Business.hr - Dalmacija Wine Expo

PANDORINA KUTIJA 10
Deprecijacija nije
čarobni štapić, no i
MMF vidi jaku kunu
KLAPA - ŠESTA
DAB prodaje Sheraton,
Leko opet jedini kupac
I na šestom natječaju za prodaju udjela u tvrtki H.B.I., koja
upravlja hotelima Sheraton i Mlini, jedini zainteresirani je
HUP Zagreb Anđelka Leke koji ima pravo prvokupa
16
ponedjeljak 17/5/2010
broj 638 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km
ŠEF AIG-a U MAKARSKOJ 4-5
Robert Benmosche, šef vodećeg
svjetskog osiguratelja i pelješki vinar,
na Dalmacija Wine Expou održanom
prošlog vikenda u Makarskoj kazao nam
je kako bi Hrvatska 'trebala ljudima
pružiti više nego što su očekivali' te
opisuje kako je lani 'izvisio' kad Bijela
kuća nije priznala da je njegov 'odmor' u
Hrvatskoj bio dogovoren
Postajete
preskupi,
morate dati više
Šefovi banaka najavili kredite u lokalnoj valuti
Za novi model rasta, temeljen na inovacijama i konkurentnosti, banke će trebati novu regulativu koja će
omogućiti stvaranje tržišta unutarnjeg duga kako bi se usporilo inozemno zaduživanje za potrošnju, poručili su
bankari najvećih regionalnih banaka 6
info&stav
indikator
2-3
'Mali' prijelaz za Crnu Goru
business.hr
Malogranični prijelaz na
Debelom brijegu za stanovnike
pograničnih područja Hrvatske
i Crne Gore bit će otvoren
do ljeta, vjerojatno 1. srpnja,
prenosi dnevni list Pobjeda.
Inicijativu o otvaranju tog alternativnog prijelaza pokrenuli su
prije dvije godine lokalni čelnici
Herceg Novog i Konavala
Kiša uništila 'obnovljenu' fasadu
Tijekom kišnog vikenda u
Vukovaru i Zagrebu padale su
fasade i oštetile automobile.
Sa stambene zgrade u vukovarskoj ulici Domovinskog rata
pala je gotovo cijela fasada, a
u Zagrebu je dio fasade otpao
sa zgrade u Savskoj ulici. Usto,
dio Splitsko-dalmatinske
županije ostao je bez struje
Ponedjeljak 17/5/2010
www.business.hr
Glavna urednica:
Sonja Hodak
Zamjenici glavne urednice:
Petra Bulić
Igor Prstec
Urednik internetskog izdanja:
Darko Baniček
Urednici priloga:
Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomić
Investor:
Josip Jagić
Art director:
Miljenko Pukanić
Novinari:
Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran
Daskalović, Nina Domazet, Romana
Dugandžija, Maja Grbić, Irena Habjanec,
Gorden Knezović, Igor Medić,
Saπa Paparella, Ivana Pavelić, Ante Pavić,
Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović,
Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka
Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić
Fotografija:
Saπa ∆etkoviÊ,
Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez
Fotoarhiva:
Dinka PremuæiÊ RoziÊ
Redaktura:
Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima
Lektura:
Ivan BlaæeviÊ
GrafiËka redakcija:
Antonia Dobrota, Damir Dominković,
Blanka Dujić, Mario Kramer,
Nena Novaković, Igor Sloković, Darko Marić
Tajnica redakcije:
Jasmina Zeljak
Redakcija:
Slavonska avenija 2, Zagreb
tel: +385 (0) 1 555 1600
fax: +385 (0)1 555 1678
[email protected]
IzdavaË:
Business.hr d.o.o.
Direktor:
Ante Babić
Direktor prodaje i marketinga:
Mario Krtalić
Prodaja oglasa:
Direktorica: Sonja Runkas
Voditelj prodaje: Zoran Cvijić
tel: +385(0)1 555 1587
fax: +385(0) 1 555 1544
[email protected]
Marketing:
Lidija Šimrak
tel: +385(0)1 555 1514
fax: +385(0) 1 555 1544
[email protected]
Pretplata:
Željko Jukić
tel: +385(0)1 555 1527
fax: +385(0) 1 555 1544
[email protected]
Tisak:
Tiskara Zagreb d.o.o.
Kodeks:
Novinari Business.hr-a pišu u skladu s
profesionalnim kodeksom koji možete
pročitati na www.business.hr
kontakt
Telefon:
(01) 555-1-600
E-mail:
[email protected]
OBRAZLOŽENJE SMJENE U HERA-i
Vlada: Odugovlačili su
proceduru i remetili tržište
HERA: To su gluposti
U obrazloženju Vladina
zahtjeva za smjenom
Upravnog vijeća HERA-e,
motiviranom činjenicom da
je ta agencija dala i objavila pozitivno mišljenje nekim
toplinarskim tvrtkama za
povećanjem cijene prije nego
što je o tome obavijestila
Vladu, stoji da je ta agencija
zahtjeve toplinaraca razmatrala punih pet mjeseci.
"Takvo odugovlačenje
s procedurom donošenja
mišljenja i parcijalno razmatranje problema sektora od tijela državne uprave
ugrožava cijeli sektor toplinarstva", stoji u obrazloženju. Konstatira se da je HERA
donijela i objavila mišljenje
za sedam od 11 tvrtki koje su
predale zahtjeve, ali ne i za
još četiri tvrtke koje su dale
zahtjev "čime je povrijeđeno
načelo ravnopravnosti stranaka u postupku", a donošenje mišljenja za pojedine tvrtke, a ne i cijeli sektor, nepotrebno je uznemirilo javnost
prije nego što je Vlada donijela ikakvu odluku o poskupljenju.
Dopune su krive
TOMO GALIĆ, smijenjeni predsjednik Upravnog
vijeća Snimio hrvoje dominić
Na to obrazloženje u HERAi samo odmahuju glavom
i kažu da je očito motivirano isključivo smjenom
Tome Galića, predsjednika
Upravnog vijeća, jer ti navodi, kažu, nipošto ne stoje.
Upravno je vijeće odlučivalo nekoliko mjeseci jer je u
međuvremenu tarifni sustav
za toplinsku energiju mijenjan dva puta, pa su i zahtjevi
toplinaraca morali biti dopunjivani.
Zahtjevi četiriju tvrtki o
čijem se zahtjevu HERA nije
oglasila nisu upitni - o njima,
››
biser dana
brojka
Utvrdi li se da je netko osobno
napravio neku grešku, morat će i
politički odgovarati. Ako je bilo
propusta, onda treba nekoga, kako bi se
reklo, i po guzici
MINISTAR OBRANE BRANKO VUKELIĆ u izjavi za Kaportal
komentirajući slučaj bespravnog doma u Turanjskim Goljakima, u
koji je umiješan njegov blizak suradnik, državni tajnik Željko Goršić
snimio hrvoje dominić
naime, Upravno vijeće nije ni
odlučivalo jer nisu bili kompletni. O narušavanju stabilnosti tržišta toplinske energije, kažu u HERA-i, nema
ni govora jer je toplinarstvo
regulirana, a ne tržišna djelatnost.
U toplinarskom sektoru koji je u jedanaest godina nagomilao pola milijarde kuna gubitaka postoji
dugotrajno nezadovoljstvo
radom Agencije, ali i resornog Ministarstva i Vlade koje
nema sluha za njihovu poziciju. Tarifni je sustav, kažu,
prekompliciran pa zahtjevi koje šalju HERA-i broje i
500-600 stranica, a njihove
se sugestije uglavnom ne prihvaćaju.
Iziritirana reakcija
A što će u međuvremenu biti s pozitivnim mišljenjima za poskupljenjem
grijanja u Velikoj Gorici,
Sisku, Zaprešiću, Samoboru
i Vinkovcima, te nešto
manjem poskupljenju u
Zagrebu, Osijeku, Vukovaru,
Slavonskom
Brodu
i
Varaždinu, još nije poznato.
Iz iziritirane reakcije Vlade
na same najave poskupljenja proizlazi kako je malo
vjerojatno da će im ono biti
odobreno. Nakon smjene
Galićeva Upravnog vijeća
treba formirati novo, toplinarci će vjerojatno trebati
predati nove zahtjeve, a ogrijevna je sezona zapravo pred
vratima. Toplinarske tvrtke,
kojima je samo ove godine
Inin plin poskupio 40 posto,
tonut će u još veće dubioze pa se čini kao da je Vladi
u interesu njihov stečaj ili
možda varijanta prema kojoj
bi građani ove zime ostali
hladnih radijatora.
Nina Domazet
[email protected]
2
zagrebačka kafića zatvorena su nakon što je sanitarna
inspekcija u noći sa subote
na nedjelju utvrdila kako se
u njima učestalo kršio Zakon
o ograničavanju uporabe duhana. Nakon anonimnih dojava, obavljeni su izvidi u 16
objekata, protiv četiri kafića
pokrenut je optužni prijedlog
uvodnik
Bankari, cinizam i
hladni burek
TROŠAK
POSLOVANJA
Na konferenciji
EBRD-a zabilježili smo i izjavu
jednog dužnosnika banke koji
davanje mita sa
osmijehom od
uha do uha opisuje kao redoviti trošak poslovanja
Josip Jagić,
[email protected]
E
uropska banka za obnovu i razvitak već
dvadeset godina pomaže razvoj slobodnog poduzetništva, transparentnost poslovanja i infrastrukturnu obnovu zemalja postsocijalističke istočne Europe. Od početka poslovanja u Hrvatskoj u našu zemlju ta je banka uložila hvalevrijednih dvije milijarde eura i
nastavit će podržavati hrvatski
put u blagostanje, što je vrijedno podrške.
No, konferencija EBRD-a u
Zagrebu prošlog tjedna, dezinficirana suncem u petak i oprana kišom u subotu, ipak je mirisala na cinizam epskih razmjera, koji se širio iz izjava okupljenih govornika.
Jer kako inače nego cinizmom nazvati glavni apel cjelokupne konferencije, koji se
sastoji u inzistiranju na tome da
se država, tvrtke i građani počnu zaduživati na domaćem tržištu u domaćoj valuti kako bi
se spriječilo inozemno zaduživanje. Zaista je osvježenje čuti to od istih bankara koji su dosad gotovo sve vrste potrošačkih kredita za građane, stambenih kredita ili kredita za tvrtke
davali u najmanju ruku s valut-
foto
kovA»EV/CROPIX
››
Glavni apel konferencije EBRD-a bio je da
se svi počnemo zaduživati na domaćem tržištu u domaćoj valuti kako bi se spriječilo inozemno zaduživanje. A tko je bankare sprječavao da
kredite daju bez osiguranja valutnom klauzulom?
nom klauzulom ako ne izravno
u stranoj valuti. Tko ih je sprječavao da kredite daju bez osiguranja valutnom klauzulom.
Ili obvezne mirovinske fondove kojima upravljaju banke
da kupuju državni dug na domaćem tržištu bez valutne klauzule, bilo da je riječ o obveznicama ili trezorskim zapisima,
na koje je Ministarstvo financija moralo staviti valutnu klauzulu kako bi odobrovoljilo fondove koji ne vjeruju u stabilnost
tečaja kune.
Ili ranojutarnju subotnju izjavu Ljerke Puljić, potpredsjednice Agrokora, koja je zazvala reformu javne uprave i administracije i njihovu veću efikasnost i transparentnost, kad ni
Agrokoru transparentnost nije na vrhu liste priorieta, u najmanju ruku.
Nije li cinizam i izjava jednog dužnosnika EBRD-a u Hrvatskoj, kojega neću imenovati,
a koji davanje mita sa osmije-
hom od uha do uha opisuje kao
redoviti trošak poslovanja (koji
valjda financira i EBRD?), a stiskanje dobavljača i odlaganje
rokova plaćanja kao uobičajenu
i prihvaćenu, čak dobru poslovnu praksu.
Na završnom domjenku,
Croatia Networking Lunchu,
glavno je jelo, u skladu s državnom politikom štednje, bio
hladni burek s mesom. No, nije
bilo jogurta da spere okus hladnog bureka i cinizma.
tema
4-5
ŠEF AIG-a U MAKARSKOJ Prvo izdanje prvog dalmatinskog v
čovjeka vodećega svjetskog osiguratelja, dubrovačkog 'vikendaš
Benmosche: Posta
morate dati više d
Robert Benmosche, glavni izvršni direktor
AIG-a i pelješki vinar, na Dalmacija Wine
Expou održanom prošlog vikenda u Makarskoj
kazao nam je kako bi Hrvatska 'trebala ljudima
pružiti više nego što su očekivali' te opisuje
kako je lani 'izvisio' kad Bijela kuća nije priznala
da je njegov 'odmor' u Hrvatskoj bio dogovoren
Šetajući prvim dalmatinskim vinskim sajmom Dalmacija Wine Expo, što je
prošlog vikenda održan u
Makarskoj, malo je kome
za oko zapeo ležerno odjeveni prosijedi, visoki gospodin, izražena američkog
naglaska, koji s nehinjenim
zanimanjem hodočasti od
štanda do štanda, kuša vina
i komentira kvalitetu. Zapravo, malo je tko prišao
njemu, on je bio taj koji je
prilazio izlagačima propitkujući i interesirajući se o
vinskom biznisu.
Samo nekolicina okupljenih znala je da se među
ljubiteljima vinara zatekao
glavni izvršni direktor najvećega svjetskog osigurateljskog diva AIG-a - Robert Benmosche. Još manje
ljudi zna da je titulu "čovjeka koji je Obami rekao ne"
Benmosche zaradio upravo zahvaljujući Hrvatskoj.
Točnije, njezinim vinogradima.
Berba je važnija
Benmosche, dugogodišnji
šef osigurateljske kuće MetLife, u mirovini je odlučio
uživati baš u trenutku kada
ga je američki predsjednik
Barack Obama zamolio za
pomoć - da preuzme posr-
nuli AIG. Benmosche im je
već tada jasno dao do znanja
- vi trebate mene, ne ja vas.
Obaminu pozivu Benmosche
se,
naime,
odazvao, ali postojao je problem - počela je berba u njegovu vinogradu na Pelješcu.
Benmoschea je ljubav prema hrvatskom vinu u startu
diskreditirala kao ozbiljnog
spasioca AIG-a jer tamošnjim medijima nije dugo
trebalo da se raspišu kako
se direktor AIG-a samo tri
tjedna od početka rada odmara u Hrvatskoj.
Danas, nepunih godinu dana nakon svega, Benmosche za Business.hr
kaže kako se na berbu obvezao prije američkog poziva u pomoć i nije dopustio da mu poziv poremeti
prioritete. Tamošnjoj administraciji objasnio je,
kaže, kako zahtjevnu fotelju može preuzeti tek nakon berbe, no američkoj se
vladi žurilo. S toga je s njima dogovorio da posao preuzme odmah, a onda uzme
dvotjednu stanku kako bi riješio prije dogovoreni posao
u pelješkom vinogradu.
"Jedan je medij objavio
kako sam otišao na odmor,
a ostali su to prenijeli", započinje Benmosche, koji ne
izgleda kao netko koga novinski napisi previše diraju.
"No, to su mediji", pomirljivo će pa objašnjava kako
se nitko iz Obamine administracije tijekom hajke o
njegovu "odmoru" u Hrvatskoj nije medijima potrudio objasniti da je cijela
stvar dogovorena.
"Tu sam izvisio", sa smiješkom će Benmosche.
"Imao sam obvezu prema
ljudima u Hrvatskoj, nisam ih mogao iznevjeriti",
objašnjava.
Promocija vina
A upravo se na tom "incidentu" Hrvatska mogla svijetu prezentirati kao vinska destinacija. Od vinara
okupljenih na sajmu moglo
se, naime, čuti razmišljanje kako je malo uloženog
novca Hrvatske gospodarske komore moglo pokrenulo PR priču o hrvatskim
vinogradima koji su Benmoscheu bili važniji od
bilo kakve fotelje ili krize.
"No, u sklopu HGK ne
postoji ni agencija koja se
bavi isključivo vinima, što
je primjerice slučaj u Austriji", komentirao je razočarano jedan od vinara.
Benmosche je uvjeren
kako bi se Hrvatska kao
vinskog sajma, Dalmacija Wine Expo, privuklo je i prvog
ša' i pelješkog vinara
business.hr
Ponedjeljak 17/5/2010
ajete preskupi,
da biste dobili više
ROBERT BENMOSCHE,
glavni izvršni direktor AIGa, dubrovački 'vikendaš'
i pelješki vinar, ležerno
odjeven s nehinjenim je
zanimanjem hodočastio od
štanda do štanda, kušao vina
i komentirao kvalitetu
foto ravlic/cropix
vinska destinacija mogla
plasirati u svijetu. Govoreći o izvozu hrvatskih vina,
prstom upire u dugogodišnju prijateljicu Mariju Mrgudić, koja ga je i dovela na
sajam.
"Mare proizvodi najbolja
vina u Hrvatskoj, no problem je što ga ne proizvodi dovoljno pa ga u Americi uvijek ponestane", sa
smiješkom će Benmosche.
Upravo mu je Marija Mrgudić pomogla kada je kupovao vinograde na Pelješcu. Mrgudić, koja i sama
tamo ima vinograde, a vino
izvozi u SAD i Švicarsku,
na Benmoscheov neskroman kompliment odgovara
skromno: "Radim vino kao i
drugi, ništa posebno, radim
s ljubavlju".
Upravo je Business.hr bio
prvi od hrvatskih medija
kojemu je Benmosche ljetos otvorio vrata svoje dubrovačke vile. Dogodilo se
to netom nakon što je sjeo
u fotelju posrnulog AIGa, koji je američkim poreznim obveznicima tada
trebao vratiti 80 milijardi
proračunskih dolara s kojima je administracija Baracka Obame odlučila spasiti
tu tvrtku. Prilikom tog posjeta poručio nam je da se
previše uzdamo u turizam.
Ipak, o hrvatskom turizmu
ima samo riječi hvale.
DALMACIJA WINE EXPO
Došao i 'revolucionar' Grgić
Dalmacija Wine Expo, prvi vinski sajam u
Dalmaciji, ugostio je u Makarskoj 80-ak vrhunskih izlagača vina, sireva i maslinova
ulja, uključujući i "vinarskog revolucionara"
Mikea Grgića.
Taj 88-godišnji vinar rođen je pokraj Metkovića, prijateljevao je s Ronaldom Reaganom, a njegova se vina i danas rado ispijaju u Bijeloj kući. Danas živi u Kaliforniji, ali
rado se, kaže, vraća u Hrvatsku, i to ponajprije zbog lijepih žena.
"Za one koji ga ne znaju, usporedbe radi,
on je u vinarstvu nešto kao Michael Jordan
u košarci. To je čovjek koji je revolucionarizirao vinsku industriju. Kada je u Parizu
1976. organiziran 'blind tasting', pobijedio
je njegov Chardonnay dovodeći tako u pitanje dominaciju francuskih vina", riječi su
kojima Grgića opisuje Zoran Paunović, jedan od organizatora sajma.
S kolegom Milanom Ožićem došao je na
ideju da stvori dalmatinsku verziju istarskog vinskog festivala Vinistra. Odaziv vinara na njihov prijedlog bio je gotovo automatski, svi su se složili u jednom - to je ono
što Dalmaciji treba.
MIKE GRGIĆ,
ugledni
američki vinar
podrijetlom
iz Metkovića
(desno) s
Roberom
Benmo­
scheom,
šefom AIGa (drugi sli­
jeva) i njego­
vom suradni­
com Marijom
Mrgudić
foto
ravlic/cropix
"Hrvatska ima tople ljude", kazao nam je prošlog
vikenda o hrvatskim ugostiteljima. Govoreći o nadolazećoj sezoni, Benmosche kaže kako visoke cijene
u većini slučajeva govore o
kvaliteti, a ključ uspjeha za
Hrvatsku je da "ljudima treba pružiti više nego što su
očekivali".
"Hrvatska postaje možda
malo preskupa. Morate dati
više da biste i dobili više",
kaže nam Benmosche.
Isti problemi
Svijet danas muče isti problemi kao i u trenutku kada
je on zasjeo u AIG-ovu fotelju, samo drukčijeg intenziteta. Američkog milijardera
to ni ovaj put nije odvratilo
od vinskog biznisa u Hrvatskoj. U Dubrovniku će se
zadržati četiri dana, a onda
se vraća na posao u SAD-u.
Sve oči uprte su u Grčku i zemlje za koje se strahuje da će doživjeti njezinu
sudbinu. Svjestan je toga i
Benmosche, pa kaže kako
i SAD, kao i ostatak svijeta, brine zbog Europe. Ipak,
smatra da se američko gospodarstvo polako oporavlja.
Branka Suvajac
[email protected]
tema
6-7
KONFERENCIJA EBRD-a Zaključno obećanje EBRD-a: Poma
financijskih tržišta te ulaganje u diverzifikaciju i modernizaciju
Šefovi regiona
najavili kredite
FraNCUSKA MINISTRICA financija Christine Lagarde (druga sdesna),
predsjednica Odbora guvernera EBRDa, koji je odobrio povećanje kapitala
EBRD-a sa 20 na 30 milijardi eura radi
provedbe strategije do 2015. godine, s
ministrom financija Ivanom Šukerom,
premijerkom Jadrankom Kosor i
prvim čovjekom EBRD-a Thomasom
Mirowom
Snimio sa©A ∆ETKOVI∆
Za novi model rasta, temeljen na inovacijama i konkurentnosti, banke će
trebati novu regulativu koja će omogućiti stvaranje tržišta unutarnjeg duga
kako bi se usporilo inozemno zaduživanje za potrošnju, poručili su bankari
najvećih regionalnih banaka
Europska banka za obnovu i razvitak nastavit će u 2010. pomagati
članicama u konsolidaciji javnih financija, jačanju otpornosti njihovih financijskih tržišta te ulaganju u
diverzifikaciju i modernizaciju korporativnog sektora te malog i srednjeg poduzetništva, što su glavni
strateški ciljevi EBRD-a, zaključna
je poruka direktora te banke Thomasa Mirowa na zatvaranju 19. godišnje konferencije EBRD-a održane u Zagrebu.
Rezanje troškova države i fiskalna
disciplina, nužnost promjene modela ekonomskog rasta kroz potrošnju,
kao i potreba promjene dosadašnjeg
modela financiranja potrošnje građana bile su glavne poruke najmoćnijih bankara iz regije na najposjećenijem panelu u petak, prvog dana
konferencije.
Potrošeni model
Gospodarski razvoj zemalja bivše
Jugoslavije, ali i većine zemalja pri-
agat ćemo konsolidaciju javnih financija, otpornost
korporativnog sektora i malog poduzetništva
business.hr
Ponedjeljak 17/5/2010
alnih banaka
e u lokalnoj valuti
Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Groupa, i Manfred
Schepers, potpredsjednik EBRD-a za financije, složili su se o potrebi strože
regulacije tržišta duga, a Treichl je zazvao i zabranu sekuritizacije zbog
pohlepnih bankara Snimiosa©A ∆ETKOVI∆
Hrvatska će jedina u CEE regiji ove godine
zabilježiti pad BDP-a
padnica bivšeg istočnog bloka, u posljednjih je petnaestak godina bio
utemeljen na rastu potrošnje domaćih potrošača, što je i razumljivo
s obzirom na nepostojanje konzumerističkog društva u periodu prije
toga, no takav model razvoja konačno je udario u zid, poručuju bankari. Zbog neefikasnosti proizvodnje i
gospodarskih politika koje nisu dovoljno podržavale izvoz novonastala potrošnja financirana je zaduživanjem, a kako novca na domaćem
tržištu zbog niže produktivnosti i
kompetitivnosti nije bilo dovoljno,
građani su se za kupnju uvozne robe
zaduživali u bankama koje su novac
dobivale iz inozemstva.
Takav je model potrošen, složili
su se bankari, a da bi se uspostavio
novi model temeljen na inovacijama
i konkurentnosti gospodarstava, kakav je već na snazi u najnaprednijim
malim gospodarstvima poput Češke
i Slovačke, banke će trebati novu regulativu, koja će omogućiti prije sve-
Zemlja
2008.
2009.
2010.
2011.
Albanija
BiH
Bugarska
Hrvatska
Rumunjska
Srbija
7,8
5,4
6,0
2,4
7,3
5,5
4,0
(4,0)
(5,0)
(5,8)
(7,1)
(3,0)
3,5
1,0
0,0
(0,9)
1,0
1,5
5,0
3,0
3,0
2,5
3,5
2,5
Bjelorusija
Rusija
Ukrajina
10,2
5,6
2,1
0,2
(7,9)
(15,1)
4,0
5,0
3,5
4,5
4,5
4,0
5,0
(5,9)
3,4
3,9
CE
Češka
Mađarska
Poljska
Slovačka
Slovenija
SEE
CIS
CEE total
2,3
0,6
5,0
6,2
3,5
ga stvaranje tržišta unutarnjeg duga
kako bi se usporilo inozemno zaduživanje zemalja za potrošnju. Takvo
novo tržište duga trebalo bi omogućiti vladama tih istih zemalja da
prodaju svoj dug u potrebnim količinama na domaćem tržištu, ali isto
omogućiti i tvrtkama kojima je po-
(4,1)
(6,3)
1,7
(4,7)
(7,8)
1,0
0,0
2,7
2,8
0,5
2,5
2,9
3,2
4,5
2,5
Izvor: Raiffeisen Research
treban novi dužnički kapital, zaključak je bankarskog panela.
Posuđivanje u lokalnoj valuti, što
bi trebale promovirati same banke, dovelo bi i do stvaranja održivog
i snažnog lokalnog tržišta duga na
kojem bi aktivno mogle sudjelovati
i kompanije, smatra Andreas Trei-
tema
KONFERENCIJA EBRD-a Zaključno obećanje E
konsolidaciju javnih financija, otpornost financijs
diverzifikaciju i modernizaciju korporativnog sek
8-9
››
Najviše posuđujemo
građanima jer nemamo komu drugome. Svaki
put kad dođem u Hrvatsku
začudim se od čega vi živite.
Imate najveće plaće u regiji
iza Slovenije, a nepostojeću
industriju
Herbert Stepic, glavni izvršni direktor
Raiffeisen Internationala
Snimio saša Ćetković chl, glavni izvršni direktor Erste Groupa. Pritom
bi glavna nit vodilja i banaka i tražitelja kredita trebala biti: ne posuđuj u stranoj
valuti ako nemaš prihode u
stranoj valuti.
"Ne postoje dobro pripremljeni preduvjeti za posuđivanje u vlastitoj valuti,
a nema smisla da se građani zadužuju na šest mjeseci, i to u dolarima, kako bi
kupili hladnjak", oštrom je
usporedbom objasnio glavni izvršni direktor Raiffeisen Internationala Herbert
Stepic.
Agenda za rast
EBRD pak želi pomoći u
smanjenju neosiguranih
posudbi u stranoj valuti i
ovisnosti o vanjskom kapitalu, što se tijekom globalne gospodarske krize pokazalo najvećim ranjivostima
zemalja u regiji.
"S oporavkom u regiji važno je hitno rješavanje tih ranjivosti, s novim pogledom
i pristupom koji spaja znanje i stručnost ključnih sudionika: vlada, međunarod-
brojka
10
milijardi eura vrijednost je
u Zagrebu prihvaćene dokapitalizacije EBRD-a, čiji
će kapital tako biti povećan sa 20 na 30 milijardi eura kako bi se provela planirana strategija do
2015. godine
nih financijskih institucija,
banaka i drugih zainteresiranih", izjavio je glavni ekonomist banke Eric Berglof.
To je ključni dio EBRDove Agende za novi rast regije, a ponajviše je usmjerena
na rješavanje gospodarske
neuravnoteženosti, među
kojima i neusklađenosti između vanjskih i domaćih
izvora financiranja.
Svoj doprinos EBRD će,
među ostalim, davati kroz
operacije financiranja u lokalnoj valuti, tehničku suradnju radi razvoja infrastrukture domaćeg tržišta,
ulaganje u dionice radi jača-
TODORIĆ IZVUKAO DŽOKER
'Finaliziramo akviziciju u Rusiji vrijednu 200 mil. eura'
Ivica todorić, prvi čovjek Agrokora, kazao je kako je
novac za rusku akviziciju već prikupljen
Snimio saša Ćetković Agrokor će u sljedeća dva
mjeseca finalizirati novu investiciju u Rusiji vrijednu oko
200 milijuna eura, a riječ je o
akviziciji u mesnom segmentu. Novac je već prikupljen, a
ugovori bi trebali biti potpisani za otprilike dva mjeseca. Najavio je to u petak Ivica Todorić, vlasnik koncerna
Agrokor, na radnom doručku u organizaciji EBRD-a na
temu konkurentnosti.
"Teško je biti konkurentan
u utakmici s globalnim igračima. Devedesetih je bilo
gotova nemoguća misija u
tranzicijskim zemljama kupiti tvrtku, restrukturirati je
i učiniti uspješnom. Tako
je i danas, ali danas najveći svjetski igrači Agrokor gledaju s poštovanjem", kazao
je Todorić.
Najavio je uskoro i ugovor o
sindiciranom kreditu kojim
će se refinancirati kratkoročne obveze u iznosu od 350
milijuna eura. Kao najvažnije
za svaku kompaniju istaknuo
je ulaganje u menadžment.
"Mi smo malo tržište i tvrtke
koje smo kupili, poput Leda,
tada su imale jednog konkurenta i tržište od 20 milijuna
ljudi. Danas je ta kompanija
na tržištu izložena konkurenciji i konkurira na stranim tržištima", kaže Todorić. Kad
su preuzeli Ledo, on je imao
15 milijuna eura prometa, a
danas ima 300 milijuna, dodao je Todorić, dok je EBIT
tada iznosio milijun eura, a
danas je 50 milijuna eura.
"Hrvatsku čeka ulazak u Europsku uniju, ali mi smo kao
poslovni subjekt već dvadeset godina u Europskoj uniji",
istaknuo je Todorić.
Gilles Mettetal iz EBRD-a najavio je da će EBRD nastaviti
pratiti Agrokor te da su zadovoljni dosadašnjim iskustvom
s hrvatskim koncernom.
"Kada su nam se obratili iz
Agrokora, gospodin Todorić je imao reputaciju tajkuna i prva nam je pomisao bila
da to nije nešto u što želimo
ulagati. No, kada smo vidjeli kakve su to tvrtke i o čemu
je riječ, danas smo zadovoljni
što se Agrokor razvio u pravi koncern u kojem je razvijeno korporativno upravljanje",
kazao je Mettetal.
Jurica Novak iz McKinseya
istaknuo je kako je Agrokorov rast na razini 20 posto
godišnje prije krize po prometima jako dobar. Njihove
analize pokazale su da je Todorićev trgovački lanac Konzum vodeći među globalnim
EBRD-a: Pomagat ćemo
skih tržišta te ulaganje u
ktora i malog poduzetništva
nja lokalne baze investitora
te posebice kroz podupiranje mirovinskih fondova i
osigurateljskog sektora.
Veću ulogu u financiranju
tvrtki i države na domaćem
tržištu trebale bi odigrati i
burze, istaknuo je Schepers
iz EBRD-a, te ocijenio kako
je u regiji previše samostalnih burzi, a nedovoljno ulagača spremnih na njima
dati novac za tvrtke.
Thomas Mirow, direktor
EBRD-a, potvrdio je da će ta
banka nastaviti igrati jednu
od glavnih uloga u pomoći
oporavku i razvoju regije,
zbog čega je i odobrena dokapitalizacija u vrijednosti
deset milijardi eura, u visini 50 posto dosadašnjeg temeljnog kapitala.
Rast BDP-a 0,3%
No, nije bio optimističan u
pogledu brzine oporavka.
Iako je dobra kapitaliziranost banaka u regiji i njihovo poslovanje po klasičnim
bankarskim principima, što
uključuje neulaganje u rizičnu i imovinu koja se kasnije pokazala toksičnom,
od bankarskog šoka spasila
većinu zemalja regije, osim
Ukrajine, oporavak će biti
spor i neujednačen.
Valja očekivati rast nezaposlenosti, još veće fiskalne
troškove, pad bankarskih
dobiti, ovisnost o inozemnom financiranju. Kao
da to nije dovoljno, u problemima je i glavni trgovinski partner - zapadna Europa, upozorio je Mirow.
Najnovije
EBRD-ove
prognoze predviđaju stopu rasta za regiju u 2010. od
3,7 posto, prema u siječnju
prognoziranih 3,3 posto, a
za iduću godinu očekuje se
rast 4 posto.
Za Hrvatsku EBRD prognozira prosječan rast BDPa u 2010. godini 0,3 posto,
što je 0,3 postotna boda manje nego u siječanjskoj prognozi od 0,6 posto. Za 2011.
godinu za Hrvatsku se prognozira rast 1,8 posto. Hrvatska je po ocjeni EBRD-a
i dalje ranjiva zbog uglavnom nereformiranog državnog sektora i visokih valutnih rizika.
Josip Jagić
franjo luković, predsjednik Uprave Zagrebačke
banke, i Ljerka Puljić, potpredsjednica Agrokroa
trgovačkim lancima prema
prihodu po četvornome metru, ispred Metroa, Mercatora i Wallmarta, a po EBID-
Snimio saša Ćetković
TA maržama i prihodima po
zaposlenom je u prosjeku s
ostalim globalnim lancima.
Romana Dugandžija
business.hr
Ponedjeljak 17/5/2010
Slobodan Vučićević, predsjednik Uprave Droge Kolinske, nije želio otkriti pojedinosti o procesu prodaje Snimio saša Ćetković
DROGA KOLINSKA
Krizu prebrodili uz jeftinije
oglašavanje i prodaju brendova
Droga Kolinska nije bila zaštićena od krize
zato što posluje u prehrambenoj industriji, kako analitičari često pokušavaju opravdati ulaganje u taj sektor kao defanzivni u
krizi, izjavio je na panelu o ponovnom pridobivanju ulaganja za kompanije nakon krize Slobodan Vučićević, predsjednik Uprave
te slovenske kompanije koja se nalazi pred
prodajom.
Za Drogu Kolinsku kriza se nekako poklopila s početkom restrukturiranja i rasprodaje robnih marki koje nisu bile percipirane
dijelom temeljnog poslovanja. Dodatno, u
Drogi su odlučili 40 posto srezati troškove
oglašavanja, što su učinili tako da su izvršili pritisak na medije da snize cijene 40 posto, a zadržali su jednaku prisutnost u medijima kroz oglase.
Uspjeli su uštedjeti više od devet milijuna
eura kroz prodaju 'non-core' robnih marki, a imali su i sreće, kaže Vučićević, jer njihovi su vodeći brendovi u krizi postali još
jači, ojačale su i trgovačke marke, a brendovi između dobrim su dijelom oslabili ili
čak nestali.
Vučićević je na pitanje Business.hr-a o ponudama za preuzimanje odgovorio kako
su cijene koje sada ulagači nude za udjel u
kompaniji mnogo bolje, čak 25 posto u odnosu na one prije godinu dana koje su "bile
tužne".
O detaljima postupka prodaje nije želio govoriti jer ga na šutnju obvezuje kompanija,
ali je kazao kako je zadovoljan zbog nadolazećih promjena u kompaniji i nada se da
će novi vlasnik u potpunosti prepoznati vrijednost brendova koje ima Droga Kolinska.
Kompanije na tržištima od Slovenije do Rusije borile su se s krizom i nedostatkom likvidnosti na različite načine i čini se da su
uspjele iz recesije izvući određene pouke o
nužnosti kontrole troškova i načinu financiranja poslovanja, složili su se sudionici panela Winning back investment održanog u
subotu, drugog dana konferencije.
U vremenu jeftina novca, od 2005. do
pred kraj 2007. godine, financijski direktori kompanija nisu morali tražiti kredite od
EBRD-a, istaknuo je Kamen Zahariev, direktor sektora upravljanja rizičnom imovinom u EBRD-u. Tada su kamate bile niske, a očekivanja povrata investicije u roku
nekoliko godina, pa su financijski direktori
mogli čekati ponude banaka za kratkoročne kredite uz niske kamatne stope.
Danas EBRD ima puno više posla, naglasio
je Zahariev, rekavši kako svi financijski direktori danas žele dugoročne kredite, i to
po povoljnijim uvjetima EBRD-a.
Josip Jagić
dogaaji
10-11
> nacionalno
> lokalno
> svijet
business.hr
Ponedjeljak 17/5/2010
PBZ I RBA
EBRD dao 45
mil. € za kredite
poduzetnicima
Zagreb. Europska banka za
obnovu i razvoj (EBRD) izdvojila je 45 milijuna eura za financiranje hrvatskoga gospodarstva kroz dvije kreditne
linije. Privrednoj banci Zagreb
osigurala je 20 milijuna eura
za kreditiranje malih i srednjih
poduzeća, a Raiffeisen banci Austria kreditnu liniju od 25
milijuna eura za financiranje
trgovine u Hrvatskoj.
RBA će novac usmjeriti ka hrvatskim izvoznicima i uvoznicima kroz kreditne linije za financiranje trgovine kao što su
jamstva i gotovinski predujmovi za financiranje prije i poslije izvoza te za lokalnu distribuciju lokalne robe.
Novcem dodijeljenim PBZ-u
financirat će se projekti malog
i srednjeg poduzetništva kojima se poboljšavaju ekološki,
zdravstveni i sigurnosni standardi poslovanja te povećava
kvaliteta hrvatskih proizvoda
u skladu sa EU standardima.
Cilj je ojačati konkurentnost
domaćih tvrtki kako bi se bolje
pozicionirale na tržištu Unije.
"Taj je kreditni aranžman podržan bespovratnim poticajima Europske komisije namijenjenim hrvatskih tvrtkama
i uključuje sveobuhvatnu pomoć. Odabrani konzultanti
pomagat će klijentima u strukturiranju i pripremi investicijskih projekata radi dostizanja
standarda EU i dobivanja poticaja“, stoji u priopćenju EBRDa, koji je dosad u razne sektore
hrvatskoga gospodarstva uložilo 2,2 milijarde eura. M. G.
brojkE
20
milijuna eura dobio je PBZ
za kreditiranje poboljšavanja
standarda poslovanja
25
milijuna kuna dobio je RBA
za kreditiranje uvoza i izvoza
Deprecijacija nije čarob
no i MMF vidi prejaku ku
PANDORINA KUTIJA
Argument nužnog čuvanja stabilnog tečaja zbog skorog ulaska u eurozonu MMF je izbio iz
ruku Hrvatske narodne banke
napomenuvši da će euro realno biti uveden tek u srednjem
odnosno dugom roku, čime je
i tečaj upao u priču o nužnom
restrukturiranju gospodarstva
Raspravu o opravdanosti jakog tečaja kune koja se otvori uvijek kada se govori o
izvozu i lošoj međunarodnoj
konkurentnosti Hrvatske,
no pod snagom autoriteta
guvernera Željka Rohatinskog brzo se i ugasi, ponovo
je pokrenuo Međunarodni monetarni fond koji je u
zaključnoj izjavi nakon posljednjeg kruga konzultacija
s Vladom i HNB-om naglasio da "bi tečaj kune mogao
biti blago precijenjen".
Iako MMF upozorava na
sve opasnosti deprecijacije kune zbog velike valutne
izloženosti domaćeg gospodarstva, poruka iz MMF-a
jasnija je to više što navodi
da su "realni izgledi da euro
bude uveden tek u srednjeročnom, odnosno dugoročnom razdoblju". Naime, HNB
se dosad u raspravi o deprecijaciji kune uvijek koristio argumentom brzog ulaska u
eurozonu kojim je izbijao argumente ekonomista koji su
deprecijaciju vidjeli kao početak gradnje novog izvoznoga gospodarstva.
Trgovački lobi
Zvonimir Baletić, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu,
tvrdi da je kuna jako precijenjena, i to već godinama.
"U zadnjih 17 godina išlo
se na stabilnost tečaja. Dok
su sve valute u svijetu padale, kuna je bila stabilna, što
ZVONIMIR BALETIĆ, Ekonomski institut:
Kad se gospodarstvo oporavi, zemlje će krenuti s protekcionističkim mjerama pa ćemo
trebati još više deprecirati Snimio SAŠA ĆETKOVIĆ
u ovim vremenima zadaje mnoge probleme. Prvi je
problem koliko deprecirati kunu u odnosu na valute
zemalja naših trgovinskih
partnera. Kad globalno gospodarstvo i zaživi, zemlje će
krenuti s protekcionističkim mjerama, što znači da
će kunu trebati deprecirati više nego valute u zemljama parterima", kaže Baletić.
Tečaj je, naglašava Baletić,
stvorio nemoguće uvjete za
ZDESLAV ŠANTIĆ, SG-Splitska banka:
Moramo prvo provesti strukturne reforme pa
tek onda raspravljati o tečaju
investiranje i izvoz.
"Nekim interesnim skupinama poput trgovaca i
uvoznika zasigurno odgovara jaka kuna, kako bi oni
uvozom mogli brzo zaraditi. Osim toga, stabilan tečaj
već se proglašava nacionalnim ponosom, što je glupost
- tečaj nije sveta krava kojoj
se moramo klanjati", oštar
je bio Baletić.
Baletiću u prilog ide i činjenica konstantne apreci-
Snimio hrvoje dominiĆ
jacije realnog tečaja kune
koja je, prema posljednjim
podacima iz Biltena HNB-a,
u posljednjih 5 godina realno ojačala desetak posto. U
isto je vrijeme pokrivenost
uvoza izvozom pogoršana.
Drago Jakovčević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, samo je
kratko poručio: "Monetarne
vlasti sada bi konačno trebale poslušati MMF".
Ipak, bankarski su ekono-
CIJENE U
POLJOPRIVREDI
Stočarski
proizvodi
12,4% jeftiniji
Zagreb. Cijene poljoprivrednih
proizvoda u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje
lani pale su osam posto, pokazuju najnoviji podaci Državnog
zavoda za statistiku. Takav je
pad izazvala prije svega stočarska proizvodnja, gdje su cijene
pale čak 12,4 posto. Cijene biljnih proizvoda porasle su pritom
1,1 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine. Pritom je u
godinu dana najviše porasla cijena maslinova ulja - čak 30,2
posto, a slijede cvijeće i sadnice sa 14,1 posto. Zato je cijena
voća pak pala 14,6 posto, dok je
krmivo pojeftinilo 10,1 posto. U
stočarskoj je proizvodnji porasla samo cijena konjskog mesa
(9,1 posto) te cijene 'ostalih
stočarskih proizvoda' (12,9 posto), dok su najveći pad zabilježili svinjetina (17,8 posto) i
mlijeko (16,9 posto). Cijena govedine smanjena je 11,5 posto, a
peradi samo 1,1 posto. P. B.
bni štapić,
unu
IVAN MILOLOŽA, MUNJA:
'Tečaj nam je nanio
strahovitu štetu'
Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje, kazao je kako je stabilan tečaj kune nanio golemu štetu hrvatskome gospodarstvu, a sada smo došli do situacije da deprecijaciju i ne možemo provesti iako je nužna.
"Tečaj kune nije napravio štetu samo u posljednje tri godine
nego je riječ o vremenu kada je utvrđen način određivanja tečaja. Izvoz se godinama destimulira, a naše je tržište malo i
nema velik priljev deviza. Sada je valjda svima postalo jasno
da moramo deprecirati kunu do njezina realnog tečaja, koji bi
iznosio oko 9,5 kuna za euro. Isto tako nam je jasno da to sebi
ne možemo priuštiti jer realan sektor rastom plaća ne može
pratiti deprecijaciju", rekao je Miloloža.
Slikovito se izrazivši, Miloloža je Hrvatsku danas usporedio s
duty free shopom u kojem je 90 posto robe stranog podrijetla.
misti mnogo blaži u komentaru MMF-ove izjave.
Promjena u MMF-u
Zdeslav Šantić, makroekonomist SG-Splitske banke,
objašnjava da je MMF shvatio da je model privlačenja
stranog kapitala primjenjivan na zemljama regije promašen i rizičan, zbog čega
oni posljednjih mjeseci počinju progovarati o deprecijaciji lokalnih valuta.
"Iako je MMF svojom
procjenom poručio da je
kuna možda blago precijenjena, puno je jasnije naglasio da bi njezina deprecija-
cija u ovo vrijeme donijela
daleko više negativnih učinaka", rekao je Zdeslav Šantić, glavni makroekonomist
Splitske banke.
"Naime, nema čarobnog
poteza koji će spasiti gospodarstvo - deprecijacija bi
donijela znatno povećanje
duga. Osim toga, ako se krene u restrukturiranje gospodarstva, svu će kapitalnu
opremu trebati uvesti, tako
da nam ne preostaje ništa
drugo nego krenuti u strukturne reforme pa tek onda
raspravljati o tečaju", rekao
je Šantić.
Nikola Sučec
brojka
1,1
posto porasle su cijene biljnih proizvoda u prvom kvartalu u odnosu na prvi kvartal
prošle godine
OGLAS
VULKANSKA
BLOKADA
Ryanair kažnjen
zbog nebrige
Rim. Niskobudžetna zrakoplovna tvrtka Ryanair morat će platiti kaznu u iznosu tri milijuna
eura jer njezini djelatnici nisu ispunili sve zahtjeve putnika, na
koje ih obvezuje zakon, tijekom
travnja kada je vulkanski oblak
blokirao većinu europskoga
zračnog prostora.
Tu je informaciju objavio list La
Republicca pozivajući se na iz-
vješće talijanske Agencije za sigurnost letova ENAC.
List je izvijestio o najmanje 178
slučajeva koji se odnose na nezadovoljstvo putnika jer zaposlenici Ryanaira nisu ispunili svoje obveze prema njima u
zračnoj luci Campino nadomak
Rimu u vrijeme blokade uzrokovane vulkanskim oblakom. U
nekim slučajevima cijele obitelji
nisu ponuđene dovoljnom količinom hrane, vode, smještajem
ili mogućnošću alternativnog
leta. U pomoć su tada priskočili
ENAC i zaposlenici zračne luke
Ciampino. H
dogaaji
12-13
> nacionalno
> lokalno
> svijet
business.hr
Ponedjeljak 17/5/2010
SPORNA PRODAJA
Prihvaćena
tužba Itasa za
odmaralište
Varaždin. Trgovački sud u
Varaždinu prihvatio je u petak tužbu koju je podnio
Itas u stečaju radi pobijanja
pravnih radnji, točnije triju kupoprodajnih ugovora o
prodaji odmarališta tvrtke
u Metajni u Pagu, koje su i
dio kaznenog postupka protiv bivših odgovornih osoba
u ivanečkoj tvornici alatnih
strojeva.
Odmaralište s četiri objekta, čiju je vrijednost tijekom postupka vještak procijenio na oko tri milijuna
kuna, Itas 2003. godine najprije prodaje za 320 tisuća kuna poduzeću B=Breza
u vlasništvu Bojana Brezovca, ujedno člana NO-a Itasa
kojim je predsjedala njegova
majka Marija Brezovec, bivša ivanečka gradonačelnica.
Poduzeće B=Breza, koje je
iznos iz ugovora kompenziralo s Itasom temeljem ugovora o zastupanju čije je po-
bijanje u tijeku, odmaralište
2004. prodaje Marivi, poduzeću u vlasništvu Marije
Brezovec, koje kao direktor
vodi sin Bojan, dok godinu
dana kasnije Mariva sklapa
kupoprodajni ugovor s Borisom Putarom.
Sukladno presudi koja još
nije pravomoćna, Putar treba Itasu u stečaju izdati ispravu podobnu za upis
prava vlasništva nad odmaralištem u vezi s kojim
je izdana privremena mjera
zabrane otuđenja i opterećenja. I. K.
NOVI SPREMNICI
Ugovori
Janafa i Hande
Zagreb. Janaf i Hrvatska
agencija za obvezne zalihe
nafte i naftnih derivata (Handa) sklopili su dugoročne
ugovore o skladištenju sirove
nafte i naftnih derivata. Time
su ostvareni preduvjeti za izgradnju novih spremnika za
potrebe navedenoga skladištenja, koji će se prema ranije objavljenim informacijama
graditi u Sisku i Omišlju. B.hr
Optimistični iako je 9%
turista
SOLIDAN BOOKING Iako
se najavljivala pojačana animacija domaćih gostiju, njih
je bilo 15 posto manje nego u
prva četiri mjeseca lani, a stranaca je došlo pet posto manje.
Hotelijeri su ipak razmjerno
optimistični zahvaljujući,
među ostalim, Grčkoj i islandskom vulkanu
"Uz ovoliko turista na
Stradunu možemo očekivati dobru turističku sezonu", prorokovala je premijerka Jadranka Kosor
prošloga tjedna u Dubrovniku. Međutim, stvaran se
uvid ne može temeljiti na
šetnji Stradunom, već praćenjem statistike, a ona
otkriva da je u prva četiri
mjeseca 2010. zabilježeno
čak devet posto manje gostiju nego u istom razdoblju lani.
Iako se najavljivala pojačana animacija domaćih gostiju, oni su najviše
podbacili - statistika ih bilježi 15 posto manje nego
lani. Stranaca je pak doš-
lo pet posto manje. Najveći pad ukupnog broja gostiju, čak 19 posto, bilježi
splitska regija. Drugdje je
pad između pet i deset posto, pri čemu je situacija u
Istri i na Kvarneru nešto
bolja nego u Dalmaciji.
Hiperdamping
Ti su podaci prešućeni na
konferenciji za novinare
održanoj u petak u Ministarstvu turizma.
"Dosadašnji su rezultati očekivani, ožujak je bio
i iznad očekivanja, travanj
dobar, a to očekujemo i u
svibnju", rekao je resorni
ministar Damir Bajs. Srećom, u prva četiri mjese-
U DUBROVAČKOJ GRUPI Jadranski luksizni hoteli kažu kako prema rezervacijama za lipanj
bilježe 12-postotno povećanje prihoda u odnosu na lani, a i u srpnju i kolovozu također očekuju
bolje rezultate
Snimio saša ćetković
ca Hrvatska ugosti samo
manji postotak ukupnoga
godišnjeg broja turista, pa
za popravak statistike ima
vremena.
"Najave bookinga nisu
loše, a i sektor je optimističan", rekao je ministar
Bajs. Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih
putničkih agencija, ocjenjuje da je indeks optimizma s lanjske dvojke prerastao u četvorku, a zbog
povećanog optimizma oče-
kuje se da neće biti prošlogodišnjeg hiperdampinga.
Zlatko Kukec, predsjednik Udruge nezavisnih
putničkih agenata Hrvatske, osvrnuo se na situaciju u Grčkoj rekavši da će
se "dio njihovih gostiju sigurno odlučiti za dolazak
u Hrvatsku". Kristian Šustar, predsjednik Uprave
Maistre i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca u hotelijerstvu, rekao je
da će "ova sezona biti kao i
prošla ili iznad te razine".
Za prognozu smo zamolili još neke hotelijere, koji
su uglavnom optimistični. Zrinko Kamber, član
Uprave Valamara, kaže da
prema trenutačnom stanju bookinga u lipnju očekuje rezultate slične lanjskima, a u glavnoj sezoni
očekuje porast prometa
do tri posto.
"S obzirom na trend odgođenog bookinga, teško
je dati bilo kakve precizni-
NAJNIŽA OD 2000.
U travnju godišnja
stopa inflacije 0,6%
Zagreb. Prema posljednjim podacima DZS-a, u travnju je inflacija pala sa 0,9 na 0,6 posto,
što je njezina najniža razina od
2000. Godišnji rast cijena ponajviše je posljedica viših cijena
energije. U kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga
goriva cijene porasle 5,9%, unutar koje najveći rast cijena bilježe tekuća goriva, i to 34,7% te
plin 19,6%. Rast cijena od 6,8%
zabilježen je u prometu.
Na pad potrošačkih cijena opet su najviše utjecale
niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića 3,0% te
pad cijena odjeće i obuće 3,8%.
U odnosu na ožujak ove
godine, cijene dobara i
usluga za osobnu potrošnju više su 0,4%. Rastu su
najviše pridonijele cijene
odjeće i obuće, koje su porasle 4,6%, te cijene goriva i maziva za osobna vozila ,koje su više za 2,9% u
odnosu na ožujak. B.hr
9% manje
PREUSMJERAVANJE
Dodatnom promocijom
iskoristiti stanje u Grčkoj
U Liburniji, Valamaru i JLH slažu se da bi problemi u Grčkoj mogli djelomično preusmjeriti zanimanje gostiju prema
Hrvatskoj. No u Valamaru ističu da bi se "na odluku o izboru Hrvatske kao alternativna odredišta moglo utjecati dodatnom ciljanom promocijom na nacionalnoj razini".
"Hoće li hrvatski turizam profitirati od te situacije, ovisi o
nacionalnim kampanjama HTZ-a i Ministarstva turizma na
emitivnim tržištima", primjećuju i u JLH-u.
je prognoze. U usporedbi
sa 2009., ekonomski oporavak na emitivnim tržištima nešto je izvjesniji, ali ne treba zaboraviti
na situaciju u Grčkoj, pad
vrijednosti eura i neizvjesnost u zračnom prometu
uzrokovanu vulkanskom
prašinom", rekao nam je
Kamber.
Bliže destinacije
U Liburnia Riviera Hotelima (LRH) booking je približno isti kao i lani, "što
ne znači da će predsezona biti bolja. Dapače, očekuje se pad broja noćenja
zbog storniranja u zadnji
čas uzrokovanih problemima s vulkanskom prašinom, ali i kišom koja tjera
dio individualaca na skraćivanje boravka".
Zbog straha od novih
vulkanskih aktivnosti dio
gostiju koji još nisu uplatiti svoj odmor birat će bliže
destinacije, a o tome hoće
li to biti baš Hrvatska od-
lučivat će i cijena, kažu u
LRH-u.
Hoće li, međutim, vulkanska prašina ugroziti Dubrovnik, jedinu hrvatsku aviodestinaciju?
"Unatoč vulkanskoj krizi, u travnju su svi hoteli grupacije JLH ostvarili rezultat na razini 2009.,
iako smo izgubili 150.000
eura zbog otkaza kongresa", rekla nam je Nikolina Vicelić, članica Uprave Jadranskih luksuznih
hotela (JLH). "U svibnju
očekujemo porast prihoda pet posto. Prema rezervacijama za lipanj, bilježimo 12-postotno povećanje
prihoda u odnosu na lani, a
očekujemo i više s obzirom
na last minute booking. U
srpnju i kolovozu također
očekujemo bolje rezultate,
no još je rano iznositi prognoze s obzirom na trend
last minute rezervacija",
rečeno nam je u JLH-u.
Saša Paparella
Maja Grbić
OGLAS
dogaaji
14-15
> nacionalno
> lokalno
> svijet
business.hr
Ponedjeljak 17/5/2010
EBRD
Potpisano 40
mil. € za osječki
Avenue Mall
Zagreb. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) osigurava
paket financiranja putem duga
i vlasničkog udjela u iznosu od
40 milijuna eura tvrtki GTC nekretnine istok za gradnju trgovačkog centra Avenue Mall
Osijek, a ugovor o tomu u petak su u Zagrebu potpisali predstavnici EBRD-a i GTC grupe.
EBRD-ovih 40 milijuna eura
uključuje zajam za financiranje projekta, pri čemu polovicu iznosa osigurava EBRD,
dok ostatak sindicira Raiffeisen
Zentralbank Österreich.
EBRD u financiranju sudjeluje na dva načina pa će tako postati i vlasnikom 20-postotnog
udjela tvrtke developera, istaknuo je EBRD-ov direktor za industriju, trgovinu i agrobiznis
Alain Pilloux.
Ukupno ulaganje u osječki trgovački centar procjenjuje se na
oko 55 milijuna eura. Otvorenje
tog trgovačkog centra očekuje
se početkom 2011. godine. B.hr
S POTPISIVANJA Sylvia Gansser Potts, Hagai Harel i Alain
Pilloux (EBRD), Siniša Slijepčević, direktor GTC-a Hrvatska,
i Charlotte Ruhe, direktorica EBRD-a za Hrvatsku arhiva b.hr
Porezni klin d
2010. pada na
KOLIKO KOŠTA RAD Najnovije istraživanje OECD-a pokazuje kako je lani prosječan
porezni klin pao u 24 od 30 zemalja članica. U
Hrvatskoj je porezni klin pak povećan za 1,23
postotna boda, sa 40,02 na 41,25 posto
NAPOMENA: Za izračun se, u skladu s metodologijom
OECD-a, koristi prosječna bruto plaća u grupama djelatnosti od C do K prema NKD sustavu. Pri izračunu je korištena
stopa prireza od 10 posto
Dok je prosječno opterećenje
poreza i doprinosa na radničke plaće lani palo u 24 od 30
zemalja članica OECD-a, u
Hrvatskoj je teret na prosječnu radničku plaću u odnosu
na 2008. godinu povećan za
1,23 postotna boda (u 2008.
bio je 40,02, a u 2009. godini 41,25 postotna boda). Porezni bi klin u Hrvatskoj do
kraja ove godine zbog ukidanja kriznog poreza i primjene novih stopa poreza na dohodak trebao pasti na 38,83
(izračun na osnovi prosječne
bruto plaće u 2009. godini).
Članice OECD-a koje su
smanjivale porezni klin u
prošloj godini činile su to
kako bi potaknule gospodarski oporavak u uvjetima krize
i recesije. Prema posljednjem
izdanju OECD-ove godišnje
publikacije "Oporezivanje
plaća", nejasno je hoće li se
trend smanjivanja oporezivanja rada nastaviti i u ovoj godini s obzirom na sveprisutni
pritisak na proračune. Glavni
tajnik OECD-a Angel Gurria
kaže kako "vlade moraju balansirati između potpore još
uvijek krhkom oporavku i potrebe održivijeg fiskusa. Niže
oporezivanje rada može pridonijeti oporavku, ali samo
kao dio šireg uravnoteženog
paketa".
A što s kapitalom?
U OECD-u zaključuju da su
porezi i davanja na plaće i iz
plaća "ključni čimbenik prilikom donošenja odluka o zapošljavanju, ali i stavu pojedinca prema radu. Porezno
opterećenje izravno utječe
na trend zapošljavanja".
I suradnik Instituta za javne financije Ivica Urban zaključuje slično. U svojem
osvrtu "Porezno opterećenje rada u Hrvatskoj" Urban
se, nakon što konstatira da visoki porezi na rad rezultiraju
nižim plaćama radnika, pita
što se događa ako se radnici
ne žele pomiriti s nižim dohocima?
Urban smatra da im u
tom slučaju preostaje neko-
liko mogućnosti: "(a) neaktivnost - povlačenje iz radne
snage i potraga za socijalnim
primanjima od države, (b)
neslužbeno gospodarstvo i
porezna evazija - prihvaćanje isplate dijela ili cijele plaće 'na crno', (c) odlazak u inozemstvo - to se najviše odnosi
na mlađe, školovane i kvalificirane radnike. Odljev radnika uzrokuje nestašicu na tržištu rada, smanjuje ponudu
i poskupljuje cijenu i trošak
rada". Urban zato zaključuje
da su "visoki porezi jedan od
razloga zbog kojega se kaže da
je rad u Hrvatskoj skup u odnosu na druge zemlje".
Uspoređujući hrvatski porezni klin s onim u članicama OECD-a u 2008. godini,
Urban konstatira da nismo
"svjetski prvaci ili doprvaci"
u poreznom teretu na rad,
barem ne u disciplini "prosječna plaća", ali i upozorava da rangiranje zemalja po
tom kriteriju ne treba tumačiti kao poredak na natjecanjima, već više kao orijentir
brojka
12
milijuna eura vrijedan ugovor o zajmu između Lučke uprave Šibenik i EBRD-a
i ugovor o jamstvu između RH i te banke za projekt
modernizacije infrastrukture Luke Šibenik potpisan je
u subotu
ZELENI
‘Štetna ulaganja
EBRD-a’
Zagreb. Tridesetak aktivista
međunarodne mreže Bankwatch i hrvatske Zelene akcije prosvjednim su performansom u
petak kod HNK u Zagrebu upozorili na štetna ulaganja EBRDa, kojima se potiče eksploatacija i uporaba ugljena kao
energenta. Takva ulaganja, ističu, u suprotnosti su s održivim
razvojem i nisu u skladu sa strateškim ciljem EBRD-a - borbe
protiv klimatskih promjena. H
do kraja
a 38,8%
u odnosu na druge zemlje. U
razgovoru za Business.hr o
najnovijoj godišnjoj publikaciji OECD-a slaže se kako je u
tom smislu ključni podatak
da je Hrvatska u prošloj godini povećala porezni klin, dok
ga je većina članica OECD-a
smanjivala.
Slaže se i da je dobro što
je Kosoričina vlada nedavno
reagirala ukidanjem kriznog
poreza i prijedlogom novih
nižih stopa poreza na dohodak jer će to u sljedećoj godini osjetnije smanjiti hrvatski
porezni klin. Urban upozorava i da se u nas puno govori o
poreznom opterećenju i doprinosima na plaće, a pitanje
je zapravo što je s oporezivanjem dobiti, kamata na štednju, odnosno kapitala jer je u
tom dijelu poreznog sustava
više nedorečenosti i nejednakosti nego u oporezivanju
plaća.
Pale plaće
Da se hrvatski porezni sustav,
osim najavljenih promjena
poreza na dohodak i ukidanja kriznog poreza, treba u
cjelini reformirati, sugeriraju podaci o prošlogodišnjim
reakcijama članica OECD-a
kojima su smanjivale porezni
klin kako bi potaknule gospodarski oporavak, ali i olakšale stanovništvu hrvanje s
krizom. Mnoge su zemlje, naime, smanjile poreze na do-
hodak, posebno za kućanstva
s nižim primanjima i onima s
djecom, a neke su smanjivale
i doprinose kako bi potaknule tvrtke da zadrže zaposlene.
Hrvatska je učinila suprotno i
tek sada to ispravlja.
Valja, međutim, istaknuti da je u nekim zemljama
OECD-a (Njemačka, Japan
i SAD) porezni klin smanjen
zbog snižavanja prosječnih
plaća, što je rezultiralo manjim oporezivanjem zbog
progresivnosti poreznog sustava.
Zanimljivo je i da je Novi
Zeland rekorder po smanjenju poreznog klina (-2,66 postotna boda) iako je i inače
bio pri samom dnu OECDove ljestvice. Turska je pak
smanjivanjem doprinosa na
plaće smanjila porezni klin za
2,2 postotna boda, a Švedska
za 1,65 bodova smanjivanjem
i doprinosa i poreza na plaće.
Turska je ponajprije željela
olakšati krizu gospodarstvencima, a Švedska i njima i stanovništvu. Kosoričina je vlada, dakle, ukidanjem kriznog
poreza i izmjenama poreza
na dohodak odlučila porezno
rasteretiti plaće, odnosno stanovništvo, a gospodarstvenicima zasad namjerava teret
olakšati smanjivanjem parafiskalnih nameta, ali ne i doprinosa.
Zoran Daskalović
Petra Bulić
OGLAS
dogaaji
16
> nacionalno
> lokalno
> svijet
business.hr
Ponedjeljak 17/5/2010
KONFERENCIJA
Poduzetnički
izazovi ususret
tržištu EU
Zagreb. Kako opstati na tržištu EU i kako se poduzetnici
mogu pripremiti za bolje poslovanje na europskom tržištu
jedno je od pitanja o kojima će
se raspravljati na sutrašnjoj
konferenciji u Splitu pod nazivom "Izazovi integracije europskog tržišta". Organizatori su tvrtke UHY HB EKONOM
iz Splita i UHY RUDAN iz Za-
greba, članice udruženja neovisnih financijskih, računovodstvenih i poslovnih savjetnika
UHY International iz Londona.
Konferencija će okupiti brojne
stručnjake iz zemlje i inozemstva koji će pokušati dati odgovore na pitanja koja muče
vodeće hrvatske poduzetnike. Povećanim ulaskom konkurentskih tvrtki iz Europe i
svijeta, očekivati je značajan
porast akcija spajanja i preuzimanja, istaknula je Helena
Budiša, organizatorica konferencije iz tvrtke UHY HB Ekonom. B.hr
ZRAČNA LUKA ZG
Norwegianove
linije ZagrebKopenhagen
Zagreb. U zagrebačku Zračnu luku u petak je sletio prvi
zrakoplov niskotarifne skandinavske aviokompanije
Norwegian koja je time najavila uspostavu nove linije na
relaciji Kopenhagen-ZagrebKopenhagen dva puta tjedno,
ponedjeljkom i petkom.
Direktor marketinga Norwegiana za Dansku Johan Bisgaard
Larsen i direktor Zračne luke
Zagreb Tonči Peović istaknuli
su zadovoljstvo suradnjom.
Peović je rekao da nastavljaju pregovore o povećanju
broja destinacija s tim prijevoznikom te se nada skoroj
uspostavi linije prema Oslu.
Norwegian Air Shuttle ASA,
komercijalnog naziva Norwegian, niskotarifna je zrakoplovna kompanija registrirana na burzi dionica u Oslu te
druga po veličini u Skandinaviji. Četvrta je niskotarifna
zračna kompanija po veličini u
Europi. H
DAB prodaje Sheraton,
Leko opet jedini kupac
KLAPA - ŠESTA I na šestom
natječaju za prodaju udjela u tvrtki H.B.I., koja upravlja hotelima
Sheraton i Mlini, jedini zainteresirani je HUP Zagreb Anđelka
Leke koji ima pravo prvokupa.
Hoće li ovaj put Leko odriješiti
kesu ili će DAB opet odustati?
Ponukani najavama premijerke Jadranke Kosor
o prodaji manjinskih vlasničkih udjela države u
više od 400 tvrtki, provjerili smo u kojoj je fazi prodaja njezina udjela u tvrtki
H.B.I. koja upravlja hotelom Sheraton u Zagrebu i
hotelskim poduzećem Mlini u Župi dubrovačkoj.
Država preko Državne agencije za osiguranje
štednih uloga i sanaciju
banaka (DAB) drži 49,95
posto temeljnog kapitala
tvrtke, koji već godinama
neuspješno pokušava prodati i nema izgleda da će se
situacija promijeniti.
Prema riječima direktora agencije Vinka Radića, u tijeku je i šesti natječaj za prodaju vlasničkog
udjela koji je DAB stekao
sanacijom Privredne banke Zagreb sredinom devedesetih godina. Prethodni
je natječaj bio u kolovozu
prošle godine, a prije toga
u srpnju 2006. godine.
Još nema odluke
Većinski vlasnik tvrtke
H.B.I. je HUP Zagreb, čiji
je većinski vlasnik Anđelko Leko. Kao drugi vlasnik
tvrtke H.B.I., HUP Zagreb
ima i pravo prvokupa.
On se dosad jedini javljao na DAB-ove natječaje za prodaju vlasničkog
udjela u H.B.I.-ju, ali mu
ponuda nikad nije bila prihvaćena pa je Leko i ovaj
put jedini ponuditelj. U
DAB-u poručuju kako
Uprava agencije još nije
››
Ponudili smo cijenu koju
smatramo objektivnom. U
slučaju hotela Mlini treba preuzeti obvezu ulaganja u iznosu
oko 160 milijuna kuna i povrat
duga od 30 milijuna kuna. I u
sam Sheraton treba ulagati jer
je prošlo već šesnaest godina
ANĐELKO LEKO, većinski vlasnik HUP-a Zagreb
snimio hrvoje dominić
odlučila o ovoj Lekinoj ponudi i ne mogu reći ni približan rok do kojeg će donijeti odluku.
"Noviju procjenu vrijednosti udjela nemamo, a
prijašnje procjene različitih procjenitelja kreću se u
rasponu od 15 do 30 milijuna eura", stoji u odgovoru Vinka Radića.
No, tijekom posljednjih
natječaja u medijima su se
spominjali iznosi prema
kojima se nominalna vrijednost temeljnog kapitala H.B.I.-ja procjenjivala i
do 425,6 milijuna kuna.
Bez konkretnih brojki
Vlasnik HUP-a Zagreb
kaže da nema nikakvih povratnih informacija o tijeku natječaja, čak ne zna ni
ima li drugih ponuditelja.
Također nije želio govoriti o konkretnim iznosima
koje je ponudio u ovom i u
prethodnim natječajima.
"Ponudili smo cijenu koju
smatramo objektivnom. U
slučaju hotela Mlini treba preuzeti obvezu ulaganja u iznosu oko 160 milijuna kuna i povrat duga od 30
milijuna kuna. I u sam Sheraton, na žalost, treba ulagati jer je prošlo već šesnaest
godina", kazao je Anđelko
Leko, ponovivši kako ne zna
kada će Uprava agencije odlučiti o njegovoj ponudi.
Maja Grbić
[email protected]
OGLAS
dogaaji
18-19
> svijet
> lokalno
business.hr
Ponedjeljak 17/5/2010
svijet/regija
LAS VEGAS NAJGORI
U SAD-u banke zaplijenile
rekordan broj kuća
U travnju su američke
banke zaplijenile 92.432
kuće i stana, jedan posto
više nego u ožujku, ali i čak
45 posto više nego u travnju 2009., što je najveći broj mjesečnih zapljena dosad
Američke su banke u travnju zaplijenile 92.432 kuće
i stana, što je jedan posto više nego u ožujku, ali
i čak 45 posto više nego u
travnju 2009., što je najveći broj mjesečnih zapljena
dosad.
Iako je porastao broj
provedenih zapljena, podaci Realty Traca pokazuju da je smanjen broj
zahtjeva za novim zapljenama. Banke i drugi kreditori tako su sudovima
podnijeli 333.837 novih
zahtjeva za pljenidbu nekretnina, što je devet posto manje nego u ožujku,
ali i dva posto manje nego
u travnju prošle godine.
gori" je Las Vegas. Na širem području kockarske meke, koja je i najveći
grad u Nevadi, pred zapljenom je svaka 60. nekretnina koja se koristi za stanovanje.
Stariji potpredsjednik
Realty Traca Rick Sharga je za BBC News izjavio
kako podaci pokazuju da
kreditori usporavaju ritam podnošenja zahtjeva
za pljenidbu i procesuiraju zapljene koje su im već
odobrene.
Cijene ipak rastu
Sharga je dao i jedan ohrabrujući komentar rekavši
kako je tržište nekretnina
u kritičnom stanju, ali i da
je stabilno.
Unatoč poraznim brojkama o zapljenama, s američkog tržišta nekretnina
stižu i suprotni signali.
Tako je najvažnija udru-
ga američkih nekretninskih agencija National
Association of Realtors u
srijedu objavila da su u prvom tromjesečju ove godine cijene nekretnina porasle u 60 posto američkih
gradova.
U ožujku je na američkom tržištu nekretnina u
prodaji bilo dva posto manje nekretnina nego godinu prije, ali i 21,7 posto
manje od rekordne ponude iz srpnja 2008., a neke
agencije se čak žale da je
ponuda premala u nekim
područjima.
Čini se da se oporavljaju i neka druga tržišta, pa
je cijena nekretnina u Ujedinjenom Kraljevstvu u
ožujku na mjesečnoj razini
porasla 0,7 posto, a na godišnjoj 9,7 posto i zabilježila već 12. uzastopni rast.
Nikolina Rivosechi
[email protected]
PROBLEMATIČNA
OSMORKA
Najnovije istraživanje
Europske komisije pokazuje da za euro nisu spremne Bugarska, Češka,
Litva, Letonija, Mađarska, Poljska,
Rumunjska i
Švedska
K
Opasna Kalifornija
Broj novih zahtjeva za zapljenu pokazuje da ona
prijeti svakoj 387. kući u
SAD-u. Ti su podaci vrlo
različiti u pojedinim saveznim državama pa je situacija najgora u Kaliforniji,
Floridi, Michiganu, Illinoisu i Nevadi. Više od polovine, odnosno 52 posto novih zahtjeva za pljenidbu
odnosi se na nekretnine u
tih pet država.
Što se tiče gradova, "naj-
Tko sve n
SVAKA 60. kuća u Las Vegasu mogla bi biti zaplijenjena
arhiva business.hr
ao 17. članica eurozone Estonija
će 1. siječnja
2011. uvesti
euro. Nakon Estonije proći će malo dulje vremena
do ulaska novih država u
eurozonu jer druge članice Unije trenutačno nisu
sposobne preuzeti euro.
Rezultat je to najnovijeg
istraživanja Europske komisije, a odnosi se na Bugarsku, Češku, Litvu, Le-
toniju, Mađarsku, Poljsku,
Rumunjsku i Švedsku.
Bugarska u posljednjih
godinu dana ima inflaciju
0,7 posto iznad referentne
vrijednosti (1 posto). Državni deficit (2010. procijenjen na 2,8, a 2011. na 2,2
posto) i već godinama stabilan tečaj leva u odnosu
na euro ispunjavaju uvje-
GUVERNER ECB-a
10
'Najteže stanje od Drugog svjetskog rata'
Predsjednik Središnje europske banke Jean-Claude Trichet
ocijenio je u razgovoru za današnji
broj tjednika Spiegel da su tržišta
u najtežoj situaciji nakon Drugog
svjetskog rata.
"Tržišta se nalaze u najtežoj
situaciji nakon Drugog svjetskog
rata, možda čak i nakon Prvog",
ocijenio je Trichet.
"Živjeli smo i živimo u stvarno dramatičnim vremenima",
nastavio je i istaknuo da je prije
europske odluke o osnivanju kriznog fonda za posrnula gospodarstva u eurozoni na tržištima
zavladala panika. "Tržišta više
nisu funkcionirala, činilo se da
je stanje ponovo isto kao nakon
stečaja Lehmann Brothersa u
rujnu 2008.", rekao je Trichet za
prošli tjedan.
Trichet se zauzeo za ostanak Grčke u eurozoni i pozvao na "kvantni
skok u uzajamnom nadzoru ekonomske politike u Europi". H/AFP
tisuća prosvjednika
okupilo se u subotu u
Ateni negodujući protiv
vladinih mjera štednje
JEAN-CLAUDE TRICHET, predsjednik Središnje
europske banke
arhiva business.hr
nije spreman za euro?
čini se nedostižnom zbog
inflacije od dva posto i prije svega visokog proračunskog deficita (2010. iznosit
će 8,4 posto, 2011. godine
8,5 posto). Jedino je tečaj
nacionalne valute relativno stabilan.
Mađarska pak u svakom pogledu krši kriterije za ulazak u eurozonu.
Inflacija u toj zemlji iznosi 4,8 posto, proračunski
deficit za ovu i iduću godinu je oko četiri posto, a forinta doživljava pravi ‘looping’ vrijednosti, pa su sve
manji izgledi za mađarsko članstvo u eurozoni
2014./2015. godine.
Uzorna Estonija
te za članstvo, a ulazak u
eurozonu planira najranije 2013. godine.
Nedostižni cilj
Osim niske inflacije od 0,3
posto, Češka krši nekoliko
uvjeta Europske središnje
banke i Europske komisije. Tako je proračunski deficit sa 5,7 posto (za 2010.
i 2011.) gotovo dvostruko
veći od dopuštenog. Tečaj
češke krune varira i potrebna je prilagodba, pa
je za Prag najraniji termin
ulaska u eurozonu 2015.
godina.
U Letoniji visoki deficiti
javnih financija ugrožavaju ulazak u eurozonu 2014.
godine. Ove i iduće godine
zemlja će prekoračiti proračunski deficit - 2010.
iznosit će 8,6 posto, a 2011.
godine 9,9 posto. Stopa inflacije je pak niskih 0,1 posto, a stabilan je i tečaj nacionalne valute.
Za Litvu, najjužniju baltičku državu, dug je put do
eurozone. Godina 2014.
kao ciljni datum ulaska
Poljska je sa 3,9 posto inflacije četiri puta iznad dopuštene vrijednosti. Zlot
varira, a proračunski deficit od 7,3 posto sprječava
ulazak te zemlje u eurozonu pa je najraniji datum za
članstvo 2015. godina.
Rumunjska nije mogla
ispuniti ni jedan kriterij
za ulazak u eurozonu. Inflacija u toj zemlji iznosi
pet posto, proračunski deficit za ovu godinu je 8 posto, a za iduću se predviđa
7,4 posto. Zahtjeve ne ispunjava ni tečaj leua.
U Švedskoj, staroj članici Unije, stopa inflacije od
2,1 posto dvostruko premašuje dopuštenu. Tečaj
krune također ne ispunjava uvjete. Švedska ispunjava samo uvjet koji se odnosi na deficit jer je sa 0,5
posto deficita znatno is-
pod dopuštenih 3 posto. U
2010. godini Švedska očekuje proračunski deficit u
iznosu 2,1 posto.
Estonija je uzorna zemlja koja će iduće godine
postati 17. zemlja eurozone. U njoj je stopa inflacije u posljednjih 12 mjeseci
bila manja od jedan posto,
proračunski deficit za ovu
godinu iznosi 1,7 posto, a
za 2011. godinu 2,4 posto,
pa ispunjava kriterije iz
Maastrichta. Osim toga,
stabilan je tečaj estonske
krune.
Danska i Velika Britanija nisu bile obuhvaćene
analizom jer te dvije članice Europske unije imaju
ugovorom zajamčenu klauzulu po kojoj nisu obavezne preuzeti euro.
Alen Legović, Bruxelles
brojke
9,9
posto dosegnut će, kako
se procjenjuje, proračunski
deficit u Letoniji 2011. godini, nakon očekivanih 8,6
posto u ovoj godini
2,1
posto iznosi stopa inflacije u Švedskoj, staroj članici
Europske unije, što je dvostruko više od dopuštene
stope inflacije
> karijere
> znanje
> posao
20-21
karijere/
/znanje/posao
business.hr
Ponedjeljak 17/5/2010
TRIBINA
Suradnja s tržištem
studije čini uspješnima
Žužulovo privatno sveučilište organiziralo je tribinu o
studiranju u Hrvatskoj, EU i
SAD-u, na kojoj je istaknuto da suradnja tržišta i
ekonomije s obrazovnim
sustavom još nije na zadovoljavajućoj razini u EU
"Uz mobilnost, ono na čemu
europski sustav obrazovanja treba poraditi jest suradnja tržišta i ekonomije s
obrazovnim sustavom. Poslovni svijet treba percipirati kao dio utjecajne javnosti
za obrazovne institucije i potrebno je postići takvu vezu
da studenti nakon završenog
studija dobivaju posao u ciljanim područjima. To još nije
postignuto u zadovoljavajućoj mjeri na razini Europske
unije, no postoje pozitivne
iznimke kao što je Švedska".
Rekla je to dr. Doris Pack,
predsjednica Odbora za visoko obrazovanje Europskog parlamenta, ujedno
članica Savjetodavnog odbora Dubrovnik International
Universityja (DIU), prvoga
privatnoga sveučilišta u Hr-
dr. Doris Pack, predsjednica Odbora za visoko obrazovanje Europskog parlamenta
arhiva business.hr
vatskoj, koje je prošloga tjedna u Zagrebu organiziralo tribinu "Studiranje u Hrvatskoj,
EU i SAD-u - sličnosti i razlike".
Američki plusevi
Uz dr. Pack, koja se kritički
osvrnula na Bolonjski proces, na tribini su sudjelovali
dr. Janice McCormick (Harvard Business School i odnedavno stalni profesor na
DIU), prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik saborskog
Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i dekan Fakulteta umjetnosti na DIU-u, dr.
Davis Dyer, bivši pomoćnik
urednika u Harward Business Review i Senior Partner
Monitor Groupa, grupacije
profesionalnih poslovnih poduzeća sa sjedištem u Cambridgeu, Massachusetts te
Miomir Žužul, rektor DIU-a.
"Američki sustav, suprotno
uvriježenom mišljenju, svima
pruža šanse za studiranje, a
ne samo najbogatijima",rekla
je dr. McCormick
(Ne)fleksibilnost
Američka sveučilišta ocijenjena su najkvalitetnijima
i fleksibilnima, uz naglasak
da je nakon studija relativno
lako dobiti posao. Europska,
pak, uz odlike kao što su fleksibilnost i mobilnost, variraju
u kvaliteti, a na bolja sveučilišta upis je otežan. Državna su
sveučilišta u nas još masovna
i nefleksibilna, a DIU je, kazao
je njegov utemeljitelj Žužul,
nastao u želji da se ti nedostaci minimiziraju. B. hr.
Ulaganje u lju
JAMES ELLERT
Ključna su znanja za
menadžere u financijskom sektoru kvalitetna procjena kreditnih
rizika i razumijevanje
financijskih proizvoda
povezanih s rizikom
poslovanja. Mnoge
proizvode osmislili su
matematičari, a ne ljudi kojima je primarno
bavljenje financijama
ili marketingom, ističe
profesor na bledskoj
Poslovnoj školi
U
Zagrebu
je
prošlog tjedna
održan treći
po redu Case
Study Competition. U izboru najboljeg
poslovnog slučaja ovaj je put
sudjelovao profesor James
Ellert, koji predaje financije
na bledskoj Poslovnoj školi
(IEDC). Tom je prilikom
održao i predavanje na temu
"Što očekivati nakon globalne recesije". Profesor poznat
u poslovnom savjetovanju i
obrazovanju rukovodstva u
širokom spektru kompanija
i javnih institucija u više od
40 zemalja širom svijeta za
Business.hr otkriva glavne
detalje svog predavanja.
Što uistinu možemo očekivati nakon globalne recesije?
- Oporavak će uslijediti, no
vjerojatno ne brzinom koju
bi mnogi priželjkivali. Procjenjujem da će u zemljama
s razvijenom ekonomijom
gospodarski rast iznositi jedan posto u sljedeće tri godine. Tek nakon toga mogao
bi uslijediti snažniji uzlet. U
srednjoj i istočnoj Europi on
će biti sporiji, jer su mahom
posrijedi izvozne zemlje
koje uvelike ovise o stanju u
razvijenim zemljama, tek za
tri do pet godina.
Što tvrtke trebaju činiti u ovo
vrijeme oporavka?
- Moraju biti inovativne. Najveće i najuspješnije
kompanije poput Microsofta, Googlea ili Della nastavile su s razvojem unatoč
recesiji i one su najbolji primjer kako uspjeti na tržištu
unatoč globalnim proble-
SUBVENCIJE ZA
NEZAPOSLENE
U Norveškoj 72%
godišnje plaće,
u SAD-u 28
Nitko ne voli izgubiti posao, no
subvencije za nezaposlene u
nekim zemljama tu nevolju čine
manje neugodnom. U Norveškoj nezaposleni radnik može
putem subvencija i državnih
potpora godišnje dobiti 56.940
dolara, odnosno 72 posto prosječne godišnje plaće. Kako ta
skandinavska zemlja ima samo 3,3 posto nezaposlenih,
velikodušnost je razumljiva.
Koliko je u Norveškoj 'lijepo'
biti nezaposlen, svjedoči i
podatak da njihovi 'kolege'
iz SAD-a mogu na isti način
dobiti samo 28 posto godišnje plaće.
Njemačka pak, osim besplatna stručnog usavršavanja,
subvencionira i trećinu plaće
svim radnicima kojima su u
krizi radni sati ili plaće smanjeni više od 50 posto. Dolaskom recesije Španjolska
je lansirala program vrijedan
226 milijuna dolara iz kojeg
se plaćaju hipoteke radnicima dok ne pronađu novi posao. Ipak, realno je očekivati
da će se neke od tih potpora
uskoro reducirati kako bi se
obeshrabrili ljudi koji ne žele
tražiti novi posao.
U Japanu je, primjerice,
subvencija za prvu godinu
nezaposlenosti 45 posto
prosječne plaće, no u sljedećoj godini pada na tri posto.
Posljedica je toga da čak 67
posto od ukupnog broja nezaposlenih pronađe posao u
prvoj godini.
JAPAN Subvencija za prvu godinu nezaposlenosti u toj je
zemlji 45 posto prosječne plaće, no u sljedećoj godini pada
na tri posto
arhiva business.hr
ude i dalje prioritet
PRAKSA I ZNANJE
'Iako je recesija usporila ulaganje u zaposlenike, nadam se
da je posrijedi samo
kratkotrajna reakcija poslodavaca', kaže
prof. Ellert
snimio hrvoje dominić
mima. Ovo je odlično vrijeme za financijski stabilne
kompanije da preuzmu one
posrnule. Potonje, naime,
ne moraju nužno biti loše
kompanije, nego su se spletom okolnosti našle u nepovoljnoj situaciji. To jaki
igrači trebaju iskoristiti.
Je li ovo vrijeme pogodno za
unutarnje restrukturiranje
tvrtki?
- Svakako. Nužno je nastaviti s investiranjem u ljudske
potencijale. Kompanije moraju ulagati u edukaciju ljudi
i pružati im najbolju praksu.
Iako je recesija te procese
bitno usporila, nadam se
da je to samo kratkotrajna
reakcija poslodavaca i da će
se uskoro vratiti ulaganju u
radnu snagu. Znanje je jedina vrijednost koja jamči
bolju budućnost.
Koja su to znanja u financijskom sektoru koja će menadžerima biti ključna u idućem razdoblju?
- Razdvojio bih ta znanja
na lokalnu i globalnu razinu. Iz lokalne perspektive
važna je kvalitetna procjena
kreditnih rizika. Na globalnoj razini presudno će biti
razumijevanje financijskih
proizvoda povezanih s rizikom poslovanja. Mnoge su
sadašnje proizvode osmislili
matematičari, a ne ljudi kojima je primarno bavljenje
financijama ili marketingom. Zato mnogi čelni ljudi
banaka nisu bili dovoljno
upoznati sa svojim proizvodima. Možda su znali da
oni donose dobitak, ali nisu
poznavali njihovu materiju.
Vjerujem da će financijske
institucije u tom segmentu
napraviti zaokret.
Možete li usporediti menadžment ove regije s onim iz
najrazvijenijih svjetskih zemalja?
- Primjetan je velik napredak u posljednje vrijeme,
mnogo se ulaže u obrazovanje ovdašnjeg menadžmenta. Uvijek rado izdvajam
primjer slovenskoga biznismena Sandija Češka, suosnivača Studija Moderna,
vodeće regionalne kompanije izravnog marketinga.
Koji su najveći izazovi regionalnih menadžera?
- Na tranzicijskim tržištima to je svakako razumno
prognoziranje razvoja poslovanja i riskiranja u skladu
s tim prognozama.
Onaj tko ne uspije otkriti
formulu ta dva međusobna
povezana procesa teško se
može nadati uspjehu na tržištu.
Hrvoje Reljanović
[email protected]
CASE STUDY COMPETITION
Najbolja ekipa Cemexa
Pobjednik ovogodišnjeg
Case Study Competitiona
je ekipa Cemexa. Uz Iskon
Internet, Podravku, Končar
Elektroindustriju, Vipnet i
IBM ekipa te tvrtke rješavala je poslovni slučaj čija
je tematika bila vezana uz
izlazak domaćeg poduzeća
na strano tržište. Svi timovi imali su na raspolaganju jedan dan i jednu noć
za rješavanje poslovnog
slučaja. Nakon izrađene
prezentacije rješenja svi
su timovi imali pred prof.
Ellertom probnu prezentaciju. Slijedila su još četiri
sata za izradu finalne prezentacije na osnovi koje
su prof. Ellert i žiri sastavljen od predstavnika IEDC
Alumni kluba odabrali najbolji tim.
"Cilj je razvoj kadra i poticanje tvrtki da kontinuirano ulažu u mlade ljude.
Ono s jedne strane omogućuje tvrtkama da učvrEKIPA
VIPNETA
za rješavanja poslovnoga slučaja
snimio hrvoje
dominić
ste neformalnu komunikaciju među različitima
odjelima unutar nje, a s
druge strane mladim menadžerima pruža priliku
da na poslovne slučajeve
gledaju s aspekta top menadžmenta", objasnio je
smisao natjecanja Krešimir Kvaternik, član Uprave FINE i predstavnik IEDC
Alumni Cluba.
Ove je godine bilo predviđeno sudjelovanje pet timova sa po šest članova, no zbog velika interesa
tvrtki broj timova povećan
je na šest.
"Vrlo smo zadovoljni onime što su svi sudionici pokazali. Radeći usporedbu s
onime što se može vidjeti na vrhunskim MBA programima, uvidjeli smo da
imamo vrlo kvalitetan mladi kadar koji našim kompanijama jamči svjetlu
budućnost", zaključio je
Kvaternik. H. R.
> karijere
> znanje
> posao
22-23
business.hr
Ponedjeljak 17/5/2010
HRPSOR
BIOVEGA
Renić na čelu
Strateška ulaganja
Đurčinu
Zagreb. Upravno vijeće
Hrvatskog poslovnog
savjeta za održivi razvoj
(HRPSOR) dobilo je novo
vodstvo. Za predsjednika
je izabran Trpimir Renić,
predsjednik Uprave Cemexa Hrvatska, a za dopredsjednike Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave
Elektro-Kontakta, i Boris
Garaj, direktor Hartmanna
Hrvatska, priopćili su iz
HRPSOR-a.
Trpimir Renić (Cemex),
predsjednik Upravnog vijeća
Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj Tomislav Đuričin imenovan
je voditeljem strateških ulaganja Biovege. Prije dolaska
u Biovegu Đuričin je bio
direktor Termi Jezerčica.
Stekao je i višegodišnje
iskustvo radeći u nabavi u
Centru za rehabilitaciju Varaždin te kao broker u tvrtki
Fima Vrijednosnice.
Snimio saša ćetković
Tomislav Đuričin Iz
Termi Jezerčice u Biovegu arhiva business.hr
Anđeoska pomoć 'zaigrano
POMOĆ OFFSPACEA
Ušteda 50.000 kn godišnje
Filip Fučin i Šimun Jurin, dvojica
od sedam osnivača tvrtke Amalgam
arhiva business.hr
OGLAS
OffSpace je prvi projekt realiziran putem Udruge poslovnih anđela CRANE osnovane prije dvije godine. Riječe je
o skupu usluga za male tvrtke, poduzetnike individualce
te konzultante koje osiguravaju velike uštede u poslova-
nju i povećavaju efikasnost. Korištenjem offSpace usluga
moguće je smanjiti broj zaposlenih te istodobno povećati produktivnost i profesionalni imidž. Tvrtka s dva-tri zaposlena korištenjem tih usluga može, ističu u CRANE-u,
smanjiti troškove za oko 50.000 kn godišnje. Segment
kojem offSpace posvećuje posebnu pozornost su poduzetnici početnici, kojima se tako znatno olakšava prvi, često i
najteži korak u pokretanju vlastitog posla.
S
tudentski poduzetnički inkubator
u suradnji sa studentskom udrugom eSTUDENT
na Ekonomskom fakultetu u
Zagrebu već petu godinu organizira natjecanje u pisanju
poslovnih planova Business
plan contest. U odabiru odlučuje stručni žiri sastavljen od
sveučilišnih profesora, predstavnika tijela državne uprave te hrvatske mreže poslovnih anđela, čiji je predstavnik
ove godine bio Hrvoje Prpić,
savjetnik Uprave HGspota.
Upravo je on omogućio
uključenim timovima da osnuju li tvrtku u roku godinu dana od završetka natjecanja - dobiju virtualni ured
u prostorijama offSpacea,
kako bi troškove poslovanja na samom početku sveli
na minimum. Prošle godine
nagradu za najbolji poslovni
plan osvojio je tim i projekt
pod imenom Amalgam, koji
se danas bavi proizvodnjom
autorskih društvenih igara
namijenjenih
ponajprije
izvozu.
Od ideje do projekta
"Prošle godine prisustvovao sam izboru za najbolji
Hrvoje Prpić, savjetnik Uprave HGspota i
jedan od osnivača Udruge
poslovnih anđela CRANE:
Ove sam godine vidio
tri odlična projekta za
koje sam uvjeren da će
zaživjeti i pretvoriti se u
dobre hrvatske izvoznike
Snimio saša ćetković
poslovni plan kao član žirija
i kvaliteta je bila na razini
očekivanog, više teoretskog
nego praktičnog znanja. No,
bez obzira na neiskustvo, u
nekoliko se radova primjećivala ozbiljnost i ostvarivost
projekata. Kako većina ideja
ostane na papiru, u nadi da
ću to dati dovoljno poticaja
studentima, obećao sam studentima koji u roku od godinu dana pretvore svoju viziju
u stvarnost da ću im pomoći
besplatnom donacijom virtualnog ureda u prvom pro-
ISTRAŽIVANJE
Rad od kuće
sve traženiji
Kriza pogoduje radu od kuće,
osobito u tvrtkama s malim
brojem zaposlenika u kojima
troškovi najma i održavanja
prostora čine veliki mjesečni
izdatak. U vremenima rezanja
troškova rad od kuće pokazuje se isplativim rješenjem.
Zaključak je to istraživanja
časopisa Poslovni savjetnik i
konzultantske tvrtke Proago
na uzorku od 290 poslovnih
ljudi. Među 13 posto ispitanika
koji su rekli da rade od kuće i
njih 26 posto koji to čine povremeno, najviše ih je (80%)
u stalnom radnom odnosu.
Većina vodi vlastitu tvrtku
od kuće (22%), bave se pisanjem za web, tisak i slično
(18%), obavljaju administrativne poslove (17 posto),
uređuju web stranice, rade
na informacijskim sustavima,
pružaju razne informacijske
usluge... (15%), bave se
komercijalom-prodajom (12
posto), vođenjem financija i
računovodstva (11 posto), a
uz te ponuđene odgovore njih
33 posto dogovorilo je i "nečim drugim”. Najviše ih (64
posto) od kuće radi do dva
sata dnevno, a njih 23 posto
od dva do pet sati. Puno radno vrijeme u kući ima njih 7
posto, a više od 8 sati dnevno
njih 6 posto. Fleksibilno radno
vrijeme za većinu (73 posto)
je najveća prednost rada od
kuće, pa manji stres, samostalnost... Među nedostacima
ispitanici su naveli, uz ostalo,
manju interakciju s ljudima i
provođenje previše vremena
u kući.
HYPO BANKA
Privatno
bankarstvo
Petrinoviću
Domagoj Petrinović imenovan
je voditeljem odjela Privatnog
bankarstva u sklopu sektora
Poslovanja s građanstvom
Hypo Alpe-Adria banke, gdje
je prethodno bio viši privatni
bankar. Karijeru je počeo u Odvjetničkom uredu Đerek, gdje je
zastupao trgovačka društva. Di- Domagoj Petrinović
plomirao je na Pravnom fakul- napredovao u HAAB-u
tetu u Zagrebu 2005. godine.
arhiva business.hr
om' biznisu Ocjenjivanjem menadžera
VIPNET: UPRAVLJANJE ZAPOSLENICIMA
STUDENTI PODUZETNICI
Ideja zagrebačkih studenata ekonomije, nagrađena za poslovni
plan, izrasla je u tvrtku za proizvodnju društvenih igara i 'zaradila' besplatan virtualni ured
jektu koji financira 'poslovni
anđeo' - offSpaceu", objašnjava Prpić.
Novi izvoznici
Amalgam čine četvero ekonomista različitih usmjerenja te
izumitelj, grafičar i matematičar. Glavne pokretače za proizvodnju novih društvenih
igara ne predstavljaju fizički
inputi nego intelektualni kapital. To je glavni razlog koji
u globaliziranom poslovanju
omogućuje hrvatskom poduzeću da bude konkurentno
na inotržištima. Proizvodi će
se prodavati kao obiteljske i
društvene igre, a neke i kao
suveniri zbog tematike vezane uz hrvatsku povijest.
"Isti poklon obećao sam i
ovogodišnjim kandidatima,
ali se 'bojim' da će ovaj put
posrijedi biti daleko veći broj
nego lani. Naime, ove sam godine vidio tri odlična projekta
za koje sam uvjeren da će zaživjeti i pretvoriti se u dobre
izvoznike", otkriva Prpić.
Hrvoje Reljanović
[email protected]
do boljeg tima
Za titulu Poslodavc Partner Vipnet dugu godinu
zaredom osvaja najviše
bodova
Vipnet je jedina tvrtka koja
je drugu godinu zaredom
osvojila najviše bodova u
procesu certifikacije za titulu Poslodavca Partnera.
Tim priznanjem potvrdila je status najpoželjnijeg
poslodavca na hrvatskom
tržištu rada, istaknuo je na
prošlotjednoj konferenciji za novinare predsjednik
Uprave i glavni tehnički direktor Vipneta Mladen Pejković.
Vipnet koristi poseban
model ocjenjivanja menadžera: svaki zaposlenik,
anonimno, može ocijeniti
rad sa svojim nadređenim,
koji ocjenjuju i menadžeri
istog ranga, kao i nadređeni menadžeri. Iako je takav
oblik ocjenjivanja katkad
stresan za menadžere, tako
se, ističe, mogu poboljšati
neke od važnih karakteristika menadžera i poboljšati rad unutar tima.
Otvorena komunikacija
Naša istraživanja o zadovoljstvu organizacijske klime pokazuju da zaposlenici cijene učinkovitost
i otvorenu komunikaciju, istaknula je voditeljica
upravljanja ljudskim potencijalima Vipneta Manuela Mudrinić.
Vipnet je prvo radno mjesto za 35 posto zaposlenih,
a prosječni radni staž je 7,2
godine. Na voditeljskim je
pozicijama 57 posto muškaraca i 42 posto žena, dok
su na pozicijama strateškog menadžmenta 33 posto
žene, a 67 posto muškarci.
Tako je 75 posto menadžerskih pozicija popunjeno interno u 2009. godini, a svaki je zaposlenik prosječno
godišnje pet radnih dana
na stručnom usavršavanju.
Vipnetovi
zaposlenici rade s najmodernijom
opremom, imaju pogodnosti poput dodatnog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, bonuse prema
učinku… Zadovoljni djelatnici naša su konkurentska
prednost, istaknula je Manula Mudrinić.
Iznad prosjeka
"U
sklopu
metodologi-
Manuela
Mudrinić,
voditeljica
upravljanja ljudskim potencijalima Vipneta
Snimio darko marić
35
posto zaposlenih u Vipnetu čine oni kojima je
to prvo radno mjesto, a
prosječni radni staž je
7,2 godine
je projekta certifikat Poslodavac Partner ocjenjuje se 41 proces upravljanja
ljudskim resursima, i to
iz područja strategije, regrutiranja i selekcije, rada,
motivacije i nagrađivanja, usavršavanja i razvoja te odnosa prema zaposlenicima. Vipnet je u svih
pet promatranih područja
iznad prosjeka ostalih certificiranih tvrtki", istaknula
je Jasmina Sočković, direktorica tvrtke Selectio, čiji je
projekt certifikat Poslodavac Partner.
Dražen Tomić
[email protected]
RADOVi NA IZLOŽBI
> karijere
> znanje
> posao
24-25
business.hr
Ponedjeljak 17/5/2010
Od svjetiljki preko stola
do modularnog ekrana
Na ReAktoru će se moći pogledati osam radova na prvoj izložbi. Posrijedi je grupa
mladih dizajnera koji su pod mentorstvom iskusnijih kolega radili na svojim prvim rješenjima. Trojac grupa (Filip Despot, Tihana Gotovuša i Ivana Radovanović) osmislio
je Jastuk Pilot. Ista grupa stoji i iza drugog i trećeg izloška, Modela 1 i Modela 2, što
su u osnovi svjetiljke. Zoran Jedrejčić, iskusan dizajner koji inače živi i radi u Milanu,
a osmislio je rad Camel Light: posve besplatnu svjetiljku koju kupac izrađuje prema
uputama dostupnim u svakom talijanskom Brico centru. Ksenija Jurinec dizajnirala je
luster Kumuli, koji se može kupiti u zagrebačkoj Interi, a Neven Kovačić predstavlja se
policom Iz-rez koju je moguće sastaviti bez alata (proizvodi Inkea). Simon Morasi Piperčić i Vedran Kolac osmislili su MOE, modularni ekran za koncerte, a ForUse/Numen osmislio je Kt, vanjski stol od vodootporne šperploče koju korisnik također samostalno slaže. Studentica Erika Simanić dizajnirala je svjetiljku od strujnog kabela.
jastuk pilot
Poduzetnička
reAkcija
produkt dizajnera
polica Iz-rez
INKUBATOR Kako bi produkt dizajnerima dali priliku da rade
ono za što su se školovali, skupina hrvatskih dizajnera pokrenula
je ReAktor, gdje imaju priliku učiti i razvijati nove proizvode, od
kojih neki možda dospiju u industrijsku proizvodnju. Cilj je, ponajprije, u produkt dizajnerima probuditi poduzetnički duh
L
Tatjana Bartaković,
menadžerica dizajna
Narativ: 'U ReAktoru dizajneri mogu uz minimalna ulaganja istraživati nove mogućnosti proizvoda, pri čemu ili
sami proizvode predmete ili
u suradnji s obrtnicima'
Snimio saša ćetković
oša situacija s produkt dizajnom u
Hrvatskoj potaknula je grupu
dizajnera i menadžera dizajna da pokrenu
ReAktor. Atipična izložba
- održat će se 18. svibnja tijekom samo nekoliko sati, od 19
do ponoći - krenut će odmah
poslije put Beograda, gdje se
održava Mikser, najveći regionalni sajam kreativnosti
i dizajna na koji dolaze međunarodni mediji. Zvuči kao
najava za uobičajenu izložbu,
ali nije. Naime, hrvatski su di-
zajneri, kažu, "suočeni sa paradoksalnom činjenicom da
ih nitko ne treba, ni društvo,
ni industrija".
"Budući da industrijska
proizvodnja u Hrvatskoj devastirana, ne postoji ni potreba za produkt dizajnom",
pojašnjava dizajner Nikola
Radeljković, produkt dizajner grupe Numen/ForUse
koja godinama surađuje s
najvećim stranim proizvođačima namještaja. "Tu je i
problem krize jer za razvoj
novih proizvoda potrebno
imati višak budžeta, a mno-
ge naše tvrtke vječno balansiraju na rubu isplativosti",
objašnjava Radeljković.
'Crtači kuhinja'
Dobar je primjer situacija
u drvnoj industriji, koja je
među prvima stradala nakon
početka recesije. "Bez obzira
na velik gubitak tržišta, primjerice u hrvatskoj drvnoj industriji i dalje nisu prepoznali
dizajn kao generator dodane
vrijednosti i konkurentnu
prednost. Nisu se odlučili da
postaju tržišni lideri i sami
inoviraju nove proizvode,
već i dalje rade loan poslove
ili imitiraju lidere. Ikea, kao
njihov uskoro najveći konkurent u Hrvatskoj, ima Odjel
dizajna od 40-ak dizajnera
koji osmišljavaju proizvode
za budući rast. Dizajn može
značiti razliku između tržišno uspješnog i neuspješnog
proizvoda", objašnjava Tatjana Bartaković, menadžerica
dizajna Narativ.
A dizajneri su danas uistinu gurnuti u zapećak. Zbog
nedostatka industrijske proizvodnje koja bi ih uposlila,
200-tinjak produkt dizajne-
REAKTOR Nakon
prezentacije u
Zagrebu (u dvorištu Zagrebačkoga
plesnog centra) i
Beogradu, slijede
zapadnoeuropski
mediji kako bi se
razvila proizvodnja. Dotad će se
predmeti moći
naručiti putem
web stranice
ReAktora
FOTO DOMAGOJ KUNIć
model 1
model 2
Camel Light
luster Kumuli
svjetiljka od
strujnog kabela
Kt, vanjski stol
ra školovanih u Zagrebu ima
prilično sužene mogućnosti
zapošljavanja. "Većina današnjih produkt dizajnera
radi u grafičkom dizajnu, i
to najčešće u marketinškim
agencijama, radeći za velike
korporacije, ili pak rade u
prodavaonicama namještaja, crtajući kuhinje. Ali nitko
nije uposlen da razvija nove
proizvode. Za većinu produkt
dizajnera to je stvarnost", tvrdi Radeljković. Upravo je zato
pokrenut ReAktor.
Poduzetni izvoznici
"Željeli smo produkt dizajnerima dati priliku da sami preuzmu inicijativu i rade ono za
što su se školovali", kaže Radeljković. Naime, u ReAktoru
je preuzet koncept kakav već
postoji u zapadnoeuropskim
državama koji dizajnerima
omogućuje da djeluju, rade
i zarađuju izvan industrije i
institucionalnih kanala. "Dizajneri mogu uz minimalna
ulaganja eksperimentirati,
istraživati nove mogućnosti
proizvoda, pri čemu ili sami
proizvode predmete ili u
suradnji s obrtnicima koristeći osnovnu tehnologiju.
Dizajneri spadaju u malo i
MOE, modularni ekran
srednje poduzetništvo i imaju velik izvozni potencijal. U
ReAktoru imaju priliku učiti
i razvijati svoje sposobnosti.
Neka od stvorenih djela možda dospiju u industrijsku proizvodnju, no cilj je aktivirati
produkt dizajnere i u njima
probuditi poduzetnički duh",
objašnjava Bartaković.
Nakon Zagreba i Beograda
ReAktor kani u zapadnoeuropskim medijima istražiti
reakcije potencijalnih korisnika svojih proizvoda kako
bi se razvila i poželjna proizvodnja. Dotad će se predmeti moći naručiti direktno putem web stranice ReAktora.
"U europskim gradovima
postoji mnogo dizajnera koji
rade izvan institucija. Oni
su nositelji cijelog projekta,
osmišljavaju ga, razvijaju,
dorađuju. Proizvedu možda
desetke artikala godišnje i
od toga uspijevaju živjeti. Taj
koncept željeli smo dovesti u
Hrvatsku", kaže Radeljković.
zale jeftinima za proizvodnju,
ali i funkcionalnima.
"Cijelo ulaganje u proizvodnju iznosilo je 10.000
kn, a konačni je proizvod
stekao publiku, pa ga već
neko vrijeme dorađujemo i
proizvodimo", kaže Kovačić.
To nije jedini njegov iskorak
u takvu vrstu malog poduzetništva, ali je najuspješniji.
Nedavni pokušaj suradnje s
jednim hrvatskim drvoprerađivačkim centrom završio
je kada je ta tvrtka otišla u
stečaj. "Tvrtke često misle da
će se održati budu li uspješno
kopirale prokušane koncepte. Ali to nije tako: uspijevaju
samo oni koji inoviraju", kaže
Kovačić.
Radeljković kaže da talijanska iskustva pokazuju
da uspješan dizajn ima dvije
do tri godine prednosti prije pojave jeftinijih i manje
kvalitetnih kopija. "Ali u tom
je razdoblju moguće u potpunosti povratiti ulaganje",
tvrdi Radeljković.
Iva Ušćumlić Gretić
[email protected]
Kopije i inovacije
Jedan takav koncept izradio
je Neven Kovačić, renomirani produkt dizajner, 2003.
godine. On je izradio police
od kartona koje su se poka-
Nikola Radeljković, produkt dizajner grupe Numen/
ForUse: 'U europskim gradovima postoji mnogo dizajnera
koji rade izvan institucija, proizvedu možda desetke artikala
godišnje i od toga uspijevaju živjeti. A to je koncept koji smo
željeli dovesti u Hrvatsku'
Snimio hrvoje knez
BEZ POTICAJA
Primarno
autori, a ne
proizvođači
"Produkt dizajn kreativna je
disciplina koja balansira između umjetnosti, znanosti i industrije... Zbog široka spektra djelovanja struke
produkt dizajna ponekad je
teško odrediti kamo institucionalno dizajneri pripadaju", smatra Neven Kovačić.
A to zbunjuje i državu: nema
pravih poticaja za dizajnere,
a nefleksibilni zakoni otežavaju mogućnost da dizajneri rade kao samostalni
proizvođači jer dizajner primarno djeluje kao autor, a
ne proizvođač. Primjerice,
dizajner ne može ostvariti poticaje za proizvodnju jer
ne posjeduje proizvodnu liniju, bez obzira na originalne proizvode. "Dio poticaja
može se dobiti putem registracije vlastitih patenata,
ali to je uzak prostor za sve
ono što obuhvaća naš rad",
objašnjava Kovačić.
investor
26-27
> nacionalno
> lokalno
> svijet
business.hr
Ponedjeljak 17/5/20100
PRVI KVARTAL
Kaba 3 milijuna
kuna u minusu
Karlovačka banka ostvarila je
u prvom kvartalu 2010. godine tri milijuna kuna gubitka, a u istom lanjskom razdoblju zabilježila je 643.000
kuna dobiti. Prihodi od kamata smanjeni su 12 posto u
odnosu na prvo tromjesečje prošle godine i iznosili su
28,6 milijuna kuna. Prihodi od kamata koji se odnose
na građane pali su 8,76 po-
sto, na 10,3 milijuna kuna, a
prihodi od kamata koji se odnose na tvrtke iznosili su 11,3
milijuna kuna, 29 posto manje nego u istom periodu lani.
Prihodi od kamata vezanih uz
financijske institucije iznosili
su 810.000 kuna, 57,5 posto
manje nego 2009. godine.
Rashodi od kamata rasli su
5 posto, odnosno 19 milijuna kuna. Rashodi od kamata
prema građanima iznosili su
11,4 milijuna kuna, prema poduzećima 1,6 milijuna, a prema financijskim institucijama
3,3 milijuna kuna. B. S.
ZAHTJEV MMF-u
Mađari traže
labaviju fiskalnu
politiku
Zabrinutost investitora zbog
potencijalnog produbljivanja
proračunskog deficita zemlje,
kojem stremi nova mađarska vlada nakon intervencije
Europske unije za grčki spas,
mogla bi oslabjeti mađarski
tečaj i obveznice, prenosi Bloomberg. Novoizabrani premijer Viktor Orban mogao bi
zatražiti od Europske unije i
Međunarodnog monetarng
fonda, koji su Mađarskoj osigurali paket pomoći vrijedan
27 milijardi dolara, dopuštenje za olabavaljivanje fiskalne politike kako bi se potaknuo gospodarski rast nakon
najgore recesije koju je zemlja pretrpjela od 1991. godine. Orbanova stranka desnog
centra Fidesz, koja na vlast
stupa za dva tjedna, najavila je u predizbornoj kampanji
da bi se najavljivani deficit od
3,8 posto BDP-a mogao udvostručiti jer je utemeljen na
lažnim podacima. B. S.
UniCredit: Udjel loših
kredita dostiže vrhunac
HRVATSKOJ
TREBAJU
PROMJENE
Iz UniCre­
ditatvrde kako
je dosadašnji
model gospo­
darskog rasta
u Hrvatskoj
potrošen i da će
u budućnosti
izvoz morati
odigrati važniju
ulogu
Udjel loših potraživanja u
ukupnim kreditima ove će
godine dosegnuti vrhunac,
zaključak je analize bankarskog sektora srednje i istočne
Europe (SIE) koju je u petak
objavio UniCredit na konferenciji u sklopu godišnje
skupštine EBRD-a.
"Dobra je vijest da je pri
kraju slabljenje kvalitete kreditnih portfelja u regiji te se
već vide znaci stabiliziranja loših kreditnih plasma-
na. Stoga vjerujemo da će se
trend početi preokretati još
tijekom ove godine", rekla je
Debora Revoltella, voditeljica SIE strateških analiza UniCredit grupe.
Slaba potražnja
"Premda je duboka recesija
utjecala na rezultate bankarskog sustava u Hrvatskoj, on
je u 2010. ušao stabilan i visoko kapitaliziran. Kao i većinu
bankarskih sustava u regiji,
umjerene stope rasta kredita
ove će godine karakterizirati i
hrvatski bankarski sustav. To
je ponajprije odraz trenutačnih gospodarskih prilika u zemlji, odnosno slaba potražnja
za kreditima", navodi se u
analizi. Analitičari talijanske
bankarske grupacije navode
kako je kriza jasno pokazala
da je dosadašnji model gospodarskog rasta u Hrvatskoj,
temeljen na domaćoj potražnji i vanjskom zaduživanju,
iscrpio svoje mogućnosti.
"Evidentno je da će u budućnosti izvoz morati odigrati važniju ulogu u generiranju gospodarskog rasta. Da
bi se to ostvarilo, treba ukloniti prepreke gospodarskom
rastu provođenjem strukturnih reformi kako bi privatni sektor postao glavni pokretač ekonomskog razvoja.
Istodobno, kao što je ove godine pokazao slučaj Grčke,
bit će iznimno važno smanjiti fiskalni deficit. Prednost je
Hrvatske što u takvom okruženju ima snažan i stabilan
bankarski sektor koji može
pratiti financiranje reformi i
povećanje potražnje za kreditima kako se gospodarstvo
bude oporavljalo", navodi se
u analizi.
"Kriza je utjecala i na bankarski sustav u SIE regiji, no
on je uspio zadržati otpornost i profitabilnost pokazujući sposobnost za budući
veći rast", izjavio je Federico
Ghizzoni, direktor Divizije za
poslovanje banaka u SIE regiji UniCredit grupe.
Poduzeća predvode
Iako bankarstvo u SIE regiji još ima dobre mogućnosti,
nakon krize promijenjene
su brojne tržišne okolnosti.
"Prema našim očekivanjima,
i dalje će postojati potencijal
za razvoj i širenje u bankar-
skom sektoru, no pritom će
biti umjereniji rast kredita
i depozita", zaključila je Revoltella pozivajući se na posljednje objavljene prognoze
Grupe o kretanjima u bankarskom sektoru. U uvjetima
slabijeg rasta gospodarstva
rast volumena kredita i depozita u SIE regiji bit će sporiji
nego u razdoblju prije krize,
ali i dalje znatno iznad stopa
rasta razvijenijih tržišta.
Predvodnik oporavka trenutačno je korporativni gospodarski sektor koji prvi izlazi iz krize i glavni je generator
budućeg rasta. U okolnostima
u kojima još uvijek dominiraju visoka nezaposlenost i niska potrošnja sektor kućanstava sporije će se razvijati.
Ante Pavić
GLAVNA SKUPŠTINA
MEDIKA
Turisthotel
dio dobiti dijeli
dioničarima
Mavota kupuje
trezorske dionice
Turisthotel iz Zadra objavio je
poziv na redovitu glavnu skupštinu koja će se održati 15. lipnja 2010., na kojoj će se, među
ostalim, odlučiti o rasporedu dobiti iz 2009. godine. Turisthotel je lani ostvario 40,7 milijuna kuna dobiti, od čega će se
23 milijuna rasporediti u zadržanu dobit, a 17,6 milijuna isplatiti dioničarima. B. S.
Na izvanrednoj konferenciji, koja je održana 13. travnja, Nadzorni odbor Medike
dao je suglasnost za prodaju trezorskih dionica Mavoti, stoji u priopćenju na Zagrebačkoj burzi. NO odlučio
je da Uprava nakon objave izvješća o preuzimanju
može donijeti odluku o otuđenju vlastitih dionica u korist Mavota. U priopćenju se
navodi i da cijena ne može
biti niža od cijene iz ponude
za preuzimanje. Podsjetimo,
Mavota, tvrtka Mate Perkovića, u četvrtak je objavila kako je zajedno s Plivom
dužna objaviti javnu ponudu za preuzimanjem Medike. Mavota i Pliva zajednički
već kontroliraju više od 60
posto Medike, a cijena dionica u preuzimanju mogla
bi iznositi oko 7000 kuna s
obzirom na prosječnu cijenu
te dionice na Zagrebačkoj
burzi u posljednja tri mjeseca. N. S.
GRAMATIČKA
NEPRECIZNOST
Hidroelektra
ispravila Hanfu
Hidroelektra niskogradnja
reagirala je na Hanfino priopćenje u kojem se tvrdi da
je Mediteran union tunel
(MUT) vlasnik 59,55 posto
glasova te tvrtke.
Hidroelektra je poručila da
MUT iz Zagreba od 17. listopada 2000. godine nije dioničar izdavatelja jer je dionice koje su davale 59,55
posto glasova na glavnoj
skupštini ugovorima o prijenosu dionica prenio na nove
stjecatelje, što je vidljivo iz
knjige dionica izdavatelja pri
SKDD-u. Hanfa je u e-mailu koji je slijedio kao odgovor
na upit našeg novinara odgovorila da se objavljeni podatak odnosio na razdoblje
kada je MUT stekao dionice
Hidroelektre niskogradnje,
što je bilo 5. srpnja 1999. godine. Čini se da je zabuna
nastala zbog načina na koji
se Hanfa izrazila i neprecizno napisala. B.hr
Krugman:
SAD nije Grčka
PAUL KRUGMAN, profesor ekonomije i dobitnik Nobelove
nagrade, tvrdi da je korijen problema s američkim deficitom u
poreznom sustavu koji pogoduje samo najbogatijima, a oni čine
1 posto ukupnog stanovništva SAD-a arhiva business.hr
OPTIMIZMOM PROTIV STRAHA Američki
nobelovac tvrdi da sve glasnije usporedbe
SAD-a i Grčke u uvodnicima i komentarima
zapravo služe sijanju straha kojim konzervativci žele spriječiti zdravstvenu reformu i sociljalnu sigurnost američkih građana
Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, u svojoj je kolumni u New
York Timesu naveo da Sjedinjene Američke Države nisu
Grčka i da im ne prijeti scenarij koji je ugrozio eurozonu. Već je u prvoj rečenici sarkastično primijetio da
je kriza u Grčkoj neke ljude
koji su se protivili zdravstvenoj reformi predsjednika Baracka Obame učinila prilično
sretnima.
"Sve je više uvodnika i komentara koji hine objektivnost u kojima se navodi da je
Grčka danas ono što će Amerika biti sutra ako ne napustimo davanja socijalne pomoći najpotrebitijima", naveo
je Krugman. Naglašavajući da SAD ipak nije Grčka, u
komentaru uspoređuje grčku situaciju s onom američkom. Primjećuje da obje zemlje imaju goleme deficite,
ali s jednom bitnom razlikom - različit je odnos tržišta
prema tim dvjema zemlja-
darstvo raste još od prošloga
ljeta zahvaljujući fiskalnim
poticajima i ekspanzivnoj
politici Federalnih rezervi. Također se očekuje bolje
punjenje proračuna u sljedećem razdoblju. "Te prognoze
spojite s politikom Obamine
administracije i dobit ćete
snažan pad proračunskog
deficita u sljedećih nekoliko godina", napisao je Krugman.
Grčka je, s druge strane,
uhvaćena u zamku vlastitih promašaja. Krugman je
tako opisao kako je Grčka u
najboljim godinama, dok je
svježi kapital još stizao, toliko podigla cijene i troškove da su iskočili iz prosjeka
ostatka Europe. Također je
istaknuo da bi Grčka devalvacijom mogla zadržati konkurentnost da ima vlastitu
valutu, ali još uvijek nikome ne pada na pamet napustiti euro kao zajedničku valutu pa je jedini način veliko
rezanje budžetskog deficita,
ma. Naime, kamatne stope
na grčke obveznice dva su
puta više nego one na američke jer ulagači smatraju da
postoji velik rizik da Grčka
neće uspjeti vratiti sve svoje dugove, dok ne vide isti takav rizik na američkoj strani.
Prema Krugmanu, nekoliko
je razloga različitom poimanju ulagača. Sjedinjene Države prije svega imaju manji
dug u odnosu na BDP nego
Grčka.
Grčka je u zamci
"Bili bismo u puno boljem
položaju za rješavanje hitnih situacija da tolik novac
ne tratimo na rat i porezne
olakšice najbogatijima. Čak i
uz te teškoće, ipak smo i dalje
u daleko boljem položaju od
Grka", naveo je Krugman.
Još važnijom prednošću
smatra to što SAD ima jasniju sliku puta gospodarskog oporavka nego što ima
Grčka. Pri tome je bitno primijetiti da američko gospo-
što većina ulagača sumnja da
će biti moguće provesti.
"Velika Britanija, koja je
u goroj fiskalnoj situaciji od
nas, nema euro pa još uvijek
može posuđivati novac po
mnogo manjim kamatama
nego Grčka. Imati svoju valutu čini veliku razliku", zaključio je Krugman.
Ignorirati proroke
Priznajući da SAD ima dugoročni problem proračuna,
zapitao se koji je korijen tog
problema. Naveo je da se pri
traženju odgovora na to pitanje ne smije smetnuti s uma
da rezanjem poreznih stopa
profitira samo manjina američkog stanovništva.
"Oko 39 posto poreznih
olakšica koje je uvela bivša
Busheva administracija odlazi u džepove 1 posto najbogatijih Amerikanaca", napisao je Krugman. Stoga je,
analizirajući problematični rast deficita u dugoročnoj
perspektivi, zaključio da do
takve projekcije deficita ne
dolazi zbog pretjerane potrošnje.
Time je došao do obrane
Obamine zdravstvene reforme tvrdeći da će troškovi
zdravstva zapravo rasti kao u
prošlosti.
"To nam govori da je ključ
naše fiskalne budućnosti u
efikasnosti našega zdravstvenog sustava, što je Obamina administracija pravodobno shvatila i pokušava
učiniti fiskalnu sigurnost",
branio je Krugman zdravstvenu reformu koju su napali republikanci.
"Zato je zaključak sljedeći:
američki fiskalni izgledi nisu
loši sljedećih nekoliko godina. Moramo ignorirati sve
zloguke proroke čiji je jedini
cilj demontirati zemlju koja
brine o socijalnoj skrbi svojih građana kako bi strahom
dobili ono što žele", zaključio je Krugman u svojoj kolumni.
Ante Pavić
investor
28-29
+
Iako je u petak bilo iznimno teško pronaći dobitnika na Zagrebačkoj burzi, on je identificiran u dionici Erste banke. Ta je
bankarska dionica porasla 1,71 posto, na 356 kuna. Ta je banka vlasnike izmjenjivala u rasponu od 349,95 do 356 kuna, a zadnja je transakcija zaključena po najvišoj cijeni.
oglas
Brokerska kuÊa - član Zagrebačke burze
HITA-VRIJEDNOSNICE d.d.
posreduje pri kupnji/prodaji dionica
putem telefona, i internet trgovanja na
www.hita.hr
Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200
Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700
Dubrovnik: 020 357 500
Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200
Varaždin: 042 302 700
Najlikvidniji Hrvatski telekom u petak je osvojio
i neslavnu titulu gubitnika dana. Dionice najvećeg domaćeg telekoma
potonule su 1,09 posto,
na 273 kune. Telekomom
je trgovano u rasponu od
273 do 278,38 kuna, pri
čemu je ostvaren impresivan promet, koji je gotovo dosegnuo šest milijuna kuna.
zagrebaČka burza
Najlikvidnija domaÊa izdanja
Izvor: ZSE
Oznaka
HT-hrvatske telekomunikacije d.d.
Vaba d.d. banka Varaždin
Uljanik plovidba
Atlantska plovidba d.d.
Ina-industrija nafte d.d.
Dalekovod
Adris grupa
Podravka prehrambena industrija, d.d.
Končar - elektroindustrija
Ingra
Fima validus
Zagrebačka banka
SN holding
Luka ploče
Ericsson Nikola Tesla,
Erste&Steiermärkische banka
Tehnika
Institut građevinarstva hrvatske
DIOKI d.d
Auto Hrvatska
Belišće
Tankerska plovidba
Jadroplov d.d.
Luka Rijeka
Atlantic grupa
Viadukt
Jadranski naftovod
Dom holding
Kraš, prehrambena industrija
Banka splitsko-dalmatinska
Liburnia riviera hoteli
Đuro Đaković holding
HUP - Zagreb
Viro tvornica šećera d.d.
Franck prehrambena industrija,
Tisak
Petrokemija
Fima proprius d.d.
Lošinjska plovidba
Turisthotel
Končar
Zvijezda
Belje
Čakovečki mlinovi
Medika
Centar banka
Finvest Corp
Plava laguna
AD plastik
HTP Korčula
Ledo
Valamar grupa
Chromos boje i lakovi
Atlas nekretnine
Saponia
Žitnjak
Veterina d.d.
Adriatic Croatia International Club d. d.
Privredna banka Zagreb
Lavčević
Riviera poreč
Kutjevo
IPK Kandit
Istraturist Umag d. d.
Brodogradilište Viktor Lenac d.d.
Đakovština
Imperial hoteljerstvo
Velebit, zatvoreni inv. fond, d.d.
Vupik
Karlovačka banka
Badel 1862
Hoteli Podgora
Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.
Najniža
Najviša
Zadnja
273.00
60.05
616.02
995.20
1,760.01
345.00
274.10
328.53
476.00
34.82
19.30
229.04
180.00
1,891.00
1,470.00
349.95
1,330.00
2,512.00
100.01
440.00
494.90
1,515.03
170.00
197.01
694.67
294.16
2,755.00
37.90
350.01
149.00
2,234.38
33.70
1,499.00
366.00
775.00
227.00
131.34
24.22
155.00
665.00
2,100.00
4,030.02
80.00
3,548.00
8,250.00
270.03
100.00
1,430.00
91.63
92.50
6,318.01
29.99
150.00
28.00
170.00
102.01
58.01
2,940.00
584.10
237.00
174.99
32.50
228.00
388.99
11.65
10.63
172.03
4.70
100.02
80.50
74.62
26.00
23.99
278.38
60.05
645.00
1,012.92
1,775.00
358.99
282.50
329.23
492.00
35.66
20.49
235.30
190.00
1,933.00
1,475.00
356.00
1,360.00
2,560.01
105.00
445.50
497.00
1,545.00
173.00
204.99
701.00
300.00
2,800.00
38.99
360.00
149.00
2,400.00
35.48
1,500.00
366.33
783.04
230.00
135.40
24.22
155.01
665.00
2,100.00
4,030.02
80.00
3,549.00
8,250.00
270.03
100.00
1,430.00
91.63
92.61
6,318.02
29.99
150.00
29.00
170.00
105.00
61.70
2,940.00
584.11
237.00
174.99
32.50
245.00
388.99
11.65
12.47
172.03
4.70
100.02
80.50
74.62
26.00
23.99
273.00
60.05
628.50
999.00
1,760.04
350.03
274.10
329.00
481.00
35.50
19.52
230.05
180.00
1,900.00
1,470.01
356.00
1,360.00
2,550.00
100.06
440.00
494.90
1,515.03
170.00
197.01
701.00
297.01
2,755.00
37.90
360.00
149.00
2,400.00
35.29
1,500.00
366.00
775.00
230.00
135.40
24.22
155.00
665.00
2,100.00
4,030.02
80.00
3,549.00
8,250.00
270.03
100.00
1,430.00
91.63
92.60
6,318.01
29.99
150.00
28.00
170.00
102.01
61.70
2,940.00
584.10
237.00
174.99
32.50
245.00
388.99
11.65
10.63
172.03
4.70
100.02
80.50
74.62
26.00
23.99
* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr
Redovan promet: 15.450.359,71 Kn
Promjene
Količina
Promet
Cijene
-1.09%
0.07%
-2.56%
0.29%
0.00%
-1.74%
-2.49%
0.15%
-1.64%
0.85%
-5.24%
-2.11%
-7.69%
-1.04%
-0.43%
1.71%
-2.01%
-0.39%
-3.90%
-0.46%
-0.42%
-2.88%
-1.17%
-0.80%
0.14%
-1.00%
-0.18%
-0.26%
0.00%
0.01%
2.13%
-0.25%
0.00%
-1.17%
-1.40%
1.26%
0.30%
0.92%
-0.64%
0.75%
0.00%
0.00%
0.00%
0.11%
3.13%
1.90%
0.00%
0.70%
-0.94%
1.72%
-0.58%
-0.03%
0.00%
-3.45%
3.66%
0.00%
2.87%
-1.34%
0.00%
-10.57%
0.00%
8.30%
0.00%
0.00%
0.43%
-11.42%
-4.42%
-21.67%
-0.01%
-63.41%
0.12%
29.35%
9.05%
20,778
25,000
1,437
579
312
1,549
1,877
1,569
1,020
10,250
14,428
1,197
1,422
114
147
517
128
65
1,518
324
242
75
647
500
139
291
31
2,240
216
450
28
1,736
39
148
66
223
346
1,489
167
36
10
5
250
5
2
60
149
10
150
137
2
349
60
306
42
68
100
2
10
24
30
150
21
10
250
201
10
325
14
12
2
5
2
5,720,724.97
1,501,250.00
901,039.76
579,570.85
549,942.02
546,210.59
524,164.96
516,254.88
489,071.47
361,129.10
284,983.59
276,753.85
257,150.04
217,784.90
216,293.42
181,663.50
171,466.04
165,166.30
152,853.72
143,115.20
119,975.80
115,276.78
110,447.73
99,327.13
97,257.70
86,844.28
86,381.04
85,206.32
77,009.07
67,050.00
64,898.63
61,365.71
58,489.00
54,192.92
51,318.77
50,801.36
46,316.62
36,063.58
25,886.00
23,940.00
21,000.00
20,150.10
20,000.00
17,744.00
16,500.00
16,201.80
14,900.00
14,300.00
13,744.50
12,681.47
12,636.03
10,466.51
9,000.00
8,788.00
7,140.00
7,001.87
6,132.57
5,880.00
5,841.06
5,688.00
5,249.70
4,875.00
4,856.06
3,889.90
2,912.50
2,201.74
1,720.30
1,527.50
1,400.28
966.00
149.24
130.00
47.98
Trž. kap.
(mil kn)
22,355.57
106.00
364.53
1,394.12
17,600.40
802.90
1,859.52
1,783.18
1,237.19
266.25
52.73
14,734.33
489.60
422.97
1,957.54
6,046.37
257.67
404.38
404.45
291.17
576.22
948.99
278.23
1,178.21
1,731.47
135.68
2,046.54
283.01
494.50
70.27
726.34
114.24
707.06
507.52
331.06
548.92
452.39
48.52
102.67
262.51
64.50
404.04
657.24
372.64
249.10
16.88
61.78
781.23
384.81
39.49
1,391.04
188.81
43.16
93.40
111.96
20.98
113.83
326.52
11,141.57
113.33
639.33
186.11
175.20
1,818.53
161.29
11.20
109.39
16.01
150.58
0.87
56.12
9.52
46.08
CROBEX: -0,87%
365 dana
Najniža
Najviša
211.10
51.00
500.01
855.00
1,249.99
312.00
192.00
220.00
312.00
34.82
13.00
170.00
55.95
1,004.04
1,112.01
300.00
1,330.00
2,300.17
100.01
350.00
290.00
1,410.02
123.39
158.00
473.11
260.03
1,700.00
35.51
250.05
148.99
1,225.79
32.57
1,220.00
248.00
715.05
207.08
93.16
22.00
130.00
520.01
1,266.00
3,400.00
70.00
2,107.10
6,556.01
240.01
100.00
1,125.00
38.00
72.61
3,500.00
23.01
150.00
18.50
100.00
60.01
52.05
2,669.00
455.50
210.00
100.00
25.00
190.00
270.00
9.00
6.01
120.00
3.05
54.00
80.50
70.00
20.10
22.00
332.84
192.90
989.00
1,375.00
1,940.00
494.98
318.99
400.00
517.00
75.00
37.00
310.00
212.70
2,093.00
1,777.00
400.00
2,769.99
4,569.99
194.97
19,990.00
580.00
2,499.00
252.00
309.00
760.00
498.99
3,750.00
54.00
390.00
190.00
2,890.00
70.00
1,950.00
505.00
1,087.00
369.00
192.99
48.75
225.00
701.00
2,117.88
5,898.00
114.98
3,799.21
9,499.00
329.00
187.00
1,800.00
109.30
185.00
7,679.00
37.90
160.00
34.99
186.00
280.00
88.99
3,896.00
715.00
348.00
200.00
59.00
345.00
410.00
11.65
47.01
219.00
10.00
230.00
80.50
180.00
54.00
49.75
RegionalnE i svjetske burzE
Najlikvidniji u regiji
Izdavatelj
LJUBLJANSKA BURZA
KRKG TLSG MELR KBMR PETG SNOG RS33 RS49 LKPG IEKG AELG SOS2E GRVG DPRG KDHR KRKA TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PETROL KRONA SENIOR REPUBLIKA SLOVENIJA 33. IZDAJA REPUBLIKA SLOVENIJA 49. IZDAJA LUKA KOPER INTEREUROPA AERODROM LJUBLJANA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA GORENJE DELO PRODAJA KD GROUP BANJALUČKA BURZA TLKM-R-A RSRS-O-C RNAF-R-A RFUM-R-A KRJN-R-A ZPTP-R-A PLSM-R-A RSRS-O-B HETR-R-A INVP-R-A OPBD-PO1 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD RAFINERIJA ULJA AD MODRICA KRAJINA GP AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA PLASMO AD MODRICA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA OPSTINA BROD - public offering of bonds SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKB FBIHKD PRAKRK3 BSNLR FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1E FBIHK1D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D PREVOZ RADNIKA KREKA D.D. TUZLA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D BEOGRADSKA BURZA
A2014 AMSO NKOL AIKB THCM ENHL ENOP RMBG FITO A2013 KMBZ A2012 A2015 CCNB AGBN Obveznice RS serije A2014K AMS osiguranje a.d. Beograd Novi kolektiv a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Tehnopromet Com. M. a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Energoprojekt oprema a.d. Beograd Ratko Mitrovic a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Obveznice RS serije A2013K Kosovsko Metohijska banka a.d. Zvecan Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2015K Cacanska banka a.d. Cacak Agrobanka a.d. Beograd MAKEDONSKA BURZA
RMDEN09 RMDEN08 KMB RMDEN06 RM01 TEL TPLF REPL MPT CEVI ALK R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE REPLEK SKOPJE MAKPETROL SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO ALKALOID SKOPJE www.hrportfolio.com
Nanjiža
66,70 114,00 158,00 11,18 284,10 7,97 140,00 103,90 20,30 3,80 27,00 105,91 13,23 25,00 44,75 Najviša
68,10 115,70 160,00 11,50 287,00 8,12 140,00 103,90 20,61 4,00 27,35 105,91 13,49 25,00 44,80 Zadnja Prosječna Promjena Količina
67,01 114,19 159,66 11,50 285,00 8,08 140,00 103,90 20,32 3,93 27,12 105,91 13,49 25,00 44,78 Promet
valuta: EUR - euro
67,91 114,22 159,84 11,29 284,93 8,05 715,78 394,81 20,44 3,96 27,13 39,85 13,33 25,00 44,79 -1,50 % -0,70 % -0,16 % 2,22 % 0,79 % 1,00 % 0,00 % -1,01 % 0,10 % 10,39 % 0,00 % -0,27 % 0,45 % -3,85 % -0,25 % 12954 1371 700 5330 168 3353 32 58 910 4033 559 309 921 400 200 879.761,35
156.592,10
111.890,30
60.155,54
47.868,50
27.006,57
22.905,79
22.899,56
18.603,80
15.970,68
15.167,23
12.314,87
12.274,72
10.000,00
8.957,43
valuta: BAM - konvertabilna marka
1,40 30,00 0,12 0,14 3,30 4,24 0,08 30,01 0,32 0,04 100,00 1,41 30,50 0,12 0,14 3,30 4,30 0,08 30,04 0,32 0,04 100,00 1,40 30,17 0,12 0,14 3,30 4,30 0,08 30,01 0,32 0,04 100,00 1,40 -1,41 % 18381 0,30 0,55 % 63707 0,12 1,67 % 57500 0,14 -7,84 % 35000 3,30 9,63 % 1451 4,27 0,00 % 848 0,08 0,00 % 40847 0,30 0,03 % 7900 0,32 -1,54 % 7000 0,04 0,00 % 27960 100,00 0,00 % 12 25.753,40
19.249,05
7.015,00
4.935,00
4.788,30
3.621,12
3.267,76
2.372,95
2.234,00
1.202,28
1.200,00
valuta: BAM - konvertabilna marka
85,00 94,82 74,00 9,11 17,12 27,50 24,27 24,01 21,05 22,00 85,46 850,00 6.428,00 3.191,00 88,00 902,00 4.500,00 900,00 6.300,00 88,74 1.000,00 92,27 82,28 16.200,00 9.000,00 77,50 81,40 3.000,00 84,60 95,70 490,00 3.900,00 42.000,00 29.000,00 814,00 4.300,00 85,00 95,03 74,00 9,11 18,00 27,50 24,27 24,01 21,05 22,00 85,00 95,03 74,00 9,11 17,12 27,50 24,27 24,01 21,05 22,00 85,00 0,00 % 94,92 0,34 % 74,00 0,00 % 9,11 3,52 % 17,87 -4,89 % 27,50 -1,79 % 24,27 0,21 % 24,01 0,00 % 21,05 0,24 % 22,00 -4,35 % 16160 1.373.600,00
7290 692.003,25
8964 663.336,00
22343 203.544,73
7728 138.085,72
2156 59.290,00
1880 45.627,60
1652 39.664,52
1659 34.921,95
1074 23.628,00
valuta: RSD - srpski dinar
85,55 85,55 85,55 0,11 % 369622 850,00 850,00 850,00 7,59 % 5478 6.428,00 6.428,00 6.428,00 19,99 % 560 3.260,00 3.219,00 3.219,07 -1,86 % 630 88,00 88,00 88,00 -12,00 % 20932 920,00 914,00 914,34 -0,65 % 1116 4.500,00 4.500,00 4.500,00 0,00 % 212 900,00 900,00 900,00 0,00 % 510 6.300,00 6.300,00 6.300,00 0,00 % 65 88,78 88,77 88,77 -0,01 % 4590 1.000,00 1.000,00 1.000,00 0,00 % 400 92,36 92,34 92,33 -0,02 % 4324 82,29 82,29 82,29 0,00 % 4627 16.200,00 16.200,00 16.200,00 0,00 % 20 9.150,00 9.099,00 9.099,13 -0,71 % 30 31.620.856,82
4.656.300,00
3.599.680,00
2.028.016,00
1.842.016,00
1.020.407,00
954.000,00
459.000,00
409.500,00
407.436,60
400.000,00
399.245,48
380.749,56
324.000,00
272.974,00
valuta: MKD - makedonski denar
77,60 77,50 47,67 81,50 81,43 50,09 3.049,00 3.020,57 3.020,57 84,60 84,60 52,03 95,70 95,70 58,86 500,00 497,52 497,52 3.900,00 3.900,00 3.900,00 42.000,00 42.000,00 42.000,00 29.000,00 29.000,00 29.000,00 820,00 816,11 816,11 4.400,00 4.363,53 4.363,53 -0,13 % -0,09 % 0,19 % 0,59 % 0,00 % -0,66 % 2,62 % -1,09 % -1,70 % -0,47 % -1,00 % 54415 2.593.971,39
25664 1.285.439,67
314 948.460,00
11810 614.522,44
6314 371.649,88
668 332.342,00
81 315.900,00
7 294.000,00
9 261.000,00
315 257.075,00
58 253.085,00
Izvor podataka o trgovanju na burzama je
Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u
suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na
kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.
+
Oznaka
Ponedjeljak 17/5/2010
Toplifikacija Skopje +2,62%
Sava +2,21%
BH Telecom Sarajevo +1,85%
Petrol +0,79%
Komercijalna b. Skopje +0,19%
Nova kreditna
banka Maribor
+
Powered by
business.hr
Rafinerija ulja Modriča -7,84%
Delo prodaja -3,85%
AIK banka Niš -1,86%
Makpetrol Skopje -1,7%
Telekom Srpske Banja Luka -1,41%
Alkaloid
+2,22 -1,00
Zadnja zabilježena cijena dionice NKB Maribor iznosila je 11,5 eura, što je ujedno bila najveća postignuta
cijena u petak te je označila rast 2,22 posto. Dionica je
sa 60.155 eura prometa bila
četvrta na popisu najlikvidnijih na Ljubljanskoj burzi,
iza Krke, Telekoma Slovenije
i Mercatora koje su bile jedine tri dionice s prometom
iznad sto tisuća eura. Sve tri
dionice zabilježile su pad cijene - Krka 1,5 posto, a Telekom Slovenije i Mercator
0,7 i 0,16 posto.
Dionicom skopske farmaceutske kompanije trgovalo se u petak u vrijednosti 253.085 denara, a čak
je 58 dionica promijenilo
vlasnika. Cijena se tijekom
dana kretala u rasponu od
4300 do 4400 denara, a
zadnja zabilježena iznosila je 4363 denara. Nijedna dionica nije premašila promet od milijun denara, a najlikvidnija je bila ona
Komercijalne banke koja je
ujedno bila jedna od rijetkih čija je cijena u petak rasla, i to 0,19 posto.
REGIONALNI indeksi
BIRS
-0,23%
925,75 +0,08%
906,80 LJSEX
FIRS
+0,15%
3.773,31 +0,16%
1.526,85
Belex15
MBI10
-0,50% 2.517,60 -0,69%
721,46
Belexline
-0,43% MOSTE
-0,04%
1.373,30 532,83 SASX10 NEX20
+0,25%
966,03 +0,10%
14.162,38
Europski indeksi
FTSE100 WIG20 -2,16% 2.389,61
-2,80%
5.301,69
DAX BUX -2,26% 23.324,72 -1,63%
6.121,54
CAC40 ATX -3,45% 2.495,19
-2,35%
3.601,39
MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u
-1,81% četvrtak 13. svibnja 2010.
1,353.73
SBITOP
američki indeksi
DJIA -1,05% S&P500
-1,22%
10.782,95
1.157,43
Stanje indeksa na zatvaranju u
NASDAQ -1,26% četvrtak 13. svibnja 2010.
2.394,36
investor
30
Tjedni
komentar
otvoreni investicijski fondovi
Pregled trendova na tržištu fondova
Powered by
Ime fonda
Dionički
Nives Bukovac, To One
P
rošli tjedan prošao je mnogo bolje
za tržište hrvatskih
otvorenih investicijskih
fondova nego prethodni,
kad su uglavnom bilježili
minuse. Prvi dionički fond
s najpozitivnijim tjednim
rezultatom bio je Platinum Blue Chip pod upravljanjem Platinum Investa
s promjenom vrijednosti
udjela od 6,65 posto. Slijede ga Aureus US Equity
s rastom vrijednosti udjela 6,17 posto i NFD BRIC
(+6,10 posto), oba fonda pred upravljanjem
NFD Aureus Investa. Tri
dionička fonda s najvećim tjednim minusima
bili su FIMA Equity (1,24
posto), A1 (0,93 posto)
i Erste Total East (0,70
posto). U skupini uravnoteženih fondova tjedni pobjednik je bio Aureus Balanced (+4,04 posto), a
slijede ga ST Aggressive
sa +3,18 posto promjene
vrijednosti udjela i KD Balanced s plusom 2,79 posto. Među obvezničkim
fondovima tjedni pobjednik bio je KD Prvi Izbor
(+4,36 posto), a među
novčanima Erste Money
(+0,10 posto). Tjedni rezultati najvećih fondova
gledano po iznosu imovine pod upravljanjem bili
su također uglavnom pozitivni. Tako je rast vrijednosti udjela najvećeg fonda na domaćem tržištu,
ZB globala, iznosio 2,20
posto, a drugi po veličini iza njega, ZB aktiv, povećao je vrijednost svog
udjela 2,42 posto. Treći
najveći PBZ Global 'izgubio' je 0,08 posto na vrijednosti udjela, dok je PBZ
Equity smanjio vrijednost
udjela 0,38 posto, a Raiffeisen Balanced povećao
0,26 posto.
AC Rusija KD Victoria Select Europe MP-Bric HR Ilirika Azijski tigar ZB euroaktiv Ilirika BRIC VB High Equity MP-Mena HR AC G Dynamic EM HI-growth KD Prvi izbor Raiffeisen World HPB Dionički Raiffeisen Emerging M. Ilirika JIE Erste Adriatic Equity OTP meridian 20 PBZ Equity fond HPB Titan NFD Nova Europa ZB BRIC+ Raiffeisen HR dionice ST Global Equity Raiffeisen C. Europe PBZ I-Stock HPB WAV DJE KD Energija Platinum JIE Capital Two Valuta
€ kn €
kn €
€
€
kn kn €
€
kn €
kn €
€
€
€
kn €
kn €
kn kn €
kn €
kn kn kn Vrijednost
45,2130 15,4915 10,8428 349,4072 59,0298 103,4300 109,7946 49,3513 462,0452 11,0355 8,4738 12,1950 103,1200 91,6194 58,8400 169,9717 93,9300 89,1445 85,8200 71,8523 127,0432 98,4200 74,3300 51,1923 66,2000 62,9700 89,2785 9,7958 71,3913 73,3600 Prom. %
1,36 0,86 0,73 0,66 0,65 0,54 0,48 0,46 0,32 0,29 0,19 0,17 0,12 0,07 0,07 0,06 0,06 0,03 0,01 0,01 -0,02 -0,02 -0,03 -0,06 -0,06 -0,06 -0,06 -0,06 -0,10 -0,15 3 mj. %
11,14 -0,07 3,36 5,45 11,71 6,95 15,61 -3,51 15,33 4,90 2,68 5,00 10,41 0,10 6,90 1,60 -0,48 1,41 0,29 6,33 6,47 N/A 1,20 0,57 -1,82 4,69 8,67 N/A 3,61 4,46 6mj. % 12 mj. (%) PGP (12%) Ove god. (%)
13,88 -4,61 3,22 5,44 9,29 4,14 N/A -3,49 19,12 8,16 2,83 7,23 9,49 -3,40 9,02 -1,50 -1,31 -1,08 0,02 7,02 1,50 N/A 1,45 -9,28 -3,19 4,72 11,44 N/A 5,05 3,69 18,73 -5,37 15,82 35,76 19,30 25,77 N/A 10,62 21,71 6,18 13,66 8,86 22,60 22,02 29,60 9,66 5,78 27,54 14,63 23,39 17,53 N/A 20,10 -17,48 17,17 34,90 31,75 N/A 15,97 7,50 -22,10 4,05 0,91 -6,04 -16,24 0,56 N/A -23,66 6,83 8,62 -2,00 2,78 0,47 -1,88 -19,87 10,03 -1,36 -5,47 -3,21 -11,10 17,05 N/A -16,26 -6,77 -7,82 -15,10 -4,12 N/A -11,96 -9,58 11,17 1,70 5,92 2,80 9,81 2,05 9,79 -1,38 18,42 7,18 1,48 5,88 7,03 1,19 3,96 3,54 3,42 2,93 3,86 3,62 4,75 -1,58 7,21 -4,69 1,88 3,72 8,58 -2,04 0,72 3,95 Imovina 11,083 69,342 53,599 16,451 5,359 169,538 16,436 13,932 9,356 12,613 74,220 5,323 44,197 43,172 31,980 107,715 232,492 20,852 479,087 11,473 9,642 5,000 19,537 20,715 260,570 237,471 13,689 5,617 5,001 8,219 Starost
Datum
3,18 11,01 8,91 2,17 2,98 6,03 0,35 2,62 2,19 1,19 8,22 7,25 6,61 4,61 2,40 5,55 4,59 2,04 4,69 2,81 1,52 0,08 1,67 9,56 5,07 2,82 2,69 0,20 2,64 3,07 13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
http://investor.business.hr
Mješoviti fondovi
ST Aggressive Agram Trust AC G Balanced EM HPB Dynamic Erste Balanced HI-balanced Ilirika JIE Balanced Raiffeisen Prestige C-Premium KD Balanced PBZ Global fond Raiffeisen Balanced ICF Balanced Allianz Portfolio HPB Global ZB global ST Balanced OTP uravnoteženi Aureus Balanced kn kn €
kn €
€
€
€
kn kn kn €
kn kn kn €
kn kn kn 69,5851 71,1999 11,0547 52,0434 120,8300 9,9370 147,8743 103,8300 5,9606 8,3356 104,2700 154,5600 126,3450 108,8669 106,6026 146,0700 186,6698 114,3631 80,7471 0,44 0,36 0,29 0,19 0,16 0,12 0,12 0,12 0,09 0,04 0,02 -0,02 -0,05 -0,09 -0,11 -0,13 -0,13 -0,29 -0,48 4,34 -1,42 5,01 -0,67 1,50 1,93 1,73 N/A 0,68 2,35 1,12 1,57 -4,84 3,78 -0,28 5,68 -0,72 -0,58 -1,55 -6,34 -4,83 8,13 -8,00 2,59 4,05 1,93 N/A 0,05 1,46 1,26 4,73 -11,02 4,56 -2,85 5,83 -7,74 -1,58 -3,47 -9,53 6,83 6,05 -9,74 3,24 11,68 10,80 N/A -0,08 10,78 12,86 17,39 -21,63 8,84 16,99 24,73 -12,62 16,39 -1,71 -7,51 -0,93 8,76 -16,14 -0,24 -0,08 9,52 N/A -14,61 -4,13 5,52 5,81 3,30 8,83 1,40 4,37 8,88 3,09 -5,44 -2,07 2,28 7,26 -5,24 4,63 1,52 3,39 3,83 1,03 1,00 3,80 5,23 -1,55 3,76 0,08 6,53 -3,00 0,19 0,38 5,212 13,480 13,148 23,458 113,426 67,432 48,046 5,000 14,025 13,045 329,338 342,860 13,874 7,046 127,254 773,274 16,363 43,793 16,926 4,64 1,84 1,20 3,71 9,32 8,22 4,30 0,18 3,28 4,32 8,67 7,71 8,03 1,01 4,61 8,86 7,34 4,41 3,82 13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
HI-conservative Select Eurobond HPB Obveznički Raiffeisen Bonds ICF Fixed Income Erste Bond ZB bond PBZ Bond fond Capital One OTP euro obveznički € €
€
€
€
€
€
€
kn €
11,1364 13,0579 122,1592 169,0400 136,8514 126,1000 158,2300 126,6300 154,2100 126,3003 0,11 0,10 0,08 0,07 0,06 0,05 0,04 0,01 -0,01 -0,06 2,91 0,69 1,45 3,16 1,86 2,91 3,40 3,05 2,04 2,20 3,86 1,89 2,89 6,39 3,82 6,31 5,14 4,93 5,72 5,73 3,55 4,23 6,76 14,75 6,36 4,40 13,46 8,35 8,70 14,29 1,32 3,27 4,44 6,81 3,88 4,30 5,31 4,59 8,12 5,44 3,66 1,40 2,30 5,07 2,23 5,31 4,17 5,22 3,86 3,24 5,960 7,290 46,542 254,648 86,983 98,975 137,188 91,608 12,713 9,880 8,22 8,30 4,61 7,97 8,25 6,95 8,86 7,18 5,55 4,41 13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
PBZ Euro Novčani Erste Euro-Money PBZ Novčani fond PBZ Dollar fond HPB Novčani Agram Cash Platinum Cash ZB plus ZB europlus ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash € €
kn $
kn kn kn kn €
kn kn kn kn kn kn kn kn €
kn 123,3900 103,4200 130,5900 123,5000 129,7534 11,1163 100,7023 160,5365 138,1827 138,5397 141,8600 135,6858 135,7300 136,5365 132,7432 120,5648 114,7846 10,4711 106,5114 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1,10 1,34 0,84 1,11 1,01 1,02 -0,67 0,46 0,84 0,97 0,90 0,23 0,91 0,67 0,81 0,57 0,77 0,91 1,07 2,38 2,61 2,14 2,02 2,89 2,15 -0,10 1,64 1,62 8,58 2,48 0,77 2,08 1,17 2,25 1,64 1,83 2,04 2,36 5,01 N/A 6,37 3,24 6,88 5,30 N/A 5,72 3,70 6,87 7,35 4,20 5,59 4,34 5,45 4,68 5,49 N/A 6,47 4,47 N/A 6,55 4,24 5,81 6,72 N/A 4,94 3,35 4,38 4,97 4,48 4,50 4,81 4,55 4,36 5,62 N/A 6,48 1,70 1,89 1,35 1,66 1,91 1,53 -0,51 0,92 1,21 1,54 1,67 0,47 1,44 0,94 1,59 1,17 1,25 1,44 1,53 249,902 310,485 996,613 33,202 244,698 64,084 5,468 2465,179 97,247 108,814 934,917 10,988 529,705 106,787 38,782 74,710 137,248 39,000 120,988 7,81 0,64 11,12 5,08 4,61 1,63 0,79 9,81 9,81 7,60 7,22 6,97 6,95 6,64 6,36 4,39 2,52 0,94 1,01 13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
13.05.2010
Obveznički fondovi
Novčani fondovi
investor
31
> nacionalno
> lokalno
> svijet
business.hr
Ponedjeljak 17/5/2010
TRŽIŠTE NOVCA
regija
Nepodmireno
200 mil. kuna
potražnje
Rast u Makedoniji
i Skoplju
Ukupna potražnja na Tržištu
novca i u petak je premašila ponudu, a kako se zbog iskorištenih limita kreditora nije u potpunosti mogao plasirati sav
ponuđeni novac, nepodmireno je ostalo 200 milijuna kuna
potražnje. Potražnja je iznosila
279,5 mil. kuna, a ponuda je dosegnula 154,5 milijuna kuna ili
17 posto više nego u četvrtak. H
Slovenski indeks SBITOP i
makedonski MBI 10 rasli su
na tjednoj razini 2,5 posto,
na 925,75 odnosno 2517,6
bodova.
Najviše se u petak u Ljubljani trgovalo dionicom Krke
koja je ostvarila 879.761
euro prometa, dok se na
drugo mjesto pozicionirala
dionica Telekoma Slovenije
s prometom 156.592 eura.
Dionica Komercijalne banke
Skopje bila je najtrgovanija
na Makedonskoj burzi, gdje
je ostvarila 948.460 denara
prometa, a slijedila je dionica Makedonskog telekoma s
prometom 332.344 denara.
Sarajevski SASX-10 u petak
je u odnosu na tjedan prije
pao 2,48 posto, na 966,03
boda.
Sarajevski borkeri najviše su
posla u petak imali s dionicom Prevoza radnika Kreka
kojom se trgovalo u vrijednosti 203.544 konvertibilne
marke. B. S.
brojke
0,16
0,96
posto pao je banjalučki BIRS
posto pao je makedonski
MBI 10
Inflacija bi mogla postati
novi europski problem
ŠOK I NEVJERICA Odluka
Europske središnje banke da
podrži problematična tržišta
obveznica kupnjom državnog
duga slabijih ekonomija šokirala je ekonomiste navikle na
dosadašnji antiinflacijski stav
Iako je europski plan spasa
vrijedan 720 milijardi eura
zasad smirio oluju nastalu
zbog prevelike zaduženosti
pojedinih zemalja, neriješeni
fiskalni problemi Velike Britanije i ostalih članica euro-
Business tv
Kapital Network,
Ponedjeljak 17. 5.
20:00
20:15
20:30
21:00
21:15
21:45
22:00
22:20 22:30
22:45
23:15 VIJESTI
PREGLED TJEDNA
KN SPECIJAL
VIJESTI
POSLOVNI KURS
pregled tržišta BIH
VIJESTI
THE NEW EDGE, magazin
1 NA 1, Sučeljavanje stavova
VIJESTI
E- HRVATSKA, emisija
VIJESTI
zone mogli bi utjecati na povećanje stope inflacije, piše
Wall Street Journal.
Ekonomisti u Credit Suisseu i Morgan Stanleyu zabrinuti su zbog štetnog inflatornog skoka koji se dogodio
bez jasnog upozorenja s europskih financijskih tržišta.
Zabrinutost izaziva činjenica da šef Europske središnje
banke Jean-Claude Trichet
i Mervyn King, šef Bank of
England, ne zauzimaju agresivan stav zbog inflacije kakav bi trebali, što stvara pritisak na funtu i euro te potiče
rekordnu potražnju za zlatom, povijesnim utočištem
onih koji su zabrinuti da će
njihova gotovina izgubiti na
vrijednosti.
Uplašeno tržište
Euro je u četvrtak pao na
1,2570 dolara i tako se približio najnižoj razini u posljednjih 14 mjeseci unatoč
paketu spasa Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda vrijednom 720
milijardi eura namijenjenom problematičnim članicama eurozone. Britanska
funta iznosi 1,4715 dolara, a
početkom godine vrijedila je
1,61 dolar.
Cijena zlata dostigla je ovaj
tjedan rekordnih 1243,10 dolara za uncu. Švicarski frank,
norveška kruna i švedska
kruna također jačaju u odnosu na euro.
Osim podrivanja povjerenja u valute, nagli skok stope
inflacije mogao bi prestrašiti tržište narušavajući vri-
jednost investicija s fiksnom
kamatnom stopom.
Tiskanje novca
Zauzvrat bi investitori mogli
zahtijevati veće prinose na
državne obveznice u vrijeme kada je nagomilanom europskom dugu potrebno refinanciranje, predviđa WSJ.
Ekonomski rast u Britaniji i ostalim zemljama eurozone i dalje je trom, što znači da
opasnost od rasta potrošačkih cijena vjerojatno i nije
primarna briga političara.
Štoviše, veća stopa inflacije
mogla bi im dobro doći u otplati dugova. No ekonomisti
ipak ne gledaju blagonaklono na poteze Europske središnje banke koji potiče rast
inflacije.
Odluka Europske središnje banke da podrži problematična tržišta obveznica
kupnjom državnog duga slabijih ekonomija šokirala je
ekonomiste navikle na dosadašnji antiinflacijski stav.
Iako banka još ne poseže za
tiskanjem novca kako bi financirala kupnju obveznica i novac pronalazi na drugi
način, ekonomisti strahuju
da je samo pitanje vremena
kada će se i to dogoditi.
Biljana Starčić
HRVATSKOJ TREBAJU PROMJENE
ŠOK I NEVJERICA
Analitičari UniCredita tvrde kako je kriza pokazala da je dosadašnji model gospodarskog
rasta u Hrvatskoj potrošen i da će u budućnosti izvoz morati odigrati važniju ulogu 26
Odluka Europske središnje banke da podrži problematična tržišta obveznica
kupnjom državnog duga slabijih ekonomija šokirala je ekonomiste naviknute na
dosadašnji antiinflacijski stav 31
UniCredit: Udjel loših kredita
ove će godine dosegnuti vrhunac, a
slaba je potražnja za novim kreditima
Dobitnici dana (ZSE)
Hoteli Podgora +29,35%
Varteks +9,05%
Kutjevo +8,3%
Genera +5,56%
Saponia +3,66%
28 Raste
Inflacija uzrokovana spašavanjem
Grčke mogla bi postati novi
europski problem
Gubitnici dana (ZSE)
Karlovačka banka -63,41%
ZIF Velebit -21,67%
Đakovština -11,42%
Lavčević -10,57%
SN holding
-9,34%
15 Nema promjene
26 Pada
indeKSi
CROX
Mirex Vrijed. Prom.
1,240.72 0,99%
149,44 0,02%
Sirova nafta
86,15
Prirodni plin
3,89
Zlato
1.177,34
Srebro 18,59 Goveda
98,30
1,15%
5,35%
0,40%
0,43%
0,48%
Negativni trendovi
pokopali Crobex
LOŠ TJEDAN
Tijekom cijeloga trgovinskog
tjedna ulagači
su se suzdržavali od kupnje
domaćih dionica uz nekoliko
manjih iznimki, poput Erste
banke u petak
Trgovanje na Zagrebačkoj
burzi u petak ponovo su obilježavali vrlo nizak promet i
blage oscilacije Crobexa, pri
čemu je milijunski promet
ostvaren samo dionicama
HT-a i Varaždinske banke.
Na kraju radnog tjedna
Crobex je pao 0,87 posto,
na 2063,36 bodova, koliko
je pao i Crobex 10, koji je
završio na 1108,76 bodova.
U cijelom prošlom tjednu
Crobex je pao 2,2 posto.
Redovan promet dionicama premašio je 15,45 miliju-
kuna, pri čemu je ostvaren
impresivan promet, koji je
gotovo dosegnuo šest milijuna kuna.
Gotovo bez dobitnika
PETAR RADAKOVIĆ, predsjednik Uprave Erste banke, čija je
dionica u petak porasla gotovo dva posto
snimio hrvoje dominić
na kuna, što je oko četiri milijuna više nego u četvrtak.
Minus u Europi
Na londonskoj, frankfurtskoj i pariškoj burzi vodeći
su indeksi pali između 1,2
i 2,5 posto ponajviše zbog
pada cijena bankarskih dionica. Ulagače zabrinjava
izloženost europskog bankarskog sektora grčkom
javnom dugu. Državni zavod za statistiku objavio je u
petak da su u travnju cijene
dobara i usluga, mjerene indeksom potrošačkih cijena,
porasle 0,4 posto u odnosu
na ožujak, a u odnosu na
lanjski travanj porasle su
0,6 posto. U Hininoj je anketi šest makroekonomista
procijenilo da će inflacija u
prosjeku iznositi 0,7 posto.
Inflacija od 0,6 posto nije
zabilježena od 2000. godine, otkada se u izvješću
DZS-a navode podaci.
Najlikvidniji Hrvatski
telekom u petak je osvojio
i neslavnu titulu gubitnika
dana. Dionice najvećeg domaćeg telekoma potonule
su 1,09 posto, na 273 kune.
Telekomom je trgovano u
rasponu od 273 do 278,38
Hoće li se optimizam vratiti na Zagrebačku burzu, pratite na...
Iako je u petak bilo iznimno
teško pronaći dobitnika na
Zagrebačkoj burzi, on je
identificiran u dionici Erste banke. Ta je bankarska
dionica porasla 1,71 posto,
na 356 kuna. Banka je vlasnike izmjenjivala u rasponu od 349,95 do 356 kuna,
a zadnja je transakcija zaključena po najvišoj cijeni.
Sasvim iznenađujuće,
na drugoj najlikvidnijoj
poziciji našla se dionica
Varaždinske banke, koja je
porasla simboličnih 0,07
posto, na 60,05 kuna. Svih
25.000 protrgovanih dionica vlasnika je promijenilo po cijeni 60,05 kuna,
što sugerira dogovorenu
transakciju.
Nadomak milijunskog
prometa našla se dionica
Uljanik plovidbe, koja je
pala nemalih 2,56 posto, na
645 kuna. Pulski je brodar
vlasnike izmjenjivao u rasponu od 616 do 645 kuna.
Nikola Sučec
www.business.hr
komentar
Hrvatska
nije Švedska
Ante Pavić
[email protected]
N
obelovac Paul Krugman u svojoj je kolumni oštro napao bivšu američku administraciju i njezine pristaše da upornim usporedbama SAD-a s
Grčkom žele demontirati socijalnu sigurnost američkih
građana, koju je novi predsjednik Barack Obama uspio učvrstiti reformom zdravstvenog sustava u kojem bi
svaki američki građanin imao
pravo na zdravstvenu zaštitu.
Istu onu koju Hrvatska, ponosno preuzevši od SAD-a
baklju neoliberalne misli, kani
smanjivati podsmjehujući se
švedskoj kratkovidnosti i neinventivnosti. Krugman tvrdi
da fiskalna stabilnost ovisi o
uspješnoj provedbi reforme.
Smatra da se zbog poreznog
sustava bogate samo najbogatiji te da plašenjem grčkim sindromom konzervativci žele vratiti sustav na staro.
Njegov je zaključak da SAD
nije Grčka. Mogao bi svojim znanstveno potkrijepljenim optimizmom štogod naučiti hrvatsku premijerku, čija
je Vlada, doduše, već davno
dokazala da Hrvatska sasvim
sigurno nije Švedska.
[email protected]
www.business.hr