među
favoritima po težini, otkazao poslušnost.
Nije htio na vagu pa je dalje sudjelovao
u smotri izvan konkurencije.
Nakon oranja pojedinačno i u parovima uslijedila je prava atrakcija - prvi put
su orala tri para velikim plugom
Sa zadovoljstvom možemo reći da je Jakovlja kao manifestacija postala prepoznatljiva u Istri, pravi brend, koji osim domaćih
posjetitelja privlači i sve više organiziranih
posjeta turista.
Aldo Štifanić dobio je zahvalnicu za sudjelovanje
na svim smotrama
Vatromet je u ponoć proparao nebo
KANFANARSKI LIST
13
OPĆINA
INTERNETIZACIJA
Kanfanar pokriven
bežičnim internetom
N
akon što je na brzi internet, tzv.
ADSL, u 2010. godini bežičnim
linkom spojena Prikodraga, Općina Kanfanar je i u Kanfanaru postavila je antene
za bežični brzi internet, te na taj način
signalom pokrila cijelo naselja Kanfanar.
Time su stvoreni uvjeti da stanovnici
Kanfanara mogu besplatno koristiti bežični
brzi internet.
Projektom “brzi internet” Općina Kanfanar nastavlja pokrivati i ostale dijelove
Općine Kanfanar pa će do polovice 2011.
godine pokriti i naselja Burići, Marići,
Maružini te naselja Kuntrade.
Ukoliko u pojedinim objektima ne postoji
dovoljna jačina signala potrebno je ugraditi
dodatnu kućnu opremu za prijem signala
(vrijednost ove opreme iznosi oko 650 do
950 kn).
Koliko je ova usluga od značaja za život
stanovništva pokazuje nedavno ispitivanje
javnoga mnijenja u Sjedinjenim Državama;
brzi internet imao je najveći tehnološki
utjecaj na društvo u ovom desetljeću. Na
drugom je mjestu društvena mreža Facebook, a treći je pretraživač Google. Na upit
bez koje tehnologije ne bi mogli živjeti,
opet je najviše ljudi, 28 posto, odgovorilo brzi internet. Na drugom mjestu je
elektronička pošta s 18 posto glasova.
REBALANS PRORAČUNA 14 MILIJUNA KUNA
I u novu 2011. uz
privremeno financiranje
K
ao i prošle godine, odluka je općinske
vlasti da se prije donošenja proračuna
ide na privremeno financiranje. Ono će
prema riječima općinskog načelnika trajati
kratko, proračun će biti donesen možda
već u veljači 2011. Donošenje privremene
odluke o financiranju obrazlaže se brojnim
nepoznanicama, posebno o dobivanju
donacija.
Na posljednjoj sjednici u 2010. kanfanarski vijećnici prihvatili su rebalans
proračuna i privremeno financiranje za
početak iduće godine. Rebalansom je
proračun za 2010. smanjen za 260 tisuća
kuna pa će na kraju iznositi 14 milijuna.
Načelnik Jurman mišljenja je da je u recesijskom okruženju smanjenje proračuna
za samo dva posto uspjeh.
DOBRA VIJEST ZA STUDENTE
Svima odobrene stipendije
Odlukom Općinskog vijeća a na prijedlog
načelnika učenicima i studentima dodijelit
će više stipendija od predviđenih pet za
14
KANFANARSKI LIST
studente i jedne za učenike. Ove će studentske godine zbog završetka studiranja
stipendije dobiti svi studenti koji su se
prijavili na općinski natječaj. Stipendije
za učenike iznose 400, a za studente 700
kuna mjesečno.
20. srpnja
Sv. Margareta (Jural)
22. srpnja
Sv. Marija Magdalena (Šorići)
24. srpnja
Jakovlja (pučka fešta)
25. srpnja
Sv. Jakov (Kanfanar) 5. kolovoza
Majka Božja od snijega (Maružini),
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
7. kolovoza
Sv. Sikst (Ladići)
8. kolovoza
Šistova, Sv. Sikst (Barat)
15. kolovoza
Velika Gospa
8. rujna
Mala Gospa (Draga)
30. rujna
Dan Općine Kanfanar,
Sv. Sofija zaštitnica Dvigrada
2. listopada
Ružarevo (Kanfanar)
8. listopada
Dan neovisnosti
25. prosinca
Božić
26. prosinca
Sv. Stjepan
31. prosinca
Sv. Silvestar (Kanfanar)
Manifestacija Jakovlja i obnovljena Smotra istarskih volova
kreću u treće desetljeće postojanja
1. studeni
Svi sveti
13. studenog
Sv. Martin (Sv. Martin)
20. studenog
Gospa od zdravlja (Sošići)
5. veljače
Sv. Agata (Sv. Agata)
14. veljače
Sv. Valentin (Kanfanar)
1. siječnja
Nova godina
6. siječnja
Bogojavljenje (Tri kralja)
25. travnja
Uskrsni ponedjeljak
24. travnja
Uskrs
23. svibnja
Duhovi-Pedesetnica (Korenići)
1. svibnja
Sv. Josip, radnik
25. lipnja
Dan državnosti
23. lipnja
Tijelovo
22. lipnja
Dan antifašističke borbe
Ekipa Općine Kanfanar koja je više nego uspješno u 2010. branila boje Kanfanara
u natjecateljskom glazbeno-zabavnom showu “Država, selo, grad” na HTV-u
7
14
21
28
2
9
16
23
30
travanj
1
8
15
22
29
7
14
21
28
1
8
15
22
2
9
16
23
3
10
17
24
4
11
18
25
6
13
20
27
svibanj
5
12
19
26
5
12
19
26
2011
4
11
18
25
6
13
20
27
7
14
21
28
1
8
15
22
29
2
9
16
23
30
3
10
17
24
2
9
16
23
30
3
10
17
24
31
4
11
18
25
5
12
19
26
6
13
20
27
7
14
21
28
1
8
15
22
29
6
13
20
27
5
12
19
26
po ut sr če pe su ne
4
11
18
25
po ut sr če pe su ne
3
10
17
24
31
veljača
po ut sr če pe su ne
siječanj
po ut sr če pe su ne
ožujak
7
14
21
28
1
8
15
22
29
2
9
16
23
30
3
10
17
24
31
4
11
18
25
6
13
20
27
lipanj
5
12
19
26
6
13
20
27
7
14
21
28
1
8
15
22
29
2
9
16
23
30
3
10
17
24
4
11
18
25
5
12
19
26
po ut sr če pe su ne
po ut sr če pe su ne
1
8
15
22
29
2
9
16
23
30
3
10
17
24
31
4
11
18
25
5
12
19
26
6
13
20
27
7
14
21
28
kolovoz
5
12
19
26
4
11
18
25
5
12
19
26
5
12
19
26
6
13
20
27
6
13
20
27
7
14
21
28
7
14
21
28
1
8
15
22
29
1
8
15
22
29
2
9
16
23
30
4
11
18
25
rujan
3
10
17
24
3
10
17
24
31
4
11
18
25
prosinac
2
9
16
23
30
3
10
17
24
31
srpanj
2
9
16
23
30
1
8
15
22
29
po ut sr če pe su ne
7
14
21
28
po ut sr če pe su ne
6
13
20
27
po ut sr če pe su ne
5
12
19
26
3
10
17
24
6
13
20
27
4
11
18
25
2
9
16
23
30
1
8
15
22
29
2
9
16
23
30
7
14
21
28
studeni
1
8
15
22
29
listopad
7
14
21
28
6
13
20
27
5
12
19
26
po ut sr če pe su ne
4
11
18
25
po ut sr če pe su ne
3
10
17
24
31
po ut sr če pe su ne
2011
OPĆINA
Druženje s
gospodarstvenicima
NATJEČAJI ZA RAZVOJ
CIVILNOG DRUŠTVA
Zainteresirani
za potpore
P
redstavnici Zaklade za poticanje
partnerstva i razvoja civilnog društva
u prostorima Općine Kanfanar u rujnu su
održali prezentaciju udrugama o kandidiranju projekata za dobivanje sredstava
iz europskih fondova. Otvorena su dva
natječaja - za građanske inicijative “Naš
doprinos zajednici” te za male projekte u
zajednici “Za bolje sutra”. Općina Kanfanar jedna je o 14 potpisnica sporazuma
sa Zakladom koju je pred četiri godine
osnovala Istarska županija, a na predavanje su se odazvali djelatnici kanfanarskog dječjeg vrtića, područnog odjeljenja
rovinjskog “Nevena”, te članovi KUD-a
“Dvigrad”, udruge “Dvegrajci”, Društva
inovatora Kanfanar-Rovinj, Astronomske
udruga iz Vidulini te kanfanarskog DVD-a.
Cilj je financijski poduprijeti akcije koje
poboljšavaju kvalitetu življenja ili su od
općeg dobra za lokalnu zajednicu.
T
radicionalno, Općina je uoči Božića upriličila druženje s gospodarstvenicima koji
djeluju na području Općine Kanfanar, ili su za nju poslovno vezani. Općinski
načelnik odao je priznanje svima koji djeluju na dobrobit općine i njezinih stanovnika,
poželjevši gospodarstvenicima mnogo uspjeha u ovim za gospodarstvo nezavidnim vremenima.
Komemoracija na Morozoli
N
STRANCI ZNAJU VIŠE
Njemački
bračni par o
prapovijesnom
Kanfanaru
a vrhu brda Morozola pokraj Barata,
gdje je u Drugom svjetskom ratu bila
partizanska stanica, održana je tradicionalna komemoracija. Vijenac na spomenik,
koji su 1988. uredili Aldo Brajnović i
Šime Vidulin, položili su predsjednik
SABA-e Rovinjštine Drago Pulić, načelnik
Kanfanara Sandro Jurman i borac Erminio
Ugrin.
Jedan od pokretača
narodnooslobodilačkog rata na Rovinjštini
Viktor Iskra je tom prigodom podsjetio da
stanica na Morozoli nije nikad otkrivena,
što se može zahvaliti stanovnicima Prikodrage koji nisu odali partizane.
Općinski načelnik Sandro Jurman je
podsjetio da kanfanarska općina održava
Supružnici Kaspar u posjetu Općini
Polaganje vijenca na spomenik
brojne spomenike na svojem području
i surađuje sa SABA-om u obilježavanju
značajnih obljetnica.
Obilježen 16. rujan
P
red spomen-pločom u Ulici 16. rujna, koja s kanfanarskog trga vodi prema
Marićima, a gdje je upravo na taj dan 1943. strijeljano 27 domoljuba, minutom šutnje i polaganjem vijenaca 16. rujna je odana počast ubijenim mještanima s
područja Kanfanara.
K
njiga “Kanfanar in prähistorischer
Zeit” (Kanfanar u prapovijesno
doba) predstavljena je u rujnu u prostorima Općine Kanfanar. Autori knjige su
njemački bračni par Hans-Dieter i Elke
Kaspar i predsjednik kanfanarske udruge
za očuvanje i promociju nasljeđa Dvegrajci Anton Meden. Supružnici Kaspar već
15 godina dolaze u Istru, a njihova su
istraživanja vezana uz prapovijest Istre
i gradinska naselja. Iz tog su materijala
izdvojili naselja na Općini Kanfanar jer je
upravo ovdje registrirano najviše prapovijesnih arheoloških nalazišta. Knjiga se
printa po narudžbi (Books on Demand).
KANFANARSKI LIST
19
RAZGOVOR
KARMELO KREBEL, DIREKTOR TVRTKE KAMEN PAZIN, DOBITNIK PLAKETE OPĆINE KANFANAR
Priznanje Općine znači da smo
Želimo sudjelovati u životu lokalne zajednice maksimalno što možemo. Općina Kanfanar od nas mora
imati koristi, jer djelujemo na njezinu teritoriju. Naravno da se u tome se ne smije pretjerivati - općina
od nas ne smije pretjerano tražiti ono što ne možemo
dati, ali to nisam ni doživio
K
armelo Krebel, direktor tvrtke Kamen Pazin dobitnik je ovogodišnje
Male plakete Općine Kanfanar, za razvoj
društvenih odnosa i donorstva, koje mu je
jednoglasno dodijelilo Općinsko vijeće. To je
ujedno jedina općinska nagrada dodijeljena u
2010. godini. Tvrtka Kamen Pazin zaslužila
je ovo priznanje stalno pomažući Općini te
u tome može poslužiti kao primjer i drugim
tvrtkama koje djeluju na ovom području.
Direktor Kamen Pazina Karmelo Krebel na
čelu je uspješnog izvoznog poduzeća u kojem
su dioničari većinom zaposlenici. Iskusan
je gospodarstvenik, s dobrim osjećajem za
sredinu u kojoj ostvaruje poslovne uspjehe.
Posljednih pet-šest godina, možemo reći,
Kamen Pazin ima vrlo pozitivnu ulogu u život
općine Kanfanar.
- Ja to gledam ovako. Ako čovjek živi na bazi
egoizma, to mu se osvećuje. Konačno, to je
moj osnovni stav. U jednoj društvenoj zajednici, ti si član jednog društva, moraš gledati
uzajamnu korist. U svakom slučaju, Općina
Kanfanar od nas mora imati i neke koristi,
jer djelujemo na njezinu teritoriju. Naravno
da se u tome se ne smije pretjerivati - općina
od nas ne smije pretjerano tražiti ono što ne
Karmelo Krebel
možemo dati, ali to nisam ni doživio. Smatram da moramo sudjelovati u životu lokalne
zajednice onoliko koliko nam poslovanje
dozvoljava, maksimalno što možemo, i na taj
način gradimo suživot. I uspjeli smo ga izgraditi kroz tih zadnjih ako hoćete i četrdeset
godina.
Želimo maksimalno zaštititi okoliš
Izjavili ste na dodjeli općinske nagrade,
da vam je drago što vas se kao poduzeće ne
gleda samo kao prašinu i zagađivanje, nego
objektivno.
- Jesam, to sam rekao više u šali, da se zapamti. Naime, ja često ističem da iako nešto
prašimo, nastojimo to smanjiti maksimalno
što možemo. Po ljeti polijevamo cestu vodom na špricaljku. U samom tehnološkom
procesu kod nas nema puno prašine, kad
radimo samo na ukrasnom kamenu, ali svejedno nastojimo čim manje smetati, čak od
toga da pazimo kako i kada kamioni voze. U
samom kamenolomu, mi smo kupili tri filtera za utorivače, koja zadržavaju preko 99
posto svih otrovnih i štetnih tvari. Svaki filter
košta 29 tisuća eura, dakle to nije jeftino, ali
smo to pronašli u Americi i kupili bez obzira
Država nema sluha za
proizvodnju
Poslovali bismo i bolje da nema
zakonskih prepreka, kaže Krebel.
Jako mi je žao što država nema
sluha za proizvodnju. Nedavno su
nas “obradovali” novim rudarskim
naknadama - koje su skočile sa 6 na
30 eura po kubiku. U Europi takve
naknade ne idu preko 3 eura po kubiku.
Zbog novoga rudarskog zakona godišnje
moramo izdvojiti oko osam milijuna
kuna, a do sada je na ime rudarskog
zakona izdvajano 1,7 milijuna kuna.
To nam je teret, a cijene proizvoda ne
možemo povećavati jer ne bismo bili
konkurentni na europskom tržištu.
Možemo konkurirati jedino tako da
imamo manje plaće i da se slabije
razvijamo. Takvi uvjeti poslovanja kakve
nam nameće država, to je grda šteta za
cijelo društvo.
što to možda i nismo trebali, obzirom da u
rudniku imamo ventilaciju, a po našim propisima je ventilacija dovoljna. Isto tako je i kod
miniranja, nastojimo da se uopće ne osjete.
Dakle, želimo maksimalno zaštititi okoliš
i da imamo minimalno prigovora ili da ih
gotovo nema.
U Kamen Pazinu kažu da bi poslovali i bolje da nema zakonskih prepreka
20
KANFANARSKI LIST
Dobro, ali prerada kamena ipak nije čista
industrija.
OGLASI
stekli povjerenje
Na dodjeli priznanja za Dan Općine Kanfanar u
društvu načelnika i predsjednika Vijeća
- Zašto se ne bi napravila tabela od 1 do
deset, od najvećeg do najmanjeg zagađivača.
Ja vam kažem da bi naša djelatnost bila na
osmom ili devetom mjestu, a za prvo mjesto
će se boriti intenzivna poljoprivreda, kemijska industrija, prerađivačka industrija i turizam.
Kanfanarski kamen je brend
Recite nam nekoliko rečenica o fenomenu
kanfanarskog kamena, koji je postao pravi
brend i kod nas i u svijetu. Zašto se on pojavljuje baš tu?
- U svijetu imate tri vrste stijena; magmatske stijene na bazi silicija, znači stijene
koje su nastale hlađenjem magme pred tri
milijarde godina, nakon toga su nastale sedimentne stijene u koje spada naš istarski vapnenac a među njima i ‘kanfanar’. Dakle, jedna od tih sedimentnih stijena je vapnenac,
koji se pojavljuje kod nas, u cijeloj Dalmaciji,
u Italiji, Grčkoj, Crnoj Gori, i u sjevernoj Africi - to su područja u kojima ima najviše
vapnenca u svijetu.
Kanfanar je jedan od tih vapnenaca koji
ima dosta dobre fizično-mehaničke karakteristike, ali ima i svoje nedostatke. Ima drugih
kamena koja imaju i bolja fizično-mehanička
Podzemne galerije u kamenolomu Kanfanar
svojstva, ali ne mogu se izvaditi te količine
i te zdravosti. Bolji kamen od ‘kanfanara’
je tzv. ‘kirmenjak’, koji je 20-30 milijuna
godina stariji, koji pripada razdoblju Jure, za
razliku od kanfanara koji potječe iz razdoblja
Krede. Ali, kanfanarski vapnenac je zdrav
i zahvalan za obradu, i ja mogu dobiti ertu
od dva metra, neku kolonu od četiri metra,
a kod ‘kirmenjaka’ i kod svih dalmatinskih
materijala puno je teže dobiti tako velike komade.
I zbog te masovne proizvodnje ‘kanfanar’ je
postao brend. U Italiji je kanfanarski kamen
brend. I to ispred svih njihovih. Ja u Kinu
mogu prodati količinu 50 hektara kamena
za neki zgradu. A toliku količinu kamena ne
možeš naći u svakom kamenolomu.
Na području Općine imate tri kamenoloma.
Kamen vadite i na klasičan način i podzemno...
- Da, radimo i nadzemno i podzemno. Kada
nam naslage koje nisu za ukrasni kamen narastu, tada treba ići podzemno. To smo učinili
u Kanfanaru i sada radimo novom kamenolomu u Korenićima. Ti podzemni hodnici
i galerije su vrlo atraktivni - jednog dana to
mogu biti vinski podrumi ili skladišta, jer je
temperatura ljeti i zimi konstantna.
Kako smo osvojili Kinu
Kao izvoznici, probili ste se u Kinu. Kako
ste uopće došli do tog tržišta...
- Istina, Kina je novo tržište. Poklopile su
nam se prilike. Pred tri godine, u drugom
polugodištu 2007. godine osjetili smo strahovitu stagnaciju u Europi, pad narudžbi
zbog recesije, naročito u Italiji. I tada smo
u Kini našli agenturu, jednu predstavnicu
koja je pomogla da Kinezi prepoznaju naš
materijal.
Kinezi vole istarskim mramorom oblagati banke ili elitne hotele. U 2009. je Ka-
Velika investicija
zamjene strojeva
Kamen Pazin ima 360 zaposlenih,
među kojima je najveći broj domaćih
ljudi, i 90-postotni smo izvoznik,
objašnjava Krebel. Trenutno idemo u
jednu veliku investiciju, a to je zamjena
starih strojeva za nove. Osim većeg
kapaciteta, novi će strojevi donijeti
i veću kvalitetu i odgovoriti većim
zahtjevima tržišta. Hvala Bogu, imamo
razrađeno tržište, pa si možemo to
dopustiti. Nakon zamjene strojeva moći
ćemo odgovoriti na europska tržišta s
finalnim proizvodom. A naša tržišta su,
pored Kine, prvenstveno Italija, zatim
Luksemburg, Francuska, Njemačka,
Švicarska, Austrija, Poljska i Mađarska.
U sve ove zemlje, osim Mađarske, u
posljednje vrijeme imamo rast izvoza.
Pored ovoga, sada nam se otvara Rusija,
i ja se radujem ovom europskom tržištu
više nego Kini jer tu prodajemo finalni
proizvod, dok Kinezima idu samo
blokovi. Ali simbioza tih dvaju tržišta
donosi optimum za poslovanje.
men Pazin izvezao u Kinu 619 kontejnera
mramornih blokova, što je posao vrijedan
približno 1,7 milijuna eura, a 2010. je
narudžba porasla na više od 900 kontejnera.
Kako je moguće da u golemoj i mnogoljudnoj zemlji nemaju takvoga kamena?
- Zato što je glavno ležište kamena vapnenca u Mediteranskom bazenu. Mislim, ima ga
sigurno negdje i u Kini, koja ima 9 milijuna i
šesto tisuća kilometara četvornih. Međutim,
treba to znati naći, i znati vaditi! To je jedan
o razloga, a drugi je što u Kini, isto kao i
u Rusiji, iz geoloških razloga takve vrste
kamena ima relativno malo. Ali zato Kinezi
imaju granita, kojim opskrbljuju cijeli svijet.
Granit je bio u modi deset godina, ali sada
to arhitekte i investitore više ne zadovoljava.
Oduševljavaju se vapnencima.
Kadrovski pospremiti firmu
Koji su uopće kapaciteti tog istarskog vapnenca u središnjoj Istri?
- Mi ovdje imamo proizvodnju od trideset i
nešto tisuća kubika, to je velika proizvodnja
i ne bismo je više povećavali, nego održavali
na postojećoj razini. Na području kanfanarske Općine i okolice imamo kamenolom
Kanfanar još desetak godina, kojeg ćemo
postupno sanirati i izravnati, te novu kavu u
Korenići koja će malo dulje trajati i gdje nam
je velika perspektiva. U kamenolomu Selina
u Općini Sv. Lovreč je pak najljepši materijal
istarskog žutog kamena.
Koliko je još radne karijere pred vama? Koliko ćete još raditi?
- Pa neću još dugo raditi. Želim kadrovski
pospremiti firmu, tehnološki smo se već
zaokružili. Biologija radi svoje, mlađa generacija mora nastaviti posao, a za kadar koji
imamo moram reći da je dobar, i perspektivan.
KANFANARSKI LIST
21
SPORT
NOGOMETNA TRIBINA NA IGRALIŠTU NK KANFANAR
Sto godina Hajduka za
60 godina Kanfanara
Tribina o Hajduku bila je dobro posjećena
L
jubitelji nogometa i Hajduka bili su
ovog rujna ugodno iznenađeni gostovanjem dragih prijatelja iz Splita. Kanfanarcima se pružila prilika dovesti u svoje
mjesto goste čija je profesionalna karijera
ali i osobni angažman vezan uz nogometni klub Hajduk, pa su u NK Kanfanaru u
sklopu obilježavanja 60 obljetnice kluba
priredili tribinu o sto godina Hajduka. Na
tribini su govorili Edo Pezzi, doajen hrvatskog sportskog novinarstva i Vedran Očašić,
radijski novinar i službeni spiker NK Hajduk
na stadionu u Poljudu.
Vedran
Očašić
službeni
je spiker
Hajduka na
stadionu
Poljud
Edo Pezzi ima Hajduk
u “malom prstu”
Činjenica je da su žitelji Kanfanara i
Kanfanarštine pretežito navijači Hajduka,
pa je gostovanje legendi Hajduka izazvalo
vrlo zgodan interes, gdje se na tribini okupilo stotinjak ljudi. Podijeljena su iskustva
sa čovjekom koji već četrdeset godina kao
novinar prati rad nogometnog kluba Hajduk
i sve njegove utakmice, i sa službenim spikerom koji je to već 16 godina - posjetitelji
tribine doznali su aktualne novosti o radu
Hajduka i situaciji u klubu, ali isto tako
Na tribini su govorili Edo Pezzi, doajen hrvatskog sportskog novinarstva i Vedran
Očašić, radijski novinar i službeni spiker NK Hajduk na stadionu u Poljudu
Mladi kanfanarski
nogometaši gostovali
u Rijeci
Zajednička fotografija mladih nogometaša Rijeke i Kanfanara
Od domaćina je upućen poziv na
daljnju suradnju
N
ajmlađi nogometaši NK Kanfanar, polaznici škole nogometa do 10 godina
starosti, gostovali su u Rijeci i na pomoćnom
igralištu stadiona Kantrida odigrali prijateljsku utakmicu sa svojim vršnjacima iz
HNK Rijeka. Domaći igrači su bili bolji i pobijedili rezultatom 6:2.
Ovim nastupom učinjena je značajna promocija NK Kanfanar, ali još je značajnije da
su naši najmlađi imali zadovoljstvo gostovati kod jednog od najboljih hrvatskih klubova
i biti dostojan suparnik. Bila je to prilika i
da mladi Kanfanarci razgledaju stadion na
Kantridi, a od domaćina su dobili poziv da
budu gosti HNK Rijeke na jednoj prvenstvenoj utakmici na proljeće.
22
KANFANARSKI LIST
NA MEĐUNARODNOM TURNIRU U KAŠTELIRU NAJMLAĐE
RUKOMETAŠICE U KONKURENCIJI 30 KLUBOVA OSVOJILE 6
MJESTO
Nova generacija rukometašica
R
prokomentirali dogodovštine koje je Pezzi
imao u praćenju Hajduka u svim tim godinama.
Tom prigodom HNK Hajduk iz Splita je
darovao NK Kanfanaru knjigu o povijesnim
utakmicama Hajduka te novi Hajdukov dres.
Na tribini je dogovoreno da ovo neće biti
jedini oblik suradnje, već će se u narednom
periodu nastojati realizirati još neke projekte, u kojima bi NK Hajduk počastio NK
Kanfanar odigravanjem međusobne utakmice u nekoj od selekcija ili na drugi način.
U svakom slučaju, prijateljstvo između ova
dva kluba u budućnosti će se nastaviti.
ađa se nova generacija rukometašica.
Dok se od jednih opraštamo, javljaju
se drugi novi naraštaji. U ženskom rukometu upravo se to dogodilo ove godine.
Oprostili smo se od jedne vrlo dobre i prespektivne generacije koja da je uspjela ostati u cijelosti na okupu sigurno bi imala što
za reći u rukometnom smislu i u seniorskoj
konkurenciji, ali kako to obično biva velika
većina njih nakon završetka srednje škole
odlazi na fakultete i tako najčešće prerano
završavaju svoje sportske karijere. Pitamo
se, u čemu onda smisao svega? Da smisao
postoji govore nam činjenice da uvijek neke
od njih nastave karijeru u većim klubovima,
a iz zadnjih generacija imamo dvije igračice
koje će svoj sportski talent usavršiti kroz
Kineziološki fakultet i samim tim sport i
fizičku kulturu izabrat će kao svoje životno
opredjeljenje.
niranje uspjeh je tim veći.
U Kašteliru nastupale su sljedeće
“minićke”: Katija Mišan, Danijela Marić,
Fatlinda Gashi, Antonija Marić, Emili
Rabar, Zlata Sošić, Stefani Rabar i Ana
Banko (redom igračice na slici).
Nadajmo se da će isti put izabrati i neke
iz današnje generacije mini-rukometašica,
godišta 1999. i mlađa. Na nedavnom
međunarodnom turniru u Kašteliru te generacije u konkurenciji 30 klubova osvojile
su 6 mjesto. U nedostatku dvorane za tre-
Još valja spomenuti Lanu Vidulin, Mariju Meden, Valentinu Meden, Agatu Marić
i Tinu Marić. Sve one igraju i treniraju
kao mnoge generacije dosad pod budnim
okom trenera Edija Mišana.
CRKVA
Obred posvećenja vodio je porečko-pulski
biskup mons. Ivan Milovan
Posvećena
novosagrađena kapelica
GOSPA SNJEŽNA U ČERVARIMA
Kapelicu je izradio kanfanarski kipar Marčelo Starčić
P
ovodom blagdana Šistova u Červarima je
u nedjelju 8. kolovoza 2010. posvećena
novosagrađena kapelica Gospe Snježne. Obred
posvećenja vodio je porečko-pulski biskup
mons. Ivan Milovan uz prisutstvo kanfanarskog
župnika Antuna Nižetića, općinskog načelnika
Sandra Jurmana, te mnogobrojnih vjernika iz
Prikodrage i gostiju.
Kapelica Gospe Snježne sagrađena je na inicijativu mještana naselja Červari, uz pomoć
Općine Kanfanar, donacije poduzeća Kamen
– Pazin, te dobrovoljnog rada žitelja Červari.
Kapelicu je izradio kanfanarski kipar Marčelo
Starčić, po nacrtu Josipa Červara.
Druženje mještana i gostiju nije moglo
završiti bez tradicionalnog prikodražanskog
jela, ovce z kapuzon i fuži uz pjesmu i svirku
červarskih kantaduri.
KANFANARSKI LIST
23
CRKVA
BOŽIĆNO HODOČAŠĆE U SVETU ZEMLJU
Kristovim putima
Tridesetak mladih većinom iz naše župe za Božić je boravilo
tjedan dana u Svetoj zemlji pod vodstvom župnika Antuna
Nižetića
reta s Božjom Riječi, obnovili krsna obećanja.
Okupali smo se u Mrtvom moru i u središtu
same pustinje, gdje je Isus proveo 40 dana
dok ga je đavao napastvovao, slavili sv. misu
na kojoj je bilo riječi o našim napastima i
životnoj borbi.
U podnožju Maslinske gore
Sljedećeg našli smo se na najsvetijem mjestu
N
as oko tridesetak mladih, većinom iz
naše župe, za ovaj Božić, imalo je priliku
otići tjedan dana na hodočašće u Svetu zemlju,
pod vodstvom župnika Antuna Nižetića koji je
tamo živio više od godinu dana. Zadivljeni, dirnuti, ohrabreni Duhom Svetim, pokušat ćemo
vam ispričati gdje smo sve bili i zbog čega nam
je to ostalo duboko u srcu.
Krenuli smo u srijedu, 22. prosinca, autobusom iz Kanfanara u Zagreb da bi avionom, u
ranim jutarnjim satima, stigli u Tel Aviv. Novi
dan započeli smo molitvom u crkvi Sv. Josipa, odnosno u crkvi “Isusove othrane”. Ispod
crkve smo imali priliku vidjeti krsni zdenac
gdje su u prvim stoljećima krstili katekumene.
U bazilici Marijinog navještenja, u kojoj su
ostaci Marijine kuće, gdje joj je anđeo navjestio radosnu vijest, bili smo jedni od rijetkih
hodočasnika koji su imali mogućnost ondje
slaviti euharistiju.
Polnoćka na pastirskim poljima
Na Brdu blaženstava, gledajući prekrasnu
prirodu koju je i sam Isus gledao za svoga
vremena, čitali smo Njegov Govor na gori u
kojemu je postavio temelj kršćanstva. Tamo
smo posjetili prekrasnu kuću Domus Galilaeae
koja nas se sve dojmila jer je sva estetika i sva
arhitektura napravljena s razlogom. Ušavši u
“Capharnahum - the town of Jesus”, kako piše
na samom ulazu u grad, posjetili smo crkvicu
u kojoj su sačuvani ostaci kuće apostola Petra
- mjesta gdje je Isus poučavao svoje učenike.
O zalasku sunca uputili smo se na obalu Tiberijadskog jezera gdje smo čitajući evanđelje
o tome kako se Uskrsli ukazuje apostolima,
pjevali na obali i molili ga da ga poput apostola možemo slijediti.
U petak smo u Betlehemu poljubili stijenu gdje je Spasitelj rođen, iznad koje je
sagrađena bazilika rođenja Kristova. Posjetili
smo obližnji samostan časnih sestara koje su
nam govorile o svom pozivu, i kako cijeli dan ili
mole ili rade, a opet smo bili svjedoci duboke
radosti koja je sjajila s njihovih lica. Polnoćku
smo proslavili na pastirskim poljima, gdje je
Misa u Judejskoj pustinji
U Betlehemu ispred bazilike rođenja Kristova
anđeo rekao pastirima da se idu pokloniti Djetetu. Osjetili smo veliku toplinu oko srca dok je
fra Ante Vučković, tumačio Božju riječ. Nakon
bdijenja plesali smo i pjevali nasred ulice, ispunjeni radošću, zbog koje smo nazvali naše
župljane okupljene na Polnoćki u Kanfanaru,
ne bi li im prenijeli radost zbog rođenja Spasitelja i otpjevali ‘’Veselje ti navješćujem’’ iz
srca Betlehema.
Pred Zidom plača
Molitvom ispred crkvice Marijinog pohođenja
Elizabeti u Aim Karemu, započeli smo subotnje, Božićno jutro. Bilo je jako dirljivo jer je
naš župnik otvoreno pričao o Božjem pozivu
za svakoga od nas, bio to brak ili posvećeni
život. U crkvi rođenja Isusa Krstitelja pročitali
smo evanđelje koje govori o njemu, i čuli katehezu o njegovom životu i njegovoj mučeničkoj
smrti kada mu je Herod odrubio glavu, jer nije
mogao podnijeti njegove riječi, znajući da govori istinu.
Taj dan stigli smo u Jeruzalem putujući oko
tri sata uz rijeku Jordan. Radosno smo pjevali ulazeći u Sveti grad gdje je naš Gospodin
trpio iz ljubavi prema nama i gdje se dogodio
središnji događaj povijesti – Uskrsnuće. Pošto
je bila subota – šabat – židovski sveti dan,
prvo smo išli na Zid plača koji je jedini ostatak
Hrama srušenog 70. g. kako je Krist prorekao.
To je najsvetije mjesto za Židove koji tamo
mole, proučavaju sv. Pismo i čekaju dolazak
Mesije. To je mjesto važno i za kršćane jer je
Isus već kao dijete dolazio u Hram, a kasnije je
tamo propovijedao i djelovao, primjerice, kada
je srušio stolove trgovcima koji su se u hramu
željeli samo obogatiti. Dan Božića završili smo
euharistijom u crkvi časnih sestara kod kojih
smo spavali, u Jeruzalemu.
Nedjelju smo proveli u pustinji, gdje smo
na rijeci Jordan, nakon jutarnje molitve i sus-
24
KANFANARSKI LIST
Betlehem, polnoćka u spilji na pastirskim poljima
na čitavom svijetu, mjestu Kristovog raspeća,
muke i naposljetku mjestu njegova groba, gdje
je ujedno i mjesto njegova uskrsnuća – tamo
je ušao mrtav, a izašao živ. Mogli smo u tišini
čitati Sveto pismo i zaplakati nad ovom ljubavlju koja se dala za svakoga od nas.
Pred spavanje, otišli smo na uru klanjanja
u Getsemani, gdje smo molili prostrti na stijeni na kojoj se Isus krvavim znojem znojio
moleći ‘’ne moja nego tvoja volja Oče’’. Očeva
volja bila je ljubiti do kraja. Nakon toga smo
prošetali Maslinskim vrtom u kojem je i pet
ogromnih maslina starih i do 2000 godina.
U podnožju Maslinske gore, u Cedronskoj dolini, bili smo na Bogorodičinom grobu odakle
je ona po predaji uznesena na Nebo. U blizini
je mjesto koje me je najviše diralo toga dana
- pećina gdje je Juda izdao Isusa. Izdao ga je
na način da je rekao “onaj koga poljubim- taj
je”, i došavši rekao je “Učitelju!” i poljubio
ga, nakon čega je Krist odveden na suđenje
u Kajfinu kuću, gdje su ga tukli i ponižavali
i odveli duboko ispod zemlje, u tamnicu gdje
je nekad bila cisterna. Hodočašće smo završili
ponovnim odlaskom na Sv. grob, gdje smo mogli zamoliti Gospodina da nam pomogne kada
se vratimo natrag u pustinju svoga života.
HODOČAŠĆE KANFANARACA TORINSKOM PLATNU
Impresivni susret s
likom našeg Gospodina
Slili smo se kao mali potočić u rijeku hodočasnika iz cijeloga
svijeta koji su kroz mjesec i pol dana od ranog jutra do
kasno uvečer strpljivo čekali u redu da bi se poklonili pred
najvažnijom relikvijom kršćanstva
P
rošlo proljeće iz Kanafanara smo
vođeni našom dragom “Birikinom”
krenuli na hodočašće Svetom Platnu u Torino. Slili smo se kao mali potočić u rijeku
hodočasnika iz cijeloga svijeta koji su kroz
mjesec i pol dana od ranog jutra do kasno
uvečer strpljivo čekali u redu da bi se poklonili pred najvažnijom relikvijom kršćanstva.
Platno je bilo izloženo do 23.5.2010., a tada
je ponovno zatvoreno vjerojatno do sljedećeg
jubileja 2025. godine. Sad je bilo otvoreno
zbog ponovnih znanstvenih istraživanja.
Odlična organizacija domaćina pomogla
nam je da duboko proživimo naš susret sa
Čudesnim Platnom. Čekajući u redu sabrali
smo se u molitvi, dok nas je mnoštvo volontera upućivalo ka cilju. Neposredno pred
sam dolazak pred platno prikazan je kratki
film da bi hodočasnici stupajući pred platno
mogli bolje razaznati čudesno utisnuti lik
našeg Gospodina, lice, noge, ruke, leđa, krv
koja se izljevala iz rana razapinjanja, koplja i trnove krune, i razne tragove okrutnog
mučenja.
Iako sam i prije znao za misterij ovog
Platna, sam susret s njime duboko mi se
urezao u dušu. Znao sam i prije za čudesna
znanstvena otkrića vezana za ovo Platno, ali
ovaj put, želeći se pripremiti za hodočašće,
intezivnije sam se bavio njime čitajući
stručne knjige i gledajući filmove BBC-a,
History Channela... Nakon takve pripreme
susret sa Platnom bio je do suza dirljivi susret sa Uskrslim Kristom.
Fotografski negativ
Ivan Pavao II u jednom razgovoru rekao
je da nam je Gospodin uz Sakramente ostavio i Sveto Platno. Zašto je za nas Sveto
Platno od tolike važnosti? Sama evanđelja
govore o povojima u koje je bilo umotano tijelo Kristovo. Iz evanđelja se da očitati da
je ovo platno bilo poznato i štovano u prvotnoj Crkvi. Kroz cijeli svoj burni povijesni i
zemljopisni put (od Jeruzalema do Torina),
na kojem je platno izmicalo osvajačima ili
bilo oteto (iz Carigrada od strane francuskih
križara) bilo je štovano kao platno u koje je
bio umotan izmučeni i umrli naš Gospodin.
Ali u naše vrijeme Sveto Platno dobiva još
veću važnost jer moderna znanost dolazi do
nevjerojatnih otkrića. Znanstvena povijest
Platna počinje krajem 19. stoljeća kad je
ono prvi put fotografirano i kad je otkriveno
Platno
Radi se o jednostavnom lanenom
platnu dugom 4,36 m, a širokom 1,10
m, sa 0,34 mm debljine i 2,45 kg
težine. Naziv mu je Sindon ili Torinsko
platno. Naziv Sindon zapravo označava
pogrebnu plahtu u koju su se umatali
pokojnici, a naziv Torinsko platno
označava mjesto gdje se platno čuva
i gdje se svakih deset godina izlaže
pogledima vjernika.
da je slika tijela našeg Spasitelja koja je na
neobjašnjiv način utisnuta u Platno, ustvari
fotografski negativ, tako da se nakon fotografiranja na negativu ustvari vidi slika u
pozitivu. Na neki način Torinsko Platno je
fotografija koju nam je Krist ostavio i koja je
čekala 20 stoljeća da bi bila razvijena.
Proučavati bez predrasuda
Za sada je i znanstveno neobjašnjiv i sam
nastanak anatomski savršene slike koja
nije nanesena nikakvom bojom niti bilo
kojom nama poznatom metodom. Krv na
platnu, još crvena nakon svih tih stoljeća,
je AB grupe i forenzičari su dokazali da
pripada teško mučenoj muškoj osobi koja
u platnu nije mogla biti više od 40 sati jer
nema nikakvih znakova truljenja. Najnovija
forenzička otkrića kažu da je tijelo moralo na
neki način proći kroz platno jer inače mrlje
od krvi i sama slika ne bi mogli ostati tako
oštri i jasni i trodimenzionalni (to je izludilo
mnoge znanstvenike). Ivan Pavao II pozvao
je da se Platno proučava bez predrasuda,
kako religioznih tako i ateističkih, koje bi
uzrokovalo ishitrene znanstvene zaključke.
Znanstvenici koji bi proučavali Platno sa
stavom da je to sigurno Platno u koje je bio
zamotan Gospodin ili sa stavom kako je to
sigurno srednjovjekovna prevara ne mogu
objektivno proučavati platno jer uvijek teže
doći na svoje.
Materijalni dokaz
Svjedoci smo i kod nas kako po novinama
olako piše ‘’napokon dokazano da je torinsko
platno prevara’’ i slično.
Eventualni ‘’prevarant’’ morao je biti tako
sposoban da zavara forenzičare 21. stoljeća
koji zbog jedne kapi krvi ili dlake znaju
pronaći kriminalca. Morao je poznavati pojam fotografije mnogo stoljeća prije njenog
nastanka i učiniti još mnoge nemoguće stvari
koje se mogu pogledati na brojnim dokumentarcima o Platnu. Platno su proučavali svjetski poznati forenzičari, fizičari, kemičari,
botaničari... Poznati kriminolog Max Frei
pronašao je razne vrste peludi i među njima tri biljne vrste koje se zajedno nalaza
samo na jednom uskom području na zemlji
– okolica Jeruzalem. Dva tisućljeća kršćani
su štovali Sveto Platno i molili se pred njim.
Sam apostol Ivan u svom evanđelju piše
kako je povjerovao u Uskrsnuće kad je u
praznom grobu vidio povoje gdje leže i ubrus
koji bijaše na glavi Isusovoj (ubrus se čuva
u Oviedu u Španjolskoj i krvna grupa i mrlje
krvi istovjetni su Torinskom platnu). Što je
to Ivan vidio? Mi sa modernim znanstvenim
metodama možemo vidjeti puno više nego
on. Onome tko je ponizan i otvoren više je
nego dovoljno za vjeru, onome tko je zatvoren “neće povjerovati sve da i od mrtvih
tko ustane” što je ovdje upravo slučaj (usp.
Lk 16,31).
Ono što meni potvrđuje Platno je i ono što
sam i prije duboko vjerovao, da je Krist stvarno, realno, materijalno, uistinu, Uskrsnuo! I
ostavio nam je prvi trenutak uskrsnuća otisnut u svetom platnu.
Antun, župnik
KANFANARSKI LIST
25
KULTURA
NAKON DVIJE GODINE STANKE POKRENUTA JE FOLKLORNA SKUPINA
Obnova KUD-a Dvigrad
Folkloraši se sastaju na probama u prostorijama
starog vrtića četvrtkom u 17 h, mažoretkinje su
subotom u 10, a ritmika u 11 sati
U emisiji “Država, selo, grad” nastupili su iskusniji
članovi koji su ranije plesali u KUD-u
su današnja djeca možda malo zahtjevnija
nego što su bila nekadašnja. Nama je cilj da
u ove aktivnosti uključimo čim više djece.
Rezultate iz vremena gospođe Marić ćemo
pustiti za malo kasnije. Za sada je cilj da se
djeca vrate folkloru, da to zavole i u tome
uživaju.
Vi ste prošli neke dobne skupine u KUD-u?
Nastup mažoretkinja na Jakovlji 2010.
S
miljana Marić nova je voditeljica
Kulturno-umjetničkog društva Dvigrad. Nekadašnja članica KUD-a Dvigrad
te folklornog ansambla Balun iz Vodnjana,
a danas teta u novom kanfanarskom vrtiću,
pristala je na tešku zadaću obnove KUD-a,
a pogotovo folklorne skupine.
Kulturno-umjetničko društvo Dvigrad osnovano je još 1975. godine, na inicijativu
dugogodišnje djelatnice i ravnateljice
kanfanarske osnovne škole Amedeje Marić,
koja je dugi niz godina i vodila društvo.
Problemi s radom KUD-a nastali su kada se
ona povukla.
Smiljana, jeste li vi nova Amedea?
Zašto ste se prihvatili vođenja folkloraša,
mažoretkinja i ritmike?
- Meni je osobno bilo žao da sve to u
Kanfanaru najedanput prestane, zato sam
se toga prihvatila. Folklor, s tako posebnom
tradicijom, nije funkcionirao u Kanfanaru
S jednog od nastupa folklorne sekcije KUD-a
Dvigrad
skoro dvije godine. A nekako, ja u vrtiću
radim s djecom, i znam da se djeca žele
baviti folklorom i plesom.
Kakvo je stanje u obnovljenom KUD-u?
- Mi smo krenuli s radom prije dva-tri
mjeseca, i mogu reći da smo sada u ozbiljnijoj fazi a djeca se u folklor puno uključuju.
U mlađem uzrastu folklora imamo 18
članova, od 6 godina do osmog razreda. Čak
imamo više dečki, što me doista iznenadilo.
No, taj interes veseli.
Zamjetan je bio i nastup na HTV-u.
- Za emisiju Država, selo, grad ipak smo
se morali obratiti starijim članovima koji su
prije bili u KUD-u. Inače, od tih članova,
srednjoškolaca i studenata nekadašnjih
folkloraša KUD-a Dvigrad formirat će se
starija skupina kulturno -umjetničkog
društva. Dok će mlađi članovi biti orjentirani na Istru i zbivanja u Općini, sa starijim
članovima mogući su i nastupi po Hrvatskoj.
Koja je poruka za eventualne nove članove?
Možda samo da se osvrnemo na ovo razdoblje u KUD-u nakon odlaska dugogodišnje
voditeljice gospođe Amedeje Marić.
- Poruka za one koji nam se žele priključiti
je neka se jave, i neka dođu vidjeti naše
probe. Svatko je dobrodošao. Mi planiramo, nezavisno od škole, oformiti i dramsku
skupinu, sviranje nekih instrumenata, kao
i pjevanje narodnih pjesama. Uz tekstove
Marije Sošić i druge tekstove na čakavskom,
mi ustvari tražimo novu Lucu i Maru. One
prijašnje Luca i Mara sada su na fakultetima, imaju druge interese.
- KUD Dvigrad postoji već 35 godina, a
značajan dio toga pripada gospođi Marić.
Imala je jedan odnos prema radu i prema
djeci koji je bilo teško nastaviti. Tim više što
Folkloraši se sastaju na probama u prostorijama starog vrtića četvrtkom u 17 h,
mažoretkinje su subotom u 10, a ritmika u
11 sati.
- Ne, ne, Amedea je jedna jedina. Teško je
biti ona, jer je ona jako puno toga ostavila
iza sebe. Mi sada samo želimo ponovno
vratiti ljubav prema folkloru i prema plesu
među našu djecu. Ako to uspijemo, već smo
puno napravili.
26
- Svoje prve korake u folkloru napravila
sam u KUD-u Dvigrad, u osamdesetima,
i tu sam plesala kroz cijelo svoje osnovno
školovanje. Krenula sam na školovanje u
Pulu, a plesati sam nastavila u Folklornom
ansamblu Balun iz Vodnjana.
Smiljana Marić, nova voditeljica KUD-a Dvigrad
KANFANARSKI LIST
Sve najbolje!
Svaki dan s vama
Kanfanar, Burići 3 • Tel. 052/825-101 • Tel/fax 052/825-351
KANFANARSKI LIST
27
KULTURA
SKUPOVI, IZLOŽBE I PREDSTAVLJANJA U GALERIJI MALENICA
Bogata povijest i kultura Kanfanara
K
oncem rujna u sklopu obilježavanja Dana
Općine Kanfanar u galeriji Malenica je
održan znanstveni skup na kojemu se govorilo o povijesti i umjetnosti Kanfanara. Skup
je predvodio predsjednik Udruge za promociju
i očuvanje nasljeđa Dvegrajci Anton Meden,
naglasivši da se time ujedno obilježava i 15
godina postojanja udruge, koja se bavi sve ozbiljnijim temama.
Izlagači na znanstvenom skupu o povijesti Kanfanara
Meden se pohvalio činjenicom da je jedan
od članova Udruge Dvegrajci nedavno postao
doktor znanosti; Ante Matan je doktorirao s
temom “Monumenta Capituli Ecclesiae Collegiatae St. Sophiae Dvorum Castrorum ab anno
983. - 1815.”, a riječ je o prijepisima starih
dokumenata iz Dvigrada, posebice onih koji
opisuju napuštanje Dvigrada.
Profesor Marko Jelinić govorio je o prilikama
u Kanfanaru od 15. do 18. stoljeća a Željko
Bistrović, novi pročelnik Konzervatorskog
odjela u Rijeci, o svojim konzervatorskim
istraživanjima u crkvi svete Marije od Sniga u
Maružinima, odnosno o inventaru i svemu što
se novog pronašlo u crkvici, o spašavanju freski i pronadenim dijelovima oltarne pregrade
iz 9. stoljeća.
Povijest Kanfanara, kao i uvijek, pobuđuje velik interes
Anton Meden je predstavio novopronađena
gradinska naselja i izvangradinska obitavališta
na području Kanfanara. Darko Komšo,
ravnatelj Arheološkog muzeja u Puli, govorio
je o novootkrivenim natpisima na glagoljici na
Kanfanarštini, te o arheološkim istraživanjima
u Romuaoldovoj pećini, pećini Škandališta
i Škrače, u kojima su pronadeni ostaci iz
brončanog doba, neolita te kasnog i srednjeg
paleolita. Kao najznačajnije izdvojio je ostatke
kremene alatke neandertalaca iz srednjeg
paleolita koje su stare oko 50 tisuća godina.
ODRŽANA SEDMA MARIJADA
Bogatstvo čakavice u
stihovima Marija
M
arijada ili Marija do Marije, manifestacija koja okuplja pjesnikinje po
imenu Marija u rujnu se održala po sedmi
put. Prvi put u galeriji Malenica na sedmom
izdanju Marijade svoje su radove predstavile
Marija Sošić iz mjesta Sošici, Marija Družeta
iz Pomera, Marija. Maretić iz Žminja, Marija
Palaziol iz Rovinja, Marija Pogorilić iz Rovinjskog Sela te Marija Ribarić iz Semići. Gost
Marija bio je književnik Vradimiro Gagliardi
koji je pročitao dio svojeg opusa na istrovenetskom dijalektu te na čakavštini.
Sve su se Marije predstavile čitanjem svoje
poezije ili pripovijetka te u kratkim crtama
28
KANFANARSKI LIST
predstavile zbirke i novije uratke. Program su
nastupom obogatili članovi KUD-a “Stjepan
Žiža” iz Rovinjskog Sela. Kao obavezni motiv
Marijade, za kraj je svaka od pjesnikinja na
svom narječju govorila što se u jesen obavlja
u polju i kod kuće gdje se pokazalo svo bogatstvo koje čakavica nudi.
Program je vodila Gracijela Čehić, a na Marijadi je najavljena i sljedeća zbirka pjesama
Marija “Kolana besid 4” koja će biti predstavljena 2011., a u kojima će se naći novi stihovi
koji osim domaće riječi promoviraju i sve što je
dobro, lijepo i plemenito.
Marije i publika u Malenici
Izložba
inovatora
Marčelo Marić otvara izložbu
U
sklopu Dana općine u Galeriji
Malenica upriličena je retrospektivna
izložba inovatora s područja Kanfanara i
Rovinja.
Udruga inovatora Kanfanar-Rovinj
registrirana je 1997. godine i imala je u
početku 29 članova, ali tradicija tehničke
kulture u Kanfanaru datira još od početka
sedamdesetih i Kluba mladih tehničara.
Dugogodišnji nastavnik fizike i tehničke
kulture u kanfanarskoj osnovnoj školi
Marčelo Marić prvi je predsjednik ove
udruge, koji je dao uvodno slovo i okvir ovoj
respektabilnoj izložbi na kojoj se pojavilo
mnogo nagrađenih i patentiranih izuma.
Kutak Olge Vicel
14. smotra
kantadura u Baratu
Prebacivač telefonskih poziva Zorana Černje iz 1987.
Foto vijest
Povodom božićno-novogodišnjih blagdana u Galeriji Malenica organizirana je izložba
radova djece OŠ Petra Studenca na temu Božića
Smotru u Baratu otvorili su Antonio Debeljuh i Valentina Okret, a snimala HR Radio Pula
T
radicionalna, 14. smotra istarskih
kantadura “Zakantajmo naše kante”
okupila je pedesetak pjevača, koji su na
trgu pred crkvom Sv. Petra u Okovima
predstavili bogatstvo pučkog pjevanja iz
svih krajeva Istre. Po običaju, sedmi se put
zaredom okupilo gotovo sve stanovništvo
Prikodrage, koje je pljeskom odobravalo
nastupe pjevača.
KANFANARSKI LIST
29
Osoblje restorana želi Vam čestit Božić i sretnu 2011. godinu
30
KANFANARSKI LIST
VREMEPLOV
Vremeplov Kanfanarskog lista
Industrijska zona iz zraka
Najstariji uzgajivač
U broju iz travnja 2004. godine 11.
Kanfanarski list ekskluzivno donosi zračne
snimke područja buduće Industrijske
zone Kanfanar, kada tamo još nije bilo
ničega. Pod naslovom “Industrijska
zona mijenja lice Kanfanara” izvješćuje
da se užurbano priprema sva tehnička
i projektna dokumentacija i pripremne
radnje za preseljenje kompletnih pogona
TDR-a i Istragrafike. “Tijekom iduće 2005.
godine valja na području Industrijske
zone očekivati nicanje prvih tvorničkih
objekata. U kanfanarsku Industrijsku zonu
svakodnevno će dolaziti na posao 600
radnika”, piše Kanfanarski list.
U obilasku uzgajivača istarskih goveda
u broju 12. iz srpnja 2004., a uoči 14.
smotre istarskih volova u Kanfanaru,
u selu Orihi na Barbanštini zajedno s
Antonom i Ivanom Medenom posjetili smo
96-godišnjeg Juru Ljubića. On je zasigurno
jedan od najstarijih ako ne i najstariji
vlasnik istarskog goveda koji se sa svojim
volom ikada pojavio na Smotri Kanfanaru.
Za te prve smotre, 1991. godine Juri su
bile 82 godine. Ali to nije sve - tada je s
bratom Markom i boškarinom na Jakovlju
došao pješice iz 15 kilometara udaljenih
Oriha, jerf nije htio da mu vola voze
kamionom.
Udruga Kanfanar-sutra i prvi
bankomat
U broju 13. iz prosinca 2004. Kanfanarski
list predstavlja novoosnovanu Udrugu
Kanfanar-sutra, kojoj je cilj informatičko
opismenjavanje pučanstva. Udrugu je
osnovalo 18 osnivača, ljudi raznih profila,
na čelu kojih je Mario Červar, tajnik je Zoran
Černja, a u upravnom su odboru Đani Burić,
Predrag Dukić, Vili Banko, David Meden i
Vilim Kremenić.
U istom broju piše da je na glavnom trgu
otvoren bankomat Erste banke, što je velika
stvar za žitelje Kanfanarštine, jer sada neće
morati po novac s bankomata putovati u
susjedne općine.
Tjestenina broj 1 u Hrvatskoj
U istom broju u travnju 2004.
“Kanfanarski list” predstavlja obiteljsko
gospodarstvo “Klara M”, proizvođače
istoimenog brenda tjestenine. Upravo
su bili pred otvaranjem nove poslovnostambene zgrade u ulici Jurja Dobrile,
zbog koje su se zadužili kod banaka. Da
se hrabrost ovih kanfanarskih poduzetnika
isplatila znamo i danas, a tajnu uspjeha
možda treba tražiti u rečenicama Klare
Marić: “Kod naše tjestenine jako je puno
manualnog rada, uz to što koristimo
domaće brašno i domaća jaja. Ja stalno
govorim da je ono što dotakne ljudska
ruka nešto posebno. Osjeti se toplina koju
ti daješ tom proizvodu. Zbog toga naša
tjestenina i ima drukčiji okus u odnosu na
industrijsku.”
Prvo predstavljanje vatrogasaca
Pet mjeseci za montažni TDR
Obnovljeno Dobrovoljno vatrogasno
društvo Kanfanar najavilo je da će se
predstaviti javnosti 31. srpnja 2004. na
14. Jakovlji. U društvu DVD-a Žminja,
Bala, Rovinjskog sela i JVP Rovinja izvesti
će neke od svojih vježbi, a u pratnji limene
glazbe “prošetati” svoje nove ljetne radne
uniforme i onda cijelog dana biti angažirani
na osiguranju kanfanarske pučke fešte.
Arhitekt Branko Kincl, autor projekta nove
Tvornice duhana u Kanfanaru, u prosincu
2004. je u Kanfanarskom listu ispred
makete nove tvornice objasnio kako će se
ona graditi - najavivši da će biti u pogonu
za svega godinu dana! “Cijela je građevina
montažna i ona se već danas priprema za
gradnju. Nakon temelja koji će biti gotovi
do proljeća, treba nam još pet mjeseci
za izgradnju tvornice”, rekao je poznati
arhitekt.
KANFANARSKI LIST
31
ČESTIT BOŽIĆ I SRETNU I USPJEŠNU NOVU 2011. GODINU
svim građanima Općine Kananar
želi Općinski načelnik, Općinsko vijeće
i Jedinstveni upravni odjel Općine Kanfanar

Download Report