MREŽA NA TERENU INTERVJU MJESECA Siniša Marijan, Predsjednik Uprave Končar - Insti 38 ožujak 2015. MREŽA tuta Za Elektrotehniku ISTRAŽIVANJE za energetiku i transport U Hrvatskoj mnogi ni ne znaju da u Zagrebu još uvijek, i to vrlo uspješno ali dosta samozatajno, radi jedini preostali iz nekad podužeg niza od dvadesetak industrijskih instituta. Njegovi visokoobrazovani kadrovi usmjereni su na istraživanje i razvoj rješenja za razne grane industrije, prije svega energetiku i transport Željko Bukša O pisano u podnaslovu končarevci rade s mnogo uspjeha pa su njihovi visokotehnološki proizvodi svoju primjenu našli u mnogim proizvodima matičnog koncerna ali i u brojnim poznatim kompanijama širom svijeta. Tako su, primjerice, svojim proizvodima koji se primjenjuju u elektroenergetskom sustavu, pomogli i uspješnu organizaciju Svjetskog rukometnog prvenstva u Kataru, a važnu ulogu imat će i u organizaciji Svjetskog nogometnog prvenstva koje bi se u toj zemlji trebalo održati 2022. godine. Riječ je o Končarevu Institutu za elektrotehniku. Zato smo s predsjednikom Uprave dr.sc. Sinišom Marijanom razgovarali o tom uspješnom spoju znanosti i realne ekonomije. Kada je i zašto Končar osnovao svoj Institut i kako ste uspjeli preživjeti u, za industriju, vrlo teškim vremenima? Današnji Končar - Institut za elektrotehniku nastao je 1991. nakon restrukturiranja Elektrotehničkog Instituta Rade Končar, osnovanog još 1961. Do tadašnjeg stečaja Institut je poslovao tako da su ostale tvrtke iz sustava nekadašnjeg Rade Končara (današnja Grupa Končar) odvajale dio prihoda za istraživanje i razvoj. Međutim, nakon restrukturiranja djeluje isključivo na tržišnim (ugovornim) principima, a broj zaposlenih je višestruko smanjen te sada u Institutu radi 165 ljudi i zarađujemo više nego nekada. Pružamo usluge primijenjenog istraživanja i razvoja na području proizvodnog programa Grupe Končar. Istovremeno, na globalnom tržištu, nudimo i vlastite proizvode te usluge istraživanja, razvoja i ispitivanja. MREŽA ožujak 2015. 39 MREŽA NA TERENU INTERVJU MJESECA Siniša Marijan, Predsjednik Uprave Končar - Insti Vremenom smo intenzivirali i samostalna istraživanja te razvoj vlastitih proizvoda koji se proizvode u Grupi ili u drugim hrvatskim tvrtkama proizvode u tvornici Končar - Električna vozila, sustav upravljanja i monitoringa vjetroagregata i vjetroelektrana (vjetroelektrana Pometeno brdo u zaleđu Splita je gotovo sva razvijena i proizvedena u Končaru), digitalni regulator napona za sustave uzbude u hidro i termoelektranama, koji se vrlo uspješno prodaju i na globalnom tržištu, kao i sustav upravljanja za modernizaciju lokomotiva koje su isporučene na brojna tržišta u regionalnom okruženju. Institut također redovito sudjeluje pri istraživanju, razvoju, ispitivanjima, nadzoru i ekspertizama na brojnim projektima koje provode ostala društva Grupe Končar. Primjerice, globalnom tržišnom uspjehu Končarevih tvornica transformatora pridonose, u okviru zajedničkih projekata, i stručnjaci Instituta. Autonomni sustav napajanja, Ladimirevci Točno je da smo jedini preživjeli “bivši” industrijski institut u Hrvatskoj, a vjerojatno je jedini razlog baš to što poslujemo po tržišnim pravilima. Doduše, vlasnik Instituta je Končar Elektroindustrija d.d. pa je uvriježeno mišljenje kako Institut sufinanciraju ostala društva Grupe Končar te da nam to olakšava poslovanje. No, to nije točno. Organiziran je kao dioničko društvo i registriran pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta kao privatna znanstvena organizacija. Rad na tržišnim principima za nas znači kako ostala Končareva društva mogu ali i ne moraju koristiti usluge Instituta, ako imaju neku bolju ponudu. Dakle, samo znanje i kompetencije daju nam prednost na tržištu, kako internom Grupe Končar, tako i globalnom. Naime, trendovi pokazuju da onaj tko nije konkurentan na globalnom tržištu gubi “utakmicu” i na hrvatskom tržištu. A onda nema dugoročno uspješnog poslovanja, novca za plaće pa ni Instituta. Kako nam se to ne bi dogodilo, uz ostalo, nastojimo diverzificirati tržišni rizik jer smo uvjereni da je to dugoročno bolje od kratkoročnog maksimaliziranja profita. Uvijek neke od naših šest osnovnih djelatnosti zbog situ- acije na tržištu i sklopljenih ugovora donose veći prihod. Ali stalno nastojimo razviti nove usluge i proizvode kako bismo smanjivanje poslova na jednoj djelatnosti spremno nadoknadili na nekoj drugoj i tako osigurali dugoročnu perspektivu. Naše uspješno poslovanje dokazuje da u tome uspijevamo i kako je to dobra poslovna strategija. Novi proizvodi Kakva je uloga Instituta u stalnom stvaranju novih proizvoda Končara i izvrsnih rezultata poslovanja matične kompanije? Naša uloga je ključna u velikom broju Končarevih proizvoda pa tako i tim novima. Uglavnom nije poznato kako je Institut, posljednjih dvadesetak godina, bio nositelj primijenjenog istraživanja i razvoja za niz proizvoda koji su danas u proizvodnom programu Grupe Končar. To su primjerice: ključne elektroničke i energetske komponente te komunikacijska oprema i rješenja za niskopodne tramvaje i nove elektromotorne i dizel-električne vlakove koji se upravo Na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru namjeravaju hladiti cijele stadione kako bi bili što ugodniji uvjeti za igrače i gledatelje, što traži golema ulaganja u energetsku infrastrukturu. Kod toga važnu ulogu ima cijeli Končar pa tako i Institut sa svojim monitoringom transformatora 40 ožujak 2015. MREŽA Radite li osim za Končar i za druge domaće i strane kompanije, i što radite za njih? Na hrvatskom tržištu partneri su nam već godinama najznačajnije tvrtke iz područja elektroenergetike, telekomunikacija i transporta. No, cilj nam je što je moguće više biti aktivan na svjetskom tržištu jer to ima pozitivan utjecaj i na cijeli Končar jer nam omogućuje ne samo bolje poslovanje i veća ulaganja u razvoj, nego i bolja tehnička i tehnološka znanja koja koristimo i za razvoj proizvoda. Primjerice, kupci ili korisnici naših proizvoda i usluga u području elektroenergetike vodeće su globalne tvrtke iz Republike Koreje, Švicarske, Švedske, Njemačke, Indije i Kanade. Najznačajniji proizvodi i usluge koje Institut izvozi su sustavi monitoringa transformatora i rotacijskih strojeva te usluge laboratorijskih ispitivanja. U posljednje vrijeme počeli smo izvoziti i usluge istraživanja i razvoja. Izvoz nam je kao bitna strateška odrednica u svakom slučaju vrlo važan pa u posljednje vrijeme tražimo agente, partnere i distributere za naše proizvode. Naime, ne može se očekivati ulazak na tržište neke zemlje preko noći jer to traje i nekoliko godina. Da to ima dobre učinke pokazuje i podatak da prije tri godine uopće nismo izvozili u Republiku Koreju, a prošle godine nam je bila najznačajniji izvozni partner. U Kanadi radimo razvoj za jednu energetsku kompaniju, što znači da su nas, unatoč jakoj konkurenciji, prepoznali. No, takav posao nije bilo nimalo lako dobiti. Prvo smo se morali dokazati na manjim ugovorima, a potom je uslijedio taj veliki posao. Na to smo jako ponosni jer će nam to biti vrlo značajna referenca na budućim natječajima jer za tu veliku kanadsku kompaniju rade poznate i dokazane svjetske tvrtke. Osim toga, dokaz uspješnosti je i podatak da smo izvezli više tuta Za Elektrotehniku KADROVI Takvih uspjeha ne bi bilo bez vrhunskih stručnjaka. Kakvi su vam kadrovski potencijali? Uistinu izvrsni. Unatoč brojnim zgradama i laboratorijima (13.000 m2; gotovo 80 m2 po zaposlenom) najznačajnija vrijednost Instituta su dobro obrazovani i motivirani suradnici. Broj zaposlenih posljednjih nekoliko godina kreće se oko 165, pri čemu je: 83% s visokim ili višim obrazovanjem, 10% doktora i magistra znanosti, a dobro je da imamo čak 41% žena u višem menadžmentu Instituta, što je iznad dugoročnog plana EK. Institut je povezan s akademskom zajednicom i sudjeluje na hrvatskim i međunarodnim projektima. Tridesetak suradnika pohađa poslijediplomske doktorske ili specijalističke studije, a potiče se objavljivanje stručnih i znanstvenih radova te pohađanje tečajeva stranih jezika, kao i svi oblici kontinuiranog cjeloživotnog obrazovanja. Kako otkrivate i privlačite potencijalne vrhunske stručnjake te zadržavate postojeće da zbog bolje zarade i uvjeta rada ne odu u inozemstvo? Najčešće još tijekom studija ili preporukama, a vrlo rijetko preko natječaja. Visina plaće sigurno je važan razlog zbog kojih se ljudi odlučuju za odlazak u inozemstvo, ali nije odlučujući. Zato nastojimo osigurati zanimljiv posao s mogućnošću velike kreativnosti te nagrađivati svaki dodatno uložen trud i rezultat. Također se trudimo stvoriti takvo okruženje u kojem se uvažavaju druga mišljenja i grade dobri međuljudski odnosi. U sklopu godišnjeg istraživanja zaposlenika koje provodimo u Institutu, više od 50% zaposlenika smatra da im je dugoročna stabilnost poslovanja najvažnija, a u prilog tvrdnji da im Institut to nudi možemo se pohvaliti da je prošle godine rođeno čak 19 djece naših zaposlenika. Iako su primanja iznad prosjeka i redovita, a plaća od 1991. nikada nije kasnila, cilj nam je u sljedećih nekoliko godina stvoriti uvjete koji će u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti rizik odlaska ključnih suradnika. Što se tiče neželjenog odlaska suradnika iz Instituta (postoji i planiran prelazak u druga društva Grupe koji za cilj ima jačanje određenih kompetencija u tim društvima), prošle godine su nam tri vrhunska stručnjaka otišla u inozemstvo, gdje su dobili puno veća primanja, ali se jedan ubrzo vratio jer je zaključio kako mu je kod nas ipak bolje. Od ostale dvojice, jedan je doktorirao, a drugi će uskoro, pa postoje i komentari koji se svode na razmišljanje kako nema smisla ulagati tako značajna sredstva u školovanje stručnjaka jer im to omogućuje lakši odlazak u inozemstvo. Međutim, realnost je da će naši suradnici, ako nisu poželjni na globalnom tržištu rada, vrlo brzo postati beskorisni i u Institutu. od 300 sustava monitoringa transformatora po cijelom svijetu, od čega više od polovice u Katar, gdje su vrlo zahtjevni klimatski uvjeti. Izvozimo i usluge, tako da naše ekipe odu u strane zemlje i tamo obave posao ili se strana oprema dopremi u Hrvatsku, u našim laboratorijima obave potrebna ispitivanja i onda vrati vlasnicima. Takav smo posao, primjerice, dogovorili sa Šveđanima koji su očito prepoznali da im se više isplati, zbog kvalitete i cijene, transport opreme do Zagreba i natrag nego posao obaviti lokalno. Svjetska prvenstva Je li točno da bez vaše opreme ne bi bilo ni svjetskih prvenstava u rukometu i nogometu u Kataru? Ima nešto u tome. Katar jako ulaže u poboljšanje infrastrukture i cilj im je sve završiti do Svjetskog prvenstva u nogometu 2022., a Svjetsko prvenstvo u rukometu im je svojevrsni “checking point”. Naime, na Svjetskom prvenstvu u nogometu, primjerice, namjeravaju hladiti cijele stadione kako bi bili što ugodniji uvjeti za igrače i gledatelje, što traži golema ulaganja u energetsku infrastrukturu. Da to uspiju treba imati ključne energetske komponente, a to su proizvodni agregati u elektranama i sustavi za prijenos i distribuciju energije (transformatori, rasklopna postrojenja itd.). A kod toga važnu ulogu ima cijeli Končar pa tako i Institut sa svojim monitoringom transformatora. Naime, veliki transformatori su jako Gluha komora u Institutu MREŽA ožujak 2015. 41 MREŽA NA TERENU INTERVJU MJESECA Siniša Marijan, Predsjednik Uprave Končar - Insti Laboratorij za fizikalno-kemijska ispitivanja skupi i vrlo važni uređaji, a nestanak električne energije stvara brojne dodatne probleme. Zato kvalitetnim monitoringom nastojimo prevenirati iznenadne kvarove i unaprijed upozoriti korisnike na potencijalne rizike. Za uspješno obavljanje vaših poslova koristite razne zanimljive laboratorije. Čemu, npr., služi klima komora za simuliranje ekstremnih temperatura ili “gluha soba”? Osnovna im je namjena ispitivanje kako se neki proizvod ponaša na ekstremnim temperaturama, odnosno utvrditi razinu buke koju emitira u okoliš. Primjerice, elektronika niskopodnog tramvaja za Zagreb morala je biti projektirana i ispitana za temperaturno područje -25 do +70 stupnjeva Celzijusa, a elektronika za neka druga područja mora ispravno raditi u temperaturnom području od -40 do +85 stupnjeva Celzijusa. To nameće specifične kriterije pri projektiranju i ispitivanju pa su zato nužni laboratorijski uvjeti, odnosno klima komora, gdje je moguće simulirati tražene uvjete rada. Inače, u takvim klima komorama temperatura se može spustiti do -55 i povećati do čak +160 stupnjeva. U njima se također i simulira životni vijek nekog proizvoda pa onda neka ispitivanja znaju trajati tjednima. Tzv. “gluha komora” služi kako bi se ispitala buka koju neka oprema ili uređaj (npr. perilica posuđa ili rublja) proizvodi jer postoje norme koje definiraju dopuštene razine koje se ne smiju prekoračiti. To su ispitivanja koja će provesti svaki oz- biljan proizvođač. Ne samo zato što ga na to tjeraju međunarodne norme ili europske direktive, nego zato što je mnogo lakše poslovati ako si siguran da tvoj proizvod zadovoljava propisane zahtjeve vezane uz klimatske uvjete, vibracije, elektromagnetska zračenja itd. Naime, ako se ulože milijuni kuna u razvoj nekog proizvoda, onda nije mudro zbog male uštede preskočiti takva ispitivanja i strepiti kako će se uređaj ponašati u radu. Imate i dugogodišnje iskustvo u ispitivanju i certificiranju elektrotehničkih proizvoda? Štoviše, Europska komisija je svrstala Institut u red najvećih notificiranih certifikacijskih tijela u Europi. Kako vam je to uspjelo i kakve sve proizvode certificirate? Institut je ispitna i certifikacijska kuća s dugogodišnjim iskustvom, orijentirana prije svega na proizvode iz područja elektrotehnike i strojarstva. Institut je i Notified Body Europske komisije za direktive povezane s: niskonaponskom opremom, radio i telekomunikacijskom terminalnom opremom, elektromagnetskom kompatibilnosti, strojevima, plinskim aparatima, posudama pod tlakom, zavarivanjem i osobnom zaštitnom opremom. Ocjena sukladnosti Naime, prije stavljanja proizvoda na tržište, proizvođač ima obvezu provesti postupak ocjene njegove sukladnosti s bitnim zahtjevima direktiva i drugih propisa koji se na njega odnose. Iako su primanja iznad prosjeka i redovita, a plaća od 1991. nikada nije kasnila, cilj nam je u sljedećih nekoliko godina stvoriti uvjete koji će u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti rizik odlaska ključnih suradnika 42 ožujak 2015. MREŽA Odgovoran je uz provedbu ocjene sukladnosti, izraditi tehničku dokumentaciju, izdati izjavu o sukladnosti i staviti CE oznaku na proizvod. Ukoliko želi proizvod prodavati na drugim tržištima (SAD, Kanada, Rusija...) mora udovoljiti i dodatnim zahtjevima prema zakonodavstvima tih zemalja. Uspješan razvoj proizvoda potrebno je zaokružiti ispitivanjima u akreditiranim laboratorijima te, ovisno o zahtjevu pojedine direktive i određenog tržišta, i certifikacijom u notificiranoj certifikacijskoj kući. Dobiti takvo priznanje Europske komisije (EK) nije bilo lako. Ne zato što mi to ne bismo znali dobro raditi, nego zato što je ta notifikacija kod njih trajala duže od godinu dana. Kad smo ušli u EU, nadležna ministarstva su naša ovlaštenja da smo akreditirani za razne vrste takvih ispitivanja u Hrvatskoj poslala u EK i svi smo očekivali brzu potvrdu da ih sada možemo raditi na razini cijele EU. Međutim, oni su od sedam poslanih zahtjeva u početku odobrili samo jedan, s obrazloženjem da smo u sukobu interesa jer smo dio Grupe Končar. Bilo je tu puno paradoksa. Mi smo npr. tražili notifikaciju za ispitivanje bušilica koje Končar ne proizvodi, što su oni odbili s objašnjenjem da Končar proizvodi električne strojeve. Odbili su nam i zahtjev za ispitivanje radiouređaja i posuda pod tlakom s objašnjenjem da Končar radi takve uređaje, što također nije bilo točno. Zato smo notifikaciju za svih sedam područja dobili tek nakon više od godinu dana uvjeravanja i pregovora, ali prije toga smo morali izbrisati sve što je ukazivalo na mogući sukob interesa. Dodatni problem bio je to što smo zbog toga izgubili suradnju s dotadašnjim korisnicima usluga, a nove nije jednostavno naći. Zato smo već počeli razmišljati o zatvaranju tog posla, iako smo to radili jedini u Hrvatskoj, a neke vrste i jedini u našem dijelu Europe. Nakon što smo taj problem ipak uspješno riješili, moramo mnogo ulagati u promociju kako bismo vratili izgubljene kupce i privukli nove. Koliko prihoda ostvarujete od suradnje s matičnom kompanijom, a koliko od poslova na domaćem i globalnom tržištu? Jeste li u izvozu uspješni kao i Končar Elektroindustrija? U odnosu na ukupni prihod od prodaje u 2014. godini, 62% ostvarili smo s društvima Grupe Končar, u što je uključen i indirektan izvoz preko Grupe (15%). Na domaćem tržištu ostvareno je 25% prihoda, a na direktan izvoz otpada 13% prihoda od prodaje (prošle godine je on povećan 20-ak posto u odnosu na plan). Dakle, ako direktnom pribrojimo izvoz preko Grupe, udio je 28%. U izvozu ipak nismo uspješni kao Grupa Končar koja oko polovice prihoda ostvaruje na stranim tržištima. Međutim, uzevši u obzir našu osnovnu djelatnost, a to je istraživanje i razvoj, mislim kako je to vrlo dobar rezultat te da se malo sličnih stranih instituta može pohvaliti takvim izvoznim rezultatima. No, vjerujemo da možemo još bolje pa nam je cilj za nekoliko godina ukupan izvoz povećati na 35-40 posto prihoda. Više od toga značilo bi da smo zapostavili suradnju s matičnom Grupom, čime bismo dugoročno sjekli granu na kojoj sjedimo. tuta Za Elektrotehniku Koliko vam je snažna konkurencija na svjetskom tržištu? Samo nekoliko naših proizvoda i usluga može se nositi s prva tri globalna konkurenta, i to su nam izvozni aduti. Za ostale proizvode tražimo tržišne niše i nudimo vrlo specifična znanja i rješenja koja potpuno udovoljavaju zahtjevima kupaca. Naime, konkurencija često ne može ponuditi tehnološki napredne proizvode koji se proizvode komadno ili u vrlo malim serijama, i tu pronalazimo poslovne prilike. Najveći uspjesi Što smatrate svojim najvećim uspjesima? Ključne komponente vlastitih proizvoda, ali i niza proizvoda Grupe Končar u čijem je razvoju Institut sudjelovao, zasnovane su na naprednim ICT tehnologijama, pri čemu je Institut razvio potpuno domaća rješenja hardvera i softvera. Naime, danas rijetke hrvatske tvrtke koriste hardver i softver koji su same razvile i proizvele. U našem slučaju riječ je o razvoju specifične ICT opreme za elektroenergetiku i transport (u tramvajima, vlakovima, vjetroagregatima, hidroelektranama...) koji traje više od dvadeset godina. Pri tome smo stekli ključne kompetencije i znanja kako bismo, pomoću vlastitih platformi hardvera i softvera, upravljali proizvodom tijekom cijelog životnog vijeka te smanjili Izvoz nam je kao bitna strateška odrednica u svakom slučaju vrlo važan pa u posljednje vrijeme tražimo agente, partnere i distributere za naše proizvode rizike preranog zastarijevanja i odbacivanja proizvoda. Na taj način želimo korisnicima ponuditi dodatnu vrijednost i, istovremeno biti odgovorni prema okolišu koji je pretrpan prerano odbačenim elektroničkim uređajima. Osim razvoja za potrebe Grupe, naši stručnjaci surađuju, na globalnoj razini, pri razvoju transformatora i za strane naručitelje. Isto tako, u mnoge smo zemlje izvezli ekspertne sustave monitoringa transformatora i rotacijskih strojeva u potpunosti razvijene u Institutu. Međutim, ipak je naš najveći uspjeh stabilno i društveno odgovorno višegodišnje poslovanje, kvalitetni stručnjaci, solidno opremljeni laboratoriji, prepoznatljivost na tržištu te solidni izgledi za opstanak u budućnosti. Koliko su patenata i inovacija dosad osmislili stručnjaci Instituta? Naša rješenja patentiramo vrlo rijetko jer je to rizično, skupo i dugotrajno. Uglavnom, odluka se donosi na osnovi analize rizika i benefita koji se mogu ostvariti patentiranjem. Što se tiče inovacija, potrebno je napomenuti kako je važno promatra li se inovacija na nacionalnoj ili globalnoj razini te što se smatra inovacijom jer, primjerice, optimiranje proizvoda po masi ili cijeni koje proizvođača pozicionira ispred konkurencije ponekad može biti značajnija poslovna inovacija od potpuno novog proizvoda ili usluge. Međutim, ako se promatra ovaj dio Europe, može se reći kako je Institut u posljednjih desetak godina razvio desetke inovativnih proizvoda i usluga o čemu svjedoče brojne nagrade i priznanja. Kradu li vam drugi ideje? To je neizbježno, a može se kompenzirati samo tako da budemo brži i bolji od drugih. Bitno je i da se to što nudimo ne može brzo i lako kopirati, a mi za to vrijeme možemo već na tržište plasirati poboljšani uređaj ili novu generaciju. Dakle, uvijek biti barem korak ispred. Sustav monitoringa transformatora MREŽA ožujak 2015. 43 MREŽA NA TERENU INTERVJU MJESECA Siniša Marijan KAKO DO KUPACA? Radite li sve po narudžbi ili i samostalno istražujete pa onda tražite kupce? Prije smo radili samo po narudžbi za tvrtke iz Grupe Končar, potom i za strane kompanije, ali s vremenom smo intenzivirali i samostalna istraživanja te razvoj vlastitih proizvoda koji se proizvode u Grupi ili u drugim hrvatskim tvrtkama. Tako sada usluge istraživanja i razvoja za naručitelje donose oko 26% prihoda, ispitivanje i certificiranje oko 40% prihoda, a udio vlastitih proizvoda u prihodima je oko 34%. Budući da su vlastiti proizvodi nastali na temelju naših istraživanja, razvoja i inovacija, može se reći kako je značajan dio poslovanja vezan za samostalne aktivnosti, Kako se financirate u ova za gospodarstvo teška vremena? Već niz godina financiramo se i investiramo isključivo vlastitim sredstvima, u čemu nam pomaže i vlasnik koji nam ostavlja cjelokupnu dobit, ali isključivo za istraživanje, razvoj i inovacije. Dakle, nemamo niti kune kreditnih obaveza. Činjenica da vlasnik ne povlači dobit pomogla nam je i u nekim situacijama kada smo, unatoč činjenici da smo dioničko društvo, morali dokazivati neovisnost od matične kompanije. Kriza i posao što znači da preuzimamo poduzetnički rizik. Kako i koliko vaši izumi pronalaze put do komercijalne primjene? Ne uspijemo sve što razvijamo i plasirati na tržište, ali nemamo radikalnih pogrešaka. Na početku “pogodimo” s oko polovicom proizvoda, ali se kasnijim poboljšanjima taj postotak poveća. Tvrtke iz Grupe pomažu nam tako da koriste naše proizvode i omogućuju nam pilot-projekte i stjecanje nužnih referenci. Naime, strani kupci redovno već na početku pitaju koristi li se naše rješenje već u Hrvatskoj. točno jer prilike na globalnom tržištu postoje pa ih treba iskoristiti. Naša poslovna politika zasniva se na diverzifikaciji rizika, tako da pad prihoda u jednoj djelatnosti pokušavamo kompenzirati povećanjem u drugoj. Naravno da nije jednostavno, ali u globalnoj tržišnoj utakmici najpogubnije je stati i ništa ne činiti. Svjesni smo da su i u našem poslu marketing i promocija izuzetno važni, na čemu smo do sada premalo radili. Zato smo to pojačali, ali još ima dosta prostora za napredak. Kakva nova otkrića i proizvode možemo iz vašeg Instituta očekivati u budućnosti? Kakav je utjecaj gospodarske krize u svijetu i Hrvatskoj na vaše poslovanje? Dosta velik. Na primjer, upravo smo s partnerom u Rusiji planirali pokrenuti posao kada je sve stalo. Ukratko, sve se svodi na poslovnu utakmicu u kojoj nema poluvremena i završetka. Pri tome se trajno mora mijenjati strategija i taktika te biti uvijek korak ispred konkurencije jer samo to pruža mogućnost da “glava bude iznad vode”. Inače, mi često svijet promatramo iz hrvatske perspektive i mislimo kako svijet “kopira” našu višegodišnju krizu, odnosno kako su sve zemlje također u krizi. To nije Točno je da smo jedini preživjeli “bivši” industrijski institut u Hrvatskoj, a vjerojatno je jedini razlog baš to što poslujemo po tržišnim pravilima 44 ožujak 2015. MREŽA Visokonaponski laboratorij instituta Ključna područja djelovanja Instituta su elektroenergetika i transport, i to se neće mijenjati, ali će se i dalje u tim područjima uvoditi napredne tehnologije zasnovane na senzorima, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, naprednim materijalima, obnovljivim izvorima. Što se tiče konkretnih proizvoda ili usluga, najbolje je ne brzati već tu temu ostaviti za sljedeći razgovor jer je mnogo toga još u raznim fazama razvoja. Za svoj autonomni sustav napajanja telekomunikacijskih baznih stanica dobili ste više međunarodnih nagrada. Kakav je interes u Hrvatskoj i svijetu za njega? Autonomni sustav napajanja telekomunikacijskih baznih stanica i svih ostalih potrošača koji nemaju pristup energetskoj infrastrukturi, zasnovan na energiji sunca, vjetra i vodika, bio je 2011. Godine prvo takvo “zeleno” rješenje jer tijekom rada ne postoji emisija CO2 u okolinu. Nažalost, iako taj proizvod koji je modularan i prilagodljiv raznim primjenama stalno poboljšavamo, zasad ga nismo uspjeli plasirati izvan Hrvatske, ali vjerujemo da ćemo i to uspjeti. Inače, za to rješenje Institut je dobio nekoliko nagrada, od kojih su dvije međunarodne (Global Telecom Business Awards 2012 te World Communication Award 2012) najznačajnije nagrade u području telekomunikacija. Imaju li i velike strane industrijske tvrtke takve razvojne institute ili to rješavaju na druge načine? Mnoge vodeće tvrtke imaju svoje korporativne razvojne i istraživačke centre. Međutim, ti centri su potpuno ili većim dijelom financirani od matice, odnosno nisu direktno na tržištu kao Institut. Naravno, to istovremeno znači da su i manje samostalni u odnosu na nas jer onaj tko daje novac definira i područje istraživanja.
© Copyright 2024 Paperzz
![shema grupe Končar [pdf] - Končar Inženjering za energetiku i](http://s3.paperzz.com/store/data/005185374_1-ad8ed915c56a0b7a66c61e8441d75e11-250x500.png)
