Nacrt bud`eta Kantona Sarajevo za 2013. godinu Kako ćemo (PRE

Narodne novine
Sarajevo, mart/oùjak 2013. godine - broj 1
BESPLATAN PRIMJERAK
Za taèno i objektivno informisanje gra|anki i gra|ana Kantona Sarajevo
TEMA:
Nacrt budèta Kantona Sarajevo za 2013. godinu
INFORMACIJE
Naro-
Kako æemo
(PRE)@IVJETI
u 2013.
godini?
BUD@ET
USLUGE
T
E
@
D
U
B
ZA GRA\ANKE
I GRA\ANE!
prvi put u BiH budèt predstavljen u razumljivoj formi
X
Kako i kome se
dijele naše pare?
Kako se (ne)moète
X ukljuèiti u javnu
raspravu?
2
UVODNIK
Po{tovane sugra|anke i sugra|ani,
Pred vama se nalazi prvi broj „Narodnih novina“ koje izdaje Udruènje „Centar za promociju civilnog dru{tva“ iz Sarajeva. „Narodne novine“ }e izlaziti povremeno, zavisno od raspoloìvih
finansijskih sredstava, sa osnovnim ciljem da
gra|anima i gra|ankama u Kantonu Sarajevo ponudi izvor objektivnog i ta~nog informisanje o svim
klju~nim pitanjima i problemima koji se direktno
ti~u kvaliteta njihovog ìvota i ostvarivanja osnovnih ljudskih i gra|anskih prava.
Smatramo da samo dobro informisani i aktivni
gra|ani i gra|anke mogu doprinijeti razvoju demokratije u BiH, i da je, na kraju, sve do nas.
Zbog toga je tema ovog prvog broja Narodnih
novina Nacrt Budèta Kantona Sarajevo za
2013. godinu, koji je pripremljen od aktuelne Vlade KS i usvojen na sjednici Skup{tine Kantona Sarajevo odrànoj 11.02.2013.godine.
Vlade, pa i ova aktuelna u Kantonu Sarajevo,
su odgovorne prema gra|anima za ono {to rade i
kako to rade. Odgovornost je svake vlade da njene javne politike, programi i planovi budu izraz
stvarnih i prioritetnih potreba i interesa gra|ana.
To tako|e zna~i da svaka kompetentna vlada mora ta~no znati i imati ra~unicu koja }e osigurati adekvatno finansiranje i realizaciju zacrtanih politika i planova. Sa druge strane mi kao gra|ani trebamo u~estvovati u javnom ìvotu, glasati na izborima, pratiti provo|enje obe}anih politika i planova i zahtijevati promjene kada stvari „ne idu“ dobro.
Vlada mora omogu}iti pristup svim informacijama, i to ne samo na na~in da su nam najva`niji dokumenti na raspolaganju nego da su i razu-
mljivi. U ovom kontekstu traìmo da Vlada uvrsti u svoj redovni budètski ciklus izradu dokumenta pod nazivom „Budèt za gra|ane“, putem kojeg bi se Vlada na otvoren na~in obra}ala javnosti, sa èljom da na jasan na~in predstavi na~in realizacije i finansiranja svojih planova, programa
i strategija.
Aktuelna Vlada (kao i sve prethodne) ponudila je samo dokument kreiran po zakonom zadatom
formatu, na vi{e od 200 stranica (ve}ini vas on je
nedostupan bilo u elektronskoj ili printanoj formi).
Zbog toga smo organizovali ekipu eksperata i ekspertica koji su poku{ali da prezentiranu materiju
„prevedu“ na razumljiv jezik i format koji je po
obimu zna~ajno smanjen i predstavljen u izdanju
koje imate u ruci. îtaju}i naredni tekst sigurni smo
da }ete vrlo lako prepoznati {ta su prioriteti Vlade KS, gdje su „tamne“ zone u kojima ne postoje adekvatna obja{njenja i obrazloènja za procedure tro{enja raspoloìvih sredstava, ali i na}i odgovore na mo`da najva`nije pitanje: Na koji }e se
na~in sve ovo odraziti na ìvotni standard?
Tako|er èlimo da ukaèmo na zna~aj i potrebu sprovo|enja kvalitetnih i otvorenih javnih rasprava o budètu kao najva`nijem dokumentu koji direktno uti~e na ìvot svih gra|ana i gra|anki
u Kantonu Sarajevo. Gra|anima i gra|ankama
je dosta dono{enja odluka „iza zatvorenih vrata“,
kao i pla}anja ne~ijih gre{aka na{im novcem i sve
~e{}im pove}anjem nameta na ionako minimalne
prihode.
Pozivamo vas da se informi{ete i dalje o
budètu, kao u fazi njegovog usvajanja, tako
i tokom implementacije, i da aktivno u~estvujete u svim koracima budètskog ciklusa.
Moramo voditi ra~una o na{em novcu!
Bitna pitanja na koja Vlada Kantona
Sarajevo nije dala jasne odgovore u
Nacrtu Budèta za 2013.
?
na koji na~in }e se smanjenja predvi|enih sredstava u budètu pojedinih ministarstava reflektovati na izostanak ili kvalitet usluga koje ste do sada imali?
kako }e se puniti kasa ministarstva finansija - da
li pove}anjem cijena komunalnih usluga?
kako }e privredni subjekti, koji ionako jedva
uspijevaju da obezbijede likvidnost, podnijeti
obavezna pla}anja poreza (mo`da i pove}anog), ako
gra|ani sve manje mogu svojom kupovnom mo}i da
im obezbijede dnevni promet?
kakav je program otvaranja novih radnih mjesta
koja jedino sigurno donose nove uplate, kako poreza tako i doprinosa?
kakav je program prekvalifikacije ve} postoje}eg
ogromnog broja neproduktivno obrazovanih mladih ljudi?
kako }e se vra}ati nova kreditna zaduènja koja
Vlada ima namjeru da preuzme, i za koje svrhe }e
ona biti potro{ena?
da li su „unutra{nje rezerve“ po ministarstvima,
koje bi zna~ajno mogle popraviti stanje budèta,
na bilo koji na~in evidentirane ili je to ostavljeno za
neko drugo vrijeme i neku drugu vladu kao evidentno
osjetljivo „politi~ko pitanje“?
da li je Vlada spremna da „steè samo na{ kai{„
dok se sredstva za tople obroke, regrese, i ostale beneficije kantonalne administracije drè sigurno rezervisana na ra~unima koji ne}e biti smanjivani?
{ta se planira uraditi da aktuelne te{ko}e na isti
na~in snose svi subjekti dru{tva, od naplate komunalnih usluga do obaveze adekvatnog i kvalitetnog
izvr{avanja usluga, koje se pla}aju iz budèta?
na koji na~in }e se smanjenje budèta odraziti na
kategoriju stanovni{tva u stanju socijalne potrebe, bez obzira o kojim naknadama se govori?
?
?
?
?
?
?
?
?
?
Drage gra|anke i gra|ani,
Premijer Kantona Sarajevo Suad Zeljkovi} je bio zamoljen da vam u ovom izdanju „Narodnih novina“ prezentira prioritete i ciljeve koji su bili osnova za
kreiranje Nacrta budèta Kantona Sarajevo za 2013. godinu.
Naàlost, do slanja u {tampu „Narodnih novina“ nismo dobili nikakav odgovor od Premijera, pa je ostao samo prazan prostor predvi|en za njegovo
obra}anje.
mart/oùjak 2013.
3
„JAVNE“ RASPRAVE BEZ GRA\ANSKOG GLASA!
BUD@ET ZA
GRA\ANKE I
GRA\ANE
[TA JE TO BUD@ET
ODNOSNO
PRORAÛN?
J
ednostavno re~eno, budèt je plan odnosno procjena
svih godi{njih prihoda i primitaka, te svih rashoda i
izdataka (tro{kova) kantona za jednu godinu kojeg mora odobriti Skup{tina. To je temeljni finansijski dokument koji se odnosi na fiskalnu godinu- razdoblje od 12 mjeseci koje po~inje 1. januara/sije~nja i zavr{ava 31. decembra/prosinca svake kalendarske godine. Uobi~ajeno je
da se budèt odnosno prora~un donosi u decembru/prosincu prije po~etka godine na koju se on odnosi.
Budèt primarno sluì u svrhu financijskog planiranja, jer su svi planirani prihodi i izdaci sadràni u tom
dokumentu. Osim finansijske funkcije koju budèt ima,
taj dokument predstavlja i politi~ki dokument - u njemu
su reflektirani prioriteti i interesi onih koji su ga kreirali. Ono {to tako|er treba znati je da budèt nije fiksna
stvar. Ve}ina budèta se tokom godine mijenja i prilago|ava novonastalim situacijama.
Budètski dokument je ~esto nerazumljiv i nejasan za
{iru populaciju. Tako|er, ~est je slu~aj da ~ak i ljudi koji odlu~uju o budètu (zastupnici) ne razumiju u potpunosti {ta se to nalazi u budètu i koje su implikacije
budètskih odluka.
Dakle, na{a je namjera predstaviti prijedlog budèta
Kantona Sarajevo za 2013 na na~in koji je razumljiv za
{iroku populaciju. Tako|er, èlimo omogu}iti gra|anima
da shvate {ta za njih zna~i ovaj prijedlog budèta; {ta je
to {to ovakav budèt donosi i na koji na~in uti~e na
gra|ane kantona. Na koncu, poku{at }emo interpretirati i „sive zone“ budèta, odnosno one stavke za koje nije o~igledno {ta zna~e i kako uti~u na gra|ane. Svi podaci kori{teni u ovoj publikaciji dolaze iz javno dostupnih,
zvani~nih dokumenata Vlade Kantona Sarajevo. U
odre|enim slu~ajevima kori{tene su izjave zvani~nika Vlade, date razli~itim medijima, kako bi omogu}ili bolje razumijevanje zamisli Vlade, na na~in na koji su to formulisali njeni zvani~nici.
Da li znate da se
odràla Javna rasprava
o Nacrtu budèta KS
za 2013?
Da li znate naèine kako
da se i sami ukljuèite u
procedure koje trebaju
rezultirati poboljšanjima
teksta Nacrta budèta
KS za 2013?
Da li su vas kontaktirali
predstavnici politièke
partije za koju ste glasali
i interesovali se kojim
kantonalnim uslugama
ste zadovoljni ili nezadovoljni i zbog èega?
ZABLUDE
I IZGOVORI
Najve}a zabluda koju gra|ani obi~no imaju jeste da novci kojima se operi{e u budètu nisu njihovi. NOVAC U
BUD@ETU OP]INA, KANTONA, ENTITETA,
DR@AVE I JAVNIH INSTITUCIJA DOLAZI IZ
VA[IH D@EPOVA. Mnogi su na~ini na koje va{ novac
zavr{ava u budètima. Najve}i dio va{eg novca zavr{ava
u budètu putem pla}anja indirektnih poreza, a najve}im
dijelom od poreza na dodanu vrijednost (PDV). Kada platite neku robu ili uslugu, vr{ite uplatu u budèt. Kada
pla}ate porez na platu, taj porez ide u budèt. Kada platite kaznu, ili neku taksu, kada pla}ate ovjeru dokumenata- sav taj novac ide u budèt. Dakle, zabluda je misliti da su budètska sredstva „njihova“. To je novac svih nas
koji pla}amo dràvnom aparatu kako bi nam pruìli
odre|ena dobra i usluge koje privatni sektor (preduze}a
INTE
A\A
R
G
I
S
RE
NA
i pojedinci-preduzetnici) ne mogu ili ne èle pruìti na
komercijalnim osnovama.
Naj~e{}i izgovor koji se ~uje u posljednje vrijeme je
„finansijska kriza“. Dakle, svima ide lo{e, pa nije ni ~udo
da je i nama lo{e. Taj izgovor je jednak izgovoru koji ~ujete
od djeteta koje do|e iz {kole i dobilo je jedinicu na kontrolnom, i kada opravdava lo{u ocjenom ~injenicom da
su „svi u razredu dobili jedan“. Drugi problem sa ovim
izgovorom je izbjegavanje odgovornosti: nama ne ide dobro ne zato {to mi nismo sposobni, nego eto, „neki veliki“ tamo negdje u bijelom svijetu zavi{e i nas u crno.
Da kona~no razrije{imo misteriju. Svjetska finansijska
kriza uti~e na Kanton Sarajevo na dva na~ina:
(1) uti~e na uslove i spremnost komercijalnih bankarskih i mikrokreditnih organizacija da plasiraju sredstva privredi, pojedincima i institucijama; i
(2) na nivo sredstava koje su strani donatori spremni dati putem projekata, grantova ili nekih drugih mjera, po{to je kriza utjecala na nivo dostupnih fondova
u dràvama-donatorima i na promjenu prioriteta vlada tih dràva. To je sve. Kanton Sarajevo nema razvijena trì{ta kapitala, nije svjetski finansijski centar kao
London ili New York, ni jedna svjetski relevantna firma nema sjedi{te u Sarajevu, niti predstavlja veliki trgovinski centar da bi finansijska kriza imala tako veliki utjecaj. Recimo to ovako - ako mislite da svjetska
ekonomska kriza utje~e na rad KCUS-a, ili JP „Vodovoda i kanalizacije“ molimo vas da nas kontaktirate i objasnite na koji na~in.
Vrijeme je kona~no priznati jednu ~injenicu. Problemi koje imamo su na{i, napravljeni su u na{im doma}im
„kuhinjama“, napravili su ih na{i ljudi, izabrani predstavnici vlasti, privrednici, institucije i pojedinci. Svi smo
odgovorni za postojanje tih problema, direktno ili indirektno. Ako nakratko zanemarimo politi~ke i druge podjele, razmislimo za trenutak o sljede}em: gra|ani Sarajeva udi{u najzaga|eniji zrak u Europi. Da li je neko drugi odgovoran za to? NE! To je na{ problem i jedino ga
mi moèmo rije{iti. Niko ga ne}e rje{avati za nas. Da bi
na{a privreda bila konkurentna i uspje{na moramo
po~eti proizvoditi robe ili usluge koje su kvalitetnije, brè,
bolje, cjenovno konkurentnije od drugih, u koli~inama
koje mogu zadovoljiti zahtjevna trì{ta. Da li smo sposobni za to? U ovome trenutku, sigurno ne. Da li }e nas
neko drugi u~initi sposobnijima? NE! Moramo po~eti razmi{ljati za sebe i kona~no priznati vlastitu odgovornost za kreiranje problema samima sebi.
KOJA JE FUNKCIJA
BUD@ETA ODNOSNO
PRORAÛNA?
Teorija kaè da budèt odnosno prora~un ima sljede}e
funkcije:
1. Budèt prikazuje najva`nije ciljeve u fiskalnoj
godini;
2. Budèt sluì kao instrument kojim politi~ke vlasti,
preko razli~itih institucija, utje~u na ekonomsko
stanje kantona, te
3. Sluì kao sistem kontrole prikupljanja i tro{enja
sredstava.
ANALIZA BUD@ETA
BUD
@
G
A
Z
ET
AN
RA\
Analiza svakog konkretnog budèta je lak{a ako se
uzmu u obzir gore navedene funkcije.
Koji su ciljevi? Potaknuti poduzetni{tvo, ostvariti ekonomski rast, ili dio prihoda usmjeriti u rje{avanje socijalnih pitanja? Iz budèta se treba saznati na koji na~in
Vlada planira prikupiti svoje prihode: ho}e li se vi{e zaduìti ili }e pove}ati namete? S druge strane, stoji odgovor na pitanje: Na {to Kanton planira utro{iti te prikupljene prihode? Da li je Vladi kantona va`nija npr. izgradnja novih saobra}ajnica ili }e se novac utro{iti na pla}e
E
mart/oùjak 2013.
4
i naknade zastupnika u skup{tini? Obje strane budèta:
prihodovna i rashodovna (tro{kovi) - bi po pravilu trebale dati odgovore na pitanje koji su to ciljevi Vlade Kantona u fiskalnoj godini?
Lak{e }ete shvatiti budèt ako povu~emo paralelu sa
doma}instvom. Predstavimo to na sljede}i na~in. Va{a
mjese~na pla}a je va{ prihod (pretpostavimo da je to i jedini va{ prihod). Primili ste pla}u, a tokom mjeseca taj
novac tro{ite na razli~ite stavke koje su neophodne kako bi vi i va{e doma}instvo zadovoljili svoje potrebe. Te
stavke predstavljaju rashode ili tro{kove. Ti tro{kovi mogu biti redovni (npr. nabavka hrane, pla}anje ra~una doma}instva, rata kredita, itd.) odnosno tro{kovi koji su unaprijed poznati i koje ste mogli planirati. Tako|er, tro{kovi mogu biti izvanredni (npr. pla}anje saobra}ajne kazne,
popravka kvara na automobilu itd.) odnosno tro{kovi koje niste mogli unaprijed planirati.
Kombinacija svih prihoda i rashoda dovodi do
nekoliko mogu}ih situacija na kraju mjeseca:
(1) pojave viška prihoda nad rashodima (nakon što
su podmireni svi troškovi, redovni i vanredni, ostalo je još novca "u novèaniku"); (2) višak rashoda nad
prihodima ("u minusu") ili (3) prihodi su jednaki
rashodima ("na nuli"). U prvom sluèaju, moète
odabrati da višak novca (u budètu je to suficit)
moète "ostaviti sa strane" (rezerva). U drugom sluèaju, nastali minus je potrebno finansirati na neki naèin.
U budètu ovo predstavlja deficit. Treæi sluèaj je specifièan u sljedeæem smislu: pojedinac ili firma ima motiv da ostvari višak prihoda nad rashodima tj. da ostvari zaradu. Kod organa vlasti ovaj profitni motiv
ne postoji, odnosno, institucije vlasti nisu obavezne
ostvarivati zaradu od pruànja dobara graðanima.
Dakle, "biti na nuli" u velikoj mjeri predstavlja èak
i poèljno stanje kod tih institucija.
ostora. Moète investirati novac u projekt rekonstrukcije- na primjer, renoviranje stana. Moète investirati u razvojne projekte:, pla}ate {kolarinu svome djetetu ili pla}ate
{kolu tenisa, kurseve engleskog jezika, itd. Tako i vlasti
mogu ulagati u razvoj saobra}ajnica, nabavku novih sredstava za rad, investirati u obuku uposlenika, itd.
Dakle, sve {to radite i vi sami kao pojedinac, kada razmatrate va{e prihode, tro{kove, èlje, ideje itd. radi i vlast. Razlika je, naravno, u obimu poslova i dostupnih
nov~anih sredstava. înjenica je da nije mogu}e zadovoljiti potrebe svih gra|ana kantona. Rijedak je slu~aj i u
porodicama da su potrebe ili èlje svih ~lanova u potpunosti zadovoljene. Na primjer, va{e dijete èli nov
ra~unar, a u ku}i vam je potreban novi bojler. [ta je va`nije za cjelokupno doma}instvo, ako se ne moè priu{titi
i jedno i drugo? Tako su potrebe u jednoj op}ini druga~ije
u odnosu na drugu op}inu. [ta onda predstavlja prioritet pitanje je na koje vlasti moraju donijeti odgovor; {ta
je va`nije za kanton kao cjelinu? Ti odgovori bi trebali
biti sadràni u prijedlogu budèta odnosno prora~una.
ODAKLE DOLAZI
NOVAC ZA RAD
KANTONA
SARAJEVO U
2013. GODINI?
Ukupno projektovani budèt samo za rad Kantona Sarajevo za 2013. godinu iznosi ne{to vi{e od 718 miliona KM.
a
èt z
Bud ane
gra|
i~ki
tehn on
àrg
ost
imn
i ob je
e
n
j
bro formaci
in
Budèt 2012 (KM)
Prijedlog budèta
za 2013 (KM)
Budèt 2012
-Prijedlog budèta
2013 (KM)
PRIHODI OD POREZA
594.193.600
562.863.000
-5%
NEPOREZNI PRIHODI
64.703.300
68.946.200
7%
TEKU]I TRANSFERI I DONACIJE
13.891.900
9.960.800
-28%
KAPITALNI PRIMICI
21.700.000
16.637.800
-23%
PRIMICI OD PRIMLJENIH OTPLATA
3.261.200
2.634.700
-19%
PRIMICI OD DOMA]EG ZADU@IVANJA
35.000.000
35.000.000
0%
DUGORO^NI KREDITI I ZAJMOVI
26.000.000
0
-100%
PROCJENA VI[AKA PRIMITAKA
0
22.100.500
100%
758.750.000
718.143.000
-5%
UKUPNO
Ukratko, na prihodovnoj strani, Vlada planira smanjenja: prihoda od poreza od 5%, teku}ih transfera i donacija od 28%, kapitalnih primitaka od 23%, primitaka od
primljenih otplata od 19%, kao i dugoro~nih kredita i zajmova od 100%.
Jedino pove}anje prihoda koje Vlada planira ostvariti je 7% pove}anje neporeznih prihoda. A {ta su to
„neporezni prihodi“?
To su prihodi od imovine i poduzetni~kih aktivnosti; naknada, taksi, i od pruànja usluga gra|anima; te kona~no nov~anih kazni. Po{to se „|avo skriva u detaljima“,
pro|imo ove stavke prihoda, po~ev{i od poreznih prihoda.
PRIHODI
OD POREZA
Prihodi od poreza predstavljaju najve}i dio svih prihoda- ~ak 78% prihoda Kantona dolazi iz poreza, direktnih i indirektnih, koji pla}aju pojedinci i organizacije. To su porezi: na dobit pojedinaca i preduze}a, na pla}u
i radnu snagu, na imovinu; zaostali doma}i porezi na dobra i usluge, porezi na dohodak, te ostali porezi, kao i prihodi po osnovu zaostalih obaveza te prihodi od indirektnih poreza koji pripadaju Kantonu Sarajevo. Prijedlog
budèta za 2013 pretpostavlja 5% pad ovih prihoda u odnosu na 2012. godinu.
Najve}i apsolutni pad od
35,13 miliona
KM je predvi|en
ZA RAZMI[LJANJE
u kategoriji indiZa{to padaju prihodi
rektnih poreza
od indirektnih poreza,
(PDV-a, akciza,
putarina, carina,
posebno prihodi
itd.). Za{to? Kaod PDV-a?
ko navodi sama
Vlada u svom
obrazloènju „u
prvoj polovini
2011.g. nastavljen je pozitivni
trend rasta naplate indirektnih poreza zbog sna`nog porasta prihoda od akciza nakon dono{enja novog Zakona o akcizama“. Nasuprot tome stoji konstatacija da su prihodi od indirektnih poreza u periodu januar-maj 2012. godine na nivou BiH pali za 0,5%
a na nivou Kantona Sarajevo taj je pad u prvih {est mjeseci 2012.g. iznosio 2,76% u odnosu na isti period
2011.godine. Vlada sa primjetnom dozom razo~arenja konstatuje da su „Ukupni prihodi prikupljeni od direktnih poreza u entitetskim poreskim upravama u periodu od I-V 2012.
godine su za svega 2,8% ve}i nego {to je prikupljeno u istom
periodu prethodne godine“ te dalje navodi u svom izvje{taju o izvr{avanju budèta u periodu 01.01-30.06.2012. godine. „...zabrinjavaju}a je ~injenica da su (prihodi od poreza) ostvareni tek 43,86%, ili izraèno u apsolutnom iznosu manje za cca 36,4 miliona KM na polugodi{njem nivou.“ Dakle, sve je manje novca od indirektnih poreza i takvo }e
stanje biti i u doglednoj budu}nosti. Kako indirektni
porezi ovise o potro{nji, jasno je da iluzije o postojanoj
kupovnoj mo}i doma}ih potro{a~a blijede veoma brzo.
Da je vrag odnio {alu potvr|uje i preliminarni izvje{taj
UIO u kojem se navodi da je u decembru 2012. godine
Kada postoji budètski deficit, vlasti (kao i pojedinac)
imaju nekoliko opcija na raspolaganju kako bi se ovaj deficit trajno rije{io: (1) na neki na~in pove}ati prihode (zaraditi vi{e novca), (2) na neki na~in smanjiti rashode (odnosno smanjiti tro{kove) ili (3) na neki na~in kombinarati
i jedno i drugo (zaraditi vi{e novca uz istovremeno smanjenje tro{kova). Kao i pojedinac, vlasti mogu do izvjesne mjere finansirati deficit („pokriti minus“) privremenim mjerama- prodajom stvari od vrijednosti ili pozajmicom tj. kreditom. Prodaja stvari od vrijednosti je ograni~ena brojem tih stvari, dok je uzimanje pozajmica odnosno kredita uslovljeno reputacijom (da li vam kreditor vjeruje da }e te biti u stanju vratiti dug). [to je bolja va{a reputacija, to su uslovi pozajmice bolji po vas. Isto vrijedi
i za institucije vlasti.
Tako|er, kao i vi, vlasti mogu investirati novac u neke projekte. Na primjer, vi moète investirati u nabavku
stalnih sredstava u kupovinu stana, ku}e ili poslovnog pr-
tajn
PRIHODI I FINANSIRANJE
e
mart/oùjak 2013.
5
ZA RAZMI[LJANJE
Svi nivoi vlasti u BiH su
znali o ovakvom padu prihoda
- ne samo Vlada, odnosno vlade, KS.
[ta to govori o kompetentnosti
svih dosada{njih vlada, a posebno o
tome {ta su bili ili još uvijek
jesu, njihovi prioriteti?
je prikupljeno, po odbitku povrata, 411,9 miliona KM prihoda ili 5,8% manje nego u decembru 2011.g.. Ukupna
naplata prihoda od indirektnih poreza u 2012.g. je iznosila 4,988 milijardi KM i manja je za 0,2% u odnosu na
2011.godinu.
Kako je to mogu}e? Kada je ekonomija u recesiji, ljudi gube radna mjesta a firmama pada dobit. To uzrokuje smanjenje poreskih prihoda. Kada se smanjuju prihodi, pada i kupovna mo}. Ako cijene rastu, a prihodi stagniraju, stvarna kupovna mo} potro{a~a se smanjuje. Time su i prihodi od poreza manji.
Kad se ve} ne
moè naplatiti vi{e
[TA ZNAÈI
novca od indirektnih
POVE]ANJE PRIHODA
OD DIREKTNIH POREZA? poreza, jedina druga
opcija je nekako namicati prihode iz druNedovoljna obja{njenja Vlade gih vrsta poreza. Tu
ostavljaju prostor za {pekulacije stvari postaju {ka- poveæanje poreza (izmjenama kljivije, jer za razliku
entitetskog zakona) ili poveæana od indirektnih poreza
inspekcijska kontrola privrednih koji su ~esto „skrisubjekata (samostalnih djelat- veni“ (jer, ruku na srnosti i firmi raznih oblika). Jed- ce, koliko nas zaista
no je jasno - platit æe se više, na razmi{lja o tome koja
neki naèin.
je vrijednost PDV-a
ili akciza koje smo
platili nakon {to iza|emo iz prodavnice), direktni porezi su.... pa, direktni. Naime, svaki pojedinac i privredni
subjekt ta~no zna i osjeti koliki su to porezi koje pla}a na
kraju godine ili po izvr{enom poslu.
Da li se planiraju ve}i prihodi od poreza u tim kategorijama? Da. Vlada planira pove}ati prihode od poreza
na dohodak kao i poreza na dobit pojedinaca i preduze}a
za 3% odnosno 8%. U ovakvom kontekstu, planirano pove}anje se moè tuma~iti kao nastojanje da se udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima ostavi na nivou pribli`nom onom iz 2012. godine (cca. 78%). Dakle, na koji se to na~in namjerava posti}i?
Ukupno pove}anje od 2% dolazi iz poreza na dohodak
fizi~kih lica (pojedinaca) od nesamostale djelatnosti. Najve}i skokovi su planirani u naplati poreza na dohodak
nakon odbijanja svih olak{ica (po kona~nom obra~unu)
od 57% poreza na dobitke pojedinaca na nagradnim igrama i igrama na sre}u (38%). Ovo posljednje planirano
pove}anje je posebno interesantno, jer se vlasti o~ito nadaju da }e gra|ani u ovoj godini biti sretnije ruke u tim
igrama. Ipak, da ne budemo ironi~ni, ostaje legitimno pitanje, na koji na~in Vlada planira osigurati ova pove}anja?
To iz ovoga dokumenta nije jasno.
Pitanje stope poreza na dohodak je regulisano entitetskim zakonom. Eventualne promjene stopa bi trebale
pro}i proceduru u Parlamentu FBiH. Uzimaju}i u obzir
historijske tendencije organa vlasti, pretpostavljamo da
}e Vlada insistirati na poja~anim inspekcijskim kontrolama, posebno ako se uzme u obzir i planirano pove}anje
prihoda od nov~anih kazni (6%). Dakle, ni{ta novo.
U svom izvje{taju o izvr{avanju budèta u periodu
01.01 - 30.06.2012. godine Vlada navodi i da „...su porezi na prodaju dobara, usluga, ukupni promet ili dodanu vrijednost manji za 71,89% u odnosu na ostvarene prihode uporednog perioda 2011. godine“. U prijedlogu budèta Vlada
planira 51% manje prihode od ovih poreza u 2013.godini. Obzirom na trì{no-ekonomsku situaciju u Kantonu,
ovakav pad nije za~u|uju}i, ali je sigurno zabrinjavaju}i.
Zabrinjavaju}a je i ~injenica da i sama Vlada prepoznaje ove tendencije, ali ne nudi nikakve prijedloge za pobolj{anje stanja.
Pad u prihodima iz zaostalih poreza nije zabrinjavaju}i, ni iznena|uju}i obzirom da se radi u zaostalim porezima. Ono {to iznena|uje jeste ~injenica da se te obaveze jo{ nisu naplatile a predmetni zakon kojim se ovo
reguli{e je donesen jo{ po~etkom 2009.god.- dakle prije
~etiri godine.
Dakle, prihodi od indirektnih poreza }e padati zajedno sa primitkom zaostalih i ostalih poreskih prihoda.
Ono {to }e se pove}ati je naplata prihoda od poreza na dohodak i poreza na dobit pojedinaca i preduze}a (za cca.
5.6 miliona KM ukupno). Na koji na~in, nije mogu}e zaklju~iti iz ovog dokumenta.
NEPOREZNI PRIHODI
Naknade i takse, prihodi od sopstvenih djelatnosti
i neplanirane uplate ~ine ~ak 85% svih neporeznih prihoda. Naknade i takse uklju~uju: administrativne takse, sudske takse, kantonalne komunalne naknada,ostale budètske naknade i posebne naknade i takse (uklju~uje naknade za kori{tenje, za{titu i unapre|enje {uma, naknade i takse za veterinarske i sanitarske preglede, naknade za kori{tenje voda, cestovne
naknade, naknade za kori{tenje {uma naknade za
za{titu okoli{a, i posebne naknade za za{titu od prir-
odnih i drugih nesre}a).
Najve}e novine u ovom segmentu sigurno predstavlja planirani rast kantonalnih sudskih taksi od 21%,
odnosno ne{to malo vi{e od 2 miliona KM, kao i
uvo|enje kantonalne komunalne naknade od 6 miliona KM. Namjena kantonalne komunalne naknade je
„pokrivanje cijena iz segmenta zajedni~ke komunalne
potro{nje“ u koju spadaju: odvo|enje atmosferskih vo-
Tabelarni prikaz neporeznih prihoda
Ovo su prihodi Kantona, koji su prikupljeni po svim
drugim osnovama (osim poreza). Prvi u toj grupi prihoda su prihodi od poduzetni~kih aktivnosti i imovine. Te
prihode Kanton ostvaruje po osnovu obavljanja vlastitih
poslovnih aktivnosti, kao npr. ulaganja u preduze}a
(prihodi od dividendi i udjela u profitu), od naplate naknada za kori{tenje zemlji{ta (prihodi od zemlji{ne rente), prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora, te kamate primljene od pozajmljivanja pojedincima i neprofitnim organizacijama.
Planirano pove}anje prihoda od poduzetni~kih aktivnosti i imovine je 22%. Ovo pove}anje se namjerava posti}i kroz pove}anje prihoda od davanja prava na eksploataciju prirodnih resursa, patenata i autorskih prava od
35% kao i pove}anja napla}enih kamata i naknada na pozajmice neprofitnim organizacijama od 29%. Kako i na
koji na~in?
E, tu ve} stvari postaju maglovitije. Kod prihoda od
davanja prava na eksploataciju prirodnih resursa, patenata i autorskih prava, u obrazloènju budèta stoji da:
„se o~ekuje da }e Vlada Kantona Sarajevo u toku 2013.g.
poduzeti adekvatne aktivnosti oko realizacije ove vrste
prihoda“. Kakve su to adekvatne aktivnosti i za{to nisu
preduzete prije 2013.godine? Da li to zna~i da je Vlada
spremna i}i na davanje novih koncesija (i na koje prirodne resurse), ili se namjerava pozabaviti pitanjem naplate postoje}ih koncesija (na koncu, nije mogu}e utvrditi da li se, i u kojem stepenu, postoje}e koncesije napla}uju i na koje prirodne resurse)? Ovo je jedini mogu}i
zaklju~ak, po{to nam nije poznato da Kanton Sarajevo ima
za{ti}ene patente ili autorska djela, odnosno prihod po
osnovu autorskih prava.
mart/oùjak 2013.
Naknade i takse èine 85% neporeznih prihoda
da, odràvanje ~isto}e na javnim povr{inama, odràvanje javnih povr{ina, odràvanje grobalja, odràvanje javne rasvjete (uklju~uju}i utro{ak elektri~ne energije),
obavljanje kafilerijskih usluga (prim.aut. ako je u pitanju ono {to se nekad zvalo „{interaj“, to je u suprotnosti sa odredbama dràvnog Zakona o za{titi i dobrobiti ìvotinja), dekorisanje, odràvanje javnih ~esmi i fontana, javnih kupatila i javnih nu`nika, i odràvanje javnih satova.
6
PRIMICI OD
PRIMLJENIH OTPLATA
[TA ZNAÎ POVE]ANJE
NEPOREZNIH PRIHODA?
Ve}e takse, ve}e nov~ane kazne, ve}e naknade.
Potrebno je zapitati se, da li usluga koju dobijam vrijedi novac koji pla}am? Kolika je "trìšna" cijena ovjere
dokumenta - pola KM, 1 KM, 4 KM ili vi{e?
Ako pla}ate administrativne takse, da li smatrate
da je posao dobro ura|en? Ako pla}ate naknadu za unaprije|enje šuma, da li smatrate da su nam {ume,
vode, okoli{ u dobrom stanju? [ta u stvari pla}atenekoga da obavi posao ili ne{to drugo? Ako pla}ate
nekoga da obavi posao, da li je taj posao obavljen na
zadovoljavaju}i na~in?
U svakom segmentu svog privatnog ìvota kada
dajete svoj novac postavljate ovakva pitanja.
Postavite ih i sada!
TEKU]I TRANSFERI
I DONACIJE
[ta je to „teku}i transfer“? To je prijenos nov~anih sredstava sa jednog na drugi ra~un. U kontekstu Kantona
Sarajevo, to je prijenos nov~anih sredstava sa ra~una jedne institucije na ra~un neke kantonalne institucije. Na
primjer, JP Ceste Federacije BiH prebace odre|ena
nov~ana sredstva na ra~un kantonalnog Ministarstva saobra}aja- Direkcije za puteve u neku svrhu. Ova doznaka se tretira kao prihod. Iako termin „donacija“ zna~i „dar
u formi novca, vlasni{tva i/ili usluga“, sa stanovi{ta pripreme budèta odnosno prora~una, taj dar se tretira kao
prihod.
Transferi Ministarstvu za rad, socijalnu politiku,
raseljena lica i izbjeglice èine 70,42%, a transferi
Zavoda za planiranje razvoja Kantona èine 9,53%
od ukupnih tekuæih transfera i donacija.
va rata i za{tite porodica sa djecom („Slu`bene novine
FBiH“, broj, 36/99,8/03,54/04,39/06,14/09). Bilo bi veoma
poèljno kada bi postojalo obja{njenje kriterija i razloga na
osnovu kojih je donesena ovakva procjena. Ako se o~ekuje manji prihod od transfera i donacija, za{to?
Transferi Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice ~ine 70,42%, a transferi Zavoda za
planiranje razvoja Kantona ~ine 9,53% od ukupnih teku}ih transfera i donacija.
KAPITALNA PRIMANJA
Kapitalna primanja obuhvataju prihode od prodaje zgrada i stambenih objekata, prihode od privatizacije preduze}a, i prihode od prodaje robnih rezervi.
Vlada je u 2013. godini planirala naplatu 10 miliona
KM od Vije}a ministara BiH, koje je kupilo jednu od zgr-
Ovi primici su
ZA RAZMIŠLJANJE
planirani u iznosu
od 2,6 miliona KM.
Kojim se javnim preduzeæiTo su primljene
ma pozajmljuje i po kojim
otplate od pozauslovima? Kojim funkcionerima
jmljivanja pojedii budètskim korisnicima i po
ncima (stambeni
kojim uslovima? Ako prihodi po
krediti i projekti
ovom osnovu padnu, odnosno
poljoprivrede), priako se rate kredita ne uplaæuju,
mljene otplate od
iz kojih se sredstava nadokpozajmljivanja jana|uje razlika?
vnim preduze}ima,
i primljene otplate od ostalih vidova doma}eg pozajmljivanja (bora~ki krediti).
Primljene otplate od pozajmljivanja pojedincima
obuhvataju: 880.000 KM, od povrata sredstava deponovanih za finansiranje stambenih potreba boraca; primitak od 192.000 KM od otplata stambenih kredita (krediti za rekonstrukciju stanova, krediti funkcionerima i krediti ostalim budètskim korisnicima); i primitak od
50.000 KM koji se odnosi na povrat sredstava od kredita odobrenih na osnovu Ugovora o implementaciji
PHARE programa poljoprivrede Evropske zajednice
(distribucija junica) i vodi se vanbilansno. Ukupno
930,000 KM (36% od ukupnih primitaka od primljenih
otplata) predstavlja povrat sredstava. Vlada bi trebala ponuditi obrazloènje za ovako visok stepen povrata sredstava.
Primljene otplate javnim preduze}ima (privredne pozajmice) obuhvataju planirani primitak od povrata kredita plasiranih iz sredstava ostvarenih prodajom preduze}a na podru~ju
Kantona Sarajevo po osnovu kreditnih linija iz 2007. i 2008.
god (1,29 miliona KM). Banke su u obavezi da nakon 30.11.
teku}e godine izvr{e povrat slobodnih neplasiranih sredstava.
Na osnovu obrazloènja nije mogu}e zaklju~iti da li cjelokupna planirana sredstva (1,29 miliona KM) predstavljaju
vra}ene kredite ili povrat novca koji nije plasiran. Vlada bi trebala ponuditi preciznije obrazloènje za ovu stavku.
Primljene otplate od ostalih vidova pozajmljivanja
(bora~ki krediti) se odnose na povrat od pozajmica odobrenih za otvaranje radnih mjesta za borce BiH, RVI i njihove porodice, u iznosu od 220.000 KM. Koliko je radnih
mjesta stvoreno za pripadnike ove populacije od kraja rata do danas?
POSEBNA KATEGORIJA:
DUGORO^NI
KREDITI I ZAJMOVI
Prikaz teku}ih transfera i donacija
Teku}i transferi i
donacije su smanjeni
za 28% u odnosu na
2012. godinu. Najvi{e
su smanjeni transferi i
donacije za Ministarstvo pravde i uprave
(100%), srednje obrazovanje (88%) te JU
„Djeca
Sarajeva“
(38%). Obrazloènje
namjene ovih transfera i donacija nije dato
u budètskom dokumentu, osim kod Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo gdje se navedeni transfer o~ekuje se od strane resornog Federalnog ministarstva, radi implementacije Zakona o osnovama socijalne za{tite, za{tite civilnih `rta[TA OVO ZNAÎ ZA VAS?
Da li æete vi biti prisiljeni da iz
svog dèpa podmirite razlike:
pla}anjem ve}ih taksi, ili
pla}anjem ve}ih tarifa za neke
usluge? Da li æete morati dodatno platiti uìnu za svoje dijete,
ili }ete dodatno pla}ati da uop}e
jede u obdani{tu? Da li æete
morati dodatno da platite da to
obdani{te ima grijanje? I na
koncu, opet se zapitajte da li sve
ono što pla}ate smatrate uslugom adekvatnom za koli~inu
novca koji izdvajate.
ada studentskog doma Nedàri}i. Ova sredstva su bila planirana i u pro{loj godini ali nije do{lo do njihove realizacije, odnosno Kanton Sarajevo ta sredstva nije dobio.
Vlada u obrazloènju nije navela na koji }e na~in osigurati da ova sredstva budu realizovana u ovoj godini.
Primici (3,7 miliona KM) od privatizacije preduze}a
u ovom budètu odnosno prora~unu se o~ekuju po
osnovu privatizacije preduze}a: „Neretva“, „Unis PSC“,
„Institut za{tite na radu i za{tite od poàra“ i objekat Ivanica. Vlada u obrazloènju nije navela na koji }e na~in
osigurati da ova sredstva budu realizirana u ovoj godini.
Primici (2,9 miŠTA OVO ZNAÎ ZA VAS?
liona KM) od proPotencijalno, malo smanjenje
daje robnih rezervi
naplate od vas. Mo`da, novi
predstavljaju prinezaposleni na trìštu rada, ako
hod Direkcije za
privatizacija ne pro|e kako trerobne rezerve po
ba. Tako|er, da li je zgrada
osnovu prodaje arpotrebnija Vijeæu ministara ili
tikala iz robnih restudentima?
zervi.
mart/oùjak 2013.
U 2013. godini Kanton Sarajevo bi se zaduìo kreditima u iznosu od 169,5 miliona KM. Uz to, treba
uklju~iti iznos za refundiranje dospjelih obaveza po IDA
kreditima za KJKP Toplane Sarajevo od 3,8 miliona KM,
{to ukupno iznosi 173,3 miliona KM. Preostale obaveze
do kraja otplatnog perioda, za IDA kredite iznose 28,3 miliona KM. I uz najbolju volju nismo mogli prona}i neki dokument: strategiju, plan, ili ne{to drugo, {to bi nam
ukazalo na postojanje plana zaduìvanja ranijih Vlada po
ovim projektima. Tako|er, nema nikakvih saznanja o tome koji su sve projekti zavr{eni do sada. „Najsvjeìji“ dokument ove vrste je „Program javnih investicija Kantona Sarajevo 2007-2009“. Postavljja se pitanje : [ta se uradilo po ovom programu do sada, jer nema izvje{taja o provedbi i u~inku? Da li su neki od projekata koje trebamo finansirati u 2013.godini ve} otpo~eti u 2007.god.? Na
primjer, pilot projekat „Vodomjer u svaki stan“ je provo|en
od 2005-2009, ukupne planirane vrijednosti oko 1,2 miliona KM. Koliko je vodomjera nabavljeno i ugra|eno u
tom periodu, gdje su ugra|eni, da li su gra|ani zadovoljni? Koji su rezultati tog projekta? Trebali bi to znati ako
se ve} planira da pla}amo dodatne takse za vodomjere.
Kanton Sarajevo }e se u 2013 dodatno dugoro~no zaduìti za 35 miliona KM kod MMF-a za finansiranje
budètskog deficita. Ova su sredstva bila planirana i u
2011.godini, ali nije do{lo do njihove realizacije. Na osno-
7
ZAPITAJTE SE!
Obzirom da je poveæanje cijena i uvo|enje razlièitih novih taksi izgleda (barem po medijskim nastupima) prioritet Vlade, što je donekle potvrðeno i ovim
budètom, neko mora da plati uzete kredite.
Pošto plaæate usluge, zapitajte se da li je i dosadašnja usluga bila vrijedna onoliko koliko ste je plaæali? Šta
nam donose nove cijene i takse- bolje usluge ili æe sve
ostati isto? Šta nam donose vodomjeri i razne druge
naprave? Da li æemo konaèno imati vodu da se napijemo u 3 ujutro ako nam je æeif? Da li æe se u KCUSu i dalje ~ekati oko godinu dana na MRI? Ako neæe,
za koliko æe se smanjiti period èekanja? Da li æe higijenski uslovi u KCUS-u biti bolji ili isti kao i do sada?
Da li æete biti sigurni da neæete otiæi na KCUS radi
jedne a vratiti se sa nekoliko drugih bolesti? Ako æemo
veæ plaæati kredite- šta mislite o tome da makar znamo
za šta smo dali novce?
vu ~ega je Vlada donijela odluku da ova sredstva uvrsti
i u ovogodi{nji plan, nije ba{ najjasnije. Kako trenutno
stoje stvari, ovo se moè jedino svrstati u kategoriju pustih èlja, osim ako Vlada nema suprotne informacije koje nisu predstavljene u obrazloènju.
Pored toga,planirano je zaduìvanje za finansiranje
prioritetnih infrastrukturnih projekata. Tako je Svjetska
Banka odobrila finansiranje rekonstrukcije pre~ista~a
otpadnih voda u iznosu od 23,6 miliona EUR. Projekat
otpadnih voda Sarajevo finansira se sredstvima IBRDa (Me|unarodna banka za obnovu i razvoj). U 2013. godini se o~ekuje povla~enje kreditnih sredstava u iznosu
od 18 miliona KM.
Kredit Saudijskog razvojnog fonda za finansiranje Projekta dovr{enja i opremanja KCUS iznosi 14,45 miliona USD. Zbog ka{njenja sa pripremom dokumentacije do
31.12.2012. godine povu~eno je tek 5,9 miliona KM. Saudijski fond je produìo rok za povla~enje kreditnih sredstava.
Krediti iz sredstava Austrijske Vlade: Projekat opremanja medicinskom opremom Op}e bolnice Prim. dr.
Abdulah Naka{ u iznosu od 7,475 mil. EUR, kao i Projekat Ministarstva obrazovanja i nauke za opremanje laboratorija Elektrotehni~kog i Ma{inskog fakulteta u
Sarajevu u iznosu od od 5 miliona EUR (svaka laboratorija po 2,5 miliona) se planiraju realizirati tokom 2013.
godine.
EBRD (Evropska Banka za Obnovu i Razvoj) iskazala je spremnost da direktno finansira infrastrukturne projekte u ukupnom iznosu od 67,5 miliona l (16,5 miliona l izgradnja prve faze saobra}ajnica, 21 milion l izgradnja druge faze saobra}ajnica i 30 miliona l za rekonstrukciju vodovoda).
Za kredit EBRD-a u iznosu od 16,5 miliona l za prvu fazu Projekta izgradnje saobra}ajnica je planirana realizacija u 2013. godini. Druga faza realizacije Projekta
izgradnje saobra}ajnica planirana je da se finansira zaduìvanjem kreditom EBRD od 21 milion l u 2013. godini, ~ija procedura odobravanja treba da usljedi nakon
zavr{etka I faze Projekta.
Planirane aktivnosti za kredit EBRD-a za finansiranje rekonstrukcije vodovodne mreè su bile u zastoju po{to
KJKP VIK nije bio saglasan sa preuzimanjem obaveze
du`nika, pravdaju}i se lo{om finansijskom situacijom.
Skup{tina Kantona Sarajevo je 21.11.2012. godine donijela Odluku o prihvatanju zaduènja za ovaj kredit ~ija
implementacija treba da po~ne 2013. godine. Obzirom na
projekcije prihoda, vjerovatno je to jedan od razloga {to
se planira pove}anje cijena i uvo|enje taksi za instaliranje vodomjera.
Kanton Sarajevo se u skladu sa donesenim Odlukama Skup{tine Kantona u 2010.,2011. i 2012. godini zaduìo kreditima kod doma}ih banaka. Procjena je da }e
se u Budèt 2013. godine prenijeti iznos od 12,8 miliona KM neutro{enih sredstava ovih kredita. Na osnovu
budètskog dokumenta nije mogu}e zaklju~iti za{to su
sredstva ostala neutro{ena, kao ni koja je bila namjena zaduìvanja kod doma}ih banaka u periodu 2010-2012. Na
koncu, ako ti krediti nisu bili utro{eni, da li ih je bilo potrebno uzimati?
RIJE^ O PROJEKCIJAMA
PRIHODIMA
U „Analizi stvorenih a neizmirenih obaveza do
30.11.2012.godine i procjena izvr{enja Budèta Kantona
Sarajevo do 31.12.2012.godine“ navodi se da „ostvareni prihodi po osnovu poreza manji za 54.944.778 KM, dok se gotovo kompletan podba~aj priliva odnosi na prihode od indirektnih poreza koji su manji za 54.205.030 KM.“ Kako se dalje navodi, „neporeznih prihoda ostvareno je manje za
16.228.331 KM, gdje je najve}i podba~aj zabiljeèn kod Naknada i taksi i prihoda od sopstvenih djelatnosti, gdje su prihodi manji za 14.515.682 KM.“ Tako|er, „nisu ostvareni primici koji su planirani u iznosu od 85.961.200 KM a ostvareni u iznosu od 29.879.887 KM, {to je manje za 56.081.313
KM“ a „osim toga nisu se ostvarili primici od prodaje zgrada i objekata kao i primici od javno-privatnog partnerstva u
iznosu od cca 19.000.000 KM.“ Dakle, prihodi ostvareni
u 2012. godini su bili daleko ispod planiranih. Smatra-
Budèt za
gra|ane
mo, obzirom na tendencije u prethodnoj, kao i stanje u
ovoj godini, da bi projekcije prihoda trebale biti temeljno
revidirane kako bi odraàvale stvarno stanje „na terenu“.
Na osnovu ovih podataka kao i podataka iz predstavljenog prijedloga budèta, moè se primjetiti da su procjene prihoda veoma nekonzervativne, mo`da ~ak i nerealne u mnogim svojim aspektima. Struktura izvora prihoda u uslovima op{te ekonomske stagnacije pa ~ak i da
kaèmo i tu „mrsku rije~“, recesije, te{ko moè osigurati da optimisti~ki plan Vlade, koji se zasniva na ostvarivanju oko 120 miliona KM prihoda vi{e u odnosu na
rashode, bude i proveden u stvarnosti. Planiranje prihoda je bilo veoma liberalno i u prethodnim periodima, a
ovaj budèt ne budi nadu da su se stvari umnogome promijenile.
Pretpostavimo da je unato~ op}oj ekonomskoj situaciji u Kantonu, ipak, mogu}e ostvariti ovakav priliv prihoda. Ostaje pitanje kako i na koji na~in. Ako je Vlada
optimisti~na u ovome pogledu, onda bi trebala da nam
predstavi i razloge na osnovu kojih je donijela ovako optimisti~ne prognoze.
Jer, kako se navodi u analizi Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina, prvi objavljeni makroekonomski
pokazatelji za cijelu 2012. godinu definitivno potvr|uju
da se Bosna i Hercegovina u prethodnoj godini ponovo
na{la u recesiji. Odjel Analiza i istraìvanja Raiffeisena o~ekujemo objavu realnog godi{njeg ekonomskog pada BiH od 1,0% u odnosu na prethodnu godinu (2011).
Zvani~na stopa nezaposlenosti u 2012. godini dostigla je
rekordan nivo od 44,4% (odnosno 28% prema LFS
anketi), dok je rast prosje~ne neto plate i dalje ispod inflatorne stope (+2,1%). Depresivnu situaciju na trì{tu rada BiH ilustruje i ~injenica da je u 2012. godini broj zvani~no zaposlenih osoba i broj penzionera gotovo izjedna~en. Sve ovo ukazuje na ~injenicu da je u 2012. godini zabiljeèn pad privatne potro{nje na koju se odnosi oko
80% bruto dru{tvenog proizvoda. Zbog toga je prognoza realnog rasta doma}e ekonomije za 2013. godinu tek
0,5%. [tavi{e, navode stru~njaci Raiffeisen-a, i prognoza minimalnog ekonomskog rasta od 0,5% ima potencijalno negativne izglede, imaju}i u vidu unutra{nji rizik
vezan za konstantna politi~ka previranja u BiH.
Sve ovo nam ne budi nadu da }e se i planirani priliv
prihoda i ostvariti. Ali, jo{ jednom pozivamo Vladu da
nam svima objasni na koji na~in se do{lo do ovakvog plana, koji nam se ~ini i previ{e optimisti~nim, posebno ako
se uzme u obzir da su izgledi za bilo kakav pozitivan, reformski pomak BiH ekonomije (u najboljem slu~aju) minimalni, kako bi izbjegli ponavljanje nerealnog planiranja prihoda, posebno u kategorijama prihoda od poreza (naro~ito indirektnih poreza) i u 2013.godini.
ZA RAZMI[LJANJE
Koliko su realistiène
projekcije prihoda koje
je predstavila Vlada?
Kako se planira rast u
ekonomiji koja ne raste
veæ jedva da stagnira?
Zašto je ustaljena
praksa da se troši u
skladu sa nekim
planovima, bez obzira
da li ima para ili ne?
Kako æemo biti sigurni
da æe ovoga puta biti
drugaèije, a ne
„sve po starom“?
mart/oùjak 2013.
8
ne
a
a|
za
Budèt
Budèt za
gra|ane
tehni~ke
informacije
mart/oùjak 2013.
gr
Bud
gra èt za
|an
e
9
RASHODI
Predvi|ena potro{nja (rashodi), odnosno, ono na {ta
vlasti namjeravaju tro{iti novac iz budèta i pozajmica
(kredita) jasno govori o tome {ta te vlasti vide kao prioritet. Ako vlast tvrdi da je njen prioritet razvoj privrede,
kreditima u ovoj godini. Po{to ne znamo konkretne uslove po kojima su se dobili, ili }e se dobiti ti krediti, ne
moèmo re}i da li je taj plan realan ili ne, po{to je mogu}e da postoji klauzule grace-periodu, kao i o drugim
uslovima otplate koji mogu bitno da uti~u na dinamiku
i karakteristike izmirenja obaveza.
Ako pogledamo prethodnu tabelu, moèmo primije-
potro{nja na programe koji su povezani sa privrednim razvojem trebala bi onda oslikavati ta~nost te izjave. Ako
vlasti tvrde da su njihovi prioriteti briga za socijalno
ugroène slojeve stanovni{tva, potro{nja u okviru socijalnih i srodnih programa trebala bi da reflektira taj prioritet. Prema tome, interpretiranje rashoda je puno jednostavnije nego {to ste vjerovatno mislili.
Kao {to smo i naveli ranije, rashodi moraju biti najmanje jednaki prihodima kako se ne bi poslovalo sa manjkom
(deficitom). Dakle, u prijedlogu budèta Kantona Sarajevo za 2013.godinu, rashodi (tro{kovi) su predvi|eni u
iznosu od 718,14 miliona KM (koliko iznose i planirani prihodi). âk 95,87% rashoda se financira iz budèta
(„zajedni~ke kase“), dok se tek 2,74% financira iz sopstvenih prihoda budètskih korisnika. Iz transfera i donacija se financira 1,39% izdataka Kantona.
[ta to zna~i? Jednostavno re~eno 98,61% od ovih 718,14
miliona KM dolazi iz na{ih dèpova putem pla}anja poreza, taksi, naknada, kazni, i mnogih drugih „sitnica“. Na
primjer, ovjera potpisa na dokument u op}ini Novo Sarajevo ko{ta 4 KM (ako nemate povlastice), a koliko je dokumenata potrebno ovjeriti obi~nom gra|aninu Kantona Sarajevo tokom godine? To je ~injenica nad kojom bi
se malo trebali zamisliti, zar ne? Ako ve} pla}amo toliko za na{u kantonalnu vladu, skup{tinu, ministarstva,
ustanove, itd. (usput, samo jedan dio tro{kova kantonalnih javnih preduze}a je uklju~en u budèt, dakle ne
moèmo znati koliko nas stvarno ko{taju ta preduze}a),
da li smo zadovoljni sa uslugama koje dobijamo, i da li
je potro{nja u skladu sa prioritetima koje je Vlada navela?
Strukturalno, ovaj prijedlog budèta ne donosi ve}e
novine, osim uklju~enja 120 miliona KM deficita.
Tro{kovi personala i teku}i transferi (uklju~uju}i i transfere jedinicama lokalne samouprave) i dalje ~ine najve}u
stavku budèta, sa 35% odnosno 32%. Ono {to se jo{ moè
primijetiti je da izdaci za obaveze po kreditima ~ine tek
oko 1% ukupnog budèta. Treba napomenuti da ukupna
suma kredita koje Vlada planira za ovu godinu iznosi ne{to
preko 224 miliona KM (i to bez famozne „podr{ke MMFa“ od 35 miliona KM), za razli~ite projekte. Ovi se krediti vode vanbilansno, tako da samo otplata glavnice i kamata biva uklju~ena u rashode. Kao {to se moè vidjeti
iz ovoga, Vlada ne planira otplatu obaveza po tim novim
ZA RAZMI[LJANJE
Osim ljudi koji idu u penziju i pripravnika, pla}e
budètskim korisnicima
ostaju iste, beneficije ostaju iste, kao i njihov broj,
odnosno nema smanjenja
broja ljudi. Dakle, i dalje plaæate za
njihov rad (ili nedostatak istog) i
njihove beneficije. Da li ste zadovoljni
onim što dobijate od radnika javnih
preduzeæa, opæina, kantonalnih
institucija, sudova, tuìlaštava,
policije, uèitelja, nastavnika,
profesora, ljekara, medicinskih radnika
itd? Da li smatrate da je njihov rad
plaæen: malo, adekvatno ili previše?
dna mjesta popunjavaju preraspodjelom postoje}ih zaposlenika i zadataka. Upo{ljavanje putem ugovora o djelu
ili privremenih i povremenih poslova bi se trebalo svesti na najmanju mjeru. Ako znamo da se 13,5 miliona KM
planira izdvojiti za ugovorne i druge usluge ({to, istini za
volju ne obuhvata samo ugovore o djelu ili povremene poslove, a i predstavlja smanjenje od 35% u odnosu na
2012.god.), bilo bi poèljno preispitati strukturu planiranih rashoda u ovoj kategoriji.
Planirano smanjenje u kategoriji pla}a, naknada
tro{kova zaposlenih i doprinosa se postiglo time {to se planira da }e 275 stalnih zaposlenika oti}i u penziju tokom
2013. godine, kao i time da 240 pripravnika vi{e imati pravo na ostvarivanje bruto pla}a,naknada i doprinosa. Dalja smanjenja broja uposlenika i dalje smanjenje pla}a nije planirano u ovom budètu. Planirane su naknade
tro{kova prevoza na posao i s posla (583 KM po zaposlenom za godinu dana), naknade za topli obrok (8 KM po
danu), naknade za regres za godi{nji odmor (400 KM po
zaposlenom), otpremnine zbog odlaska u penziju, i naknade u slu~aju smrti i teè invalidnosti. Dakle, u ovoj
kategoriji nema ve}ih promjena.
Ono {to je potrebno naglasiti je sljede}e: Vlada KS
je u decembru 2012. prihvatila zahtjev Sindikata i dogovorila za 10% ve}u osnovicu za 2012. godinu i tako stvorila ve}e obaveze za pla}e u 2012. Predvi|eno
smanjenje samih bruto pla}a u ovoj godini je 0,9%,
a pla}a i tro{kova zaposlenih 1,4% (umanjeno za 275
novih penzionera i 240 pripravnika). Da li su sredstva planirana u Nacrtu Budèta za 2013. god. dovoljna
za isplatu pla}a po osnovici dogovorenoj u 2012. godini, posebno ako uzmemo u obzir dozu optimizma
pri procjeni prihoda, iako to djeluje izvodljivo ako se
posmatra samo rashodovna strana? Na ovo pitanje
bi Vlada trebala dati odgovor.
titi nekoliko veoma zna~ajnih „zahvata“ koje Vlada planira. Teku}i transferi, u koje su uklju~ena davanja mnogim pojedincima, organizacijama, udruènjima, drugim
institucijama za razli~ite projekte, su smanjeni za skoro
60 miliona KM. Kapitalni transferi, novac koji se
naj~e{}e izdvaja za projekte razvoja ili rekonstrukcije infrastrukture su smanjeni za cca. 40 miliona. „Kozmeti~ke
razlike“ vidite i sami; izdaci za pla}e su smanjeni za nekih 3,3 miliona KM, izdaci za obaveze po kreditima za
nekih 58.5 hiljada KM.
[to se ti~e broja zaposlenih, Vlada je zauzela stav da
se zaustavi prijem novih radnika a da se upra`njena ramart/oùjak 2013.
Kategorija izdataka za materijal i usluge uklju~uje veoma ambiciozne rezove. Plan uklju~uje smanjenje putnih
tro{kova za 38,90%, izdataka za energiju za 44,46%, izdataka za komunalne usluge za 49,28%, tro{kova nabavke
materijala za 26,72 %, izdataka za usluge prevoza i goriva za 41,99%, tro{kova unajmljivanja imovine i opreme
za 44,75%, izdataka za teku}e odràvanje za 24,12%, izdataka osiguranja, bankarskih usluga i usluga platnog prometa za 22,91%, i izdataka za ugovorene i druge posebne usluge za 35,32%. Veliko je pitanje koliko }e Vlada
i kantonalne institucije biti sposobne da kontroli{u i smanje tro{kove u ovim kategorijama, posebno ako se uzmu
u obzir historijske tendencije prekora~enja plana potro{nje
u ovim kategorijama i nesigurnost u projekcije kretanja
cijena u pojedinim kategorijama (npr. izdataka za energiju, odnosno cijena energenata; izdataka za gorivo, odnosno cijena goriva). Bit }e zanimljivo pratiti kretanje stvarnih izdataka u odnosu na plan tokom 2013. godine.
Ovaj nacrt budèt sadràva u sebi dvije znaèajne
karakteristike. Prva karakteristika je da je ovakav
budèt tipièan za recesiju. Smanjivanje troškova je jed-
10
na od kljuènih karakteristika takvih budèta, i to nije ništa èudno. Stopa smanjenja troškova ukazuje na poziciju Vlade da (pošto postoji ovako znaèajan prostor za
smanjenje troškova) raniji rashodi nisu upotpunosti
opravdani. Druga karakteristika je postojanje znaèajnog budètskog deficita, koji je substancijalno poveæan
u proteklom periodu - za nevjerovatnih 95 miliona KM.
Za{to op}enito nastaju budètski deficiti? Kada je ekonomija u recesiji, ljudi gube radna mjesta a firmama pada dobit. To uzrokuje smanjenje poreskih prihoda. Ako
se nastavlja potro{nja bez uzimanja u obzir smanjenja prihoda, deficit se stvara prili~no brzo. Ponekada se moè
~ak i desiti da prihodi nastave rasti, ali po stopi koja je
manja od stope inflacije, {to zna~i da je realni prihod od
poreza u padu. Da posegnemo opet za analogijom u
ku}anstvu. Planirali ste odre|eni stepen potro{nje, ali ste
u me|uvremenu dobili otkaz na poslu, odnosno izgubili prihod. Ako vi i va{a porodica nastavite tro{iti novac
na isti na~in na koji ste ga tro{ili kao kad ste imali posao- brzo ste u problemima. Tako nastaje deficit.
Dakle, na{a „kantonalna porodica“ je tro{ila kao da
ekonomija nije u recesiji. Posredni dokaz je sljede}a ~injenica. U 2011. godinu Vlada je u{la sa vi{kom primljenog novca od cca. 10,6 miliona KM i kumulativnim deficitom iz ranijih godina od 24,8 miliona KM (od toga 18,7
miliona KM samo u 2010 i 2011). Za obi~ne gra|ane
ra~unica bi bila jasna- pokriti vi{kovima manjkove, pribliìti se „nuli“ i sve je OK, zar ne? Da ta logika ne vrijedi kad su u pitanju kantonalni budèti svjedo~e nalazi Ureda za reviziju institucija u FBiH za 2011 godinu,
u kojima stoji da „... izvr{enje budèta nije pra}eno u skladu sa Zakonom o budètima u FBiH, {to je imalo za posljedicu deficit u iznosu od 24.882.362 KM.“ Dakle, sa potencijalnog deficita od 14,3 miliona KM, kanton se popeo na
cca. 25 miliona KM deficita u 2011.god. Od te ta~ke na
kraju 2011. godine, sada dolazimo do spektakularnih 120
miliona KM. Kako se stvorilo cca. 95 miliona KM tro{kova bez pokri}a u bezmalo godinu dana? Da postavimo pitanje na krajnje jednostavan na~in: [ta bi?
Budèt
informacije
KM, a ostvareni u iznosu od 29.879.887 KM, što je manje za 56.081.313 KM", a "osim toga nisu se ostvarili primici od prodaje zgrada i objekata kao i primici od javnoprivatnog partnerstva u iznosu od cca 19.000.000 KM."
Naàlost, ministar Kozadra je ovim potvrdio najgoru slutnju, a to je da Kantonalna Vlada i njene podre|ene
institucije egzistiraju u nekoj drugoj realnosti, u kojoj su
svi planovi zasnovali na èljama a ne na realnim mogu}nostima. Ponovimo, kada je ekonomija u recesiji, radnici
ostaju bez posla a privredni subjekti bez prihoda, ~ime
je smanjen priliv prihoda od poreza u dràvnu kasu. Kako je onda mogu}e da su apsolutno sve instance vlasti u
Kantonu Sarajevo tro{ile novac u skladu s planovima, a
prvih 6 mjeseci u 2012.
Prethodna tabela rezimira podatke koji se mogu na}i
u dokumentu obrazloènja budèta. Prema navedenim
obrazloènjima, djelimi~no je mogu}e objasniti deficit od
38,2 miliona KM, zaklju~no sa VI mjesecom pro{le godine. Kako se stvorilo jo{ 81,7 miliona KM ne moè se
objasniti na osnovu onoga {to je Vlada predstavila u obrazloènju, u kojem se kaè „...budètski korisnici su kroz svoje zahtjeve, kao i obi~no, iskazali potrebe na vi{em nivou u odnosu na mogu}nosti, pa je tako prvobitni zahtjev budètskih korisnika iznosio oko 754 miliona KM bez procjenjenog deficita u iznosu od cca 120 mil. KM.“ Naknadno, u saop}enju
za medije, Vlada KS kaè da je „...~injenica koja posebno
optere}ava ovogodi{nji Nacrt budèta je pro{logodi{nji deficit
u iznosu od 120.000.000,00 KM koji podrazumijeva vi{ak rashoda nad prihodima u Budètu za 2012. godinu, a koji je uplaniran u ovogodi{nji budèt.“ Dakle, opet nije jasno odakle
se deficit „stvorio“.
Razloge postojanja deficita moèmo naæi u zasebnom
dokumentu "Analizi stvorenih a neizmirenih obaveza do
30.11.2012.godine i procjena izvršenja Budèta Kantona
Sarajevo do 31.12.2012.godine" (10.01.2013.god.). U
analizi koju potpisuje kantonalni Ministar finansija,
gosp. Kozadra, se navodi da su "kantonalni prihodi zakljuèno sa 31.12.2012.godine... manji za 130.475.908 KM
u odnosu na plan" te da su "ostvareni prihodi po osnovu
poreza manji za 54.944.778 KM, dok se gotovo kompletan podbaèaj priliva odnosi na prihode od indirektnih
poreza koji su manji za 54.205.030 KM." Kako ministar
dalje navodi, "neporeznih prihoda ostvareno je manje za
16.228.331 KM, gdje je najveæi podbaèaj zabiljeèn kod
Naknada i taksi i prihoda od sopstvenih djelatnosti, gdje
su prihodi manji za 14.515.682 KM." Tako|er, "nisu ostvareni primici koji su planirani u iznosu od 85.961.200
Budèt z a
gra|ane
da tih novaca nije bilo, niti ih je moglo biti? Da li je mogu}e da je ekonomija BiH i Kantona Sarajevo bila u fenomenalnom rastu a da mi to nismo znali? Odgovor je,
opet naàlost, jednostavan - zato {to su svi planirali da
}emo mi, bira~i i stanovnici ovoga kantona, na kraju platiti ceh. Sve institucije su ra~unale na to da }e se (ako su
ve} prihodi od indirektnih poreza manji) naknade, takse,
kazne i sve ono {to spada u cijenu privilegije ìvljenja u
Kantonu Sarajevo na koncu naplatiti iz na{ih dèpova i
da }e se tako novac nekako stvoriti.
Dalje, kako je mogu}e da ~ak 42% (50,3 miliona KM)
od ukupnih 120 miliona KM predstavlja obaveze koje su
stvorene a „nisu u sistemu“ kako se kaè u istoj analizi. [to
to prije svega zna~i? Kako }e se utvrditi zakonitost tro{enja
ovih sredstava, posebno ako je i revizija 2011. godine utvrdila niz nepravilnosti, posebno kr{enja Zakona o budètima u FBiH i Uredbi o ra~unovodstvu budèta u FBiH?
Smatramo da je za iole ozbiljniju raspravu o budètu,
posebno o budètskim rashodima, neophodno prije svega dobiti odgovore na sljede}a pitanja:
Premijer Kantona je nedavno izjavio medijima da je
„potrebno disciplinirati korisnike, kako bi se saznalo pravo stanje“. Da li je dakle 120-milionski deficit zaista
„stvarno stanje“ kako kaè Premijer, ili je to stanje jo{ gore, odnosno suma jo{ ve}a?
Kako je mogu}e da se unato~ realnosti, stepen tro{enja
rastao tako rapidno od kraja 2010.godine?
Da li Vlada namjerava provjeriti namjenu i zakonitost obaveza koje „nisu u sistemu“ i kada?
Ko snosi odgovornost za ovaj deficit? Da li }e se pokrenuti istraga? Da li }e upravne strukture organa ili
institucija za koje se ustanovi odgovornost biti barem smijenjene zbog nesavjesnosti i nesposobnosti, ako se ne usta-
1
2
3
4
mart/oùjak 2013.
novi postojanje krivi~nog djela?
I kona~no, na koji na~in se namjerava sanirati deficit?
Projekcija prihoda u odnosu na rashode je (bar po
na{em mi{ljenju) nerealna. Osim pove}anja prihoda po
osnovu direktnih poreza (kako?), u strukturi prihoda predvi|ena sredstva MMF-a od 35 miliona KM (opet na
osnovu pustih èlja), sredstva od prodaje zgrada i javnoprivatnih partnerstava, koja nisu realizovana ni pro{le godine; a istovremeno se planira novo kreditno zaduènje
od 224 miliona KM?
5
RASHODI PO
PRIRODI NAMJENE
U sljede}oj tabeli predstavljamo planirane izdatke. Ova
agregacija je napravljena prema vrsti ili prirodi programa, bez obzira na ingerenciju odre|ene institucije,
odnosno ministarstva, za pojedini program ili projekat.
Analiza je napravljena na osnovu postoje}ih podataka, a
uklju~ivala je i odre|eni stepen subjektivne procjene analiti~ara prilikom klasifikacije pojedinih budètskih stavki kako bi se na jasniji na~in predstavio prijedlog budèta,
odnosno {ta on zna~i za gra|ane.
Ako posmatramo promjene u odnosu na 2012. godinu, najve}i „gubitnici“ su sektori: obrazovanja, prostorno ure|enje i za{tita okoli{a, saobra}aj i komunikacije,
i segment bora~kih pitanja. Smanjenje rashoda u ovim
oblastima ~ini 58% od svih planiranih smanjenja rashoda u 2013. godini. Rashodi u 2013. godini u segmentima
administrativnih poslova su smanjeni za 1%, a 35% su
smanjeni rashodi u programima i projektima a 37% u kategoriji nabavki, u odnosu na 2012. Dakle, ova godina donosi osjetno manji obim projekata i programa u svim oblastima.
Razlika izme|u planiranih prihoda i rashoda u 2013.
godini iznosi malo vi{e od 120 miliona KM. Dakle, prema ovome, Vlada planira iskoristiti vi{ak prihoda
(diskutabilno) nad rashodima za saniranje deficita. U 2013,
najvi{e se planira izdvojiti za obrazovanje, socijalnu skrb
te za{titu i sigurnost gra|ana. Ove tri kategorije u~estvuju u ukupnim izdacima sa 59,8%. Izdaci su najmanji u kategorijama zdravstvene za{tite, inspekcija i urbanizma.
Ove tri najniè kategorije u~estvuju sa 2,5% u ukupnim
planiranim izdacima. Institucije, koje se nalaze u kategorijama gdje su izdaci najve}i, zapo{ljavaju 79% svog osoblja koje je uposleno u kantonalnim institucijama (8.501
od ukupno 10.723 uposlenika; ovaj broj ne uklju~uje uposlene u visokom obrazovanju). Izdaci u 2013. godini su
tako i najve}i u tim kategorijama upravo iz razloga broja uposlenika, dok izdaci za programe i projekte u ovim
oblastima ~ine tek 22% od ukupnih tro{kova. Od svih projekata iz ove tri kategorije, ~ak 77% otpada na projekte
iz oblasti socijalne skrbi.
Za ove posljednje, Vlada je ve} dala natuknicu da }e
se izdaci za ovu oblast najvjerovatnije dodatno smanji-
11
vati. Kako se kaè u obrazloènju budèta „Vlada Kantona Sarajevo }e kroz analizu primjene kantonalnih propisa kojima se reguli{u pitanja davanja u ovoj oblasti, a s ciljem
uskla|ivanja budètske mogu}nosti, svesti potro{nju za ove namjene u realne materijalne okvire utvr|ene u budètu za
2013.godinu,a u skladu sa ~lanom 80.Stav 1.i 2. Zakona o
budètima u Federaciji Bosne i Hercegovine i na osnovu ~lana
52. Zakona o izvr{avanju Budèta Federacije Bosne i Hercegovine za 2013. godinu i Zakona o izvr{avanju budèta Kantona Sarajevo za 2013. godinu.“ Na osnovu dokumentacije koju je Vlada pripremila nije mogu}e zaklju~iti da li
je broj korisnika ovih programa ostao isti, ili da li se broj korisnika smanjio ili pove}ao. Uzimaju}i u obzir op}u
ekonomsku situaciju i kretanja na trì{tu rada, pretpostavka je da se broj korisnika nije smanjio u odnosu na
pro{lu godinu. Dakle, o~ekivati je da }e mnogi korisnici osjetiti zna~ajno smanjenje beneficija.
Jedna od nov~ano najve}ih stavki u kategoriji socijalnih programa je kupovina stanova u vlasni{tvo za bora~ku
populaciju. Na listama ~ekanja se krajem 2012. godine sa
priznatim pravom nalazilo 83 roditelja {ehida i poginulih boraca, 52 radno nesposobna RVI, 6 djece bez oba roditelja i 191 supruga {ehida i poginulih boraca, dok su jo{
93 zahtjeva u obradi ili u upravnom sporu. Za kupovinu
stanova za ove korisnike (u skladu za zakonskim odredbama u pogledu veli~ine stanova) po cijeni predvi|enoj
za pla}anje u ratama (na Rosuljama - 1.580 KM/m2) bi
bilo potrebno izdvojiti 33.575.000 KM. Ovim budètom,
odnosno predloènim okvirom to nije mogu}e osigurati bez drasti~nog uve}anja, odnosno uzimaju}i u obzir realne ekonomske projekcije, bez novog uve}anja budètskog deficita.
Jo{ jedna od stavki koja moè biti od interesa gra|anima je planirano izdvajanje 2,2 miliona KM za rad javnih
kuhinja, kao i garancija data u ime KJKP Sarajevogas, kojom je planirano subvencioniranje tro{kova grijanja socijalnim kategorijama stanovni{tva u iznosu od 11 miliona KM. Nismo mogli prona}i sli~nu, vrlo preciznu klasifikaciju koja se odnosi na KJKP Toplane i/ili KJKP
„Vodovod i kanalizacija“
ŠTA OVO ZNAÎ ZA VAS?
Ako ste korisnik nekog od programa socijalne skrbi,
najvjerovatnije vas oèekuju smanjenja beneficija. Na
primjer, pravo na djeèiji dodatak od 33 KM ima 15.000
djece; pravo na djeèiji dodatak od 49,5 KM ima 13.000
djece, a pravo na naknadu od 120 KM umjesto plaæe
majci do 1. godine starosti djeteta, a koja nije u radnom odnosu, ima 2.090 korisnica. Da li æe se smanjiti beneficije ovim, i mnogim drugim korisnicima?
budèt za gra|ane
bu
bu
dè
t za
gra
|a
d`
et
za
gr
a|
an
e
ne
budèt
za gra|
ane
mart/oùjak 2013.
12
GRA
\AN
I
SU
D
A
OV
L
E
J
NJ
E
KONSULTACIJE
INFORMACIJE
U segmentu
ŠTA OVO ZNAÎ ZA VAS?
obrazovanja, najve}i dio izdataka
Da li æe kvalitet nastave biti gori
se odnosi na upoili æe ostati na jednakom nivou?
slenike u osnoDa li æete vi morati platiti dodatvnom, srednjem i
no za neku od usluga iz segmenvisokom obrazovata obrazovanja?
nju. Oko 40% se
izdvaja za osnovno
obrazovanje, oko 25% na srednje, oko 26% na visoko obrazovanje, i oko 4% za JU „Djeca Sarajeva“ dok preostali dio ~ini administracija, programi i projekti Ministarstva obrazovanja. U odnosu na 2012.godinu, najve}i rezovi su u visokom obrazovanju (18%), rashodi za osnovno i srednje obrazovanje su smanjeni za 5%, dok su rashodi za JU Djeca Sarajeva smanjeni za 0.3%.
U kategoriji programa posve}enih
ŠTA OVO ZNAÎ ZA VAS?
za{titi i sigurnosti
Da li moète oèekivati da æe vagra|ana (Ministrogasci imati gorivo i rezervne
tarstvo unutra{njih
dijelove da iza|u na intervenciposlova, Vatrogaju? Ako ponovno bude veliki snisna brigada, Civijeg i poplave, da li moète oèekilna za{tita), gra|vati da æe vam pomoæi Civilna
ane mogu posebno
zaštita ili se morate pouzdati u
zanimati sredstva
svoje sposobnosti? Da li se osnamijenjena borbi
jeæate sigurnim u KS? Da li misprotiv maloljelite da bi više novca slu`bama
tni~ke delikvencije,
sigurnosti poboljšalo stanje ili
za koju se (po ramislite da bi sve bilo isto?
znim osnovama i
od razli~itih budètkih korisnika) planiraju sredstva u iznosu od 653.800
KM. Od toga, najvi{e sredstava otpada na kantonalnu javnu ustanovu - Disciplinski centar za maloljetnike, za ~iji
rad je namjenjeno 503,800 KM. Za potrebe Civilne
za{tite (po raznim osnovama) se planira izdvojiti cca. 2,3
miliona KM, od toga: 100.000 KM za saniranje korita rijeka, 300.000 KM za saniranje klizi{ta u Kantonu Sarajevo, i 400.000 KM u interventnim sredstvima za saniranje nastalih prirodnih nesre}a i katastrofa.
U odnosu na 2012. godinu, najve}e smanjenje je u okviru programa Civilne za{tite (35%), dok su izdaci za Vatrogasnu slu`bu i MUP smanjeni za 13% odnosno 11%.
U okviru projeŠTA OVO ZNAÎ ZA VAS?
kata iz segmenta
Za 5 godina je „utopljeno“ 14 prostornog urezgrada. Šta mislite kada æe vaša |enja i za{tite okoli{a, jedan od medidoæi na red?
jski najpopularnijih projekata je tzv.
„utopljavanje zgrada“. U periodu od 2007-2011. godine,
kompletirano je utopljavanje devet stambenih zgrada koje se griju putem sistema JKP Toplane Sarajevo i pet manjih stambenih zgrada sa individualnim sistemom gri-
janja. Da tempo ne}e biti zna~ajno ubrzan u narednom
periodu svjedo~i izdvajanje 500.000 KM za ovaj program u ovoj godini (n.b., na drugom mjestu u obrazloènju budèta navodi se suma od 800.000 KM; u na{oj
analizi je kori{tena suma od 500.000 KM koja je i
uklju~ena u na{ zbirni pregled). Tako|er, od posebnog
interesa za veliki broj ljubitelja ìvotinja u Kantonu mogu biti sljede}i izdaci i njihova namjena: 650.000 KM za
KJP „Veterinarska stanica“ Sarajevo, 200.000 KM za realizaciju nare|enih mjera ne{kodljivog uklanjanja le{eva
ìvotinja, za tro{kove provo|enja programa prevencije,
suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti ìvotinja, te
sufinansiranje izgradnje i opremanja objekata javnog karaktera (npr. veterinarske ambulante, stanice i laboratorije, objekata i postrojenja za ne{kodljivo uklanjanje ìvotinja za koje je nare|eno uklanjanje), 57.300 KM za kafilerijske usluge za KJKP „Rad“, i 100.000 KM za sufinansiranje azila za ìvotinje u Kantonu Sarajevo.
U kategoriji servisiranja dugovanja i obaveza po kreditima, za otplate dugova se planira 15,1 milion KM, a
za obaveze po kreditima 5,3 miliona KM. Stanje duga Kantona Sarajevo po zaklju~enim ugovorima za sve kredite, na dan 31.12.2012. godine iznosi 176.501.769,00 KM
(od toga 69.811.700 KM za kredite doma}ih banaka, od
kojih 12,8 miliona KM nije bilo utro{eno u periodu 20102012. godina). U bilansu se vodi cca. 142,77 miliona KM,
dok se ostatak vodi vanbilansno. Projekcije Vlade ukazuju da }e ove obaveze u 2014. godini porasti na 17,2 miliona KM, a u 2015. godini na 28,8 miliona KM.
Iz programa raŠTA OVO ZNAÎ ZA VAS?
zvoja privrede treba
Mo`da konaèno bude riješeno izdvojiti 1,9 miliona
pitanje snje`nih topova na Bje- KM za sistem
zalašnici, pa mo`da i ski sezona vje{ta~kog
bude duà. Privrednici mogu snjeìvanja (ZOI
oèekivati kredite (uslovi nepoz- 84), ne{to manje od
nati) a poljoprivrednici potica- 1,3 miliona KM za
kreditiranje malih i
je.
srednjih preduze}a,
125.000 KM za projekte iz oblasti turizma, i oko 5,5 miliona KM za programe
u poljoprivredi (od toga 4,6 miliona KM direktnih nov~anih
podsticaja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju).
Iz programa podr{ke kulturi i sportu, 82% izdataka
otpada na kulturu, najvi{e za finansiranje kantonalnih ja-
ŠTA OVO ZNAÎ ZA VAS?
Direktni izdaci za kantonalne institucije kulture su
smanjeni za 2,3 miliona KM. Da li moèmo oèekivati
kvalitetne sadràje i programe?
Zemaljski muzej æe dobiti 134.900 KM- za koliko je
to mjeseci rada dovoljno? Da li smatrate da je i to previše, obzirom da Zemaljski muzej nije kantonalna institucija?
mart/oùjak 2013.
vnih ustanova kulture (Narodno pozori{te, Sarajevska filharmonija, Pozori{te mladih, Kamerni teatar 55, Sarajevski ratni teatar, MESS, Muzej Sarajeva, Zavod za za{titu kulturnog, historijskog i prirodnog naslje|a Sarajevo,
Historijski arhiv Sarajevo, Collegium Artisticum, Bosanski kulturni centar, JU Biblioteka Sarajeva, JU Sarajevo Art, i JU Muzej Alije Izetbegovi}a), dok ostale izdatke u najve}oj mjeri ~ini podr{ka sportskim organizacijama.
Ono {to tako|er moè interesirati gra|ane je da poslovi administrativne prirode ~ine 63% od ukupnih
izdataka, projekti i programi ~ine 34% od ukupnih izdataka, dok nabavke sredstava ~ine 3% od ukupnih izdataka. Ovo je jo{ jedan dokaz da se ovaj prijedlog budèta
ne moè okarakterisati kao razvojni.
Malo vi{e o doznakama javnim komunalnim preduze}ima. U sljede}oj tabeli je dat pregled predloènih
nov~anih transfera javnim komunalnim preduze}ima. Molimo vas da primjetite da su u tabeli date samo sume predloènih nov~anih doznaka ovim preduze}ima po raznim
osnovama: pokri}e gubitaka, subvencije, nabavke i sanacije, pla}anje obaveza preuzetih po investicionim projektima, kompenzacije neekonomskih cijena, isplata anuiteta i reprogramiranje kredita tih preduze}a, itd. Nije bilo mogu}e ustanoviti u nekim slu~ajevima koja je suma
subvencija. Na konkretnom primjeru, kod „Vodovoda i
kanalizacije“ u prijedlogu budèta je jedino bilo mogu}e
na}i stavku od 851.800 KM za „pokri}e dijela gubitaka
u poslovanju“ (ovo moè da ima vi{e zna~enja), dok je kod
njihovih kolega u Ilija{u mogu}e ustanoviti ta~nu visinu subvencije izraène kao „kompenzacija neekonomskih
cijena u sektoru komunalne hidrotehnike“ u visini od
400.700 KM.
Izdvajanja za 2013. godinu su zna~ajno promijenjena
u odnosu na prethodnu. Tako su npr. izdvajanja za projekte i subvencije KJKP „Vodovod i kanalizacija“ Sarajevo smanjena za 59% (bez kreditnih sredstava namijenjenih za infrastrukturu), za KJKP “Toplane“ Sarajevo
sredstva su smanjena za 75%, za KJKP “Pokop“ 41% itd.
Kod GRAS-a su predvi|ena smanjenja izdvajanja za razlike u cijeni penzionerskih karata (za nekih 1,4 miliona KM) i smanjenje sredstava za pokrivanje gubitaka (za
2,6 miliona KM), dok se planira pove}anje izdataka za
pla}anje obaveza po investicionim projektima ovog preduze}a koje je na sebe preuzela Vlada KS (za nekih 2,4
miliona KM). Ukupno, subvencije javnim preduze}ima
su smanjene za 28,8%, a kapitalni transferi 51%. Uzimaju}i u obzir historijske tendencije kreiranja rashoda kod
javnih komunalnih preduze}a, ne znamo koliko su ova
smanjenja realna, posebno ako uzmemo u obzir revizijske nalaze.
Prema Zakonu o komunalnim djelatnostima iz 2004.
godine, sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti pr-
13
ije svega se podmiruju iz cijene komunalnih usluga, a predvi|ena je i mogu}nost utvr|ivanja niè cijene od
stvarne, s tim da se razlika pokriva iz budèta. Subvencioniranje javnih preduze}a iz oblasti komunalnih djelatnosti iz javnog novca vr{i se zbog toga {to je kantonalna Vlada utvrdila niè cijene komunalnih usluga od stvarnih cijena, te se razlika izme|u te cijene i stvarne obezbje|uje iz budèta, navodi se u revizijskom izvje{taju za
2011. godinu. Te se kaè sljede}e „Sredstva su dozna~avana javnim preduze}ima, bez utvr|enog pojedina~nog obra~una
kolika je obaveza Kantona po osnovu niè utvr|ene cijene u
odnosu na stvarnu kako je to predvi|eno Zakonom o komunalnim djelatnostima. Zbog ~ega, ne moèmo potvrditi pravilnost visine dozna~enih sredstava, kao i zakonsku uskla|enost datih sredstava.“
U istom izvje{taju stoji i sljede}e „prema Informaciji o
poslovanju kantonalnih komunalnih preduze}a za 2011. godinu koju je sa~inio Zavod za planiranje Kantona, ukupno
ostvareni gubitak komunalnih preduze}a iznosio je 74.146.298
KM i ve}i je u odnosu na 2010. godinu za 11,12%. Gubitak
u poslovanju su ostvarili: Vodovod i kanalizacija, Toplane, Sarajevogas, Park, Vodostan Ilija{, Komunalac Hadì}i i Gras“. Revizori izvje{taj zaklju~uju konstatacijom da ni jedno ministarstvo koje je ispla}ivalo subvencije nema usvojenu metodologiju na osnovu koje se utvr|uje visina sredstava koja se dozna~ava komunalnim javnim preduze}ima iz budèta Kantona, te da transfere za subvencioniranje javnih komunalnih preduze}a treba usaglasiti
sa Zakonom o komunalnim djelatnostima. Na koji }e nas
na~in Vlada uvjeriti da se takva praksa ne}e nastaviti? Ta
obrazloènja se ne mogu prona}i u nacrtu i obrazloènju
budèta.
ŠTA OVO ZNAÎ ZA VAS?
Dugogodišnji gubici se nekako moraju pokriti. Najjednostavniji naèin je natjerati gra|ane da plate.
Dakle, oèekuje se poveæanje troškova ìvljenja.
Da li imamo ikakve garancije da æe usluge biti
zadovoljavajuæe - NE! Do sada je bilo, plaæali, neplaæali - usluge su bile iste.
Na primjer, prije nekih 6-7 mjeseci jedan od
zvaniènika Vodovoda i kanalizacije je rekao medijima da cijevi nisu mijenjane 20 godina. Koja je garancija da u 2042.godini neki novi zvaniènik kaè da cijevi nisu mijenjane 50 godina, a vi ste plaæali raèune
svo to vrijeme?
Slijedi pitanje koje sigurno mu~i ve}inu gra|ana:
„Za{to se traì pove}anje cijena?“ Naàlost, odgovor se
ne nalazi u budètu ve} u jednom drugom dokumentu.
Kako se navodi u studiji „Koncept reformi i restruktuiranja javnog komunalnog sektora u Kantonu Sarajevo“
Ekonomskog instituta u Sarajevu, gubici ostvareni u periodu 2003-2010.godina iznose 737,2 miliona KM (393,5
miliona KM gubitaka, 343,7 miliona KM budètskih subvencija). Uzroci gubitaka, kaù autori studije, su: lo{e
U redu, re}i }e mnogi, „hajdemo onda i}i na pla}anje
ekonomskih cijena i subvencioniranje socijalno
ugroènih“. Tu imamo nekoliko specifi~nih problema. Prvo, jo{ uvijek ne znamo koja je to ekonomska cijena, a da
ne govorimo o promjenljivosti cijena. Uzmimo primjer
formiranja cijena goriva na doma}em trì{tu, i shvatit }ete
kako se brzo (ili sporo) promjene cijena reflektiraju na
va{e izdatke.
Drugo, obzirom na veliki broj neplati{a, ~ak i onih dobrog imovinskog stanja, koji zbog brzine sudova i mehanizama naplate, odnosno nepostojanja istih, jednostavno
ne pla}aju ra~une za komunalne usluge, sav teret ekonomskih cijena pada na redovne plati{e. Tre}e, kako se navodi u studiji Ekonomskog instituta „...sistem promjena stanja u komunalnom sektoru treba da bude pra}en kompleksnim
mjerama socijalnih subvencija komunalnih usluga po osnovi
dohodovnog i imovinskog cenzusa (popisa, op.aut.) doma}instava i programiranog obima potro{nje komunalnih usluga.“ Drugim rije~ima, kako da znamo kome zaista treba
subvencija a kome ne, ako ne znamo njihove prihode i
imovinsko stanje? S druge strane, manjkavost ovog pristupa je jasna ako znamo koliko izuzetno dobrostoje}ih
ljudi nisu prijavljeni kao zaposleni ili su prijavljeni na propisani minimalac.
Tako je po navodima medija, jo{ nedavno jedan „kontraverzni biznismen“, kojeg se moglo vidjeti da posjedu-
politike Vlade u komunalnom sektoru i neefikasan menad`ment javnih komunalnih kompanija. U istoj studiji je dat i odgovor na na{e pitanje. „Komunalna preduze}a
prakti~no nemaju nikakvu kreditnu sposobnost, potpuno su nelikvidna i ne mogu otpla}ivati kredite prema me|unarodnim
finansijerima, te izmirivati obaveze za preuzetu energiju.... potrebe razvoja komunalnih djelatnosti ve} sada name}u potrebu inozemnog finansiranja, posebno u sektoru voda i kanalizacije... budu}i da ViK (Vodovod i kanalizacija) nije kreditno sposoban, Vlada KS dalje ide u nova zaduènja za koje
se ne vide nikakvi izvori finansiranja, osim fiskalni prihodi
budèta...“ kaè se u studiji Ekonomskog instituta.
Razvoj komunalnih djelatnosti podrazumijeva nimalo
bezna~ajna sredstva. Kao primjer, uzmimo podatke iz razvojnog projekt ViK-a iz 2008. godine, u kojem sama kompanija navodi da su tro{kovi neophodni za smanjenje gubitaka vode procjenjeni na 309 miliona KM dok je vrijednost
projekata pobolj{anja u odvo|enju otpadnih voda 674,6 miliona KM (od toga, samo za zamjenu kanalizacione mreè
126,6 miliona KM). Prema ovom projektu, da bi grad Sarajevo imao adekvatno snabdijevanje vodom uz adekvatnu
kanalizacionu mreù, potrebno je do 2020.godine potro{iti
malo manje od milijarde konvertibilnih maraka (983,68 miliona KM) i to kako bi se gubici vode sveli na 40%.
Komunalna preduzeæa biljeè gubitke zbog neekonomske
cijene i birokratskih praksi (loše odluke Vlade) kao i zbog
neefikasnih upravljaèkih struktura (rukovodstva) u ovim
preduzeæima. Ta preduzeæa ne mogu niti dobiti kredit, a èak
i da nekim èudom to ostvare, nemaju odakle vratiti posuðeni
novac. Vlada je onda pristala biti garant za vraæanje tog
novca jer ima zalog koji je dovoljno znaèajan za kreditoregra|ane i privredu Kantona Sarajevo, a djelimièno i cijele FBiH (putem indirektnih poreza, u dijelu koji pripada Kantonu).
mart/oùjak 2013.
je zna~ajnu pokretnu i nepokretnu imovinu, prijavljivao
svoje mjese~ne prihode na punih 100 KM. Pretpostavljamo da bi se i ta osoba kvalificirala za subvenciju.
U studiji se dalje navodi da su potrebne „veoma senzibilne gradacije“ jer „... za{to bi grijanje, na primjer, bilo
izloèno subvencijama iz budèta KS na neselektivnoj osnovi samo za jedan broj stanovnika, dok veliki broj stanovnika
u prigradskim naseljima koji koriste usluge privatnih operatora u komunalnim uslugama ili uop}e nemaju usluge centralnog grijanja pla}aju punu ekonomsku cijenu grijanja“? I ovo
pitanje je veoma dobro, jer ~esto zaboravljamo na pitanje fer i korektnog pristupa prema problemima svih
gra|ana Kantona.
Opravdana je i sumnja gra|ana u na~ine tro{enja sredstava, jer je to tro{enje daleko od transparetnog. Naime, pravdanje tro{kova time {to }e se podi}i nivo usluga bi mo`da i imalo neki kredibilitet da su se usluge pobolj{ale. S druge strane, realni podaci, kao sljede}i, koje je u svojoj studiji dao Ekonomski institut da „... rastu
izdvajanja za zaposlene i to po prosje~noj stopi od 7,5%
godi{nje ili 68,8% u periodu 2003-2010.... sa takvim rastom pla}a niko od zaposlenih, niti iz uprave nije imao
interesa da mijenja bilo {ta u svojim preduze}ima“ ne mogu proma}i gra|anima koji osim {to nemaju odgovaraju}i nivo usluge, nekako poku{avaju platiti te iste (nepostoje}e) usluge.
O ovakvim stvarima se ve} dugo pi{e u medijima.
Na primjer, u Dnevnom avazu (izdanje 15.02.2013.g.)
se navodi sljede}e (u konkretnom ~lanku se govori o
ViK) „Pove}anje na ime pla}a i naknada u iznosu od
7.823.000 KM ne moè se prihvatiti. Primanja zaposlenih
su ve} iznad prosjeka Kantona za 10,3 posto u 2011. godini, a iznad prosjeka pla}a u kantonalnim javnim predu-
14
U P A M T I T I ?
BUD
@
GRA ET ZA
\AN
E
T R E B A
Kad se sve uzme u obzir, ovaj nacrt budèta je
teško okarakterisati kao "razvojni". Tako|er, nije
moguæe opisati ovaj budèt ni kao "stabilizacioni".
Ovaj nacrt donosi plan eliminacije deficita od 120
miliona KM, kombinovanim poveæanjem prihoda
i smanjenjem rashoda, što je matematièki moguæe.
Ako zanemarimo ekonomsku teoriju, koja kaè da
ove dvije mjere vode smanjenju raspoloìvog dohotka, a time smanjenju potrošnje i agregatne potra`nje,
veliko i neodgovoreno pitanje ostaje: Koliko je takav
plan realan, posebno ako se uzmu u obzir upitne projekcije prihoda, kao i netransparentnost u korištenju sredstava pojedinih kantonalnih institucija? Konaèno, koliko eliminacija deficita (hvale vrijedan cilj) podrazumijeva stabilizaciju, uveliko ovisi
od same definicije termina "stabilizacija" odnosno
šta se pod tim terminom podrazumijeva.
Tako|er, teorija kaè da stabilizacioni budèti
zanemaruju ravnoteù budèta, a da je glavni cilj
ravnoteà u privredi, putem oslanjanja na "ugra|ene
stabilizatore" kojim se smanjuju cikliène oscilacije.
U ovom nacrtu se moè primijetiti postojanje samo
jednog "automatskog" stabilizatora - poreza na dohodak (sa poveæanjem dohotka, poveæavaju se
poreski prihodi, i bez izmjena poreskih stopa, i obrnuto), èije su projekcije poveæanja upitne, dok se ti
stabilizatori na rashodovnoj strani umanjuju (npr.
socijalna davanja), èime se smanjuje i njihova
efikasnost.
U ovom nacrtu je primjetno oslanjanje na
"diskrecione" mjere na prihodovnoj strani- na takse
i naknade- èiju primjenu teorija stabilizacionih
budèta ne zagovara, zbog moguænosti politièkih
zloupotreba, nedostatka znanja itd. Tako|er, primjetan je izostanak jasnih pravila (npr. maksimalnog nivoa deficita), što je još jedna od karakteristika stabilizacionih budèta.
BUD@ET
[ T A
ze}ima za 19,7 posto.“ Kada pro~itate ovo, a nemate vode
nave~er, sigurno je da se ne}ete osje}ati dobro.
Dakle, Vlada bi se trebala dobro potruditi i dati jasna
obja{njenja i razloge za svoje prijedloge pove}anja cijena usluga i osigurati ne samo transparentnost transfera
budètskih fondova komunalnim preduze}ima ve} i
omogu}iti gra|anima uvid u namjensko tro{enje tih zajedni~kih sredstava. U suprotnom, uz najbolju volju nije mogu}e prihvatiti izjave za medije koje je nedavno dao
ministar Petrovi}, navode}i da }e se „finansijska sredstva
za ugra|ivanje brojila najvjerovatnije crpiti iz odre|enih taksi koje }e gra|ani pla}ati za ugradnju, kori{tenje i odràvanje sata“ (ne navode}i pri tome zakonsku osnovu za
uvo|enje tih taksi niti uzimaju}i u obzir finansiranje ugradnje iz izvora komunalnog preduze}a) da bi na kraju zaklju~io da : „cijena vode uvo|enjem novih mjerila }e biti ve}a
za oko 20%.“ U redu. Da li to zna~i da }emo imati satove, ali da i dalje ne}emo imati vode? Ili mo`da da }e se
gubici preduze}a smanjiti? Ili, satovi bi trebali biti od koristi ViK-u, ali oni ne èle da to plate, pa }ete sat platiti
sami uz ve}u cijenu vode? Zaista nam trebaju ne samo
obja{njenja ve} i odlu~ne akcije. Na osnovu predstavljenih podataka postoji realna mogu}nost da Vlada planira uvelike smanjiti subvencije ovim preduze}ima, te time usloviti naplatu „ekonomskih cijena“ komunalnih
usluga. âk ni ovakvo rje{enje ne bi garantovalo finansijsku odrìvost ovih preduze}a kao ni pobolj{anje nivoa
usluga koje ta preduze}a pruàju, i to ako zanemarimo nalaze i primjedbe revizije.
Rje{avanje ovih problema zahtijeva politi~ke odluke
koje neminovno utje~u na raspodjelu politi~kih snaga u
Skup{tini - koliko }e glasova dobiti ova ili ona stranka.
Ipak, ne{to se mora rije{iti. Ono {to se moè zaklju~iti na
osnovu trenutnog prijedloga budèta, nije, naàlost,
opravdanost pove}anja cijena komunalnih usluga, koliko èlja da se na neki na~in zadrì i odrì postoje}e stanje. S druge strane, jasna je neophodnost investiranja u
odre|ene „razvojne“ projekte (oprostit }ete nam ako sanaciju ne~ega {to je davno trebalo biti sanirano, odnosno,
dovedeno u prvobitno stanje ne smatramo razvojnim projektom). Radi toga su uzeti krediti, za koje se jedino moè
pretpostaviti da }e se vra}ati iz razli~itih fiskalnih prihoda budèta. Ko }e sve to platiti? Poga|ajte i sjetite se toga kad sljede}i put trebate iza}i na glasanje.
Budèt nije samo financijski dokumePlanira se i smanjenje rashoda.
nt u kojem su planirani prihodi i ra- X
X
shodi. To je i politi~ki dokument kojim vlaSmanjenja rashoda uti~u na mnoge
sti ukazuju na svoje prioritete.
programe: socijalne, bora~ke, obrazoX
Trenutni prijedlog budèta uzima u vne, kulturne itd. Da li je to ono {to nam
Xobzir veoma diskutabilne projekcije je potrebno? Da li }e to pobolj{ati ili porasta prihoda koje su veoma optimisti~ne. gor{ati kvalitetu ìvota u gradu? Kako ta
smanjenja utje~u na vas?
Planirani pad prihoda od indirektnih
poreza se „prebija“ planiranim poPove}anje cijena za usluge kantonave}anjem prihoda od direktnih poreza
lnih javnih preduze}a je izgledno, ka(na dohodak i dobit) i pove}anjem nepo- ko bi se odrào status quo, koliko je to god
reznih prihoda (takse, naknade, nov~ane mogu}e.
kazne, itd.).
Po{to pla}ate usluge, zapitajte se da li
je i dosada{nja usluga bila vrijedna
U 2013. godini se planira uzimanje kredita u vrijednosti od 169,5 miliona onoliko koliko ste je pla}ali? [ta nam doKM tako da bi ukupno zaduènje prema nose nove cijene i takse- bolje usluge ili }e
me|unarodnim kreditorima iznosilo 224 sve ostati isto? [ta nam donose vodomjemiliona KM (bez 35 miliona KM od ri i razne druge naprave? Da li }emo kona~no imati vodu da se napijemo u 3 ujuMMF-a).
tro ako nam je }eif? Da li }e se u KCUS-u
Ovaj budèt uklju~uje pove}anje de- i dalje ~ekati oko godinu dana na MRI?
ficita na 120 miliona KM.
Ako ne}e, za koliko }e se smanjiti period
Deficit je nastao tako {to potro{nja ka- ~ekanja? Da li }e higijenski uslovi u
ntonalnih institucija nije pratila pr- KCUS-u biti bolji ili isti kao i do sada? Da
ihode, odnosno pare su se tro{ile kao da ih li }ete biti sigurni da ne}ete oti}i na KCUS
ima (iako ih nije bilo). Deficit se mora po- radi jedne a vratiti se sa nekoliko drugih
kriti, odnosno platiti. To su obaveze koje bolesti?
su ve} stvorene, a koje nisu pla}ene. VlaAko }emo ve} pla}ati kredite - {ta mida mora dati odgovor javnosti ko je odgoslite o tome da makar znamo za {ta
voran za to. Neko mora odgovarati. Ako ne- smo dali taj novac? Usluge koje pla}amo trma temelja za pokretanje krivi~nih postu- ebaju imati neki nivo kvaliteta. Do kojeg
paka ({to bi trebalo utvrditi Tuìla{tvo), ne- minimuma smo svi kolektivno spremni i}i
kompetentni pojedinci ne smiju i dalje bi- i do koje mjere smo spremni trpiti java{luk,
ti na radnim mjestima na kojima ~ine to- kojeg skupo pla}amo (na ovaj ili onaj
liku materijalnu {tetu.
na~in)?
X
X
X
X
X
X
X
mart/oùjak 2013.
15
Najve}e budètske enigme
U
koliko sagledamo predloèni Nacrt budèta Kantona Sarajevo za 2013.g.,
moèmo zaklju~iti da je
ura|en u tradicionalnom
obliku planiranja budètskih sredstava daju}i samo ekonomsku klasifikaciju rashodovne i prihodovne strane
bez jasno vidljive povezanosti sa politikom Vlade Kantona Sarajeva, Srednjoro~nom strategijom razvoja Kantona Sarajevo ili nekom od sektorskih
politika. Naime, iako Vlada Kantona
Sarajevo, zajedno sa svim svojim ministarstvima, aktivno radi na reformi
planiranja javnih stredstava od 2006.g.
koja ima za cilj da prikaè strate{ke razvojne planove i programe Kantona Sarajevo kroz mjerljive rezutlate koji }e
se naravno finansirati iz godi{njih
budèta, kroz implementaciju tzv. programskog planiranja budèta, u predloènom Nacrtu budèta za 2013.g. takvi pokazatelji nedostaju.
U krajnju ruku, ako se Vlada Kantona Sarajevo ve}
poziva na Zakon o budètima Federacije BiH du`na
je da u skladu sa ^lanom 6 ovog Zakona, dostavi
Skup{tini Kantona Sarajevo i „posebni dio budèta
koji se sastoji od plana rashoda i izdataka budètskih
korisnika raspore|enih u teku}e i razvojne programe za teku}u budètsku godinu i naredne dvije godine“, odnosno jasno prikazane planirane rezultate
koji treba da se ostvare u narednoj godini, kao i plan
budèta za dodatne dvije godine. Ovo je ne{to {to su
sva ministarstva bila du`na dostaviti Vladi uklju~uju}i
sve druge budètske korisnike jo{ krajem prvog tr-
omjese~ja 2012.g. odnosno {to je ve} odobreno usvajenjem Dokumenta okvirnog budèta za 2013.2015.g. Svi programi, koji su usvojeni Dokumentom
okvirnog budèta 30.06.2012.g. su trebali biti sadràni
u Nacrtu budèta za 2013.g. Zna~i, pored ekonomske
klasifikacije koja je predo~ena u Nacrtu budèta, isti
dokument je trebao da prikaè operativne ciljeve ili
programe za 2013.g. sa jasnim mjerama u~inka - planiranim pokazateljima ostvarenih rezultata. Ovako,
bez ovih pokazatelja, Vlada nam kroz dati Nacrt
budèta predo~ava samo budètska izdvajanaja po
odre|enim ekonimskim kategorijama bez davanja cjelokupna slike - bilo povezivanja sa politikama, bilo
sa Strategijom razvoja Kantona ili pojedinim
sektorskim strategijama (naravno ukoliko
iste postoje!).
Da pojasnimo, ukoliko se Vlada Kantona Sarajevo zaduùje za odredjene kapitalne
projekte, treba da jasno predo~i kolika su
ukupna zaduènja, kolika su pojedina~a zaduènja i {ta se njima postiè. Na primjer, ako
se Vlada zaduùje kod Evropske banke za
obnovu i razvoj za 30 miliona KM za „projekte rekonstrukcije vodovoda“, treba jasno
objasniti kroz o~ekivane rezultate koji je to
procenat rekonstrukcije vodovoda, odnosno
{ta gra|ani Kantona dobijaju za tih 30 miliona. Jer, ne treba zaboraviti da su ovo kreditna sredstva, te da }e ih ta ista Vlada Kantona Sarajevo morati vratiti, odnosno njeni gra|ani, mi svi. Ili, na primjer, ako zbog
pada javnih priliva u budèt, Vlada isti~e da
je opredjeljenje da nastavi sa „zapo~etim reformskim procesima, provode}i sektorske politike“, dobro bi bilo navesti koji su to reformski procesi odnosno sektorske politike i
kako su one povezane sa planiranim budètskim
izdvajanjima po ministarstvima koja direktno rade
u skladu sa istim.
Kao zaklju~ak, Nacrt budèta Kantona Sarajevo
za 2013.g. treba da je jasno povezan sa Strategijom razvoja Kantona Sarajeva te politikom Vlade Kantona
Sarajevo, da specifi~no navede rezultate koji se
o~ekuju posti}i kroz planirana budètska izdvajanja,
te da se kroz programski budèt predo~e jasne politike i prioriteti Vlade Kantona Sarajevo i prikaù jasne mjere u~inka bilo da se odnose na direktne izlazne rezultate ili ukupne krajnje rezultate.
Budètska
RAZBIBRIGA
Uspravno:
1. Sluì za punjenje budèta (a nisu gra|ani); 2. Naredba za
pokretanje kompjuterskog programa; 3. Kuhano bilje, uvarak;
4. Fiktivno bi}e u fantazijskim romanima; 5. Radio stanica iz Slovenije; 6. Poziv za pomo}; 7. Oznaka za metar; 8. Inicijali sarajevske heroine Dilberovi}; 9. Patuljak; 10. International Foundation for Electoral Systems; 11. Gra|ani koji dovode na vlast;
12. Sre|en, u{minkan; 13. Vrsta alkoholnog pi}a; 14. Dijelovi
puta, faze; 15. Li~na zamjenica; 19. Nositeljica razvoja; 25. Oìvjeti, podstaknuti; 27. Uzvi{eni, blaèni (turcizam); 30. Metaboli~ki
hormone, rezistin; 32. Vojno medicinska akademija (skr); 34.
Ministar finansija Kantona Sarajevo, Muhamed; 35. Oznaka
za trillion; 36. Upi{ite SI@; 39. @ensko ime, Libica; 40. Tri osobe; 42. Sluì za „krpljenje“ budèta, daju ga banke i MMF; 43.
Krezava djevoj~ica, krezavica; 45. Trinaesto i ~etvrto slovo abecede; 48. Oznaka za Austriju; 50. Francuski strip autor bosanskog porijekla, Bilal; 51. Crvena planeta; 54. Dio namje{taja;
57. Inicijali pisca Kova~i}a („U registraturi“); 59. Skra}enica za
ameri~ku saveznu dràvu Indianu; 63. Dvadeset {esto slovo abecede.
AD
Rje{enje:
mart/oùjak 2013.
Vodoravno: 1. programski budèt; 16. Rudnap; 17. deficiti; 18. invoder; 20. perina; 21. h; 22. Amila; 23. ESAF; 24. pa; 26. OHR; 28.
o; 29. znc; 31. ~rven; 33. da; 34. kotve; 36. Siam; 37. i; 38. zlobnosti; 41. nakm; 43. kriza; 44. Jirì; 46. Ri; 47. rebalansi; 49. ~emer;
52. etida; 53. itos; 55. nada; 56. zikr; 57. ACI; 58. Tikrit; 60. a; 61.
aa; 62. kantonisti
Vodoravno:
1. Idealni oblik budèta, baziran na programima; 16. Beogradska firma, trguje elektri~nom energijom sa EP BiH; 17. Manjak
nov~anih sredstava u budètu (mn); 18. „redovni“ ~itano unatrag; 20. Pokriva~ punjen perjem; 21. Hemijski znak za vodik; 22.
@ensko ime; 23. Eastern States Archeological Federation; 24. Jedan prilog; 26. Ured visokog predstavnika, skra}enica; 28. Okruglo slovo; 29. Cirkonij karbid (skr); 31. Crven (pija~ni sleng); 33. Potvrdna rije~; 34. Sidra, ankeri; 36. Stari naziv Tajlanda; 37.
Veznik; 38. Izraàvanje zlobe (mn); 41. Upi{ite NAKM; 43. Dugotrajno stanje u BiH; 44. ê{ko mu{ko ime; 46. Automobilska
oznaka Rijeke; 47. Ponovno uspostavljanje budètske ravnoteè (mn); 49. Jad; 52 Instrumentalna kompozicija sa didakti~kom
svrhom; 53. Buritos bez prvog dijela; 55. Umire posljednja; 56. Spominjanje Allaha (zikrullah); 57. Lanac hrvatskih marina; 58.
Grad u Iraku; 60. Prvi samoglasnik; 61. Ad Acta; 62. Pripadnici kantonalnih struktura.
Budèt Kantona Sarajevo je u finalnoj fazi i Prijedlog }e biti ponu|en na
usvajanje Skup{tini Kantona Sarajevo 27. 03. 2013. godine.
Gra|anke i gra|ani, {ta moète u~initi?
1
Informisati se - pro~itati ovaj prvi broj Narodnih novina kako
biste razumjeli o ~emu }e na{i predstavnici raspravljati u
Skup{tini Kantona Sarajevo
2
Kontaktirati klubove zastupnika u Skup{tini Kantona
Sarajevo na broj telefona 033 562 000 i traìti da zastupaju
na{e interese, jer smo za njih glasali na prethodnim izborima
3Zahtijevati uspostavljanje druga~ijeg na~ina provo|enja javne rasprave i kreiranje dokumenta „Budèt za gra|ane’’. Kako?
POJEDNOSTAVLJENE
INFORMACIJE
Potpisivanjem peticije kojom
se zagovara pravno ure|enje
na~ina uklju~ivanja
javnosti u proces
izrade Budèta
Kantona Sarajevo:
http://www.onlinepeticija.com/gradjanskibudzet
BUD@ET ZA
GRA\ANE
USLUGE
Izdava~:
Centar za promociju civilnog dru{tva
Kalesijska 14, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel/fax +387 33 644 810; 611 798; 611 834
e-mail: [email protected]
www.cpcd.ba
Pratite nas i
www.civilnodrustvo.ba
na facebooku
MO@ETE
uticati na kvalitet javnih
www.ulica.ba
usluga

Download Report