Izvoz - motor razvoja Sajmovi potiču izvoz, stoga se itekako isplati ulagati u subvencije za nastupe poduzetnika na sajmovima Rusi troše puno, ali izbirljivo Velike šanse imaju ekološki prehrambeni proizvodi iz Hrvatske, žestoka alkoholna pića i dječja odjeća Inflacija niža do kraja godine Stopa inflacije na godišnjoj razini već u veljači se spustila na 4,9 posto sa siječanjskih 5,2 posto aktualno Str. 4-5 aktualno Str. 8 svijet financija Str. 21 2008 2009 2010 2010 2011 2012 3 7 7 0 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 25. ožujka 2013. Godina LIX / Broj 3770. www.privredni.hr 60 1953 2013 privredni vjesnik proinvest u osijeku / zakon o radu / 15. noćnjak / biser mora / stil / hrwwwatska / svijet financija Ozelenjavanje postojećih zgrada Zelena gradnja nema alternativu Kada Hrvatska uđe u EU, zgrade bez energetskog certifikata neće se moći prodati ili iznajmiti. A tko će kontrolirati certifikate? AN SEBOG POR L P I info EEN osi ork on Što d rope Netw u E e is pr Enter >>10-11 Intervju: Domagoj Nobilo poljoprivreda nakon 1. srpnja >> 6-7 >> EEN, 2-3 Izvozimo u Japan i Švedsku, a upravo kreću isporuke hrvatskih vina na poljsko tržište, kaže vlasnik tvrtke Mediterra Natura Fondovi i novac čekaju, a mladi poljoprivrednici tvrde da jesu spremni za promjene koje donosi ulazak Hrvatske u EU Tjedni gospodarski TV magazin Tjedni gospodarski razgovori :: SPTV utorak srijeda 19:30 12:30 (REPRIZA) :: VKTV Vinkovci srijeda četvrtak 22:00 17:00 (REPRIZA) :: SBTV Slavonski Brod petak 21:15 :: Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 :: SRCE TV Čakovec četvrtak petak 21:45 14:45 (REPRIZA) :: VTV Varaždin četvrtak srijeda 12:00 13:30 (REPRIZA) :: TV NOVA Pula srijeda subota 21:30 16:00 (REPRIZA) :: VOX Zadar srijeda četvrtak 21:30 15:30 (REPRIZA) :: GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA) :: TV ŠIBENIK srijeda nedjelja 21:00 22:30 (REPRIZA) :: TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) :: DUTV Dubrovnik srijeda subota 20:15 15:45 (REPRIZA) sptv pet uto VTV 19:30 12:30 [R] TV Nova Pula sub sri 18:00 14:50 [R] VOX zadar pet sub pon 20:10 14:45 [R] 22:15 [R] sri TV ŠIBENIK 12:00 Tv šibenik pet 21:30 Poljoprivredna TV uto sri 17:10 18:05 [R] VKTV Vinkovci pon uto 17:35 16:35 [R] petak, 29. ozujka u 19.10 sati na gost Ivan Matejašic´, suvlasnik i direktor tvrtke Spin informatica, Osijek UVOD www.privredni.hr Broj 3770, 25. ožujka 2013. Za Vas tražimo odgovore > > [email protected] Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta: Moramo povećati vrijednost MSP-a Hrvatska želi ozbiljno povećati bruto dodanu vrijednost malih i srednjih poduzetnika, odnosno sa 16.000 na 23.000 eura do 2020. godine. Za uspjeh je presudno nastaviti snižavati porezni pritisak. Znamo da presija utječe na likvidnost tvrtki, naročito start-up. Teško je izdati tri fakture ako se na njih mora platiti PDV prije nego se računi naplate. To misle i građani. U anketi našeg ministarstva oko 25 posto ispitanika je istaknulo da je tvrtke najbolje poticati snižavanjem poreza. Od 1004 ispitanika 16 posto drži da bi trebalo povećati i poticaje gospodarstvu, a osam posto želi manju administraciju. Darko Lorencin, ministar turizma: Jačati konkurentnost turizma Trebamo raditi konstantno i sve mjere moraju biti usmjerene na podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma. Ne smijemo zaboraviti ono što je bitno, što će nam se jednom ponoviti, a to su kohezijski instrumenti čije je programiranje sada u tijeku i gdje ćemo sigurno dati snažan naglasak da budemo sigurni da naši djelatnici i poduzeća mogu u budućnosti adekvatno koristiti te novce. Prvo što ću činiti kao ministar su pripreme za predstojeću turističku sezonu, te razgovori i upoznavanje s turističkim djelatnicima Dalmacije i Istre. Uslijedit će rješavanje zakonodavnih stvari koje su u tijeku, te dovršavanje postupka prihvaćanja Strategije razvoja turizma. Željko Lovrinčević, ekonomski analitičar: Porez na nekretnine smanjit će potrošnju Uvođenje poreza srušit će cijene nekretnina za 10 posto, a taj će pad proizvesti daljnje smanjenje osobne potrošnje za 1,5 do dvije milijarde kuna, kao i pad BDP-a od 0,5 posto. Trebalo ga je uvesti 2006. i 2007. godine u vrijeme nekretninskog buma, ali tada nije bilo spremnosti za to. Sad je težak trenutak. Prikupljanje poreza stvorit će visoke troškove, ali i velike gubitke na vrijednosti imovine. Trebat će dvije godine dok se ponovno ne uspostavi ravnoteža na tržištu nekretnina. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? 3 pvinfo G(h)ost komentator: Katarina Pekanov, HGK-ŽK Osijek Svijetu trebaju sajmovi Razmjena informacija i stisak ruke od pamtivijeka su sastavni dio sklapanja poslova. Sajamska prezentacija i danas ima značajnu ulogu u pozicioniranju kompanije, ali i manje tvrtke U natoč svim strahovima, internet i virtualni svjetovi nisu utjecali na značaj i privlačnost sajmova. Od pamtivijeka do ovog doba globaliziranog poslovanja, neposredni susreti ljudi, razmjena informacija i stisak ruke sastavni su dio sklapanja poslova. Sajamska prezentacija i danas ima značajnu ulogu u pozicioniranju kompanije, ali i manje tvrtke. Stoga su sajmovi i dalje moćan instrument u marketinškoj aktivnosti poduzeća, ali i poslovnoj organizaciji svijeta. Definitivno, Nastupi na sajmovima, kao i akcije Kupujmo hrvatsko, Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, dobar su način predstavljanja našeg gospodarstva od svojih početaka do danas sajmovi su mjesto susreta ponude i potražnje, pokazivanja uživo onoga što želimo pružiti budućim kupcima i poslovnim partnerima. Mjesto na kojem svaki sudionik može dotaknuti, doživjeti i kušati proizvod. To se pravilo potvrđuje kako na velikim sajmovima u svjetskim metropolama, tako i na manjim lokalnim ili regionalnim saj- movima poput nedavnog GAST-a u Splitu ili Proljetnog sajma u Osijeku. Spoznavajući te činjenice, Hrvatska gospodarska komora i njene županijske komore svojim članicama omogućavaju široki spektar nastupa i izlaganja na brojnim sajmovima u zemlji, a osobito u inozemstvu. Samo na proteklom osječkom Proljetnom sajmu, komore iz Bjelovara, Virovitice, Vukovara i Osijeka te Kantonalna privredna komora iz Tuzle zajedno su dovele većinu sajamskih izlagača, odnosno čak 72 tvrtke. Uostalom, još prije 160 godina, kada je 1853. ustanovljena osječka Trgovačko-obrtnička komora, tadašnje članice su među prvim zadacima novoosnovanoj komori postavile organizaciju sudjelovanja na velikoj Svjetskoj izložbi proizvoda poljoprivrede, industrije i lijepih umjetnosti koja je održana 1855. godine u Parizu. I, naravno, osječka komora aktivno je sudjelovala i omogućila predstavljanje slavonske privrede na svjetskoj izložbi u Parizu. Prvi veliki sajamski iskorak u poslijeratnoj hrvatskoj povijesti dogodio se prije 13 godina, kada je 2000. godine, prvi put nakon dugo vremena, HGK-Županijska komora Osijek organizirala zajednički nastup za svoje članice na Novosadskom sajmu. Odziv članica za ovu manifestaciju bio je upravo nevjerojatan, a još su bolji odjek na sajmu i bolji izvozni rezultati ostvareni na srbijanskom tržištu kasnijih godina. Odlična suradnja Novosadskog sajma s HGK -om ogleda se i u činjenici da je ove godine Hrvatska zemlja partner Novosadskom sajmu. Godina je tek počela, a brojne osječko-baranjske tvrtke su uz pomoć Komore već organizirano nastupale na virovitičkom Viroexpu, na Häuslbaueru Klagenfurt, pulskoj Histriji, sajmu Travel Expo u Pečuhu i beogradskom Beowine te sajmu turizma gdje su gospodarstvenici, uz organizirani nastup, sudjelovali i u bilateralnim po- Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: [email protected] Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: [email protected] Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: [email protected] PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru slovnim razgovorima. Do ljeta predstoji nastup na Međunarodnom sajmu gradnje Construma u Budimpešti te na Sajmu energije, industrije i rudarstva u Tuzli. Jesenska sajamska događanja počinju sa sajmom Die neue Herbstmesse u Klagenfurtu, sajmom poljoprivrede i prehrambene industrije u rumunjskom Aradu, te listopadskim sajmom građevinskih materijala, opremanja i instalacija u Temišvaru. Na traženje naših vinara prošle godine smo im omogućili nastup na Sajmu vina u Krakovu, a pozitivna iskustva delegirala su ovaj sajam i u ovogodišnje odredište naših vinara u studenom 2013. godine. Posljednji ovogodišnji ino sajam bit će ljubljanski sajam namještaja Ambienta u studenom. Što se domaćih sajmova tiče, ŽK Osijek svojim članicama na njihov zahtjev organizira nastup na predstojećem Mediteranskom sajmu u Dubrovniku, na osječkim sajamskim priredbama Expo u svibnju i na Jesenskom sajmu, ali i u Bjelovaru, te na splitskom sajmu SASO. Sve to, kao i akcije Kupujmo hrvatsko, Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, dobar su način predstavljanja našeg gospodarstva u zemlji, a osobito u inozemstvu. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: [email protected] 4 TEMA TJEDNA PROINVEST GOSTOVAO I U SLAVONIJI Optimizam uz okus pesimizma Investicije javnih poduzeća u Slavoniji, kaže Grčić, iznose gotovo 350 milijuna eura, od čega će se 114 milijuna ostvariti u ovoj godini Svetozar Sarkanjac [email protected] P redstavljanje Vladinog projekta ProInvest u Osijek je dovelo respektabilnu ekipu od četiri ministra i tri zamjenika, a respektabilan je bio i odziv slavonskih gospodarstvenika i lokalnih političara. Više od 280 milijuna eura vrijedne su nove investicije u Slavoniji koje će biti sufinancirane iz EU fondova Prema riječima potpredsjednika Vlade Branka Grčića, investicije javnih poduzeća u Slavoniji iznose gotovo 350 milijuna eura, od čega će se 114 milijuna ostvariti u ovoj godini. Najveći dio se odnosi na izgradnju ili obnovu prometne infrastrukture u domeni HAC-a, Hrvatskih cesta i HŽ-a, te dio za poljoprivredu. Nadalje, u proračunu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova je i 205 milijuna kuna vrijednih javnih projekata (40 projekata u pet županija). I na kraju, nešto više od 280 milijuna eura vrijedne su nove investicije u Slavoniji koje će biti sufinancirane iz EU fondova (projekti vodoopskrbe i odvodnje, te obnove pruge Okučani-Novska i Vinkovci-Tovarnik). Ljudi iz Vlade prilično su realno sagledavali i ocjenjivali trenutačno stanje hrvatskog gospodarstva, naglašavajući ipak optimizam temeljen na skorom ulasku Hrvatske u EU. “Iskustva novih ze- Privredni vjesnik Broj 3770, 25. ožujka 2013. ( 1850 sajmova HGK realizirao u 18 godina Izvoz - motor razvoja Sajmovi mog sredstvo poti Turske tvrtke mogu biti posrednici za izvoz prema Azerbejdžanu, Hrvatskoj trebalo što prije organizirati turski sajam Drago Živković [email protected] malja članica EU-a su pokazala da su one u roku od tri godine od ulaska u EU povećale dotok stranih investicija i to je, uz sve što Vlada čini na poboljšanju poslovne klime i poticanja investicija, razlog zašto smo optimisti”, istaknuo je Grčić. Dobra očekivanja iskazao je i dio ljudi iz slavonskog gospodarstva. Tako je Ivo Brzica, direktor tvrtke Novocommerce iz Osijeka, iskazao zadovoljstvo što se velik dio prezentiranog odnosi na poljoprivredu. Previše kočnica “To je i logično, jer poljoprivreda je možda rijedak segment realnog sektora koji u Hrvatskoj još uvijek stvara dodanu vrijednost. Očekujem da će nakon 2014. kada počnemo koristiti strukturne fondove EU-a, u skladu sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a, biti puno više prostora za korištenje tih sredstava. Sve ovo što smo do sada koristili bila je uvertira za prave investicije u primarnu ratarsku proizvodnju, stočarstvo, preradbene kapacitete. Pitanje je koliko ćemo mi biti spremni participirati u tome u odnosu na ovaj birokratski dio priprema. Ako sadašnja i neke buduće vlade budu shvatile značaj stvaranja baze stručnjaka koji će pomoći da se projekti pripreme i apliciraju, onda će postotak iskorištenosti ponuđenih sredstava biti puno veći”, kaže Brzica. Zoran Uranjek, član Uprave tvrtke HarburgFreudenberger iz Belišća, pak, nije osobito optimističan. “Previše je kočnica i dok se one ne oslobode, svaki pomak je težak i dugotrajan. Mi još od 2010. imamo prijavljene projekte u Ministarstvu gospodarstva i sve to ide jako sporo. Radi se o velikom projektu važnom za razvoj tvrtke u naredne tri do četiri godine, a koji donosi zapošljavanje novih 250 ljudi. U međuvremenu smo sami gotovo u cijelosti odradili taj projekt a da nismo dobili nikakvo zeleno svjetlo o tome hoće li stići neka državna potpora ili ne. Sada se toliko spominje Zakon o poticanju investicija. On je u konačnici donesen i time je stari zakon stavljen izvan snage. Međutim, ne može ga se primjenjivati jer nije donesena i nova uredba. Uredba nikako da se donese, a sada se već mijenja taj novi zakon. Nadamo se da će nadležni konačno jednom usuglasiti donošenje zakona i odgovarajućih uredbi kako bi se zakonske odredbe uistinu mogle i primjenjivati. Dakle, puno se priča, ali hajdemo nešto i raditi”, ističe Uranjek. I u ovom digitalnom dobu sajmovi ostaju vrlo efikasno sredstvo poticanja izvoza, stoga se isplati ulagati u subvencije za nastupe poduzetnika na sajmovima, zaključak je međunarodne konferencije Izvoz – motor razvoja: Sajamska industrija u funkciji rasta izvoza i internaciona- Njemačke sajamske kuće svoje specijalizirane sajmove promoviraju kao međunarodne brendove lizacije poslovanja. Kao ogledni primjeri na konferenciji su predstavljena iskustva Njemačke i Turske, čiji poduzetnici u velikom broju sudjeluju na sajmovima diljem svijeta. Njemačka sajamska industrija najrazvijenija je na svijetu, a njemačka država sufinancira nastupe na sajmovima kroz nekoliko programa, rekao je Marco Spinger iz Njemačkog udruženja sajamske industrije (AUMA). Njemačke startup tvrtke tako mogu računati na tri milijuna eura subvencija, dok se sudjelovanje tvrtki u okviru njemačkih paviljona subvencionira s preko 40 milijuna eura. Zato njemački poduzet- nici plaćaju samo polovinu troškova nastupa na oko 250 sajmova u svijetu, na kojima se postavljaju zajednički njemački paviljoni. U anketama provedenima nakon sajmova 83 posto njemačkih poduzetnika kaže da su im iskustva pozitivna i da su nastupima na sajmovima ili povećali izvoz ili Nijemci zbunjeni nostalgijom Njemačke poduzetnike zbunjuje to što se mnogi u Hrvatskoj još uvijek s nostalgijom prisjećaju socijalizma i planske ekonomije, ustvrdio je Michael Lange, direktor Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju, jednog od organizatora konferencije. Propast komunizma potvrdila je da je tržište najefikasniji model uređenja ekonomskih odnosa, ali uz korekcije države kroz oporezivanje. Stoga bi, prema Langeu, uzor za Hrvatsku trebao biti njemački model socijalno-tržišnog gospodarstva, što uključuje daljnju liberalizaciju i izmjenu rigidnog radnog zakonodavstva koje je postalo prepreka stranim investicijama. Samo se tako može smanjiti visoka nezaposlenost, što je Njemačka, tvrdi Lange, dokazala u zadnjih desetak godina, kada se od “bolesnika Europe” prometnula u motor razvitka cijelog kontinenta. 5 www.privredni.hr Broj 3770, 25. ožujka 2013. ( više od 40 mil € godišnje Interklima, Graditeljstvo i Obrtništvo na ZV-u Zemlja partner Kraljevina Maroko subvencije za nastupe njemačkih tvrtki na sajmovima u biti efikasno canja izvoza Kazahstanu i ostalim islamskim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, stoga bi i u koje su veće od rasta domaće potrošnje. Najvažnija izvozna tržišta Turske su Njemačka, Irak i Iran, a na sajmove najviše idu opet u Njemačku, a potom u Italiju i Francusku. Turci imaju što pokazati, tvrdi Međedović: proizvode vrhunski mramor, staklo i bižuteriju, a čak 95 posto lješnjaka koji se stavlja u slavnu Nutellu dolazi upravo iz Turske. su ga stabilizirali. Stoga se u Njemačkoj subvencioniranje nastupa na sajmovima smatra nužnim za poticanje izvoza, ističe Spinger. Sajam kao brend Sve njemačke sajamske kuće imaju strategiju internacionalizacije, a svoje specijalizirane sajmove promoviraju kao međunarodne brendove. Tako se minhenski sajam građevinskih strojeva i opreme Bauma pod istim imenom održava i u Kini, Indiji i Južnoj Africi. Internacionalizacijom brenda sajam postaje izvozni proizvod, a istovremeno se privlači više izlagača na matični sajam u Münchenu, objasnila je Nina Schniering, direktorica strateškog razvoja sajamske tvrtke Messe München. Značajan dio tih izlagača čine turski poduzetnici, kaže Aleksandar Međedović, direktor predstavništva Messe Frankfurt u Istanbulu. Međedović je, inače, član i tursko-hrvatskog poslovnog savjeta, ali kao predstavnik turske strane. Iako Turska ima dugu i bogatu tradiciju vašara i bazara, Turci ne idu na sajmove zato što to vole više od drugih, nego zato što moraju jer su pod pritiskom izvoza s obzirom na to da njihovo gospodarstvo raste po stopama Turci posrednici Turske tvrtke mogu biti posrednici za izvoz prema Azerbejdžanu, Kazahstanu i ostalim islamskim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, stoga bi i u Hrvatskoj, predlaže Međedović, trebalo što prije organizirati turski sajam. Pritom treba imati na umu da se Turci smatraju Europljanima i ne vole kada ih se stavlja među izlagače iz Azije ili arapskih država. Vrlo su zahval- posto troška nastupa na sajmu, a na prioritetnim tržištima samo 30 posto. Nastupi na sajmovima potpomažu se i u Hrvatskoj, a posebno je u tome aktivna Hrvatska gospodarska komora. Prema podacima koje je iznijela potpredsjednica HGKa Vesna Trnokop Tanta, u zadnjih 18 godina HGK je organizirao nastupe hrvatskih poduzetnika na ukupno 1850 sajmova. U zadnje četiri godine recesije prisutnost na sajmovima je čak i pojačana za oko 40 posto, pa je tako u 2012. godini HGK organizirao nastupe oko 3800 svojih članica na 246 sajmova. Pritom je oko 80 posto sajmova na tradicionalnim, a 20 posto na novim tržištima. Bez obzira na recesiju, hrvatski je izvoz od 2008. porastao za preko četiri posto, a pokrivenost uvoza izvozom povećana je na 59 posto. Iako je to sigur- Hrvatski je izvoz od 2008. porastao za preko četiri posto, a pokrivenost uvoza izvozom povećana na 59 posto ni izlagači jer unajmljuju velike štandove od po nekoliko stotina četvornih metara, a turska država izdašno subvencionira njihove nastupe s oko 100 milijuna eura godišnje. To znači da turski poduzetnici plaćaju maksimalno 50 no posljedica i značajnog smanjenja uvoza zbog pada potrošnje, Vesna Trnokop Tanta uvjerena je da hrvatski proizvod ima šansu na stranim tržištima, a u tome važnu ulogu igraju i nastupi na sajmovima. Na Zagrebačkom velesajmu će se od 9. do 13. travnja održati sajmovi Interklima, Graditeljstvo i Obrtništvo. Zemlja partner je Kraljevina Maroko čiji će se izlagači predstaviti svojim obrtima - lončarijom, tepisima, ocrtavanjem kanom, uzorcima krovova, podova i proizvoda za unutrašnje uređenje. Isti proizvodi moći će se kupiti po povoljnim cijenama. Temama implementacije sve učinkovitijih tehnologija, opreme i materijala u području grijanja, klimatizacije, ventilacije i obrade pitkih voda bavi se Interklima. Tijekom ovog sajma održat će se i 22. međunarodni simpozij o grijanju, hlađenju i klimatizaciji te 11. konferencija o termografiji. Sajam Graditeljstvo tradicionalno se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. U okviru sajma održat će se Dan graditelja, Dan arhitekata i prezentacija energetski učinkovite izgradnje Ovogodišnji 55. međunarodni sajam Obrtništva, najznačajniji sajam obrtničke struke, i ove se godine održava uz punu potporu Hrvatske obrtničke komore te Ministarstva poduzetništva i obrta. Tijekom sajma održat će se Hrvatski obrtnički forum, tradicionalni susret obrtnika i predstavnika hrvatske vlade, a bit će dodijeljene nagrade Vrijedne ruke najboljim hrvatskim poduzetnicima - izlagačima na ovom sajmu. (K.S.) Studenti ocjenjuju najaktivnije tvrtke Zlatni indeks 2012. ENT-u i Henkelu Predstavnicima tvrtki koje su lani najaktivnije sudjelovale u akademskom životu proteklog su tjedna dodijeljene nagrade Zlatni indeks. Tu nagradu već treću godinu zaredom dodjeljuje povjerenstvo sastavljeno od studentskih udruga zagrebačkog sveučilišta. Nagrada Zlatni indeks dodjeljuje se i tvrtkama koje organiziraju projekte i praksu za studente. Dodijeljeno je ukupno 12 Zlatnih indeksa 2012. u šest kategorija, te posebna nagrada žirija, a poduzeća koja su pobijedila u više kategorija dobila su grand prix. Prema ocjenama stu- denata, u 2012. su u studentske projekte i udruge najviše ulagali Euro-unit i Styria, dok su na studentskim projektima najviše sudjelovali Imago i Ina. U organizaciji projekata na kojima sudjeluju studenti najviše su se istaknuli Henkel i Ericsson Nikola Tesla (ENT). U kategoriji Stipendije nagradu su dobili ponovno Henkel i Adris, dok su u kategoriji Prakse dobitnici Sandoz i Pliva. Zlatne indekse u kategoriji Najbolji imidž dobile su tvrtke Student Travel Agency (STA) i opet ENT. Posebne nagrade žirija otišle su u ruke Adacte, Siemensa i Hrvatske poštanske banke. Grand Prix u kategoriji velika javna/mješovita/privatna poduzeća dobila je ponovno tvrtka ENT, dok je tu istu nagradu u kategoriji malih i srednjih poduzeća dobio Henkel. (S.P.) 6 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3770, 25. ožujka 2013. investicijska klima nije dobra, “ Ako nema ni otvaranja novih radnih mjesta. ” (više od 70 vinara okuplja Udruga vinara Mediterra Jan Rutkowski, specijalist za tržište rada Svjetske banke Izmjene Zakona o radu: Koji je pravi odgovor na krizu? Domagoj Nobilo, vlasnik i direktor tvrtke Mediterra Kreću isporuke hrv Tvrtka Mediterra Natura jedinstvena je u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Već izvozimo u Japan i Švedsku, a postoje naznake kako bi se o Sanja Plješa [email protected] Mrsić: ZOR prije svega treba štititi radnika Novi zakon o radu ide u saborsku proceduru u lipnju, a njegovo stupanje na snagu očekuje se u jesen ove godine S vaka promjena Zakona o radu (ZOR) implicira izmjene i nekih drugih zakona vezanih uz njega. Osim toga, Hrvatskoj predstoji i velika reforma mirovinskog sustava, pa su zato pred nama burni dani, rekao je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, na prošlotjednom okruglom stolu Izmjene ZOR-a: Koji je pravi odgovor na krizu?. Podsjetivši na činjenicu zašto se uopće krenulo u izmjene ZOR-a, Mrsić je rekao kako je neprihvatljiv udio sive ekonomije i rada na crno u našoj zemlji. No, što se zapravo želi postići izmjenama toga zakona? “ZOR prije svega treba štititi radnika jer je on na tržištu rada najslabija karika. S druge pak strane, zakon treba omogućiti tvrtkama što lakše restrukturiranje. Osim toga, na temelju sudske prakse mijenjat će se neki dijelovi ZOR-a”, rekao je Mrsić. Pritom je napomenuo kako se izmjenama toga zakona želi pojednostaviti procedure i ojačati pravnu sigurnost. “Sudski procesi pred radnim sudovima predugo traju te ih zato treba maksimalno ubrzati”, istaknuo je Mrsić. Dodao je kako se očekuje da će izmijenjeni zakon o radu u lipnju biti u saborskoj proceduri, dok se njegovo stupanje na snagu očekuje u jesen ove godine. Mrsić je napomenuo Sudski procesi pred radnim sudovima predugo traju, treba ih maksimalno ubrzati, kaže Mrsić kako će se izraditi i novi zakon o skraćivanju radnog vremena, a osnovna promjena toga zakona je drukčije uređivanje ugovora na određeno vrijeme. Tržište rada mora biti fleksibilnije “Predložit ćemo da prvi ugovor na određeno vrijeme poslodavac s radnikom napravi bez ograničenja. To primjerice znači da ako se uzima neki radnik na posao na projektu koji traje pet godina, tada će i on biti zaposlen pet godina. No, kada je riječ o drugom ili trećem ugovoru na određeno vrijeme, tada poslodavac mora objasniti razlog zbog čega tom djelatniku ponovno nudi ugovor na određeno vrijeme”, rekao je Mrsić. U tijeku su, kaže, i pregovori između poslodavaca i sindikata u vezi s interesnim pravima, primjerice o pitanju otpremnina, a nakon toga sredinom travnja slijede tripartitni pregovori. Mrsić je naglasio kako je u tijeku i rasprava o Zakonu o zaštiti na radu. Govoreći o tržištu rada u Hrvatskoj te njegovom položaju u odnosu na ostale europske zemlje, Jan Rutkowski, specijalist za tržište rada Svjetske banke, istaknuo je kako je u našoj zemlji, uz veliku nezaposlenost, primjetan i ograničen broj aktivnosti s dodanom vrijednošću. “Sve se to odražava na spori rast produktivnosti. Ako investicijska klima nije dobra, nema ni otvaranja novih radnih mjesta. Osim toga, uloga obrazovnog sustava mora biti još bolja kako bi se pravovremeno reagiralo na promjene na tržištu rada. Postoji prostor za fleksibilizaciju tržišta rada u Hrvatskoj, no za to je ipak potrebno vrijeme i ne može se dogoditi preko noći”, zaključio je Rutkowski. (S.P.) T vrtka Mediterra Natura bavi se izvozom i prodajom hrvatskih autohtonih vina i delikatesnih proizvoda. Riječ je o pionirskom izvozu hrvatskih proizvoda na poljsko, ali i još neka inozemna tržišta na kojima ti proizvodi još uvijek nisu prepoznati. U suradnji s turističkim agencijama tvrtka Mediterra Natura organizira i provodi turističke vinske ture po hrvatskim vinskim regijama. No, osim tvrtke postoji i Udruga vinara Mediterra, koja okuplja više od 70 vodećih hrvatskih vinara te organizira degustacije i prezentacije u inozemstvu. O poslovnim planovima razgovarali smo s Domagojem Nobilom, direktorom Mediterre Nature. Pojasnite nam razliku između udruge Mediterra i tvrtke Mediterra Natura. - Mediterra je najveća regionalna i hrvatska udruga vinara i srodnih proizvođača koja trenutačno okuplja više od 70 članova iz Hrvatske i regije. Cilj naše udruge je promocija hrvatskih i regionalnih vina na našem i inozemnom tržištu, razvijanje vinsko-prehrambenih brendova, poticanje izvoza, razvoj regionalnog kulturno-vinskog turizma i edukacija potrošača. Osim toga, želja nam je jačanje suradnje raznih vinarija u regiji te uspostavljanje marketinške suradnje s mnogim vinarijama u svijetu. Tvrtka Mediterra Natura bavi se izvozom vina, pa tako udruga i tvrtka zajednički djeluju na način da udruga organizira prezentacije vina i B2B vinske degustacije u inozemstvu, a tvrtka nakon pronalaska kupaca plasira vina. Naš cilj nije organizacija degustacija vina otvorenog tipa na vinskim sajmovima, nego isključivo vinskih degustacija na koje se pozivaju potencijalni kupci i budući klijenti. Kada udruga pronađe adekvatnog kupca partnera, tada se uključuje tvrtka i izvozi vino određenog vinara za koje je kupac zainteresiran. Izvoz i prodaja vina je komercijalni zadatak. I udruga i tvrtka osnovane su prije nepune tri godine i u tom je razdoblju porastao broj članova udruge. Otvorena su i neka tržišta na kojima do sada hrvatska vina nisu bila poznata. Krenuli ste s Poljskom. Kakvi su do sada učinci na tom tržištu? - Prošle smo godine posredstvom Hrvatske gospodarske komore došli do vrlo vrijednih partnera u Poljskoj koji su čitav život u vinskom biznisu i vrlo su dobro upućeni u to što se traži na njiho- Mediterra je dobila pravo na ekskluzivno zastupanje hrvatskih košer vina Agrolagune na američkom tržištu vom tržištu. Tako je nastala joint venture kompanija. Poljsko tržište je vrlo zanimljivo jer ima više od 40 milijuna stanovnika, no u smislu kulture is- pijanja vina još su u začecima i ne mogu se mjeriti s Hrvatskom. Ipak, Poljaci sve više piju vino umjesto ostalih tradicionalnih pića. Poljaci su i naši tradicionalni turisti... - Da, oni poznaju Hrvatsku, posebice Dalmaciju, a prema tome i hrvatsku gastro ponudu. Pričali su mi da su se po povratku u Poljsku često pitali gdje mogu kupiti vina koja su intervju www.privredni.hr Broj 3770, 25. ožujka 2013. su hrvatska vina skupa, ali je istinita “ Realno i izreka da svako vino ima svoga kupca. ” *vijesti Natura atskih vina na poljsko tržište regiji, a jedna od značajki je izvoz na daleka tržišta gdje do sada hrvatska vina nisu bila prisutna. ve godine moglo otvoriti i tržište SAD-a, pa čak i Kine trebni su mali poticaji da bi se on izvozio. U Japanu, Americi i Kini vidimo mogućnost osnivanja zajedničkih tvrtki. Moram istaknuti da je Mediterra dobila pravo na ekskluzivno zastupanje hrvatskih košer vina Agrolagune na američkom tržištu. Inače, u tijeku su pregovori s nekoliko američkih distributera u vezi s plasmanom hrvatskih vina, a dosad smo potpisali tri preliminarna ugovora, i to s tvrtkama Barclays Wine Group, Alpine Selection i MMA Primera Int. Trading Services Inc. No, moram istaknuti kako se do takvih partnerskih veza ne dolazi preko noći. Tome prethode brojne degustacije po gradovima, upoznavanje s raznim potencijalnim kupcima i poslovnim partnerima. Daljnje osnivanje joint venture tvrtki bilo bi uspješno na onim tržištima gdje već sada imamo stalne kupce. Želja nam je da svaku godinu na drugom tržištu osnujemo po jednu joint venture tvrtku. pili u Hrvatskoj. Nažalost, distributera hrvatskih vina u Poljskoj do sada nije bilo. Poljaci smatraju kako su hrvatska vina dobra, pa smo se zato i odlučili na proboj na to tržište. Prve narudžbe i isporuke vina trebale bi krenuti ovih dana. Trebalo je to biti i ranije; nažalost, uvijek iskrsnu neki problemi koje niste planirali. U početku će količine isporučenog vina biti nešto manje, ali s obzirom na to da vjerujemo u svoj poslovni plan, nadamo se da ćemo uskoro uspješno poslovati. Nakon poljskog, vjerojatno kreće obrada i nekih drugih tržišta? - Tvrtka Mediterra Natura jedinstvena je u Hrvatskoj, ali i u cijeloj regiji, a jedna od značajki je izvoz na daleka tržišta gdje do sada hrvatska vina nisu bila prisutna. Već izvozimo u Japan i Švedsku, a postoje naznake kako bi se ove godine moglo otvoriti i tržište SAD-a, pa čak i Kine. Ta sva tržišta zahtijevaju velike inicijalne kadrovske i financijske investicije, a problem je u tome što se financiramo isključivo vlastitim kapitalom. Bilo bi dobro da se državne institucije u većoj mjeri uključe u praćenje tvrtki poput naše, koje imaju originalne ideje i poslovne planove. Vino je originalni proizvod i po- Imamo li dovoljne količine vina za japansko ili kinesko tržište? - Promatrajući diferencirano po proizvođačima, tj. od malih do velikih proizvođača, i ako znamo da je mogućnost izvoza vina pojedinog vinara oko 30.000 litara godišnje, tada treba reći da to nije dovoljno za japansko ili kinesko tržište te ne bismo mogli konkurirati velikim svjetskim izvoznicima kao što je Čile, Argentina, Australija ili Novi Zeland. Čak i Kina počinje investirati u velike nasade i hektare vinove loze, pa će se očito u 7 budućnosti otvoriti i neke nove vinske velesile. Držim kako je naša prilika u okrupnjavanju proizvođača i monokultura, tj. vinskih parcela, i to u smislu da se na nekoliko tisuća hektara u određenim dijelovima Hrvatske, primjerice u Istri, proizvede čitava monokultura malvazije. Time bi se snizio trošak proizvodnje, a finalna cijena vina kupcima bi bila prihvatljiva i konkurentna prema ostalim sličnim vinskim sortama koje se uzgajaju u svijetu. Želja nam je jačanje suradnje raznih vinarija u regiji te uspostavljanje marketinške suradnje s vinarijama u svijetu Tako bismo mogli izvoziti vino u daleke destinacije. No, pitanje je tko će biti generator takvog okrupnjavanja i kako primorati nekoga da počne tako razmišljati. Svaki vinar štiti svoj brend i nitko se ne želi odreći svoje etikete, a u ovom slučaju vino ne bi imalo etiketu pojedinog vinara. Kako bismo mogli još više izvoziti, cijene vina prema kupcima moraju biti niže. To se ne može postići kod vrhunskih, ali može kod kvalitetnih vina. U to bi se trebala uključiti i država kako bi se taj problem riješio na nacionalnoj razini. Realno su hrvatska vina skupa, ali je istinita i izreka da svako vino ima svoga kupca. No, uvjetno rečeno, prije će se prodati jeftino vino nego vino koje košta 10 i više eura. Spašen Dalekovod Više od 75 posto vjerovnika Dalekovoda postiglo je dogovor o izlasku te tvrtke iz dugova. Novi plan namirenja vjerovnika bit će objavljen u ponedjeljak. Dio dugovanja bit će reprogramiran, a znatan dio će se i otpisati. Ročište, za koje se i vjerovnici i suvlasnici nadaju da će zaključiti proces predstečajne nagodbe održat će se 2. travnja. Proces je važan i zbog inozemnih poslova tvrtke koja trenutačno radi i u Norveškoj u kojoj ima dva ugovora vrijedna oko 100 milijuna eura. Lokomotive za Maroko Tvornica željezničkih vozila Gredelj u stečaju za Maroko šalje četiri dizelske lokomotive serije GT26 koje je proizvela u suradnji s američkom tvrtkom National Railway Equipment Company (NREC). Riječ je o drugoj izvoznoj isporuci Državnim željeznicama Maroka (ONCF), dok su prve četiri lokomotive isporučene u veljači. Do sredine srpnja planira se isporuka još 20 lokomotiva, te dodatnih 10 do kraja listopada. Za inozemna tržišta proizvedene su još 34 lokomotive koje su izvezene u Mozambik, Gvineju, Argentinu i Saudijsku Arabiju. Zatvaraju se trgovine U prvih 11 tjedana 2013. godine gospodarski sektor trgovine na veliko i malo doživio je najveći ekonomski udar. Samo u tom sektoru ugašeno je 785 poslovnih subjekata, 157 ih je proglasilo stečaj, a 1560 poslovnih računa ušlo je u blokadu, objavila je u svom izvješću tvrtka Bisnode. U prvih 11 tjedana 2013. u Hrvatskoj je registrirano 3337 novih poslovnih subjekata čime se ukupan broj aktivnih trgovačkih društava popeo na 131.113. 8 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3770, 25. ožujka 2013. ( 167 mil potencijalnih potrošača ( 420 mil $ ima carinska unija Rusije, Bjelorusije i Kazahstana lanjski hrvatski izvoz u Rusiju Kako poslovati na tržištu carinske unije Rusije, Bjelorusije i Kazahstana? Rusi troše puno, ali izbirljivo Tatjana Koldašova, predstavnica CustomRusa, smatra da bi velike šanse mogli imati ekološki prehrambeni proizvodi iz Hrvatske, žestoka alkoholna pića i dječja odjeća. Za takve stvari stanovnici Rusije ne žale potrošiti novac Igor Vukić [email protected] P rodati bilo koji proizvod u Rusiji nije problem, no on mora biti vrlo kvalitetan i - umjerene cijene. To je već teže postići, osobito U Rusiju se može ući i sudjelovanjem na natječajima za investicije koje pokreće država za zemlje s kojima Rusija nije ukinula carinu. Na cijenu koja zbog carine i PDV-a raste oko 30 posto još se zida marža distributera i trgovaca, koja može iznositi i 200 posto. Tako će butelja pelješkog plavca od 11 eura u Rusiji standardno poskupjeti na 20 do 27 eura, ali će u nekim trgovinama cijena narasti i na 127 eura, čulo se na prošlotjednom seminaru u Hrvatskoj gospodarskoj komori gdje su finese poslovanja na trži- štu carinske unije Rusije, Bjelorusije i Kazahstana predstavili vodeći ljudi moskovske tvrtke CustomRus. Pronaći niše No gdje postoji volja, postoji i način. Carinska unija ima 167 milijuna potencijalnih potrošača kojima životni standard postojano raste. U Moskvi je srednja plaća 1200 eura, a u unutrašnjosti Rusije oko 425 eura. U Kazahstanu niske plaće već premašuju 450 eura. U unutrašnjosti Rusije također ima područja s visokim standardom stanovnika, rekla je Tatjana Koldašova, predstavnica CustomRusa. Treba dobro istražiti tržište i pronaći niše u kojima se mogu plasirati proizvodi. Koldašova smatra da bi velike šanse mogli imati ekološki prehrambeni proizvodi iz Hrvatske, žestoka alkoholna pića i dječja odjeća. Za takve stvari stanovnici Rusije ne žale potrošiti novac. Prema riječima Andreja skvi. U HGK-u djeluje i Poslovno vijeće za suradnju s Rusijom, a njegovo djelovanje donosi sve više rezultata, istaknula je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a. Kirijenkova, direktora CustomRusa, Svjetska banka je neopravdano Rusiju stavila na 120. mjesto po lakoći poslovanja. Stvar je to kriterija, no Rusija se može svrstati negdje u sredinu. Privučene rastom srednje klase mnoge zapadne kompanije uložile su trud u svladavanju puta do ruskog potrošača. U Rusiju se može ući i sudjelovanjem na natječajima za investicije koje pokreće država. Velike radove, poduzete za Zimske Gospodarska delegacija za Rusiju U Moskvi će se 27. i 28. svibnja održati sastanak Međuvladine hrvatsko-ruske komisije za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju. HGK priprema gospodarsku delegaciju koja bi tih dana na gospodarskom forumu u Moskvi razgovarala o novim poslovima s ruskim partnerima, najavila je Vesna Trnokop Tanta. olimpijske igre u Sočiju 2014., slijede građevinski pothvati za Svjetsko nogometno prvenstvo 2018. Posebno se ističe i veliki projekt obnove ruskih regija te razvitak područja na Dalekom istoku. Prilično detaljne informacije o projektima i rokovima natječaja mogu se pronaći na internetskim stranicama poput invest.gov.ru, invest.rf.com, businesspartner.ru, pfoinvest.ru... Informacije se mogu dobiti i u HGK-u i njegovom predstavništvu u Mo- Rast suradnje Hrvatski izvoz u Rusiju prošle je godine rastao 40 posto i dosegnuo 420 milijuna dolara. Znatan dio rasta odnosi se na poslove koje je sklopio zagrebački Ericsson Nikola Tesla, no zabilježeni su dobri izvozni rezultati i niza manjih kompanija. I samoborski DIV je u veljači sklopio petogodišnji ugovor za izvoz vijaka. Prema riječima Vesne Trnokop Tante, HGK su posjetili predstavnici uprave hrvatske podružnice ruskog Sberbanka i ponudili niz pogodnosti za kompanije koje žele surađivati s ruskim tvrtkama i izvoziti u tu zemlju. Nude se kreditne i garancijske sheme za nastup na natječajima, pa će i to pomoći rastu suradnje. Apel Hrvatske komore inženjera građevinarstva Protiv agonije i besposlice u graditeljstvu Hrvatska komora inženjera građevinarstva poziva institucije da poduzmu hitne mjere kako bi se u u novom zakonu o zaštiti prirode uravnotežilo očuvanje okoliša i održivi razvoj. U protivnom, bit će zaustavljen gospodarski oporavak i daljnji razvoj Hrvatske. Potkrepljuju to činjenicom da prema prijedlogu zakona postupak ocjene zahvata na području ekološke mreže Natu- ra 2000 može trajati više godina. Drugim riječima, loških zahtjeva i ograničenja zaustaviti brojne Ekološka mreža Natura 2000 zaustavit će radove na većini infrastrukturnih projekata u naredne tri godine to će najmanje na tri godine usporiti, a ponegdje i zbog neopravdanih eko- infrastrukturne, energetske, industrijske i turističke projekte. Ti su projek- ti ipak nužni za oporavak države i pretpostavka su za opstanak graditeljskog i drugih gospodarskih sektora. Neki od tih radova su projekti navodnjavanja i meliorizacije, gradnja hidroelektrana, plovnih riječnih kanala, luka, autocesta i željezničkih pruga. Zvonimir Sever, predsjednik Hrvatske komore inženjera građevinarstva, kaže kako je Natura 2000 još uvijek velika, iako je Mini- starstvo zaštite okoliša i prirode smanjilo obuhvat kopnenog područja te ekološke mreže sa 47 posto na 37 posto. “Prosjek EU zemalja je 17,5 posto. Europska komisija kao neslužbeni cilj zadaje zaštitu oko 20 posto kopnenog područja. Predložena veličina Nature 2000 u Hrvatskoj najveća je u EU-u. Primjerice, u Austriji, Danskoj, Finskoj i Švedskoj manja je od 15 posto”, pojašnjava on do- davši kako građevinarstvo bez velikih infrastrukturnih radova neće izdržati još nekoliko godina agonije i besposlice. “Stoga je potrebno sustavno i stručno razmotriti područja unutar prijedloga ekološke mreže te spriječiti proglašenje zabrane radova na većini infrastrukturnih projekata u naredne tri godine. Vremena za to još uvijek ima”, zaključuje Sever. (B.O.) S MARKOVA TRGA www.privredni.hr Broj 3770, 25. ožujka 2013. ( 134,4 mlrd kn Ministar najavljuje rast investicija očekivani ukupni prihodi proračuna ove godine Sjednica hrvatske vlade Prihodi proračuna manji za 1,5 milijardi kuna Pozitivan prilog prihodnoj strani dala je dobit Hrvatske narodne banke od 380 milijuna kuna te dobit Ine od 250 milijuna kuna Igor Vukić [email protected] R ebalansom proračuna za 2013. godinu projicirani prihodi smanjeni su za 1,5 milijardi kuna, a rashodi za 874 milijuna kuna. Manjak državnog proračuna u ovoj godini, nakon prošlotjedne odluke Vlade, iznosit će 10,2 milijarde kuna, ili tri posto BDP-a. Na prihode je najviše utjecalo smanjivanje prognoze rasta ovogodišnjeg rasta BDP-a. U prvoj varijanti Vlada je očekivala rast od 1,8 posto, no zbog nastavka nepovoljnih ekonomskih kretanja, sada se procjenjuje da će rast iznositi 0,7 posto. “To je rezultat usporene gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji, a osobito kod zemalja koje su najveći hrvatski izvozni partneri”, rekao je zamjenik ministra financija Boris Lalovac. Dodao je da ni u hrvatskom gospodarstvu još nema zadovoljavajuće dinamike oporavka, a izostale su i veće državne investicije. Pozitivan prilog prihodnoj strani dala je dobit Hrvatske narodne banke od 380 milijuna kuna te i dobit Ine od 250 milijuna kuna. U proračun je stigao i prihod od prodaje dionica koje je agencija za naftne derivate HANDA imala u Janafu. Riječ je o usklađivanju zaliha naftnih derivata ukupno vrijednom 627 milijuna kuna. Zbog toga bi ukupni prihodi proračuna u ovoj godini trebali iznositi 134,4 milijarde kuna ili 254 milijuna kuna manje od originalnog plana, istaknuo je Lalovac. Štednja na kapitalnim investicijama Vlada ovim rebalansom neće dirati plaće korisnika državnog proračuna kao ni mirovine. Uz smanjenje rashoda u pojedinim ministarstvima – iznimka je samo Ministarstvo znanosti koje dobiva 40 milijuna kuna - štedjet će se i na kapitalnim investicijama u javnom sektoru. Hrvatske vode i Hrvatske ceste smanjit će svoje investicijske aktivnosti, pa time i ukupan proračunski manjak, za 1,1 milijardu kuna. Lalovac je objasnio da se u stvari ne odustaje od tih investicija najavljenih u ranijim planovima, ali će se usporiti njihova realizacija. Neke od tih investicija ionako su se odvijale sporijim tempom jer se čekalo na ishođenje dozvola i rješavanje imovinsko-pravnih problema na terenu. Istodobno ni domaći građevinski sektor još nije u punoj mjeri spreman sudjelovati u tim investicijama. Mnoge građevinske tvrtke prolaze kroz postupke predste- čajnih nagodbi. Glavnina tih postupaka trebala bi biti dovršena u prvoj polovini godine pa bi prema kraju godine trebala živnuti i građevinska investicijska aktivnost. Vlada ovim rebalansom neće dirati plaće korisnika državnog proračuna kao ni mirovine U skladu s rebalansom izmijenjen je i Zakon o izvršavanju državnog proračuna. Prema novoj projekciji, država će za podmirivanje dospjelih obveza ove godine morati pronaći 26,2 milijarde kuna, pola milijarde manje nego u prvobitnom planu. I zbog toga je ministar financija Slavko Linić prošli tjedan proveo na turneji u Europi (Londonu) i SAD-u pregovarajući o novom zajmu. Sanacija bolnica Vlada je donijela odluku o početku sanacije devet bolnica i klinika kojima je osnivač. KBC Zagreb primjerice duguje 9 566 milijuna kuna, KBC Split 259 milijuna kuna, KBC Osijek 190 milijuna, KBC Rijeka 188 milijuna, KBC Dubrava 165 milijuna, KBC Merkur 125 milijuna kuna... Ministarstvo zdravlja imenovat će sanacijske upravitelje i vijeća. Program sanacije uključuje pregovore s vjerovnicima, eventualni otpis potraživanja te reorganizaciju poslovanja kako se ne bi stvarali novi gubici. U portfelj Agencije za državnu imovinu prebačene su tvrtke kćeri brodogradilišta 3. maj (Motori i dizalice, TIBO, Ugostiteljstvo i STIM) radi nastavka privatizacije 3. maja. Ugovor o privatizaciji kojim će 3. maj preuzeti pulski Uljanik trebao bi biti potpisan u svibnju. Vlada je informirana i o dvije obvezujuće ponude za kupnju Tvornice ulja Čepin. Ponuđači su tvrtke Mambo i PS International iz SAD-a. Prema informaciji Ministarstva gospodarstva bolju ponudu dao je Mambo iz Grupe Žito jer je, uz ostalo, podržava i Zagrebačka banka, glavni vjerovnik Tvornice ulja. Grčić: očekujemo 67 milijardi kuna investicija Nemaju u Hrvatskoj problema samo privatni investitori. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić ispričao je prošli tjedan kako država zbog obveza prema EU-u želi napraviti trajektnu vezu između kopna i poluotoka Pelješca. No Dubrovačka županija ne želi u svojim prostornim dokumentima odrediti mjesto za trajektna pristaništa. “Županija nije u političkoj vertikali kao Vlada i taj posao nikako da krene. Eto, i zbog takvih stvari donosimo zakon o strateškim investicijama”, rekao je potpredsjednik Grčić. Na predavanju u organizaciji veleposlanstava Austrije, Švicarske i Njemačke, Grčić je istaknuo da Vladina povjerenstva svaki tjedan uklanjaju barijere za projekte koji su dosad če- kali u ladicama. Radi bržeg izdavanja građevinskih dozvola zaposlit će se 10 novih stručnjaka u Ministarstvu graditeljstva, a nove službenike koji će rješavati imovinsko-pravne probleme dobit će i Ministarstvo pravosuđa. Nakon svega Grčić očekuje da će ove godine investicije u Hrvatskoj rasti oko šest posto i dosegnuti 67 milijardi kuna. Od toga će 50 milijardi uložiti privatni investitori. “Ako se sve to i realizira, bit ćemo na razini od 2010. godine. Nije to velik skok, ali je bitno da ipak krećemo prema gore”, rekao je Grčić. (I.V.) Međunarodna trgovačka komora Pozitivna godina za ICC Hrvatska Potrebno je što više afirmirati djelovanje i ulogu Hrvatskog nacionalnog odbora ICC-a Hrvatska, kao dijela Međunarodne trgovačke komore (ICC), najsnažnije i najvažnije globalne poslovne organizacije koja regulira uvjete, promovira stavove svjetske poslovne zajednice te bitno utječe na zbivanja u svjetskom poslovanju, istaknuo je Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a i Hrvatskog nacionalnog odbora ICC-a Hrvatska na 2. sjednici Skupštine tog odbora, održanoj u srijedu u HGK-u. Prošla je godina bila pozitivna godina u radu ICC-a Hrvatska, a njezini su predstavnici sudjelovali u radu svih 12 komisija ICC-a. Ove godine obilježit će se i 10. obljetnica osnivanja ICC-a Hrvatska, a to je i prilika da se Vladinim institucijama predstavi i osvijesti uloga i važnost rada ICC-a Hrvatska, istaknuo je Vidošević. S izvješćem o radu Nacionalnog odbora ICC-a Hrvatska za 2012. godinu članove Skupštine upoznala je Sunčanica Skupnjak Kapić, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK-a i glavna tajnica Hrvatskog nacionalnog odbora ICC-a Hrvatska. Kako je kazala, prošla je godina bila vrlo intenzivna s pozitivnim postignućima, a osobito se ističe rad u Komisiji za arbitražu te Komisiji za bankarsku tehniku i praksu. Na sjednici je izglasan i prijedlog o izmjeni Odluke o visini članarine, prema kojem se dosadašnja članarina za malo i srednje poduzetništvo sa 400 eura smanjuje na 250 eura, a za fizičke osobe sa 250 na 150 eura. (PV) 10 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3770, 25. ožujka 2013. ( travanj 2016. ( 2,8 mlrd kn Zračna luka Zagreb Ozelenjavanje postojećih zgrada rok završetka novog terminala Zračne luke Zagreb vrijednost izvedenih građevinskih radova u 2011. Zelena gradnja Kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, zgrade bez energetskog provedba i kontrola certifikata Boris Odorčić [email protected] Financiranje pri kraju, radovi kreću u rujnu Realizacija ovako velikog projekta, tvrdi resorni ministar Hajdaš Dončić, potvrda je da je Hrvatska sigurna zemlja za strane investicije Drago Živković [email protected] K ada je 11. travnja prošle godine potpisan ugovor o koncesiji za izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb, direktor razvoja francuske kompanije Bouygues Christophe Petit najavio je da bi radovi mogli početi za šest do devet mjeseci. Zatvaranje financijske konstrukcije za ovakve projekte u Europi inače traje oko 18 mjeseci Godinu dana kasnije, Petit najavljuje da bi izgradnja trebala početi u rujnu ove godine, 17 mjeseci nakon potpisivanja ugovora. Unatoč tome, Petit ne vidi nikakvo kašnjenje jer, kaže, zatvaranje financijske konstrukcije za ovakve projekte u Europi i inače traje oko 18 mjeseci. A financijska konstrukcija još nije posve zatvorena iako Petit tvrdi da su vrlo blizu cilja i da će sve biti zaključeno počet- kom travnja. U međuvremenu je došlo do promjena u sastavu dioničara, a ni koncesionar više nije tvrtka ZAIC, već novoosnovano dioničko društvo Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ). ZAIC je, naime, registriran u Velikoj Britaniji kao tvrtka u kojoj 85 posto vlasništva ima Bouygues, a 15 posto njihov partner u projektu Aeroport de ParisManagement (ADPM), tvrtka koja upravlja dvama pariškim aerodromima. Nositelj koncesije tako će biti MZLZ, a njega će kao nadzornik koncesije kontrolirati tvrtka Zračna luka Zagreb koja je u većinskom vlasništvu države, najavio je resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić. Viaduktu pet posto Uz Bouygues i ADPM, suvlasnici MZLZ-a su Međunarodna financijska korporacija (IFC), inače dio Svjetske banke, sa 20 posto, potom Croatia osiguranje sa 10 posto i glavni izvođač radova Viadukt s pet posto. Viadukt će, prema najavi predsjednika Uprave Joška Mikulića, obaviti sve radove na infrastrukturi cesta i pista, u vrijednosti od oko 50 milijuna eura. Dioničari MZLZ-a zajedno su prikupili između 90 i 95 milijuna eura, a za ostatak do 236 milijuna eura, koliko je vrijednost novog terminala, namjeravaju uzeti kredite. Europska investicijska banka već im je odobrila 120 milijuna eura, a računaju i na dva kredita od po 65 milijuna eura koje bi im trebali dati Zagrebačka i Erste banka. ZAIC i MZLZ su dosad, tvrdi Petit, uložili četiri milijuna eura u izradu dokumentacije, lokacijska dozvola je dobivena krajem prošle godine, u izradi je glavni projekt, pa se građevinska dozvola očekuje tijekom travnja. Četiri zaposlenika ADPM-a već pripremaju preuzimanje Zračne luke Zagreb, a zaposlenima se jamči zadržavanje radnih mjesta pod istim uvjetima još najmanje pet godina, ističe projekt menadžer ADPM-a Arnaud Sabatier. Novi rok za završetak terminala je travanj 2016., a realizacija ovako velikog projekta, tvrdi Hajdaš Dončić, potvrda je da je Hrvatska sigurna zemlja za strane investicije. Z elena gradnja i održivi razvoj šansa su za razvoj energetske učinkovitosti i očuvanje prirodnih resursa. K tomu, onim tvrtkama koje se odluče baviti zelenom ekonomijom takva gradnja može biti i solidan izvor prihoda. Međutim, u sumornom smo trenutku hrvatskog graditeljstva, kaže Vedran Vilović iz Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore. “U zlatnim godinama, poput 2008., vrijednost izvedenih građevinskih radova iznosila je 4,75 milijardi kuna. U sektoru graditeljstva poslovalo je 11.200 tvrtki koje su imale oko 108.000 zaposlenika. Tri godine kasnije, vrijednost radova u toj djelatnosti bio je 2,8 milijardi kuna. Zanimljivo je kako je te 2011. go- dine bilo registrirano oko 15.000 tvrtki, dakle, više nego u 2008., ali u njima je radilo manje osoba, oko 83.000. Najviše, čak 42 posto tih tvrtki imalo je između jednog i osam zaposlenika, što pokazuje kako je zapravo riječ o obrtnicima. Tek jedan posto tvrtki za graditeljstvo ima više od 500 zaposlenih”, objašnjava on dodavši kako je u padu i broj izdanih građevinskih dozvola. Pregled i certifikat “Bez obzira na taj silazni trend, traže se promjene u pristupu, ali i načinu gradnje. Stoga vjerujem kako će Hrvatska prepoznati zelenu gradnju kao onu koja može pridonijeti golemoj uštedi energije i koja nema alternativu u budućnosti. U protivnom, Europska unija će nas na to prisiliti regulativom”, istaknuo je Vilović na prošlotjednom 11. simpoziju o zelenoj gradnji Ozelenjavanje postojećih zgrada koji su Gospodarenje otpadom i komunalna društva Naknade za punjenje pro Gospodarenje otpadom u Hrvatskoj uređeno je raznim dokumentima koji su plod domaćeg zakonodavstva, ali i njegove prilagodbe pravnoj stečevini Europske unije. Sukladno tomu, poduzeti su određeni koraci kako bi Hrvatska uredila to područje. Tako je, primjerice, započela ili je u pripremi, izgradnja nekoliko centara za gospodarenje otpadom (Bikarac, Marišćina, Kaštijun...) kojima hrvatske županije trebaju biti pokrivene do 2018. godine. K tomu, zatvorena je otprilike polovina od oko 300 registri- Zbog nekih komunalnih društava u nas ima više modela izračuna naknade za gospodarenje otpadom ranih odlagališta otpada. Situacija je, dakle, bolja u odnosu na onu prije 15 godina, premda je pred Hrvatskom još mnogo posla. Glas gospodarstva Nikola Ružinski, pregovarač za zatvoreno poglavlje 27 – Okoliš, kaže kako zbog preuzetih obveza iz Ugovora o pristupanju EU-u Hrvatska mora smanjiti i udio biorazgradivog (papir, karton, tekstil....) u komunalnom otpadu. “Ako pak ne ispunimo preuzete obveze, europski sud može nam odrediti kazne koje nisu male”, upozorava on. 11 www.privredni.hr Broj 3770, 25. ožujka 2013. ( oko 15.000 tvrtki *vijesti poslovalo u sektoru graditeljstva te godine nema alternativu certifikata neće se moći prodati ili iznajmiti, jer takav je zakon. Međutim, drugo je pitanje njegova ogranizirali Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj i HGK. Valja naglasiti kako su zgrade najveći potrošači na koje otpada oko 44 posto ukupno utrošene energije u nas. Novije zgrade energetski su bolje “potkovane” od onih postojećih koje su se gradile između 1945. i 1990. godine i koje mogu biti pravo blago za one tvrtke koje ih žele energetski obnoviti po ESCO (Energy Service Company) modelu. Dakle, takvim će se tvrtkama, koje su zapravo pružatelji energetskih usluga, investicija u obnovu vratiti kroz ostvarene uštede. Željka Hrs Borković, članica Uprave Planetarisa, tvrtke koja razvija cjelovita energetska rješenja u zgradama, napominje kako se zbog sve manjih investicija u nove zgrade sektor u većoj mjeri treba okrenuti onim postojećima. Te su zgrade, kao i nove, obveznice ne- kih europskih direktiva i domaćeg zakonodavstva. “Tako se u njima treba provesti energetski pregled i certificiranje. Kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, zgrade bez energetskog certifikata neće se moći prodati ili iznajmiti. Takav je zakon. Međutim, drugo je pitanje njegova provedba i kontrola certifikata”, upozorava ona. Nepotpuni podaci Osim nekoliko privatnih investitora koji su prepoznali prednosti ugradnje energetski učinkovitih građevinskih materijala i proizvoda, velike uštede može ostvariti i država u čijem su vlasništvu nekretnine javnog sektora. Prema nekim procjenama, postoji potencijal ušteda od oko 500 milijuna kuna godišnje podizanjem energetske učinkovitosti upravo u tim zgradama. Stoga je Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) započeo s programom energetske obnove zgrada javnog sektora. Ivan Podizanjem energetske učinkovitosti u zgradama javnog sektora moglo bi se uštedjeti oko 500 milijuna kuna godišnje Šerić iz tvrtke CEI kaže kako se radi o nešto manje od 190 milijuna četvornih metara, što je oko pet posto ukupnog komercijalnog stambenog sektora u Hrvatskoj. Među nekolicinom problema koji otežavaju provedbu energetske obnove jest i taj što su dostupni podaci o državnoj imovini kontradiktorni i nepotpuni. Unatoč tomu, 74 zgrade od 400 koje su, procjenjuje se, pogodne za obnovu po ESCO modelu, imaju spremnu dokumen- taciju koju je potrebno dodatno provjeriti. A u postupku energetske obnove pak svega su 22 zgrade. Mark Gero, član Upravnog odbora Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj, kaže kako tržište zelene gradnje još prije dvadesetak godina nije postojalo. “Svih tih godina nastojali smo što bolje informirati građane i poduzetnike o tome kako postojeće zgrade mogu biti energetski učinkovite i održive”, napominje on. Trud ovog savjeta, koji djeluje diljem svijeta, nije ostao neprimijećen i trenutačno se u nekim zemljama izdaje više dozvola za zelenu gradnju od onih za energetski neučinkovite nekretnine. Ako se, pak, trendovi održive i zelene gradnje još snažnije počnu primjenjivati na vrtiće, komercijalne i javne zgrade, tada građani neće napuštati naselja u kojima žive kako bi pronašli bolji i ugodniji okoliš. Sve manje obrta U Hrvatskoj je krajem prosinca 2012. bilo 83.714 aktivnih obrta što je 3,1 posto manje nego krajem istog mjeseca 2011., pokazuju podaci statističkog pregleda Hrvatske obrtničke komore (HOK) Obrtništvo u brojkama 2013. Vlasnika i ortaka u obrtima ukupno je 85.772, od čega su 32 posto žene, a 68 posto muškarci. Prema podacima HZMO-a, kod obrtnika je krajem prosinca 2012. bilo zaposleno 103.099 radnika ili 5952 odnosno 5,45 posto manje nego krajem 2011. Nezaposlenost najviša u 10 godina U Hrvatskoj je u veljači, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti ostala nepromijenjena u odnosu na siječanj te iznosi 21,9 posto. Riječ je o najvišoj razini nezaposlenosti u proteklih 10 godina. Podsjetimo, slična je stopa nezaposlenosti zabilježena zadnji put u srpnju 2002. godine kada je iznosila 22 posto. Makroekonomisti procjenjuju kako je to posljedica dugogodišnje recesije, brojnih stečaja ili restrukturiranja mnogih tvrtki, ali i strukturnih problema, odnosno neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada. Novi terminal Luke Rijeka u srpnju računa, a ne čuvanje okoliša Mario Obrdalj, pomoćnik ministra za zaštitu okoliša i održivi razvoj pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, ističe kako je u pripremi novi zakon o otpadu. U nacrtu prijedloga toga zakona strogo su definirani i drugi ciljevi iz pregovora Hrvatske s EU-om. “Uvest će se nove kategorije otpada i sustav dozvola za gospodarenje otpadom. Tako će svi poslovni subjekti imati jednu dozvolu za obavljenje ove djelatnosti, a moći će poslovati u industrijskim zonama, što sada nije moguće”, napominje Obrdalj. Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), kaže kako se gospodarenje otpadom često promatra iz per- spektive zagađivača te se rijetko čuju stavovi gospodarstva, tj. onih koji se time bave. “Stoga, nije svejedno kakve propise i naknade donosi država, nego je važno da u tome sudjeluje i gospodarstvo”, smatra ona ustvrdivši kako su neke naknade fiskalne, a ne okolišne. “Jer, njihova primarna zadaća je punje- nje proračuna, a ne zaštita okoliša”, istaknula je ona na okruglom stolu Je li Hrvatska spremna za cjeloviti sustav otpadom koji je organizirala Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša. Varijacije u izračunima Tomislav Ćurko, predsjednik Grupacije održavanja čistoće i član Vijeća udruženja komunalnog gospodarstva, ističe kako je Hrvatska spremna za cjelovit su- stav u onoj mjeri u kojoj su na to spremna i komunalna društva. Osim novog zakona, njihovoj spremnosti mogu pripomoći i jedinice lokalne samouprave. Jer, neka komunalna društva još uvijek imaju različite modele izračuna naknade za gospodarenje otpadom. Zbog toga neki građani Hrvatske prikupljanje komunalnog otpada plaćaju po četvornome metru nekretnine u kojoj žive ili broju članova u njoj, a drugi pak po volumenu. (B.O.) Nova oprema za kontejnerski terminal Brajdica u Luci Rijeka, vrijedna 23 milijuna eura, bit će dopremljena u svibnju, a svečani početak rada na novom dijelu obale terminala bit će označen sredinom srpnja. Lučka uprava Rijeka, koristeći se zajmom Svjetske banke, dovršava izgradnju novog dijela obale na Brajdici kojim će se povećati kapacitet terminala na oko 600.000 kontejnera na godinu i omogućiti prihvat najvećih brodova koji plove sjevernim Jadranom. 12 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3770, 25. ožujka 2013. ( oko 5000 tvrtki ( na 15 okuplja Sektor za turizam HGK-a visokoškolskih ustanova može se studirati turizam 8. međunarodni festival gastronomije Biser mora Ljudi kao najvažnija karika Za podizanje kvalitete u turizmu nužna je suradnja javnog i privatnog pogotovo u destinacijma koje od njega žive Jozo Vrdoljak [email protected] O vogodišnji 8. međunarodni festival gastronomije Biser mora, koji se zadnjih godina u organizaciji Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija održava u Supetru na Braču, okupio je više od 300 kuhara iz 14 zemalja, a najatraktivniji su gosti bili iz Saudijske Arabije, Turske i Cipra. Taj je festival u proteklih osam godina od male lokalne gastro manifestacije dosegao razinu najvećeg regionalnog gastro festivala. Na Biseru mora održan je i stručni skup o kvaliteti u turizmu. Sudionici skupa su jedinstvenog mišljenja da je za podizanje kvalitete u turizmu nužna suradnja javnog i privatnog sektora te svih dionika u turizmu, pogotovo u destinacijma koje od njega žive. Na skupu je upozoreno na niz problema u turizmu, a posebno je istaknuto kako je ljudski faktor najvažnija karika u podizanju turističke kvalitete. Razgovaralo se i o problemu suradnje visokoškolskih i srednjoškolskih obrazovnih ustanova s poduzetnicima. U Hrvatskoj se turizam može studirati na osam fakulteta i sedam veleučilišta. Za studij turizma imamo samo 39 programa što je tek tri posto od ukupnih studijskih programa koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u 2011. godini. tom na nedostatak stručnih i praktičnih znanja kod studenata te nisku, ali ipak rastuću stopu međunarodne mobilnosti studenata. “Sektor za turizam Hr- Nužna aktivnija suradnja “S obzirom na značaj turizma u Hrvatskoj to je premalo. Razvoju kvalitete u turističkom sektoru može- Za studij turizma imamo 39 programa što je samo tri posto od ukupnih studijskih programa mo pridonijeti aktivnijom suradnjom sa svim ključnim dionicima u turistič- 15. Noćnjak sektora te svih dionika u turizmu, kom sustavu”, istaknula je Smiljana Pivčević s Katedre za turizam splitskog Ekonomskog fakulteta. Ona je ukazala i na sve manja proračunska izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje, po- vatske gospodarske komore okuplja oko 5000 tvrtki, uglavnom malih i srednjih, grupiranih u 19 strukovnih udruženja i zajednica. Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku je akcija kojom HGK zajedno s Hrvatskom televizijom potiče unapređenje kvalitete ponude i usluga tvrtki i pojedinaca u hrvatskom turističkom sektoru dodjeljujući nagrade u šest kategorija na Danima hrvatskog turizma. Istraživanje kontrole kvalitete turističkih destinacija koje provodi Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ima za cilj što objektivnije ocijeniti vrijednosni lanac ponude u odabranim hrvatskim turističkim destinacijama u vrijeme turističke sezone”, kazala je Marina Kezić iz Sektora za turizam u HGK. Dodala je da će poboljšanju kvalitete turističkih usluga pridonijeti i akcija Tajni kupac u ugostiteljstvu koja se provodi u suradnji sa strukovnim udrugama. revitaliziran slavonski sajam vina Preskupo maslinovo ulje Izvanredni rezultati sajma Slavin 2013 N a ovogodišnjem Noćnjaku okupilo se oko 1000 maslinara, uljara, distributera, stručnjaka te ljubitelja maslinovog ulja, a 328 uzoraka maslinova ulja ocjenjivano je u dvije kategorije. Analizirana je i posljednja berba maslina. Prema podacima koje je iznijela Višnja Šimunović iz Hrvatske savjetodavne službe, urod maslina se razlikuje po regijama, ali se može reći da je riječ o prosječno dobrom urodu te da je novo maslinovo ulje izuzetne kvalitete. U Istri je, tako, prosječan urod manji 40 do 50 posto u odnosu na 2011., dok je u Splitsko-dalmatinskoj žu- paniji urod 50 do 65 posto veći unatoč sušnom ljetu. Obilnim urodom se može pohvaliti i južna Dalmacija, dok se na Korčuli unazad 10 godina ovakav urod maslina ne pamti, a slično je i na Visu. U Hrvatskoj se, prema podacima ministarstava, Hrvatske gospodarske komore i Državnog Urod varira po regijama, ali novo ulje je izuzetne kvalitete zavoda za statistiku, proizvede između 30.000 i 50.000 tona maslina godišnje. Primjera radi, u 2010. je proizvedeno oko 38.000 tona maslina od kojih je dobiveno oko 6000 tona maslinovog ulja. Pretpostavlja se da bi ove godine urod mogao biti oko 50.000 tona maslina i proizvedeno oko 7000 tona maslinovog ulja. Jedan od većih problema je visoka cijena domaćeg maslinovog ulja što mu ograničava konkurentnost na EU tržištu. Inače, na EU otpada 73 posto ukupne svjetske proizvodnje maslinova ulja što je oko 2,2 milijuna tona, a pod maslinicima je oko pet milijuna hektara zemljišta. (J.V.) F rankovka Iločkih podruma (berba 2012.), graševina Ivice Peraka iz Kutjeva (2012.) i šljivovica Damira Vaneka (2009.) iz Orahovice šampioni su 18. međunarodnog sajma vina, vinarstva i voćarstva Slavina 2013. u Orahovici. Stručna komisija od 12 enologa, kojom je predsjedala prof. dr. Stanka Herjavec, ocijenila je 59 uzoraka vina. Zlatnu medalju dobila su 22 vina, srebrnu 21, a brončanu devet vina. Jedno je vino dobilo priznanje, a jedno ostalo neocijenjeno jer nije zadovoljilo. “To je izvanredan rezultat! Od četiri najbolja vina - tri graševine i jedan silvanac koja su imali po 86 bodova izabrali smo suho, bijelo, mirno vino, graševinu iz Kutjeva. Najbolje ocijenjena frankovka među osam uzoraka je uistinu vrhunac koji frankovka može dati, to više što je to mlado vino i ima izvanredan potencijal za dozrijevanje”, rekla je Stanka Herjavec. Na sajmu se predstavilo više od 60 izlagača iz Mađarske, Srbije i Hrvatske, a posjetitelji su mogli kušati stotinjak vrsta vina. Međunarodni sajam vina, vinarstva i voćarstva u Orahovici je ponovno pokrenut nakon dvije godine stanke. Organizirali su ga Grad Orahovica i Turistička zajednica, a suorganizatori su bili Virovitičko-podravska komora, HGK-Županijska komora Virovitica i HOK – Obrtnička komora Virovitičko-podravske županije. “Unatoč gospodarskoj krizi koja uvjetuje da se sajmovi danas zatvaraju, mi smo uspjeli vratiti jedan iznimno važan turistički proizvod u grad. Na nama je da ga u budućnosti čuvamo i dižemo”, rekao je predsjednik Organizacijskog odbora i gradonačelnik Orahovice Josip Nemec. (G.G.) enterprise europe info Broj 81, 25. ožujka 2013. Hrvatska u EU proračunu Poslovni susreti u Novom Sadu U plusu za 443,2 milijuna kuna Dopunom proračuna Europske unije zbog njenog proširenja za novu zemlju Hrvatskoj je osiguran 655,1 milijun eura, a Hrvatska će u njega morati uplatiti 211,9 milijuna Novosadski sajam, u suradnji s Privrednom komorom Vojvodine, Europskom poduzetničkom mrežom u Srbiji i Sveučilištem u Novom Sadu pozivaju na međunarodne poslovne susrete AgroB2B@NSFair koji će se organizirati u okviru Sajma poljoprivrede 22. svibnja na Novosadskom sajmu. Organizacijom poslovnih susreta želi se dodatno pomoći tvrtkama u kontaktiranju s inozemnim partnerima u okviru sajma. Susret je namijenjen primarno proizvođačima hrane i piće, no događaj je otvoren i za povezane gospodarske sektore poput poljoprivredne mehanizacije, gnojiva i zaštite bilja, ambalaže, obnovljivih izvora energije, opreme za proizvodnju i preradu hrane, kao i znanstvenih i istraživačkih institucija. Sudjelovanje u poslovnim susretima je besplatno. Europska komisija je predložila dopunu proračuna Europske unije za 2013. kako bi se u obzir uzeo hrvatski ulazak u tu međunarodnu asocijaciju. Prema prijedlogu rebalansa Hrvatska će za prvih šest mjeseci članstva imati 655,1 milijun eura u obvezama, a 374 milijuna u plaćanjima. Hrvatski doprinos proračunu EU-a za 2013. bit će 211,9 milijuna eura. “Od 1. srpnja 2013. kada se Hrvatska pridruži Europskoj uniji, hrvatske regije i gradovi, mala i srednja poduzeća, nevladine organizacije, znanstvenici i ostali moći će se natjecati za europske fondove kao i svaka druga članica. Ovom dopunom proračuna samo se primjenjuje financijski aspekt jednoglasnog sporazuma zemalja članica EU-a da prime Hrvatsku kao 28. članicu”, rekao je povjerenik za financijsko programiranje i proračun Janusz Lewandowski. Prijedlog Komisi- je trebaju prihvatiti Vijeće EU-a i Europski parlament. Europski se proračun izražava na dva načina, kroz preuzete obveze i kroz stvarna plaćanja. To znači da će Hrvatska u financijskoj 2013. računovodstveno imati na raspolaganju 655,1 milijun eura, a dio koji će biti realiziran, to jest naplaćen u toj godini iznosit će 374 milijuna. Ostatak će se realizirati u sljedećih nekoliko godina. pogođene visokom stopom nezaposlenosti i Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) koji je namijenjen smanjivanju razlika u razvoju pojedinih zemljopisnih područja ili između određenih socijalnih grupa i koji je uglavnom usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Najveći dio sredstava odnosi se na kohezijska sredstva - 449,4 milijuna eura u obvezama, 149,8 milijuna u plaćanjima. Od iznosa u obvezama 299,6 milijuna otpada na strukturne fondove, a 149,8 milijuna iz Kohezijskog fonda. Strukturni fondovi su Europski socijalni fond (ESF) koji pruža podršku regijama koje su Kohezijski fond (KF) financira velike infrastrukturne projekte kojima se unapređuje okoliš i razvija prometna infrastruktura određena kao sastavni dio Transeuropske prometne mreže. Iz proračunske stavke Očuvanje i upravljanje prirodnim resursima, u koju spadaju poljoprivreda i ribarstvo, Hrvatska će dobiti 10,2 milijuna eura u obvezama i 2,6 milijuna u plaćanjima. U stavci Državljanstvo, sloboda, sigurnost i pravosuđe za Hrvatsku je predviđeno 73,3 milijuna eura u obvezama i 42,2 milijuna u plaćanjima. Najveći dio toga iznosa namijenjen je za prilagodbu schengenskim pravilima - 40 milijuna eura, koji će biti realizirani odmah u istoj proračunskoj godini. enterprise europe Zajednička trgovinska politika Europske unije Piše >> Ante Gavranović Njemačko-hrvatski gospodarski odnosi - gdje škripi? Njemačka je drugi vanjskotrgovinski partner Hrvatske, iza Italije a ispred Slovenije i Austrije. U razdoblju od 2002. do 2011. Hrvatska su poduzeća uvezla iz Njemačke proizvoda u vrijednosti 24.784,7 milijuna USD, a u isto vrijeme izvezli za 9.498,7 milijuna. Koeficijent uvoza i izvoza u desetogodišnjem razdoblju iznosi 2,6 prema 1 ili pokrivenost uvoza izvozom samo 38,32 posto. Koeficijent prema Italiji, naprotiv, iznosi 1,58 prema 1, Sloveniji 1,61 prema 1 i Austriji 1,73 prema 1. Dakle, upravo s Njemačkom imamo najslabiji odnos izvoza i uvoza. Postavlja se pitanje zašto? Gdje škripi u našim gospodarskim odnosima s najjačom europskom ekonomijom? Zašto sa zemljom koja šalje više od 1,9 milijuna turista u Hrvatsku, gdje živi više od 200.000 Hrvata, koja je treća zemlja u pogledu inozemnih investicija u našu zemlju, ne uspijevamo uspostaviti čvršće gospodarske i industrijske odnose? Odgovor je dosta jednostavan: zapostavili smo industriju! U hrvatskoj prerađivačkoj industriji bilo je 1990. ukupno 651.000 zaposlenih; danas ih je jedva 190.000. Mnogi domaći proizvođači koji su uspostavili korektne proizvodne odnose s nizom njemačkih poduzeća jednostavno su nestali s tržišta. Zaboravili smo – ili previdjeli – da Njemačka svoju ekonomsku snagu zasniva na snažnoj industriji, prije svega elektro-strojogradnji. Posljedica toga je da uspješno surađivati mogu samo zemlje koje također imaju jasnu industrijsku orijentaciju, usmjerenu na kvalitetu, inovaci- je i tržišnu konkurentnost. Mnoga naša poduzeća izgubila su upravo te osobine. Sve je manje proizvodnih kooperacija s njemačkim tvrtkama, sve je manje zajedničkih nastupa na trećim tržištima. ... Hrvatska na pragu ulaska u EU nužno preispituje svoju startnu, ali i dugoročnu poziciju. SWOT analiza pokazuje brojne prednosti, ali i niz nedostataka i slabosti. Ne bismo ih sad posebno isticali, ali znamo da se prigovori stranih, pa i njemačkih privrednika, odnose na stanje u javnoj upravi, sporo pravosuđe, prevelike ovlasti lokalnih “šerifa”, sporo rješavanje investicijskih odluka. Najveće zapreke vide u činjenici da se čak i dobra zakonska rješenja gube u njihovoj primjeni. Nužne promjene traže, zapravo, novi model gospodarske suradnje. .... Hoće li do toga i doći, pokazat će vrijeme. Hrvatska se upinje da stvori pogodne uvjete za dolazak stranog kapitala i osigura stabilnost i sigurnost u ulaganja. Njemačka, uvijek prijateljski naklonjena Hrvatskoj, spremna je i sada pružiti ruku i pomoći novom zamahu hrvatskoga gospodarstva. Formula je jasna: jednake šanse na tržištu uz osiguranje i stalno jačanje konkurentnosti najbolja su preporuka i mamac za privlačenje njemačkoga kapitala. Na tim se osnovama zaista mogu graditi dugoročni planovi, ostvarivati zajednički ciljevi i stvarati uvjeti za istinsko partnerstvo. [cijeli blog je moguće pročitati na web stranici http://www.hgk.hr/blog/ njemacko-hrvatski-gospodarski-odnosi-gdje-skripi] Hrvatska ulaskom u EU više neće moći samostalno donositi mjere trgovinske politike isključivo u nadležnosti Europske unije. Jedini je pregovorač prema trećim zemljama Europska komisija, istaknuto je na seminaru Republika Hrvatska i zajednička trgovinska politika Europske unije koji su organizirali Hrvatska gospodarska komora i Državni ured za trgovinsku politiku. Na seminaru su se poduzetnici upoznali s promjenama koje donosi pristupanje Hrvatske EU-u, posebice u primjeni zajedničke trgovinske politike EU-a i novim uvjetima poslovanja na jedinstvenom tržištu Europske unije te na tržištima trećih zemalja s kojima EU ima razvijenu mrežu ugovornih odnosa. “Europska komisija donijela je Strategiju za pristup tržištima radi stvaranja novih mogućnosti za EU izvoznike, uspostave partnerstva za pristup tržištu zbog lakšeg identificiranja te uklanjanja trgovinskih prepreka, uspostave baze podataka za pristup tržištu i izvoznog helpdeska za zemlje u razvoju”, rekao je predstojnik Državnog ureda za trgovinsku politiku Denis Čajo. “Europska unija ima trgovinske ugovore sa zemljama Europe, mediteranskim zemljama, carinsku uniju s Andorom, Turskom i San Marinom, sa zemljama Latinske Amerike, Južnom Afrikom i Južnom Korejom, pregovara s Indijom, Malezijom, Vijetnamom, Gruzijom, Armenijom i Moldavijom, očekuje završetak pregovora s Kanadom, a s Ukrajinom su pregovori završeni. Europska komisija dobila je mandat i za otvaranje pregovora s Japanom”, rekao je Čajo. Članstvom u EU Hrvatska preuzima zajedničku trgovinsku politiku Europske unije. Time prestaju vrijediti ugovori o slobodnoj trgovini sa zemljama Cefte, Efte te Turskom, a primjenjuju se ugovorni odnosi koje EU ima s tim zemljama. Od 1. srpnja s Albanijom, BiH, Crnom Gorom, Makedonijom i Srbijom primjenjuje se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) ili Privremeni sporazum EU-a sa svakom pojedinom državom. Kosovo i Moldavija nemaju SSP. Hrvatska sa zemljama regije ponajviše trguje prehrambenim proizvodima te će imati nepovoljnije carinske uvjete od postojećih. Na seminaru je bilo riječi i o Općem sustavu povlastica kojim razvijene zemlje jednostrano odobravaju carinske povlastice zemljama u razvoju i najnerazvijenijim zemljama. Prikazana je i trgovinska politika EU-a sa zemljama Srednje i Latinske Amerike, karipskim i pacifičkim zemljama, a obrađeni su i uvjeti trgovine s Peruom, Kolumbijom, Čileom te Meksikom. Natječaj za kreativnost Ako je vaša tvrtka/organizacija ostvarila znatne rezultate i kreativne poslovne pomake u 2012. godini te brojne kvalitetne projekte s ciljem unapređenja poslovanja, Udruga MRAK - Mreža za razvoj i kreativnost - poziva na prijavu projekata, odnosno kreativne i inovativne djelatnike na natječaj za Nagradu za kreativnost i inovativnost 2013. Udruga MRAK - Mreža za razvoj i kreativnost i ove će godine pred najuglednijim hrvatskim poduzetnicima i uglednicima iz javnog, znanstvenog i društvenog života u povodu Dana kreativnosti i inovativnosti u Hrvatskoj dodijeliti Nagradu za kreativnost i inovativnost u poslovnom i društvenom djelovanju u nekoliko kategorija. Svečana dodjela održat će se 19. travnja u Puli u sklopu dvodnevne manifestacije Dana kreativnosti i inovativnosti koja je ove godine posvećena temama regi- onalnog razvoja, kreativnosti, inovacija i istraživanja kao temelju rasta i konkurentnosti, pametnih i kreativnih gradova te ženama kao predvodnicama socijalnih inovacija. Poziv za prijavu projekata za Nagradu za kreativnost i inovativnost otvoren je do 19. ožujka 2013. Prijaviti se možete putem prijavnice koja se nalazi na http://dki.mrak.com.hr/ dki_prijavnica.pdf. Za sve ostale informacije obratite se na mail [email protected]. hr ili broj telefona 01/6398 282. www.een.hr 25. ožujka 2013. 2 3 Dobrovoljno, povjerljivo i brzo Mirenje i do 20 puta efikasnije od parničenja Mirenje je znatno jeftinije od sudske parnice, a može biti i besplatno, kada je riječ o potrošačkim sporovima i sporovima potrošača s financijskim institucijama Drago Živković Mirenje je dobrovoljan, povjerljiv, brz i jeftin način rješavanja sporova, u kojemu stranke u postupku imaju puno veću autonomiju nego u sudskoj parnici. Mirenje završava nagodbom koja je ovršna isprava i bez ovjere javnog bilježnika. Znatno je jeftinije od sudske parnice, pa tako troškovi u Centru za mirenje Hrvatske gospodarske komore iznose oko 1200 kuna po stranci. Mirenje čak može biti i besplatno, kada je riječ o potrošačkim sporovima i sporovima potrošača s financijskim institucijama. Iz jednoga pet Unatoč svim tim prednostima, mirenje je još uvijek rijetka pojava u usporedbi sa stotinama tisuća sudskih parnica. Predsjednik Hrvatske udruge za mirenje Srđan Šimac razloge za to nalazi u ustaljenim navikama koje ljudima daju osjećaj stabilnosti. Zbog toga Šimac u pravosuđu prepoznaje i tihi otpor prema mirenju, U Nizozemskoj samo četiri posto sporova završava sudskim presudama djelomice i zato što ga dio pravnika smatra zadiranjem u svoj monopol, u strahu da bi im moglo donijeti gubitak prihoda i kontrole nad pravnim postupkom. U nekim je zemljama upravo obratno, pa tako Šimac navodi primjer Nizozemske gdje samo četiri posto sporova završava sudskim presudama, 45 posto ih rješava alternativnim metodama poput mirenja i arbitraže, a 47 posto građana uopće ne želi ulaziti u sudske sporove jer to zahtijeva previše energije i vremena. Oblik mirenja su i nedavno uvedene predstečajne nagodbe, koje Šimac načelno podržava, iako su iz tog postupka isključeni sudovi, pa i njegov Visoki trgovački sud. Uspješnost postupka mirenja na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu već sada prelazi 30 posto, nepunih sedam godina nakon uvođenja te mogućnosti, prema podacima koje je voditeljica Odjela za mirenje tog suda Tanja Hučera iznijela na okruglom stolu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Od 1. srp- Izbor između 141 izmiritelja Centar za mirenje Hrvatske gospodarske komore djeluje od 2002. godine. Sjedište mu je u Zagrebu, a regionalni centri za mirenje djeluju u Splitu, Rijeci, Puli, Osijeku, Varaždinu i Koprivnici. Kako ističe tajnica Centra Mirjana Košec, miriti se može u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim imovinskopravnim sporovima, a mirenje mogu zatražiti domaće i strane fizičke i pravne osobe. Rješavanje sporova mirenjem rasterećuje poslovanje gospodarstvenika od vođenja dugih sudskih postupaka s neizvjesnim ishodom, štedi vrijeme i novac te pridonosi očuvanju poslovne suradnje i konkurentnosti, a time se stvara i bolje okruženje za ulaganja. Na listi Centra za mirenje HGK-a nalazi se 141 izmiritelj raznih profesija - uz pravnike, ima tu i ekonomista, inženjera i drugih struka. nja 2006. do kraja veljače ove godine suci izmiritelji Općinskog građanskog suda imali su 1899 parničnih predmeta, od kojih je 597 završeno sudskom nagodbom, što daje stopu uspješnosti od 31,3 posto. U prva dva mjeseca ove godine uspješnost je i veća, jer od 52 parnična predmeta na mirenju 21 je završio nagodbom. Iako brojke na prvi pogled ne izgledaju impresivne, valja imati na umu da se iz samo jednog, primjerice, osta- vinskog postupka koji završi mirenjem moglo izroditi i četiri-pet novih parnica. Istovremeno parnični postupci pred Općinskim građanskim sudom u samo dva posto slučajeva završe nagodbom, što znači da je mirenje uspješnije čak 15 do 20 puta. Povjerenje najvažnije Dobra iskustva s mirenjem ima Dalekovod, koji usluge Centra za mirenje HGK-a koristi od 2005. godine, kaže šef pravne službe Marijan Pavlović. Prvo mirenje je završilo već nakon dva ročišta iako je vrijednost spora bila višemilijunska. Nakon toga Dalekovod je uspješno završio i mirenje u sporovima oko povrata zadužnica i mjenica, a nedavno su počeli i postupak mirenja u sporu oko poslovnog prostora, no morali su ga prekinuti zbog otvaranja predstečajne nagodbe. Za mirenje nema ozbiljnih prepreka, ali bitno je prethodno ispuniti dva uvjeta: staviti u ugovor klauzulu o obveznom Čak 31,3 posto mirenja na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu završi uspješno mirenju i očuvati povjerenje među strankama. Upravo je manjak povjerenja najčešća prepreka mirenju, a njegovo očuvanje, kaže Pavlović, postiže se samo ako je svaka ugovorna strana sigurna da će nagodba na kraju biti poštena. enterprise europe Poljoprivreda i EU Mladi i ambiciozn Poljoprivrednicima je najvažniji Fond za jamstva u u poljoprivredi preko kojeg se obavljaju izravna plaćanja, za koja moraju podnijeti jedinstv turu za što je potrebno napraviti projekt, prijaviti ga na natječaj, financirati ga, a tek potom zatražiti povrat sredstava Krešimir Sočković Jesu li hrvatski poljoprivrednici spremni za iskorištavanje financijske pomoći koju nudi Europska unija? Oni mlađi i ambiciozniji izgleda već jesu. Od ove godine Zajednička poljoprivredna politika Europske unije zamjenjuje dosadašnji nacionalni sustav potpora u poljoprivredi. Za njenu provedbu u Hrvatskoj je zadužena Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija je proteklih tjedana u okviru informativne kampanje preko svojih predstavnika na susretima s poljoprivrednicima objašnjavala na koji način se mogu ostvariti ta sredstva. Od ove godine hrvatski poljoprivrednici su izjednačeni po pravima i obvezama s onima u Uniji. Ove godine, dakle, riječ je o dva fonda koja su na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednicima i stočarima, kaže voditeljica Ureda za odnose s javnošću Agencije Leticija Hrenković. “Za njih je najvažniji Fond za jamstva u poljoprivredi preko kojeg se obavljaju izravna plaćanja za koja moraju podnijeti jedinstveni zahtjev svake godine. Drugi fond koji im je na raspolaganju je onaj za ruralni razvoj preko kojeg se isplaćuju potpore za kapitalna ulaganja u infrastrukturu i za što je potrebno napraviti određeni projekt, prijaviti ga na natječaj i, što je najvažnije, financirati ga vlastitim sredstvima ili kreditom banke, a potom zatražiti povrat sredstava”, ističe Leticija Hrenković. Upravo na ovom drugom fondu je fokus edukacijskih seminara kako bi se što više iskoristio potencijal i povuklo što više sredstava iz njega. Izravna plaćanja: novi rokovi Kod izravnih plaćanja za poljoprivrednike ništa se bitno nije mijenjalo u odnosu na prethodne godine osim novih rokova koji se trebaju poštovati. No kod ruralnog razvoja uvijek ima pitanja. “Mi nećemo provoditi taj fond odmah, nego ćemo kroz ovu godinu raditi na iskorištavanju sredstava iz pretpristupnog programa IPARD. To je još uvijek velika nepoznanica za naše poljoprivrednike, ali i Ministarstvo i Agencija rade na tome da ih se što više informira o mogućim ulaganjima kako bi se ta sredstva povukla i ostvari- la veća konkurentnost na zajedničkom tržištu”, naglašava Leticija Hrenković. Kako bi ostvarili izravna plaćanja, poljoprivrednici moraju biti upisani u Upisnik po- Od ove godine hrvatski poljoprivrednici su izjednačeni po pravima i obvezama s onima u Uniji ljoprivrednih gospodarstava, njihovo zemljište mora biti evidentirano u ARKOD sustavu, a životinje na gospodarstvu upisane u Jedinstveni registar domaćih životinja. Poljoprivrednici su dužni poštovati i uvjete dobre poljoprivredne i okolišne prakse te do 15. svibnja moraju podnijeti jedinstveni zahtjev za potporu, i to preko interneta. Procedura i dokumentacija je zahtjevna i velika većina poljoprivrednika trebat će pomoć stručnjaka, savjetnika, poduzetničkih centara kao i razvojnih agencija, no posao se može ostvariti. “Meni osobno to nije problem jer sam relativno mlad i informatički potkovan, pa većinu stvari odrađujem sam”, kaže Ivica Malnar, vlasnik poljoprivrednog gospodarstva Malnar iz Bekteža pokraj Požege, koji obrađuje više od 100 hektara zemlje. “Ispunjavam formulare preko interneta, no puno ljudi ne prati trendove. Svatko može ovo odraditi bez problema uz pomoć djelatnik a Hrvatska vina Novi nacionalni vizualn Na natječaju za dizajn vizualnog identiteta brenda Vina Croatia odabran je dizajn Vanje Cuculića iz Studija Cuculić. Za vinarstvo eu Hrvatska želi biti zemlja prepoznata po kvaliteti svojih vina u svijetu. To je temelj strategije na kojoj vinari rade već dvadesetak godina jer samo izvrsnom kvalitetom a nikako količinama mogu konkurirati poznatim vinarskim nacijama. Kako bi se pomoglo u prepoznatljivosti vina i vinskih regija Hrvatske, Hrvatska gospodarska komora je preko Hrvatskog dizajnerskog društva raspisala natječaj za dizajn vizualnog identiteta brenda Vina Croatia, a prošlog je tjedna proglašen pobjednik - Vanja Cuculić iz Studija Cuculić. Odabrani vizualni identitet treba predstavljati brend Vina Croatia s naglaskom na raznolikosti (međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj) te učiniti Vina Croatia ambasadorima novog nacionalnog vinskog identiteta, koji se upotpunjuje s ciljevima hrvatskog turizma. Vizualni identitet Vina Croatia bit će vidljiv u svim nastupima na inozemnim i domaćim tržištima te u svim marketinškim i medijskim aktivnostima. Na natječaj se prijavilo 37 tvrtki/autora dizajnera, a ocjenjivački sud je na temelju propisanih elemenata prijave odabrao četiri autora/tima, među kojima je izabran pobjednik, Studio Cuculić, za natječajni rad pod nazivom Hrvatski kvadrat. Ideja vodilja bila je na jednostavan način predstaviti bogato prirodno i multikulturalno naslijeđe hrvatskih vodećih vinskih regija i vina, rekao je Cuculić predstavljajući pobjednički dizajn. “Bilo je potrebno uzeti u obzir buduće zemljopisno određivanje Vina Mosaica (Bregovita Hrvatska - Croatian Uplands, Istra i Kvarner - Istria and Kvarner, Slavonija i Podunavlje - Slavonia and Croatian Danube i Dalmacija - Dalmatia), pa www.een.hr 25. ožujka 2013. 4 5 ni spremni za EU veni zahtjev svake godine. Na raspolaganju im je i Fond za ruralni razvoj preko kojeg se isplaćuju potpore za kapitalna ulaganja u infrastruk- agencije ili poljoprivrednih savjetodavnih službi. Ovaj način prijavljivanja za potpore puno mi je jednostavniji i lakši jer na taj način imam vremena popuniti formulare i unijeti ispravke, što nije bilo moguće dok smo ispunjavali papire”, pojašnjava Malnar. Razmišljati kao poduzetnici Problemi koji muče seljake su oni isti koji traju već godinama. Najveći je problem neraščišćeno vlasništvo, kaže Igor Matek, upravitelj lokalne akcijske grupe Zeleni trokut iz Pakraca. “Još uvijek je i puno nelegaliziranih objekata kao i gospodarstava koja nemaju jasnu poduzetničku viziju. Ako se žele prijaviti na programe potpora, moraju biti poduzetnici i razmišljati kao poduzetnici”, naglašava Matek. Oni koji se poljoprivredom ozbiljno bave, zahvaljujući trendovima mogu biti sigurni za svoju budućnost u ovoj strateškoj djelatnosti. Ne treba biti jako pametan, Milijarda transferiranih kuna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 15. ožujka isplatila je milijardu kuna izravne potpore za proizvodnju 2012. godine. Za regionalno plaćanje (oranice, livade i pašnjaci, tov goveda, ovce i koze, mlijeko, duhan) isplaćeno je 44 posto iznosa odobrene potpore. Prosječna isplata regionalnog prava po hektaru oranica je 1020 kuna, ali prava se razlikuju po poljoprivrednom gospodarstvu, odnosno određuju se individualno po povijesnom pravu – ovisno o tome je li ono u referentnoj godini proizvodilo mlijeko, duhan, tovilo goveda ili držalo ovce i koze te ima li više oranica ili livada i pašnjaka. U tom slučaju iznos po hektaru se povećava ovisno o proizvodnji. Za krave dojilje isplaćeno je 675 kuna po grlu, a za ovce i koze 36,90 kuna, što je također 44 posto isplate za nego samo pratiti što se događa, kaže Malnar. “Sve je više ljudi, a sve manje obradivih površina. Sve je više i elementarnih nepogoda, a hrane nedostaje i cijena joj raste. odobreni iznos potpore. Za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi, za koje nam je EU dozvolio primjenu postojeće državne pomoći, isplaćena je polovina odobrenog iznosa - za šećernu repu, maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače, a polovina potpora dana je i za ekološku i integriranu proizvodnju, teže uvjete gospodarenja te izvorne i zaštićene pasmine. Provedena je anketa poljoprivrednih proizvođača o načinu isplate preostalog iznosa potpore za proizvodnu 2012. godinu. Od oko 4000 anketiranih proizvođača njih 80 posto se izjasnilo za isplatu u novcu, a preostalih 20 za robne vaučere. Po naputku Ministarstva financija, nije se radio prijeboj dugovanja za ovu posljednju novčanu transakciju kako bi se korisnicima omogućilo da do 30. lipnja 2013. godine uđu u reprogram dugovanja. Za proizvodnju hrane i budućnost poljoprivrede se ne bojim. To će nam uvijek trebati. Bit će teško i nećemo svi opstati, ali se treba truditi i raditi”, zaključuje Malnar. ni identitet uropskih fondova u sljedeće četiri godine očekuje se više od 45 milijuna eura bespovratnih sredstava smo upravo to ovim radom napravili”, ističe Cuculić. Ovo je važan dan za promociju hrvatskih vina koja smo sustavno počeli brendirati prije tri godine, kaže Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. “Vinogradarstvo i vinarstvo značajna je djelatnost koja karakterizira prvenstveno civilizirane zapadne zemlje u koje se ubraja i Hrvatska. Posljednjih smo godina znatno poboljšali i kvalitetu maslinova ulja te ga brendirali kao još jedan od naših prepoznatljivih proizvoda. Naša vrhunska vina mogu znatno pridonijeti pozitivnoj percepciji Hrvatske u svijetu, a u njegovo brendiranje investirali smo do sada oko šest milijuna kuna”, istaknuo je Vidošević. Dodao je kako se osjećao nedostatak atraktivnog i prepoznatljivog znaka hrvatskih vina, što je natječajem za dizajn vizualnog identiteta Vina Croatia uspješno riješeno. “Proces brendiranja i zauzimanja naše pozicije na svjetskoj vinskoj karti dugotrajan je, ali je zahvaljujući kvaliteti naših vina ostvariv. Na svjetskoj tržišnoj sceni nećemo moći konkurirati količinom, “Na svjetskoj tržišnoj sceni nećemo moći konkurirati količinom, već prije svega iznimnom kvalitetom, pri čemu vino mora biti i standardni dio naše turističke ponude” već prije svega iznimnom kvalitetom, pri čemu vino mora biti i standardni dio naše turističke ponude”, zaključuje Vidošević. U akcijama Komore za promociju vina značajan obol daje i Ministarstvo poljoprivrede. Dvije inistitucije su potpisale Spo- razum o novčanoj potpori radi poticanja i organiziranja promidžbe na inozemnim tržištima vina Hrvatske za poduzetnike iz područja djelatnosti Ministarstva poljoprivrede u 2013. godini. Brendiranje hrvatskih vina je odličan projekt čiju će realizaciju Ministarstvo kao partner maksimalno ubrzati, kaže ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. “Pored naših sportaša, kao izvrsnih promotora Hrvatske, tom se procesu mogu pridružiti i vrhunski poljoprivredni proizvodi, odnosno proizvođači. Osim Hrvatske kao poželjne turističke destinacije, moramo postati i aktivniji na svjetskoj vinskoj karti. Ministarstvo poljoprivrede i Povjerenstvo u kojem sudjeluju predstavnici HGK - Udruženja vinarstva, proizvođača grožđa i vina pripremili su prijedlog Nacionalnog programa potpore za sektor vina za razdoblje 2014.-2018. godine. ‘Vinska omotnica’ sredstva su Europskog poljoprivrednog garancijskog fonda (EAGF), čija godišnja alokacija za Republiku Hrvatsku iznosi 11,8 milijardi eura u 2014. godini., 2015. i 2016. godini, te 10,8 milijuna eura od 2017. godine. Najvažnije je to što je ovdje riječ o bespovratnim sredstvima”, istaknuo je ministar Jakovina. Predstavnik Udruženja vinarstva HGK-a i izvršni direktor u Agrokoru Đuro Horvat dodao je kako je marketinška platforma za sustavno brendiranje hrvatskih vina već napravljena, te je ovo jedna od akcija kojom se ide prema ostvarenju tog cilja. “Pored brendiranja u idućem razdoblju moramo poboljšati i ostale sastavnice konkurentnosti naših vina. Samo na taj način možemo ostvariti optimalan odnos cijene i kvalitete, odnosno pružiti primjerenu vrijednost za novac”, zaključio je Horvat. enterprise europe EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu. com. Više podataka o nadmetanju na http://www.acquisti.enel.it/it-IT/ fornitori/03_bandi_avvisi/02_bandi_ gara/. Instalaterski poslovi Dopravní podnik hl.m. Prahym, Prag, Češka, traži izvođača radova na postavljanju instalacija u zgradi. Natječaj je otvoren do 10. travnja, a prijave na češkom jeziku predaju se na Dopravní podnik hl.m. Prahy, akciová společnost, 00005886, Sokolovská 217/42, Contact point(s): Inženýring dopravních staveb a.s., Na Moráni 3/360, Praha 2, For the attention of: Bc. Lenka Jehlářová, 190 22 Praha 9, Czech Republic, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Konstrukcija cjevovoda Silkeborg Varme A/S, Silkeborg, Danska, traži izvođača radova na konstrukciji cjevovoda. Natječaj je otvoren do 5. travnja, a prijave na danskom jeziku predaju se na: Silkeborg Varme A/S, Tietgensvej 3, For the attention of: Kim Bo Almskou, 8600 Silkeborg, Denmark, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na Rambøll Danmark A/S, Prinsensgade 11, For the attention of: Claus Røgild, 9000 Aalborg, Denmark, cur@ ramboll.dk. Oprema i strojevi za filtriranje plinova Enel Servizi, Milano, Italija, traži strojeve i opremu za filtriranje i čišćenje plinova. Natječaj je otvoren do 19. travnja, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na ENEL SERVIZI S.r.l. – Global Procurement– Global Generation Technologies, Via Carducci 1/3, For the attention of: Federico Barbera, 20123 Milano, Italy, federico.barbera@enel. Popravak i održavanje brodova Forsvarsbygg Innkjøpstjenester, Harstad, Norveška, traži uslugu održavanja i popravaka brodova. Natječaj je otvoren do 2. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Forsvarsbygg Innkjøpstjenester, 6. divisjonsgate 12, For the attention of: Kristin Svendsen, 9406 Harstad, Norway, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Građevinski radovi Office des bâtiments – département des constructionsm, Ženeva, Švicarska, traži izvođača radova na izgradnji bolnice specijalne namjene. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Office des bâtiments – département des constructions, Selon dossier d’appel d’offres K2, 1211 Genève 8, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=765629. Vjetroturbine EDF en France, Pariz, Francuska, traži nabavu vjetroturbina. Natječaj je otvoren do 15. travnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na EDF en Franc, Coeur Défense Tour B-100 esplanade du Général de Gaulle, Paris la Défense Cedex, Contact point(s): EDF EN France, For the attention of: Alain Sandansamy, 92932 Paris, France, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Popravci i održavanje AENA Aeropuertos, Madrid, Španjolska, traži usluge popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 18. travnja, a prijave na španjolskom jeziku predaju se na AENA Aeropuertos, c/ Peonías, 12, Contact point(s): División de Contratación de Servicios y Asistencias Técnicas, For the attention of: Dirección de Contratación, 28042 Madrid; Spain, eescudero@aena. es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Cestovni prijevoz Oslo kommune v/ Bymiljøetaten, Oslo, Norveška, traži uslugu cestovnog prijevoza roba. Natječaj je otvoren do 29. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Oslo kommune v/ Bymiljøetaten, Ulvenveien 90, For the attention of: Trine Amundsen, 0581 Oslo, Norway, trine. [email protected]. Više podataka o nadmetanju na http://www. utviklings-og-kompetanseetaten.oslo. kommune.no/anskaffelser. Vozila Posten Norge, Oslo, Norveška, traži nabavu vozila. Natječaj je otvoren do 8. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Posten Norge AS, Biskop Gunnerus gt. 14A, For the attention of: Trond Ulsten, 0001 Oslo, Norway. Više podataka o natječaju na http://www. doffin.no//search/Search_AuthProfile. aspx?ID=AA10707. POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Poklon-bonovi za sportske aktivnosti (20130210002) Ruska tvrtka koja se bavi prodajom poklon-bonova za avanture, romantične prigode, zabavne, ekstremne i druge sportske aktivnosti nudi usluge trgovačkog posrednika (agenti, distributeri). Inovativni online trening za tvrtke (20130208039) Irska tvrtka koja je razvila inovativni online trening kao rješenje za pomoć organizacijama u centralizaciji njihovog osoblja (njihovih aktivnosti osposobljavanja/informacija na daljinu, izvan ureda ili na radnom mjestu) traži partnere zainteresirane za suradnju na razvoju ovog proizvoda iz komercijalne i/ili tehničke perspektive te također nudi priliku za franšizu. Ekološka morska boja za održavanje trupova čamaca (20130211006) Francuska tvrtka specijalizirana za izradu, proizvodnju i prodaju ekološke morske boje za održavanje trupova čamaca u dobrim uvjetima traži trgovačke posrednike i distributere. Ekološki i avanturistički turizam (20130207043) Ruska tvrtka koja se bavi ekološkim i avanturističkim turizmom na području Bajkalskog jezera traži partnere za joint venture za promicanje izleta na sjeveru Bajkalskog jezera (u gornjim tokovima rijeke Lena). Lasersko rezanje, komercijalna oprema (20130208037) Poljska tvrtka specijalizirana za složenu komercijalnu opremu i lasersko rezanje, usluge proizvodnje i čelične konstrukcije traži distributere/agente i istovremeno nudi podugovaranje. Košnice za pčele (20130207002) Armenska tvrtka bavi se proizvodnjom košnica od plastične pjene, koje su lagane, ekološki čiste, otporne na udarce, te imaju toplinsku i zvučnu izolaciju, traži trgovačke posrednike (agente i predstavnike) te nudi joint venture. Uvoz i prodaja hrane (20130208031) Tvrtka iz Armenije koja se bavi uvozom i prodajom različitih vrsta hrane (čipsa, stopala smrznute teladi...) nudi svoje usluge trgovinskog posrednika. Pčelarska oprema (20130206034) Rumunjski proizvođač pčelarske opreme, uključujući košnice za pčele, okvire i pripadajući pribor, traži novu suradnju kao dobavljač distributerima pčelarskih proizvoda i nudi podugovaranje za pčelare Medicinski uređaji za ispiranje nosa i usne šupljine (20130207048) Francuska farmaceutska tvrtka, specijalizirana za alternativne lijekove, terapiju s elementima u tragovima i fitoterapiju, traži distributere u svojoj klasi 2a medicinskih uređaja za ispiranje nosa i usne šupljine (nose oznaku EK). Alati i proizvodnja proizvoda od metala (20130219041) Bugarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju preciznih alata i krajnjih proizvoda od metala, s vrhunskim strojnim parkom i velikim skladišnim prostorom, spremna je proširiti svoje poslovanje - uključujući tržišta zemalja izvan svog tradicionalnog tržišta - u zemlje njemačkog govornog područja. Tvrtka nudi podugovaranje i/ili zajedničko ulaganje. Zaštitna obuća (20130218003) Grčka tvrtka osnovana 1935., prvi proizvođač zaštitnih cipela u Grčkoj, koja još uvijek radi na projektiranju i proizvodnji zaštitnih cipela s visokim standardom zaštite, zainteresirana je za širenje svoje transnacionalne aktivnosti kroz pronalaženje distributera, agenata i/ili veletrgovaca. Zbog dobrog poznavanja proizvoda, tvrtka izrađuje prilagođene proizvode i proizvode koji odgovaraju ekstremnim radnim i klimatskim uvjetima. Elektronički sustavi (20130215010) Ruska tvrtka specijalizirana za ugradnju složenih elektroničkih sustava i sigurnosnih sustava traži poslovne partnere. Tvrtka nudi svoje usluge kao distributer sofisticiranih elektroničkih sustava i sigurnosnih sustava, spremna je za kupnju franšize te zainteresirana za uspostavu joint venturea. Riblje konzerve (20130212030 ) Španjolska tvrtka specijalizirana za proizvodnju ribljih konzervi traži zastupnike, predstavnike ili distributere u europskim zemljama. www.een.hr 25. ožujka 2013. RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http:// ec.europa.eu/consumers/dyna/ rapex/rapex_archives_en.cfm. Tekstilne vezice za prtljagu, brend Master Gift Import, model 32.049, barkod 8 432748 320492. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nije izrađen od dovoljno kvalitetnog materijala pa može puknuti pri prijevozu robe. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 12195. (slika 1) Terensko motorno vozilo, brend CanAm, model Commander, oznake K, proizveden 2011.-2012. godine. Zbog neispravnog slaganja upravljačkog me- 1 4 7 2 5 8 hanizma može doći do gubitka kontrole nad vozilom. (slika 2) Drvena igračka autić, brend Walter, model First Car 61239, EAN 4038162612393. 3 6 9 Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se lako raspada na manje dijelove koje djeca mogu progutati ili inhalirati. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama. (slika 3) 6 7 Automobil Honda, modeli Odyssey i Pilot, oznake RL5, napravljeni od 2011. do 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer zračni jastuk na vozačevoj strani nije dobro učvršćen, pa se prilikom sudara može neispravno aktivirati. (slike 4 i 5) Električni punjač, brend Emerson Network Power, model A1299, kopija punjača za Apple proizvode. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nema kvalitetno izvedenu izolaciju pa može doći do električnog udara i zapaljenja. (slika 6) Vozilo za snijeg, brend Ski-Doo, modeli Freeride 800R E-TEC, Grand Touring 600 HO E-TEC, MXZ X 600 HO E-TEC i 800R E-TEC, MXZ X-RS 600 HO E-TEC, Renegade Adrenaline 600 HO E-TEC, Renegade Backcountry X 600 HO ETEC i 800R E-TEC, Scandic Tundra Xtreme 600 HO E-TEC, Summit SP 600 HO E-TEC, Summit X 800R E-TEC, proizvedeni 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nije kvalitetno izvedeno crijevo goriva, pa može doći u dodir sa spremnikom za ulje te izazvati curenje goriva i zapaljenje. (slika 7, 8 i 9) Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Uputite upit za pojedini oglas na [email protected]. Tehnologija za proizvodnju ADA oznaka (Ref: 12 LV 58AD 3R98) 11/2013 • Latvijska tvrtka traži tehnologiju za proizvodnju ADA oznaka koje će se koristiti u hotelskim, bolničkim, školskim i drugim javnim institucijama. Ponuđena tehnologija mora biti odmah spremna za implementaciju. Zajednički razvoj jedinstvenog sustava kvantifikacije bakterija i kvasaca (Ref: 12 FR 32I9 3Q96) 10/2013 • Francuska tvrtka je razvila novu osjetljivu metodu za kvantifikaciju bakterija pomoću ekstrakcije genomske DNA iz različitih vrsta uzoraka. Kako bi dosegla nova tržišta, tvrtka želi ispitivanje lančane reakcije polimerazom združiti za kvantifikaciju bakterija i detekciju kvasaca. Tvrtka traži rješenje za daljnji zajednički razvoj kroz tehničku suradnju. Uporaba bioflavonoida kao zamjena za bakar u ishrani svinja (Ref: 12 GB 46P5 3PL2) 07/2013 • Škotska tvrtka razvija uporabu bioflavonoida u krmnoj smjesi kako bi se smanjio visoki udio cinka i bakra u ishrani mladih svinja. U potrazi su za partnerom, istraživačkom institucijom ili tvrtkom koja je aktivna u području životinjske prehrane i zdravlja kako bi izvršili terensko ispitivanje s namjerom daljnjeg zajedničkog razvoja. Pakiranje ribljih fileta u kontroliranoj atmosferi (MAP) (Ref: 12 GR 49Q1 3POH) 07/2013 • Grčko ribogojilište s održivom i organskom proizvodnjom lubina i komarče u potrazi je za novom metodologijom za pakiranje ribljih fileta u kontroliranoj atmosferi (MAP). Traže partnera s odgovarajućom stručnošću kako bi skupa mogli identificirati najbolje rješenje za njihov proizvod kroz tehnički ili komercijalni ugovor. Novo rješenje za pakiranje ekstra djevičanskog maslinovog ulja (Ref: 12 GR 49Q1 3QXO) 12/2013 • Grčka uljara za preradu maslina s konvencionalnim procesom centrifugiranja s tri faze i godišnjom proizvodnjom od 200 tona maslinovog ulja u potrazi je za novim i konkurentnim rješenjima za pakiranje ekstra djevičanskog ulja najviše kvalitete. Traže suradnju s partnerom koji posjeduje iskustvo u pakiranju hrane kako bi identificirali primjereno učinkovitu, funkcionalnu i atraktivnu tehniku pakiranja koja će sačuvati kvalitetu i organoleptička svojstva visokokvalitetnog maslinovog ulja. Ventilator visokih performansi za primjenu u kuhinjama (Ref: 12 IT 56Z7 3RCA) 12/2013 • Talijanska tvrtka, vodeća u sektoru kuhinjskih napa, traži visokotehnološke komponente za novi proizvod s naglaskom na ventilatorima s niskom razinom buke. Poželjno je da se traženi ventilator već proizvodi ili da je njegov razvoj vrlo blizu faze proizvodnje. Izdvajanje, recikliranje ili pretvorba određenih nestabilnih organskih spojeva u manje opasne (Ref: 13 GB 4103 3RR3) 07/2013 • Britanska podružnica proizvodne tvrtke traži način za neutralizaciju 2-pirolidon i 2-metil-1,3propandiola u bezopasne spojeve. Spojevi trebaju biti prikupljeni (izdvojeni) u fazi isparavanja i reciklirani ili neutralizirani kemijskim odnosno fizikalnim metodama. Tvrtka posjeduje kapacitete za daljnji zajednički razvoj. Materijali i proizvodne tehnike za unapređenje generatora vodika (Ref: 12 ES 282Q 3RI7) 12/2013 • Španjolska tvrtka sa sjedištem u Madridu koja se bavi generatorima vodika utemeljenim na polimernim membranama, s primjenom u dobivanju i skladištenju vodika traži tvrtke koje nude materijale i proizvodne tehnike za unapređivanje osobina njihovih proizvoda i pomoć u smanjenju troškova proizvodnje. Ekspertiza o zamašnjaku (Ref: 12 NL 60FI 3QXQ) 11/2013 • Nizozemska tvrtka je dizajnirala sustav za spremanje mehaničke (kinetičke) energije. Važan dio sustava je zamašnjak. Traži suradnju za njegov daljnji razvoj u području dizajna, uporabljenih materijala i proizvodnje. Izrada plastičnih čepova za PET boce (Ref: 13 FI 30h9 3RL6) 06/2013 • Tvrtka iz Finske traži proizvodnog partnera koji izrađuje injekcijski brizgane plastične čepove/poklopce za PET boce. Potreban im je profesionalan partner koji može pružiti inženjering u završnom razvoju proizvoda, izraditi kalup uz pomoć kojeg se mogu proizvoditi milijunske serije uz konkurentan trošak i proizvoditi sam proizvod. enterprise europe 25. ožujka 2013. 8 Poslovni susreti na području turizma BMT 2013 Eurosportello, Posebna agencija Napuljske komore povodom BMT-a 2013 (Mediteranske burze turizma) u sklopu aktivnosti Enterprise Europe Network-BRIDG € conomies konzorcija organizirat će transnacionalne poslovne susrete na području turizma. Događanje će biti organizirano u suradnji sa Sektorskom grupom za turizam i kulturno nasljeđe. Događanje će ugostiti tvrtke iz cijelog EU-a i kup- ce iz Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Austrije, SAD-a, Rusije, Kine, Brazila, Ujedinjenih Arapskih Emirata te Poljske, izabrane uz potporu Talijanske nacionalne institucije za turizam ENIT i partnera iz Europske poduzetničke mreže. Poslovni (B2B) susreti tvrtki s područja turizma i stranih kupaca održat će se 6. travnja u Napulju, Mostra d’Oltremare, Viale Kennedy 54 (Dvorana 3b), www.mostradoltremare.it Glavne teme će biti Turistička ponuda specijalizirana u različitim proizvodnim linijama, te Susret ponude i potražnje. Sudjelovanje na događanju je besplatno. Online registracija je moguća preko http:// www.b2match.eu/bmtnaples2013. Kontakti: Eurosportello – Special Agency of the Chamber of Commerce of Naples C.so Meridionale 58 80143 Napoli - Italia Vanessa Foggia Internationalization & Promotion +39 081 28 42 17 [email protected] Marco Cozzolino EnterpriseEuropeNetwork +39 081 28 42 17 [email protected] 20. međunarodni sajam uređenja i graditeljstva Resta 2013 Europska poduzetnička mreža u Litvi, čiji je koordinator Vilnius Komora gospodarstva, industrije i obrta, poziva Vas i vaše klijente na poslovni susret koji će biti organiziran 25. travnja 2013. u sklopu 20. međunarodnog sajma uređenja i graditeljstva Resta 2013, Vilnius, Litva. Svrha ovog susreta je pomoći tvrtkama građevinskog sektora da pronađu potencijalne partnere i ostvare poslovnu ili tehnološku suradnju. Tvrtke koje žele su- djelovati na susretu moraju se registrirati na www.b2match.eu/resta2013. U registracijskom profilu treba se navesti koje usluge nudite potencijalnom partneru, što očekujete od partnera i kakve partnere tražite. Nakon registracije imate mogućnost pregleda i odabira tvrtki s kojima želite suradnju (za suradnju možete odabrati samo strane tvrtke). Zadnjih 20 godina Resta pripada najvećim izložbama i zasigurno najvećim događanjima građevinskog sektora te privlači pozornost medija i društva. Događanje je usmjereno na građevinske profesionalce i krajnje korisnike zainteresirane za izgradnju i uređenje. Glavni sektori: •građevinski materijal; •interijer dorade materijala; •prozori i vrata; •ventilacija i grijanje; •vodovod i sustav odvodnje; •strujna instalacija u zgradama; •sigurnosna sredstva i sustavi za zgrade; •građevinski strojevi, oprema, alati; •drvne konstrukcije; •izgradnja i obnova, projekti, konzultacije; •raspored održavanja stambenih objekata; •ekološka izgradnja. Službeni jezik događanja je engleski. Sudjelovanje na poslovnom susretu je besplatno. Poziv na Poslovne susrete Cross Tour 2013, Bugarska Europska poduzetnička mreža Ruse u suradnji s Poslovnim centrom za MSP organizira događaj pod nazivom CrossTour 2013 koji se odnosi na poslovne susrete tvrtki koje djeluju u području turizma i kreativne industrije. Događaj će se održati 25. travnja u Hotelu Riga (http://www.en.hotel-riga. com) u gradu Ruse, u Bugarskoj. Ovi poslovni razgovori bit će izvrsna prilika za sudionike koji djeluju u ciljanim područjima da se na unaprijed dogovorenim sastancima susretnu, razgovaraju i razmotre mogućnosti poslovne suradnje. Iako će fokus CrossToura 2013 biti na promicanju Podunavlja kao i na razvoju zajedničkih turističkih proizvoda ovog ne baš renomiranog odredišta, i ostale zainteresirane strane u turizmu i kreativnim industrijama više su nego dobrodošle. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Strani touroperateri /samo kupci/ koji se registriraju za sudjelovanje do 20. ožujka 2013. imat će osiguran besplatan smještaj i razgledavanje u organizaciji lokalnih pružatelja usluga. Svi ostali sudionici dobit će popust na smještaj u Hotelu Riga. Osim samih poslovnih susreta sudionici će moći besplatno sudjelovati u još nekim inicijativama u okviru ovog događanja o čemu će biti obaviješteni nakon potvrde sudjelovanja. Registracija na http://danubetournet.eu/crosstour2013/. Službeni jezik događanja je engleski. Više podataka o susretu moguće je dobiti na Enterprise Europe Network - Ruse, Bulgaria Ekaterina Yordanova tel: +359 82 821472 е-mail: [email protected] [email protected]. Poziv na poslovne susrete Bilbao Sinaval Od 18. do 19. travnja 2013. godine u Bilbau, Španjolska, održava se 19. sajam Sinaval Eurofishing Elite Exhibition o kojem više informacija možete pronaći na http://www.sinaval.eu/. Tijekom sajma održat će se poslovni susreti Marineenergy - Sinaval Brokerage Event 2013. Ciljna grupa sudionika su tvrtke, tehnološki centri, istraživački i razvojni instituti čija je djelatnost vezana uz brodograđevni i nautički sektor. Susrete organizira Europska poduzetnička mreža u suradnji s većim brojem relevantnih institucija. Više informacija o načinu organizacije susreta i rokovima prijave možete naći na: http://www.b2match.eu/marinenergy-sinaval2013 Za sudjelovanje nije predviđena kotizacija. Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 6. travnja - Poslovni susreti na području turizma, Mediteranska burza turizma - BMT, Napulj, Italija 10. - 11. travnja - Big Data Challenge, B2B susreti u IT sektoru, Beč, Austrija Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA Sinaval Brokerage Event 2013, Bilbao, Španjolska 25. travnja - Poslovni susreti na području turizma i kreativne industrije Cross Tour 2013, Ruse, Bugarska 18. travnja - Sinaval Eurofishing Elite Exhibition poslovni susreti, Bilbao, Španjolska 25. travnja - Poslovni susreti u sklopu 20. Međunarodnog sajma uređenja i graditeljstva Resta 2013, Vilnius, Litva 18. - 19. travnja - Poslovni susreti Marineenergy - 22. svibnja - AgroB2B@NSFair, Novi Sad, Srbija Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković PREDSTAVLJAMO 13 www.privredni.hr Broj 3770, 25. ožujka 2013. ( 20.000 litara likera ovogodišnja očekivana proizvodnja ŠM ČUBRIĆ, ZMIJAVCI ( 20 radnika zapošljava tvrtka Zetović Zetović, proizvodnja PVC i ALU stolarije, Osijek Voćni likeri na bazi starih recepata Majstori za PVC prozore Staklenke smo zamijenili bačvama, a proizvod nastaje prirodnim taloženjem što znači da je izbjegnuto filtriranje, pa je konačni proizvod sačuvao sve bitno i ono što ga čini posebnim T vrtka ŠM Čubrić iz Zmijavaca kod Imotskog osnovana je početkom devedesetih godina, ali se od 2008. godine bavi isključivo proizvodnjom likera. Tvrtka je započela s proizvodnjom likera na bazi višnje maraske po tradicionalnoj recepturi, a danas je prepoznatljiva po robnoj marki Paško likeri. Tržište je na to izuzetno dobro reagiralo. “Staklenke smo zamijenili bačvama, a proizvod nastaje prirodnim taloženjem što znači da je izbjegnuto filtriranje, pa je konačni proizvod sačuvao sve bitno i ono što ga čini posebnim. Dakle, u proizvodnji se primjenjuje tradicionalna tehnologija i recepture”, ističe Nediljka Dokozić, direktorica ŠM Čubrića. Kako bi se postigla što bolja kvaliteta proizvoda, sirovine se biraju s najboljih lokacija, pojašnjava direktorica. “Za proizvodnju likera od višnje koristimo zadarsku marasku, za liker od naranče i limuna koristimo voće izvornih sorti s Pelješca i s dubrovačkog područja. Rogač je s Hvara, a orah i rakiju lozu kao temelj svakog našeg proizvoda nabavljamo s imotskog područja. Ukratko, povezali smo nama najzanimljivije voćne proizvode iz Dalmacije s rakijom lozom iz Imotskog”, pojašnjava Nediljka Dokozić. Proizvodi ove tvrtke dobili su brojna domaća i međunarodna priznanja, pa čak i srebrnu medalju u konkurenciji proizvoda iz 90 zemalja na poznatom Decanterovu ocjenjivanju u Londonu. Okretanje izvozu “Dijelom smo fokusirani na vanjska tržišta i, nakon što smo osigurali dostatne količine, tu nemamo značajnijih problema. Problemi su na domaćem tržištu gdje je izražen problem u naplati potraživanja, ali i s plasmanom, jer hrvatski ugostitelji gledaju uglavnom cijenu a manje pažnje posvećuju kvaliteti”, otkriva direktorica tvrtke. Prošle godine proizvedeno je 15.000 litara likera, a ove godine proizvodnja je podignuta na 20.000. Inače, ovu tvrtku namjeravaju zadržati u okvirima malog proizvođača jer samo na taj način mogu u potpunosti nadzirati kvalitetu. Tvrtka je poslovanje započela s dva radnika, a sada se broj zaposlenih povećao na četiri. Sa sirovinom nemaju problema, osim možda za liker proizveden na bazi gorke naranče koju je teško nabaviti, a nabavljaju je na dubrovačkom području. Da bi došli do veće količine gorke naranče, surađuju s udrugama koje okupljaju proizvođače. “S drugim vrstama sirovine nema problema. Nama je vrlo važno da nam je loza koja je temelj proizvodnje vrhunska i da imamo domaću sirovinu. Proizvodi su nam iz godine u godinu sve bolji”, pojašnjava Nediljka Dokozić. Prema njezinim riječima razvoj se događa korak po korak, a trenutno su zainteresirani za uvođenje dodatnih proizvoda na bazi tradicionalnih recepata. U budućnosti se u ovoj tvrtki planiraju još ozbiljnije okrenuti izvozu. (J.V.) Pojam kvalitetne PVC stolarije u Osijeku i okolici sve je više vezan uz tvrtku Zetović, no rade i aluminijsku stolariju te ugrađuju garažna vrata J edna od nekadašnjih perjanica industrijskog Osijeka, Tvornica žigica Drava, poznatija kao osječka šibicara, nedugo nakon Domovinskog rata pokrenula je među prvima u Hrvatskoj proizvodnju PVC stolarije. Nakon edukacije u inozemstvu, voditelj tog novog posla postao je Zdravko Zetović, inženjer elektrotehnike. Poslijeratna obnova Osijeka mnoge je navela upravo na kupnju i ugradnju takve stolarije. Ubrzo poslije privatizacije Drave Zetović se odlučio na otvaranje vlastite tvrtke za prodaju automatskih industrijskih i garažnih vrata. Međutim, kako kaže, posao baš nije sjajno krenuo. Mnogi koji su ga u Osijeku poznavali kao “majstora za PVC prozore” stalno su mu se obraćali s tim upitima. Postalo mu je jasno kako valja poslušati tržište, te je ubrzo PVC stolarija opet postala primarna - ovaj put i u privatnom biznisu. Najprije je započeo s prodajom i ugradnjom, da bi ubrzo uz pomoć kredita izgradio prvi jednostavni pogon za proizvodnju prozora. K tome, iz bivše zajedničke tvrtke počeli su mu se javljati otpušteni ali kvalificirani i iskusni radnici, a pojam kvalitetne PVC stolarije u Osijeku i okolici sve je više vezan uz tvrtku Zetović. “I danas je naše tržište primarno Osijek i ovaj dio Slavonije i Baranje. Radimo, naravno, i na drugim područjima Hrvatske pa i na Jadranu, ali najradije prihvaćam poslove bliže sjedištu tvrtke. Razlog je jednostavan. Kupnjom i ugradnjom naših proizvoda naša obveza prema kupcu nije završena. Stojimo na raspolaganju za eventualne ispravke i kasnije servisiranje, a to je učinkovitije ako je kupac u blizini. Time se stvara međusobno povjerenje, a svi znaju da je najbolja reklama ona od usta do usta”, objašnjava Zdravko Zetović. Sigurni platiše Oko 90 posto proizvodnje Zetović plasira tzv. malim kupcima. Zbog ranijih loših iskustava velike narudžbe prihvaća samo od sigurnih platiša. Sve do prošle godine tvrtka Zetović bilježila je rast proizvodnje i prodaje uz stalna ulaganja. Danas jedini u istočnoj Hrvatskoj imaju automatizirani pogon za proizvodnju PVC stolarije, kao i pogon za proizvodnju aluminijske stolarije, a vratili su se i programu garažnih vrata zastupajući Hörmann asortiman za područje svoje županije. Prošlu godinu su, usprkos tržišnim nedaćama, završili pozitivno Zbog krize su, kaže Zetović, odustali od nekoliko investicijskih projekata. “Važno nam je da podmirujemo obveze prema radnicima i državi, a za nova ulaganja ima vremena”, objašnjava Zetović naglašavajući kako im uredno poslovanje omogućava i činjenica da nemaju kreditnih obveza. Prošlu godinu su, usprkos tržišnim nedaćama, završili pozitivno ostvarivši ukupan prihod veći od osam milijuna kuna. Tvrtka Zetović danas zapošljava 20 radnika. (S.S.) 14 HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik Broj 3770, 25. ožujka 2013. ( 1,4 mlrd cigareta ( više od 60 mil € prodao TDR na tržištu Srbije u 2012. TDR godišnje daje u proračun Srbije TDR se nada pravilima Cefte i poslije ulaska Hrvatske u EU Samo za carine 10 milijuna eura Carine na cigarete proizvedene u Hrvatskoj bit će povećane sa 15 na 57 posto u Srbiji, s nula na 15 posto u BiH, s nula na 10 posto na Kosovu. No, cigarete neće poskupjeti jer će TDR taj dodatni trošak preuzeti na sebe Ljiljana Lukić [email protected] O “ d 1. srpnja sve se mijenja, ali mi se nadamo da će Europska unija uspjeti ispregovarati sa zemljama Cefte zadržavanje sadašnjeg trgovinskog režima ili ublažavanje onog koji bi stupio na snagu ulaskom Hrvatske u EU”, izjavio je prošloga tjedna u Beogradu predsjednik TDR-a Davor Tomašković. Na godišnjoj konferenciji za novinare u hotelu Hajat u Beogradu on je naglasio da će uz duhansku industriju ulaskom u EU i izlaskom iz Cefte na udaru biti i kompletna prehrambena industrija jer će značajno porasti ca- rine za sve hrvatske proizvođače koji izvoze u zemlje regije. Tomašković je naveo da će to povećanje “TDR Ako carine budu povećane, TDR ima dvije opcije: prihvatiti trošak od 10 milijuna eura ili premjestiti proizvodnju koštati dodatnih 10 milijuna eura plaćenih carina godišnje ili 130 radnih mjesta u Hrvatskoj” jer će carine na cigarete proizvedene u Hrvatskoj biti povećane sa 15 posto na 57 posto u Srbiji, s nula na 15 posto u BiH, sa 27 na 42 posto u Makedoni- Davor Tomašković, predsJednik Uprave TDR-a s novinarima ji te s nula na 10 posto na Kosovu. Strategija kompanije prema potrošačima je određena: “Ako carine i budu povećane, potrošači to neće osjetiti i cigarete neće poskupjeti budući da će TDR taj dodatni trošak preuzeti na sebe”, re- kao je Tomašković. A što se tiče poslovne politike u slučaju da carine budu povećane, TDR ima dvije opcije: prihvatiti trošak od 10 milijuna eura ili premjestiti proizvodnju. “Nismo donijeli odluku, ali želimo da se sadašnje stanje zadrži”, kazao je predsjednik Upra- ve TDR-a. Rovinjski proizvođač duhana još uvijek drži vodeću poziciju u ovom dijelu Europe: TDR je na tržištu Srbije u 2012. prodao 1,4 milijardi cigareta i zadržao tržišni udjel od 7,6 posto. Godinu ranije prodaja je u Srbiji iznosila 1,5 milijardi cigareta, a tržišni udjel bio 8,1 posto. Prosječni pad tržišta cigareta u Srbiji poslije 2011. iznosi šest posto, znatno više nego u Europi gdje je godišnji pad u prosjeku dva do tri posto, kako je naveo Tomašković. Taj rezultat je ostvaren i uz dva povećanja cijena krajem prošle godine. Zbog tih poskupljenja, kao i pada kupovne moći, Tomašković u ovoj godini predviđa pad tržišta cigareta u Srbiji od 20 posto i kaže da je minus u tolikom postotku već zabilježen u prva dva mjeseca 2013. Podsjetio je da su u posljednje tri godine u Srbiji trošarine na cigarete više nego udvostručene te da TDR godišnje u proračun Srbije daje više od 60 milijuna eura. Bosna i Hercegovina: Kako trgovati s Hrvatskom nakon 1. srpnja? Još samo 100 ključnih dana Da su vlasti i proizvođači Bosne i Hercegovine bili angažirani od početka prošle godine kao od početka ove, u BiH ne bi morali brinuti o tome što će se zbivati u trgovanju s Hrvatskom - inače glavnim trgovinskim partnerom BiH nakon 1. srpnja i njenog ulaska u EU. To se moglo čuti na nekoliko nedavno održanih skupova proizvođača mlijeka i predstavnika vlasti, a posebice onom u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Mirko Šarović, ministar ekonomskih odnosa i vanjskotrgovinske suradnje BiH, ocijenio je kako je do sada obavljeno dosta posla na pripremama domaćih proizvođača za izvoz mliječnih proizvoda u zemlje EU-a, pa time i u Hrvatsku. U idućih 100 ključnih Sve je više hrvatskih tvrtki zainteresirano za preseljenje u BiH dana moraju se realizirati još 33 prioritetne aktivnosti, od kojih pola otpada na entitetske institucije, dio na državu, a najmanje, pet, na same proizvođače. Ministar Šarović smatra da se bez obzira na kratke rokove posao može okončati do 1. srpnja. Suzdržan optimizam izrazio je i ministar po- ljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH Jerko Ivanović Lijanović koji je upozorio da će doći do nesagledivih posljedica ako se svi dogovoreni poslovi ne okončaju do 1. srpnja. Zadnje afere s mlijekom u Europi su potvrdile da se u BiH proizvodi zdravo i kvalitetno mlijeko, ali to nije dovoljna “putovnica” za izvoz. Godišnje BiH izvozi mlijeka u vrijednosti 82 milijuna konvertibilnih maraka, od čega pola u Hrvatsku (41 milijun KM). U BiH više od 28.000 ljudi živi od proizvodnje mlijeka. Ulažu se napori da se mljekarima, proizvođačima mesa, piletine i ribe otvore do- datna tržišta, ali to nije jednostavan posao. Djelomična, ali samo djelomična rješenja vide se u smanjenju uvoza hrvatskog mlijeka u BiH čime se domaćim mljekarima otvaraju mogućnosti da dio svoje proizvodnje plasiraju u vlastitoj zemlji, a dijelom i u zemljama Cefte. Po nekima je odlazak Hrvatske u Europsku uniju ujedno i svojevrsna šansa za BiH gospodarstvo i zapošljavanje. Naime, sve je više hrvatskih tvrtki zainteresirano za preseljenje svojih proizvodnih pogona u BiH, kako je to svojedobno učinila i Slovenija, da bi očuvale konkurentnost u zemljama Cefte. (Z.L.) Uzajamni poticaj za investicije Upravo zbog skorog ulaska Hrvatske u EU BiH je bila obvezna potpisati dodatni protokol s Hrvatskom o izmjenama i dopunama Ugovora o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja. Taj posao su obavili ministar Šarović i predstojnik Državnog ureda za trgovinsku politiku Hrvatske Denis Čajo. “Ovo što smo potpisali s Hrvatskom napravili smo prijašnjih godina i s nekim drugim zemljama koje su ulazile u EU”, objasnio je Šarović. Denis Čajo je izrazio zadovoljstvo obavljenim poslom jer on “dokazuje da su dvije zemlje partneri koji to partnerstvo žele i unapređivati”. Ovaj dokument, koji je uistinu neprimjetno prošao u javnosti, zapravo je dodatni poticaj za hrvatske investicije u BiH i obratno. 15 www.privredni.hr Broj 3770, 25. ožujka 2013. ( 218 imenovanja ( 300 ljudi u godinu dana obavio Borut Pahor u 3 godine mandata Janez Janša doveo na vodeća mjesta SMJENA VLASTI U SLOVENIJI Kadrovski tsunami Izvjesno je da će Slovenija ove godine uložiti u energetiku oko 800 milijuna eura. To je i glavni razlog za međustranački sukob o tome tko će preuzeti taj resor u kojem odlazeći premijer, usputno i agilno, porazmještava svoje ljude Franjo Kiseljak [email protected] N i u vrijeme Seljačke bune sudar mača i oklopa nije bio tako žestok kao proteklih dana kada su u borbi za prevlast nad slovenskom energetikom koplja sučelili kopljanici odlazećeg premijera Janeza Janše i na brzinu mobilizirani bojovnici mandatarke Alenke Bratušek. Trenutačno pobjeđuje Janša. Time samo potvrđuje status političara s neprijepornim talentom za snalaženje u izvanrednim situacijama. I ovaj put, na energetici, Janša je zaigrao skeč izvanrednog stanja posredstvom kojeg je oteo posavski energetski dragulj iz ruku Slovenskih narodnjaka. Prvi nadzornik Gen energije koja ima u vlasništvu slovensku polovinu Nuklearne elektrane Krško smijenio je u četvrtak, 14. ožujka, direktora Martina Novšaka. Na njegovo mjesto ustoličio je Igora Šalamuna, kojega je Janša dan prije razriješio dužnosti direktora Direktorata u Ministarstvu za infrastrukturu i prostor. Vlast nad zlatnom kokom slovenske energetike time je prešla u ruke SDS-a Janeza Janše. Prvak SDS-a zadnjih nekoliko tjedana, na krilima kadrovskog egoizma, izveo je cijelu seriju drugih personalnih perturbacija. Pedantni kroničari izbrojili su da je Borut Pahor u tri godine mandata obavio 218 raznih imenovanja. U samo jednu godinu mandata Janša je po svome odabiru doveo na vodeća mjesta 300 ljudi, ne računajući posljednja novačenja koja su zaredala nakon što je premijer shvatio da će biti prinuđen predati žezlo nekadašnjoj šefici za proračun u Ministarstvu financija. Stručnost stanuje u samo jednoj stranci Pravni stručnjaci snebivaju se nad kadrovskim postupcima Janeza Janše. Profesor prava dr. Rajko Pirnat javno se pobunio protiv kadrovskog tsunamija odričući pra- Odluči li nova vlada poništiti Janšina imenovanja, njegovi stranački prijatelji otići će s otpremninom koja nije mala vo premijeru (s ovlastima za obavljanje tekućih poslova) da novoj vlasti po svom nahođenju armira bazu buduće kadrovske križaljke. Svima je jasno da Janša to čini s umišlja- jem. Na ključna operativna mjesta postavlja svoje ljude da bi imao s kime izvesti povratak na vlast kada tome dođe vrijeme. Odluči li, pak, nova vlada poništiti Janšina imenovanja, odlazeći premijer opet je učinio dobro svojim stranačkim prijateljima. Svi će otići s otpremninom koja nije mala – može iznositi i do šest mjesečnih plaća. Javnost se ovih dana podsjetila na odlomke iz sporazuma kojim su unutarkoalicijske odnose uredile stranke prije nego što su sa SDS-om Janeza Janše pristale preuzeti vlast. Tamo doista piše da će se vodeća mjesta popunjavati na temelju stručnosti i kompetentnosti. “Mora da je nešto zabrinjavajuće naopako s državom u kojoj stručnost i kompetencija stanuje u samo jednoj stranci”, konstatirali su sudionici javne tribine na kojoj su profesori s dva fakulteta izašli s podatkom da čak 50 posto svih radnih mjesta u Sloveniji, od lokalne do državne razine, popunjavaju ljudi s članskom iskaznicom SDS-a. Nitko ne želi biti ministar financija Smjena u Gen energiji bila je samo dio šire energetske makljaže u Sloveniji. Cijela koncepcija konstruktivnog nepovjerenja vladi Janeza Janše došla je u pitanje zbog neslaganja kojoj će stranci u novoj podjeli karata pripasti energetika. To je jedino područje na kojem je realno očekivati da će Slovenija ove godine investirati oko 800 milijuna eura. Ključ energetske kase poželjele su stoga dobiti dvije stranke – Pozitivna Slovenija mandatarke Alenke Bratušek i Državljanska lista Gregora Viranta. U natezanju energetskog konopca Virant je bio spretniji. Zaprijetio je da će se povući iz koalicije, pa je Bratušekova bila prinuđena popustiti, jer bi u protivnom cijeli politički projekt rušenja Janše doživio blamažu. Važno je znati da su duga energetska trvenja blokirala dogovaranja o važnim dijelovima unutarkoalicijskog sporazuma koji je na kraju ispao svojevrsnim političkim nedonoščetom. Previše općenit sporazum, bez jasnih smjernica, bio je ključni razlog što mandatarka nikako nije uspijevala naći dragovoljca za resor financija. Ponudu Alenke Bratušek navodno je odbilo čak petnaestak ljudi. Nitko u Sloveniji ne želi biti ministar financija. Teška frustracija opterećivala je mandatarku Bratušek gotovo do isteka roka za podnošenje prijedloga u proceduru Državnog zbora. Posljednjeg dana negdje oko 17 sati Bratušekova je pronašla ministra financija u osobi karijeristički ambicioznog Uroša Čufera. Godište 1970., oženjen, otac dvoje djece i zaposlen u NLB-u. Suradnici kažu da je pametan, da je u banci dobro vodio kontroling, ali da drugih iskustava nema. *vijesti Gorenje: Do ušteda realokacijom proizvodnje Visoka dobit iz četvrtog kvartala izvukla je Gorenje iz prijetećeg minusa. Cijeli koncern tako će završiti prošlu godinu sa 0,3 milijuna eura dobiti. Poteškoće su izazvali jednokratni troškovi povezani s preseljenjem proizvodnje na jeftinije lokacije. Proizvodnja štednjaka prebačena je iz Finske u Češku, a program hladnjaka i zamrzivača iz Velenja u Valjevo. U sljedećoj fazi proizvodnja aparata za pranje suđa premješta se iz Švedske u Sloveniju. Na novim lokacijama Gorenje očekuje najmanje 15 milijuna eura ušteda. Puni učinak postići će se 2014. godine. Federacija BiH spasila Terminale u Pločama Nakon što je Vlada FBiH osigurala jamstvo od četiri milijuna konvertibilnih maraka (KM), na račun kompanije Terminali FBiH Sarajevo uplaćeno je 15 milijuna KM kredita od šest banaka. Račun Naftnih terminala Ploče tako je odblokiran, a kompanija spašena od stečaja. Pod lupom Adria Bank U Sloveniji se proširila informacija da je austrijska središnja banka stavila pod lupu poslovanje Adria Banka, inače u vlasništvu Nove kreditne banke Maribor. Adria Bank ostvario je lani 2,7 milijuna eura gubitka, a njegova bilančna svota pala je sa 228 milijuna eura u 2011. na 184 milijuna u prošloj godini. Posebno se govori o velikoj izloženosti Adria Banka prema skupini hrvatskih poduzeća kojima je preusmjerio četvrtinu ukupnog portfelja, navodno uz izrazito povoljnu kamatnu maržu. Posebno se razgovara s rukovodstvom NKBM-a koje je odobrilo povoljne kredite, a u međuvremenu je smijenjeno. 16 STIL *vijesti Problem viznog režima Ulaskom Hrvatske u EU dolazi do realizacije viznog režima, pa će Rusi, Ukrajinci ili Kinezi morati imati vizu za ulazak u našu zemlju. S obzirom na to da Hrvatska 1. srpnja ulazi u članstvo EU-a ali još ne i u schengenski režim, to znači da turisti s pojedinih emitivnih tržišta neće trebati schengensku vizu, ali će morati imati hrvatsku vizu. U Udruzi hrvatskih putničkih agencija (UHPA) napominju kako takav nepovoljan sustav za hrvatski turizam stupa na snagu već od 1. travnja što može dodatno naštetiti našem turizmu. Kreiranje priče i stvaranje doživljaja Povezivanje destinacijskih menadžment organizacija (DMO) i kompanija (DMC), kreiranje priča, osmišljavanje novih turističkih proizvoda te ponuda doživljaja turistima bile su glavne teme pete sjednice Vijeća za destinacijski menadžment za kontinentalnu Hrvatsku, održane u Tuheljskim Toplicama. Napomenuto je kako turističke zajednice (DMO) trebaju identificirati stanje na svom terenu, popisati i klasificirati atrakcije, promovirati destinaciju te pružiti potporu u promociji turističkih paket-aranžmana. Putničke agencije (DMC) trebaju izraditi paket-aranžmane, plasirati ih na tržište, komercijalno ih valorizirati te promovirati. Ribarska akademija srdela Ribarska akademija srdela u Fažani počinje 27. travnja, a traje do 15. rujna. Svi polaznici Ribarske akademije srdela upoznat će u restoranima i konobama Fažane više od stotinu načina pripreme te plave ribe. Tijekom svibnja održat će se fažanska Škola soljenja srdele gdje će njeni polaznici učiti sve o slaganju ribe u limenke, uljima i začinima. Privredni vjesnik Broj 3770, 25. ožujka 2013. projekta iz Jadransko-jonske inicijative je objedinjavanje tih zemalja na “ Cilj turističkoj razini te stvaranje jedinstvenog brenda pod nazivom Adrion. ” Andrea Xhavara, Gospodarska komora Drač Turistička suradnja Italije, Hrvatske, Albanije i Crne Gore Udruženim snagama do cilja Suradnja talijanskih pokrajina te Hrvatske, Albanije i Crne Gore omogućila je susrete i razmjenu iskustava na institucionalnoj razini, posebice među ugostiteljskim školama Sanja Plješa [email protected] K ako bi se unaprijedila turistička suradnja talijanskih pokrajina Emilie-Romagne i Marche s Hrvatskom, Albanijom i Crnom Gorom, lani je započeo projekt poslovnog povezivanja turističkih tvrtki tih zemalja. Suradnja tih tvrtki omogućila je susrete i razmjenu iskustava u turizmu, ali i cijelom gospodarstvu tih zemalja, rečeno je na predstavljanju projekta Turistički sektor: suradnja Emilie-Romagne i Marche s Albanijom, Crnom Gorom i Hrvatskom. Projekt je u završnoj fazi, a realiziran je pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarskog razvoja Italije, a promovira je Udruženje nacionalnih gospodarskih komora iz Emilie-Romagne. “Ministarstvo gospodarskog razvoja Italije prije dvije godine izdvojilo je financijska sredstva za nove projekte namijenjene zemljama na balkanskom području. Projekti su vezani za uspostavljanje mreže suradnje među tvrtkama u tim zemljama. Primjera radi, u Hrvatskoj su pokrenuta dva projekta posvećena turizmu, a jedan od njih je usmjeren prema nastojanju da Hrvatska do 2020. godine uđe na listu 20 najuspješnijih turističkih zemalja u Europi”, rekla je Roberta Ferri iz Ministarstva gospodarskog razvoja Italije. Gospodarska i turistička suradnja talijanskih pokrajina, Hrvatske, Albanije i Crne Gore omogućila je susrete i razmjenu iskustava na institucionalnoj razini, posebice među ugostiteljskim školama tih zemalja. Prošle godine je održana i razmjena učenika ugostiteljskih škola iz talijanskih pokrajina, dviju škola iz Hrvatske te nekoliko škola iz Albanije i Crne Gore. “Učenici ugostiteljskih škola iz tih zemalja dodatno su se obrazovali u kuharstvu i posluživanju u restoranima. Osim toga, u listopadu 2012. u organizaciji Trgovačke komore Modene održan je road show u Modeni i Riminiju s ciljem promicanja trgovine i investicija na kojem su sudjelovala talijanska poduzeća koja pružaju turističke usluge u Albaniji, Crnoj Gori i Hrvatskoj”, rekla je Anna Maria Nguyen iz Udruženja gospodarskih komora Emilie-Romagna. Predstavnici tvrtki iz tih zemalja, dodala je, predstavili su mogućnosti ulaganja u svojim državama te pokazali interes za zajednička ulaganja na trećim tržištima. Stvaranje novog brenda Govoreći o umrežavanju na turističkoj razini zemalja tzv. balkanske regije s talijanskim regijama, Andrea Xhavara iz Gospodarske komore Drač je naglasio da je u tijeku još jedan projekt u sklopu Jadransko-jonske inicijative. “Cilj projekta iz Jadransko-jonske inicijative je objedinjavanje tih ze- Održana je i razmjena učenika ugostiteljskih škola iz zemalja uključenih u projekt malja na turističkoj razini te stvaranje jedinstvenog brenda pod nazivom Adrion”, rekao je Xhavara. Dodao je kako su uz već spomenute zemlje, u Jadransko-jonsku inicijativu uključene Grčka, Bosna i Hercegovina te Slovenija. Slijedom te inicijative nastala je Jadransko-jonska cesta, vrlo važna za Albaniju te posebice Grčku koja njome dobiva najkraću vezu sa zemljama Europske unije. Turizam bez zapreka: film koji pokazuje što je učinjeno da bi naše plaže i hoteli bili dostupniji svim turistima Uklonjene su mnoge barijere U skladu s programom Turizam bez zapreka koji već nekoliko godina provodi Ministarstvo turizma, proteklog je tjedna promoviran istoimeni dokumentarno-turistički film. Redatelj je Nikola Jurić, a film je snimljen u suradnji Ministarstva turizma, Ministarstva zdravlja, Udruge poslodavaca u hotelijerstvu i Hrvatske turističke zajednice. Filmom se nastojalo ukazati na ono što je posljednjih godina postignu- to u Hrvatskoj u brizi za osobe s invaliditetom. U svijetu putuje oko 160 milijuna osoba s invaliditetom “Uklonjene su mnoge barijere s cesta i šetnica, a za potrebe takvih osoba prilagođeni su ulazi, prostorije i sobe u hotelima, restoranima, parkovima, wellnessima, bazenima...”, rekao je Jurić. Govore- ći o značaju filma, Mirjana Dobranović, predsjednica Udruge za promicanje istih mogućnosti (UPIM), rekla je kako u Hrvatskoj samo 0,08 posto osoba s invaliditetom koristi razne turističke, ali i ostale njima prilagođene kapacitete. “Europske zemlje odavno su se okrenule prema osobama s invaliditetom, pa je tako Španjolska iskoristila sredstva iz europskih fondova te prilagodila sve hotelske kapacitete kako bi privukla što više osoba s invaliditetom. Španjolci su shvatili da takve osobe sudjeluju u povećanju turističkih rezultata jer na odmor dolaze sa svojim obiteljima i pratnjom”, istaknula je Mirjana Dobranović. Inače, statistike kažu da u svijetu putuje oko 160 milijuna osoba s invaliditetom. Ovaj film distribuirat će se na turističkim sajmovima diljem svijeta, a HTZ će ga plasirati i putem Facebooka i Twittera. (S.P.) HRWWWATSKA 17 www.privredni.hr Broj 3770, 25. ožujka 2013. ( više od 3000 posjetitelja dnevno ima website Madbarz.com Novi online projekti U visokom startupu Od ukupno 19 timova koji su sudjelovali na konferenciji, uz CaseTrek, nagrađeni su Sizem, Madbarz.com i Hungr.io Boris Odorčić [email protected] C aseTrek, tim iz Srbije koji je osmislio sustav za poboljšanje produktivnosti odvjetnika, pobjednik je informatičke konferencije Startup Live Zagreb. “Budući da sam pravnik i imam iskustva s radom u odvjetničkim uredima i velikim kompanijama, primijetio sam probleme s kojima se odvjetnici svakodnevno susreću u svom poslu. To su preopterećenost papirima i rokovima te razni drugi zadaci koji ih sprečavaju da se bave zaista važnim poslovima. Stoga smo Aleksandar Gvozden i ja došli do ovog rješenja koje ćemo ponuditi odvjetnicima. Riječ je, naime, o softveru koji će automatizirati velik broj procesa i zadataka i odvjetnicima uštedjeti dva do tri sata dnevno”, ističe Ivan Rašić iz CaseTrek tima. Dvojac napominje kako su s radom na projektu započeli u siječnju. Tijekom sljedeća tri mjeseca radit će na daljnjem razvoju i testiranju ovog rješenja. Od ukupno 19 timova koji su sudjelovali na konferenciji, uz CaseTrek, nagrađeni su i Madbarz. com, Sizem i Hungr.io. Spas za žene s užim strukom i većim grudima Ana Kolarević iz tima Sizem naglašava kako je ideja za razvoj ove aplikacije zapravo rezultat njezina iskustva s pronalaskom robe koja joj pristaje. “Standardna roba nije krojena za žene užeg struka i većih grudi. Zbog toga sam uvijek morala naručivati grudnjake, kupaće kostime i robu u Engleskoj. A to je skupo i komplicirano jer se ne može odrediti odgovarajući broj”, objašnjava ona Madbarz.com je web stranica za sve popularniji sport vježbanje na ulici dodavši kako je stoga odlučila istražiti problematiku, tržište i tehnologiju. Kako je vrijeme prolazilo, tako je razvila sustav koji rješava probleme i zadovoljava potrebe žena u potrazi za grudnjacima. “Sizem je izvedenica od size them - izmjeri ih. Sustav podučava žene kako se točno mogu izmjeriti te procijeniti odgovara li im veličina grudnjaka ili ne. K tomu, pomaže im u pronalasku grudnjaka, kupaćih kostima i ostale odjeće koju mogu naručiti online putem Sizema”, kaže. S druge strane, sustav je koristan za proizvođače, njihove brendove te trgovine s grudnjacima i kupaćim kostimima. “Oni kroz naš sustav dobivaju posebne kalkulatore za svoje proizvodne linije, povećavamo im prodaju te im kroz ekspertizu ukazujemo koje brojeve zapravo trebaju proizvoditi. Također, otvaramo im nova tržista kroz međunarodnu prisutnost aplikacije”, ističe on. Razvoj aplikacije tekao je u dva smjera. Prvo je Ana Kolarević razvila sustav za korisnice, a potom za proizvođače, brendove i prodavaonice. “Razvoj je trajao oko pet mjeseci jer sam analizirala vlastite ankete i postojeće tržište što je bio vrlo opsežan posao. O tekstilnom inženjerstvu i proizvodnji grudnjaka još uvijek učim jer to je vrlo sofisticirana tehnologija”, naglašava. Potencijal za napredak Nagrađeni Madbarz.com je globalna web stranica za vježbanje na ulici (Street Workout) koja nudi sve što ljubitelji toga atraktivnog sporta, koji postaje sve popularniji, danas traže od njega. “Od rutinskih vježbi do foruma za komunikaciju. Sam web ima dosta alata za korisnike kako bi se bolje povezali i razvili globalnu i lokalnu zajednicu. Madbarz.com website dnevno ima više od 3000 posjetitelja iz cijeloga svijeta. Trenutačno na Facebooku imamo više od 32.000 fanova”, kaže Luka Macner iz tima Madbarz. com. Od ideje do realizacije ovog web projekta prošlo je nešto više od godinu dana, a Macner dodaje kako trenutačno aktivno ne traži investitore. U budućnosti svoj projekt namjerava razvijati kako bi korisnicima ponudio ono što im treba. “Madbarz. com ima dosta potencijala za napredak. Stoga sada nema smisla počinjati nešto drugo dok se iz ovog projekta nije izvukao maksimum”, smatra on. Ideja pak o pokretanju nagrađenog projekta Hungr.io nastala je iz čiste potrebe. Naime, isti- ču Marko Franceković i Velimir Gašparović iz tima Hungr.io, ne postoji komunikacijski kanal između restorana i ljudi koji omogućava trenutnu (u stvarnom vremenu) komunikaciju, gdje su informacije svježe i relevantne. “Razvoj je započeo u listopadu. U veljači smo imali prvu verziju koja pokriva sve aspekte sustava - administracijsko sučelje i mobilnu te restoransku aplikaciju. Hungr. io je trenutno u beta fazi, upravo započinjemo rad s prvom skupinom restorana i ograničenim brojem ljudi. Kroz travanj očekujemo puštanje servisa u javnost”, napominju oni dodavši kako su prvu rundu investicije - od analize tržišta i studije izvedivosti do dizajna i razvoja cjelokupnog sustava - pokrili sami. “Trenutačno nam je u planu pustiti sustav u pogon u Zagrebu i paralelno tražiti partnera koji će nam olakšati prodor u druge regionalne metropole. Naš je cilj kroz godinu dana pokriti nekoliko gradova u regiji”, otkrivaju oni. *vijesti Nastavak suradnje Splita i Microsofta Split i Microsoft Hrvatska potpisali su sporazum o nastavku suradnje na projektu Microsoftovog inovacijskog centra (MIC) u tom dalmatinskom gradu. Trogodišnji produžetak ugovora u sljedećim mjesecima obuhvatit će edukaciju dugotrajno nezaposlenih osoba te splitskih poduzetnika. “Split je do sada u MIC uložio 1,3 milijuna kuna i to su najbolje potrošeni novci. Dokaz za to je i projekt AuThink koji su osmislili studenti FESB-a i FER-a, a koji je namijenjen rehabilitaciji djece s autizmom”, kazao je zamjenik splitskog gradonačelnika Jure Šundov. Nagrađena rješenja tvrtke IN2 U kategoriji 64 tvrtke iz 15 država, rješenja hrvatskog IN2 e-Liste čekanja i e-Naručivanje osvojila su u Londonu European IT&Software Excellence Award u kategoriji rješenja godine za javni sektor. Implementacijom tih rješenja prvi put se u realnom vremenu ostvarilo povezivanje javnih bolnica s ordinacijama primarne zaštite u Hrvatskoj. Zahvaljujući njima građani ne moraju dolaziti u bolnicu radi zakazivanja termina, već to za njih radi liječnik primarne zaštite. Novi Samsung Mob!lers tim Samsung Electronics u Hrvatskoj je obilježio nastavak uspješne globalne kampanje za mlade Samsung Mob!lers te je izabrao nove članove toga tima. Projekt potiče sudionike da putem društvenih mreža podijele svoja iskustva o novim uređajima tog korejskog proizvođača te mu pomažu u razvoju i poboljšanju mobitela. 18 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić Hrvoje Šalković NE PRIMAMO VILENJAKE Naklada Ljevak Studentice iz provincije, BBB, humanitarni koncerti, Kinezi, popisi stanovništva, kućni savjeti, pobune - nove Šalkovićeve priče su hiperrealistične u najboljem smislu te riječi - one su uronjene u hrvatsku svakidašnjicu, i premda humoristične, ne lakiraju zbilju, već se bave suštinom društvenog problema. Šalkovićevi junaci djeluju u uvjerenju da će radikalno promijeniti vlastiti život. U toj drami moraju se suočiti s vlastitom autentičnošću sukobljenom s vulgarnošću i neumoljivošću okolnosti. Robert Musil Čovjek bez osobina II. Fraktura Od Balzaca ljudsko postojanje nije shvatljivo bez svojih povijesnih korijena. Istraživanjem vlastitih likova i situacija u koje dolaze Musil postavlja egzistencijalnu dijagnozu svojega stoljeća. I doista, u njegovoj Kakaniji već sve postoji: vladavina tehnike koju nitko nema pod nadzorom, brzina kao najveća vrijednost, sveprisutna birokracija, romantični senzibilitet kao tvrdokorno naslijeđe prethodnoga stoljeća, kult djeteta koji se hladnoći tehničkoga doba suprotstavlja glupavim smiješkom... Claude Lecouteux POVIJEST VAMPIRA TIM press Vampir je mrtvac koji pod okriljem noći, ponekad u obliku životinje, izlazi iz groba i siše ljudima krv. Lecouteux se oslanja na izvorna tumačenja neobičnih pojava i donosi pregled prethodnika tih spodoba koje su se u antici zvale lamije, strige i more. Uglavnom su to bili ženski demoni. Kopajući po sudskim arhivima, autor proučava slučajeve vampirizma. Iako je to bilo vrijeme prosvjetiteljstva, otvarani su grobovi i odsijecane glave sumnjivih trupla koja su tako postajala bezopasna i zauvijek nestajala. Ratko Mavar U božjem lunaparku V.B.Z. Bilo da ove razgovore s drugom stranom smatrate plodom bujne mašte ili doista vjerujete da je tako nešto moguće, razumno je ostati otvoren prema njihovim poukama jer nam mogu pomoći ne samo da shvatimo koliko naši snovi smiju biti veliki i veličanstveni, već i kako ih možemo živjeti. U ovoj knjizi naći ćete razgovore o svemu što nas najčešće muči – ljubavnim vezama, prekidima, poslu, seksu, druženju s prijateljima. No tu su i razgovori o našoj esenciji pa i o esenciji Boga... Privredni vjesnik Broj 3770, 25. ožujka 2013. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Partnerstvo I.E.M. Buje. Tvrtka traži partnera za razvoj i proizvodnju navitih komponenti za elektronsku industriju (Windings component). Kontakt: Berislav Kvajo, [email protected], +385 98 334746. Suradnja Mod-Diz-Obuća, Varaždin. Tvrtka se bavi proizvodnjom cipela. Traži poslovnu suradnju za povećanje proizvodnje. Kontakt: Jakob Mudnić, [email protected], +385 42 330740. Suradnja u tekstilnoj proizvodnji Comprom plus, Varaždin, www.comprom.com. Tvrtka je tvrtka kći talijanske tekstilne grupacije Calzedonia. Radi povećanja proizvodnih kapaciteta traži proizvođače kupaćih kostima, gaćica i grudnjaka zainteresirane za dugoročnu poslovnu suradnju. Nudi uvođenje u posao, dugoročnu popunjenost kapaciteta i korektnu suradnju. Kontakt: Bruno Prapotnik, bruno.prapotnik@ comprom.com, +385 42 658658. Suradnja u proizvodnji građe Štimac, Škrljevo, www. stimac-wood.com. Tvrtka traži partnere u cijelom svijetu za proizvodnju javorove i bukove građe, elemenata i podova, te dobavljače istih u Istočnoj Europi. Zemlje interesa: Zagrebačka naklada U dobi od 40 godina, usred Prvoga svjetskog rata Hesse se počeo baviti slikarstvom. Za njega je to bio “izlaz da bi i u najtežim vremenima mogao podnijeti život”. “U ruci držim svoj slikarski tronožac”, napisao je 1920., “to je moj čarobni uređaj i moj faustovski ogrtač uz čiju sam se pomoć već tisuću puta bavio čarobnjaštvom i pobijedio u borbi s glupom stvarnošću”. Hesse je uvijek naglašavao koliko su za nj slikarstvo i pjesništvo usko i nužno povezani. Suradnja u izradi inoks opreme Reinox, Lopatinec. Tvrtka traži partnera za suradnju u izradi opreme od inoks materijala. Kontakt je moguć na njemačkom i engleskom jeziku. Zemlje interesa: Švicarska, Njemačka, Danska, Norveška, Švedska, Luksemburg, Nizozemska, Belgija. Kontakt: Miroslav Vlah, [email protected], +385 40 855845, +385 98 268700. Rafinirano ulje SC Chemfar Biotech, Galati, Rumunjska. Tvrtka traži suncokretovo jestivo rafinirano ulje. Količina: 10.000mt /mjesečno x 12 mjeseci. Pakiranje: PET boce od jedne, tri i pet litara. Za više informacija, kontaktirajte gosp. Sarnu na: chemfarbiotech_srl@ yahoo.com. Suradnja u metalnoj proizvodnji Inoforges Polska, Rydzyna, Poljska, www.inoforges. com. Tvrtka se specijalizirala u kovanju i obradi neželjeznih metala, tj. mjedi, bakra i aluminija. Proširili su svoju ponudu na površinsku obradu i montažu. Proizvode dijelove za: Instalacijske cijevi (plin, voda, ulje): ventili, konektori, dijelovi za viso- kotlačne uređaje; Elektriku: konektori, priključnice, dijelovi za transformatore, sklopke (srednji i visoki napon); Građevinarstvo: metalni dijelovi za graditeljstvo; Zavarivanje: dijelovi za uređaje za zavarivanje (mlaznice, kućišta regulatora tlaka); Luksuzni dodaci: kopče, ključevi, medalje; Automobile i transport: konektori za teška teretna vozila, konektori za automobile, sustavi za ubrizgavanje. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s hrvatskim proizvođačima navedenih ili sličnih proizvoda. Kontakt: Pawel Marszal, [email protected], +48 65 5288570, +48 605 235875. Suradnja u izgradnji niskoenergetskih kuća Kern-Haus, Karlshrue, www.kern-haus.de. Tvrtka traži poslovne partnere u Hrvatskoj, zainteresirane za građenje niskoenergetskih kuća. Kontakt: Vlado Bulić, kern-haus@decro. de, +49 721 8302721, +49 171 7139504. Metalni proizvodi Filet, Luzzara, Italija, www.filetsrl.it. Tvrtka je proizvođač navojnih šipki, U-vijaka, zatvarača i isječaka. Nudi svoje proizvode za hrvatsko tržište. Proizvodi imaju certifikat koji je neophodan na tržištu EU-a. Kontakt: Dubravka Anna Roknic, [email protected], +39 05 9645943, +39 3929302835. IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Stakla za autobuse Gradski prijevoz putnika iz Osijeka nabavlja stakla za autobuse. Rok dostave ponuda je 9. travnja. Oprema za letače Herman Hesse Čarolija boja Europa, SAD, Japan, Kina, Bliski istok. Kontakt: Marijan Štimac, [email protected], +385 51 252050. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja opremu za letače. Rok dostave ponuda je 6. svibnja. Usluge tiskanja Državna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja usluge tiskanja jumbo plakata i promidžbenih letaka. Rok dostave ponuda je 5. travnja. Košulje Hrvatska pošta nabavlja košulje kratkih rukava. Rok dostave ponuda je 18. travnja. ba Bakovići nabavlja usluge opremanje stanova u Kiseljaku. Rok dostave ponuda je 16. travnja. Policijske uniforme Regija Prometni znakovi Grad Trebinje nabavlja prometne znakove. Rok dostave ponuda je 2. travnja. Ministarstvo sigurnosti, Granična policija u Ilidži nabavlja policijske uniforme. Rok dostave ponuda je 29. travnja. Održavanje mostova Grad Banja Luka nabavlja usluge redovnog održavanja mostova. Rok dostave ponuda je 17. travnja. Opremanje stanova Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih oso- Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 [email protected] www.briefing-nadmetanja.hr 19 www.privredni.hr Broj 3770, 25. ožujka 2013. Pogled u svijet STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Travanj donosi vrijedne nekretnine Poljoprivredno zemljište u građevinskoj zoni u Kaštel Sućurcu, vrijedno 84,7 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zapušteno poljoprivredno zemljište unutar graditeljskog područja, odnosno graditeljsko zemljište koje se nalazi u blizini državne ceste D-8 u Kaštel Sućurcu ukupne površine 77.657 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 24. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 53/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 17. travnja u 11.30 sati. Na dražbi mogu sudjelovati oni koji osiguranje u iznosu od desetine utvrđene vrijednosti uplate na račun Suda broj 2390001-1300000195, model 00, šifra 88, poziv na broj 101-5940-09, te dostave na uvid uređujućem sucu do početka održavanja dražbe. Stambene zgrade u Dubrovniku procijenjene na 17,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgrade za smještaj ljudi, dvorište i okolno zemljište na Čibači, ukupne površine 7266 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 25. travnja u 10 sati, na Trgovačkom sudu u Splitu, stalna služba Dubrovnik, u sudnici broj 2. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj 091/7854 372 svakog radnog dana od 9 do 13 sati. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a uplatiti treba najkasnije do 22. travnja. Zgrada u Remetama u Zagrebu procijenjena na 10,3 milijuna kuna. Nekretnina je neupisana zgrada s izdanom građevinskom dozvolom i pripadajućom okućnicom, ukupne površine 641 četvorni metar, sagrađena 2010. na atraktivnoj lokaciji, na pravokutnom zemljištu na padini, s pogledom na Sljeme i Zagreb. Sastoji se od podruma s tri garaže (svaka BKP 17,5 m2) i tri stana: u prizemlju (NKP 122,60 m2), na katu (NKP 121,90 m2) i u potkrovlju (NKP 93,82 m2). Zadnja etaža ima veliku terasu. Vanjska stolarija je aluminijska s izo staklom i termoizoliranim roletama, unutarnja stolarija je rađena po posebnoj narudžbi, a sva ulazna vrata su protuprovalna. Svaki stan ima vlastito plinsko etažno grijanje s integriranim spremnikom tople vode. Nedostaje djelomično hortikulturno uređenje i vanjska ograda. Dražba za ovu nekretninu održat će se 23. travnja u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, u sobi 403. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje nekretnine održat će se 22. travnja u 13.30 sati na licu mjesta u Zagrebu, Studeni breg 32. Nesmetano razgledavanje osigurat će se putem sudskog ovršitelja. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu uplatile iznos od 10.000 kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-ra- čun Suda broj HR17 2390 0011 3000 0326 5, model HR05, poziv na broj 116-2170-11 kod HPB-a. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Zgrada u Ičićima, procijenjena na 13,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja stambenu zgradu ukupne površine 1407 četvornih metara. Sastoji se od četiri nadzemne etaže (prizemlja, dva kata i potkrovlja). Na svakoj etaži nalaze se po dvije samostalne stambene jedinice, s pristupom preko zajedničkog unutarnjeg stepeništa - ukupno osam stanova. Tlocrtna površina zgrade iznosi bruto 282 četvornih metara. Na površini parcele izgrađen je kolni prilaz, parkiralište i nadzemna garaža s ravnim krovom koji je nasut zemljom i ozelenjen, pa je garaža s tri strane ukopana i uklopljena u okoliš. Tržišna vrijednost nekretnine procijenjena je s nedovršenim potkrovljem i bez uporabne dozvole. Dražba za ovu nekretninu održat će se 2. svibnja u 11 sati na Općinskom sudu u Opatiji. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je organizirano 29. travnja od 10 do 11 sati. Jamčevina za sudjelovanje na dražbi iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i potrebno ju je uplatiti do 30. travnja na račun Suda broj 2390001-1300001251, model 00, poziv na broj 1-381-10. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) Kvadratura kadrovskog kruga dr. Uroš Dujšin U dijelovima Europe više od četvrtine mladih je bez posla, a ponegdje kao u Španjolskoj - i više od polovine. To nije samo velik gubitak proizvodnih potencijala, nego i i potencijalni izvor društve- Mnogi studenti su pošli na sveučilišta usprkos tome što bi im stručne škole dale više šansi da dobiju posao nih poremećaja. No s druge strane u poduzećima se tuže da ne mogu do odgovarajućih kadrova. Početkom ove godine tvrtka za zapošljavanje Manpower izvijestila je da je više od trećine poslodavaca imalo problema s popunjavanjem radnih mjesta. Nestašica nije prisutna samo u elitnim područjima poput strojarstva nego i kod uredskih poslova. Nedavno je i konzultantska tvrtka McKinsey obavijestila da je tek 43 posto poslodavaca u devet zemalja, od Amerike do Turske, moglo naći prikladne kadrove. Poduzeća srednje veličine imala su u prosjeku 13 početničkih mjesta praznih, dok su oni veliki imali 27. Škole šumom, poslodavci drumom Što učiniti? McKinsey tvrdi da velik dio problema proistječe otuda što obrazovanje ide šumom, a poslodavci drumom te da bi se velik dio problema mogao riješiti tako da se školnici stave u ulogu poslodavaca, a poslodavci u ulogu školnika. Najbolji način za reformu sistema je revizija stručnog školstva koje se izvan njemačkog govornog područja, kako kaže, tretira poput siročeta. Vlade su ulagale sredstva u sveučilišta, a ona opet konkuriraju u samohvali. Posljedica toga je ta da roditelji i njihovi potomci izbjegavaju stručne škole: mnogi studenti su pošli na sveučilišta usprkos tome što bi im stručne škole dale više šansi da dobiju posao. No u nekim zemljama škole i poduzeća nastoje uskrsnuti stručno školovanje. U Južnoj Koreji je stvorena mreža stručnih škola – nazvanih “meister” prema njemačkom izrazu za majstora. Time je smanjena nestašica tokara i vodoin- Kao prvo, tehnologije uvelike smanjuje troškove stručnog obrazovanja – koje je i bilo jedan od najvažnijih razloga za njegovo sporo širenje. stalatera. Vlada plaća učenicima smještaj, opskrbu i školarinu. Nose i titulu mladih majstora kako bi se udovoljilo opsesiji akademskim titulama. I političari imaju uspjeha u korištenju stručnih škola kako bi pomogli zapostavljenim grupama mladih. Južnoafrička udruga Go for Gold koja objedinjuje ministarstvo obrazovanja savezne države Western Cape i građevinsku tvrtku SMC nalazi nadarenu djecu i pruža im dodatnu poduku, jamči jednogodišnje zaposlenje te daje šansu za upis na sveučilište. Indijski institut za opismenjivanje i stručno školovanje šalje ljude u sela kako bi obiteljima ukazali na šanse u renomiranim tvrtkama. Ti napori ulijevaju ljudima optimizam. hovih studenata počne popuštati u studiju. Promatračnica tržišta rada na sveučilištu Columbia pruža podatke o broju diplomiranih studenata u svakoj obrazovnoj ustanovi u zemlji. Osim toga, sve veći broj privatnih instituta iznalazi poboljšanja stručnog školovanja. Tako npr. u Kini posebna ustanova nalazi posao učenicima. Ipak, bolje stručno obrazovanje nije panaceja za globalnu krizu na tržištu rada: milijuni mladih ljudi ostaju osuđeni na nezaposlenost tako dugo dok je potražnja slaba, a rast usporen. No ono može barem pridonijeti smanjenju apsurdnog nesklada koji tišti svijet, ne samo nedostatkom radnih mjesta nego i potrebnih znanja i vještina. Ozbiljne igre “Ozbiljne igre” pružaju mladim ljudima šansu da steknu neposredno iskustvo, makar u virtualnom obliku, a uz minimalni trošak. Miami Dade College, najveća komunalna ustanove te vrste u Americi, ima sistem koji automatski šalje znakove za uzbunu fakultetskim tutorima čim neki od nji- 20 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3770, 25. ožujka 2013. ( 4,6% pad investicija na godišnoj razini ( 2,6% pad bruto dodane vrijednosti Podaci potvrdili BDP realno smanjen dva posto U zadnjem lanjskom tromjesečju negativnim kretanjima pridonijele su sve sastavnice potrošnje, izuzevši neto izvoz čiji deficit je smanjen zbog rasta izvoza roba i usluga te istovremenog pada uvoza, ističu analitičari RBA K onačni podaci kretanja bruto domaćeg proizvoda u zadnjem tromjesečju 2012. godine potvrdili su prvu procjenu realnog pada od 2,3 posto u odnosu na zadnje tromjesečje 2011. godine. Na razini cijele godine realni pad BDP-a iznosio je dva posto. U skladu s našim očekivanjima u zadnjem lanjskom tromjesečju negativnim kretanjima pridonijele su sve sastavnice potrošnje, izuzevši neto izvoz čiji deficit je smanjen zbog rasta izvoza roba i usluga te istovremenog pada uvoza, ističu analitičari RBA. Isto tako, najveći pad zabilježile su bruto investicije u fiksni kapital (-4,9 posto) i osobna potrošnja (-4,2 posto). Kad je riječ o investicijama na razini cijele godine, nastavljena su izrazito negativna kretanja pa su se one, u odnosu na 2011., smanjile za 4,6 posto, dok su se kumulativno u zadnje četiri godine (u odnosu na 2008.) smanjile čak za jednu trećinu. Kretanje investicija je odraz dugotrajne recesije u gospodarstvu koja je u potpunosti iscrpila privatni segment gospodarstva, osobito realni (proizvodnju) koji ujedno prolazi proces restrukturiranja. To se osjeća i na tržištu rada gdje je došlo do daljnjeg smanjivanja zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka pa je potrošnja kućanstava nakon 2009. i 2010. pad zabilježila i u 2012., i to od tri posto. Iako slabim intenzitetom, potrošnja države bilježi smanjenje treću godinu za redom (-0,8 posto u 2012.). Jedino je neto izvoz ublažio negativna Najveći pad zabilježile su bruto investicije u fiksni kapital (-4,9%) i osobna potrošnja (-4,2%). kretanja uz blagi rast izvoza roba i usluga (0,4 posto) te pad uvoza roba i usluga (-2,1 posto). Građevinarstvo smanjeno 11,4 posto Promatrajući bruto dodanu vrijednost, u zadnjem je tromjesečju 2012. zabilježen pad od 3,3 posto na godišnjoj razini, dok je na razini cijele godine pad iznosio 2,6 posto. U 2012. negativnim kretanjima i dalje je najviše pridonosilo građevinarstvo koje se u toj godini smanjilo za dodatnih 11,4 posto tako da se građevinarstvo u posljednje četiri godine smanjilo za oko 35 posto. U 2013. godini ne očekujemo oporavak, već pad od 0,5 posto. Pri tome će negativni trendovi (nastavak pada) biti prisutni u prvom dijelu godine, dok bi druga polovina godine mogla donijeti blagi oporavak. Pri tome bi nakon višegodišnjeg pada blagi, ali ipak pozitivan impuls trebao doći i od investicija. Nepovoljna kretanja na tržištu rada, odnosno visoka nezaposlenost, niska zaposlenost, stagnacija realnih dohodaka i posljedično potrošački pesimizam ograničavat će osobnu potrošnju. Država će biti primorana svoje rashode prilagoditi davno nastalim okolnostima tako da ni u tom segmentu ne očekujemo pozitivan doprinos rastu, procjenjuju analitičari RBA, dodajući kako su nekonkurentnost i nepovoljna struktura industrije (izvoza) uz volatilno vanjsko okruženje i očekivani pad naših najvažnijih trgovinskih partnera (Italija, Slovenija) ograničavajući čimbenik bitnijeg doprinosa izvoza rastu gospodarstva. Hrvatska narodna banka Hrvatska narodna banka Dug središnje države 174,1 milijarda kuna Bruto inozemni dug dosegnuo 45,3 milijarde eura Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, dug središnje države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondove, potkraj lanjskoga studenoga iznosio je 174,1 milijardu kuna. U odnosu na kraj listopada dug središnje države nije se značajnije mijenjao, odnosno niži je za tek 77,5 milijuna kuna. Pri tome je dug Republike Hrvatske iznosio 165,3 milijarde kuna (216 milijuna kuna manje nego krajem listopada). U razdoblju od siječnja do studenoga 2012. godine dug središnje države porastao je za 20,2 milijarde kuna ili 13,1 posto, čemu su podjednako pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Inozemni dug središnje države u tom je razdoblju porastao za 10,3 milijarde kuna, na 62,8 milijardi kuna, dok je unutarnji dug porastao za 9,9 milijardi kuna, na 111,4 milijarde kuna. Rastu unutarnje komponente duga središnje države pridonijelo je izdanje druge tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od dvije mi- lijarde kuna i 400 milijuna eura (u srpnju), dok je rast inozemne komponente prije svega rezultat izdanja euroobveznice u travnju. Ukupna jamstva Republike Hrvatske u studenome su se smanjila za 138 milijuna kuna u odnosu na listopad, te su iznosila 55 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2011. godine ukupna jamstva manja su za 4,8 milijardi kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 2,6 milijardi, a domaća za 2,3 milijarde kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postala dugom središnje države. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupan bruto inozemni dug potkraj studenoga 2012. iznosio je 45,3 milijarde eura, što je za 174 milijuna eura više nego krajem listopada, čemu je pridonijelo ponajprije povećanje duga javnog sektora, i to javnih trgovačkih društava. Na godišnjoj razini nastavlja se pad inozemnog duga. U odnosu na studeni 2011. inozemni je dug manji za 1,1 milijardu eura, odnosno za 2,5 posto. Tome u najvećoj mjeri pridonosi razduživanje financijskog sektora koji je u tom razdoblju smanjio inozemni dug za nešto više od dvije milijarde eura (-13,3 posto). Inozemni dug financijskog sektora potkraj studenoga iznosio je 13,4 milijarde eura, od čega 9,6 milijardi eura otpada na dug banaka. Na rast inozemnog duga na godišnjoj razini najviše je, pak, utjecao javni sektor, i to država čiji je vanjski dug iznosio 8,3 milijarde eura. Uz izdanje euroobveznice (1,5 milijardi dolara) u travnju, u tom je razdoblju dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je sastavni dio programa njihova restrukturiranja. Javna trgovačka društva su do lanjskoga studenoga uglavnom smanjivala inozemnu zaduženost pa na godišnjoj razini bilježe pad. Inozemni dug privatnih poduzeća uglavnom stagnira. Uz rast od 115 milijardi eura u studenome dosegnuo je 11 milijardi eura, što je za samo 491 milijun eura više nego u studenome 2011. Međutim, veći dio tog rasta odnosi se na izdanje obveznice jednog trgovačkog društva (300 milijuna eura). U ovoj godini očekujemo stagnaciju inozemnog duga s obzirom na slabu gospodarsku aktivnost. Uz blagi nominalni rast BDP-a udio inozemnog duga u BDPu mogao bi se spustiti ispod 100 posto, procjenjuju analitičari RBA. 21 www.privredni.hr Broj 3770, 25. ožujka 2013. ( oko 3% Najava ponude za preuzimanje ostatka dionica Dukat želi cijele Ljubljanske mlekarne prosječna stopa inflacije u 2013. Analize PBZ-a Inflacija niža do kraja godine Visoke stope inflacije u prva dva mjeseca ove godine možemo zahvaliti baznom učinku, s obzirom na to da su administrativno regulirane cijene plina i električne energije povećane od svibnja 2012., te sezonskom rastu cijena hrane, smatra Ana Lokin, ekonomska analitičarka PBZ-a Inflacija u veljači 2013., godišnja stopa, doprinosi u p.b. Hrana E lektrična energija Plin Gorivo Ostalo S Stopa nezaposlenosti će prema našim prognozama u prosjeku premašivati 20 posto administrativno regulirane cijene plina i električne energije povećane od svibnja 2012., a s druge strane sezonskom rastu cijena hrane, smatra Ana Lokin, ekonomska analitičarka PBZ-a. Predvidljiv pad neto plaća Tako je doprinos viših cijena električne energije i plina ukupnoj stopi infla- 165 160 155 150 145 140 135 130 125 120 115 110 1 2 3 4 5 Hrana ukupno Izvor: DZS, PBZ topa inflacije u veljači je dosegnula 4,9 posto na godišnjoj razini, što predstavlja lagano smanjenje u odnosu na siječanjskih 5,2 posto. Visoke stope inflacije u prva dva mjeseca ove godine možemo zahvaliti s jedne strane baznom učinku, s obzirom na to da su Indeks cijena HWWI (baza USD), 2010.=100 cije u veljači iznosio 2,1 postotni bod (električna energija 1,3, plin 0,8 postotnih bodova), dok je doprinos stavke hrane iznosio 1,5 postotnih bodova, pri čemu su povećane cijene mesa pridonijele sa 0,5, povrća 0,3, a kruha te mliječnih proizvoda i jaja s po 0,2 postotna boda. Više cijene goriva pridonijele su također s 0,2 postotna boda, a 18,8 posto viša cijena grijanja na godišnjoj razini povisila je ukupnu stopu inflacije za 0,1 postotni bod. Dvanaestomjesečni prosjek time je u veljači porastao na 4,1 posto, što je čak 0,7 postotnih bodova više nego u prosincu 2012. godine. U nastavku godine, međutim, ne očekujemo zadržavanje ovakvog trenda iz više razloga, ističe Ana Lokin. Kao prvi razlog, pojašnjava ona, nameće se slabost potražnje kućanstava. Na depresivnom tržištu rada u 2013. ne očekujemo nikakva poboljšanja, stopa nezaposlenosti će prema našim prognozama biti viša nego u 6 7 8 9 10 11 12 1 2 1012. 1013. Žitarice Uljarice Izvor: HWWI protekloj godini i u prosjeku premašivati 20 posto. Također, ponovni realni pad neto plaća po stopi od oko dva posto lako je predvidljiv u uvjetima daljnje kontrakcije gospodarstva i rezanja proračunskih rashoda. Nadalje, potrošnju bi mogla pritisnuti i fiskalizacija kojom se umanjuju dohoci iz sive ekonomije, a ostaje neizvjesno i hoće li doći do povećanja poreznog opterećenja građana. Tečaj pridonosi stabilnosti Kao drugi razlog navodimo učinak baze koji će oslabjeti u drugom dijelu godine. Kad je riječ o cijenama hrane, koje je uvijek krajnje nezahvalno predviđati (na cijene povrća i voća, primjerice, snažno utječu vremenske prilike), procjene USDA-a govore kako će globalna ponuda žitarica poput pšenice, kukuruza i soje biti dostatna te je u zadnjih šest mjeseci vidljiv silazni trend njihovih cijena za koji analitičari očekuju da će se nastaviti do kraja godine. Napomenimo, ističe ona, da iako će pritisci jenjavati u nadolazećim mjesecima, faktori poput ukidanja nulte stope PDV-a (vidljivo kroz povećanje cijena kruha i mliječnih proizvoda), viših cijena grijanja, usklađivanja trošarina... dovode do rasta ukupnog indeksa, dok s druge strane učinak spuštanja stope PDV-a na 10 posto za ugostiteljske usluge za sada nije vidljiv. Istodobno, ono što pridonosi stabilnosti cijena je tečaj. Dok je u 2012. kuna u prosjeku oslabjela za jedan posto prema euru, odnosno za devet posto prema dolaru, u 2013. tečaj kune prema euru i dolara prema euru vidimo stabilnima, odnosno blizu prošlogodišnjih prosjeka pa tečajna kretanja ne bi trebala imati većeg utjecaja na kretanje cijena, dodaje Ana Lokin ističući kako stoga u ovoj godini očekuje prosječnu stopu inflacije oko tri posto na godišnjoj razini, pri čemu smatra da rizici da bude viša za sada ponajprije dolaze od eventualnih daljnjih povećanja cijena energije. Dukat, članica francuske Lactalis Grupe, najavila je objavu ponude za preuzimanje ostatka dionica Ljubljanskih mlekarni, najvećeg slovenskog prerađivača mlijeka. Dukat trenutačno ima 50,285 posto dionica Ljubljanskih mljekara, a najavljuje da će ponudu za preuzimanje objaviti najkasnije u idućih mjesec dana. Aktivnosti vezane uz ponudu za preuzimanje vodi brokerska tvrtka Ilirika iz Ljubljane. Dukat je početkom prošlog tjedna objavio da je nakon odobrenja slovenske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja stekao 50,3 posto dionica Ljubljanskih mljekara od NFD Holdinga, Factor Banke, Mutual Funda, KD Delniških Dohodkovni, KD Banke i Save. Lactalis Grupa je u listopadu prošle godine najavila akviziciju Ljubljanskih mljekara. Nije objavljeno po kojoj je cijeni Dukat stekao 50,3 posto dionica Ljubljanskih mljekara, no procjenjuje se kako je vrijednost te transakcije oko 20 milijuna eura. Preostale dionice Ljubljanskih mljekara drže Mlekodel, Deželna banka Slovenije, Zadružni savez Slovenije i 33 zadruge. Ljubljanske mljekare imaju 550 zaposlenih, a godišnje prerade više od 200 milijuna litara mlijeka. Dukat je od 2007. godine u većinskom vlasništvu Lactalis Grupe koja zapošljava 56.000 radnika u 61 zemlji. Grupa ima organiziranu proizvodnju u 192 proizvodna pogona u 34 zemalje diljem svijeta, od kojih je 64 pogona u Francuskoj. Lactalis Grupa je u prošloj godini ostvarila prihod od 15,7 milijardi eura, od čega 75 posto na tržištima izvan Francuske. (K.S.) *vijesti se odobravaju bez jamaca i garantnog pologa, uz obveznu policu osiguranja od nezgode. Mini krediti Erste banka u svoju je redovnu ponudu gotovinskih kredita uvrstila mini kredite namijenjene klijentima s nižim prosječnim primanjima. Riječ je o nenamjenskim kreditima manjih iznosa, do maksimalnih 35.000 kuna, za koje se primjenjuju povoljniji uvjeti kreditne sposobnosti te se za njihovu obradu ne naplaćuje naknada. Mini krediti odobravaju se s rokom otplate do 60 mjeseci. Kamatna stopa je fiksna za cijelo vrijeme trajanja kredita te iznosi 10,50 posto, dok se naknada za obradu kredita ne naplaćuje. Krediti Veće prijave prometa ugostitelja Porezna uprava zadovoljna je prvim rezultatima fiskalizacije, a podaci za ugostitelje kod kojih su poreznici bili u nadzoru pokazuju da su ti ugostitelji u siječnju ove godine prijavili 31,4 posto veći promet nego u siječnju prošle godine. Po podacima Porezne uprave u siječnju prošle godine ugostitelji su prijavili isporuke u vrijednosti 139,2 milijuna kuna, dok su u siječnju ove godine prijavili promet od 182,9 milijuna kuna. Poreznici očekuju još bolje rezultate zbog pooštravanja nadzora u veljači te nakon uvođenja fiskalizacije u travnju i u trgovine, popravak motornih vozila i slobodna zanimanja. 22 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3770, 25. ožujka 2013. Tržište novca Zagreb Puno novca i niske kamate Kretanje na Tržištu novca Zagreb Jelena Drinković V isoka ponuda novca i niska kamatna stopa glavna su obilježja trgovanja sudionika novčanog tržišta ovih dana, iako je novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija tek započelo. Gotovo svakodnevno ponuda višestruko nadmašuje potražnju, a zbog međusobnih ograničenja sudionika i neslaganja uvjeta ponude i potražnje, dio potražnje ostaje nepodmiren. Višak kratkoročne likvidnosti depozitnih institucija svakodnevno se na kraju dana deponira u središnju ban- u mil. kn Ponuda Potražnja Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet 18.3.-22.3.2013. 11.3.-15.3.2013. u% 4 500 400 3 300 2 200 1 100 0 18.3.2013. 19.3.2013. 20.3.2013. ku kao prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od 0,25. Veliku važnost za djelomično neutraliziranje viškova novčanog tržišta imala je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija koja je održana proš- 21.3.2013. 0 22.3.2013. log utorka. Aukcija je bila raspisana za zapise u kunama i eurima. Za kunske zapise interes sudionika ovoga puta bio je nešto manji nego na prethodnim aukcijama, a Ministarstvo financija prihvatilo je sve pristigle ponude. Unatoč nešto ponedjeljak utorak manjem interesu sudionika, ipak je umjesto planiranog iznosa izdanja od 550 milijuna kuna ostvaren iznos emisije od 720 milijuna kuna. Najveći dio emisije, odnosno 498 milijuna kuna upisano je s rokom dospijeća od 364 srijeda četvrtak petak dana. Prinosi su ostali nepromijenjeni za sve rokove dospijeća. Kod trezorskih zapisa u eurima zanimanje sudionika bilo je skromnije budući da je od planiranog iznosa izdanja od 10 milijuna eura upisano samo 1,6 milijuna eura, a nebankovni sustav sudjelovao je u ukupnom iznosu emisije u 100-postotnom iznosu. Na posljednjih nekoliko aukcija pokazuje se da je zanimanje sudionika za upisivanje trezorskih zapisa u kunama znatno veće nego za zapise u eurima. Ministarstvo financija najavilo je sljedeću aukciju za 26. ožujka, s time da je aukcija raspisana samo za kunske zapise. U sljedećem razdoblju ne očekujemo značajniju promjenu kretanja na novčanom tržištu. Visoka likvidnost sustava i dalje će podržavati nisku kamatnu stopu, uz eventualni rast potražnje u predblagdanskom tjednu. Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Neznatne promjene tečaja Lagani pad Mirexa Kuna je u proteklom tjednu, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, izgubila jednu lipu i kravaluta EUR Srednji tečaj za devize AUD australski dolar CAD kanadski dolar 5,718521 JPY japanski jen (100) 6,201336 CHF švicarski franak 6,210472 GBP britanska funta 5,863473 USD američki dolar 5,863473 EUR euro 7,587334 Izvor: HNB jem tjedna franak vrijedio 6,21 kunu. Prema dolaru je kuna tijekom tjedna pala dvije lipe, no krajem jem tjedna vrijedila 7,59 kuna. Prema švicarskom franku izgubila je također jednu lipu pa je kra- 7.590 6,116845 primjena od 23. ožujka 2013. 18.3. 19.3. 20.3. 21.3. tjedna je porasla pa je tjedan zaključen s gubitkom jedne lipe i vrijednošću od 5,86 kuna. USD 5.88 CHF 6.22 7.588 5.87 6.21 7.586 5.86 6.20 7.584 5.85 6.19 7.582 5.84 6.18 7.580 5.83 6.17 22.3. 18.3. 19.3. 20.3. 21.3. 22.3. 18.3. 19.3. 20.3. 21.3. 22.3. Međunarodno tržište kapitala Relativno miran tjedan Na europskom tržištu bilo je malo promjena tijekom proteklog tjedna u iščekivanju rješenja ciparske bankarske krize. Ako ciparske vlasti ne nađu sko6500 6470 ro riješenje, najavljeno je povlačenje ulaganja Europske središnje banke iz te zemlje i izlazak Cipra iz eurozone. Na njemačkom tržištu došlo je do iznena14600 FTSE 100 14500 3270 Dow Jones 3258 14400 6440 đenja zbog pada optimizma tamošnjih proizvođača. Zabrinuti su bili jedino menadžeri čije apetite je smanjila Europska komisija odlukom o smanjenju 3246 6410 14300 3234 6380 14200 3222 6350 14100 3210 18.3. 3850 3830 19.3. 20.3. 21.3. 22.3. 18.3. 8080 CAC40 8044 19.3. 20.3. 21.3. 22.3. 18.3. 12700 DAX 12600 3810 8008 12500 3790 7972 12400 3770 7936 12300 3750 7900 12200 18.3. 19.3. 20.3. 21.3. 22.3. NASDAQ 18.3. 19.3. 20.3. 21.3. 22.3. 19.3. 20.3. 21.3. 22.3. NIKKEI 225 18.3. 19.3. 20.3. 21.3. 22.3. maksimalnih isplata bonusa. Prema procjenama, tom odlukom bit će pogođeno dvije trećine njih. Na američkom tržištu vladao je optimizam uzrokovan procjenama ekonomista kako nema straha od nove krize što potvrđuju podaci o gospodarskom rastu. Azijsko tržište bilo je stimulirano rastom vrijednosti kineskih dionica, a rast su predvodile energetske kompanije. Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka bila na razini 181,5241 boda. U tjednu je zabilježen pad od 0,3519 bodova. MIREX - mjesečni MIREX - tjedni 185 185 180 180 175 175 21.2. 1.3. 10.3. 21.3. 18.3. 19.3. 20.3. 21.3. VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 21.3.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 186,3447 187,6837 166,1047 180,6924 181,5241 195,3871 218,5288 134,6977 157,8822 158,9554 172,1287 107,5333 120,9994 209,8284 204,5713 220,6863 101,2619 160,2049 139,5662 118,2825 179,7586 124,2248 134,4709 193,5553 165,5569 136,4547 120,4681 155,1692 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova. 23 www.privredni.hr Broj 3770, 25. ožujka 2013. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 546,616 milijuna kuna Dalekovod porastao za više od četvrtine je u odnosu na tjedan ranije pad od 37 posto. Crobex je tjedan završio s rastom od 0,09 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2.004,05 bodova. Indeks Crobex10 je tjedan završio na 1.110,33 Iztok Likar www.hrportfolio.hr P roteklog tjedna redovni je promet na ZSE-Zagrebačkoj burzi iznosio 60,726 milijuna kuna što Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Dioki d.d. ZIF Slavonski d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Dalekovod d.d. Valamar Adria Holding d.d. Maistra d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Luka Rijeka d.d. tjedna promjena -0,81% +1,19% +19,06% +4,22% +1,02% +26,29% -1,78% +20,95% +0,83% +9,66% zadnja cijena 216,00 294,47 20,05 22,98 1.537,50 62,40 147,61 89,50 121,00 134,00 promet 15.208.940,63 8.779.430,28 3.814.933,63 2.661.148,80 2.477.890,40 2.417.986,70 1.940.587,17 1.863.768,92 1.745.574,46 1.446.819,39 boda što predstavlja tjedni pad od 0,10 posto. U ovoj je godini Crobex u plusu za 15,15 posto, Crobex10 bilježi rast od 14,28 posto, a Crobis je u minusu za 1,37 posto. Najveći promet u prote10 dionica s najvećim rastom cijene Dalekovod d.d. HG Spot d.d. Turbo certifikat DAX short Maistra d.d. Dioki d.d. Hoteli Brela d.d. Elektroprojekt d.d. Hotel Dubrovnik - Babin kuk d.d. Badel 1862 d.d. Turbo certifikat zlato long TJEDNI DIONIČKI PROMET: 60.725.846,70 kn klom tjednu ostvaren je dionicom HT-a, kojom je trgovano u vrijednosti od 15,209 milijuna kuna, a tjedan je završila na 216 kuna što je tjedni pad od 0,81 posto. tjedna promjena +26,29% +25,00% +22,75% +20,95% +19,06% +18,86% +14,00% +12,50% +12,45% +11,48% zadnja cijena 62,40 1,00 43,70 89,50 20,05 101,03 399,00 180,00 36,67 102,00 promet 2.417.986,70 978,00 1.127.561,33 1.863.768,92 3.814.933,63 30.147,90 3.990,00 360,00 180.560,31 292.719,90 INVESTICIJSKI FONDOVI Zbog neizvjesnosti razvoja situacije na Cipru strane su burze bilježile negativne pomake što se odrazilo na rezultate fondova te su proteklog tjedna kod njih prevladavali negativni rezultati. Od ukupno 84 aktivna fonda, 52 fonda ostvarila su pad vrijednosti udjela. Među 10 fondova s najvećim rastom nalazi se pet dioničkih, po dva mješovita i obveznička te jedan novčani fond. Njihove se tjedne promjene kreću u malom rasponu od +1,52 do -1,67 posto. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna, od njih pet koliko ih je poraslo, bio je Ilirika Gold s rastom od 1,52 posto čime je postao i dobitnik tjedna te jedini fond s rastom većim od jedan posto. Palo je 35 dioničkih fondova, a najviše NFD Aureus BRIC za 1,67 posto. Dva mješovita su porasla, a najuspješniji bio je drugi tjedan uzastopno ZB global čiji je tjedni rast iznosio 0,62 posto. U grupi mješovitih fondova 13 fondova bilježi pad, a najviše je pao NFD Aureus EM Balanced za 1,07 posto. OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity Kod obvezničkih fondova četiri su ostvarila pozitivne rezultate, a najviše, za 0,25 posto, porastao je ZB bond. Na negativnoj strani ljestvice nalaze se također četiri fonda, a najveći pad bilježi OTP Euro obveznički s minusom od 0,45 posto. Svi su novčani fondovi ostvarili pozitivne rezultate. (I.L.) od 14. do 21. ožujka 2013. godine Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € € 13,6490 8,8979 118,6400 119,8600 132,0300 53,9562 11,9401 125,9845 49,2100 73,5954 89,6298 78,7800 95,3584 104,2000 47,0774 29,0578 21,4618 69,4278 48,8734 62,6679 73,1903 104,8680 11,9580 6,6268 41,1125 89,7632 488,4146 81,6946 86,6200 128,7217 103,4485 9,1851 113,3580 80,7157 102,7075 9,3882 88,0800 71,3944 110,4800 118,6763 -0,60 -0,71 -0,88 -1,29 0,69 -1,50 -1,19 -1,11 -1,20 -1,03 -0,06 -0,61 -0,61 0,87 -1,17 -1,46 -1,67 -1,63 -0,21 -1,09 -0,07 -0,59 -0,30 -1,63 -1,43 -0,25 0,68 -1,50 -1,49 0,43 -1,29 -0,26 -0,88 -0,13 -0,99 -1,40 -1,14 1,52 -1,05 -1,16 € kn 143,5800 98,7088 0,62 -0,55 Valuta DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond zadnja vrijednost 2.004,0500 1.110,3300 102,3175 121,9033 Dalekovod je na tragu neslužbenih informacija da su se banke dogovorile oko njegovih dugova 10 dionica s najvećim padom cijene urbo certifikat USD/HRK short Istraturist Umag d.d. Turbo certifikat € bund fut. Short 1 Borik d.d. Varteks d.d. Genera d.d. Turbo certifikat DAX long 2 Kaštelanski staklenici d.d. Medika d.d. Croatia osiguranje d.d. (povl.) tjedna promjena +0,09% -0,10% -0,58% -0,47% porastao za 26,29 posto. Gubitnik tjedna je Valamar Adria Holding s padom od 1,78 posto. tjedna promjena -19,57% -13,42% -12,79% -11,09% -7,93% -6,66% -6,49% -5,09% -4,27% -3,72% zadnja cijena 1,85 160,00 55,90 40,01 12,89 48,63 73,00 455,55 6.701,00 7.221,12 promet 12.209,00 49.278,50 127.484,10 1.560,39 23.161,90 28.551,78 321.898,19 185.029,66 40.206,01 7.221,12 *vijesti Većina fondova u minusu Naziv(fond) index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € € 10,5689 121,7500 111,2488 80,2100 97,1122 7,9420 76,9902 5,1481 58,5131 9,0226 125,4850 97,3300 97,7522 *Tjedna promjena [%] -0,54 -0,97 -0,04 0,36 -0,48 -0,21 -1,07 -0,58 -0,34 -0,24 -0,66 -0,76 -0,23 € € € € € kn € € 176,0000 11,9920 164,7300 110,4336 131,2800 176,7544 132,4395 120,7243 0,25 0,07 0,02 -0,13 -0,22 0,02 -0,14 -0,45 kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn € 140,0136 171,7930 146,6741 134,4641 153,2700 146,9200 146,4447 127,6739 139,7471 129,7517 123,4746 11,5686 115,6215 80,6703 112,4400 105,5313 103,5000 103,5500 1274,0482 103,2532 100,0851 0,03 0,02 0,02 0,04 0,03 0,03 0,03 0,01 0,02 0,02 0,04 0,08 0,02 0,00 0,03 0,05 0,02 0,03 0,04 0,02 0,02 Valuta Vrijednost udjela OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički Novi poslovi ENT-a Ericsson Nikola Tesla ugovorio je nove izvozne poslove u vrijednosti višoj od 45 milijuna kuna. S kosovskim operatorom IPKO potpisan je okvirni ugovor kojim se definiraju strateški odnosi za sljedeće vremensko razdoblje. Također, u tijeku je realizacija ranije ugovorenih projekata hardverske i softverske nadogradnje pojedinih čvorova postojeće mreže odnosno modernizacije elemenata mreže koji su u IPKO-voj mobilnoj mreži zaduženi za prijenos podataka, kao i uvođenje novih WiFi rješenja. Na bosansko-hercegovačkom tržištu ENT nastavlja suradnju s HTom Mostar, a na crnogorskom s Crnogorskim Telekomom. Odobrene izmjene restrukturiranja Brodotrogira OTP banka: 100 milijuna kuna dobiti OTP banka je u protekloj godini ostvarila neto dobit nakon oporezivanja u visini od 100 milijuna kuna. Ukupna bilanca rasla je 4,2 posto te krajem prošle godine dosegnula 13,3 milijarde kuna. Banka je ostvarila povrat na prosječni kapital od 6,86 posto što je iznad povrata ukupnog sustava 4,84 posto. Banka je povećala tržišni udjel mjeren ukupnom bilancom za 0,2 posto na 3,34 posto. Na bankarskom tržištu OTP banka zauzima osmo mjesto po ukupnoj aktivi, te sedmo mjesto po ostvarenoj dobiti i u segmentu kredita i depozita građana. Europska komisija odobrila je izmjenu plana restrukturiranja za Brodotrogir, što otvara put da se ugovor o privatizaciji toga brodogradilišta potpiše u roku od dva tjedna. Kupac brodogradilišta - tvrtka Kermas - izmjenama će zadržati 60 posto poslovanja u brodograđevnoj Ledo - dobra prilika Analitičari Erste banke predviđaju dobru poziciju Leda na tržištu i akumulaciju njene dionice. Ledu se predviđa blagi rast prodaje ove i sljedeće godine, dok bi EBITDA ove godine mogla imati lagani pad. Odnos cijene dionice i zarade s predviđenih 11,3 u prošloj godini, ove godine bi mogao porasti na 12, te u 2014. pasti na 10,4, predviđaju u Erste banci. Dobra pozicija je posljedica akvizicija u prošloj godini srpskog Frikoma i Leda iz Podgorice. NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash OTP euro novčani djelatnosti, a 40 posto će moći ostvarivati na djelatnostima megamarine, servisne baze i poslovno-turističke zone.
© Copyright 2024 Paperzz