close

Enter

Log in using OpenID

Korak po korak - Turistička zajednica grada Zagreba

embedDownload
Korak po korak
Šetnja
gradom
Dobrodošli u Zagreb!
Ovaj izbor kulturnih
i povijesnih znamenitosti
Zagreba pomoći će Vam
pri upoznavanju grada.
Korak po korak prikazan je
način života Zagrepčana
kroz stoljeća, od nastanka
grada do danas.
Od legendi, do povijesnih
ličnosti. Nećete se izgubiti
u labirintu ulica jer uvijek
možete stati i pitati za
smjer. Oduševit će Vas
gostoprimstvo Zagrepčana.
B Korak po korak
2
Gornji grad
6
8
14
16
18
19
20
22
26
32
34
Trg bana Josipa Jelačića
Kaptol
Dolac
Tkalčićeva ulica
Krvavi most
Radićeva ulica
Kamenita vrata
Opatička ulica
Markov trg
Katarinin trg
Strossmayerovo šetalište
36
Donji grad
40
44
48
50
54
56
60
64
Trg Nikole Šubića Zrinskog
Trg kralja Tomislava
Marulićev trg
Trg Maršala Tita
Masarykova ulica
Trg Petra Preradovića
Ilica
Jurišićeva ulica
68
Širi centar
2 Korak po korak
Korak po korak 3
Markov trg
Opatička ulica
Strossmayerovo šetalište
Katarinin trg
Dolac
Radićeva ulica
Kamenita vrata
Tkalčićeva ulica
Trg bana Jelačića
Kaptol
Gornji grad
Gornji grad
1. Trg bana Josipa
Jelačića
2. Kaptol
3. Dolac
4. Tkalčićeva ulica
5. Krvavi most
6. Radićeva ulica
7. Kamenita vrata
8. Opatička ulica
9. Markov trg
10. Katarinin trg
11. Strossmayerovo
šetalište
1.
Trg bana
Josipa Jelačića
Trg bana Josipa Jelačića
Središnje mjesto grada Zagreba
jest Trg bana Josipa Jelačića.
Trg je nastao u podnožju dvaju
naselja, Kaptola i Gradeca, uz
izvor Manduševac. Gradske
vlasti su 1641. godine odredile
da će se tu održavati sajmovi.
Današnje zgrade su nastajale od
početka 19. stoljeća. Na njihovim
fasadama su vidljivi različiti
graditeljski stilovi od neostilova
19. stoljeća, bidermajera i secesije
do moderne i postmoderne.
Trg je više puta mijenjao ime.
Josip grof
Jelačić Bužimski
(1801. – 1859.),
general i hrvatski
ban od 1848. do
1859. godine.
Ukinuo je kmetstvo i sazvao
U početku se na njemu trgovalo
pa je nazvan Harmica prema
mađarskoj riječi za tridesetnicu,
carinu koja se ubirala na robu.
1848. godine, još za života bana
Jelačića, trg se naziva po njemu.
Nakon Drugoga svjetskog rata
trg se zove Trg Republike. Staro
ime vraćeno mu je 1990. godine.
Osim što se na Trgu bana Josipa
Jelačića održavaju središnja
društvena događanja, stanovnici
se svakodnevno sastaju na za to
najpoznatijim mjestima u gradu
– “pod satom” i “pod repom“.
prve izbore za
Hrvatski sabor. Za
vrijeme revolucije
u Mađarskoj 1848.
godine kao vojskovođa je pobijedio
u nizu bitaka
protiv ustanika.
U Hrvatskoj se
slavi kao nacionalni junak.
U njegovu čast
novčanica od
20 kuna nosi
njegov lik.
Ban Josip

Jelačić
Fontana

Manduševac
Ban Josip Jelačić
Fontana Manduševac
Spomenik banu Josipu Jelačiću
rad je austrijskog kipara Antona
Fernkorna. Postavljen je 1866.
godine te uklonjen 1947. godine.
Nakon peticije građana spomenik
se vraća 1990. godine na banov
rođendan 16. listopada. Od tada
je spomenik orijentiran prema
jugu, a ne više prema sjeveru i
Mađarskoj kao u originalnom
postavu iz 19. stoljeća.
Ispod fontane Manduševac nalazi
se izvor koji je opskrbljivao Zagreb
do kraja 19. stoljeća. Sudski spisi o
progonima vještica spominju izvor
kao njihovo glavno sastajalište. Uz
izvor se veže legenda o nastanku
imena grada. Naime, jednoga sunčanog dana stari, drevni ban, umoran i žedan, na povratku iz bitke
reče lijepoj djevojci Mandi da mu
zagrabi vode s izvora. Tako je izvor
dobio ime Manduševac, a grad ime
Zagreb. U vrijeme dok je voda iz
zdenca bila pitka, govorilo se da
će se onaj tko se ondje napije vode
uvijek vraćati u Zagreb. Danas živi
predaja o Manduševcu kao zdencu
sreće koji ispunjava želju za novčić.
2.
Kaptol
Katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene
Djevice Marije jedan je od
simbola grada Zagreba. Ona je
izniman primjer promjene kroz
graditeljske stilove jer su na tom
kompleksu zastupljeni gotovo
svi stilovi. Zagrebačka biskupija
je osnovana 1094. godine.
Ubrzo nakon toga započela je
izgradnja katedrale. Troapsidalno
svetište s poligonalnim apsidama
građeno je u ranogotičkom stilu
koncem 13. stoljeća. Tri broda
koji već teže kasnogotičkom
Renesansne zidine
izjednačivanju visine prostora
građena su u 14. i 15. stoljeću.
U vrijeme gradnje zvonika, turska
vojska je zaprijetila gradu pa
je gradnja preusmjerena na
zaštitne bedeme Nakon prestanka
opasnosti od napadača u
17. stoljeću gradi se jedan zvonik.
Tada je barok obuhvatio cijelu
gradnju, što je danas vidljivo
na raskošnim oltarima.
Tijekom 18. stoljeća južno i
istočno krilo tvrđave pregrađeno
je u monumentalnu klasicističku
biskupsku palaču. Veliki potres
Obrambene zidine s kulama oko
1880. godine nanio je velike štete zagrebačke katedrale nastale
katedrali i cijelom gradu. Tada
su za vrijeme opasnosti od
započinje obnova katedrale u
Turaka. Sagrađene su u rekorneogotičkom stilu u skladu s
dno kratkom roku od 1512. do
europskim trendovima. Prema
1521. godine. Obnova katedrale
nacrtima austrijskog graditelja
krajem 19. stoljeća predvidjela je
Friedricha von Schmidta
rušenje jedne kule ispred ulaza
izgradnju je vodio Herman Bollé. u katedralu kako bi se omogućio
Katedrala dobiva svoj današnji
nesmetan pogled na nju. Unatoč
oblik s dva vitka tornja vidljiva iz rušenju i dogradnji to su jedne
cijeloga grada. Visina tornjeva je od najbolje očuvanih renesansnih
oko 105 metara, iako mišljenja
obrambenih zidina u Europi.
građana o visini nisu usklađena.
Biskup Duh
Prvi zagrebački
biskup bio je Duh.
Čeha neobična
imena na dužnost je oko 1094.
godine postavio
utemeljitelj
biskupije, kralj
Ladislav. Duh nije
da je bio prisiljen
koristiti neku od
postojećih crkava
kao privremenu
katedralu. U čast
biskupa Duha
stube koje spajaju Tkalčićevu i
Opatovinu nose
njegovo ime.
dugo bio na čelu
novoosnovane
biskupije, ali
se odlikovao
sposobnošću i
časnim životom.
Vjerojatno je
upravo on započeo izgradnju
katedrale budući
Korak po korak 9
Kapela Sv. Stjepana
Biskup Stjepan II. je nakon
Tatarskih pohoda u prvoj polovici
13. stoljeća podigao kapelu
svom imenjaku svetom Stjepanu
Prvomučeniku tik uz katedralu.
Privremeno je služila za održavanje obreda za vrijeme većih
građevinskih radova na katedrali.
Romaničko-gotička kapela je
ukorporirana u nadbiskupsku
palaču u 18. stoljeću i do danas
je sačuvana. Gotičke freske
iz 14. stoljeća jedinstven su
primjer u Hrvatskoj umjetnosti.
10 Korak po korak
Riznica
Bogorodica s anđelima
je kopiju, a original prodao u
Americi. Slučajem je prijevara
otkrivena. Danas se original
i kopija čuvaju u riznici.
Uoči drugog posjeta pape Ivana
Pavla II. Hrvatskoj 1998. godine
prizori s plenarija pretočeni su
u srebrne korice Evanđelistara
koji je darovan Svetom ocu.
Riznica zagrebačke katedrale
svjedoči o 14-stoljetnom kontinuitetu kršćanstva na ovim
prostorima. Liturgijski predmeti
od zlata, srebra, drva i pergamene čuvaju se iznad sakristije
katedrale. Najstariji i najvrjedniji
predmet jest plenarij od bjelokosti
s deset prizora iz Isusova života.
U Zagrebu je već od 11. stoljeća.
Uz njega je vezan slučaj krađe.
Lažni grof koji se je predstavljao
kao ljubitelj umjetnosti, načinio
Anton
Dominick Ritter
von Fernkorn
(1813. – 1878.),
austrijski kipar
poznat po realističnim javnim
spomenicima
konjanika.
U Zagrebu se
nalazi više njegovih djela: konjaničke skulpture
bana Jelačića
i Svetoga Jurja,
reljef Merkura
i Bogorodica s
četiri anđela.
Nakon završetka obnove katedrale
u neogotičkom stilu, ispred nje
je sagrađena fontana prema
projektu arhitekta Hermana
Bolléa koji je radio nacrte i za
crkvu. Autor pozlaćenih skulptura
Bogorodice i četiriju anđela koji
utjelovljuju kršćanske kreposti:
Vjeru, Nadu, Nevinost i Poniznost
austrijski je kipar Fernkorn.
Katedrala

Renesansne zidine

Bogorodica s

anđelima
Park Ribnjak

Crkva Sv. Franje

Prišlinova kula

Crkva Sv. Marije

Petrica Kerempuh

Park Ribnjak
Crkva Sv. Franje
Prišlinova kula
Nekadašnji biskupski ribnjaci u
kojima su svećenici s Kaptola
za posni petak lovili ribu u
19. stoljeću pretvoreni su u
perivoj engleskog tipa. Jedino
ime parka, Ribnjak, podsjeća
na prošla vremena. Danas su
ovdje egzotične biljke, skulpture,
klupe, dječji park i kapelica što
čini odlično mjesto za odmor,
šetnju i igru u centru grada.
Današnja franjevačka crkva na
Kaptolu građena je u 17. stoljeću.
Crkva sa samostanom postoji
već u 13. stoljeću. Prema legendi
tu je živio sveti Franjo Asiški.
Barokna crkva iz 17. stoljeća
oštećena je u velikom potresu
1880. godine i u procesu obnove
dobila je vanjsku neogotičku
fizionomiju. Vitraji (1961. – 1964.)
Ive Dulčića s prikazima života
svetog Franje daju unutrašnjosti
crkve poseban ugođaj. U sklopu
samostana nalazi se kapela u
manirističko-baroknom stilu s
kraja 17. stoljeća. Unutar bogate
štukature na svodu i zidovima
kapele prikazi su susreta svetog
Franje i Katarine Galović, zagrebačke plemkinje iz 13. stoljeća.
Mali park u nastavku ulice,
Opatovina, zelena je oaza u središtu grada. Do početka Drugoga
svjetskog rata tu su bili voćnjaci
i povrtnjaci kaptolskih svećeničkih kuća. Strah od napada
Turaka nagnao je žitelje Kaptola
da u srednjem vijeku sagrade
obrambene zidine oko cijelog
naselja, a ne samo oko katedrale.
Dijelovi zidina i jedina sačuvana
kula u današnjem parku dokaz su
burnih prošlih vremena. Kula je
nazvana po Prišlinu, zapovjedniku
obrambene garde. Za ljetnih
večeri ona postaje autentična
kulisa kazališnih predstava.
12 Korak po korak
3.
Dolac
Tržnica Dolac
Crkva Sv. Marije
Petrica Kerempuh
Jedna od posebnosti grada jesu
tržnice hrane na otvorenom.
Gotovo svaka četvrt ima jednu,
no najpoznatija je tržnica Dolac
u blizini katedrale. Odlukom
grada kuće na Dolcu srušene su
početkom 20. stoljeća kako bi se
1930. godine otvorila
suvremena tržnica na
tri etaže. Na njoj
proizvođači
svakodnevno od
ranog jutra prodaju
svježe voće i povrće,
meso i ribu. Plac je
jedinstveno mjesto
zvano i „zagrebački
trbuh“ gdje gurmani
nalaze sezonske
proizvode iz svih
hrvatskih regija.
Župna crkva Svete Marije iz
18. stoljeća sagrađena je na
mjestu cistercitske crkve iz
13. stoljeća. Trobrodna crkva
jedinstven je primjer baroknog
oblikovanja sakralnog prostora i
pokazuje svu raskoš mramornih
oltara i iluzionističkih fresaka.
Ulaz u crkvu se nalazi
pomalo skriven u prolazu
ispod arkada koji povezuje
tržnicu s Tkalčićevom ulicom.
Kip Petrice Kerempuha, djelo
kipara Vanje Radauša, postavljen
je 1955. godine na malen trg
na kojem se preko dana prodaje
cvijeće. Petrica Kerempuh lik
je iz hrvatske književnosti,
plebejski prorok, vragolan i
cinični komentator suvremenih
zbivanja i svojevrsna preteča
stand-up komičara. Najpoznatiji
nastup mu je u Baladama
Petrice Kerempuha (1936.), djelu
književnika Miroslava Krleže.
14 Korak po korak
Miroslav Krleža
(1893. - 1981.),
književnik i
enciklopedist.
Njegova djela
obilježila su hrvatsku književnost
20. stoljeća. Rođeni
Zagrepčanin
osnovnu školu
pohađao je
na Kaptolu.
Najpoznatija su
mu djela poema
Balade Petrice
Kerempuha,
roman Na rubu
pameti, drama
Glembajevi. Krleža
je utemeljio
Leksikografski
zavod (koji danas
nosi njegovo ime)
te je pokrenuo niz
enciklopedija. Za
života mu nisu
bila objavljena
cjelovita djela,
a oporučno je
stavio zabranu
na raspolaganje
njegovom rukopisnom ostavštinom, koja se
većim poznatim
dijelom danas
čuva i obrađuje
u Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
4.
Tkalčićeva ulica
Marija Jurić Zagorka 
Krvavi most

Gliptoteka HAZU
Sveti Juraj


Kamenita vrata

Najstarija ljekarna

Tkalčićeva ulica
Marija Jurić Zagorka
Gliptoteka HAZU
Danas živopisna gradska ulica
popularno zvana Tkalča nekoć je
bila potok Medveščak. Potok je
dijelio Kaptol i Gradec. Istočna
strana potoka pripadala je
crkvenom Kaptolu, a zapadna
svjetovnom Gradecu. Potok je
pokretao mnoge mlinove, a u 18.
stoljeću se na njemu gradi prva
zagrebačka manufaktura sukna
te sapuna, papira i likera. Zbog
zagađenosti nadsvođuje
se krajem 19. stoljeća i
pretvara se u ulicu. Tada
su živost ulice i danju i
noću održavali mali obrti,
trgovine, krčme i javne
kuće. Danas u Tkalču
sve uzraste privlače mali
butici, tradicijske trgovine, restorani i kafići.
Marija Jurić Zagorka
(1873. – 1957.) bila je hrvatska
novinarka i književnica. Potječe
iz plemićke obitelji i piše pod
pseudonimom Zagorka. Bila je
ispred svojeg vremena kao prva
žena profesionalna novinarka
u Hrvatskoj i borac za ravnopravnost žena. Pisala je romane
namijenjene široj publici u
kojima isprepliće ljubavne
priče s elementima nacionalne povijesti. Jedno od
najpopularnijih djela joj
je ciklus romana Grička
vještica, pripovijest o progonu vještica u Zagrebu.
Spomenik postavljen
1991. godine djelo je
kipara Stjepana Gračana.
U produžetku Tkalčićeve ulice, u
Medvedgradskoj ulici, u nekadašnjoj kožari smještena je Gliptoteka
Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti. Požar 1938. godine
uništava veći dio velikoga tvorničkog pogona nakon čega industrijska arhitektura 19. stoljeća postaje
dom skulptura. U stalnom postavu
su prezentirani gipsani odljevi
značajnih hrvatskih spomenika i
originali hrvatskog kiparstva 19.
i 20. stoljeća. Povremeno se održavaju izložbe suvremene umjetnosti.
16 Korak po korak
5.
Krvavi most
Kratka ulica nosi ime Krvavi most
jer je u prošlosti tu bio most koji
je povezivao Gradec i Kaptol.
Zastrašujuće ime nas podsjeća na
srednji vijek kada su se na tom
mjestu često sukobljavali stanovnici dvaju naselja zbog gospodarskih razloga. Most je srušen
1899. godine, ali je ime ostalo.
Nastavak povijesti ove ulice
mnogo je ljepši. U današnjoj
knjižnici otvorena je prva telefonska centrala i to jedanaest
godina nakon što je Alexander
Bell u Americi patentirao telefon.
Vilim Schwarz je 1887. godine
od nadležnog Ministarstva
razvoja i komunikacija dobio
licencu i pokrenuo centralu
koja je imala 45 korisnika.
Gornjogradske
vještice
Crkvena inkvizicija
je od početka
17. stoljeća u
Zagrebu osudila
na smrt lomačom
mnoge vještice
ili coprnjice za
koje se vjerovalo
da su udružene
Medvednici i
Kleku. Sredinom
18. stoljeća carica
Marija Terezija
ukinula je procese
protiv vještica
u Hrvatskoj.
Potaknuta tim
povijesnim činjenicama, spisateljica Marija Jurić
18 Korak po korak
u tajnu sektu
i na sastanke
lete namazane
čarobnom mašću.
Sastanci su se
održavali noću na
raskrižjima putova,
na Gornjem
gradu, uz izvor
Manduševac i
na planinama
6.
Krvavi most
Zagorka u svojim
romanima početkom 20. stoljeća
aktualizira problem progona
nedužnih žena i
potiče žene svojeg
doba na borbu
za svoja prava.
Radićeva ulica
Radićeva ulica
Sveti Juraj
Strma ulica koja s glavnog trga
vodi na Gornji grad nazvana
je po političaru Pavlu Radiću
ubijenom u atentatu u beogradskoj skupštini 1928. godine. Prije
se ulica zvala Duga ulica. Drvene
kuće u njoj su često stradavale
u požarima zbog čega su vremenom zamijenjene zidanim višekatnicama. Ulica je u 19. stoljeću
bila trgovačko središte grada pa
je na broju 30 otvorena 1880.
godine Prva hrvatska štedionica.
Na kućnom broju 7 rođen je
književnik Miroslav Krleža.
Djelo austrijskih kipara
Kompatschera i Windera kao
dar obitelji Mažuranić došlo je
u Zagreb početkom 20. stoljeća.
Skulptura je na toj lokaciji
od 1994. godine. Jedan je to
od rijetkih primjera prikaza
Svetoga Jurja u trenutku
kada je već ubio zmaja i dok
odaje počast protivniku.
7.
Kamenita vrata
Kamenita vrata
Lanci s broda Victory
Dora Krupićeva
Najstarija ljekarna
U Gornji grad ulazi se kroz
Kamenita vrata, jedina sačuvana
stara gradska vrata. Spominju
se u srednjem vijeku, a današnji
oblik dobila su pregradnjom u
18. stoljeću. U prolazu se smješta
kapela Majke Božje oko slike koja
je čudom spašena u razornom
požaru 1731. godine. Od tada su
Kamenita vrata mjesto hodočašća
sa zahvalama Majci Božjoj iz svih
krajeva svijeta. Dan grada
Zagreba obilježava se
31. svibnja, na dan kada
se slavi blagdan Majke
Božje od Kamenitih
vrata, zaštitnice
grada Zagreba.
Lanci postavljeni na današnje
mjesto 1878. godine potječu
s čuvenoga britanskog ratnog
broda HMS Victory. Njime je
1805. godine zapovijedao admiral
Nelson u bitci kod Trafalgara,
najvažnijoj pomorskoj bitci vođenoj tijekom napoleonskih ratova
u kojoj je Britanija pobijedila
Napoleonovu flotu. Admiral
Nelson umro je u završnom
dijelu bitke na istom brodu.
Dora Krupićeva je lik iz romana
Augusta Šenoe Zlatarevo zlato,
prvog hrvatskog povijesnog
romana (1871.). Radnja se zbiva
u Zagrebu 16. stoljeća. U središtu
je tragična pripovijest o ljubavi
između plemića i građanke. Dora
je dobra, plemenita i prelijepa
zlatareva kći otrovana zbog neuzvraćene ljubavi. Stanovala je u
Kamenitoj ulici broj 5. Brončana
skulptura, rad kipara Ive Kerdića,
postavljena je 1929. godine.
U Kamenitoj ulici nalazi se
najstarija ljekarna u Zagrebu,
otvorena 1355. godine. Nicolo
Alighieri, praunuk Dantea
Alighierija, autora Božanstvene
komedije spominje se kao ljekarnik davne 1399. godine. Ljekarna
od osnutka nije prekidala s
radom i još uvijek je u funkciji.
20 Korak po korak
August Šenoa
(1838. – 1881.),
hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik,
kritičar i feljtonist.
Najutjecajniji je i
najplodniji hrvatski
pisac 19. stoljeća.
Povijesni romani
Šenoa umro je od
zauzimaju sreposljedica upale
dišnje mjesto u
pluća od koje je
njegovu opusu.
obolio dok je kao
U tim romanima
gradonačelnik
obrađuje dogaZagreba pomagao
đaje iz različitih
unesrećenima u
razdoblja hrvatske velikom potresu
povijesti. August
1880. godine
8.
Opatička ulica
Opatička 10
Reprezentativne palače Opatičke
ulice kao svjedoci povijesnih
zbivanja pripovijedaju priče iz
zagrebačke povijesti. Tako nas
palača na adresi Opatička 10
vraća u 19. stoljeće, vrijeme
buđenja nacionalne svijesti. Tada
je trokrilna palača adaptirana za
potrebe Odjela za bogoštovlje
i nastavu, sjedište uprave
kulture i prosvjete u tadašnjoj
Hrvatskoj. Impozantni ulaz s
22 Korak po korak
Opatička 10

Opatička 18

Opatička 18
ogradom od lijevanog željeza i
poprsjima grčkih filozofa Platona
i Aristotela iznad ulaza najavljuju
svečano ozračje Zlatne dvorane.
Najistaknutiji umjetnici s prijelaza 19. u 20. stoljeće, od Vlahe
Bukovca, Celestina Medovića,
Otona Ivekovića do Roberta
Frangeša Mihanovića stvorili su
bezvremeni panteon hrvatske
kulture. Danas je u njoj smješten
Hrvatski institut za povijest.
U vrijeme jačanja utjecaja
građanstva i zahtijevanju političke samostalnosti Hrvatske u
sastavu Habsburške monarhije
početkom 19. stoljeća osniva
se Narodni dom na Gornjem
gradu. Neoklasicističku palaču
s današnjom adresom Opatička
18 otkupljuju ilirci, pripadnici
preporodnog pokreta. Palača
grofa Draškovića pretvorena
je u Narodni dom u čijoj su
se glavnoj dvorani nazvanoj
Preporodna održavali politički
sastanci i priređivali plesovi.
Muzej grada Zagreba

Ilirski trg

Popov toranj

Plinska javna
rasvjeta
Gornji grad i
Kaptol zadržali
su plinsku javnu
rasvjetu s početka
19. stoljeća. Svaki
dan u sumrak dva
nažigača pale
više od dvjesto
plinskih lanterni.
24 Korak po korak
Muzej grada Zagreba
Ilirski trg
Popov toranj
Muzej grada Zagreba smješten je
u obnovljenom bivšem samostanu
opatica svete Klare, po kojima je
Opatička ulica dobila ime. Klarise
dolaze u Zagreb u 17. stoljeću
na poziv hrvatskih velikaša čije
kćeri pristupaju redu. Redovnice
otvaraju prvu školu za djevojčice te
uz osnovne predmete podučavaju
pjevanje i glazbu. Glavno pročelje
samostana nije imalo prave prozore
što je sigurno bio trend u izgradnji,
ali i metoda izoliranja redovnica
od svakodnevnog života, kako
su nalagala stroga pravila reda.
Od 1947. godine tu je smješten
Muzej grada Zagreba u kojem su
na suvremen i zabavan način interpretirani događaji iz zagrebačke
prošlosti, od prapovijesti do danas.
Najsjevernija točka Gornjega
grada jest Ilirski trg, nastao na
sjecištu triju ulica. Trg je dobio
ime po ilirskom pokretu, nacionalno-političkom pokretu u prvoj
polovici 19. stoljeća. Kapelica s
kipom u sredini trga i zvukovi klavira koji dopiru iz škole klasičnog
baleta stvaraju neobično romantično ozračje bezvremenosti.
Kula među Zagrepčanima
poznata pod imenom Popov
toranj sagrađena je u 13. stoljeću
kao dio obrambenih zidina oko
Gradeca u vrijeme opasnosti
od turskih napada. Kako u
17. stoljeću kule i bedemi gube
svoju primarnu ulogu, Popov
toranj postaje gradsko spremište hrane, poslije klarise tu
drže nastavu. Od 1903. na vrhu
kule je smještena zvjezdarnica.
Korak po korak 25
9.
Markov trg
Crkva Sv. Marka
Markov trg središte
je Gornjega grada i
glavni trg nekadašnjega
Gradeca. U središtu trga
je župna crkva Sv. Marka
sagrađena sredinom
13. stoljeća. Iz te romaničke faze
gradnje održale su se tri crkvene
lađe s masivnim stupovima.
Gotički svodovi i svetište građeni
su u drugoj polovici 14. stoljeća,
kada je djelomično izveden južni
portal s 15 kipova u nišama, od
kojih su neke 1420. izradili majstori iz radionice praških Parlera.
Markovu crkvu obnavlja u
neogotičkom stilu Herman
Bollé koncem 19. stoljeća. Tada
nastaje krov s grbovima Trojedne
kraljevine Hrvatske, Dalmacije
i Slavonije te grada Zagreba.
26 Korak po korak
Unutrašnjost obnavljaju od
1936. do 1938. godine kipar
Ivan Meštrović i slikar Jozo
Kljaković. Od Meštrovićevih
djela nalaze se: veliko Raspeće
iznad glavnog oltara, Pietà u
apsidi i srebrni križ, u južnoj
apsidi Madona u liku seljačke
žene. Kljaković freskama oslikava
zidove prizorima iz Starog i
Novog zavjeta, a u pokrajnjoj
kapeli Sv. Fabijana i Sebastijana
prizorima iz hrvatske povijesti.
Crkva Sv. Marka

Banski dvori

Sabor

Matija Gubec

Atelje Meštrović

Hrvatski povijesni muzej

Stara gradska vijećnica

Muzej naivne umjetnosti

Banski dvori
Sabor
Banski dvori na adresi
Markov trg 1 sjedište su
hrvatske vlade i ured su premijera. Palača je sagrađena
početkom 19. stoljeća i dom je
hrvatskih banova od 1808. do
1918. godine. Tu je živio i umro
legendarni ban Josip Jelačić.
Na ovoj lokaciji zasjeda Sabor
od prve sjednice održane 1737.
godine. Današnji izgled zgrada
ima od početka 20. stoljeća.
Tu su donesene odluke o
odcjepljenju od Austro-Ugarske
1918. godine i izlasku iz
Jugoslavije 1991. godine.
Matija Gubec
Atelje Meštrović
Matija Gubec bio je vođa velike
bune hrvatskih seljaka. Vodio
je seljačku vojsku u bitki protiv
plemića kod Stubičkih Toplica
1573. godine. Nakon što su seljaci
poraženi, Gubec je uhvaćen i
odveden u Zagreb. Smaknut je
15. veljače iste godine, a prema
legendi je javno mučen na
Markovu trgu. Stavljena mu je
užarena željezna kruna kao
seljačkom kralju, a zatim
je raščetvoren. Vjeruje se
da lice na uglu zgrade
predstavlja njega.
Atelier Meštrović je dio Fundacije
Ivana Meštrovića, hrvatskoga
kipara svjetskog značaja. Zbirka
njegovih radova izložena je u kući
u kojoj je živio s obitelji od 1922.
do 1942. godine. Meštrović je
kupio dvije kuće čiji su vlasnici
od 18. stoljeću bili gumbari,
učitelj poezije, krojač i plemićke
obitelji. Uz pomoć prijatelja
arhitekata Meštrović je
preuredio kuće u atelje
i vlastiti stan koje je
darovao svojoj
domovini Hrvatskoj.
28 Korak po korak
Hrvatski povijesni muzej
Ivan Meštrović
(1883. – 1962.),
najveći hrvatski kipar svih
vremena te prvi
hrvatski umjetnik
sa svjetskim renomeom. Životni
put mu započinje
romantično u selu
u Dalmatinskoj
zagori. Još dok je
bio dječak prepoznat je njegov
umjetnički dar i
sumještani mu
sufinanciraju
školovanje u Beču.
Nakon toga živi i
radi u najvažnijim prijestolnicama europske umjetnosti.
Njegove skulpture
se nalaze širom
svijeta u stalnim
muzejskim postavima i obogaćuju
javne prostore.
Međunarodno
poznati su
njegovi konjanici
Indijanci u
Chicagu u SAD-u.
Palača Vojković – Oršić – Rauch,
najpoznatija gornjogradska barokna palača sagrađena koncem
18. stoljeća često je mijenjala
vlasnike i stanare. Kruži priča da
je prvi vlasnik Vojković stekao
imetak ženidbama s dvije postarije i bogate žene. Bez obzira na
to, u zlatnim vremenima kočija
i krinolina predstavnici hrvatske društvene elite rado su se
okupljali na balovima i koncertima u dvorani na prvome katu.
Od 1959. godine palača
udomljuje Hrvatski povijesni
muzej. Bogate zbirke portreta,
odora, zastava, oružja, karata
i fotografija vode posjetitelje
kroz kulturnu, gospodarsku i
političku povijest Hrvatske od
srednjeg vijeka do danas.
Korak po korak 29
Ćirilometodska ulica
Stara gradska vijećnica
Ćirilometodska ulica nekada
se zvala Gospodskom. U skladu
s imenom u njoj su još danas
sačuvane raskošne barokne
palače zagrebačke aristokracije. Današnje ime ulica nosi
u čast slavenskih apostola
braće Ćirila i Metoda koji su u
9. stoljeću sastavili glagoljicu,
prvo slavensko pismo. Isto
ime nosi grkokatolička crkva
koja je današnji izgled dobila
u 19. stoljeću prema zamisli
arhitekta Hermana Bolléa.
Kompleks zgrada na uglu
Ćirilometodske ulice naziva
se Stara gradska vijećnica. Od
srednjeg vijeka na tom su mjestu
zasjedali gradski dužnosnici.
1833. godine na istom mjestu je
sagrađeno prvo zagrebačko kazalište. Izgradnju je financirao trgovac Kristofor Stanković dobivši
glavni zgoditak na bečkoj lutriji.
Dvije godine nakon otvorenja prvi
put se na kazališnoj pozornici
čuje hrvatski jezik u međučinu
jedne njemačke predstave. Tu je
Imena ulica
Mnoge gornjogradske ulice
mijenjale su
imena kroz povijest. Restauratori
su nam ispod
30 Korak po korak
nekoliko slojeva
žbuke otkrili stare
dvojezične natpise
na fasadama.
Latinicom su
pisane hrvatske
kajkavske,
Muzej naivne umjetnosti
1840. godine izvedena prva predstava na hrvatskom jeziku Juran
i Sofija Ivana pl. Kukuljevića, a
šest godina poslije prva hrvatska
opera Ljubav i zloba Vatroslava
Lisinskoga. Gradska vijećnica je
nakon Drugoga svjetskog rata
preseljena u tada najnoviji dio
grada, a u Staroj vijećnici se
još i danas održavaju svečana
zasjedanja. Zagrepčanima je
vijećnica posebno mjesto jer
su mnogi neke subote upravo
tu dali svoje bračne zavjete.
Hrvatski muzej naivne umjetnosti smjestio se u jednom dijelu
gospodske barokne palače u
Ćirilometodskoj na broju 3. Drži
se da je to prvi muzej naivne
umjetnosti u svijetu. Izložena
su djela dvadesetak hrvatskih
majstora naive, poput Generalića,
Lackovića Croate i Rabuzina. Iz
njihovih djela punih emocija i
simbola pršti energija života.
a goticom,
latiničnim
pismom kasnoga
srednjeg vijeka,
njemačke inačice
imena ulica.
Korak po korak 31
10.
Katarinin trg
Crkva Sv. Katarine

Prva zagrebačka

gimnazija
Galerija Klovićevi

dvori
Pogled s Gradeca

A. G. Matoš

Uspinjača

Kula Lotrščak

Crkva Sv. Katarine
Prva zagrebačka gimnazija
Galerija Klovićevi dvori
Pogled s Gradeca
Najljepša barokna crkva u
Zagrebu dominira Katarininim
trgom. Crkvu su dali graditi
isusovci u prvoj polovici
17. stoljeća. Jednobrodna crkva
sa šest bočnih kapela i svetištem
koje završava ravnim zidom s
velikom iluzionističkom freskom
tip je isusovačkih crkava nastalih
po uzoru na Il Gesù u Rimu.
U kapelama se nalazi pet drvenih
baroknih oltara iz druge polovice
17. stoljeća i jedan mramorni
iz 1729. godine. Pročelje
crkve pregrađeno je nakon
potresa 1880. prema
projektu Hermana Bolléa.
Isusovci, rimokatolički crkveni
red poznat po znanstvenom
i obrazovnom djelovanju, u
Zagrebu su 1607. godine osnovali
prvu gimnaziju. Škola je obavljala
redovitu humanističku naobrazbu
za više stotina učenika seljačkog,
građanskog i plemićkog podrijetla.
Galerija Klovićevi dvori smještena je u bivšem isusovačkom
samostanu na Jezuitskom trgu
nazvanom po tom crkvenom redu
koji je došao u Zagreb na poziv
hrvatskih velikaša. Samostanski
kompleks se naslanja na crkvu
Svete Katarine i nastajao je u
etapama od 17. do 18. stoljeća.
Danas se tu priređuju posjećene
izložbe domaćih i inozemnih
umjetnika. Nasuprot ulazu u
galeriju nalazi se skulptura Ribar,
rad kipara Simeona Roksandića.
Ona je prva fontana na Gornjem
gradu, postavljena 1911. godine.
Iza crkve Svete Katarine s
Gradeca se pruža pogled na
Kaptol s katedralom, na tržnicu
Dolac, glavni zagrebački trg te na
monumentalne kupole glavnoga
zagrebačkog groblja Mirogoja
u podsljemenskom zelenilu.
32 Korak po korak
11.
Strossmayerovo
šetalište
Strossmayerovo šetalište
A. G. Matoš
Uspinjača
Kula Lotrščak
Šetalište Josipa Jurja
Strossmayera pod južnim
bedemom Gradeca koncem je
19. stoljeća uređeno dobrovoljnim
prilozima građana. Nazvano je po
biskupu, prosvjetitelju, političaru
i najutjecajnijoj ličnosti društvene
i političke scene u Hrvatskoj 19.
stoljeća. U obližnjem Državnom
hidrometeorološkom zavodu, na
nadmorskoj visini od 158 metara,
od davne 1862. godine
meteorolozi svakodnevno mjere i bilježe
podatke o vremenskim
uvjetima. Rijetki se
gradovi mogu pohvaliti
takvim kontinuiranim
praćenjem na temelju
kojeg se istražuju globalne klimatske promjene.
Pod drvoredom kestena šetači
u društvu pjesnika A. G. Matoša
uživaju u najromantičnijoj panorami Zagreba. Iako nije rođen u
Zagrebu, Antun Gustav Matoš
(1873. – 1914.), jedan je od najvećih zaljubljenika u grad u kojem
je odrastao. Bez dlake na jeziku
piše feljtone, putopise, kritike
i polemike kojima šokira i oduševljava suvremenike, a njegova
lirika jedan je od najvrjednijih
opusa hrvatske književnosti. Živio je boemski,
najčešće sam, umro je
rano i ostao zapamćen
kao buntovnik i sanjar.
Skulptura, djelo kipara
Ivana Kožarića postavljena
je na šetalište 1978. godine.
Uspinjača koja spaja Gornji
i Donji grad prugom dugom
66 metra najkraća je žičana
željeznica na svijetu namijenjena
javnom prometu. Uspinjača
svladava visinsku razliku od
30,5 metara za 55 sekunda, može
primiti 28 odraslih putnika i
polazi svakih 10 minuta. Prve je
putnike prevezla 1890. godine
kada je imala parni pogon što
znači da je najstarije javno
prijevozno sredstvo u Zagrebu jer
je proradila jednu godinu prije
uvođenja konjskog tramvaja.
Jedina sačuvana kula srednjovjekovne gradske utvrde iz
13. stoljeća. U 19. stoljeću dobiva
tornjić na vrhu. Prije su zvona
kule Lotrščak u sumrak pozivala
građane da se vrate u sigurnost
utvrde jer se vrata grada zatvaraju i zaključavaju. U spomen na
ta vremena svaki dan u podne
od Nove godine 1877. oglašava
se top. Postoji nekoliko verzija
o njegovu podrijetlu. Navodno
je ugarski kralj Bela IV. 1242.
godine ostavio jedan top u znak
zahvalnosti građanima što su ga
zaštitili od Tatara, pod uvjetom
da se iz topa puca svaki dan kako
ne bi zahrđao. Ne znamo je li top
ratni plijen nakon pobjede nad
Turcima, no Zagrepčani svakodnevno po njemu ugađaju satove.
34 Korak po korak
Korak po korak 35
36 Korak po korak
Korak po korak 37
Jurišićeva ulica
Trg bana Jelačića
Ilica
Trg maršala Tita
Marulićev trg
Masarykova ulica
Trg Petra Preradovića
Trg Nikole Šubića Zrinskog
Trg kralja Tomislava
Donji grad
Donji grad
12. Trg Nikole
Šubića Zrinskog
13. Trg kralja Tomislava
14. Marulićev trg
15. Trg maršala Tita
16. Masarykova ulica
17. Trg Petra Preradovića
18. Ilica
19. Jurišićeva ulica
12.
Trg Nikole
Šubića Zrinskog
Zrinjevac
Meteorološki stup
Prva fontana
Arheološki muzej
Trg je nazvan po Nikoli Šubiću
Zrinskom (1508. – 1566.), hrvatskom banu koji je poginuo u
junačkoj obrani mađarskog Sigeta
od Turaka. U gradu zelenih trgova
Zrinjevac je najpoznatiji. Teško je
zamisliti da je do kraja 19. stoljeća na ovom mjestu bio pašnjak
i stočno sajmište. Ono se preobražava u otmjenu promenadu
s platanama uvezenim iz Trsta,
glazbenim paviljonom, fontanama
i bistama uglednika. Zrinjevac
je prvi u nizu od osam trgova
nastalih u urbanističkom planiranju inženjera Milana Lenucija.
Po njemu se ovaj pandan bečkom
ringu naziva Lenucijeva potkova. Tu započinje šetnja po
Donjem gradu, galeriji građanske kulture 19. i 20. stoljeća.
Od davne 1884. godine vremenske
uvjete mjeri meteorološki stup.
Bio je to dar liječnika Adolfa
Holzera gradu Zagrebu. Zastati
pored mramornog stupa, uvjeriti
se u temperaturu i tlak zraka te
uskladiti ručni sat s brojčanikom
koji prikazuje 24 sata je obavezno.
U 19. stoljeću više imućnih građana darovalo je grad vrijednim
javnim objektima, kao što je darovan i obližnji glazbeni paviljon.
Prva zagrebačka fontana je
postavljena nedugo nakon
otvaranja vodovoda u Zagrebu
1878. godine. Projektirana prema
zamisli arhitekta Hermana Bolléa
osvježava prolaznike za vrućih
ljetnih dana. Zbog neobična
izgleda prozvana je Vrganj.
Historicistička palača VranyczanyHafner na Zrinjevcu dom je
Arheološkog muzeja koji u fundusu
od približno 400 000 artefakata
u pet glavnih kolekcija izlaže
arheološke tajne. Liber linteus
Zagrabiensis ili Zagrebačka lanena
knjiga ima fascinantnu, još neistraženu povijest. Tijelo supruge
krojača iz Tebe bilo je zamotano
u lanenu tkaninu s etruščanskim
liturgijskim kalendarom. Danas je
to najduži sačuvani etrurski tekst
koji još uvijek nije u potpunosti
dešifriran. Solinjanka, portret
nesretne Plautile, koja je živjela
u 2. stoljeću po mnogima je
najljepši portret rimske skulpture
i uvjerljivo je najdražesniji
stanar muzeja. Tu je i Vučedolska
golubica, vjerojatno najslavniji
arheološki nalaz iz Hrvatske, dio
mističnog rituala eneolitske
kulture 3 000 godina prije Krista.
40 Korak po korak
Korak po korak 41
Meteorološki stup

Prva fontana

Arheološki muzej

HAZU

Moderna galerija

HAZU
Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti, najviša znanstvena
i umjetnička ustanova nalazi se
u neorenesansnoj palači koja je
sagrađena samo za tu namjenu
1880. godine. U atriju se čuva
originalna Bašćanska ploča,
jedan od najstarijih kamenih
zapisa na hrvatskom jeziku pisan
glagoljicom iz prijelaza 11. u
12. stoljeće. U Strossmayerovoj
galeriji starih majstora čuvaju
42 Korak po korak
Moderna galerija
se umjetnička djela nastala
od 15. do 19. stoljeća koja je
skupio J. J. Strossmayer, osnivač
Akademije. U razgledavanju
je nezaobilazna barokna slika
Federika Benkovića Abraham
žrtvuje Izaka koja majstorski
dočarava napetost emotivnog trenutka u kojem otac
žrtvuje prvorođenoga sina.
Nasuprot HAZU-a u historicističkoj palači smještena je Moderna
galerija, muzej hrvatske likovne
umjetnosti 19. i 20. stoljeća.
Dva stoljeća hrvatskog slikarstva
i kiparstva prikazuje najznačajnije hrvatske umjetnike. Djela su
kronološki izložena: od prikaza
hrvatskih povijesnih događaja
na slikama Otona Ivekovića i
Vlahe Bukovca, tajanstvenog
simbolizma hrvatske secesije do
poetičnih mekih sjena slikara
Emanuela Vidovića. Izložena su
vrijedna djela slikara Kraljevića,
Račića i Becića s početka
20. stoljeća, burnog razdoblja u
europskoj umjetnosti. U stalnom
postavu je i izbor djela priznatih
suvremenih hrvatskih autora.
Korak po korak 43
13.
Trg kralja
Tomislava
Kralj Tomislav
Glavni kolodvor
Spomenik kralju Tomislavu,
prvom hrvatskom kralju nalazi
se na istoimenom trgu. Hrabri
ratnik obranio je kontinentalnu
Hrvatsku od osvajačkih napada
Mađara i prvi put ujedinio sve
hrvatske pokrajine u jednu zemlju.
Mudri vladar odlučuje kneževinu
pretvoriti u Kraljevinu Hrvatsku i
tako je 925. godine okrunjen uz
blagoslov Svete stolice. Njegova
smrt tri godine poslije nikada
nije razjašnjena. U povijesti
hrvatske države ostaje najslavniji
velikan. Kipar Robert Frangeš
Mihanović izradio je konjanički
spomenik 1938. godine, ali je
zbog dugotrajnih polemika i
Drugog svjetskog rata spomenik
postavljen tek 1947. godine.
Iz zagrebačkog govora
furt = uvijek
frtalj = četvrtina
haustor = ulazna vrata
plac = tržnica, trg
šuster = postolar
taubek = golub
gemišt = bijelo vino i mineralna voda
štenge = stube
špancir = šetnja
puca = djevojka
purger = Zagrepčanin
ura = sat
šnicl = odrezak
gelender = rukohvat
kefa = četka
fest = jako
viršle = hrenovke
fašnik = maskenbal
lajbek = prsluk
grincajg = povrće za juhu
44 Korak po korak
Prvi vlak stigao je u Zagreb 1862.
godine kada grad ima 40 000
stanovnika. Zagreb je povezan
s gospodarskim i kulturnim
središtima Bečom i Budimpeštom.
Historicističku zgradu Glavnog
kolodvora projektirao je mađarski
stručnjak za kolodvore Ferenc
Pfaff. Sagrađena je 1892. godine
i zatvara niz trgova na istočnom kraku zelene Lenucijeve
potkove. Putnici i gosti Zagreba
izlaskom iz kolodvora susreću
se s jednom od najljepših vizura
Zagreba – sa spomenikom
kralju Tomislavu, Umjetničkim
paviljonom, zvonicima katedrale
i zelenim obroncima Medvednice.
Korak po korak 45
Kralj Tomislav

Glavni kolodvor

Umjetnički paviljon

Hotel Esplanade

Umjetnički paviljon
Na Trgu kralja Tomislava nalazi
se Umjetnički paviljon. Sagrađen
je povodom Milenijske izložbe
u Budimpešti 1896. godine.
Hrvatska se na izložbi predstavlja samostalnim paviljonom.
Na paviljonu su primijenjena
najnovija iskustva u tehnologiji
gradnje s metalnim kosturom.
To je omogućilo da se paviljon
Hotel Esplanade
u Budimpešti rastavi i vlakom
dopremi u Zagreb da bi se ponovo
montirao na sadašnjem mjestu.
Svečano otvorenje upriličeno je
1898. godine velikom izložbom
suvremenih umjetnika. Time je
Umjetnički paviljon postao prvi
izložbeni prostor sagrađen samo
za tu namjenu. Od tada se tu
organiziraju izložbe najvećih
domaćih i stranih umjetnika.
Licitar
Licitar u obliku
žarko crveno
obojenog srca u
Zagrebu je tradicionalan izraz
ljubavi i privrženosti. U kontinentalnoj Hrvatskoj taj
izvorno jestivi slatki
kolač s medom
46 Korak po korak
već stoljećima se
prodaje na proštenjima i priprema za
posebne prilike. Uz
pomoć kalupa izrađuje se u različitim
oblicima i bogato
ukrašava. Omiljen
je kao ukras
tradicionalnih
božićnih drvaca.
Hotel u blizini Glavnog kolodvora
sagrađen je u vrlo kratkom roku
1925. godine. Prvobitna namjena
hotela bila je pružiti vrhunski smještaj putnicima Orient
Expressa, luksuzne vlakovne
linije kojoj je Zagreb bio jedna
od stanica na putu od Pariza do
Istanbula. U njemu su odsjedali
mnogi uvaženi gosti te su se odr-
Zaleđeni čuvari
Pažljivi promatrači
u šetnji Zagrebom
opazit će neobične
likove na fasadama, stupovima, balkonima
i tornjićima, uz
prozore i nad
vratima. Zvijeri i
demoni, zmajevi i
žavali zanimljivi društveni događaji. Posebnu pažnju javnosti izazvalo je gostovanje provokativne
tamnopute plesačice Josephine
Baker 1929. godine kada su
lokalne kreposne dame izrazile
svoje negodovanje. Tu je održan
i prvi izbor za miss 1926. godine.
Pobjednica je iduće godine u
Berlinu okrunjena za miss Europe.
knjižničarke sove
te anđeli i geniji
nisu tek obični
arhitektonski
ukrasi. Vjeruje se
da su svi na nekom
tajnom zadatku i
samo sretnici su
ih vidjeli na djelu
jer su preko dana
zaleđeni čuvari.
14.
Hrvatski

državni arhiv
Marulićev trg
Hrvatski državni arhiv
Marulićevim trgom dominira
nekadašnja zgrada Nacionalne
i sveučilišne knjižnice koja
se danas koristi za potrebe
Hrvatskog državnog arhiva.
Uvjerljivo najljepše zdanje
secesijske arhitekture u Hrvatskoj
dovršeno je 1913. godine prema
projektu arhitekta Rudolfa
Lubynskoga. Četiri sove koje nose
globuse smještene uz vanjski dio
kupole nad glavnom čitaonicom najavljuju namjenu zgrade,
isto kao i alegorije znanosti i
knjižarstva na pročeljima. Na
izvedbi kompleksnog i raskošnog projekta sudjelovali su
vrsni umjetnici. Svaki detalj,
od vitica na fasadi do namještaja pomno je osmišljen.
48 Korak po korak
Botanički vrt

Etnografski muzej

Marko Marulić,
književnik i humanist (1450. – 1524.).
Pisao je na latinskom, talijanskom
i hrvatskom jeziku.
Najveći pjesnički
domet postigao
je religioznim
epom Judita
na hrvatskom
jeziku. Nadahnut
starozavjetnom junakinjom
Juditom i turskim
prodorima, propagira kršćanske
vrijednosti i potiče
sunarodnjake na
obranu domovine. Marulića
se često naziva
ocem hrvatske
književnosti.
Botanički vrt
Etnografski muzej
U ulici nazvanoj po autoru teksta
hrvatske himne Lijepa naša domovino, Antunu Mihanoviću, nalazi
se Botanički vrt. Smješten uz
željezničku prugu dio je niza zelenih perivoja Lenucijeve potkove.
Vrt je preko zime zatvoren za
javnost, a svako proljeće od kraja
19. stoljeća otvara se izložba s
oko 10 000 vrsta različitog bilja,
od egzotičnih do autohtonih
biljaka Hrvatske kojima se vrt
posebno ponosi. Park je otvoren
do sumraka i ne naplaćuje se
ulaz, ali su pravila ponašanja
stroga: zabranjeno je hodati
po travi, galamiti, voziti bicikl i
brati cvijeće. Zelenilo, mirisi i mir
prava su oaza u središtu grada.
Etnografski muzej nalazi se u
secesijskoj zgradi nekadašnjeg
Obrtničkog doma iz 1903. godine.
Muzej je osnovan 1919. godine
na poticaj Salamona Bergera,
trgovca tekstilom i tvorničara,
podrijetlom iz Slovačke. Osnivač
je Muzeju ostavio jednu od prvih
i najvećih zbirka narodnih nošnji
i tekstila. Uz nju tu se mogu upoznati različiti uporabni predmeti i
glazbeni instrumenti etnografske
baštine Hrvatske. Zanimljive su
zbirke koje su darovali slavni
hrvatski istraživači, braća Stevo
i Mirko Seljan. Oni su sa svojih
ekspedicija u 19. stoljeću po
nepoznatim predjelima Afrike i
Južne Amerike donijeli egzotične predmete domorodaca.
Korak po korak 49
15.
Trg maršala Tita
Hrvatsko narodno kazalište
Hrvatsko narodno kazalište
nalazi se na današnjem Trgu
maršala Tita, nekad znanom
kao Sveučilišni te Kazališni trg.
Kao svojevrsno središte kulture
taj trg je zadnji u nizu od osam
zelenih trgova koji čine okosnicu
planiranja grada u 19. stoljeću.
Arhitektura historicističkog stila
koji interpretira bogate oblike
baroka 17. stoljeća smatrala se
prikladnom za kazališta.
50 Korak po korak
Poznati bečki arhitekti Ferdinand
Fellner i Herman Helmer, koji
su projektirali još četrdesetak
europskih kazališnih zgrada,
autori su zagrebačkog doma
opere, baleta i drame. Kazalište
je svečano otvoreno 1895.
godine. Od tada ta institucija
bogatim repertoarom od svjetskih
klasika do nacionalne tradicije
i suvremenog stvaralaštva
obogaćuje kulturni život Zagreba.
Zdenac života
Zagrebačko sveučilište
Fontana s nazivom Zdenac
života djelo je kipara Ivana
Meštrovića nastalo početkom
20. stoljeća kada je i postavljeno
ispred Hrvatskoga narodnog
kazališta. Po mnogima to je
jedna od najljepših fontana
uopće zbog kreativnosti rješenja,
jednostavnosti i impresionističkog tretiranja plohe. Fontana
je Meštrovićevo remek-djelo
zaigrane ranije faze stvaralaštva.
Simboličku poruku isprepletenih
ljudskih aktova koji posežu za
vodom života, od staraca i ljubavnika do djece svaki prolaznik
tumači na svoj način. Nitko ne
ostaje ravnodušan pred univerzalnom humanističkom temom.
Na sjevernoj strani trga nazvanog po Josipu Brozu Titu
(1892. – 1980.), predsjedniku
SFR Jugoslavije, nalazi se zgrada
Rektorata Zagrebačkog sveučilišta. Sveučilište u Zagrebu
najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i
među najstarijima je u Europi, s
godinom osnutka 1669. Danas ga
čine 29 fakulteta, tri akademije i jedan sveučilišni centar.
Zgrada Rektorata sagrađena u
19. stoljeću prvobitno je služila
kao bolnica, a neko vrijeme je
čak bila i tvornica duhana. Ispred
ulaza nalazi se skulptura Povijest
Hrvata, hrvatski nacionalni
simbol postavljen na to mjesto
1971. godine. Predložak za to
djelo kiparu Ivanu Meštroviću
bio je portret njegove majke.
Korak po korak 51
Hrvatsko narodno kazalište

Zdenac života

Zagrebačko sveučilište

Muzej za umjetnost i obrt

Sveti Juraj

Muzej Mimara

Muzej za umjetnost i obrt
Sveti Juraj
Muzej Mimara
Na zapadnoj strani trga nalazi
se Muzej za umjetnost i obrt
osnovan 1880. godine. Bila je to
jedna od prvih institucija takve
vrste u Europi. Osnovni joj je
zadatak u početku bio očuvanje
tradicionalnih vrijednosti narodnog obrta i kultiviranje estetike
novog građanskog sloja. Stoga
je uz muzej osnovana Obrtna
škola, današnja Škola primijenjene umjetnosti i dizajna. Stalni
postav muzeja prostire se na tri
kata i prikazuje razvoj umjetničke
i obrtničke proizvodnje od gotike
do art décoa. Izložene su zbirke
satova, metala, stakla, keramike i
tekstila. Muzej također organizira vrlo posjećene povremene
tematske izložbe te izložbe starih
majstora i suvremenih stvaratelja.
Sveti Juraj ubija zmaja poznata
je srednjovjekovna tema o borbi
dobra i zla te pobjedi kršćanstva nad bezbožnim barbarima.
Skulptura je djelo austrijskog
kipara Antona Fernkorna.
Prvobitno je izrađena za palaču u
Beču 1853. godine. Cinčani odljev
je kupljen i dovezen u Zagreb gdje
se seli po različitim lokacijama.
Konačno 1908. godine odljev u
bronci postavlja se na današnje mjesto na kojem već jedno
stoljeće vrli vitez ubija zmaja.
Na Rooseveltovu trgu u neorenesansnoj palači s kraja 19. stoljeća
nalazi se raznovrsna zbirka
Muzeja Mimara. Muzej je nastao
donacijom sakupljača umjetnina
Ante Topića Mimare i otvorena je
za javnost 1987. godine kada je
Zagreb bio domaćin Univerzijade,
međunarodnih studentskih igara.
Stalni postav muzeja oblikovan je
kao kronološko nizanje povijesnostilskih razdoblja. Od razdoblja
starog Egipta i Grčke do slika i
crteža velikih majstora kao što
su Rafael, Velasquez, Rubens,
Rembrant i Goya. Zbirka stakla
izuzetna je cjelina umjetničkih
vrijednosti staklarskog obrta.
52 Korak po korak
Korak po korak 53
16.
Kuća Kallina

Stan arhitekta

Masarykova
ulica
Kovačića
Prvi zagrebački

neboder
Nikola Tesla

Kuća Kallina
Stan arhitekta Kovačića
Prvi zagrebački neboder
Nikola Tesla
U ulici Tomaša Masaryka, prvog
predsjednika Čehoslovačke
Republike, od 19. stoljeća se
grade reprezentativne poslovno
stambene zgrade. Najzanimljivija
je uglovnica Kallina izgrađena
početkom 20. stoljeća prema
projektu arhitekta Vjekoslava
Bastla. Fasada je obložena
keramičkim pločicama i treća
je takva uopće sagrađena u
srednjoj Europi. Znakovito je
da je investitor imao tvornicu
keramičkih pločica. Secesijski
oblikovani detalji na fasadi
zaslužuju svaki pogled, a posebno
začuđuju stilizirani šišmiši.
U Masarykovoj ulici na broju
21-23 u zgradi koju je projektirao arhitekt Viktor Kovačić
sačuvan je interijer njegova
stana uređenog prema vlastitoj
zamisli. Stambeno poslovna
zgrada sagrađena je početkom
20. stoljeća u vremenu ekspanzije
utjecaja građanskog sloja. Viktor
Kovačić (1874. - 1924.) zagovarao
je logičnost i praktičnost u arhitekturi smatrajući da se stanovi
grade zbog ljudi, a ne zbog pokućstva. Mansardni stan jedan je od
malobrojnih sačuvanih detaljno
promišljenih interijera kulture
stanovanja s početka 20. stoljeća.
Uglovnica u Masarykovoj ulici
ima čast biti prvi zagrebački
neboder. Deveterokatna zgrada
od 35 metara visine sagrađena je
1933. godine u samo 79 radnih
dana zahvaljujući novoj vrsti konstrukcije. Građani su ju spontano
nazvali neboder iako je čak sam
autor Slavko Löwy osporavao taj
zvučni naziv zbog ne tako velike
visine. Bez obzira priznajemo li ju kao neboder,
ta zgrada je jedan od
pionirskih pothvata
racionalističke
elegancije hrvatske
moderne arhitekture razdoblja
između dvaju
svjetskih
ratova.
Na mjestu gdje se spajaju
Masarykova i Teslina ulica
postavljen je spomenik Nikoli
Tesli (1856. - 1943.) povodom
150. obljetnice rođenja tog iznimnog znanstvenika i inovatora.
Nikola Tesla je rođen i odrastao
u Hrvatskoj, nakon školovanja
u Europi odlazi u SAD, gdje i
umire. Tesla je otkrio rotirajuće
magnetsko polje i uveo višefazne
sustave za prijenos električne
energije. Zahvaljujući
Teslinu vizionarstvu
danas koristimo internet,
radio i daljinsko upravljanje. Za suvremenike je
bio čarobnjak jer mnoge
njegove izume i eksperimente nisu razumjeli. Čak
do danas nisu rastumačene sve Tesline tajne.
54 Korak po korak
Korak po korak 55
17.
Trg Petra
Preradovića
Trg Petra Preradovića
Trg Petra Preradovića nazvan
je imenom generala i pjesnika
domoljubnih i ljubavnih tema
(Petar Preradović 1818. - 1872.).
Njegov spomenik je u sredini
trga. Međutim službeni naziv trga
se rijetko koristi jer ga svi zovu
Cvjetni trg. Od 14. stoljeća se
tu održavaju sajmovi, a popularno ime dolazi od štandova
s cvijećem. Na sjevernoj strani
trga pravoslavna je crkva Svetog
Preobraženja sagrađena koncem
19. stoljeća na mjestu rimokatoličke crkve Svete Margarete.
Opuštena atmosfera kafića i njihovih terasa na trgu i u obližnjim
ulicama je primjer zagrebačke
kulture dnevnog boravka. Uz
kavu se odvijaju poslovni sastanci
i susreću dragi prijatelji.
Tin Ujević

Miškecov prolaz

Oktogon

Prizemljeno sunce

Napretkov neboder

Tin Ujević
Miškecov prolaz
Spomenik u čast jednomu od najvećih hrvatskih pjesnika Augustinu
Tinu Ujeviću (1891. - 1955.)
postavljen je u blizini Cvjetnog
trga u spomen stote obljetnice
pjesnikova rođenja. Posljednji pravi
boem čitav svoj život bježi od konvencija i živi kao profesionalni pjesnik. Njegove stihove o doslovno
svemu pod suncem djeca u školama uče na pamet i svatko zna
izreći barem par njegovih stihova.
Mnogo se anegdota veže uz Tinov
lik, njegov veliki stari kaput, šešir
na glavi i čašu vina koju ispija u
nekoj od zagrebačkih gostionica.
Tin je bio i ostao urbani nomad.
Prolaz koji spaja Masarykovu i
Varšavsku ulicu dobio je ime po
Miškecu uz kojeg se veže topla
ljudska priča. Pravim imenom
Mihael Erdec, prije Drugog
svjetskog rata bio je akrobat
u cirkusu, ali je zbog nesreće
završio na ulici. Stan je našao
u kotlovnici kina u prolazu.
Obavljao je pomoćne poslove i
svirao usnu harmoniku. Oni koji
ga se sjećaju, pamte ga samo
po dobrome i velikoj neuzvraćenoj ljubavi prema Štefici
Vidačić, prvoj zagrebačkoj miss.
Oktogon
Prizemljeno sunce
Oktogon, omiljeni gradski prolaz
dobio je ime po središnjem osmerokutnom prostoru sa staklenim
krovom. Trgovačka galerija i prolaz spaja užurbanu bučnu Ilicu s
opuštenom atmosferom Cvjetnog
trga. Reprezentativna poslovnostambena zgrada nekadašnje Prve
hrvatske štedionice sagrađena
je koncem 19. stoljeća u
rekordnom roku od 15 mjeseci.
Jamačno najpoznatija suvremena skulptura u Zagrebu jest
Prizemljeno sunce Ivana Kožarića.
Zlatna kugla od fiberglasa
prvotno je postavljena 1971.
godine na trgu kod Hrvatskoga
narodnog kazališta. No poslije je
nova verzija od trajnije pozlaćene
bronce preseljena u Bogovićevu
ulicu. Jednostavno, a tako
neobično sunce na tlu intrigira prolaznike u šumi stolova,
Kravata
Hrvatska je domovina kravate, neizbježnog detalja
svakoga poslovnog sastanka.
Hrvatski vojnici u
službi francuskoga
58 Korak po korak
kralja za vrijeme
tridesetogodišnjeg
rata u 17. stoljeću
oko vrata su nosili
rupce koji su
pobudili interes i
tada modno osviještenih Parižana.
Praktični detalj
à la croate
posebno se svidio
Kralju Suncu, Luju
XIV. i od tada
kravata postaje
modni hit u Europi.
Napretkov neboder
stolaca i suncobrana. Poneki
ga čak pokušavaju zakotrljati,
a drugi se pitaju koliko vrijedi
toliki grumen zlata. Upravo je
ta skulptura potakla stvaranje
zagrebačkog Sunčeva sustava.
Naime, u odnosu na sunce astrološko-aritmetički je raspoređeno
devet planeta širom grada i
njihovo lociranje predstavlja
pravi pustolovni zadatak.
Ugao Bogovićeve i Gajeve ulice
od 1936. godine naglašava
stambeno-poslovna zgrada
kulturnog društva Napredak.
Sedmerokatnica s potkrovljem
ovalnog tlocrta djelo je arhitekta
Stjepana Planića. U vrijeme
nastanka smatrana je pravim
neboderom pa ju i danas tako
zovemo. Završetak na vrhu
zgrade podsjeća na zupčanik, dio
tadašnjeg znaka društva. Boja
fasade arhitektova je posveta
tradicijskoj arhitekturi i modroj
galici. Nju u ruralnim dijelovima
Hrvatske vinogradari koriste za
suzbijanje bolesti vinove loze.
Korak po korak 59
18.
Ilica
Ilica
Najpoznatija zagrebačka ulica
jest Ilica. Dugo vremena je sa
šest kilometara dužine bila
najduža ulica u gradu, a danas
je tek četvrta jer su ju pretekle
nove avenije. Bez obzira na
poredak, Ilica je zadržala bogat
život i ulogu glavne gradske
arterije s trgovinama, upravnim
zgradama, kazalištima pa čak i
prvom pivovarom. Jedna je od
rijetkih ulica koja nije mijenjala
naziv od 15. stoljeća. Zbog
smjera istok — zapad, poznata
je i po zasljepljujućem suncu
kada se u popodnevnim satima
krećete u smjeru zapada.
60 Korak po korak
A. K. Miošić
Tramvaj
Zagrebački tramvaj jedan je od
simbola grada.
Davne 1891.
godine zagrebačkim ulicama
počeo je prometovati tramvaj
koji su vukli konji.
Prijevoz nije bio
pretjerano brz
pa je zamijenjen električnim
tramvajem 1910.
godine. Desetak
godina poslije svi
su tramvaji obojeni u prepoznatljivu plavu boju,
službenu boju
grada Zagreba.
Trenutačno je
grad umrežen
s 15 dnevnih i
4 noćne linije.
Mesnička ulica, jedna od
rijetkih ulica sa sačuvanim
starim granitnim kockama, od
srednjeg vijeka nosi naziv po
svojim stanovnicima, mesarima.
Spomenik Andriji Kačiću Miošiću
(1704. - 1760.) obilježava početak strme ulice koja povezuje
Ilicu s Gornjim gradom.
Spomenik fratru, pjesniku i
prosvjetitelju postavljen je
1891. godine i djelo je kipara
Ivana Rendića. Miošićeva
pjesmarica Razgovor ugodni
naroda slovinskoga prvi put je
izdana 1756. godine, a do danas
je s preko 70 izdanja najčitanije
djelo na hrvatskom jeziku.
Korak po korak 61
A. K. Miošić

Britanski trg

Crkva Sv. Blaža

Penkala
Sitan, ali bitan
alat za pisanje
izumljen je upravo
u Zagrebu. Na
samom početku
20. stoljeća
praktični izum
Slavoljuba Penkale
62 Korak po korak
Britanski trg
Crkva Sv. Blaža
Britanski trg, slikoviti trg s
nekoliko imena Ilički trg i Mali
plac svaki radni dan prije podne
je tržnica svježih namirnica. To
sastajalište prijatelja i mjesto
šahovskih dvoboja, vikendom se
pretvara u originalnu sajamsku izložbu pod vedrim nebom.
Ljubitelji antikviteta, umjetnina,
starih ploča i stripova pronaći će
sitnicu za sebe ili samo uživati
na suncu uz jutarnju kavu.
Crkva Svetog Blaža, sveca i mučenika poznatog po daru izlječenja
grla nalazi se na križanju Prilaza
Gjure Deželića i Primorske ulice
u Donjem gradu, nekoliko minuta
hoda od zgrade Hrvatskoga
narodnog kazališta. Arhitekt Viktor
Kovačić projektirao je monumentalnu crkvu kombinacijom građevnih oblika Bizanta, hrvatske
zamijenio je pero
i tintu. U kratkom
roku penkalomanija je zavladala
svijetom.
Mehanička olovka
i nalivpero proizvode se u Zagrebu
i izvoze u sedam-
desetak zemalja
svijeta. Pionir
modernih vremena
gospodin Penkala
(1871. – 1922.)
konstruirao je
prvi hrvatski zrakoplov koji leti
već 1910. godine.
tradicijske gradnje i suvremenih
stremljenja u arhitekturi na
početku 20. stoljeća. Gradnja počinje 1912. godine, no rat sprječava
završetak. Kupola od armiranog
betona prva je takva konstrukcija
u Hrvatskoj. Za vrijeme božićnih
blagdana u crvi su izložene
posebno lijepe jaslice, rad kipara
Vojte Braniše iz 1916. godine.
19.
Jurišićeva ulica
Stjepan Radić

Pošta

Jurišićeva ulica
Jurišićeva ulica od glavnog gradskog trga vodi u istočni dio grada.
Uz palače financijskih institucija,
u toj se ulici nalazi velika
zgrada pošte iz 1904. godine
u stilu mađarske secesije. Na
samom početku Jurišićeve ulice,
nasuprot povijesnoj Radićevoj
knjižari, smjestio se spomenik
Stjepanu Radiću (1871. – 1928.).
Istaknuti hrvatski političar i
domoljub ubijen je u atentatu
u beogradskoj skupštini. Bio je
veliki govornik i ostao najpopularniji političar u Hrvatskoj.
64 Korak po korak
Novakova ulica

Vlaška ulica

August Šenoa

Burza

HDLU

Burza
Viktor Kovačić,
hrvatski arhitekt
(1874. – 1924.).
Progresivnim
razmišljanjima
utjecao je na
arhitekturu svojeg
vremena početkom 20. stoljeća.
Naglašavao je
društvenu odgovornost arhitekta. Zagovara
funkcionalnost
arhitekture koja
odgovara suvremenim potrebama
i novim zahtjevima udobnosti te odbacuje
lažnost historicizma. U svojim
djelima, većinom
u Zagrebu, kombinira suvremenost i nasljeđe.
Smatra se začetnikom moderniteta u hrvatskoj
arhitekturi.
Na kraju Jurišićeve ulice, na Trgu
hrvatskih velikana, nalazi se
zgrada koju je 1922. projektirao
arhitekt Viktor Kovačić za potrebe
burze. Burza za robu i vrednote u
Zagrebu postoji od 1907. godine,
ali je zbog političkih prilika imala
kraće ili duže prekide u radu. Ta
burza je zatvorena 1945. godine
jer špekulantska ustanova nije
bila dio socijalističkog programa.
Kovačić u oblikovanju koristi
jednostavne klasične elemente
što odražava reprezentativnost
ustanove. Danas je tu smještena
Hrvatska narodna banka.
HDLU
Novakova ulica
Vlaška ulica
Obližnji Trg žrtava fašizma
obilježava HDLU, zgrada
Hrvatskoga društva likovnih
umjetnika u kojoj se održavaju
izložbe i kulturna događanja.
Jedinstveni izložbeni prostor
kružnog tlocrta nastao je prema
idejnoj zamisli kipara Ivana
Meštrovića. Prvotno izgrađen
1938. godine kao umjetnički
paviljon, u vrijeme Drugog
svjetskog rata prenamjenjuje
se u džamiju s prigrađenim, a
poslije srušenim minaretima.
Iako je odavna dom umjetnika,
Zagrepčani tu posebnu građevinu i danas nazivaju džamija.
Zavojita Novakova ulica nalazi
se u blizini Vlaške ulice, kod
Ribnjaka. Ona je reprezentativni primjer u potpunosti
očuvanog ambijenta obiteljskih
vila zagrebačke škole moderne
arhitekture. Kao i u europskim
gradovima, arhitektura prve
polovice 20. stoljeća unaprjeđuje
kvalitetu življenja. Koriste se
novi materijali i prevladavaju
ravni krovovi, inovacija za to
vrijeme. Zagrebačka škola s
novom generacijom mladih
hrvatskih arhitekata u svom
pristupu projektiranja kombinira
dvije svjetske struje, funkcionalnost i organičko oblikovanje.
Ulica koja u 21. stoljeću ima
očuvan ambijent starih gradskih
jednokatnica i tradicijskih obrta
jest Vlaška ulica. Proteže se
ispod zidina oko katedrale prema
istočnom dijelu grada. Naziv
je dobila po svojim stanovnicima, Talijanima koji su držali
trgovine. U toj ulici rođen je
književnik August Šenoa i upravo
je u njoj podignut spomenik,
rad kiparice Marije Ujević, koji
prikazuje njegov lik oslonjen
o oglasni stup. Na njemu je
otisnuta i Šenoina pjesma o
lijepom i ponositom rodnom
gradu, koji je neizmjerno volio.
66 Korak po korak
Paprenjak
Aromatični kolač
paprenjak spremale su žene
starog Zagreba.
Pripremaju se i
danas. Neobična
kombinacija
sastojaka ­– meda,
oraha i papra
glavna je slastica
u vrijeme zimskih
blagdana. Slatkopapreni zalogaj
najbolje prija
uz šalicu toplog
čaja. Korisna je
informacija da što
dulje stoji, prhko
tijesto paprenjaka
ima bogatiji okus.
Korak po korak 67
Širi centar
Tehnički muzej

Vukovarska avenija

 Muzej suvremene
umjetnosti
Rijeka Sava
Bundek

 Jarun
Mirogoj

Park Maksimir

Medvednica

Širi centar
Tehnički muzej
Vukovarska avenija
Na Savskoj cesti, prometnoj ulici
koja spaja centar grada s rijekom
Savom smjestio se Tehnički muzej.
Upravo tu, u konstrukcijsko-inovativnoj drvenoj zgradi sagrađenoj 1950-ih godina čuvaju se
dostignuća znanosti i tehnike.
Posjetitelji putuju od rudnika do
zvijezda. U muzeju su izloženi
konjski tramvaji, prikazan je
početak razvoja astronautike,
svemirske letjelice, a posjetitelji mogu i sami sudjelovati
u nekom od eksperimenata
slavnoga Nikole Tesle. Hrvatska
je zemlja važnih inovatora: uz
Teslu, tu su Faust Vrančić i Ruđer
Bošković, pa se i o njima može u
Tehničkom muzeju nešto naučiti.
Nakon Drugoga svjetskog rata
dolazi do izvanredno stvaralačkog i plodnog razdoblja hrvatske
arhitekture. Tada nastaje programski smišljena avenija velikih
stambenih zgrada i državnih
institucija, danas poznata kao
Avenija grada Vukovara. Tada su
se hrvatski arhitekti, tradicionalno
pod utjecajem Europe, oduprli
diktatu soc-realizma i grade se
zgrade za kvalitetno stanovanje
kao što je zgrada Drage Galića.
Gradi se iznimna, nova Gradska
vijećnica arhitekta Kazimira
Ostrogovića. Malo poslije nastaje
70 Korak po korak
Muzej suvremene umjetnosti
U Novom Zagrebu svoja vrata
posjetiteljima i zaljubljenicima
u umjetnost otvara Muzej
suvremene umjetnosti. Publici
je izložen stalni postav inozemne i domaće kolekcije suvremene umjetnosti od pedesetih
godina 20. stoljeća do danas. U
Koncertna dvorana Vatroslava
novoj zgradi na gotovo 15 000
Lisinskog, nazvana po skladatelju kvadratnih metara Zagrepčani i
prve hrvatske opere Ljubav i zloba. gosti grada mogu se upoznati s
U blizini dvorane 1990-ih sagra- originalnim djelima u formi skulđena je nova zgrada Nacionalne
pture, slikarstva, fotografije, filma,
i sveučilišne knjižnice u koju je
videa, instalacije ili performancea,
smješten fond od 2,5 milijuna
od hrvatskih do inozemnih
knjiga na 114 kilometara polica.
umjetnika. Povremene izložbe
prate trenutačna kretanja u
svijetu umjetničkoga stvaralaštva.
Korak po korak 71
Bundek
Rijeka Sava
Jarun
Uz rijeku Savu nalazi se Bundek,
35 hektara mira, zelenila i
prirode gotovo u središtu grada.
Zagrepčani tu provode vikende
u rekreaciji, šetnji i odmoru.
Park je posebno prikladan za
djecu jer ima uređena igrališta za različite uzraste. Ribiči
love ribu na jezerima koja su
dom patkama i labudovima.
Sava je s duljinom od 940 kilometara jedna od tri najdulje rijeke
u Hrvatskoj, izvire u Sloveniji i
utječe u Dunav. Rijeka Sava ima
veliku ulogu u nastanku Zagreba.
Grad se je prvotno razvio na
njezinoj lijevoj obali, a nakon
Drugoga svjetskog rata širi se
na desnu obalu i naziva se Novi
Zagreb. U davnini je Sava čuvala
grad od neprijatelja, a često je
izlijevanjem prijetila svojim stanovnicima. Velika poplava 1964.
godine preplavila je Zagreb nakon
čega su tokovi rijeke ukroćeni
gradnjom kanala. Rijeka Sava
spaja i razdvaja dvije obale grada.
Južno od središta grada nalazi
se jezero Jarun, takozvano
zagrebačko more. Jarun se
sastoji od Velikog i Malog jezera
koja su nastala iskapanjem
šljunka iz rukavaca rijeke Save
nakon katastrofalne poplave
1964. godine. Jezera se uređuju
osamdesetih godina 20. stoljeća za potrebe održavanja
Univerzijade 1987., sportskih
studentskih igara. Uređena je
regatna staza, tereni za timske
sportove i biciklistička staza što
Jarun čini najvećim sportskorekreacijskim centrom u Zagrebu.
72 Korak po korak
Šljunčane plaže za vrućih ljetnih
dana pune su kupača. Osim
jezera, Jarun ima i otoke: Otok
Univerzijade, Otok Trešnjevka, Otok
hrvatske mladeži, Otok veslača,
Otok divljine i Otok ljubavi. Preko
dana vrvi šetačima, sportašima
i rekreativcima, a navečer noćni
klubovi na obalama jezera
privlače ljude željne zabave.
Korak po korak 73
Mirogoj
Izvan uže gradske jezgre u
podnožju Medvednice nalazi se
središnje gradsko groblje Mirogoj.
Prije nastanka tog groblja koncem 19. stoljeća Zagreb je imao
čak njih deset. Monumentalne
arkade, paviljoni i kupole djelo
su arhitekta Hermana Bolléa.
Na istom su groblju pokopani
Park Maksimir
pripadnici različitih konfesija.
Prvi pogreb, pogreb učitelja
mačevanja Miroslava Singera,
bio je 1876. godine. U doslovnom smislu to je mjesto mira
za preminule i jedno od najljepših groblja u Europi, ali
ujedno predivan park i umjetnička galerija na otvorenom.
Herman Bollé,
arhitekt i urbanist
(1845. – 1926).
Arhitekt rođen u
Njemačkoj dolazi
u Hrvatsku 1876.
godine zbog
obnove crkve
Svetog Marka na
Gornjem gradu.
Od tada ostaje u
Zagrebu i postaje
vodeća ličnost u
arhitektonskim
i urbanističkim
74 Korak po korak
projektima
nakon katastrofalnog potresa
1880. godine.
Najznačajniji projekti su mu obnova
katedrale u neogotičkom stilu
koji podsjeća na
kölnsku katedralu
u Bolléovu rodnom
gradu, neorenesansne zidine
Mirogoja te Muzej
za umjetnost i obrt.
Medvednica
U istočnom dijelu grada, nedaZagreb je jedan od rijetkih
leko od glavnog gradskog trga
gradova koji nadomak sredinalazi se park Maksimir. To prvo
štu imaju park prirode. To je
javno šetalište u jugoistočnoj
Medvednica odnosno Sljeme, sam
Europi otvoreno je 1794. godine. vrh te gore koja štiti Zagreb od
Zagrebački biskup Maksimilijan
hladnih sjevernih vjetrova. Sljeme
Vrhovac dao je preurediti
je omiljeno izletište građana.
hrastovu šumu okruženu livaDo vrha na nadmorskoj visini
dama i ispresijecanu potocima
od 1 035 metara i planinarskih
u francuski perivoj. Po svom
domova vode mnogobrojne
utemeljitelju, perivoj je nazvan
planinarske staze, a na odredištu
Maksimilijanovim mirom ili skra- je obavezna okrjepa grahom. Iako
ćeno Maksimirom. Doista, park
ga danas nema, na Medvednici
je do danas ostao oaza zelenog
je u prošlosti obitavao medmira i mjesto odmora i rekreacije. vjed, o čemu svjedoči i ime
U jednom dijelu parka u prvoj
gore. Već tradicionalno, Sljeme
polovici 20. stoljeća pokrenut je
početkom svake godine okuzoološki vrt sa samo tri lisice i tri plja najbolje svjetske skijašice i
sove. U zagrebačkom zoološkom
skijaše na utrci Svjetskog kupa.
vrtu na površini od 7 hektara
danas živi 275 životinjskih vrsta.
Korak po korak 75
Izdavač:
Turistička zajednica grada Zagreba
Tekst:
Martina Petrinović
Lektorica:
Ivana Kurtović Budja
Turistička zajednica
grada Zagreba
Fotografije:
Želimir Horvat
Juraj Kopač
10000 Zagreb Željko Krčadinac
Kaptol 5 Patrik Macek
Ivo Pervan
www.zagreb-touristinfo.hr Tomislav Rastić
[email protected] Tomislav Šklopan
Ivor Vodanović
Goran Vranić
Arhiva AMZ
Arhiva HAZU
Arhiva TZGZ
Fototeka MGZ
Art direktor:
Ivan Doroghy
Dizajn i prijelom:
DZN Studio
Tisak:
Kerschoffset
ISBN 978-953-228-022-7
Korak po korak 77
78 Korak po korak
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
3
File Size
7 980 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content