Korak po korak Šetnja gradom Dobrodošli u Zagreb! Ovaj izbor kulturnih i povijesnih znamenitosti Zagreba pomoći će Vam pri upoznavanju grada. Korak po korak prikazan je način života Zagrepčana kroz stoljeća, od nastanka grada do danas. Od legendi, do povijesnih ličnosti. Nećete se izgubiti u labirintu ulica jer uvijek možete stati i pitati za smjer. Oduševit će Vas gostoprimstvo Zagrepčana. B Korak po korak 2 Gornji grad 6 8 14 16 18 19 20 22 26 32 34 Trg bana Josipa Jelačića Kaptol Dolac Tkalčićeva ulica Krvavi most Radićeva ulica Kamenita vrata Opatička ulica Markov trg Katarinin trg Strossmayerovo šetalište 36 Donji grad 40 44 48 50 54 56 60 64 Trg Nikole Šubića Zrinskog Trg kralja Tomislava Marulićev trg Trg Maršala Tita Masarykova ulica Trg Petra Preradovića Ilica Jurišićeva ulica 68 Širi centar 2 Korak po korak Korak po korak 3 Markov trg Opatička ulica Strossmayerovo šetalište Katarinin trg Dolac Radićeva ulica Kamenita vrata Tkalčićeva ulica Trg bana Jelačića Kaptol Gornji grad Gornji grad 1. Trg bana Josipa Jelačića 2. Kaptol 3. Dolac 4. Tkalčićeva ulica 5. Krvavi most 6. Radićeva ulica 7. Kamenita vrata 8. Opatička ulica 9. Markov trg 10. Katarinin trg 11. Strossmayerovo šetalište 1. Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića Središnje mjesto grada Zagreba jest Trg bana Josipa Jelačića. Trg je nastao u podnožju dvaju naselja, Kaptola i Gradeca, uz izvor Manduševac. Gradske vlasti su 1641. godine odredile da će se tu održavati sajmovi. Današnje zgrade su nastajale od početka 19. stoljeća. Na njihovim fasadama su vidljivi različiti graditeljski stilovi od neostilova 19. stoljeća, bidermajera i secesije do moderne i postmoderne. Trg je više puta mijenjao ime. Josip grof Jelačić Bužimski (1801. – 1859.), general i hrvatski ban od 1848. do 1859. godine. Ukinuo je kmetstvo i sazvao U početku se na njemu trgovalo pa je nazvan Harmica prema mađarskoj riječi za tridesetnicu, carinu koja se ubirala na robu. 1848. godine, još za života bana Jelačića, trg se naziva po njemu. Nakon Drugoga svjetskog rata trg se zove Trg Republike. Staro ime vraćeno mu je 1990. godine. Osim što se na Trgu bana Josipa Jelačića održavaju središnja društvena događanja, stanovnici se svakodnevno sastaju na za to najpoznatijim mjestima u gradu – “pod satom” i “pod repom“. prve izbore za Hrvatski sabor. Za vrijeme revolucije u Mađarskoj 1848. godine kao vojskovođa je pobijedio u nizu bitaka protiv ustanika. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak. U njegovu čast novčanica od 20 kuna nosi njegov lik. Ban Josip Jelačić Fontana Manduševac Ban Josip Jelačić Fontana Manduševac Spomenik banu Josipu Jelačiću rad je austrijskog kipara Antona Fernkorna. Postavljen je 1866. godine te uklonjen 1947. godine. Nakon peticije građana spomenik se vraća 1990. godine na banov rođendan 16. listopada. Od tada je spomenik orijentiran prema jugu, a ne više prema sjeveru i Mađarskoj kao u originalnom postavu iz 19. stoljeća. Ispod fontane Manduševac nalazi se izvor koji je opskrbljivao Zagreb do kraja 19. stoljeća. Sudski spisi o progonima vještica spominju izvor kao njihovo glavno sastajalište. Uz izvor se veže legenda o nastanku imena grada. Naime, jednoga sunčanog dana stari, drevni ban, umoran i žedan, na povratku iz bitke reče lijepoj djevojci Mandi da mu zagrabi vode s izvora. Tako je izvor dobio ime Manduševac, a grad ime Zagreb. U vrijeme dok je voda iz zdenca bila pitka, govorilo se da će se onaj tko se ondje napije vode uvijek vraćati u Zagreb. Danas živi predaja o Manduševcu kao zdencu sreće koji ispunjava želju za novčić. 2. Kaptol Katedrala Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije jedan je od simbola grada Zagreba. Ona je izniman primjer promjene kroz graditeljske stilove jer su na tom kompleksu zastupljeni gotovo svi stilovi. Zagrebačka biskupija je osnovana 1094. godine. Ubrzo nakon toga započela je izgradnja katedrale. Troapsidalno svetište s poligonalnim apsidama građeno je u ranogotičkom stilu koncem 13. stoljeća. Tri broda koji već teže kasnogotičkom Renesansne zidine izjednačivanju visine prostora građena su u 14. i 15. stoljeću. U vrijeme gradnje zvonika, turska vojska je zaprijetila gradu pa je gradnja preusmjerena na zaštitne bedeme Nakon prestanka opasnosti od napadača u 17. stoljeću gradi se jedan zvonik. Tada je barok obuhvatio cijelu gradnju, što je danas vidljivo na raskošnim oltarima. Tijekom 18. stoljeća južno i istočno krilo tvrđave pregrađeno je u monumentalnu klasicističku biskupsku palaču. Veliki potres Obrambene zidine s kulama oko 1880. godine nanio je velike štete zagrebačke katedrale nastale katedrali i cijelom gradu. Tada su za vrijeme opasnosti od započinje obnova katedrale u Turaka. Sagrađene su u rekorneogotičkom stilu u skladu s dno kratkom roku od 1512. do europskim trendovima. Prema 1521. godine. Obnova katedrale nacrtima austrijskog graditelja krajem 19. stoljeća predvidjela je Friedricha von Schmidta rušenje jedne kule ispred ulaza izgradnju je vodio Herman Bollé. u katedralu kako bi se omogućio Katedrala dobiva svoj današnji nesmetan pogled na nju. Unatoč oblik s dva vitka tornja vidljiva iz rušenju i dogradnji to su jedne cijeloga grada. Visina tornjeva je od najbolje očuvanih renesansnih oko 105 metara, iako mišljenja obrambenih zidina u Europi. građana o visini nisu usklađena. Biskup Duh Prvi zagrebački biskup bio je Duh. Čeha neobična imena na dužnost je oko 1094. godine postavio utemeljitelj biskupije, kralj Ladislav. Duh nije da je bio prisiljen koristiti neku od postojećih crkava kao privremenu katedralu. U čast biskupa Duha stube koje spajaju Tkalčićevu i Opatovinu nose njegovo ime. dugo bio na čelu novoosnovane biskupije, ali se odlikovao sposobnošću i časnim životom. Vjerojatno je upravo on započeo izgradnju katedrale budući Korak po korak 9 Kapela Sv. Stjepana Biskup Stjepan II. je nakon Tatarskih pohoda u prvoj polovici 13. stoljeća podigao kapelu svom imenjaku svetom Stjepanu Prvomučeniku tik uz katedralu. Privremeno je služila za održavanje obreda za vrijeme većih građevinskih radova na katedrali. Romaničko-gotička kapela je ukorporirana u nadbiskupsku palaču u 18. stoljeću i do danas je sačuvana. Gotičke freske iz 14. stoljeća jedinstven su primjer u Hrvatskoj umjetnosti. 10 Korak po korak Riznica Bogorodica s anđelima je kopiju, a original prodao u Americi. Slučajem je prijevara otkrivena. Danas se original i kopija čuvaju u riznici. Uoči drugog posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj 1998. godine prizori s plenarija pretočeni su u srebrne korice Evanđelistara koji je darovan Svetom ocu. Riznica zagrebačke katedrale svjedoči o 14-stoljetnom kontinuitetu kršćanstva na ovim prostorima. Liturgijski predmeti od zlata, srebra, drva i pergamene čuvaju se iznad sakristije katedrale. Najstariji i najvrjedniji predmet jest plenarij od bjelokosti s deset prizora iz Isusova života. U Zagrebu je već od 11. stoljeća. Uz njega je vezan slučaj krađe. Lažni grof koji se je predstavljao kao ljubitelj umjetnosti, načinio Anton Dominick Ritter von Fernkorn (1813. – 1878.), austrijski kipar poznat po realističnim javnim spomenicima konjanika. U Zagrebu se nalazi više njegovih djela: konjaničke skulpture bana Jelačića i Svetoga Jurja, reljef Merkura i Bogorodica s četiri anđela. Nakon završetka obnove katedrale u neogotičkom stilu, ispred nje je sagrađena fontana prema projektu arhitekta Hermana Bolléa koji je radio nacrte i za crkvu. Autor pozlaćenih skulptura Bogorodice i četiriju anđela koji utjelovljuju kršćanske kreposti: Vjeru, Nadu, Nevinost i Poniznost austrijski je kipar Fernkorn. Katedrala Renesansne zidine Bogorodica s anđelima Park Ribnjak Crkva Sv. Franje Prišlinova kula Crkva Sv. Marije Petrica Kerempuh Park Ribnjak Crkva Sv. Franje Prišlinova kula Nekadašnji biskupski ribnjaci u kojima su svećenici s Kaptola za posni petak lovili ribu u 19. stoljeću pretvoreni su u perivoj engleskog tipa. Jedino ime parka, Ribnjak, podsjeća na prošla vremena. Danas su ovdje egzotične biljke, skulpture, klupe, dječji park i kapelica što čini odlično mjesto za odmor, šetnju i igru u centru grada. Današnja franjevačka crkva na Kaptolu građena je u 17. stoljeću. Crkva sa samostanom postoji već u 13. stoljeću. Prema legendi tu je živio sveti Franjo Asiški. Barokna crkva iz 17. stoljeća oštećena je u velikom potresu 1880. godine i u procesu obnove dobila je vanjsku neogotičku fizionomiju. Vitraji (1961. – 1964.) Ive Dulčića s prikazima života svetog Franje daju unutrašnjosti crkve poseban ugođaj. U sklopu samostana nalazi se kapela u manirističko-baroknom stilu s kraja 17. stoljeća. Unutar bogate štukature na svodu i zidovima kapele prikazi su susreta svetog Franje i Katarine Galović, zagrebačke plemkinje iz 13. stoljeća. Mali park u nastavku ulice, Opatovina, zelena je oaza u središtu grada. Do početka Drugoga svjetskog rata tu su bili voćnjaci i povrtnjaci kaptolskih svećeničkih kuća. Strah od napada Turaka nagnao je žitelje Kaptola da u srednjem vijeku sagrade obrambene zidine oko cijelog naselja, a ne samo oko katedrale. Dijelovi zidina i jedina sačuvana kula u današnjem parku dokaz su burnih prošlih vremena. Kula je nazvana po Prišlinu, zapovjedniku obrambene garde. Za ljetnih večeri ona postaje autentična kulisa kazališnih predstava. 12 Korak po korak 3. Dolac Tržnica Dolac Crkva Sv. Marije Petrica Kerempuh Jedna od posebnosti grada jesu tržnice hrane na otvorenom. Gotovo svaka četvrt ima jednu, no najpoznatija je tržnica Dolac u blizini katedrale. Odlukom grada kuće na Dolcu srušene su početkom 20. stoljeća kako bi se 1930. godine otvorila suvremena tržnica na tri etaže. Na njoj proizvođači svakodnevno od ranog jutra prodaju svježe voće i povrće, meso i ribu. Plac je jedinstveno mjesto zvano i „zagrebački trbuh“ gdje gurmani nalaze sezonske proizvode iz svih hrvatskih regija. Župna crkva Svete Marije iz 18. stoljeća sagrađena je na mjestu cistercitske crkve iz 13. stoljeća. Trobrodna crkva jedinstven je primjer baroknog oblikovanja sakralnog prostora i pokazuje svu raskoš mramornih oltara i iluzionističkih fresaka. Ulaz u crkvu se nalazi pomalo skriven u prolazu ispod arkada koji povezuje tržnicu s Tkalčićevom ulicom. Kip Petrice Kerempuha, djelo kipara Vanje Radauša, postavljen je 1955. godine na malen trg na kojem se preko dana prodaje cvijeće. Petrica Kerempuh lik je iz hrvatske književnosti, plebejski prorok, vragolan i cinični komentator suvremenih zbivanja i svojevrsna preteča stand-up komičara. Najpoznatiji nastup mu je u Baladama Petrice Kerempuha (1936.), djelu književnika Miroslava Krleže. 14 Korak po korak Miroslav Krleža (1893. - 1981.), književnik i enciklopedist. Njegova djela obilježila su hrvatsku književnost 20. stoljeća. Rođeni Zagrepčanin osnovnu školu pohađao je na Kaptolu. Najpoznatija su mu djela poema Balade Petrice Kerempuha, roman Na rubu pameti, drama Glembajevi. Krleža je utemeljio Leksikografski zavod (koji danas nosi njegovo ime) te je pokrenuo niz enciklopedija. Za života mu nisu bila objavljena cjelovita djela, a oporučno je stavio zabranu na raspolaganje njegovom rukopisnom ostavštinom, koja se većim poznatim dijelom danas čuva i obrađuje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. 4. Tkalčićeva ulica Marija Jurić Zagorka Krvavi most Gliptoteka HAZU Sveti Juraj Kamenita vrata Najstarija ljekarna Tkalčićeva ulica Marija Jurić Zagorka Gliptoteka HAZU Danas živopisna gradska ulica popularno zvana Tkalča nekoć je bila potok Medveščak. Potok je dijelio Kaptol i Gradec. Istočna strana potoka pripadala je crkvenom Kaptolu, a zapadna svjetovnom Gradecu. Potok je pokretao mnoge mlinove, a u 18. stoljeću se na njemu gradi prva zagrebačka manufaktura sukna te sapuna, papira i likera. Zbog zagađenosti nadsvođuje se krajem 19. stoljeća i pretvara se u ulicu. Tada su živost ulice i danju i noću održavali mali obrti, trgovine, krčme i javne kuće. Danas u Tkalču sve uzraste privlače mali butici, tradicijske trgovine, restorani i kafići. Marija Jurić Zagorka (1873. – 1957.) bila je hrvatska novinarka i književnica. Potječe iz plemićke obitelji i piše pod pseudonimom Zagorka. Bila je ispred svojeg vremena kao prva žena profesionalna novinarka u Hrvatskoj i borac za ravnopravnost žena. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Jedno od najpopularnijih djela joj je ciklus romana Grička vještica, pripovijest o progonu vještica u Zagrebu. Spomenik postavljen 1991. godine djelo je kipara Stjepana Gračana. U produžetku Tkalčićeve ulice, u Medvedgradskoj ulici, u nekadašnjoj kožari smještena je Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Požar 1938. godine uništava veći dio velikoga tvorničkog pogona nakon čega industrijska arhitektura 19. stoljeća postaje dom skulptura. U stalnom postavu su prezentirani gipsani odljevi značajnih hrvatskih spomenika i originali hrvatskog kiparstva 19. i 20. stoljeća. Povremeno se održavaju izložbe suvremene umjetnosti. 16 Korak po korak 5. Krvavi most Kratka ulica nosi ime Krvavi most jer je u prošlosti tu bio most koji je povezivao Gradec i Kaptol. Zastrašujuće ime nas podsjeća na srednji vijek kada su se na tom mjestu često sukobljavali stanovnici dvaju naselja zbog gospodarskih razloga. Most je srušen 1899. godine, ali je ime ostalo. Nastavak povijesti ove ulice mnogo je ljepši. U današnjoj knjižnici otvorena je prva telefonska centrala i to jedanaest godina nakon što je Alexander Bell u Americi patentirao telefon. Vilim Schwarz je 1887. godine od nadležnog Ministarstva razvoja i komunikacija dobio licencu i pokrenuo centralu koja je imala 45 korisnika. Gornjogradske vještice Crkvena inkvizicija je od početka 17. stoljeća u Zagrebu osudila na smrt lomačom mnoge vještice ili coprnjice za koje se vjerovalo da su udružene Medvednici i Kleku. Sredinom 18. stoljeća carica Marija Terezija ukinula je procese protiv vještica u Hrvatskoj. Potaknuta tim povijesnim činjenicama, spisateljica Marija Jurić 18 Korak po korak u tajnu sektu i na sastanke lete namazane čarobnom mašću. Sastanci su se održavali noću na raskrižjima putova, na Gornjem gradu, uz izvor Manduševac i na planinama 6. Krvavi most Zagorka u svojim romanima početkom 20. stoljeća aktualizira problem progona nedužnih žena i potiče žene svojeg doba na borbu za svoja prava. Radićeva ulica Radićeva ulica Sveti Juraj Strma ulica koja s glavnog trga vodi na Gornji grad nazvana je po političaru Pavlu Radiću ubijenom u atentatu u beogradskoj skupštini 1928. godine. Prije se ulica zvala Duga ulica. Drvene kuće u njoj su često stradavale u požarima zbog čega su vremenom zamijenjene zidanim višekatnicama. Ulica je u 19. stoljeću bila trgovačko središte grada pa je na broju 30 otvorena 1880. godine Prva hrvatska štedionica. Na kućnom broju 7 rođen je književnik Miroslav Krleža. Djelo austrijskih kipara Kompatschera i Windera kao dar obitelji Mažuranić došlo je u Zagreb početkom 20. stoljeća. Skulptura je na toj lokaciji od 1994. godine. Jedan je to od rijetkih primjera prikaza Svetoga Jurja u trenutku kada je već ubio zmaja i dok odaje počast protivniku. 7. Kamenita vrata Kamenita vrata Lanci s broda Victory Dora Krupićeva Najstarija ljekarna U Gornji grad ulazi se kroz Kamenita vrata, jedina sačuvana stara gradska vrata. Spominju se u srednjem vijeku, a današnji oblik dobila su pregradnjom u 18. stoljeću. U prolazu se smješta kapela Majke Božje oko slike koja je čudom spašena u razornom požaru 1731. godine. Od tada su Kamenita vrata mjesto hodočašća sa zahvalama Majci Božjoj iz svih krajeva svijeta. Dan grada Zagreba obilježava se 31. svibnja, na dan kada se slavi blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba. Lanci postavljeni na današnje mjesto 1878. godine potječu s čuvenoga britanskog ratnog broda HMS Victory. Njime je 1805. godine zapovijedao admiral Nelson u bitci kod Trafalgara, najvažnijoj pomorskoj bitci vođenoj tijekom napoleonskih ratova u kojoj je Britanija pobijedila Napoleonovu flotu. Admiral Nelson umro je u završnom dijelu bitke na istom brodu. Dora Krupićeva je lik iz romana Augusta Šenoe Zlatarevo zlato, prvog hrvatskog povijesnog romana (1871.). Radnja se zbiva u Zagrebu 16. stoljeća. U središtu je tragična pripovijest o ljubavi između plemića i građanke. Dora je dobra, plemenita i prelijepa zlatareva kći otrovana zbog neuzvraćene ljubavi. Stanovala je u Kamenitoj ulici broj 5. Brončana skulptura, rad kipara Ive Kerdića, postavljena je 1929. godine. U Kamenitoj ulici nalazi se najstarija ljekarna u Zagrebu, otvorena 1355. godine. Nicolo Alighieri, praunuk Dantea Alighierija, autora Božanstvene komedije spominje se kao ljekarnik davne 1399. godine. Ljekarna od osnutka nije prekidala s radom i još uvijek je u funkciji. 20 Korak po korak August Šenoa (1838. – 1881.), hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist. Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća. Povijesni romani Šenoa umro je od zauzimaju sreposljedica upale dišnje mjesto u pluća od koje je njegovu opusu. obolio dok je kao U tim romanima gradonačelnik obrađuje dogaZagreba pomagao đaje iz različitih unesrećenima u razdoblja hrvatske velikom potresu povijesti. August 1880. godine 8. Opatička ulica Opatička 10 Reprezentativne palače Opatičke ulice kao svjedoci povijesnih zbivanja pripovijedaju priče iz zagrebačke povijesti. Tako nas palača na adresi Opatička 10 vraća u 19. stoljeće, vrijeme buđenja nacionalne svijesti. Tada je trokrilna palača adaptirana za potrebe Odjela za bogoštovlje i nastavu, sjedište uprave kulture i prosvjete u tadašnjoj Hrvatskoj. Impozantni ulaz s 22 Korak po korak Opatička 10 Opatička 18 Opatička 18 ogradom od lijevanog željeza i poprsjima grčkih filozofa Platona i Aristotela iznad ulaza najavljuju svečano ozračje Zlatne dvorane. Najistaknutiji umjetnici s prijelaza 19. u 20. stoljeće, od Vlahe Bukovca, Celestina Medovića, Otona Ivekovića do Roberta Frangeša Mihanovića stvorili su bezvremeni panteon hrvatske kulture. Danas je u njoj smješten Hrvatski institut za povijest. U vrijeme jačanja utjecaja građanstva i zahtijevanju političke samostalnosti Hrvatske u sastavu Habsburške monarhije početkom 19. stoljeća osniva se Narodni dom na Gornjem gradu. Neoklasicističku palaču s današnjom adresom Opatička 18 otkupljuju ilirci, pripadnici preporodnog pokreta. Palača grofa Draškovića pretvorena je u Narodni dom u čijoj su se glavnoj dvorani nazvanoj Preporodna održavali politički sastanci i priređivali plesovi. Muzej grada Zagreba Ilirski trg Popov toranj Plinska javna rasvjeta Gornji grad i Kaptol zadržali su plinsku javnu rasvjetu s početka 19. stoljeća. Svaki dan u sumrak dva nažigača pale više od dvjesto plinskih lanterni. 24 Korak po korak Muzej grada Zagreba Ilirski trg Popov toranj Muzej grada Zagreba smješten je u obnovljenom bivšem samostanu opatica svete Klare, po kojima je Opatička ulica dobila ime. Klarise dolaze u Zagreb u 17. stoljeću na poziv hrvatskih velikaša čije kćeri pristupaju redu. Redovnice otvaraju prvu školu za djevojčice te uz osnovne predmete podučavaju pjevanje i glazbu. Glavno pročelje samostana nije imalo prave prozore što je sigurno bio trend u izgradnji, ali i metoda izoliranja redovnica od svakodnevnog života, kako su nalagala stroga pravila reda. Od 1947. godine tu je smješten Muzej grada Zagreba u kojem su na suvremen i zabavan način interpretirani događaji iz zagrebačke prošlosti, od prapovijesti do danas. Najsjevernija točka Gornjega grada jest Ilirski trg, nastao na sjecištu triju ulica. Trg je dobio ime po ilirskom pokretu, nacionalno-političkom pokretu u prvoj polovici 19. stoljeća. Kapelica s kipom u sredini trga i zvukovi klavira koji dopiru iz škole klasičnog baleta stvaraju neobično romantično ozračje bezvremenosti. Kula među Zagrepčanima poznata pod imenom Popov toranj sagrađena je u 13. stoljeću kao dio obrambenih zidina oko Gradeca u vrijeme opasnosti od turskih napada. Kako u 17. stoljeću kule i bedemi gube svoju primarnu ulogu, Popov toranj postaje gradsko spremište hrane, poslije klarise tu drže nastavu. Od 1903. na vrhu kule je smještena zvjezdarnica. Korak po korak 25 9. Markov trg Crkva Sv. Marka Markov trg središte je Gornjega grada i glavni trg nekadašnjega Gradeca. U središtu trga je župna crkva Sv. Marka sagrađena sredinom 13. stoljeća. Iz te romaničke faze gradnje održale su se tri crkvene lađe s masivnim stupovima. Gotički svodovi i svetište građeni su u drugoj polovici 14. stoljeća, kada je djelomično izveden južni portal s 15 kipova u nišama, od kojih su neke 1420. izradili majstori iz radionice praških Parlera. Markovu crkvu obnavlja u neogotičkom stilu Herman Bollé koncem 19. stoljeća. Tada nastaje krov s grbovima Trojedne kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije te grada Zagreba. 26 Korak po korak Unutrašnjost obnavljaju od 1936. do 1938. godine kipar Ivan Meštrović i slikar Jozo Kljaković. Od Meštrovićevih djela nalaze se: veliko Raspeće iznad glavnog oltara, Pietà u apsidi i srebrni križ, u južnoj apsidi Madona u liku seljačke žene. Kljaković freskama oslikava zidove prizorima iz Starog i Novog zavjeta, a u pokrajnjoj kapeli Sv. Fabijana i Sebastijana prizorima iz hrvatske povijesti. Crkva Sv. Marka Banski dvori Sabor Matija Gubec Atelje Meštrović Hrvatski povijesni muzej Stara gradska vijećnica Muzej naivne umjetnosti Banski dvori Sabor Banski dvori na adresi Markov trg 1 sjedište su hrvatske vlade i ured su premijera. Palača je sagrađena početkom 19. stoljeća i dom je hrvatskih banova od 1808. do 1918. godine. Tu je živio i umro legendarni ban Josip Jelačić. Na ovoj lokaciji zasjeda Sabor od prve sjednice održane 1737. godine. Današnji izgled zgrada ima od početka 20. stoljeća. Tu su donesene odluke o odcjepljenju od Austro-Ugarske 1918. godine i izlasku iz Jugoslavije 1991. godine. Matija Gubec Atelje Meštrović Matija Gubec bio je vođa velike bune hrvatskih seljaka. Vodio je seljačku vojsku u bitki protiv plemića kod Stubičkih Toplica 1573. godine. Nakon što su seljaci poraženi, Gubec je uhvaćen i odveden u Zagreb. Smaknut je 15. veljače iste godine, a prema legendi je javno mučen na Markovu trgu. Stavljena mu je užarena željezna kruna kao seljačkom kralju, a zatim je raščetvoren. Vjeruje se da lice na uglu zgrade predstavlja njega. Atelier Meštrović je dio Fundacije Ivana Meštrovića, hrvatskoga kipara svjetskog značaja. Zbirka njegovih radova izložena je u kući u kojoj je živio s obitelji od 1922. do 1942. godine. Meštrović je kupio dvije kuće čiji su vlasnici od 18. stoljeću bili gumbari, učitelj poezije, krojač i plemićke obitelji. Uz pomoć prijatelja arhitekata Meštrović je preuredio kuće u atelje i vlastiti stan koje je darovao svojoj domovini Hrvatskoj. 28 Korak po korak Hrvatski povijesni muzej Ivan Meštrović (1883. – 1962.), najveći hrvatski kipar svih vremena te prvi hrvatski umjetnik sa svjetskim renomeom. Životni put mu započinje romantično u selu u Dalmatinskoj zagori. Još dok je bio dječak prepoznat je njegov umjetnički dar i sumještani mu sufinanciraju školovanje u Beču. Nakon toga živi i radi u najvažnijim prijestolnicama europske umjetnosti. Njegove skulpture se nalaze širom svijeta u stalnim muzejskim postavima i obogaćuju javne prostore. Međunarodno poznati su njegovi konjanici Indijanci u Chicagu u SAD-u. Palača Vojković – Oršić – Rauch, najpoznatija gornjogradska barokna palača sagrađena koncem 18. stoljeća često je mijenjala vlasnike i stanare. Kruži priča da je prvi vlasnik Vojković stekao imetak ženidbama s dvije postarije i bogate žene. Bez obzira na to, u zlatnim vremenima kočija i krinolina predstavnici hrvatske društvene elite rado su se okupljali na balovima i koncertima u dvorani na prvome katu. Od 1959. godine palača udomljuje Hrvatski povijesni muzej. Bogate zbirke portreta, odora, zastava, oružja, karata i fotografija vode posjetitelje kroz kulturnu, gospodarsku i političku povijest Hrvatske od srednjeg vijeka do danas. Korak po korak 29 Ćirilometodska ulica Stara gradska vijećnica Ćirilometodska ulica nekada se zvala Gospodskom. U skladu s imenom u njoj su još danas sačuvane raskošne barokne palače zagrebačke aristokracije. Današnje ime ulica nosi u čast slavenskih apostola braće Ćirila i Metoda koji su u 9. stoljeću sastavili glagoljicu, prvo slavensko pismo. Isto ime nosi grkokatolička crkva koja je današnji izgled dobila u 19. stoljeću prema zamisli arhitekta Hermana Bolléa. Kompleks zgrada na uglu Ćirilometodske ulice naziva se Stara gradska vijećnica. Od srednjeg vijeka na tom su mjestu zasjedali gradski dužnosnici. 1833. godine na istom mjestu je sagrađeno prvo zagrebačko kazalište. Izgradnju je financirao trgovac Kristofor Stanković dobivši glavni zgoditak na bečkoj lutriji. Dvije godine nakon otvorenja prvi put se na kazališnoj pozornici čuje hrvatski jezik u međučinu jedne njemačke predstave. Tu je Imena ulica Mnoge gornjogradske ulice mijenjale su imena kroz povijest. Restauratori su nam ispod 30 Korak po korak nekoliko slojeva žbuke otkrili stare dvojezične natpise na fasadama. Latinicom su pisane hrvatske kajkavske, Muzej naivne umjetnosti 1840. godine izvedena prva predstava na hrvatskom jeziku Juran i Sofija Ivana pl. Kukuljevića, a šest godina poslije prva hrvatska opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskoga. Gradska vijećnica je nakon Drugoga svjetskog rata preseljena u tada najnoviji dio grada, a u Staroj vijećnici se još i danas održavaju svečana zasjedanja. Zagrepčanima je vijećnica posebno mjesto jer su mnogi neke subote upravo tu dali svoje bračne zavjete. Hrvatski muzej naivne umjetnosti smjestio se u jednom dijelu gospodske barokne palače u Ćirilometodskoj na broju 3. Drži se da je to prvi muzej naivne umjetnosti u svijetu. Izložena su djela dvadesetak hrvatskih majstora naive, poput Generalića, Lackovića Croate i Rabuzina. Iz njihovih djela punih emocija i simbola pršti energija života. a goticom, latiničnim pismom kasnoga srednjeg vijeka, njemačke inačice imena ulica. Korak po korak 31 10. Katarinin trg Crkva Sv. Katarine Prva zagrebačka gimnazija Galerija Klovićevi dvori Pogled s Gradeca A. G. Matoš Uspinjača Kula Lotrščak Crkva Sv. Katarine Prva zagrebačka gimnazija Galerija Klovićevi dvori Pogled s Gradeca Najljepša barokna crkva u Zagrebu dominira Katarininim trgom. Crkvu su dali graditi isusovci u prvoj polovici 17. stoljeća. Jednobrodna crkva sa šest bočnih kapela i svetištem koje završava ravnim zidom s velikom iluzionističkom freskom tip je isusovačkih crkava nastalih po uzoru na Il Gesù u Rimu. U kapelama se nalazi pet drvenih baroknih oltara iz druge polovice 17. stoljeća i jedan mramorni iz 1729. godine. Pročelje crkve pregrađeno je nakon potresa 1880. prema projektu Hermana Bolléa. Isusovci, rimokatolički crkveni red poznat po znanstvenom i obrazovnom djelovanju, u Zagrebu su 1607. godine osnovali prvu gimnaziju. Škola je obavljala redovitu humanističku naobrazbu za više stotina učenika seljačkog, građanskog i plemićkog podrijetla. Galerija Klovićevi dvori smještena je u bivšem isusovačkom samostanu na Jezuitskom trgu nazvanom po tom crkvenom redu koji je došao u Zagreb na poziv hrvatskih velikaša. Samostanski kompleks se naslanja na crkvu Svete Katarine i nastajao je u etapama od 17. do 18. stoljeća. Danas se tu priređuju posjećene izložbe domaćih i inozemnih umjetnika. Nasuprot ulazu u galeriju nalazi se skulptura Ribar, rad kipara Simeona Roksandića. Ona je prva fontana na Gornjem gradu, postavljena 1911. godine. Iza crkve Svete Katarine s Gradeca se pruža pogled na Kaptol s katedralom, na tržnicu Dolac, glavni zagrebački trg te na monumentalne kupole glavnoga zagrebačkog groblja Mirogoja u podsljemenskom zelenilu. 32 Korak po korak 11. Strossmayerovo šetalište Strossmayerovo šetalište A. G. Matoš Uspinjača Kula Lotrščak Šetalište Josipa Jurja Strossmayera pod južnim bedemom Gradeca koncem je 19. stoljeća uređeno dobrovoljnim prilozima građana. Nazvano je po biskupu, prosvjetitelju, političaru i najutjecajnijoj ličnosti društvene i političke scene u Hrvatskoj 19. stoljeća. U obližnjem Državnom hidrometeorološkom zavodu, na nadmorskoj visini od 158 metara, od davne 1862. godine meteorolozi svakodnevno mjere i bilježe podatke o vremenskim uvjetima. Rijetki se gradovi mogu pohvaliti takvim kontinuiranim praćenjem na temelju kojeg se istražuju globalne klimatske promjene. Pod drvoredom kestena šetači u društvu pjesnika A. G. Matoša uživaju u najromantičnijoj panorami Zagreba. Iako nije rođen u Zagrebu, Antun Gustav Matoš (1873. – 1914.), jedan je od najvećih zaljubljenika u grad u kojem je odrastao. Bez dlake na jeziku piše feljtone, putopise, kritike i polemike kojima šokira i oduševljava suvremenike, a njegova lirika jedan je od najvrjednijih opusa hrvatske književnosti. Živio je boemski, najčešće sam, umro je rano i ostao zapamćen kao buntovnik i sanjar. Skulptura, djelo kipara Ivana Kožarića postavljena je na šetalište 1978. godine. Uspinjača koja spaja Gornji i Donji grad prugom dugom 66 metra najkraća je žičana željeznica na svijetu namijenjena javnom prometu. Uspinjača svladava visinsku razliku od 30,5 metara za 55 sekunda, može primiti 28 odraslih putnika i polazi svakih 10 minuta. Prve je putnike prevezla 1890. godine kada je imala parni pogon što znači da je najstarije javno prijevozno sredstvo u Zagrebu jer je proradila jednu godinu prije uvođenja konjskog tramvaja. Jedina sačuvana kula srednjovjekovne gradske utvrde iz 13. stoljeća. U 19. stoljeću dobiva tornjić na vrhu. Prije su zvona kule Lotrščak u sumrak pozivala građane da se vrate u sigurnost utvrde jer se vrata grada zatvaraju i zaključavaju. U spomen na ta vremena svaki dan u podne od Nove godine 1877. oglašava se top. Postoji nekoliko verzija o njegovu podrijetlu. Navodno je ugarski kralj Bela IV. 1242. godine ostavio jedan top u znak zahvalnosti građanima što su ga zaštitili od Tatara, pod uvjetom da se iz topa puca svaki dan kako ne bi zahrđao. Ne znamo je li top ratni plijen nakon pobjede nad Turcima, no Zagrepčani svakodnevno po njemu ugađaju satove. 34 Korak po korak Korak po korak 35 36 Korak po korak Korak po korak 37 Jurišićeva ulica Trg bana Jelačića Ilica Trg maršala Tita Marulićev trg Masarykova ulica Trg Petra Preradovića Trg Nikole Šubića Zrinskog Trg kralja Tomislava Donji grad Donji grad 12. Trg Nikole Šubića Zrinskog 13. Trg kralja Tomislava 14. Marulićev trg 15. Trg maršala Tita 16. Masarykova ulica 17. Trg Petra Preradovića 18. Ilica 19. Jurišićeva ulica 12. Trg Nikole Šubića Zrinskog Zrinjevac Meteorološki stup Prva fontana Arheološki muzej Trg je nazvan po Nikoli Šubiću Zrinskom (1508. – 1566.), hrvatskom banu koji je poginuo u junačkoj obrani mađarskog Sigeta od Turaka. U gradu zelenih trgova Zrinjevac je najpoznatiji. Teško je zamisliti da je do kraja 19. stoljeća na ovom mjestu bio pašnjak i stočno sajmište. Ono se preobražava u otmjenu promenadu s platanama uvezenim iz Trsta, glazbenim paviljonom, fontanama i bistama uglednika. Zrinjevac je prvi u nizu od osam trgova nastalih u urbanističkom planiranju inženjera Milana Lenucija. Po njemu se ovaj pandan bečkom ringu naziva Lenucijeva potkova. Tu započinje šetnja po Donjem gradu, galeriji građanske kulture 19. i 20. stoljeća. Od davne 1884. godine vremenske uvjete mjeri meteorološki stup. Bio je to dar liječnika Adolfa Holzera gradu Zagrebu. Zastati pored mramornog stupa, uvjeriti se u temperaturu i tlak zraka te uskladiti ručni sat s brojčanikom koji prikazuje 24 sata je obavezno. U 19. stoljeću više imućnih građana darovalo je grad vrijednim javnim objektima, kao što je darovan i obližnji glazbeni paviljon. Prva zagrebačka fontana je postavljena nedugo nakon otvaranja vodovoda u Zagrebu 1878. godine. Projektirana prema zamisli arhitekta Hermana Bolléa osvježava prolaznike za vrućih ljetnih dana. Zbog neobična izgleda prozvana je Vrganj. Historicistička palača VranyczanyHafner na Zrinjevcu dom je Arheološkog muzeja koji u fundusu od približno 400 000 artefakata u pet glavnih kolekcija izlaže arheološke tajne. Liber linteus Zagrabiensis ili Zagrebačka lanena knjiga ima fascinantnu, još neistraženu povijest. Tijelo supruge krojača iz Tebe bilo je zamotano u lanenu tkaninu s etruščanskim liturgijskim kalendarom. Danas je to najduži sačuvani etrurski tekst koji još uvijek nije u potpunosti dešifriran. Solinjanka, portret nesretne Plautile, koja je živjela u 2. stoljeću po mnogima je najljepši portret rimske skulpture i uvjerljivo je najdražesniji stanar muzeja. Tu je i Vučedolska golubica, vjerojatno najslavniji arheološki nalaz iz Hrvatske, dio mističnog rituala eneolitske kulture 3 000 godina prije Krista. 40 Korak po korak Korak po korak 41 Meteorološki stup Prva fontana Arheološki muzej HAZU Moderna galerija HAZU Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, najviša znanstvena i umjetnička ustanova nalazi se u neorenesansnoj palači koja je sagrađena samo za tu namjenu 1880. godine. U atriju se čuva originalna Bašćanska ploča, jedan od najstarijih kamenih zapisa na hrvatskom jeziku pisan glagoljicom iz prijelaza 11. u 12. stoljeće. U Strossmayerovoj galeriji starih majstora čuvaju 42 Korak po korak Moderna galerija se umjetnička djela nastala od 15. do 19. stoljeća koja je skupio J. J. Strossmayer, osnivač Akademije. U razgledavanju je nezaobilazna barokna slika Federika Benkovića Abraham žrtvuje Izaka koja majstorski dočarava napetost emotivnog trenutka u kojem otac žrtvuje prvorođenoga sina. Nasuprot HAZU-a u historicističkoj palači smještena je Moderna galerija, muzej hrvatske likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća. Dva stoljeća hrvatskog slikarstva i kiparstva prikazuje najznačajnije hrvatske umjetnike. Djela su kronološki izložena: od prikaza hrvatskih povijesnih događaja na slikama Otona Ivekovića i Vlahe Bukovca, tajanstvenog simbolizma hrvatske secesije do poetičnih mekih sjena slikara Emanuela Vidovića. Izložena su vrijedna djela slikara Kraljevića, Račića i Becića s početka 20. stoljeća, burnog razdoblja u europskoj umjetnosti. U stalnom postavu je i izbor djela priznatih suvremenih hrvatskih autora. Korak po korak 43 13. Trg kralja Tomislava Kralj Tomislav Glavni kolodvor Spomenik kralju Tomislavu, prvom hrvatskom kralju nalazi se na istoimenom trgu. Hrabri ratnik obranio je kontinentalnu Hrvatsku od osvajačkih napada Mađara i prvi put ujedinio sve hrvatske pokrajine u jednu zemlju. Mudri vladar odlučuje kneževinu pretvoriti u Kraljevinu Hrvatsku i tako je 925. godine okrunjen uz blagoslov Svete stolice. Njegova smrt tri godine poslije nikada nije razjašnjena. U povijesti hrvatske države ostaje najslavniji velikan. Kipar Robert Frangeš Mihanović izradio je konjanički spomenik 1938. godine, ali je zbog dugotrajnih polemika i Drugog svjetskog rata spomenik postavljen tek 1947. godine. Iz zagrebačkog govora furt = uvijek frtalj = četvrtina haustor = ulazna vrata plac = tržnica, trg šuster = postolar taubek = golub gemišt = bijelo vino i mineralna voda štenge = stube špancir = šetnja puca = djevojka purger = Zagrepčanin ura = sat šnicl = odrezak gelender = rukohvat kefa = četka fest = jako viršle = hrenovke fašnik = maskenbal lajbek = prsluk grincajg = povrće za juhu 44 Korak po korak Prvi vlak stigao je u Zagreb 1862. godine kada grad ima 40 000 stanovnika. Zagreb je povezan s gospodarskim i kulturnim središtima Bečom i Budimpeštom. Historicističku zgradu Glavnog kolodvora projektirao je mađarski stručnjak za kolodvore Ferenc Pfaff. Sagrađena je 1892. godine i zatvara niz trgova na istočnom kraku zelene Lenucijeve potkove. Putnici i gosti Zagreba izlaskom iz kolodvora susreću se s jednom od najljepših vizura Zagreba – sa spomenikom kralju Tomislavu, Umjetničkim paviljonom, zvonicima katedrale i zelenim obroncima Medvednice. Korak po korak 45 Kralj Tomislav Glavni kolodvor Umjetnički paviljon Hotel Esplanade Umjetnički paviljon Na Trgu kralja Tomislava nalazi se Umjetnički paviljon. Sagrađen je povodom Milenijske izložbe u Budimpešti 1896. godine. Hrvatska se na izložbi predstavlja samostalnim paviljonom. Na paviljonu su primijenjena najnovija iskustva u tehnologiji gradnje s metalnim kosturom. To je omogućilo da se paviljon Hotel Esplanade u Budimpešti rastavi i vlakom dopremi u Zagreb da bi se ponovo montirao na sadašnjem mjestu. Svečano otvorenje upriličeno je 1898. godine velikom izložbom suvremenih umjetnika. Time je Umjetnički paviljon postao prvi izložbeni prostor sagrađen samo za tu namjenu. Od tada se tu organiziraju izložbe najvećih domaćih i stranih umjetnika. Licitar Licitar u obliku žarko crveno obojenog srca u Zagrebu je tradicionalan izraz ljubavi i privrženosti. U kontinentalnoj Hrvatskoj taj izvorno jestivi slatki kolač s medom 46 Korak po korak već stoljećima se prodaje na proštenjima i priprema za posebne prilike. Uz pomoć kalupa izrađuje se u različitim oblicima i bogato ukrašava. Omiljen je kao ukras tradicionalnih božićnih drvaca. Hotel u blizini Glavnog kolodvora sagrađen je u vrlo kratkom roku 1925. godine. Prvobitna namjena hotela bila je pružiti vrhunski smještaj putnicima Orient Expressa, luksuzne vlakovne linije kojoj je Zagreb bio jedna od stanica na putu od Pariza do Istanbula. U njemu su odsjedali mnogi uvaženi gosti te su se odr- Zaleđeni čuvari Pažljivi promatrači u šetnji Zagrebom opazit će neobične likove na fasadama, stupovima, balkonima i tornjićima, uz prozore i nad vratima. Zvijeri i demoni, zmajevi i žavali zanimljivi društveni događaji. Posebnu pažnju javnosti izazvalo je gostovanje provokativne tamnopute plesačice Josephine Baker 1929. godine kada su lokalne kreposne dame izrazile svoje negodovanje. Tu je održan i prvi izbor za miss 1926. godine. Pobjednica je iduće godine u Berlinu okrunjena za miss Europe. knjižničarke sove te anđeli i geniji nisu tek obični arhitektonski ukrasi. Vjeruje se da su svi na nekom tajnom zadatku i samo sretnici su ih vidjeli na djelu jer su preko dana zaleđeni čuvari. 14. Hrvatski državni arhiv Marulićev trg Hrvatski državni arhiv Marulićevim trgom dominira nekadašnja zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice koja se danas koristi za potrebe Hrvatskog državnog arhiva. Uvjerljivo najljepše zdanje secesijske arhitekture u Hrvatskoj dovršeno je 1913. godine prema projektu arhitekta Rudolfa Lubynskoga. Četiri sove koje nose globuse smještene uz vanjski dio kupole nad glavnom čitaonicom najavljuju namjenu zgrade, isto kao i alegorije znanosti i knjižarstva na pročeljima. Na izvedbi kompleksnog i raskošnog projekta sudjelovali su vrsni umjetnici. Svaki detalj, od vitica na fasadi do namještaja pomno je osmišljen. 48 Korak po korak Botanički vrt Etnografski muzej Marko Marulić, književnik i humanist (1450. – 1524.). Pisao je na latinskom, talijanskom i hrvatskom jeziku. Najveći pjesnički domet postigao je religioznim epom Judita na hrvatskom jeziku. Nadahnut starozavjetnom junakinjom Juditom i turskim prodorima, propagira kršćanske vrijednosti i potiče sunarodnjake na obranu domovine. Marulića se često naziva ocem hrvatske književnosti. Botanički vrt Etnografski muzej U ulici nazvanoj po autoru teksta hrvatske himne Lijepa naša domovino, Antunu Mihanoviću, nalazi se Botanički vrt. Smješten uz željezničku prugu dio je niza zelenih perivoja Lenucijeve potkove. Vrt je preko zime zatvoren za javnost, a svako proljeće od kraja 19. stoljeća otvara se izložba s oko 10 000 vrsta različitog bilja, od egzotičnih do autohtonih biljaka Hrvatske kojima se vrt posebno ponosi. Park je otvoren do sumraka i ne naplaćuje se ulaz, ali su pravila ponašanja stroga: zabranjeno je hodati po travi, galamiti, voziti bicikl i brati cvijeće. Zelenilo, mirisi i mir prava su oaza u središtu grada. Etnografski muzej nalazi se u secesijskoj zgradi nekadašnjeg Obrtničkog doma iz 1903. godine. Muzej je osnovan 1919. godine na poticaj Salamona Bergera, trgovca tekstilom i tvorničara, podrijetlom iz Slovačke. Osnivač je Muzeju ostavio jednu od prvih i najvećih zbirka narodnih nošnji i tekstila. Uz nju tu se mogu upoznati različiti uporabni predmeti i glazbeni instrumenti etnografske baštine Hrvatske. Zanimljive su zbirke koje su darovali slavni hrvatski istraživači, braća Stevo i Mirko Seljan. Oni su sa svojih ekspedicija u 19. stoljeću po nepoznatim predjelima Afrike i Južne Amerike donijeli egzotične predmete domorodaca. Korak po korak 49 15. Trg maršala Tita Hrvatsko narodno kazalište Hrvatsko narodno kazalište nalazi se na današnjem Trgu maršala Tita, nekad znanom kao Sveučilišni te Kazališni trg. Kao svojevrsno središte kulture taj trg je zadnji u nizu od osam zelenih trgova koji čine okosnicu planiranja grada u 19. stoljeću. Arhitektura historicističkog stila koji interpretira bogate oblike baroka 17. stoljeća smatrala se prikladnom za kazališta. 50 Korak po korak Poznati bečki arhitekti Ferdinand Fellner i Herman Helmer, koji su projektirali još četrdesetak europskih kazališnih zgrada, autori su zagrebačkog doma opere, baleta i drame. Kazalište je svečano otvoreno 1895. godine. Od tada ta institucija bogatim repertoarom od svjetskih klasika do nacionalne tradicije i suvremenog stvaralaštva obogaćuje kulturni život Zagreba. Zdenac života Zagrebačko sveučilište Fontana s nazivom Zdenac života djelo je kipara Ivana Meštrovića nastalo početkom 20. stoljeća kada je i postavljeno ispred Hrvatskoga narodnog kazališta. Po mnogima to je jedna od najljepših fontana uopće zbog kreativnosti rješenja, jednostavnosti i impresionističkog tretiranja plohe. Fontana je Meštrovićevo remek-djelo zaigrane ranije faze stvaralaštva. Simboličku poruku isprepletenih ljudskih aktova koji posežu za vodom života, od staraca i ljubavnika do djece svaki prolaznik tumači na svoj način. Nitko ne ostaje ravnodušan pred univerzalnom humanističkom temom. Na sjevernoj strani trga nazvanog po Josipu Brozu Titu (1892. – 1980.), predsjedniku SFR Jugoslavije, nalazi se zgrada Rektorata Zagrebačkog sveučilišta. Sveučilište u Zagrebu najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi, s godinom osnutka 1669. Danas ga čine 29 fakulteta, tri akademije i jedan sveučilišni centar. Zgrada Rektorata sagrađena u 19. stoljeću prvobitno je služila kao bolnica, a neko vrijeme je čak bila i tvornica duhana. Ispred ulaza nalazi se skulptura Povijest Hrvata, hrvatski nacionalni simbol postavljen na to mjesto 1971. godine. Predložak za to djelo kiparu Ivanu Meštroviću bio je portret njegove majke. Korak po korak 51 Hrvatsko narodno kazalište Zdenac života Zagrebačko sveučilište Muzej za umjetnost i obrt Sveti Juraj Muzej Mimara Muzej za umjetnost i obrt Sveti Juraj Muzej Mimara Na zapadnoj strani trga nalazi se Muzej za umjetnost i obrt osnovan 1880. godine. Bila je to jedna od prvih institucija takve vrste u Europi. Osnovni joj je zadatak u početku bio očuvanje tradicionalnih vrijednosti narodnog obrta i kultiviranje estetike novog građanskog sloja. Stoga je uz muzej osnovana Obrtna škola, današnja Škola primijenjene umjetnosti i dizajna. Stalni postav muzeja prostire se na tri kata i prikazuje razvoj umjetničke i obrtničke proizvodnje od gotike do art décoa. Izložene su zbirke satova, metala, stakla, keramike i tekstila. Muzej također organizira vrlo posjećene povremene tematske izložbe te izložbe starih majstora i suvremenih stvaratelja. Sveti Juraj ubija zmaja poznata je srednjovjekovna tema o borbi dobra i zla te pobjedi kršćanstva nad bezbožnim barbarima. Skulptura je djelo austrijskog kipara Antona Fernkorna. Prvobitno je izrađena za palaču u Beču 1853. godine. Cinčani odljev je kupljen i dovezen u Zagreb gdje se seli po različitim lokacijama. Konačno 1908. godine odljev u bronci postavlja se na današnje mjesto na kojem već jedno stoljeće vrli vitez ubija zmaja. Na Rooseveltovu trgu u neorenesansnoj palači s kraja 19. stoljeća nalazi se raznovrsna zbirka Muzeja Mimara. Muzej je nastao donacijom sakupljača umjetnina Ante Topića Mimare i otvorena je za javnost 1987. godine kada je Zagreb bio domaćin Univerzijade, međunarodnih studentskih igara. Stalni postav muzeja oblikovan je kao kronološko nizanje povijesnostilskih razdoblja. Od razdoblja starog Egipta i Grčke do slika i crteža velikih majstora kao što su Rafael, Velasquez, Rubens, Rembrant i Goya. Zbirka stakla izuzetna je cjelina umjetničkih vrijednosti staklarskog obrta. 52 Korak po korak Korak po korak 53 16. Kuća Kallina Stan arhitekta Masarykova ulica Kovačića Prvi zagrebački neboder Nikola Tesla Kuća Kallina Stan arhitekta Kovačića Prvi zagrebački neboder Nikola Tesla U ulici Tomaša Masaryka, prvog predsjednika Čehoslovačke Republike, od 19. stoljeća se grade reprezentativne poslovno stambene zgrade. Najzanimljivija je uglovnica Kallina izgrađena početkom 20. stoljeća prema projektu arhitekta Vjekoslava Bastla. Fasada je obložena keramičkim pločicama i treća je takva uopće sagrađena u srednjoj Europi. Znakovito je da je investitor imao tvornicu keramičkih pločica. Secesijski oblikovani detalji na fasadi zaslužuju svaki pogled, a posebno začuđuju stilizirani šišmiši. U Masarykovoj ulici na broju 21-23 u zgradi koju je projektirao arhitekt Viktor Kovačić sačuvan je interijer njegova stana uređenog prema vlastitoj zamisli. Stambeno poslovna zgrada sagrađena je početkom 20. stoljeća u vremenu ekspanzije utjecaja građanskog sloja. Viktor Kovačić (1874. - 1924.) zagovarao je logičnost i praktičnost u arhitekturi smatrajući da se stanovi grade zbog ljudi, a ne zbog pokućstva. Mansardni stan jedan je od malobrojnih sačuvanih detaljno promišljenih interijera kulture stanovanja s početka 20. stoljeća. Uglovnica u Masarykovoj ulici ima čast biti prvi zagrebački neboder. Deveterokatna zgrada od 35 metara visine sagrađena je 1933. godine u samo 79 radnih dana zahvaljujući novoj vrsti konstrukcije. Građani su ju spontano nazvali neboder iako je čak sam autor Slavko Löwy osporavao taj zvučni naziv zbog ne tako velike visine. Bez obzira priznajemo li ju kao neboder, ta zgrada je jedan od pionirskih pothvata racionalističke elegancije hrvatske moderne arhitekture razdoblja između dvaju svjetskih ratova. Na mjestu gdje se spajaju Masarykova i Teslina ulica postavljen je spomenik Nikoli Tesli (1856. - 1943.) povodom 150. obljetnice rođenja tog iznimnog znanstvenika i inovatora. Nikola Tesla je rođen i odrastao u Hrvatskoj, nakon školovanja u Europi odlazi u SAD, gdje i umire. Tesla je otkrio rotirajuće magnetsko polje i uveo višefazne sustave za prijenos električne energije. Zahvaljujući Teslinu vizionarstvu danas koristimo internet, radio i daljinsko upravljanje. Za suvremenike je bio čarobnjak jer mnoge njegove izume i eksperimente nisu razumjeli. Čak do danas nisu rastumačene sve Tesline tajne. 54 Korak po korak Korak po korak 55 17. Trg Petra Preradovića Trg Petra Preradovića Trg Petra Preradovića nazvan je imenom generala i pjesnika domoljubnih i ljubavnih tema (Petar Preradović 1818. - 1872.). Njegov spomenik je u sredini trga. Međutim službeni naziv trga se rijetko koristi jer ga svi zovu Cvjetni trg. Od 14. stoljeća se tu održavaju sajmovi, a popularno ime dolazi od štandova s cvijećem. Na sjevernoj strani trga pravoslavna je crkva Svetog Preobraženja sagrađena koncem 19. stoljeća na mjestu rimokatoličke crkve Svete Margarete. Opuštena atmosfera kafića i njihovih terasa na trgu i u obližnjim ulicama je primjer zagrebačke kulture dnevnog boravka. Uz kavu se odvijaju poslovni sastanci i susreću dragi prijatelji. Tin Ujević Miškecov prolaz Oktogon Prizemljeno sunce Napretkov neboder Tin Ujević Miškecov prolaz Spomenik u čast jednomu od najvećih hrvatskih pjesnika Augustinu Tinu Ujeviću (1891. - 1955.) postavljen je u blizini Cvjetnog trga u spomen stote obljetnice pjesnikova rođenja. Posljednji pravi boem čitav svoj život bježi od konvencija i živi kao profesionalni pjesnik. Njegove stihove o doslovno svemu pod suncem djeca u školama uče na pamet i svatko zna izreći barem par njegovih stihova. Mnogo se anegdota veže uz Tinov lik, njegov veliki stari kaput, šešir na glavi i čašu vina koju ispija u nekoj od zagrebačkih gostionica. Tin je bio i ostao urbani nomad. Prolaz koji spaja Masarykovu i Varšavsku ulicu dobio je ime po Miškecu uz kojeg se veže topla ljudska priča. Pravim imenom Mihael Erdec, prije Drugog svjetskog rata bio je akrobat u cirkusu, ali je zbog nesreće završio na ulici. Stan je našao u kotlovnici kina u prolazu. Obavljao je pomoćne poslove i svirao usnu harmoniku. Oni koji ga se sjećaju, pamte ga samo po dobrome i velikoj neuzvraćenoj ljubavi prema Štefici Vidačić, prvoj zagrebačkoj miss. Oktogon Prizemljeno sunce Oktogon, omiljeni gradski prolaz dobio je ime po središnjem osmerokutnom prostoru sa staklenim krovom. Trgovačka galerija i prolaz spaja užurbanu bučnu Ilicu s opuštenom atmosferom Cvjetnog trga. Reprezentativna poslovnostambena zgrada nekadašnje Prve hrvatske štedionice sagrađena je koncem 19. stoljeća u rekordnom roku od 15 mjeseci. Jamačno najpoznatija suvremena skulptura u Zagrebu jest Prizemljeno sunce Ivana Kožarića. Zlatna kugla od fiberglasa prvotno je postavljena 1971. godine na trgu kod Hrvatskoga narodnog kazališta. No poslije je nova verzija od trajnije pozlaćene bronce preseljena u Bogovićevu ulicu. Jednostavno, a tako neobično sunce na tlu intrigira prolaznike u šumi stolova, Kravata Hrvatska je domovina kravate, neizbježnog detalja svakoga poslovnog sastanka. Hrvatski vojnici u službi francuskoga 58 Korak po korak kralja za vrijeme tridesetogodišnjeg rata u 17. stoljeću oko vrata su nosili rupce koji su pobudili interes i tada modno osviještenih Parižana. Praktični detalj à la croate posebno se svidio Kralju Suncu, Luju XIV. i od tada kravata postaje modni hit u Europi. Napretkov neboder stolaca i suncobrana. Poneki ga čak pokušavaju zakotrljati, a drugi se pitaju koliko vrijedi toliki grumen zlata. Upravo je ta skulptura potakla stvaranje zagrebačkog Sunčeva sustava. Naime, u odnosu na sunce astrološko-aritmetički je raspoređeno devet planeta širom grada i njihovo lociranje predstavlja pravi pustolovni zadatak. Ugao Bogovićeve i Gajeve ulice od 1936. godine naglašava stambeno-poslovna zgrada kulturnog društva Napredak. Sedmerokatnica s potkrovljem ovalnog tlocrta djelo je arhitekta Stjepana Planića. U vrijeme nastanka smatrana je pravim neboderom pa ju i danas tako zovemo. Završetak na vrhu zgrade podsjeća na zupčanik, dio tadašnjeg znaka društva. Boja fasade arhitektova je posveta tradicijskoj arhitekturi i modroj galici. Nju u ruralnim dijelovima Hrvatske vinogradari koriste za suzbijanje bolesti vinove loze. Korak po korak 59 18. Ilica Ilica Najpoznatija zagrebačka ulica jest Ilica. Dugo vremena je sa šest kilometara dužine bila najduža ulica u gradu, a danas je tek četvrta jer su ju pretekle nove avenije. Bez obzira na poredak, Ilica je zadržala bogat život i ulogu glavne gradske arterije s trgovinama, upravnim zgradama, kazalištima pa čak i prvom pivovarom. Jedna je od rijetkih ulica koja nije mijenjala naziv od 15. stoljeća. Zbog smjera istok — zapad, poznata je i po zasljepljujućem suncu kada se u popodnevnim satima krećete u smjeru zapada. 60 Korak po korak A. K. Miošić Tramvaj Zagrebački tramvaj jedan je od simbola grada. Davne 1891. godine zagrebačkim ulicama počeo je prometovati tramvaj koji su vukli konji. Prijevoz nije bio pretjerano brz pa je zamijenjen električnim tramvajem 1910. godine. Desetak godina poslije svi su tramvaji obojeni u prepoznatljivu plavu boju, službenu boju grada Zagreba. Trenutačno je grad umrežen s 15 dnevnih i 4 noćne linije. Mesnička ulica, jedna od rijetkih ulica sa sačuvanim starim granitnim kockama, od srednjeg vijeka nosi naziv po svojim stanovnicima, mesarima. Spomenik Andriji Kačiću Miošiću (1704. - 1760.) obilježava početak strme ulice koja povezuje Ilicu s Gornjim gradom. Spomenik fratru, pjesniku i prosvjetitelju postavljen je 1891. godine i djelo je kipara Ivana Rendića. Miošićeva pjesmarica Razgovor ugodni naroda slovinskoga prvi put je izdana 1756. godine, a do danas je s preko 70 izdanja najčitanije djelo na hrvatskom jeziku. Korak po korak 61 A. K. Miošić Britanski trg Crkva Sv. Blaža Penkala Sitan, ali bitan alat za pisanje izumljen je upravo u Zagrebu. Na samom početku 20. stoljeća praktični izum Slavoljuba Penkale 62 Korak po korak Britanski trg Crkva Sv. Blaža Britanski trg, slikoviti trg s nekoliko imena Ilički trg i Mali plac svaki radni dan prije podne je tržnica svježih namirnica. To sastajalište prijatelja i mjesto šahovskih dvoboja, vikendom se pretvara u originalnu sajamsku izložbu pod vedrim nebom. Ljubitelji antikviteta, umjetnina, starih ploča i stripova pronaći će sitnicu za sebe ili samo uživati na suncu uz jutarnju kavu. Crkva Svetog Blaža, sveca i mučenika poznatog po daru izlječenja grla nalazi se na križanju Prilaza Gjure Deželića i Primorske ulice u Donjem gradu, nekoliko minuta hoda od zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta. Arhitekt Viktor Kovačić projektirao je monumentalnu crkvu kombinacijom građevnih oblika Bizanta, hrvatske zamijenio je pero i tintu. U kratkom roku penkalomanija je zavladala svijetom. Mehanička olovka i nalivpero proizvode se u Zagrebu i izvoze u sedam- desetak zemalja svijeta. Pionir modernih vremena gospodin Penkala (1871. – 1922.) konstruirao je prvi hrvatski zrakoplov koji leti već 1910. godine. tradicijske gradnje i suvremenih stremljenja u arhitekturi na početku 20. stoljeća. Gradnja počinje 1912. godine, no rat sprječava završetak. Kupola od armiranog betona prva je takva konstrukcija u Hrvatskoj. Za vrijeme božićnih blagdana u crvi su izložene posebno lijepe jaslice, rad kipara Vojte Braniše iz 1916. godine. 19. Jurišićeva ulica Stjepan Radić Pošta Jurišićeva ulica Jurišićeva ulica od glavnog gradskog trga vodi u istočni dio grada. Uz palače financijskih institucija, u toj se ulici nalazi velika zgrada pošte iz 1904. godine u stilu mađarske secesije. Na samom početku Jurišićeve ulice, nasuprot povijesnoj Radićevoj knjižari, smjestio se spomenik Stjepanu Radiću (1871. – 1928.). Istaknuti hrvatski političar i domoljub ubijen je u atentatu u beogradskoj skupštini. Bio je veliki govornik i ostao najpopularniji političar u Hrvatskoj. 64 Korak po korak Novakova ulica Vlaška ulica August Šenoa Burza HDLU Burza Viktor Kovačić, hrvatski arhitekt (1874. – 1924.). Progresivnim razmišljanjima utjecao je na arhitekturu svojeg vremena početkom 20. stoljeća. Naglašavao je društvenu odgovornost arhitekta. Zagovara funkcionalnost arhitekture koja odgovara suvremenim potrebama i novim zahtjevima udobnosti te odbacuje lažnost historicizma. U svojim djelima, većinom u Zagrebu, kombinira suvremenost i nasljeđe. Smatra se začetnikom moderniteta u hrvatskoj arhitekturi. Na kraju Jurišićeve ulice, na Trgu hrvatskih velikana, nalazi se zgrada koju je 1922. projektirao arhitekt Viktor Kovačić za potrebe burze. Burza za robu i vrednote u Zagrebu postoji od 1907. godine, ali je zbog političkih prilika imala kraće ili duže prekide u radu. Ta burza je zatvorena 1945. godine jer špekulantska ustanova nije bila dio socijalističkog programa. Kovačić u oblikovanju koristi jednostavne klasične elemente što odražava reprezentativnost ustanove. Danas je tu smještena Hrvatska narodna banka. HDLU Novakova ulica Vlaška ulica Obližnji Trg žrtava fašizma obilježava HDLU, zgrada Hrvatskoga društva likovnih umjetnika u kojoj se održavaju izložbe i kulturna događanja. Jedinstveni izložbeni prostor kružnog tlocrta nastao je prema idejnoj zamisli kipara Ivana Meštrovića. Prvotno izgrađen 1938. godine kao umjetnički paviljon, u vrijeme Drugog svjetskog rata prenamjenjuje se u džamiju s prigrađenim, a poslije srušenim minaretima. Iako je odavna dom umjetnika, Zagrepčani tu posebnu građevinu i danas nazivaju džamija. Zavojita Novakova ulica nalazi se u blizini Vlaške ulice, kod Ribnjaka. Ona je reprezentativni primjer u potpunosti očuvanog ambijenta obiteljskih vila zagrebačke škole moderne arhitekture. Kao i u europskim gradovima, arhitektura prve polovice 20. stoljeća unaprjeđuje kvalitetu življenja. Koriste se novi materijali i prevladavaju ravni krovovi, inovacija za to vrijeme. Zagrebačka škola s novom generacijom mladih hrvatskih arhitekata u svom pristupu projektiranja kombinira dvije svjetske struje, funkcionalnost i organičko oblikovanje. Ulica koja u 21. stoljeću ima očuvan ambijent starih gradskih jednokatnica i tradicijskih obrta jest Vlaška ulica. Proteže se ispod zidina oko katedrale prema istočnom dijelu grada. Naziv je dobila po svojim stanovnicima, Talijanima koji su držali trgovine. U toj ulici rođen je književnik August Šenoa i upravo je u njoj podignut spomenik, rad kiparice Marije Ujević, koji prikazuje njegov lik oslonjen o oglasni stup. Na njemu je otisnuta i Šenoina pjesma o lijepom i ponositom rodnom gradu, koji je neizmjerno volio. 66 Korak po korak Paprenjak Aromatični kolač paprenjak spremale su žene starog Zagreba. Pripremaju se i danas. Neobična kombinacija sastojaka – meda, oraha i papra glavna je slastica u vrijeme zimskih blagdana. Slatkopapreni zalogaj najbolje prija uz šalicu toplog čaja. Korisna je informacija da što dulje stoji, prhko tijesto paprenjaka ima bogatiji okus. Korak po korak 67 Širi centar Tehnički muzej Vukovarska avenija Muzej suvremene umjetnosti Rijeka Sava Bundek Jarun Mirogoj Park Maksimir Medvednica Širi centar Tehnički muzej Vukovarska avenija Na Savskoj cesti, prometnoj ulici koja spaja centar grada s rijekom Savom smjestio se Tehnički muzej. Upravo tu, u konstrukcijsko-inovativnoj drvenoj zgradi sagrađenoj 1950-ih godina čuvaju se dostignuća znanosti i tehnike. Posjetitelji putuju od rudnika do zvijezda. U muzeju su izloženi konjski tramvaji, prikazan je početak razvoja astronautike, svemirske letjelice, a posjetitelji mogu i sami sudjelovati u nekom od eksperimenata slavnoga Nikole Tesle. Hrvatska je zemlja važnih inovatora: uz Teslu, tu su Faust Vrančić i Ruđer Bošković, pa se i o njima može u Tehničkom muzeju nešto naučiti. Nakon Drugoga svjetskog rata dolazi do izvanredno stvaralačkog i plodnog razdoblja hrvatske arhitekture. Tada nastaje programski smišljena avenija velikih stambenih zgrada i državnih institucija, danas poznata kao Avenija grada Vukovara. Tada su se hrvatski arhitekti, tradicionalno pod utjecajem Europe, oduprli diktatu soc-realizma i grade se zgrade za kvalitetno stanovanje kao što je zgrada Drage Galića. Gradi se iznimna, nova Gradska vijećnica arhitekta Kazimira Ostrogovića. Malo poslije nastaje 70 Korak po korak Muzej suvremene umjetnosti U Novom Zagrebu svoja vrata posjetiteljima i zaljubljenicima u umjetnost otvara Muzej suvremene umjetnosti. Publici je izložen stalni postav inozemne i domaće kolekcije suvremene umjetnosti od pedesetih godina 20. stoljeća do danas. U Koncertna dvorana Vatroslava novoj zgradi na gotovo 15 000 Lisinskog, nazvana po skladatelju kvadratnih metara Zagrepčani i prve hrvatske opere Ljubav i zloba. gosti grada mogu se upoznati s U blizini dvorane 1990-ih sagra- originalnim djelima u formi skulđena je nova zgrada Nacionalne pture, slikarstva, fotografije, filma, i sveučilišne knjižnice u koju je videa, instalacije ili performancea, smješten fond od 2,5 milijuna od hrvatskih do inozemnih knjiga na 114 kilometara polica. umjetnika. Povremene izložbe prate trenutačna kretanja u svijetu umjetničkoga stvaralaštva. Korak po korak 71 Bundek Rijeka Sava Jarun Uz rijeku Savu nalazi se Bundek, 35 hektara mira, zelenila i prirode gotovo u središtu grada. Zagrepčani tu provode vikende u rekreaciji, šetnji i odmoru. Park je posebno prikladan za djecu jer ima uređena igrališta za različite uzraste. Ribiči love ribu na jezerima koja su dom patkama i labudovima. Sava je s duljinom od 940 kilometara jedna od tri najdulje rijeke u Hrvatskoj, izvire u Sloveniji i utječe u Dunav. Rijeka Sava ima veliku ulogu u nastanku Zagreba. Grad se je prvotno razvio na njezinoj lijevoj obali, a nakon Drugoga svjetskog rata širi se na desnu obalu i naziva se Novi Zagreb. U davnini je Sava čuvala grad od neprijatelja, a često je izlijevanjem prijetila svojim stanovnicima. Velika poplava 1964. godine preplavila je Zagreb nakon čega su tokovi rijeke ukroćeni gradnjom kanala. Rijeka Sava spaja i razdvaja dvije obale grada. Južno od središta grada nalazi se jezero Jarun, takozvano zagrebačko more. Jarun se sastoji od Velikog i Malog jezera koja su nastala iskapanjem šljunka iz rukavaca rijeke Save nakon katastrofalne poplave 1964. godine. Jezera se uređuju osamdesetih godina 20. stoljeća za potrebe održavanja Univerzijade 1987., sportskih studentskih igara. Uređena je regatna staza, tereni za timske sportove i biciklistička staza što Jarun čini najvećim sportskorekreacijskim centrom u Zagrebu. 72 Korak po korak Šljunčane plaže za vrućih ljetnih dana pune su kupača. Osim jezera, Jarun ima i otoke: Otok Univerzijade, Otok Trešnjevka, Otok hrvatske mladeži, Otok veslača, Otok divljine i Otok ljubavi. Preko dana vrvi šetačima, sportašima i rekreativcima, a navečer noćni klubovi na obalama jezera privlače ljude željne zabave. Korak po korak 73 Mirogoj Izvan uže gradske jezgre u podnožju Medvednice nalazi se središnje gradsko groblje Mirogoj. Prije nastanka tog groblja koncem 19. stoljeća Zagreb je imao čak njih deset. Monumentalne arkade, paviljoni i kupole djelo su arhitekta Hermana Bolléa. Na istom su groblju pokopani Park Maksimir pripadnici različitih konfesija. Prvi pogreb, pogreb učitelja mačevanja Miroslava Singera, bio je 1876. godine. U doslovnom smislu to je mjesto mira za preminule i jedno od najljepših groblja u Europi, ali ujedno predivan park i umjetnička galerija na otvorenom. Herman Bollé, arhitekt i urbanist (1845. – 1926). Arhitekt rođen u Njemačkoj dolazi u Hrvatsku 1876. godine zbog obnove crkve Svetog Marka na Gornjem gradu. Od tada ostaje u Zagrebu i postaje vodeća ličnost u arhitektonskim i urbanističkim 74 Korak po korak projektima nakon katastrofalnog potresa 1880. godine. Najznačajniji projekti su mu obnova katedrale u neogotičkom stilu koji podsjeća na kölnsku katedralu u Bolléovu rodnom gradu, neorenesansne zidine Mirogoja te Muzej za umjetnost i obrt. Medvednica U istočnom dijelu grada, nedaZagreb je jedan od rijetkih leko od glavnog gradskog trga gradova koji nadomak sredinalazi se park Maksimir. To prvo štu imaju park prirode. To je javno šetalište u jugoistočnoj Medvednica odnosno Sljeme, sam Europi otvoreno je 1794. godine. vrh te gore koja štiti Zagreb od Zagrebački biskup Maksimilijan hladnih sjevernih vjetrova. Sljeme Vrhovac dao je preurediti je omiljeno izletište građana. hrastovu šumu okruženu livaDo vrha na nadmorskoj visini dama i ispresijecanu potocima od 1 035 metara i planinarskih u francuski perivoj. Po svom domova vode mnogobrojne utemeljitelju, perivoj je nazvan planinarske staze, a na odredištu Maksimilijanovim mirom ili skra- je obavezna okrjepa grahom. Iako ćeno Maksimirom. Doista, park ga danas nema, na Medvednici je do danas ostao oaza zelenog je u prošlosti obitavao medmira i mjesto odmora i rekreacije. vjed, o čemu svjedoči i ime U jednom dijelu parka u prvoj gore. Već tradicionalno, Sljeme polovici 20. stoljeća pokrenut je početkom svake godine okuzoološki vrt sa samo tri lisice i tri plja najbolje svjetske skijašice i sove. U zagrebačkom zoološkom skijaše na utrci Svjetskog kupa. vrtu na površini od 7 hektara danas živi 275 životinjskih vrsta. Korak po korak 75 Izdavač: Turistička zajednica grada Zagreba Tekst: Martina Petrinović Lektorica: Ivana Kurtović Budja Turistička zajednica grada Zagreba Fotografije: Želimir Horvat Juraj Kopač 10000 Zagreb Željko Krčadinac Kaptol 5 Patrik Macek Ivo Pervan www.zagreb-touristinfo.hr Tomislav Rastić [email protected] Tomislav Šklopan Ivor Vodanović Goran Vranić Arhiva AMZ Arhiva HAZU Arhiva TZGZ Fototeka MGZ Art direktor: Ivan Doroghy Dizajn i prijelom: DZN Studio Tisak: Kerschoffset ISBN 978-953-228-022-7 Korak po korak 77 78 Korak po korak
© Copyright 2024 Paperzz
