VIŠE OD MEDA (More Than Honey) PRESS MATERIJAL Sinopsis Već petnaest godina cijele pčelinje zajednice misteriozno nestaju. Ne samo u Americi gdje je desetkovana gotovo polovica košnica, već i u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Italiji i Grčkoj. Uzrok katastrofi je nepoznat, pčelari ih ne pronalaze uginule na tlu niti znamo prirodnog neprijatelja. Apis mellifera (pčela medarica) pojavila se na Zemlji prije 60 milijuna godina i neophodna je za ekonomiju i za opstanak čovječanstva. Pčele su oprašivači čak 80 posto biljnih vrsta i bez njih bi voće i povrće moglo nestati s lica zemlje. Švicarski kandididat za Oscara, film "Više od meda", pokušava odgovoriti na ovo pitanje u dosad najdetaljnijoj znanstvenoj, ali i vizualnoj analizi pčelinjih zajednica. Upotrebom mikro-kamera i snimanja unutar košnica, približili smo se ponašanju pčela, više nego to prostim okom ijedan pčelar može vidjeti. Dokumentarni hit koji je samo u Francuskoj pogledalo 130 tisuća gledatelja. O redatelju... Markus Imhoof (1941.) švicarski je scenarist te filmski, kazališni i operni redatelj. Studirao je književnost i povijest umjetnosti na Sveučilištu Zurich (Univerity of Zurich). Svoju filmsku karijeru započeo je sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a svoj redateljski debi bilježi televizijskom dramom „Fluchtgefahr“(1976.). Sljedeće godine režira još jedan televizijski uradak „Tauwetter“, a potom i jedan od njegovih najistaknutijih naslova, ratnu dramu „Das Boot ist voll” (1980.) u kojem istražuje središnju ulogu koju su švicarski antisemitisti imali u izgonu Židova koji su pobjegli iz nacističke Njemačke tražeći azil u Švicarskoj. Film je na filmskom festivalu u Berlinu nagrađen Srebrnim medvjedom za najbolji scenarij i režiju te je nominiran za Oscara. U svom prvom dugometražnom dokumentarcu “Više od meda” (More Than Honey, 2012.), Imhoof se pozabavio problemom globalnog izumiranja pčela. Kao i u nekim njegovim ranijim radovima i ovaj film za Imhoofa ima posebno značenje budući da je i njegov djed bio pčelar, dok je njegova kćerka pčelarska znanstvenica. Produkcija filma trajala je punih pet godina. Izjava redatelja „Moja namjera je bila kroz slike nabijene osjetilnošću gledatelju omogućiti razumijevanje drame koja se odvija te preko vrlo stvarne priče o majušnim pčelama istaknuti mnogo širi kontekst: pritisak koji nastaje neprekidnim rastom globalne ekonomije na dnu čije se piramide, ne zaboravimo, nalaze kukci. To je glavni razlog zašto sam se toliko trudio učiniti pčele vidljivima i tako dati priliku gledatelju da ih bolje upozna. Zbog njihovih golemih dlakavih očiju i hitinske kutikule kojom su prekrivene izgledaju poput fascinantnih bića s drugog planeta koje se na ekranu doimaju velikima poput čovjeka, a često i većima. Postoji trenutak u sukobu pčela i neoliberalne tržišne ekonomije u kojoj agent za oprašivanje stvara pritisak na pčelara koji, posljedično, stvara pritisak na pčele kako bi povećao njihovu efikasnost u oprašivanju. Pčela je postala radnik na traci; uređaj koji bi trebao funkcionirati na pritisak gumba. Možda zvuči pretenciozno, no rekao bih da je ovaj film nešto poput Chaplinovih "Modernih vremena" s pčelama u ulozi naratora.“ Recenzije “Čarobno lijepi film „Više od meda“ bez ikakve doze dociranja, upozorava da se bolje brinemo o pčelama i cijenimo njihov nezamjenjivi rad.” New York Post “Više od meda nije samo 91 minuta mrtvih pčela. Tko bi to podnio? Ne, to je sjajna, informativna i prigodno konteplativna studija o pčelinjem svijetu i njegovoj krizi, a na kraju ipak nudi dovoljno kapi nade da se orosi i pokoji zumbul.” Village Voice “U filmu su najupečatljiviji krupni kadrovi pčela kako u svojim košnicama djeluju u simbiozi stvarajući zajedno novu maticu. Imhoof se s pravom odlučio posvetiti pojedinostima izvanredne prirode pčelinje društvene strukture.” Variety „Premda je neobjašnjivi sindrom nestajanja pčelinjih zajednica problem globalnih razmjera najpotresniji trenuci Imhoofovog filma događaju se upravo na mikroskopskoj razini.“ Time Out New York Festivali i nagrade TORONTO INTERNATIONAL FILM FESTIVAL 2012. - službena selekcija BAVARIAN FILM AWARD 2012. – najbolji dokumentarni film GERMAN FILM AWARD 2013. – najbolji dokumentarni film SWISS FILM AWARD 2013. – najbolji dokumentarni film OSCAR 2014. – švicarski kandidat za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma O partneru filma... Hrvatski pčelarski savez utemeljen je 12. prosinca 1954. U doba osnutka u Hrvatskoj djeluje 12 pčelarskih zadruga i 4 pčelarska društva sa oko 116 tisuća košnica. Jedan od osnivača i prvi predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza bio je akademik Ivo Tomašec, koji je u 20 godina vođenja Saveza mnogo učinio na razvoju pčelarstva u Hrvatskoj. Nakon akademika Tomašeca, predsjednici Hrvatskog pčelarskog saveza bili su: Mirko Brence, Stjepan Jelić, dr. sc. Đuro Berber, Milan Preočanin, Marinko Vignjević, Mirko Ćuruvija, dr. sc. Zdravko Laktić, prof. dr. sc. Đuro Sulimanović, Josip Karšić, Mirko Vorel, mr. sc. Zlatko Dominiković, Drago Suman, prof. dr. sc. Nikola Kezić, Martin Kranjec. Sadašnji predsjednik ujedno je i zastupnik u Hrvatskom saboru Vladimir Bilek. PČELE IZ HRVATSKE PROIZVODE NAJBOLJI MED NA SVIJETU! U Hrvatskoj je evidentirano približno 12 tisuća pčelara koji sveukupno posjeduju više od 660 tisuća košnica i godišnje proizvedu oko 8 tisuća tona sortnog (monoflornog) meda - od 15 različitih vrsta medonosnog bilja: bagrem, lipa, kadulja, uljana repica, kesten, suncokret, lavanda i dr., za koji osvajaju brojne medalje na svjetskim natjecanjima. Tako je na međunarodnom ocjenjivanju meda 2010. godine, od 400 uzorka iz cijelog svijeta, bagremov med pčelara Ivana Kožića iz Hrvatske osvojio zlatnu medalju i proglašen svjetskim šampionom. Hrvatski pčelarski savez kao krovna organizacija pčelara u Hrvatskoj danas ima oko 7,5 tisuća članova koji djeluju u 145 pčelarskih udruga čiji se broj svakim danom povećava. Da je Hrvatski pčelarski savez jedna od rijetkih dobro organiziranih poljoprivredno-gospodarskih asocijacija u Hrvatskoj, govori i podatak da su hrvatski pčelari unazad nekoliko godina u sustavu sufinanciranja kroz Nacionalni pčelarski program kojim svake godine ostvaruju pravo na 18 milijuna kuna, a iz fondova Europske unije na raspolaganju im je i 7,4 milijuna eura. HRVATSKI PČELARSKI SAVEZ IZDAJE JEDAN OD 5 NAJSTARIJIH ZNANSTVENO-STRUČNIH ČASOPISA NA SVIJETU Osim zakonodavnog dijela i direktog sudjelovanja u zajedničkim poljoprivrednim politikama EU, ciljevi Saveza su razvoj i unapređenje pčelarstva kao gospodarske grane, objedinjavanje rada pčelarskih udruga, promocija pčelarstva u Hrvatskoj i svijetu, globalno očuvanje zdravstvenog stanja pčelinjih zajednica, znanstveno-istraživački rad na području pčelarstva i apiterapije, edukacija pčelara i konzumenata pčelinjih proizvoda kroz znanstveno-stručno glasilo "Hrvatska pčela", mjesečnik koji kontinuirano izlazi od 1881. godine, što ga svrstava u 5 najstarijih časopisa na svijetu. Pokretač i dugogodišnji urednik "Hrvatske pčele" (koja je prvih nekoliko godina izlazila pod nazivom "Slavonska pčela") bio je Bogdan Penjić (1852-1918) koji je kao saborski zastupnik u Hrvatsko-ugarskom saboru, osim pčelarstva, kroz časopis propagirao i hrvatski jezik. Hrvatski pčelarski savez aktivni je član svjetske znanstvene organizacije "Apimondia" kojoj je primarni cilj otkrivanje uzroka nestajanja pčelinjih zajednica i traženje adekvatnog rješenja za njihov opstanak. Produkcijske informacije Godina proizvodnje: 2012 Zemlja proizvodnje: Švicarska / Njemačka / Austrija Trajanje: 91 minuta Iza kamere... Redatelj: Markus Imhoof Scenaristi: Markus Imhoof, Kerstin Hoppenhaus Snimatelj: JÖrg Jeshel Montažerka: Anne Fabini Skladatelj: Peter Schjerer Dizajn zvuka: Nils Kirchhoff Producenti: Pierre -Alain Meier, Thomas Kufus, Helmut Grasser, Markus Imhoof Produkcija: Thelma Film, Zero One Fil, Allegro Film, Ormenis Film, Schweizer Radio und Fernsehen Trailer: http://www.restartlabel.net/o_filmu?id=151 Distribucija: Partner filma: