Od Peruna do Everesta Naim Logic

94
194
208
34
178
126
162
128
114
220
136
XXX
- pristup planini opisan na XXX stranici
- najviši vrhovi kontinenata (knjiga u pripremi)
Prvi usponi
Opasnosti u planini
Alpe
Najviši vrh Evrope
Elbrus (5.642 m)
Kavkaz, Rusija
juli 2010.
Azija
Južna Amerika
Sjeverna Amerika
Himalaji
Autor:
Dr. Naim Logić
www.naimlogic.com
Izdavač:
Dr. Naim Logić
Hvala
Urednik:
Mirjana Logić
Recenzenti:
Drago Bozja
Mišo Marić
Lektor:
Dr. Senad Agić
Korektor:
Prof. dr. Munib Maglajlić
Grafički dizajn i obrada fotografija:
Mirza Todorović
www.alpiner.net
Svi moji slajdovi do 1992. godine su uništeni u vihoru agresije na Bosnu i Hercegovinu. Dugujem iskrenu zahvalnost mojim
prijateljima i poznanicima iz planine i sa interneta koji su mi pritekli u pomoć i ustupili
svoje fotografije za ovu knjigu. To su:
Mirza Todorović, Muhamed Gafić, Muhamed Šišić, Slobodan Žalica, Zijah Kurtović,
Damir Smajić, Samer Hajrić, Marco Gabbin, Nader Honarkhah, Risch Bandli, Louis
Bugnion i Stephan Kenzelmann
Štampa:
Dobra Knjiga
Hrasnica, Bosna i Hercegovina
Tiraž: 1000 primjeraka
___________________________________________________________________
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
821.163.4(497.6)-992
LOGIĆ, Naim
Od Peruna do Everesta: moj put
iz srca Bosne do krova Svijeta
Naim Logić. – Sarajevo, 2013.
- 320 str.: ilustr.; 28 cm
O autoru: str. 316
ISBN 978-9958-534-22-5
COBISS.BH-ID 20445702
___________________________________________________________________
©Copyright by Naim Logić, 2013
Sva prava pridržana, uključujući tekst, dizajn
i prijelom. Niti jedan dio ove knjige ne smije biti
reproduciran ili kopiran u bilo kojoj formi
bez pismene dozvole autora, osim u slučajevima
kratkih navoda u člancima i prikazima.
Omot
Prednje korice:
Mt Everest (8.850 m) viđen sa Kala Patthara
(5.550 m) – 20. april 2012.
Dole lijevo:
Planinarski dom Javorje (1.352 m), Perun
Dole desno:
Na krovu Svijeta: Mt Everest (8.850 m)
10 sati ujutro, 19. maj 2012.
Zadnje korice:
Gore lijevo:
Skok na Prenju – oktobar 2011.
(Foto M. Šišić)
Gore u sredini:
U Kaminu u Izgorjeloj grudi, Prenj
septembar 1977. (Foto M. Šišić)
Gore desno:
U ulazu u smjer Sandžačka 33 u Osopcu,
Prenj – mart 1978. (Foto M. Šišić)
Dole:
“Zlatna breza”, Romanija
(Foto M. Todorović)
Naim Logić
od Peruna
do Everesta
Moj put iz srca Bosne
do krova Svijeta
Sarajevo, 2013.
Uvodna riječ
Posvećeno:
Mojim roditeljima, Sabaheti i Enveru,
koji su me izveli na pravi put,
te mojoj supruzi Mirjani i kćerki Mii
za razumijevanje i podršku.
Poštovani čitatelju,
Prelistali ste ovlaš te bogato ilustrirane stranice: “Od Peruna do Everetsta”. I odmah se
odlučili da polako počnete od prve stranice.
Jedan mali, skromni čovjek iz tamo daleke,
za neke i nepoznate Bosne i Hercegovine,
drznuo se da osvoji najvišu planinu svijeta.
Bez sponzora, vlastitim snagama – čestito.
Krenuo je da od dječačkog sna, upornošću,
voljom, samoprijegorom od tog malog
planinskog vrha Peruna, koji ne dostiže ni
1.500 mnv, do one magične točke najvišeg
vrha Svijeta. Neki neznani čitatelj u svijetu,
zapitat će se, a gdje je taj mali vrhunac, gdje
su te planine Treskavica, Bjelašnica, Prenj,
Čvrsnica… gdje su Naimove noge prvo hodile? Tko su ti ljudi i čija su to imena, koji
su mu bili učitelji? Gdje se to počeo jedan
san pretvarati u stvarnost? Naim nam je to
predivno opisao. Njegova knjiga nije samo
jedinstven putopis, to je hvale vrijedan
udžbenik. Ne, ta knjiga nije, kao neke od
poznatih imena svjetskog alpinizma, sa prizvukom samohvale, već bih više mogao kazati
jedan putokaz, kako se jedan san može pretvoriti u stvarnost. Rekoh za Naima: mali,
skromni čovjek, a Naim nam pokaza kako
je on ustvari veliki čovjek – gordi bosanski
patriota!
Poštovani čitatelju, bez obzira koliko imaš
godina, kada pročitaš i zadnju stranicu i
zaklopiš knjigu reci:
“Naime, hvala Ti”.
Sarajevo, mart, 2013.
Drago Bozja
Certifikat
vlade Nepala
za uspješan
uspon na
Sagarmathu
(Mt. Everest)
Praznici postojanja
Startna pozicija ove knjige je u Visokom.
Visoko je u Bosni. U Visokom je bio park.
U parku klupa. Visoko je 422 metra više od
razine mora. Klupa je 50 centimetara viša
od razine Visokog. Ljeta bosanskog 1956.
četverogodišnjak Naim Logić popeo se na
tu klupu. Lokalnom fotoreporteru uspon
se učinio odvažnim, zanimljivim. Visočke
novine su objavile fotos s legendom: “Nemirni Logo – najnestašnije dijete u Visokom”...
... Maja 19. 2012. svjetske novinske
agencije su odaslale vijest da se doktor
elektrotehničkih nauka Naim Logić popeo
na Mount Everest. Mount Everest je Guliver
među planinama koji se gordi na 8.848
metara tamo gdje prestaje planetica Zemlja
i počinje beskraj. O tih 8.425 metara i 50
centimetara uspona od starta u Bosni dugog
55 godina i koji mjesec, govori ovaj dnevnik
alpiniste Naima Logića. Per aspera ad astra.
Per klupa u visočkom parku ad Krov Svijeta,
svjedoči ova automonografija. “Od Peruna
do Mount Everesta” naslovio ju je autor.
Perun je brdašce među planinskim gorostasima. Perun (vrh Karasovina 1472. m.) je
prvi stvarni stepenik a Elbrus (5.642 m.),
Kilimandžaro (5.895 m.), Denali (6.194 m)
Ama Dablam (6.856 m.), Akonkagva (6.962
m.), kao i svaki prethodni – sljedeći je,
zadihan korak iz podnožja samog sebe. Ko
ne smogne snage da ga iskorači ne razumije
šta znači bilo koji put, a posebno Sizifov,
uzbrdo. O tome govori ova monografija.
I kako se dug, lijep san budi u javu. Koja,
počesto, liči na san.
San i java Naima Logića praznični su datumi
crveno ispisani u kalendaru postojanja. U
kojem su svi putevi čudni poput Gospodnjih i kliski poput Čovjekovih. Planinarski
su posebni. Prvo se prelaze u glavi a onda u
gojzericama. Uspon do vrhova želja i stremljenja na kojim se pobadaju pobjedničke
zastave je potraga za drugačijim svijetom od
pljosnatog. U kojoj se podjednako ide put
glečera i oni dolaze u susret nepredvidivi,
prijeteći, surovi, nemilosrdni... Taj put
nema prečica. Ukoliko se ne uklešu voljom,
upornošću, ljubavlju i samoodricanjem.
Na klupi u
Visokom
(422 m)
Prelaze ga samo oni bez čula poraza; jedino
oni ne mogu biti poraženi. Niti pobjediti
uvijek najjači, nego najuporniji. S tim se
rodi, ili ne rodi. Naim Logić je rođen. Bez
zbirke svestranih talenata u njegovom trajnom vlasništvu nit bi zastava BiH danas bila
na vrhu Mount Everesta nit ova monografija
u našim rukama... Tjeme Everesta je najuzvišenije pobjedničko postolje svijeta, a
alpinizam preteška i preriskantna disciplina
da bi bio olimpijska...
...Uspon nije hod po počasnom ćilimu.
Ćilim se prostire tek kad se umornim,
promrzlim jagodicama prstiju, i cijelim
vrelim srcem, dodirnu zvijezde. O tome
hodu i dodiru govori ova monografija. I da
trajnost opstanka čovjekovog traga otisnutog
u vječni glečer il’ papir, svejedno, zavisi od
upornosti želje da se dotakne nemoguće.
Nadmašiti prirodu, znači nadmašiti samog
sebe. Po tome je ova monografija dokumenat o mogućnosti nemogućeg. Suštinskim
sadržajem je dnevnik alpiniste a sveukupnim
jedinstven udžbenik istorije, geografije, geologije, metereologije, religije, flore i faune,
mitova i predanja, običaja i navika dalekih,
neznanih svijetova... Pred nama je, dakle,
mini enciklopedija s posebnim osvrtom na
planine i planinarstvo. Za alpiniste Savjetnik za preživljavanje tamo gdje je smrt
bliža od flanelske potkošulje. I još mnogo
toga dragocijenog našim spoznajama što je
poražavajuće daleko, učinila je očaravajuće
blizu...
...Onaj ko se odluči s Naimom Logićem
od Peruna do Everesta i čitalac je i saputnik.
Penjemo se njegovim kazivanjem sa istom
lakoćom i žeđu za avanturom kakvom smo
kao djeca “Kroz pustinju i prašumu” Henrika Senkijeviča, metereološki još podobnije
za “Bijelim očnjakom” Džeka Londona...
Jezik, stil i dramaturgija kojim je kazana
posjeduju sve odlike vrijedna literarnog
djela. Čitalac će se, ne jednom, zapitati: jel
nam vodič na krovove svijeta alpinista il’
vrstan pripovjedač koji se u dokolici bavi
alpinizmom? Po tome je ova monografija
djelo alpiniste, literate, erudite i majstora
fotografije. Podjednako dobrodošao prilog
planinarstvu, književnosti i dostojanstvu
Bosne i Hercegovine...
... Život je ustaljena navika. Ko se ne usudi
poigrati njime i kroz njega, taj ga i nije
valjano odživjeo. U stalnoj igri ko će koga
nadživjeti, Naim Logić je nadživjeo život...
Iz tog i svih razloga među koricama ovog
monumentalnog dokumenta recenziju
treba prihvatiti kao dubok naklon divljenja
i poštovanja pred autorom i cjelokupnim
djelom.
Exeter, UK, februar, 2013.
Mišo Marić
U iščekivanju
povoljnijeg
vremena
Sjeverno sedlo
Everesta
(7.020 m)
maj 2009.
“Ljubav prema prirodi je jedina koja ne vara ljudske nade.
Tu nema razočaranja.”
- Honoré de Balzac
Greben Mt. Everesta (8.850 m)
od Sjevernog do Južnog sedla
U nastavku desno Lhotse (8.516 m)
Pogled sa Pumori visinskog kampa (5.700 m)
maj 2012.
Popis Savjeta
Sadržaj
1 - Unapređenje zdravlja
15
15 - Fizička spremnost
182
Uvod
12
2 - Izgrađivanje karaktera
15
16 - Izbjegavanje lutanja
200
Djetinjstvo
20
3 - Proširivanje vidika
17
17 - Kišobran u planini
215
4 - Planina je učitelj
17
18 - Definisanje cilja
239
Prvi Izleti
Druge aktivnosti
5 - Hobi i obaveze
17
19 - Vjetar i težina
243
6 - Racionalno odmaranje
23
20 - Strpljenje
245
7 - Izbor opreme
38
21 - Noćenje u planini
252
8 - Racionalno penjanje
39
22 - Metalni predmeti
252
9 - Korištenje termosice
81
23 - Opasnosti povratka
258
10 - Aklimatizacija
89
24 - Izbor organizatora
268
11 - Trening za planinu
93
25 - Kompresione vreće
272
12 - Fleksibilnost
100
26 - Obnavljanje snage
288
13 - Kontrola emocija
144
27 - Toplina tijela
295
14 - Bivak
154
28 - UV zaštita
305
29 - Uvježbanost
309
30 - Provjerena oprema
309
Sa ocem na Zelengori, vrh Treskavac
U pozadini, s lijeva: Maglić, Bioč, Volujak
decembar 1979.
24
28
PRVI USPONI
Alpinizam
Romanija
Treskavica
Maglić
Prenj
Medvjedov kuloar
Čvrsnica
Velež
34
41
44
48
52
54
60
66
70
OPASNOSTI U PLANINI
Visinska bolest
Aklimatizacija
Zona smrti
Trening za planinu
72
76
85
87
90
ALPE
Monte Rosa
Mont Blanc
Matterhorn
Lyskamm
94
98
102
106
110
AZIJA
Damavand
Alam Kooh
Ararat
Khan Tengri
114
118
122
126
128
JUŽNA AMERIKA
Alpamayo
Huascaran
Tocllaraju
Ranrapalca
136
140
146
148
152
SJEVERNA AMERIKA
Američki Indijanci
Arizona
Baboquivari Peak
Antelope Canyon
Buckskin Gulch
Wave
Grand Canyon
Humphrey’s Peak
Picacho Peak
Monument Valley
Canyon de Chelly
Havasupai
Petrified Forest
Sedona
Saguaro
Sierra Nevada
Mount Langley
Mount Russell
Mount Whitney
Palisade Range
Yosemite
Devils Postpile
Biseri Wyominga
Disappointment Peak
Grand Teton
Wind River Range
Mount Moran
Middle Teton
Yellowstone
Rocky Mountains
Mount Rainier
Mount Sneffels
Mount Hood
Arches
Zion
Bryce Canyon
158
160
162
164
166
168
170
171
172
173
173
174
174
175
176
177
178
180
182
184
188
192
193
194
195
197
198
202
204
205
208
209
214
216
218
219
219
HIMALAJI
Nepal
Nepalski kalendar
Kathmandu
Šerpa narod
Tibet
Jak
Pudža obred
Monsuni
Cho Oyu
Ama Dablam
Mount Everest
Island Peak
Na krovu Svijeta
Epilog
220
224
225
226
227
228
229
230
231
232
246
260
271
283
310
O autoru...
316
Sponzori
318
Gore:
Masiv Himalaja viđen iz
Tingria (4.380 m), Tibet
Sa desna:
Cho Oyu (8.201 m),
Ngojumba Kang (7.916 m),
Ngojumba Kang II (7.743 m),
Ngojumba Kang III (7.681 m),
Gyachung Kang (7.952 m),
Everest (8.850 m)
oktobar 2007.
Zapis sa stećka iz 1094. godine - Radimlja, Stolac
Foto: S. Hajrić
Uvod
Kada čovjek u nekoj svojoj djelatnosti
dosegne prekretnicu, ključni trenutak, neku
vrstu vrhunca – a za planinara i alpinistu je
to izlazak na Mount Everest, najvišu planinu
na svijetu – sasvim je prirodno osvrnuti se
i sagledati pređeni put kojim se došlo do te
tačke.
A moj put u planinarstvu i alpinizmu
počeo je u srcu Bosne, u blizini drevnog
kraljevskog grada Bobovca, počeo je izletom na planinu Perun iznad grada Vareša,
početkom ljeta 1959. godine. Vareš je gradić
stiješnjen u uskom kanjonu rječice Stavnje, a
boravio sam u lijepom planinarskom domu
“Javorje”, ukrašenom drvetom breze, u
divnom prirodnom okruženju sa nepreglednim pitomim proplancima. Ta otvorenost
prostora, nesputanost kretanja i trčanja
po okolnim cvijetnim livadama ostavila je
upečatljiv trag u meni, još predškolskom
djetetu, te pobudila ljubav prema planini i
boravku u prirodi.
I, tako je počelo. Zavisno od raspoloživog vremena, materijalnih mogućnosti,
trenutnog interesa i zdravlja, u protekle
54 godine bilo je više ili manje aktivnih
razdoblja u mom planinarstvu, alpinizmu,
visokogorstvu, turnom skijanju. Jedna stvar
koja se cijelo vrijeme nije mijenjala jeste
moja stalna želja za boravkom u prirodi.
Vremenom, planina je postala dio mog
života. I, nabralo se puno izleta, dosegnutih
vrhova, ispenjanih smjeri, preskijanih tura,
pojednostavljeno rečeno – steklo se puno
iskustva.
Upravo je to i bio razlog za pisanje ove
knjige: želja mi je bila da svoj doživljaj planinskih ljepota, ugođaj boravka u prirodi, te
iskustvo stečeno tom prilikom podijelim sa
vama. A od vašeg zanimanja zavisi da li ću
se prihvatiti pisanja još dviju knjiga: Turnim
skijama po bijelim prostranstvima svijeta i Na
najvišim vrhovima 7 kontinenata” (do sada
sam bio na njih 5). Iz tih razloga neću se
doticati mojih tura na skijama niti izlazaka
na najviše vrhove pojedinih kontinenata,
izuzev Everesta. Čini mi se da bi bilo previše
u jednoj knjizi opisati 54 godine bogatih
aktivnosti.
Dakle, predočavanjem ljepota domaćih
i svjetskih planina i prednosti boravka u
prirodi, namjera mi je zainteresovati što
više vas, čitalaca ove knjige, da se okrenete
prirodi i planini. No, ma kako ja bio
slatkorječiv u opisivanju tih ljepota, slika
vrijedi više od hiljadu riječi. Stoga ću nastojati knjigu obogatiti lijepom i privlačnom
fotografijom, a moju životnu priču o aktivnosti u planini razgoditi na tri dijela – na tri
spomenute knjige.
Lijevo:
Rongbuk
budistički
manastir
(4.930 m)
U pozadini
sjeverna stijena
Mt. Everesta
(8.850 m)
april 2009.
Međutim, najvažniji cilj ove knjige je
njen obrazovni karakter. Skoro cijeli svoj
radni vijek sam posvetio obrazovanju,
prenoseći svoje znanje na mlađe, pa tako i
ovom knjigom želim da podijelim sa vama
| 13
Bujna vegetacija
u pristupu
Mt. Rainieru
(4.392 m) u državi
Washington, USA
juli 2006.
moja iskustva iz planine. To namjeravam ostvariti kroz davanje savjeta o tome šta raditi
i kako se ponašati u određenim prilikama
u planini. Savjeti su prije svega namijenjeni
mladima koji tek kreću u planinu, puni
nesigurnosti i straha od novog i nepoznatog,
straha od nepredviđenih i surovih okolnosti, mladima koji još definišu karakter
svoje ličnosti, traže svoje mjesto u društvu,
osjećaju se nesigurnim u sve bržem vrtlogu
svakodnevnice. I oni stariji i iskusniji koji se
po prvi put nađu u određenim okolnostima
u planini mogu naći ove savjete korisnim.
Jasno mi je da to neće biti nimalo lagan
posao, ali ću se potruditi.
Moram li to reći? – Ja volim izazove.
Vjerujem da ćete me razumjeti da navođenjem visina osvojenih planinskih vrhova,
ocjena težine ispenjanih smjeri, uglova nagiba sniježnih i zaleđenih padina, iznosim
samo činjenice, a da mi nije namjera nikakvo hvalisanje, trijumfalizam, razmetanje.
Dosezanjem vrha zahtjevne planine,
izlaskom iz teške alpinističke smjeri ili
završetkom naporne skijaške ture, tipično
je ljudski osjetiti zadovoljstvo i blaženstvo
zbog uspjeha i ostvarenja nečeg izuzetnog,
osjetiti da su svi napori i odricanja primjereno nagrađeni. Nema tu mjesta nikakvom
trijumfalizmu sa “pobjedom” nad planinom,
nad stijenom, nad prirodom, jer pobjede
ustvari i nema. Potpuno je jasno da se time
ustvari savladavaju određene vlastite slabosti,
otkrivaju nove i utvrđuju postojeće sopstvene sposobnosti i u krajnjoj liniji učvršćuje
i snaži vlastita ličnost. U pozadini moje
cjelokupne aktivnosti u planini je moja
14 | Naim Logić
urođena radoznalost i iskonska ljudska
potreba da se uvijek ide dalje, više, bolje.
Za ovakvu vrstu djelatnosti mislim da bi
bilo dobro posjedovati određenu dozu
takmičarskog duha, ali nastojte držati taj
poriv pod nadzorom, u granicama zdravog i
racionalnog, izbjegavajući preambicioznost,
nerealnost, nekritičnost i bolesne ambicije.
Osjetite li da ste izlaskom na vrh neke
planine u tom trenutku postigli neku vrstu
svoga maksimuma, tu planinu s pravom
možete smatrati svojim “Everestom” i ispuniti se zadovoljstvom i srećom zbog takvog
uspjeha. Dakle, svako ima svoj “Everest”.
Bilo bi mi izuzetno drago ako bih uspio
da “nagovorim” neke od vas da se počnete
baviti planinarstvom, da vas sretnem u
planini, a onima koji su već aktivni planinari da svojim savjetima olakšam ostvarenje
njihovih ciljeva boravka u prirodi. Naravno
da ja nisam prvi, niti jedini čovjek koji iza
sebe ima preko 50 godina iskustva boravka
u planini, niti mislim da su svi moji savjeti
jedinstveni i nikada ranije viđeni, ali osjećam
da sam svojom dosadašnjom aktivnošću
došao u fazu kada imam i drugima nešto
da kažem, da ih svojim savjetima upozorim
da ne ponavljaju moje greške. S obzirom na
okolnost da je u suštini svega iskustvo koje
bi trebalo da vodi ka mudrosti, iskoristiću
svjetsku mudrost, izraženu u poslovicama i
izrekama velikih ljudi i citirati ih na početku
pojedinih poglavlja. Nastojaću ustanovljene
ciljeve ove knjige sistematizirati, a savjete
za koje smatram da mogu biti od posebne
koristi, posebno izdvojiti.
Ovako na primjer:
1 - Unapređenje zdravlja
Fizičkom aktivnošću, u ambijentu
znatno čišćeg zraka nego u zagušenim i zagađenim gradovima, vi intenzivno jačate svoj organizam, njegovu izdržljivost i svoju životnu volju.
Boraveći u okruženju mirisnih cvijetnih
livada, osluškujući cvrkut ptica i žubor
planinskih potoka, uživajući u živopisnim krajolicima ugodnim za vaše
oči, vi neosjetno poprimate tihi, usporeni, opuštajući ritam prirode i time
unaprjeđujete svoju psihičku stabilnost. Planinarstvo i boravak u prirodi
je nasušna potreba današnjeg čovjeka
željnog izbavljenja iz gradske vreve i
psihičke napetosti savremenog života.
Svakodnevni život postaje sve brži i
vodi nas u jedno stanje donedavno
nepoznato – stanje napetosti i stresa.
Moderna medicina je sve više uvjerena da je stres uzročnik začuđujuće
puno bolesti. Zato, otiđite u prirodu i
planinu i rasteretite se! To je vrsta aktivnog odmora koji obnavlja energiju
neophodnu za svakodnevni život.
2 - Izgrađivanje karaktera
U prirodi vladaju prirodni zakoni. To
su jednostavni i postojani zakoni. U
prirodi i njenim zakonima nema mjesta za laž, dvoličnost, nedosljednost,
podmetanja, zlobu, zavist, licemjerje
– dakle, svega onoga karakterističnog
za loše međuljudske odnose i od
čega čovjek odlaskom u planinu želi
pobjeći i odmoriti se. Čestim odlascima u planinu vi ćete neosjetno poprimati te njene osobine i time izgrađivati
pozitivne crte svoga karaktera kao
što su postojanost, širokogrudnost,
druželjubivost, smirenost, samokontrola, samopouzdanje i vjeru u vlastite
snage i mogućnosti. Time postajete
snažna i postojana ličnost i čovjek
svjestan svojih vrijednosti.
Vodopad iznad
rijeke Columbia
istočno od
Portlanda u
državi Oregon,
USA
maj 2005.
Gore lijevo:
Planinsko cvijeće
Foto: M. Šišić
Uvod | 15
3 - Proširivanje vidika
Dosežući vrh planine, vi neminovno mijenjate svoju perspektivu i proširujete svoje vidike, ali na
planinu ne možete “pasti s neba”.
Mnogo je važniji put kojim ste došli
na planinu. Taj put će obogatiti vaš
život širenjem vidika u drugom smjeru: upoznaćete nepoznate kulture
naroda, diviti se novim podnebljima,
uživati u do tada neviđenim primjercima biljnog i životinjskog svijeta.
Zajedno sa usponom na planinu taj
put će činiti jedan zaokružen doživljaj
koji će učiniti vaš život sadržajnijim i
bogatijim.
U pristupu vrhu
Gannett
(4.207 m) Wind
River Range
u državi
Wyoming, USA
august 2010.
4 - Planina je učitelj
Jednostavnost prirodnih zakona
sugerisaće vam da u mnogim aspektima pojednostavite sve zamršeniji
savremeni urbani život. U planini se
penjete najjednostavnijim i najkraćim
putem i vremenom se počinjete i
ponašati i komunicirati u skladu s tim
– jednostavno, kratko i neposredno.
U planini najbolje možete upoznati
čovjeka, jer tu svako razvija svoj osobeni odnos prema društvu i prirodi.
A priroda kao da nas oplemenjuje,
pomaže nam da izgradimo bolji dio
sebe, razvija drugarstvo, nesebičnost, požrtvovanje, širokogrudnost.
5 - Hobi i obaveze
Priroda će vas svojom ljepotom i
ugođajem brzo osvojiti pa će vam
odlazak u planine postati potreba.
Međutim, nemojte dozvoliti da vas
hobi odlaska u planinu obuzme u potpunosti, jer postane li vam to svakodnevna “obaveza”, život će vam postati jednoličan. Skladan odnos između
boravka u prirodi i angažmana na
poslu je optimalna formula za postizanje maksimalnih postignuća na
oba polja: i u planini i u profesiji...
Uvod | 17
te svoju domovinu da biste je više voljeli”.
Citirani zapis sa stećka kaže da ima “nešto”
u toj Bosni, “nešto” što plijeni, “nešto” što
opčinjava, “nešto“ što se neizmjerno voli...
To “nešto” ja ću nastojati da dokučim i potcrtam ovom knjigom.
Shamrock Lake
(3.124 m)
u državi
California, USA
juli 2009.
... Boravkom u prirodi akumuliraćete
mnogo pozitivne energije prijeko
potrebne za svakodnevni zahtjevni
intelektualni rad na radnom mjestu, a
napornim i intenzivnim angažmanom
u profesiji, uželićete se relaksirajućeg
boravka u prirodi. Dakle, hobi i profesija praktično se nadopunjuju.
Njihov skladan odnos je formula za
zdrav, uspješan i sretan život.
18 | Naim Logić
Pobrojah ovdje nekoliko savjeta, a o svakom od njih moglo bi se još podosta napisati, sa znatno više pojedinosti i obrazloženja.
Međutim, ovih tema ću se doticati kroz
cijelu knjigu i ukazivati na njih.
Vjerujem da ste na početku teksta uočili
citirani epitaf sa stećka na Radimlji, koji je u
kamen uklesan 1094. godine, dakle bezmalo
prije 1.000 godina, ali je ljubav prema Bosni
i tada bila besprimjerna. Pri tome mislim na
sljedeći dio epitafa: I da ostavih kosti u tujini,
i tad bih samo Bosnu sanj’o.
U to doba nije bilo velikih gradova i
uzavrelog savremenog života koji svojim
tempom naprosto melje svoje žitelje – živjelo
se u prirodi i planini i sa prirodom i planinom, a naša domovina Bosna i Hercegovina,
iako srazmjerno mala, ima tako raznolika i
značajna prirodna bogatstva i ljepote kakve
se rijetko gdje mogu naći. To je još jedan
razlog da izađete iz gradske vreve u prirodu i
planinu i, u krajnjoj liniji, da bolje “upozna-
Kao što se vidi iz naslova, knjiga treba
da govori o mom putu i mom doživljaju
planine u posljednjih pedesetak godina i
neminovno će imati nekakvu hronologiju.
Rekoh već da će knjiga imati i obrazovni
karakter. Ali, nemojte očekivati da u ovoj
knjizi nađete sve što vam je potrebno za
boravak u prirodi, jer u prirodi ćete se kretati po stazama sa markacijama, koristićete
planinarsku opremu, u prirodi ćete se i
hraniti, ponekad morati zanoćiti pod otvorenim nebom, trebali biste poznavati i
opasnosti koje vas vrebaju u planini, eventualne osnove prve pomoći i spašavanja,
planinarske orijentacije, meteorologije,
planinarske fotografije, treninga za planinu,
a moguće i nešto o specijalnostima kakve su:
alpinizam, turno skijanje, speleologija... O
svakom od spomenutih područja napisane
su cijele knjige, a i ja bih imao štošta reći,
ali bi to prevazilazilo obim ove knjige. Isto
tako, najavljenim temama, kao što su Everest, američke Rocky Mountains itd. mogla
bi biti posvećena zasebna knjiga. Ipak ću se
ovdje ograničiti na neke od svojih utisaka
i dati okvirne tehničke podatke koji mogu
poslužiti kao referenca i poređenje za slučaj
da ova knjiga ponuka neke od vas na slične
akcije. Ovom knjigom želim ustvari da na
jedan svima pristupačan, jednostavan i nenametljiv način:
• opišem svoj put i način kako sam u proteklih pedesetak godina uživao u planini,
• približim vam lijepom fotografijom taj
ugođaj, ne bi li vas “nagovorio” da i vi
krenete mojim stopama planinara, a ako to
uspijem,
• učinim svojim dobronamjernim savjetima
vaš eventualni put u planinu ugodnijim i
bezbrižnijim.
Pa, da krenemo...
Uvod | 19

Download Report