ekologija Zvučno onečišćenje dom radnogg učinka uči uči čink n a i porastom nk pora po rast ra stom st om m nesreća nes esre reća re ćaa agan ag an njee buci bucci može m že mo ž pogoršati poggor o ša šati ti ti na radu. Izlaganje bol o je jenj n a - up nj upoz ozzorav orraavva Tr T nski ns ki.. postojeća oboljenja upozorava Trnski. ukuu proizvodili uk proi pr o zv oi z od odililii ljudi, ljjud di, problem pro p roobllem Dok su buku eččiš išće ćenj njaa bi bio o je puno pun p u o manje un m nj ma njee zvučnog onečišćenja kadaa jjee ona ona počela poče po čela la nastajati nas asta taja jjaati izražen, no kada lju juds dske ke aktivnosti, akt ktiv ivno nost s i, zzag st agađ ađeebez direktnee ljudske zagađeo po p veća ve ćaalo lo. nje se znatno povećalo. Napetost, razdražljivost, smetnje spavanja, ali i bolesti srca i krvožilnog sustava neke su od posljedica buke Što poduzimamo uzimamo Piše: Ines Legović Z vukovi mogu izazvati pozitivne emocije, kao što to može lijepa pjesma koju slušamo, koncert, pjev ptica ili šum mora. Oni mogu biti i uznemirujući, kao plač djeteta, vrisak osobe u opasnosti ili snažan prasak eksplozije. No mogu li zvukovi izazvati zagađenje okoliša i utjecati na zdravlje? - Zvuk može izazvati zagađenje. Buka je svaki zvuk koji može uzrokovati uznemirenje, nelagodu i psihičku napetost osobi koja joj je izložena, pa čak i stvarnu fiziološku ozljedu ili fizičko oštećenje na građevini - rekao je Dražen Trnski, predsjednik Udruge za zaštitu okoliša od zvučnog onečišćenja “Želim miran život”. Ovisno o sklonostima pojedinaca i njihovim psihofizičkim karakteristikama isti zvuk u različitih osoba izaziva različite reakcije. No svaki zvuk koji izloženoj osobi uzrokuje nelagodu, napetost i uznemirenost može se okarakterizirati kao buka. Njezina jačina mjeri se u decibelima. - Za kvalitetan san buka u prostoriji ne bi smjela prelaziti 30 dB(A), a zvučni podražaji od 45 dB(A) mogu poremetiti ili potpuno prekinuti san. Za učenje i poslove koji traže visoku koncentraciju poželjno je da razina buke ne prelazi 40 dB(A), a prilikom rada koji zahtijeva često komuniciranje govorom 50 dB(A). Zanimljivo je spomenuti da se povećanje od 10 dB(A) subjektivno percipira kao dvostruko glasnije - ispričao je Trnski. Kako djeluje na zdravlje Buka može biti trajna, povremena ili impulsna. Izloženost trajnoj buci je stalna, a učestalost povremene i impulsne buke može se ponavljati u pravilnim ili nepravilnim vremenskim razmacima. Impulsna buka je zvuk trajanja do jedne sekunde 62 Zdrave vijesti koji izaziva jače uznemirenje, nelagodu i psihološku napetost više od trajne buke jednake ili čak i niže jačine. To su najčešće udarci ili eksplozije, prasak petarde, zvuk bučno zatvorenih vrata, otkucaj crkvenog zvona, pucanj iz vatrenog oružja ili eksplozija eksplozivnog sredstva. Oštrina i visoki intenzitet impulsne buke pojačavaju sva negativna svojstva buke bez obzira na to je li ta buka bila redovita i očekivana. Česta izloženost buci utječe na zdravlje. Ljudi mogu prestati obraćati pozornost na buku, mogu je početi ignorirati i ne primje- Problem buke u prometu može se riješiti zvučnim barijerama, smanjenjem broja kolničkih traka, smanjenjem dopuštene brzine, korištenjem boljih materijala i boljim planom izgradnje prometnica, a problem buke iz susjednih objekata kvalitetnom zvučnom izolacijom i smanjenjem emisije buke ćivati, prilagoditi se na zvukove iz okoline. No čak i kada izostanu vidljive vanjske reakcije organizma na buku, štetno djelovanje buke na organizam i dalje ne prestaje i ono se nikako ne može spriječiti. - Buka neosporno remeti san. Čak i ako se netko ne probudi, on će zbog buke iz faze dubokog sna prijeći u san koji ne pomaže tijelu da se potpuno opusti. To doprinosi raznim oboljenjima, osobito srca i krvožilnog sustava, te utječe na psihomotoriku očitujući se tjeskobom, depresijom, razdražljivošću, dekoncentracijom, glavoboljama i općim osjećajem premorenosti. Poremećena koncentracija rezultira pa- Začetnik dizanja anja an ja svi svijesti vije jest sti o št štet štetnosti tno osti bu buke ke Nobe belo love ve n agra ag rade de Rob ober ob et je dobitnik No Nobelove nagrade Robert at po sv voj ojoj oj iizjavi zjav zj avii da ććee doći ći Koch, poznat svojoj bori riti ti p pro roti tivv bu buke ke dan kada ćee se čovjek bo boriti protiv orio io p rootivv kole lere re i kug u e. D anas an kao što se borio protiv kolere kuge. Danas orir buke ce ccestovni, s ovni, željez st zni n čk č ii su glavni izvori željeznički prom met e tee industrijska indu dustrirjska postropos ostr t ozrakoplovni promet uka iz ugostiteljskih i vj vvjerskih e sk er s ih jenja, kao i buka o su izlo oj l žene oso s be koje živee objekata kojoj izložene osobe ovoj neposrednoj neposredno n j bl b izini. ili rade u njihovoj blizini. oj ovaa problematika probleema mati tika ka još još n nij ijee U Hrvatskoj nije zna nata i zastupljena zas astu tupl plje jena na u javnosti. jjav a no av nost stii. dovoljno poznata zan a i uzz buku buk b ukuu uk Problemi vezani nju j ššire ire javire jav-izazovu pažnju daa ssuu in inte tente nnosti tek kada intenski p pop opraaćeezivnije medijski popraćen or nf orma maci ma cije je ni, no i tada su iinf informacije siriraj ajju po okoje se plasiraju povo oljljno noo vršne i nedovoljno objektivne. a a- Mediji u ttav maa vi kvim slučajevima ajju ljljuune konzultiraju o i bi oj bd ali ob ali obje jekt k iv kt ivno noo sstr trruč u no de iz struke kkoji dali objektivno stručno se javnosti javn ja nossti oostavlja s avljljaa da n st mišljenje te se naa testrranih infor ormaaci c jaa sama sam am ma do omelju jednostranih informacija doavv, koji je često u suprotnosti s pr su p ot otno nost sti nosi svoj stav, nim mim edic ed icin inskkim m ččinjenicain nje jeni nica casa znanstvenim medicinskim ma - upozorava Trnski. Razinu buke teško je procijeniti jer se u Hrvatskoj ne provode sustavna mjerenja, tako da nema relevantnog podatka o povećanju ili smanjenju zvučnog onečišćenja. - Slobodna procjena bila bi da u zadnje vrijeme u globalu nema povećanja zvučnog onečišćenja. No loše planiranje Udruga Želim miran život osnovana je u Zagrebu u prosincu 2011. godine. Nastala je kao posljedica inicijative za rješavanje problema buke crkvenih zvona. Glavni ciljevi su informiranje javnosti o štetnosti buke, podizanje razine svijesti o problemu zvučnog onečišćenja i rješavanje konkretnih problema zvučnog onečišćenja. Intenzivno rade na aktualizaciji problema buke u Hrvatskoj, a svi kojima treba njihova pomoć ili savjet mogu im se obratiti na broj telefona 01/2920-045 ili adresu elektroničke pošte [email protected]. Dodatne informacije o Udruzi mogu se pronaći na internetskoj stranici www.zmz.hr pozicije po ozi z ciije prometnica, pro rome m tn me tnic icca, stambenih ica, staamb mben enih en ih h nasenasseljlja, a stambenih a, sta tamb m en mb enih ih h oobjekata, bjjek ekat ata, at a, aalilil i p opoveća ve ćanj ća njee ce nj esttovvno nogg pr prom omet om etaa et većanje cestovnog prometa dove do velili ssuu doo ttoga ve ogaa d og daa H Hrv rvvat at-doveli Hrvatsk ka relativno rela re lati tivn vnoo loše loše sstoji toojii p o ska po pi ita tanj njuu zv zvuč učno n g on oneč ečiš išće ćenj nja. a. U uusp spor ored edbi bi pitanju zvučnog onečišćenja. usporedbi s razv zvijen e im m zzem emljam a a st stan anje je u H Hrv rvat atsk skoj oj razvijenim zemljama stanje Hrvatskoj još jee d jo dob obro ro, al aalii to t jjee rezultat sla l bije gosdobro, slabije poda po dars rske ke razvijenosti, a ne veće ekološke podarske osvi os vije j št š enosti - objašnjava Trnski. Trnski osviještenosti U Hrvatskoj postoje mnoge udruge koje se bave zaštitom okoliša, ali Udruga Želim miran život prva je i za sada jedina koja se bavi problemom zvučnog onečišćenja. Inicijative za zaštitu od zvučnog onečišćenja lokalnog su karaktera, a na- Uz bolju informiranost i veće razumijevanje problematike zvučnog onečišćenja, bolji plan gradnje prometnica i stambenih objekata šti j prava na i poštivanje kvalitetan život smanjenje zvučnog onečišćenja je moguće, čime čuvamo ljudsko zdravlje i kvalitetu života, kao i okoliš i kulturnu baštinu staju kao reakcija j građana građa đ na koji ne mogu mog o u ostv varit i i svoj o e pr p avo naa zzdrav av d av život dr živ ivot o zaostvariti svoje pravo kons ko nski kim m putem pute pu tem te pokušavaju pok o uš u av avaj aju svojee prookonskim blem bl emee ririje ješi je š ti p ši put utem em m edijja. ed bleme riješiti putem medija. - Re Rezu zult zu ltat atii ta takv kvih h iini nici cija jati tiva va ssuu ra razl zlič i it ič iti.. Rezultati takvih inicijativa različiti. Neka Ne kada ka d inicijativa da iini nici c ja ci jati tiva va uspije usp pijijee i pronađe prron onađ a e se zzaađ aNekada d do voljljljav vo avaj av a uće aj ućće rješenje, rjrješ ešen eš en njee, a če ččesto sto st o ljudi ljljud udii jedjeddovoljavajuće nost no stav st avno av no o odu dust du stan st anuu od an o d aljn al jnje jn je b bor orbe or be jjer er nostavno odustanu daljnje borbe naiđ na iđuu naa prepreke pre repr prek pr e e koje ek ko oje im im se uuči čine n p ne re-re naiđu učine preveli ve like kee. Gr Građ ađ đan a i če čest stto od odus usstaanu i rrad ad dijijee ćee velike. Građani često odustanu radije se oodseliti dsel ds elit el itti ne nnego go p pok okuš ok uššat ušat a i ririje ješi šiti ti p pro robl blem em pokušati riješiti problem buke bu ke. Neki ke N ki će Ne će iz neznanja nez ezna nanj njaa ili il nekog neeko n kogg drugog drrug ugog og buke. razl ra z og zl ogaa ne negira raati p robl ro blem em min nas asta tavi aviti ti žživjeti ivje iv jeti ti razloga negirati problem nastaviti u danim daani n m okolnostima. okol olno nost stim ima. a. P Pos osto toje je i ooni ni kkoj ojii su Postoje koji sv vje j sn snii problema, prob pr oble lema ma,, ali ali ne žele žžel elee ugroziti ugro ug rozi ziti ti svoj ssvo vojj svjesni komo ko modi dite tett te iizz pr prik ikra rajk jkaa če čeka kaju ju d daa pr prookomoditet prikrajka čekaju blem bl em riješi rijiješ ešii netko netk ne tko o drugi. drug dr ugi.i. U europskim euro eu rops pski kim m ze zeml mlja jama ma stvar sstv tvar ar je je drugadrug dr ugaazemljama čija či ja ljudi ljljud udii su s osvješteniji osv svje ješt šten enijijii i in info form rmiriran anijijii po čija, informiraniji pitanju štetnosti buke i nije rijetkost da se okupe tisuće ljudi na protestnim skupovima. Primjer je inicijativa za rješavanje problema zračne luke u Frankfurtu - ispričao je Trnski. ■
© Copyright 2024 Paperzz
