2010.-2014.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
MANDAT ODGOVORNE, DOSLJEDNE I USPJEŠNE POLITIKE
BAKIR
IZETBEGOVIĆ
2010.-2014.
MANDAT ODGOVORNE, DOSLJEDNE I USPJEŠNE POLITIKE
Sadržaj
UVOD
PREDAVANJE
NA OXFORDU
stranica
4
stranica
PRVI DIO:
TREĆI DIO:
DOKUMENTI,
SUSRETI,
PISMA,
REAGIRANJA
FOTO GALERIJA
stranica
6
DRUGI DIO:
stranica
86
96
BIOGRAFIJA
IZ INTERVJUA
stranica
46
stranica
120
UVOD
U publikaciji koja je pred vama prezentirane su ključne aktivnosti, dokumenti i stavovi
Bakira Izetbegovića o najvažnijim nacionalnim i državnim pitanjima, kao i strateški stavovi
prema regionalnim i globalnim problemima.
Iz njih se jasno vidi profil zrele, odgovorne, dosljedne i principijelNe politike
“U službi naroda – na strani istine” je suština
političke koncepcije koju zastupa Bakir Izetbegović.
Njegova državnička opredjeljenja jasno su se dala
vidjeti još u periodu predizborne kampanje za
bošnjačkog člana Predsjedništva BiH tokom 2010.
godine.
Bakir Izetbegović nije preuzeo matricu ponašanja
savremenih balkanskih tranzicijskih lidera koji
politički opstaju na stalnom sukobu i populističkom
podilaženju masama, manipuliranju navodnom
nacionalnom ugroženošću, itd.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Umjerenom retorikom, bez davanja nerealnih
obećanja, korektnim odnosom prema političkim
suparnicima, uz permanentno insistiranje na
ekonomiji, korištenju brojnih komparativnih
prednosti Bosne i Hercegovine, otvaranju
prema istoku i zapadu i privlačenju investitora,
regionalnoj saradnji i stabilizaciji prilika u zemlji
unio je ozbiljnost i odgovornost na političku scenu
u Bosni i Hercegovini – i pobijedio na izborima.
Tokom svog prvog mandata na mjestu bošnjačkog
člana Predsjedništva BiH ostao je dosljedan svojim
principima radeći u najboljem interesu Bošnjaka i
države Bosne i Hercegovine.
~ 3 ~
MANDAT 2010. - 2014.
Vodio je uspješnu i odgovornu vanjsku politiku
čiji su ključni ciljevi euro-atlantske integracije,
afirmiranje i jačanje međunarodne pozicije Bosne
i Hercegovine, promoviranje naše ekonomije na
stranim tržištima i privlačenje stranih investicija
Poznata je i konstruktivna uloga zamjenika
predsjednika SDA Bakira Izetbegovića u svim
pregovorima vezanim za implementaciju presude
u slučaju Sejdić-Finci koji su vođeni pod okriljem
Evropske komisije.
Bakir Izetbegović se u protekle četiri godine svog
mandata sastao sa velikim brojem najrelevantnijih
međunarodnih
zvaničnika,
njemačkom
kancelarkom Angelom Merkel, predsjednikom
Francuske Fransoa Hollandom, britanskim
premijerom Jamesom Cameronom, američkim
državnim sekretarom Hilari Klinton, u više navrata
sa svim liderima zemalja šireg regiona zapadnog
Balkana i mnogim drugim zvaničnicima.
Pored strateške opredijeljenosti za euro-atlantske
integracije, predsjedavajući Predsjedništva BiH
Bakir Izetbegović imao je i niz značajnih susreta
sa liderima zemalja arapskog svijeta kao i više
zvaničnih susreta sa predsjednikom, premijerom i
ministrima Vlade Republike Turske.
Boraveći u više navrata u sjedištu EU u Briselu,
u jednom danu je imao sastanak sa svih pet
ključnih ljudi Evropske unije – predsjednikom
EU Hermanom van Rompuyem, predsjednikom
Evropskog parlamenta Martinom Schulzom,
predsjednikom Evropske komisije Joseom
Manuelom Barrosom, visokom predstavnicom za
vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine
Ashton, te komesarom za proširenje Štefanom
Fileom.
U regionalnim okvirima djelovao je smirujuće,
ali uvijek konstruktivno i stabilizirajuće, uvijek
imajući u vidu jačanje pozicije Bosne i Hercegovine.
Historijskom se smatra Izetbegovićeva posjeta
Beogradu iz aprila 2013. godine, kada je srbijanskoj
javnosti uputio važne poruke o prošlosti, ali i
budućim odnosima dvije suverene države. Taj
se državnički čin, prihvaćen i pozdravljen i od
samog državnog vrha Srbije, smatra pozitivnom
prekretnicom u odnosima Bosne i Hercegovine i
Srbije.
Posebnu pažnju Izetbegović je posvećivao položaju
Bošnjaka u RS i dijaspori. Njegovim apelacijama
Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine spašeno je
milion bh. državaljanstava, spriječena otimačina
bošnjačkih imanja u entitetu RS kao i osporena
odluka Vlade RS o prebivalištu.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Turska je dokazani prijatelj naše zemlje, a upravo
Izetbegovićevim angažmanom pokrenuta je
turska finansijska linija od 100 miliona eura
kojom je osigurana egizistencija za hiljade
povratničkih porodica u cijeloj BiH, kroz projekte
u poljoprivredi, preradi i stočarstvu.
Zapažene su i zvanične posjete bošnjačkog
člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića
Azerbejdžanu i Pakistanu, koje su rezultirale
značajnim poboljšanjem ekonomskih odnosa sa
ovim zemljama.
Azerbejdžan
je
zahvaljujući
angažmanu
Izetbegovića u Doboju pokrenuo investiciju
vrijednu 40 miliona eura, koja će značiti posao za
nekoliko hiljada kooperanata sa ovog područja.
Prijateljstvo ovih zemalja prema bh. građanima
dokazano je i u teškim danima katastrofalnih
poplava koje su u maju ove godine pogodile našu
zemlju.
Bakir Izetbegović je u nepovoljnim političkim
uslovima u zemlji, protekle četiri godine obilježio
ozbiljnim i odgovornim radom iza kojega su ostali
vidljivi i mjerljivi rezultati.
Zbog toga je dobio plebiscitarnu podršku članstva
Stranke demokratske akcije da se ponovo kandidira
za bošnjačkog člana Predsjedništva na Općim
izborima 2014. godine.
~ 4 ~
MANDAT 2010. - 2014.
PRVI DIO:
DOKUMENTI,
SUSRETI,
PISMA,
REAGIRANJA
Izjava Bakira Izetbegovića za agenciju
Reuters
Zajednička izjava šefova država Republike
Srbije, Bosne i Hercegovine i Republike
Turske
Opasna priča o podjeli BiH
želi se učiniti legitimnom
Važan dogovor o
regionalnoj saradnji
11. maj 2011. godine
Karađorđevo, 26. april 2011. godine
Mi, šefovi država Republike Srbije, Bosne i
Hercegovine i Republike Turske, sastali smo se
danas, 26. aprila 2011. godine, u Karađorđevu, na
trilateralnom sastanku posvećenom unapređenju
međusobne saradnje, s ciljem promovisanja mira,
stabilnosti, tolerancije, zajedničke budućnosti i
evropske perspektive naših država.
Na sastanku smo otvoreno tretirali razna pitanja
od zajedničke važnosti, u prijateljskoj atmosferi,
tragajući za zajedničkim rješenjima, te podržavajući
suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja.
Zaključili smo da je proces evropskih integracija
zemalja regije od izuzetne važnosti, kao i da je
regionalna saradnja neophodan preduslov uspjeha
tih integracija.
Dogovorili smo se: Da se međusobno podržavamo
na putu evropskih integracija; Da aktivno radimo
na unapređenju ekonomske saradnje i zajedničkog
učešća u infrastrukturnim projektima bitnim
za sve zemlje regije; Da podstičemo saradnju
institucija obrazovanja, kulture, nauke i sporta; Da
podstičemo napore na eliminisanju predrasuda
(u sistemima obrazovanja); Da podstičemo
međuvjerski dijalog u našoj regiji; Da se trilateralni
sastanci nastave i u budućnosti, te da će naredni
sastanak biti održan u Bosni i Hercegovini do kraja
ove godine. BAKIR IZETBEGOVIĆ
Na pitanja kako ocjenjuje trenutnu situaciju
u Bosni i Hercegovini, s obzirom na izvještaj
Valentina Inzka, koji je podnio Vijeću sigurnosti
UN-a, te moguće implikacije u narednom periodu,
kao i kakvu ulogu Republike Srbije i Republike
Hrvatske spram BiH očekuje, član Predsjedništva
BiH Bakir Izetbegović je, između ostalog, rekao:
„Bosna i Hercegovina je na raskršću sukobljenih
integracijskih i dezintegracijskih trendova.
Višegodišnja
kumulacija
antidejtonskih
i
antidržavnih izjava i postupaka dobiva punu
fizionomiju. Dovode se u pitanje državne institucije,
naročito Sud i Tužilaštvo BiH, ovlasti i odluke
visokog predstavnika, odnosno sam Daytonski
sporazum. Također, entitet Republika Srpska
najavljujue organiziranje referenduma van svoje
nadležnosti – o pitanjima bitnim za cijelu zemlju i
sve njene građane. Svakodnevno se nameće priča o
podjeli zemlje, te se na taj način pokušava ova tema
učiniti legitimnom i prihvatljivom. Također, negira
se genocid u Sreberenici i presuda Međunarodnog
suda pravde o počinjenom genocidu u Sreberenici.
Traži se nacionalni balans u suđenju za ratne
zločine, a zna se ko je počinio genocid u Sreberenici,
ko je vršio opsadu Sarajeva i ubio hiljade građana
ovog grada, ko je odgovoran za pokolje u Brčkom,
Kozarcu, koncentracione logore u Omarskoj i na
Manjači. Za sve ovo je odgovorna vojska bosanskih
Srba i vrijeme je da se suoče s time, jer samo na
bazi suočavanja sa istinom možemo graditi bolju
budućnost.“
~ 6 ~
MANDAT 2010. - 2014.
Pismo generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-Moonu
Treba nam snažna podrška međunarodne zajednice
U šetnji Baščaršijom, prilikom zvanične posjete generalnog sekretara Ujedinjenih nacija
Ban Ki-moona Bosni i Hercegovini, 25. juli 2012. godine
9. maj 2011. godine
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir
Izetbegović uputio je generalnom sekretaru
Ujedinjenih nacija Ban Ki-moonu i predsjedniku
Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija Gérardu
Araudu pismo sljedećeg sadržaja:
„Ekselencije, u svojstvu člana Predsjedništva BiH,
želim vam skrenuti pažnju na krizu koja se odvija
u BiH, a koja bi, ako ne bude spriječena, mogla
predstavljati prijetnju miru i sigurnosti moje
zemlje. Ključni elementi Daytonskog mirovnog
sporazuma se krše, a ustavni i pravni poredak
Bosne i Hercegovine dovode se u pitanje. Sud
i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine se otvoreno
osporavaju, a ovlasti visokog predstavnika se
flagrantno negiraju. Ovi antidejtonski potezi,
kombinovani s direktnom konfrontacijom s
visokim predstavnikom, prijete da unazade
iznimni napredak koji je ostvaren u izgradnji mira
i stabilnosti u BiH u proteklih petnaest godina.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
U svjetlu trenutne situacije, BiH je potrebna
snažna podrška međunarodne zajednice, kako bi
se zaustavio rastući trend dezintegracija i zemlja
vratila na put reformi i evroatlantskih integracija
koje nemaju alternative. Destabilizirajuće
aktivnosti moraju biti zaustavljene prije nego što
izmaknu kontroli. Zato pozivam Vijeće sigurnosti
UN-a da izrazi punu podršku i snažno podupre
ovlasti i odluke visokog predstavnika, podsjećajući
sve aktere da se te odluke moraju poštovati i
sprovoditi. Ovo je ključni momenat za Bosnu i
Hercegovinu. Ogroman trud je uložen u izgradnju
mira i stabilnosti u ovoj zemlji u zadnjih petnaest
godina. Ovo dostignuće mora biti očuvano, kako
bi BiH mogla da nastavi koračati ka prosperitetu
kojem teže svi njeni građani. Duboko vjerujem
da je izgradnja zajedničke budućnosti u BiH kao
jednoj državi u najboljem interesu svih u BiH. Taj
cilj može se ostvariti samo dijalogom, saradnjom i
kompromisom.“
~ 7 ~
MANDAT 2010. - 2014.
Ustavni sud BiH usvojio apelaciju Bakira
Izetbegovića
Izjava o hapšenju Ratka Mladića
Hladnokrvno naređivao
ubijanja, a krio se kukavički
Spašen milion bh.
državljanstava
26. maj 2011. godine
26. maj 2011. godine
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović
uputio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu
ustavnosti člana 17. i člana 39. st. 1. i 2. Zakona o
državljanstvu Bosne i Hercegovine (Sl. Glasnik bih
br.4/97,13/97,41/02,6/03,14/03) sa prijedlogom
da se navedeni članovi stave van snage.
Osporeni članovi Zakona suprotni su Ustavu
Bosne i Hercegovine i međunarodnim
instrumentima kojima se sprečava diskriminacija.
Bez objektivnog i razumnog opravdanja različito
se tretiraju prava građana Bosne i Hercegovine
koji žive u inostranstvu. Naime, osporeni članovi
Zakona u različitu poziciju stavljaju državljane
Bosne i Hercegovine koji su stekli državljanstvo
susjednih zemalja, ili zemalja sa kojima Bosna i
Hercegovina ima potpisan bilaterarni sporazum, i
naše državljane koji nisu u jednoj od gore navedene
dvije grupe, a koji žive u zemljama sa kojima Bosna
i Hercegovina do sada nije zaključila ugovore o
dvojnom državljanstvu. Na ovaj način se preko
milion državljana Bosne i Hercegovine dovodi u
diskriminirajuću poziciju da 01.01.2013. godine
izgube državljanstvo Bosne i Hercegovine.
(Ustavni sud Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Ustavni sud) je Odlukom broj U 9/11
od 23. septembra 2011. godine usvojio zahtjev
Bakira Izetbegovića, člana Predsjedništva Bosne
i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti čl. 17. i 39.
Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine
(«Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 4/97,
13/99, 41/02, 6/03, 14/03, 82/05, 43/09 i 76/09; u
daljnjem tekstu: Zakon o državljanstvu). Ustavni
sud je predmetnom odlukom utvrdio da članovi 17.
i 39. stav 1. Zakona o državljanstvu nisu u skladu
sa članom I/7.b) i d) Ustava Bosne i Hercegovine.)
BAKIR IZETBEGOVIĆ
„Ovo jeste jedan dobar dan za BiH i za regiju,
veoma značajan za sve žrtve zločinačkih pohoda
generala Mladića, za budućnost BiH i regije. Pravda
je očigledno spora, u ovom slučaju prespora, ali
je neizbježna. Hapšenje Ratka Mladića je jedna
od pretpostavki za zadovoljenje pravde i budi
nadu za konačno utvrđivanje svih činjenica i
istine o onome šta se dešavalo tokom rata, ali i
onome šta se dešavalo poslije rata, dakle u ovom
periodu nehapšenja Ratka Mladića. Ovo hapšenje
će dati dodatni poticaj procesima regionalnog
pomirenja, pri čemu je vrlo važno istaći da je
hapšenje izvršeno od zvaničnih institucija Srbije i
uz pomoć zvaničnih institucija BiH. Pozdravljam
odlučnost međunarodne zajednice koja je stajala
nepokolebljivo pri stavu da se uhapsi general
Mladić, i na taj način pomogla odlučnost u Srbiji.
Ta odlučnost koju je Republika Srbija pokazala
ovim hapšenjem daje nam za pravo da se nadamo
jednom novom poglavlju u saradnji dvije države
i bit će sigurno od pomoći dijelu srbijanske
javnosti i dijelu bosanskohercegovačke javnosti u
suočavanju s istinom o bližoj prošlosti. I o samom
generalu Mladiću, to je čovjek koji je bio spreman
hladnokrvno narediti ubijanje hiljada ljudi, hiljada
dječaka i nije pokazao nimalo lične hrabrosti da se
suoči sa optužbama. Krio se kukavički i dopustio da
bude uhapšen na ovakav način. Dakle, to je poruka
svima koji su u njemu vidjeli ličnog ili nacionalnog
heroja. Imaju, evo, šansu da sada stvore pravu sliku
o njemu.„
~ 8 ~
MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegović uputio pismo predsjedniku
Srbije Borisu Tadiću
Ustavni sud BiH prihvatio Izetbegovićevu
apelaciju
Riješiti probleme
stanovnika Janje
Spriječena otimačina
bošnjačkih imanja u RS
12. juli 2011. godine
22. august 2011. godine
S
ciljem
rješavanja
pitanja
korištenja
poljoprivrednog zemljišta građana Mjesne
zajednice Janja, koje se nalazi na desnoj obali
Drine, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović
uputio je pismo predsjedniku Republike Srbije
Borisu Tadiću.
U obrazloženju zahtjeva koji je Ustavnom sudu BiH
uputio član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović,
između ostaloga, stoji:
U pismu, referirajući se na razgovore vođene tokom
nedavne zvanične posjete srbijanskog predsjednika
Bosni i Hercegovini, član Predsjedništva BiH Bakir
Izetbegović je pozvao predsjednika Borisa Tadića
da pomogne rješavanju ovog otvorenog pitanja,
uspostavom privremenog graničnog prijelaza
za pogranični saobraćaj, koji bi funkcionisao do
definisanja državne granice dvije zemlje.
Ocijenio je da bi to vlasnicima omogućilo pristup
njihovom zemljištu, a bilo bi korisno i u kontekstu
trenda poboljšanja bilateralnih odnosa. U pismu
člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića
srbijanskom predsjedniku između ostalog se
navodi:
„Građani BiH o kojima je ovdje riječ imaju velikih
poteškoća u pristupu i eksploataciji navedenog
poljoprivrednog zemljišta već dugi niz godina.
Nema sumnje da bi praktično rješavanje njihovog
problema bilo od velike koristi, kako za njih same,
tako i za ukupne odnose Bosne i Hercegovine i
Republike Srbije.”
BAKIR IZETBEGOVIĆ
„Cilj donošenja Zakona o katastru očigledno nije
da se omogući kontrola korištenja imovine u
skladu s općim interesima, odnosno da se osigura
naplata poreza ili drugih doprinosa ili kazni, već
da se liši imovine svaka osoba koja nije u posjedu
te imovine.
Zakon ostavlja prostora javnim vlastima, a ne
sudovima, da cijene svaku konkretnu situaciju.
Zakonom se uvodi pravna nesigurnost kao manir
ponašanja državnih organa, što je potpuno u
suprotnosti s pozitivnom obavezom države da
zaštiti imovinu, a ne da svojim djelovanjem potire
prava i proizvodi potpuno novo faktičko stanje.
Entitet Republika Srpska je odlučio da liši imovine
sve ljude koji nisu u posjedu svoje imovine u
momentu njenog popisa i omogući trenutnim
posjediocima da se upišu kao vlasnici, pa čak i kada
nemaju nikakav pravni osnov za posjedovanje te
imovine.
Pri tome čak i ne koristi službene evidencije o
nekretninama i njihovim vlasnicima, osim kada
nije moguće na bazi faktičkog stanja evidentirati tu
imovinu.
S obzirom na činjenicu da van zemlje živi više od
1.350.000 osoba koje vode porijeklo iz BiH, gotovo
da je suvišno pominjati koliki uticaj i na koliki
se broj stanovnika, državljana BiH koji imaju
imovinu u Republici Srpskoj, ovaj zakon može
negativno odraziti. Poznata je činjenica da Bosna i
Hercegovina nije nikada donijela zakon o državnoj
imovini, a osporenim Zakonom se omogućava
da sva imovina Bosne i Hercegovine jednostavno
bude preknjižena na Republiku Srpsku.
~ 9 ~
MANDAT 2010. - 2014.
Objekti koji su trenutno u posjedu javnih vlasti
Republike Srpske, a koji se u zemljišnim knjigama
vode kao imovina Bosne i Hercegovine ili nekog
drugog subjekta (kao što su kasarne koje su bile
u vlasništvu bivše SFRJ i njenih organa, a koje su,
u skladu sa Aneksom G Sporazuma o sukcesiji,
postale imovina Bosne i Hercegovine), bez ikakve
pravne procedure bit će preknjiženi na Republiku
Srpsku.
S obzirom da se osporeni Zakon primjenjuje od
marta 2011. godine, zahtijeva se od Ustavnog suda
da donese privremenu mjeru kojom će obustaviti
primjenu ovog zakona do okončanja postupka pred
Ustavnim sudom BiH i time spriječi nastajanje
nenadoknadive štete za hiljade ljudi koji bi
nesumnjivo bili pogođeni njegovom primjenom.“
(Ustavni sud BiH usvojio je na današnjoj
plenarnoj sjednici (27.11.2011. godine) zahtjev
člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića
za donošenje privremene mjere, te je obustavio
primjenu Zakona o katastru Republike Srpske
(RS).
Kako je saopšteno, ova odluka stupa na snagu
odmah i proizvodi pravno djelovanje do donošenja
konačne odluke Ustavnog suda BiH.).
Godišnjica Bošnjačkog sabora
Odbijen je zlokobni plan
o podjeli BiH i vraćeno
nacionalno ime Bošnjak
26. septembar 2011.
zajednice BiH i najznačajnijih kulturnih institucija,
377 sabornika i 88 poslanika iz svih okruga
Bosne i Hercegovine, odbili su tada, tačno prije
osamnaest godina, pokušaj nametanja zlokobnog
plana o podjeli Bosne i Hercegovine. Jednoglasno
je odbačen ponuđeni tzv. Ženevski mirovni plan,
koji je predviđao stvaranje tri etničke republike,
s pravom na secesiju u okviru labave državne
zajednice. Eho ove hrabre i sudbonosne odluke
odjeknuo je u svjetskoj javnosti kao herojski izbor
između ponuđenog nepravednog mira i nastavka
pravedne borbe za opstanak naroda i cjelovitu
državu Bosnu i Hercegovinu. Na istom zasjedanju,
Bošnjački sabor donio je još jednu historijsku
odluku. Usvojena je Deklaracija o bošnjaštvu, kojom
je bosanskim muslimanima vraćeno nacionalno
ime Bošnjak. „Mi ovom deklaracijom o narodnom
imenu definitivno skidamo s dnevnog reda nova
neslaganja, kolebanja i nedoumice“, kazao je tada
jedan od naših velikana, Alija Isaković.
Danas, u miru, Bosnu i Hercegovinu izgrađujemo
kao slobodnu, međunarodno priznatu, suverenu,
cjelovitu i demokratsku državu na putu ka Evropi
i NATO-u.
Bošnjaci su u svojoj domovini nezaobilazni
politički faktor, koji svoja prava ostvaruju preko
legitimnih i legalnih predstavnika u institucijama
vlasti.
Zato nikada ne smijemo zaboraviti bitne događaje i
ljude, koji su trajno i neizbrisivo obilježili historiju
naše države i naroda. Bošnjački sabor, održan
u septembru ratne 1993. godine, jedan je od tih
sudbinskih događaja, kojim je trajno utemeljeno
pravo bošnjačkog naroda da živi slobodan i
ravnopravan u državi Bosni i Hercegovini”.
Povodom 18. godišnjice Prvog bošnjačkog sabora,
član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir
Izetbegović uputio je sljedeće saopćenje za javnost:
„Na Prvom bošnjačkom saboru, održanom u
opkoljenom Sarajevu, 27. i 28. septembra 1993.
godine, ispisane su neke od najznačajnijih
stranica historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.
Kompletan državni i vojni vrh, s predsjednikom
Alijom Izetbegovićem na čelu, vodeći ljudi Islamske
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 10 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegović pisao Obami
Terorizam je zastrašujući i nije put do ostvarenja političkih
ciljeva
Na prijemu kod predsjednika SAD-a Baracka Obame i prve dame SAD-a Michelle Obama,
tokom otvaranja generalne debate 67. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija,
New York, 24. septembar 2012. godine
11. septembar 2011. godine
Član Predsjedništva Bakir Izetbegović uputio
je pismo predsjedniku SAD Baracku Obami
povodom 10. godišniice terorističkih napada, 11.
septembra 2001. Godine.
U pismu, između ostalog, stoji: „Danas su naše
misli i osjećanja s narodom Amerike. Posebno
saosjećamo s porodicama žrtava terorističkih
napada na SAD, 11. septembra 2001. godine.
Mi u Bosni i Hercegovini dobro znamo šta znači
biti izložen teroru, ubijanju, etničkom čišćenju i
genocidu.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Ali znamo cijeniti one koji su nam pomogli da se
odbranimo od agresije i da na ruševinama gradimo
slobodnu i demokratsku zemlju.
Prijateljstvo Bosne i Hercegovine i SAD-a
potvrđeno je u najtežim godinama za moj narod i
zemlju. To je neizbrisiva historijska činjenica.
Principijelno, ali i s bolnim iskustvom žrtve,
uvijek smo, zajedno sa slobodnim i demokratskim
svijetom, jasni u osudi nasilja i ubijanja nevinih
ljudi. Terorizam je zastrašujuća pojava i ne može
biti put do ostvarenje političkih ciljeva“.
~ 11 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Nakon operacije
Izetbegović posjetio premijera Erdoana u njegovoj
rezidenciji u Istanbulu
U posjeti kod premijera Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoğana u njegovoj rezidenciji
u Istanbulu, 16. februar 2012. godine
16. februar 2012. godine
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović posjetio
je danas premijera Republike Turske Redžepa
Taipa Erdoana u njegovoj rezidenciji u Istanbulu.
Član Predsjedništva BiH Izetbegović zaželio je
premijeru Erdoanu brz i uspješan oporavak nakon
operacije.
Premijer Erdoan interesovao se za stanje u Bosni
i Hercegovini i regiji i ponovio da će Republika
Turska i dalje ostati aktivna u ovom dijelu Evrope.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović
informisao je turskog premijera o sastancima koje
je imao s predsjednikom Abdulahom Gulom,
ministrom Ahmetom Davutoluom, predsjednikom
Parlamenta i ministrima u Vladi Turske.
Premijer Erdoan obećao je da će snažno podržati
niz inicijativa pokrenutih na ovim sastancima, s
posebnim akcentom na produbljivanje ekonomske
saradnje dvije prijateljske zemlje.
~ 12 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Otvoreno pismo Dodiku
Budite motor, a ne kočničar
procesa koji nemaju
alternativu
18. oktobar 2011. godine
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović uputio
je otvoreno pismo Miloradu Dodiku, predsjedniku
entiteta RS povodom njegovih najnovijih
uvredljivih javnih istupa:
„Gospodine Dodik, u nedavnom intervjuu
ruskom servisu Radija Slobodna Evropa ponovo
ste na neprihvatljiv i uvredljiv način govorili o
Bošnjacima i budućnosti Bosne i Hercegovine.
Vaši stavovi, na kojima uporno insistirate, bazirani
su na neosnovanim i proizvoljnim tvrdnjama i
ne doprinose atmosferi pomirenja, međusobnog
uvažavanja i razvoja demokratskih odnosa u
Bosni i Hercegovini. Priče o referendumima, o
neodrživosti BiH, nemogućnosti suživota, državi
kao neuspjelom eksperimentu međunarodne
zajednice kontinuisano truju javni prostor i unose
zebnju među ljude u cijeloj zemlji. Posljednje
uvredljive izjave, u kojima proizvoljno tvrdite da
su se „Bošnjaci proglasili narodom 1993. godine“
i da „ne mogu izgraditi vlastiti identitet ako ne
unište identitet drugih konstitutivnih naroda“,
vrhunac su Vašeg neodgovornog javnog istupanja.
Bošnjaci imaju svoju viševjekovnu historiju,
imaju svoj bosanski jezik i svoju državu Bosnu i
Hercegovinu, koju baštine sa Srbima i Hrvatima,
kao konstitutivnim i ravnopravnim narodima i
građanima. Bošnjaci, kao i Srbi i Hrvati, imaju
pravo na svaku stopu Bosne i Hercegovine, a
naročito u onim mjestima i dijelovima gdje su bili
žrtve progona, nasilja i genocida. To pravo daje im
njihova historijska ukorijenjenost i garantuje Ustav
BiH, a ne volja i hirovi prolaznih političkih lidera.
Vaša retorika nije štetna samo za Bošnjake. Umjesto
da pomognete proces povratka prognanih Hrvata
u RS, Vi ih svojim dnevnopolitički motivisanim
dvosmislenim paternalizmom gurate u nepotrebnu
i neostvarivu avanturu stvaranja trećeg entiteta.
Na koncu, pokušaj okretanja cijelog naroda protiv
svojih sugrađana i zemlje u kojoj su rođeni, nanijet
će najviše štete upravo bosanskohercegovačkim
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Srbima, u čije ime istupate. Rezultat istraživanja,
na koje se pozivate, prema kojemu navodno
88 posto Srba ne želi da RS ostane u BiH na
jednostran način može biti doveden i do 99 posto.
Ali, to svima mora biti jasno, bilo kakav pokušaj
ugrožavanja cjelovitosti zemlje naići će na otpor
sto posto patriota koji su u svakom trenutku
spremni braniti Bosnu i Hercegovinu. Nijedan
narod, pa ni Srbi, nema pravo odlučivati o vlastitoj
sudbini ignorišući prava drugih naroda. Nikada
Srebrenica, Bratunac, Kozarac, Brčko, Višegrad,
Foča, Trebinje i sva ostala mjesta stradanja Bošnjaka
neće biti van teritorije Bosne i Hercegovine. Vaša
isključiva politika dovela je Bosnu i Hercegovinu
u jednu od najdubljih kriza od Daytona do danas.
Reformski procesi su blokirani, zemlja zaostaje
na evropskom putu za cijelom regijom, dizanjem
međunacionalnih tenzija zaustavlja se proces
pomirenja.
Ekonomsko-socijalne
posljedice
su također vidljive: obeshrabruju se i odbijaju
strani investitori, gube se poslovi, nema novih
radnih mjesta, siromaštvo je sve veće. Rezultat je
rastuća apatija i osjećaj besperspektivnosti. Zbog
svega navedenog, pozivam Vas da prestanete sa
retorikom koja produžava agoniju cijele zemlje i
koja može dovesti do novih sukoba sa nesagledivim
posljedicama. Upravo Vi, gospodine Dodik,
snosit ćete historijsku i svaku drugu odgovornost
ukoliko dođe do konflikata koje svojim javnim
istupima provocirate. Pozivam Vas da svoju
energiju na vrijeme usmjerite u konstruktivnom
pravcu. Narodi koji stotinama godina žive zajedno
u Bosni i Hercegovini sigurno mogu izgraditi
uspješno društvo i državu. BiH je bogata zemlja,
sa dovoljnim resursima za dostojanstven život i
blagostanje četiri miliona njenih stanovnika. U
postdejtonskom vremenu napravljen je ogroman
napredak u procesu pomirenja, obnove i izgradnje
zemlje i institucija. Uz mali napor političkih lidera
Bosna i Hercegovina može ići naprijed, sustići
susjede i uskoro postati ravnopravna, prosperitetna
i kredibilna članica Evropske unije. Budite motor, a
ne kočničar procesa koji nemaju alternativu.“
~ 13 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegović za jedan dan sa pet ključnih ljudi EU u Briselu
Integracija u EU je najvažniji prioritet BiH
Susret s predsjednikom Evropske unije Hermanon van Rompuyem prilikom zvanične posjete
institucijama Evropske unije, Brisel, 22. mart 2012. godine
22. mart 2012. godine
Predsjedavajući
Predsjedništva
Bosne
i
Hercegovine sastao se u Briselu s predsjednikom
Evropske unije Hermanom van Rompujem
(Herman van Rompuy), predsjednikom Evropskog
parlamenta Martinom Šulcom (Martin Schulz),
predsjednikom Evropske komisije Žose Manuel
Barosom (Jose Manuel Barroso), visokom
predstavnicom Evropske unije za vanjske poslove
i sigurnosnu politiku Ketrin Ešton (Catherine
Ashton) i sa komesarom za proširenje Evropske
unije Štefanom Fileom (Stefan Fule).
S obzirom da je ovo njegova prva posjeta
nakon preuzimanja dužnosti Predsjedavajućeg
Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Izetbegović
je naglasio da na ovaj način želi poslati poruku
da je integracija u Evropsku uniju prvi i najvažniji
vanjskopolitički prioritet za Bosnu i Hercegovinu,
te uspostaviti intenzivniji i direktniji politički
dijalog sa najvišim zvaničnicima Evropske unije
o svim pitanjima koja se tiču procesa evropske
integracije.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Izetbegović je rekao da je izgradnja evropske
budućnosti i integracija u Evropsku uniju jasno
iskazana želja i interes svih naroda i građana u
Bosni i Hercegovini, te da je evropski put realna
platforma na kojoj se mogu osigurati stabilnost i
prosperitet naše zemlje.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH rekao je da je
u ovom trenutku naš glavni cilj ubrzati napredak
naše zemlje na evropskom putu i stvoriti uslove
da u što kraćem roku podnesemo aplikaciju za
članstvo koja će biti smatrana kredibilnom od
strane Evropske unije.
„Politički konsenzus o evropskom putu nikada nije
bio snažnije i eksplicitnije izražen. Vrata Evropske
unije su otvorena, a na nama je odgovornost
da ovu priliku iskoristimo da snažno krenemo
naprijed i u narednim mjesecima stvorimo uslove
za podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo“,
rekao je Izetbegović.
~ 14 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegović na samitu NATO-a u Čikagu
Zahvalnost BiH na učešću u NATO mirovnim operacijama
NATO Samit u Čikagu, 21. maj 2012. godine
21. maj 2012. godine
Lideri 28 država NATO-a završili su samit u
Čikagu uz obećanje da će „nepovratno“ biti predani
tranziciji u Afganistanu, koji je bio centralna tema
dvodnevnog skupa.
Učesnici su naglasili da su rješeni da budu efikasniji
i istovremeno potvrdili da će se držati vojnih
obaveza Zapadne vojne alijanse.
Lideri NATO-a su zvanično odobrili plan za
transfer vodeće odgovornosti za borbene operacije
na afganistanske sigurnosne snage do sredine
naredne godine.
Zvaničnu bh. delegaciju na NATO Samitu u Čikagu,
21. maja 2012. godine predvodio je predsjedavajući
Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
U završnoj Deklaraciji NATO Samita u Čikagu
saveznici su snažno podržali aspiracije BiH ka
članstvu u NATO-u.
Pozdravljen je značajan napredak uključujući
formiranje VM BiH kao i politički dogovor
postignut 9. marta 2012. godine o knjiženju
nepokretne vojne imovine.
NATO će i dalje pratiti napredak u implementaciji
i pružati BiH svu neophodnu pomoć.
Također, saveznici su izrazili zahvalnost BiH na
učešću u NATO mirovnim operacijama.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 15 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Promovirana turska finansijska linija od
100 miliona eura
Pismo glavnom haškom tužiocu Sergeu
Brammertzu
Projekt 3P - poljoprivreda,
proizvodnja, povratak
Radovan Karadžić je
odgovoran za genocid!
12. juni 2012. godine
5. juli 2012. godine
U Sarajevu je danas održana konferencija “Turska
finansijska linija za razvoj privrede BiH putem
finansiranja održivog povratka, poljoprivrede,
proizvodnje i turizma” u vezi sa implementacijom
100 miliona eura kredita, koji će Turska plasirati
u BiH putem Bosnia Bank International (BBI) i
Turkish Ziraat Bank Bosnia.
Povodom najavljene žalbe na međupresudu
Pretresnog vijeća Međunarodnog krivičnog
suda za bivšu Jugoslaviju u slučaju Radovan
Karadžić, predsjedavajući Predsjedništva BiH
Bakir Izetbegović danas je uputio pismo glavnom
tužiocu ovog suda Sergeu Brammertzu.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir
Izetbegović je, otvarajući konferenciju, podsjetio
kako se došlo do ovog projekta.
“U februaru sam bio u Turskoj i zamolio sam turske
lidere da pomognu BiH, jer manjinski povratak
je problem u našoj državi. U isto vrijeme, imamo
ogromne poljoprivredne površine koje nisu u
funkciji. BiH uvozi dvije trećine hrane koju troši,
a pola poljoprivrednog zemljišta je neobrađeno.
Izbjeglice su se vratile u državu, a nemaju posla.
Četiri petine mliječnih proizvoda BiH uvozi. Zato
sam zamolio lidere Turske da nam pomognu, i oni
su to odobrili. Sredstva za kreditnu liniju su sad tu
i može se krenuti sa odobravanjem kredita”, rekao
je Izetbegović.
On je istakao da se uz ovaj veliki kredit može uraditi
puno projekata, te da je ovo prilika da se promijeni
slika o BiH. Izetbegović je dodao da je BiH dobila
i donatorska sredstva u iznosu 10 miliona eura od
Turske.
“Ja sam ovaj projekat nazvao 3P - poljoprivreda,
proizvodnja, odnosno prerada, i povratak. Ne
mora biti samo poljoprivreda, mada očekujem da
se najviše sredstva angažuje u poljoprivredu. Cilj
je ostvariti što više sa što manje sredstava”, izjavio
je Izetbegović, dodavši da je svjestan da će ovo biti
teško implementirati, ali da je ovo jedan humani,
patriotski projekat.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Pismo je sljedećeg sadržaja:
„Poštovani tužioče Brammertz, Pozdravljam
Vašu odluku da uložite žalbu na međupresudu
Pretresnog vijeća kojim je predsjedavao sudija
O-Gon Kwon, a po kojoj nema dovoljno dokaza da
su srpske snage pod vođstvom Radovana Karadžića
izvršile genocid u općinama Bratunac, Foča, Ključ,
Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.
Vi na taj način sasvim jasno iskazujete Vašu istinsku
želju za zadovoljenjem pravde, kao i otkrivanjem
pravne istine o dešavanjima u vremenu u kojem je
Radovan Karadžić bio lider i vrhovni komandant
zločinačkih i paravojnih formacija, koje su na
teritoriji pod svojom kontrolom izvršile brutalno
etničko čišćenje i u potpunosti uklonile bošnjačko
i hrvatsko stanovništvo.
Odluka Pretresnog vijeća pod predsjedavanjem
sudije O-Gon Kwona me je neugodno iznenadila i
duboko razočarala.
Svjedok sam izraženoj rezigniranosti koju je ova
odluka uzrokovala kod mog naroda. Zaista je teško
prihvatiti činjenicu da se u dvije međupresude
ICTY-a nalaze sasvim suprotni pravni zaključci.
U međupresudi protiv Slobodana Miloševića
Sudsko vijeće, na čelu sa sudijom Meyem, tvrdilo
je da je Tužilaštvo Miloševiću u saradnji sa
Karadžićem i bosansko-srpskim rukovodstvom
dokazalo odgovornost za genocid u općinama BiH.
~ 16 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Sada se međupresudom u slučaju Karadžić tvrdi da
Tužilaštvo nije dokazalo genocid u općinama BiH
i Karadžić se oslobađa odgovornosti u tom istom
kontekstu?!
Gospodine Brammertz, drago mi je da ste svjesni
izazova i odgovornosti koji su pred Vama u ovom
slučaju. Spreman sam vam pružiti apsolutnu
podršku u osiguranju potrebne argumentacije i
pomoći, kako biste uspjeli dokazati svih 11 tačaka
optužnice protiv Radovana Karadžića, uključujući
genocid.
Nadam se da ćete uspjeti u Vašoj žalbi. To je jedini
put za ostvarenje pravde za žrtve genocida i nasilja,
kao i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini.“
Reagiranje na dogovor Džombića i Čačića
Katastrofa bi zaprijetila
području od Čapljine do
Metkovića, sve do ušća
Neretve u Jadransko more
18. juli 2012. godine
Povodom dogovora Aleksandra Džombića,
predsjednika Vlade RS i Radimira Čačića,
zamjenika premijera RH, o zajedničkim ulaganjima
u razvoj elektroenergetskih kapaciteta, odnosno
gradnji nove hidroelektrane od 300 megavata na
području Dubrovnika, vrijedne 170 miliona eura,
koja bi vodu dobijala s područja BiH, želim strane
u dogovorima i javnost upozoriti na sljedeće:
Prema Članu IV/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine,
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je nadležno za
vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih
ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i,
uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i
Hercegovine, ratifikovanje takvih ugovora. Prema
Članu III/2.d) Ustava Bosne i Hercegovine,
svaki entitet može, također, sklapati sporazume
sa državama i međunarodnim organizacijama
uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i
Hercegovine, a Parlamentarna skupština može
zakonom predvidjeti da za određene vrste
sporazuma takva saglasnost nije potrebna.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
S obzirom na to, želim upozoriti i Vladu RH i Vladu
RS da vode računa o ovim činjenicama, kako ne
bi došlo do kršenja Ustava Bosne i Hercegovine
i radnji suprotnih procedurama propisanim
Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja
međunarodnih ugovora. Također, država Bosna i Hercegovina je 14. marta
2010. godine ratifikovala Konvenciju o procjeni
uticaja na okoliš preko državnih granica, donijetu
u Espoo-u (Finska) 25. februara 1991. godine i
obavezna je provoditi njene odredbe.
U ovoj konvenciji, na popisu aktivnosti u Prilogu
1. tačke 11. i 12., eksplicitno se navodi izgradnja
“velikih brana”, pri čemu se upozorava na “aktivnosti
na odvođenju podzemnih voda u slučajevima kada
godišnji volumen vode koju treba odvesti iznosi 10
miliona kubnih metara i više”.
Kako se u navedenom slučaja planirane izgradnje
hidroelektrane Dubrovnik radi o projektiranom
odvođenju oko 2 milijarde kubnih metara vode
iz donjeg toka rijeke Neretve, onda je sasvim
opravdan strah od prirodne katastrofe koja bi
zaprijetila području i Republike Hrvatske i Bosne
i Hercegovine od Čapljine do Metkovića, sve do
ušća Neretve u Jadransko more. Stručna javnost već je argumentovano
upozorila na potencijalne opasnosti koje prijete
poljoprivrednom području i kompletnom ekosistemu rijeke Neretve i šireg područja neretvanske
doline, dođe li do realizacije ovog projekta.
Zato država Bosna i Hercegovina, odnosno sve
njene nadležne institucije, uključujući i entitetske
Vlade i lokalnu zajednicu, moraju ovom problemu
prići s punom ozbiljnošću i izraditi Procjenu
uticaja na okoliš, kako je propisano u članu II/7
Konvencije o procjeni uticaja na okoliš preko
državnih granica. Na tom planu neophodna je
puna saradnja sa Republikom Hrvatskom i njenim
legalnim organima.
~ 17 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Svečanost na Univerzitetu Sulejman Šah
Izetbegoviću počasni doktorat u Istanbulu
Radni dan u kabinetu u Sarajevu, 24. septembar 2012. godine
24. septembar 2012. godine
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir
Izetbegović je primio titulu počasnog doktora
nauka iz međunarodnih odnosa na Sulejman Šah
univezitetu u Istanbulu.
Predsjedavajućem Izetbegoviću je ovaj počasni
doktorat uručen zbog angažmana u poboljšanju
odnosa u regionu i ostatku svijeta, kao i za dodatno
unaprijeđenje odnosa Bosne i Hercegovine i
Republike Turske.
Na današnjoj ceremoniji dodjele počasnog
doktorata Predsjedavajući Izetbegović je zahvalio
Senatu Sulejman Šah univerziteta na ovoj tituli.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Izrazio je zadovoljstvo što su napori koje ulaže u
ostvarenje dogovora i kompromisa na Balkanu i
svijetu prepoznati i u akademskoj zajednici.
Predsjedavajući Izetbegović je u svom obraćanju,
između ostalog, naglasio potrebu ubrzanja euroatlantskih integracija naše zemlje i cijelog regiona
Balkana.
Predsjedavajući Izetbegović se i ovom prilikom
zahvalio na svesrdnoj podršci koju Vlada i narod
Turske pružaju Bosni i Hercegovini.
Istakao je vrlo značajnim što je saradnja dvije
zemlje i u oblasti visokog obrazovanja u posljednje
vrijeme intezivirana na različite načine.
~ 18 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegović govorio na Generalnoj skupštini UN-a
BiH nakon 20 godina značajno doprinosi globalnom miru i
sigurnosti
Govor na zasjedanju Generalne skupštine UN-a, 27. septembar 2012. godine
27. septembar 2012. godine
Obraćajući se na zasjedanju Generalne skupštine
Ujedinjenih nacija predsjedavajući Predsjedništva
BiH Bakir Izetbegović zahvalio je generalnom
sekretaru UN-a Ban Ki-moonu na nedavnoj posjeti
Bosni i Hercegovini.
“Dok obilježavamo dvadesetu godišnjicu našeg
pristupanja Ujedinjenim nacijama, njegova posjeta
je priznanje da je Bosna i Hercegovina proputovala
dug put od pristupanja ovoj Organizaciji, tako što
je transformirala sebe od primatelja sigurnosne
pomoći do kontributora globalnom miru i
sigurnosti”, kazao je Izetbegović pohvalivši napore
Bana na unapređenju dijaloga i saradnje, kao i
njegovu predanost temeljnim vrijednostima i
principima UN-a.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Izetbegović je kazao da BiH prepoznaje važnost i
u potpunosti podržava Banove pravce djelovanja
koji su prepoznali pet generacijskih imperativa:
prevencija, sigurniji svijet, pomoć zemljama u
tranziciji, jačanje žena i omladine, i održivi razvoj.
“Današnji svijet je scena razvijanja kriza i globalnih
izazova koji se gomilaju. Prvi i najvažniji od svih
je katastrofa u Siriji. Dok mi stojimo ovdje, naši
prijatelji Sirijci se bore protiv brutalnog režima.
Bore se da uzmu sudbinu u svoje ruke. Režim
Bashara al-Assada na njihove težnje za slobodom
i demokracijom odgovara topovima i bombama,
kao što je režim njegovog oca radio prije trideset
godina. To je odvratno i za svaku moralnu
osudu, kao što je i naš kolektivni neuspjeh da to
zaustavimo”, poručio je Izetbegović i potcrtao:
~ 19 ~ MANDAT 2010. - 2014.
“Još jedanput, mi nepomično stojimo sa strane dok
se ljudska tragedija dramatičnih razmjera odvija
pred našim očima. Trebali bismo učiniti svoj dio da
pomognemo historijskom zauzimanju za slobodu
naroda Sirije. Trebali bismo doprinijeti spašavanju
sirijskog naroda od tiranije. Trebali bismo, ali mi
to ne činimo.”
Predsjedavajući Predsjedništva BiH je naglasio
kako slike koje dolaze iz Sirije narod BiH podsjećaju
na bosansku tragediju.
“Mi u BiH osjećamo bol sirijskog naroda kao svoj
osobni, zato što smo mi, ne tako davno, prošli kroz
iste užase. Kada je generalni sekretar Ban Ki-moon
posjetio Srebrenicu, zajedno sa mnom u julu da oda
počast žrtvama genocida rekao je: ‘Međunarodna
zajednica mora biti ujedinjena kako se daljnja
krvoprolića u Siriji ne bi dogodila, jer ne želim
vidjeti da se bilo koji od mojih nasljednika nakon
što za 20 godina posjeti Siriju izvinjava za ono što
se moglo uraditi da se zaštite civili u Siriji – a što
sada ne radimo’“, kazao je Izetbegović.
On je podsjetio i na izvještaj Banovog prethodnika
Kofija Annana o padu Srebrenice u kojem je
priznao kako UN nije uspio pomoći da se spasi
narod Srebrenice te zaključio da će „tragedija
Srebrenice progoniti našu historiju zauvijek...“.
„Danas ove riječi odzvanjaju istinom o neuspjehu
ove Organizacije da odgovori na tragediju u
Siriji. Najbolji način da se iskaže počast žrtvama
srebreničkog genocida bi bio da se nauče lekcije
iz tog neuspjeha i da se iste greške ne naprave
ponovo. Nažalost, UN, posebno Vijeće sigurnosti,
nisu uspjeli to da urade. Međunarodna zajednica
je izabrala, opet, da ponovi politiku ‘pokušaja i
grešaka’ koje nisu uspjele u Bosni i Hercegovini.
Rezolucije, izjave o zabrinutosti, nedjelotvorne
sankcije, posmatrači i nepostojanje mandata
da se zaštite civili su postupci sa smrtnim
posljedicama demonstrirani u mojoj zemlji“, kazao
je Izetbegović i poručio: „Nemojte griješiti. Ako
ne djelujemo odmah i ne djelujemo odlučno da
bismo pomogli narodu Sirije, i stanemo u kraj
njihovom krvoproliću, ova tragedija će progoniti
našu historiju zauvijek, baš kao Srebrenica.“
BAKIR IZETBEGOVIĆ
On se u govoru pred Generalnom skupštinom
UN-a osvrnuo i na događaje u islamskom svijetu
nazvane Arapsko proljeće.
„Događaji s početka 21. stoljeća prkose razumnim
predviđanjima. Zaista, ko je mogao predvidjeti
takvu eksploziju slobode na Bliskom istoku?
U zadnjih nekoliko godina, svjedočili smo
historijskom buđenju arapskog svijeta. Trenutno
se odvijaju duboke društvene i političke promjene
koje imaju za cilj stvaranje demokratskih društava.
Ove promjene su se fermentirale decenijama. One
su najbolja potvrda da muslimani snažno žude
za slobodom, dostojanstvom i ljudskim pravima.
Dobro obrazovana generacija mladih arapskih
vođa, slobodnog mišljenja je napokon slomila
lance diktature. Nikakva sila ne može spriječiti ove
nove generacije da preuzmu sudbinu u svoje ruke“,
kazao je Izetbegović.
Kao nestalna članica VS UN-a, Bosna i Hercegovina
je snažno podržavala aspiracije arapskog naroda za
većom slobodom i demokracijom, kazao je on.
„Djelovali smo kako bismo osigurali da
međunarodna zajednica podrži one koji su željeli
slobodna društva umjesto zatvorenih, vladavinu
prava umjesto vladavine jedne osobe, demokraciju
umjesto diktature, pravdu i poštenje umjesto
opresije i korupcije“, naglasio je Izetbegović.
~ 20 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Posjeta Pakistanu: Izetbegović sa predsjednikom Zardarijem
Ekonomska saradnja je prioritet
Sa predsjednikom Pakistana Asifom Alijem Zardarijem tokom zvanične posjete Islamskoj Republici
Pakistan, Islamabad, 9. oktobar 2012. godine
9. oktobar 2012. godine
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i
Hercegovine Bakir Izetbegović, koji se nalazi
u zvaničnoj posjeti Islamskoj Republici
Pakistan,
sastao
se
sa
predsjednikom
ove zemlje Asifom Alijem Zardarijem.
Dvojica predsjednika su u srdačnom i
prijateljskom razgovoru razmjenili mišljenja
o aktualnoj situaciji u svijetu, odnosima u
regionima južne Azije i jugoistočne Evrope,
kao i razvoju odnosa između Pakistana i BiH.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH zahvalio
je na sveukupnoj podršci koju Islamska
Republika Pakistan davala i još uvijek daje BiH.
Izetbegović je dao punu podršku Pakistanu u
borbi protiv svih oblika terorizma, te istakao
važnu i konstruktivnu ulogu ove zemlje u jačanju
stabilnosti regiona centralne i južne Azije, kao
i u Vıjeću sigurnosti UN. Izrazio je posebno
zadovoljstvo
pakistanskim
ekonomskim
razvojem koji je evidentan posljednjih godina,
a dogovorena je i saradnja dvije države u oblasti
visokog obrazovanja kroz razmjenu studenata.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir
Izetbegović je i ovaj put potvrdio svoje
opredeljenje
za
politiku
dogovoranja
u zemlji i regionu zapadnog Balkana. Predsjednık Zardari je u tom kontekstu izrazio
nadu da će se trenutna politička situacija
u BiH ubrzo stabilizirati, jer je to u interesu svih.
Ponovio je jasan stav svoje zemlje da su suverenitet
i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine
neupitni. Dao je i punu podršku Bosni i
Hercegovini na euroatlantskom putu izrazivši nadu
u ubrzanje tog procesa. Zahvalio je na proteklom
konstruktivnom
dvogodišnjem
angažmanu
Bosne i Hercegovine u Vijeću sigurnosti UN.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir
Izetbegović je istakao uvjerenje da dodatna
investiranja u BiH ekonomiju pospješuju
proces izgradnje povjerenja i stabilnosti,
te se zauzeo za značajno povećanje
obima ekonomske saradnje dvije zemlje.
Nakon susreta dvojice predsjednika, ministri
odbrane dvije zemlje potpisali su ugovor o
saradnji u oblasti obrane. Također, predstavnici
vanjskotrgovinskih komora dvije države potpisali
su sporazum o privrednoj saradnji.
~ 21 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Posjeta Azerbejdžanu: Uz prisustvo Izetbegovića i Alijeva
Potpisani važni sporazumi za buduću saradnju
Obilazak Fondacije „Heydar Aliyev“ s predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Aliyevim tokom
zvanične posjete Republici Azerbejdžan, Baku, 19. oktobar 2012. godine
19. oktobar 2012. godine
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir
Izetbegović doputovao je u Baku gdje je dočekan
na najvišem državnom nivou. Svečana ceremonija
priređena je ispred predsjedničke palače Zugulba
u Bakuu, gdje je Izetbegovića dočekao predsjednik
Republike Azerbejdžan Ilham Alijev. Nakon tetea-tete susreta Izetbegovića i Alijeva održan je
sastanak delegacija BiH i Republike Azerbejdžan.
Tokom sastanka razgovarano je o unapređenju
saradnje dviju prijateljskih zemalja, na političkom,
ekonomskom i kulturnom planu. Izetbegović
je naglasio važnost ekonomske saradnje i kazao
kako u BiH postoje brojne mogućnosti za ulaganja
te pozvao Alijeva da posjeti BiH. Predsjednik
Republike Azerbejdžan izrazio je zadovoljstvo
dolaskom Izetbegovića i delegacije BiH te kazao
da će ova posjeta dati novu dinamiku odnosima
dviju zemalja. Izrazio je interes Azerbejdžana za
ulaganja u BiH. Nakon susreta delegacija dviju
država, u prisustvu Izetbegovića i Alijeva potpisana
su tri sporazuma između Vijeća ministara BiH i
Vlade Republike Azerbejdžan. To su Sporazum o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazum
o saradnji u oblasti obrazovanja i Sporazum o
BAKIR IZETBEGOVIĆ
ukidanju viza za nosioce diplomatskih i službenih
pasoša, koje je uime BiH potpisao ministar
sigurnosti Sadik Ahmetović.
U izjavama za medije, Izetbegović i Alijev su istakli
zadovoljstvo današnjim susretom te potpisivanjem
sporazuma između BiH i Republike Azerbejdžan.
Kazali su da će u budućnosti odnosi dviju
prijateljskih zemalja biti unapređivani, kako na
političkom, tako i na ekonomskom i kulturnom
planu. Naglasili su da postoje mogućnosti za
investiranje Republike Azerbejdžan u BiH i da je
to od obostranog interesa.
Izetbegović je prisustvovao, zajedno s ministrom
za ekonomski razvoj Azerbejdžana Shahinom
Mastafayevim, bussiness-forumu na kojem je
učestvovalo 50 kompanija iz Azerbejdžana i
BiH. Tokom ovog privrednog susreta potpisan je
Memorandum o saradnji trgovinskih komora dvije
zemlje. Izetbegović je i položio vijenac na grob
nacionalnog lidera, osnivača države Azerbejdžan
Hajdara Alijeva te vijenac u Aleji mučenika, gdje je
odao počast poginulima za slobodu i nezavisnost
Azerbejdžana.
~ 22 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Umjesto riječi izvinjenja žrtvama, Vi ih uporno
drsko vrijeđate. Izjava data talijanskom dnevniku
Corriere dela Serra da „niti jedan Srbin ne priznaje
da se u Srebrenici dogodio genocid, i ja se po
tome ne razlikujem“, posljednja je u nizu Vaših
provokacija.
Izetbegovićevo otvoreno pismo
predsjedniku Nikoliću
BiH neće nestati ni brzo ni
polako!
23. oktobar 2012. godine
Povodom nedavne izjave predsjednika Republike
Srbije Tomislava Nikolića u kojoj kaže da “Bosna
polako nestaje pred našim očima” Predsjedavajući
Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović uputio je
predsjedniku Nikoliću otvoreno pismo slijedećeg
sadržaja:
„Predsjedniče Nikolić, Vašom najnovijom izjavom,
datoj makedonskoj televiziji Sitel, u kojoj kažete da
„Bosna polako nestaje pred našim očima“ ponovo
grubo nasrćete na moju zemlju i vrijeđate građane
Bosne i Hercegovine.
Ovim otvorenim pismom želim Vam jasno
poručiti da možete biti potpuno sigurni: Bosna i
Hercegovina, suverena, neovisna i međunarodno
priznata država, neće nestati. Ni brzo ni polako!
Polako, svakog dana nestaju oni koji su joj tu
sudbinu bili namijenili, oni koji su počinili genocid
i zločine protiv Bosne i Hercegovine i njenih
naroda. I Milošević, i Šešelj, i Karadžić, i Mladić,
i mnogi drugi zločinci dolaze i doći će na red pred
sudovima. Istina o njihovim zločinima odavno je
planetarno poznata, a ruka međunarodne pravde,
budite uvjereni, stavit će konačni pečat na njihova
nedjela.
Žao mi je što ovo moram reći, ali upravo izjave
poput ove zlokobno podsjećaju na riječi optuženog
zločinca Radovana Karadžića da će „BiH biti
pakao, a muslimanski narod nestati“ izgovorene u
Parlamentu Republike BiH, u predvečerje agresije
na moju zemlju, u oktobru 1991. godine.
Jasno je da Vi vašim nekorektnim istupima ne
možete dovesti u pitanje istinu o genocidu u
Srebrenici koju su utvrdili Međunarodni sud pravde
i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju,
ali nanosite nenadoknadivu štetu odnosima
Bosne i Hercegovine i Srbije i započetom procesu
normalizacije u cijeloj regiji.
Takvo javno djelovanje nije put saradnje,
nego upravo suprotno - mogući izvor novih
nesporazuma i tenzija. Gospodine Nikoliću,
bio sam voljan povjerovati da je proevropska
retorika i načelno zalaganje za korektne odnose u
regiji, vjerodostojan izraz Vašeg novog političkog
pristupa nakon stupanja na poziciju predsjednika
Srbije.
Međutim, Vi ste se potrudili i uspjeli demantirati
sami sebe. Zaista mi je žao što grubim i neistinitim
izjavama o Srebrenici, ranije o Vukovaru kao
„srpskom gradu“, sada o nestanku Bosne i
Hercegovine, pokazujete da niste spremni suočiti
se sa istinom o događajima iz bliske prošlosti.
Na kraju, zbog svega navedenog, obavještavam
Vas da sam prinuđen otkazati planirani trilateralni
susret u Turskoj, na kojem sam se trebao sastati sa
Vama početkom novembra. O tome ću, naravno,
obavijestiti i uvaženog predsjednika Republike
Turske Abdulaha Gula.„
Nažalost, gospodine Nikoliću, nije ovo prvi
put da javno istupate neodgovorno i šaljete
neprihvatljive poruke. Vaše više puta ponovljeno
negiranje genocida u Srebrenici nehuman je čin,
anticivilizacijski u svojoj suštini.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 23 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegović sa Clinton i Ashton u Sarajevu
Potvrda posvećenosti SAD i EU našoj zemlji
Izjave za medije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, državne sekretarke
SAD-a Hillary Clinton i visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton
nakon sastanaka s Predsjedništvom BiH u Sarajevu, 30. oktobra 2012. godine
30. oktobar 2012. godine
Nakon sastanka članova Predsjedništva Bosne i
Hercegovine sa američkom državnom tajnicom
Hillary Clinton i visokom predstavnicom Evropske
unije (EU) za vanjske poslove i sigurnost Catherine
Ashton danas je u Sarajevu održana konferencija
za novinare.
Hillary Clinton je kazala da SAD daju punu
podršku multietničkoj BiH i da ostaju na tom putu.
Napomenula je da joj je drago što je u Sarajevu sa
Ashton jer je “bitno da SAD i EU pokažu jedinstven
stav”.
“Mi vjerujemo da će vaša zemlja postati članica EU
i NATO. To će dati perspektivu mladim ljudima.
Nemamo sumnje da BiH prilazi EU. Od moje
zadnje posjete BiH 2010. godine bilo je određenog
napretka. Lokalni izbori su pokazali tu volju
naroda. Bili su to fer izbori.
Ostvarena su prava raseljenih lica. To su ključni
elementi da BiH bude dio EU i NATO”, kazala je
Clinton.
Clinton je ponovo naglasila da SAD želi da BiH
bude multietnička i prosperitetna zemlja usidrena
u EU i NATO-u.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Catherine Ashton je napomenula da danas
podcrtavamo zajedničku posvećenost budućnosti
BiH.
“Želimo vidjeti stabilnu i prosperitetnu zemlju, koja
će zauzeti mjesto u evropskim i transatlantskim
strukturama. Želim biti jasna, vaša budućnost
je u EU. Vaša perspektiva za EU je realna i ima
jednoglasnu podršku. Politički lideri moraju
poduzeti nešto da bi ta budućnost bila realna.
Govorimo ono što velika većina građana ovdje želi.
Važno je da se ide dalje od političkog rivalstva. U
suprotnom, ova zemlja će zaostati za zemljama u
regionu”, kazala je Ashton.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir
Izetbegović zahvalio se EU i SAD na podršci
koju su pružale i nastavljaju pružati procesima
unutrašnjih i spoljnih integracija zemlje.
“Vaša današnja posjeta je snažna potvrda duboke
posvećenosti SAD i EU BiH, te činjenici da naša
zemlja ostaje u fokusu vaše pažnje.
SAD i zemlje EU su investirale ogroman napor i
sredstva u uspostavljanu mira u BiH”, kazao je
Izetbegović.
~ 24 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Čestitka novom reisu Huseinu ef. Kavazoviću
Radite na dobrobit svih muslimana u BiH i dijaspori
Obraćanje na inauguraciji reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, Sarajevo,
15. novembar 2012. godine
18. novembar 2012. godine
Predsjedavajući
Predsjedništva
Bosne
i
Hercegovine uputio je novoizabranom reisu-lulemi IZ u BiH Huseinu ef. Kavazoviću čestitku u
kojoj se kaže:
Uvjeren sam da ćete, uz Božiju pomoć, povjereni
mandat iskoristiti na dobrobit svih muslimana u
Bosni i Hercegovini i dijaspori.
S poštovanjem i uz mahsuz selam, Bakir
Izetbegović“
„Uvaženi muftija Kavazoviću, upućujem Vam
iskrene čestitke povodom izbora na časnu dužnost
reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i
Hercegovini.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 25 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegović čestitao Obami na ponovnom izboru za predsjednika
Amerika je ključni strateški partner Bosne i Hercegovine
Ambasador SAD u Bosni i Hercegovini Patrick Moon u posjeti kod predsjedavajućeg Predsjedništva
BiH Bakira Izetbegovića, Sarajevo, 25. april 2012. godine
8. novembar 2012. godine
Predsjedavajući Izetbegović uputio čestitku
Baracku Obami povodom reizbora za Predsjednika
Sjedinjenih Američkih Država
„Vaša Ekselencijo, Čini mi zadovoljstvo da Vama
i prijateljskom narodu Sjedinjenih Američkih
Država, u ime građana i Predsjedništva Bosne
i Hercegovine, kao i u svoje lično ime, uputim
srdačne čestitke povodom reizbora za Predsjednika
Sjedinjenih Američkih Država. Vaš reizbor je još
jedna pobjeda slobodarskog američkog naroda
koji je u vama prepoznao istinskog vođu i borca
za ljudska prava i prava najugroženijih slojeva
društva.
Narode BiH i SAD vezuje duboko i istinsko
prijateljstvo, a potpora SAD u izgradnji
demokratske, prosperitetne i stabilne Bosne i
Hercegovine, te podrška na putu ka punopravnom
člastvu u EU i NATO je od presudne važnosti za
narode Bosne i Hercegovine. Siguran sam da će
vaše razumjevanje situacije u BiH doprinijeti daljoj
stabilizaciji i prosperitetu šireg Regiona.
Ekselencijo, očekujemo da će Sjedinjene Američke
Države, pod vašim liderstvom, nastaviti da budu
ključni strateški partner Bosni i Hercegovini, te se
radujem nastavku bliske saradnje sa vama.
Koristim priliku da još jednom potvrdim izaraze
mog dubokog poštovanja.“
Vaš doprinos demokratizaciji i uspostavi stabilnosti
i mira širom svijeta je ogroman i siguran sam
da ćete nastaviti u tom smjeru, na dobrobit svih
naroda.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 26 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o
praznicima RS
Tom deklaracijom predviđeno je i „teritorijalno
razgraničenje sa političkim zajednicama drugih
naroda Bosne i Hercegovine“.
9. januara planirano
je etničko čišćenje, a
kulminiralo je genocidom u
Srebrenici
Iz ovog dokumenta, dakle, jasno proizilazi namjera
da se formira država dominantno jednog – srpskog
naroda uz apsolutno isključivanje i diskriminaciju
svih drugih naroda i gaženje njihovih prava.
17. januar 2013. godine
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović
podnio je danas Ustavnom sudu BiH Zahtjev za
ocjenu ustavnosti člana 2.b) i člana 3.b) Zakona o
praznicima Republike Srpske („Službeni glasnik
Republike Srpske“ broj 43/07). Navedenim
članovima Zakona se kao zvanični praznik „Dan
Republike“ u entitetu Republika Srpska utvrđuje
datum 9. januar.
U uvodnom dijelu Zahtjeva za ocjenu ustavnosti između ostalog stoji: „...Članovi 2.b) i 3.b)
Zakona o praznicima Republike Srpske u dijelu
koji se odnosi na 9. januar kao dan Republike
(„Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 43/07)
nisu u saglasnosti sa članom II/4. Ustava Bosne
i Hercegovine, članom 14. Evropske konvencije
za zaštitu ljudskih prava, Protokolom broj 12. uz
Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava, čl.
1. i 2. Međunarodne konvencije o ukidanju svih
oblika rasne diskiminacije.“
To će se kasnije pokazati i tokom agresije na BiH
kada je na tom teritoriju izvršeno sistemsko i
plansko etničko čišćenje svih koji nisu Srbi, uz
činjenje brojnih drugih povreda međunarodnog
humanitarnog prava, što će kulminirati genocidom
nad Bošnjacima u Srebrenici“.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u ovom
Zahtjevu predlaže Ustavnom sudu BiH donošenje
Odluke kojom se utvrđuje da navedeni članovi
Zakona o praznicima Republike Srpske nisu u
skladu sa Ustavom BiH.
(S danom zaključenja izdanja ove publikacije
Ustavni sud BiH još nije donio odluku o
zahtjevu bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira
Izetbegovića u ovom slučaju.)
„...Smatram da svako propisivanje praznika
entiteta koji simboliziraju samo jedan, ili
samo dva od tri konstitutivna naroda u Bosni i
Hercegovini, predstavljaju mjere koje su sračunate
na razlikovanje, isključivanje, ograničavanje ili
davanje prvenstva, zasnovano na nacionalnom ili
etničkom porijeklu i da imaju za cilj da naruše ili
kompromituju priznavanje, uživanje ili vršenje,
pod jednakim uslovima, ljudskih prava i osnovnih
sloboda u svim oblastima života.....“
„Deveti januar 1992. godine je datum kada
je „Skupština srpskog naroda u BiH“ usvojila
„Deklaraciju o proglašenju Republike Srpskog
naroda Bosne i Hercegovine“ na područjima
„srpskih autonomnih regija i oblasti i drugih
srpskih etničkih cjelina u Bosni i Hercegovini“.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 27 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegović sa premijerom
Al-Malikijem
Naše firme su stekle renome
u Iraku
mogućnosti da učestvuju u projektima u oblasti
energetike i građevinarstva. Povratak naših
kompanija na iračko tržište bi bio velika razvojna
prilika i značio bi mnogo za privredu Bosne i
Hercegovine,“ rekao je Izetbegović na sastanku s
Al-Malikijem.
26. april 2013. godine
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir
Izetbegović se tokom prvog dana posjete Republici
Irak sastao sa premijerom Iraka Nuri Al-Malikijem.
U izuzetno srdačnom razgovoru Izetbegović i AlMaliki su sagledali ukupne odnose dvije zemlje
te razmotrili mogućnosti i načine za njihovo
unapređenje.
Izrazili su spremnost za razvoj saradnje na svim
poljima za dobrobit dvaju zemalja, ističući da
narode Iraka i Bosne i Hercegovine čvrsto vežu
tradicionalno prijateljski odnosi.
Saglasili su se da dvije prijateljske zemlje trebaju
da se uzajamno pomažu u izgradnji prosperitetne
budućnosti, naročito s obzirom da imaju izuzetno
dobro međusobno razumijevanje, jer su u
bliskoj prošlosti prošle teška iskustva zbog kojih
se suočavaju sa sličnim društveno-političkim
izazovima.
Istakavši snažan interes naše zemlje za razvoj
ekonomske saradnje sa Irakom, Izetbegović je od
premijera Al-Malikija zatražio podršku i pomoć
za angažman kompanija iz Bosne i Hercegovine
u realizaciji energetskih, infrastrukturnih i
građevinskih projekata u Iraku, imajući u vidu
da naše kompanije uživaju veliki ugled i važe za
pouzdane partnere u Iraku.
„Poslovi u Iraku su našim kompanijama
poput Energoinvesta i Hidrogradnje donijeli
svjetski renome, bili su pokretačka snaga
bosanskohercegovačke ekonomije, a našim
radnicima su ostavili uspomene na nevjerovatno
ljubazan irački narod. Bosance i Hercegovce za
Irak vežu veoma lijepe uspomene iz perioda kada
su naše firme učestvovale u izgradnji Iraka. Želimo
da i sada pomognemo u izgradnji i obnovi Iraka,
imajući u vidu da su naše kompanije ponovo u
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Izetbegović osudio Nikolićevu izjavu
Entitet RS nema nikakve
elemente državnosti
8. april 2013. godine
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir
Izetbegović osuđuje izjavu koju je predsjednik
Republike Srbije Tomislav Nikolić dao na zvaničnoj
press-konferenciji nakon nedjeljnog susreta s
predsjednikom entiteta RS Miloradom Dodikom,
u kojoj je ovaj događaj okarakterizirao kao sastanak
„najodgovornijih ljudi dvije srpske države“. Pored navedenog, protokolarna aktivnost koja
je pratila beogradski sastanak urađena je s
očiglednom namjerom da se ovaj događaj tretira
kao susret dvojice državnika jednakog statusa.
Ovakav odnos predsjednika Republike Srbije
Tomislava Nikolića prema Bosni i Hercegovini je
neodgovoran i neprimjeren diplomatskoj praksi.
Gospodin Nikolić bi morao znati da ne postoje
nikakve „dvije srpske države“ te se, kao odgovoran
državnik, ponašati u skladu s tom činjenicom.
Bosanskohercegovački entitet RS nema nikakve
elemente državnosti prema međunarodnom
pravu i prema svom ustavu je multietničan. Bez
obzira na njegov naziv, entitet RS pripada svim
konstitutivnim narodima - Bošnjacima, Srbima,
Hrvatima - i svim građanima te je, kao takav, samo
dio države Bosne i Hercegovine.
~ 28 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegović oči u oči sa Nikolićem u Beogradu
Ne postoje „dvije srpske države“ na Balkanu
Izjave za medije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, člana Predsjedništva
BiH Bakira Izetbegovića i predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića nakon sastanka u Palati
Srbije u Beogradu tokom zvanične posjete Republici Srbiji 23. aprila 2013. godine
23. april 2013. godine
Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i članovi
Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša
Radmanović i Bakir Izetbegović složili su se u
utorak da među njima više ne treba biti nesuglasica
i nerazumijevanja, da dvije države u budućnosti
trebaju biti još čvršće povezane i da se događaji iz
20. vijeka ne smiju više nikada ponoviti.
Prva posjeta Beogradu nakon 25 godina protekla je
bolje od očekivanog, rekao je Izetbegović.
“Odlučio sam da dođem i otvoreno razgovaram
sa predsjednikom Nikolićem i otvoreno pošaljem
neke poruke srbijanskoj javnosti”, istakao je on.
Dodao je da se ne mogu graditi bolji odnosi na
neistini i “da ne možemo gurati pod tepih ono što
se desilo prije 20 godina”.
Član Predsjedništva BiH rekao je da je predsjednik
Nikolić reagirao javno i da je «reterirao u odnosu
na neke svoje stavove, naročito na onaj stav o
postojanju dviju srpskih država na Balkanu”.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
“Došao sam da pojasnim i podsjetim da postoji
samo jedna država BiH, sa dva entiteta i da ne
postoje nikakve dvije srpske države na Balkanu”,
rekao je on.
Zatim je zatražio da se Srbija konačno suoči sa
prošlošću, “da se ne negira genocid u Srebrenici i
da se ne relativizira i ne umanjuje ono što se desilo
u BiH prije 20 godina, niti uloga Srbije u tome”.
Reakcija predsjednika Nikolića i svih ostalih
sagovornika bila je dobra, dodaje Izetbegović,
navodeći da postoji želja da se ti odnosi poprave
na ovakvim temeljima.
Prema njegovim riječima, sa premijerom Srbije
Ivicom Dačićem je vođen razgovor o otvorenim
pitanjima između država, o neriješenim pitanjima
granice, o energetskim resursima, trošenjem vode
rijeke Drine i dr.
Izetbegović je naveo, između ostalog, da je
predsjednik Nikolić potvrdio suverenitet BiH i
želju Srbije da BiH bude stabilna.
~ 29 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegović o hapšenju Mehmedovića
Osuda režima u Egiptu
Nećemo dozvoliti da
zavladaju strah, teror i
nesigurnost
Neprihvatljivo je da vojska
puca na građane koji traže
svoja legitimna prava
19. juli 2013. godine
Povodom hapšenja zastupnika u Parlamentu
Bosne i Hercegovine Šemsudina Mehmedovića,
član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović upućuje
saopćenje za javnost:
“Akcija Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u
kojoj je uhapšen zastupnik u Parlamentu Bosne
i Hercegovine Šemsudin Mehmedović, zbog
činjenice da je izvedena bez naloga nadležnog
Tužilaštva, upućuje na zaključak da se radi o teškoj
zloupotrebi jedne od najvažnijih državnih agencija
za provođenje zakona i njenom djelovanju izvan
okvira demokratske pravne države.
Sumnja da iza hapšenja stoje lični motivi direktora
SIPA-e, demonstracija teatralne, spektakularne
i tendenciozne upotrebe sile kao i prisustvo
odabranih medija prilikom privođenja, kod
građana izazivaju opravdano ogorčenje i bude
zebnju od sve agresivnijeg uvođenja metoda
policijske države.
Demokratske snage u ovoj zemlji neće dozvoliti
da zavladaju teror, strah i nesigurnost. Bosna i
Hercegovina je demokratska, pravna država koja
ima svoje institucije, legalne i legitimno izabrane
predstavnike u njima, koji će se svim demokratskim
sredstvima suprotstaviti ugrožavanju pravnog
poretka zemlje i kršenju osnovnih ljudskih prava
i sloboda.
Demokratija podrazumijeva vladavinu prava i zato
pozivam sve institucije i agencije za provođenje
zakona u Bosni i Hercegovini da rade svoj posao
zakonito, odgovorno, efikasno i neovisno od bilo
kakvog političkog uplitanja.”
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Susret s predsjednikom Arapske Republike Egipat
dr. Mohamedom Morsijem tokom 12. samita Organizacije
islamske saradnje (OIC) u Kairu, 6. februara 2013. godine
29. juli 2013. godine
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović oštro
osuđuje mučka ubistva i nasilje koje sigurnosni
aparat Egipta sprovodi nad demonstrantima, koji
traže povrat svrgnutog predsjednika Morsija.
Neprihvatljivo je da egipatska vojska i policija
pucaju na građane koji protestuju zbog silom
nametnute suspenzije njihovih osnovnih prava.
Svi odgovorni za ubistva i flagrantno ugrožavanje
ljudskih života moraju odgovarati pred sudovima
te zemlje, a ništa slično ovom nasilju se ne smije
ponoviti u budućem vremenu.
I u Egiptu, kao i u svim drugim zemljama u
kojima građani žele demokratiju, sistem mora
biti uređen na način kojim se garantuju ljudska
prava, građanske slobode, fer izbori i demokratska
vladavina. Svrgavanje demokratski izabranih
dužnosnika, hapšenja i ubijanja pripadnika
pojedinih političkih stranaka, nasilje i prijetnje
oružanom silom, moraju prestati.
~ 30 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegović u Ljubljani sa Pahorom
Dobri odnosi sa Slovenijom
Svečani doček predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora u zvaničnu posjetu Bosni i
Hercegovini, ispred zgrade Predsjedništva BiH u Sarajevu, 3. juna 2014. godine
14. septembar 2013. godine
Razgovarano je o odnosima dvije države, kao i o
političkoj situaciji u BiH i regiji.
Konstatirano je da su odnosi Slovenije i Bosne i
Hercegovine dobri, uz obostrani interes za njihovo
stalno unapređenje, kao i za dalje jačanje i izgradnju
partnerske saradnje.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir
Izetbegović istaknuo je neupitnu opredijeljenost
naše zemlje na putu euro-atlantskih integracija.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Zahvalivši se na podršci, Izetbegović je izrazio
uvjerenje da će Republika Slovenija nastaviti
snažno podupirati Bosnu i Hercegovinu u procesu
integriranja u EU.
U tom kontekstu, on je izuzetno značajnom
ocijenio inicijativu predsjednika Pahora za
uspostavu redovnog dijaloga na najvišem nivou
zemalja EU i zapadnog Balkana u tzv. procesu u
Brdu kod Kranja.
~ 31 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Istakao je da evropski muslimani, koji su u
direktnom kontaktu sa zapadnom kulturom,
imaju posebnu ulogu i moraju dati svoj doprinos u
poboljšanju odnosa i razumijevanja između Zapada
i islamskog svijeta, te pronalaženju funkcionalnog
amalgama islamskih i zapadnih vrijednosti.
Izetbegović u Londonu s ministrom
Hagueom
Britanska vlada s velikim
pijetetom obilježava
genocid u Srebrenici
9. oktobar 2013. godine
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i
ministar vanjskih poslova Velike Britanije William
Hague su zajednički ocijenili da je u proteklom
periodu došlo do značajnog unapređenja regionalne
saradnje i bilateralnih odnosa zemalja u regiji
Zapadnog Balkana, te da je od izuzetne važnosti
da se sve zemlje regije međusobno podržavaju na
putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Član Predsjedništva BiH Izetbegović je zahvalio
ministru Hagueu za podršku i značaj koje britanska
Vlada, i Hague lično, daju obilježavanju sjećanja
na genocid u Srebrenici, kao i pravdi i pomirenju
u Bosni i Hercegovini i regiji, pri tome naročito
ističući pomoć koju je britanska Vlada pružila da
se 11. jula 2013. godine u Londonu po prvi put
obilježi Dan sjećanja na žrtve Srebrenice.
Razgovarano je i o „Inicijativi za prevenciju
seksualnog nasilja u konfliktu“ koju je
ministar Hague pokrenuo u okviru britanskog
predsjedavanja G8, a koja za cilj ima da se iskorijeni
korištenje seksualnog nasilja kao instrumenta
ratovanja, te da se pravdi privedu osumnjičeni
za seksualno nasilje tokom konflikta. Naglasivši
važnost ove inicijative, naročito za žrtve seksualnog
nasilja u Bosni i Hercegovini, Izetbegović je
podržao i pohvalio ovu inicijativu, ističući da je
u toku 68. zasjedanja Generalne skupštine UN-a
Bosna i Hercegovina podržala Deklaraciju o
prevenciji seksualnog nasilja u konfliktu koju je
predložila Velika Britanija.
Izetbegović posjetio uspješnu firmu u
Goraždu
“Bekto Precisa” za primjer i
ponos
16. septembar 2013. godine
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović posjetio
je firmu „Bekto Precisa“ u Goraždu. U pratnji
vlasnika firme Redže Bekte, obišao je pogone
ove uspješne firme koja trenutno zapošljava 380
radnika.
Gospodin Bekto je ovom prilikom informisao
člana Predsjedništva BiH Izetbegovića i o uspješnoj
implementaciji kreditnih sredstava u iznosu od
3.400.000 KM dobijenih u okviru turske finansijske
linije, a koja će na kraju omogućiti oko 40 novih
radnih mjesta.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je
izrazio zadovoljstvo razvojem i napretkom firme
„Bekto Precisa“, koja i u ovim teškim ekonomskim
okolnostima pronalazi način za širenje svoga
poslovanja i otvaranje novih radnih mjesta.
Na sastanku su također razmijenjena mišljenja o
aktuelnim procesima i dešavanjima u islamskom
svijetu. Izetbegović je rekao da historijska iskustva
Bosne i Hercegovine mogu ponuditi vrijedne
lekcije vezano za izazove s kojima se islamski
svijet danas suočava, naročito u razumijevanju i
rukovođenju različitošću i promjenama.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 32 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegović o prirodnim resursima
Moramo se obzirnije odnositi prema prirodnim
bogatstvima, voda je skuplja od nafte
Djeca iz predškolske ustanove dječiji vrtić „Sunce“ iz Sarajeva, u pratnji vaspitačica, u posjeti kod
člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
19. mart 2014. godine
Građani Bosne i Hercegovine moraju se pažljivije
i brižnije odnositi prema njenim prirodnim
bogatstvima jer je pitka voda skuplja stvar
od nafte, poručio je danas u Zenici na skupu
povodom obilježavanja 22. marta Svjetskog dana
voda predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir
Izetbegović.
Izetbegović je istakao kako BiH ima veliko vodno
bogatstvo, te mnoge prirodne resurse, koje ipak
dovoljno ne cijeni.
- Kada prolazimo dolinama naših prekrasnih
rijeka, sramotno je vidjeti sve one tone smeća,
plastičnih vreća i drugih otpadaka, koje ljudski
nemar ostavlja iza sebe.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Prijatelji BiH, pogotovo oni koji u sve većem
broju dolaze iz inostranstva, ne mogu se načuditi
našem nedostatku okolišne kulture - poručio je
Izetbegović.
Problem predstavlja i odlaganje tečnih i čvrstih
otpadnih materija u vodotoke, a njihovo
prečišćavanje u najvećoj mjeri se uopšte ne vrši.
Izetbegović je dodao kako se sa tim problemom
država i stručna zajednica moraju efikasnije suočiti.
- Mi koji volimo ovu zemlju moramo se prema
njenim najvažnijim resursima ponašati pažljivije,
obzirnije i humanije, u interesu generacija koje tek
dolaze - naglasio je Izetbegović, podsjetivši da je
pitka voda važnija i skuplja stvar od nafte.
~ 33 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegovićev zahtjev Ustavnom sudu BiH
Odluka Vlade RS o prebivalištu je pravno nasilje
Izetbegović u apelaciji navodi da je Vlada entiteta
Republika Srpska spornom odlukom uzurpirala
zakonodavne ovlasti države, jer ova materija može
da bude jedino predmet državnog zakona, a ne i
entitetskih pravnih akata.
Ovom odlukom ugrožena su ustavom
zagarantovana prava povratnika, jer su njome
stvorene neopravdane administrativno-pravne
barijere za efektivan povratak.
“Entitet Republika Srpska ne može svoje interese
zadovoljavati preuzimanjem državnih prerogativa
i usvajanjem vlastitih odluka, već treba da djeluje
preko svojih predstavnika unutar procedura i
foruma koji su predviđeni Ustavom BiH. Izmjene
zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH
mogu se donositi samo u onom forumu koji je
taj zakon i donio, a to je Parlamentarna skupština
BiH, i po proceduri koja je propisana, a nikako na
način da se taj zakon dopunjuje, koriguje ili mijenja
na način protivan Ustavu BiH, kao što je učinila
Vlada entiteta Republika Srpska. U protivnom vrši
se pravno nasilje i ugrožava funkcionisanje pravne
države”, tvrdi Izetbegović u apelaciji Ustavnom
sudu.
Obraćanje na manifestaciji “Putevima pobjede Armije RBiH
2011”, u povodu obilježavanja 19. godišnjice Armije RBiH,
Mostar – Podveležje, 18. juna 2011. godine
9. maj 2014. godine
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir
Izetbegović podnio je Ustavnom sudu BiH
zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke vlade entiteta
Republika Srpska o vršenju provjere tačnosti i
istinitosti podataka prilikom prijave prebivališta
na teritoriji RS-a od 17. aprila 2014. godine.
Predsjedavajući Izetbegović se odlučio na ovaj
korak radi zaštite ustavnopravnog poretka, zaštite
prava i interesa države Bosne i Hercegovine i svih
njenih državljana, te s ciljem vraćanja stanja u
ustavne i zakonske okvire.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
(Ustavni sud BiH usvojio je danas (4. juli. 2014.
godine) zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva
BiH Bakira Izetbegovića i ukinuo u cijelosti Odluku
o vršenju provjere tačnosti i istinitosti podataka
prilikom prijave prebivališta na teritoriji Republike
Srpske.
“Ustavni sud je utvrdio da je ova odluka u
suprotnosti sa odredbama Ustava BiH, budući
da je pitanje prebivališta regulisano zakonom na
nivou BiH. Slijedi da je to pitanje u isključivoj
nadležnosti institucija BiH, a ne bilo kog organa
Republike Srpske”, saopšteno je iz ovog suda.)
~ 34 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Predsjedavajući Izetbegović o poplavama na CNN-u
Zadesila nas je najveća katastrofa poslije rata
U obilasku poplavljenih područja, maj 2014. godine
19. maj 2014. godine
Predsjedavajući
Predsjedništva
Bosne
i
Hercegovine Bakir Izetbegović gostovao je na
CNN-u kod jedne od najpoznatijih svjetskih
novinarki Christiane Amanpour gdje je govorio o
katastrofalnim poplava koje su zadesile BiH
Čuvena novinarka Christiane Amanpour u svojoj
emisiji je ugostila predsjedavajućeg Predsjedništva
naše zemlje Bakira Izetbegovića, koji je govorio o
katastrofalnim poplavama koje su zadesile BiH.
Izetbegović se putem videolinka javio u emisiju
Amanpour iz Sarajeva, a na njeno pitanje da li BiH
dobija pažnju međunarodne zajednice posebno je
pohvalio doprinos koji su dale susjedne zemlje. BAKIR IZETBEGOVIĆ
“U pitanju je ogromna katastrofa. Ovo je najgore
što nam se desilo poslije rata. Hiljade kvadratnih
kilometara zemlje pokriveno je vodom, a na
nekim mjestima ona je visoka dva do tri metra”,
kazao je Izetbegović na početku razgovora. Rekao je kako se procjenjuje da je 30.000 ljudi
iseljeno sa svojih ognjišta, a posebno zabrinjava
potvrdan odgovor predsjedavajućeg na pitanje
Amanpourove da li je istina da su poplave izmjestile
brojne mine zaostale iz rata.
“Nažalost, to se sigurno dogodilo. U ovim trenucima
još uvijek ima vode na minskim područjima i ne
možemo sa sigurnošću ništa tvrditi, ali je sigurno
da je voda pomjerila mine. Također su pomjerena
obilježja upozorenja da je neko područje minirano
i tu će biti veliki problem”, rekao je Izetbegović.
~ 35 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Predsjedništvo BiH hitno zasjedalo
Vanredna sjednica zbog katastrofalnih poplava i klizišta
U posjeti Operativno-komunikacionom centru BiH u Ministarstvu sigurnosti BiH u Sarajevu 15.
maja 2014. godine tokom prvog dana katastrofalnih poplava koje su zadesile našu zemlju
20. maj 2014. godine
Predsjedništvo BiH je na današnjoj vanrednoj
sjednici usvojilo sljedeće zaključke:
1. Nakon što je informisano o posljednjim
informacijama o stanju na terenu, Predsjedništvo
BiH ocijenilo je da je situacija u područjima Bosne
i Hercegovine, koja su pogođena poplavama i
klizištima, izuzetno teška i složena, te da zahtjeva
odlučnu reakciju institucija na svim nivoima vlasti
da se svim raspoloživim ljudskim i materijalnim
resursima uključe u pomoć ugroženim područjima.
2. Predsjedništvo BiH zahvaljuje svim građanima
Bosne i Hercegovine, vladama prijateljskih zemalja
i pojedincima koji su proteklih dana pomagali
ugroženom stanovništvu.
3. Predsjedništvo BiH pohvaljuje Oružane snage
Bosne i Hercegovine zbog izuzetno hrabrog,
odlučnog i požrtvovanog angažmana raspoloživih
ljudskih i materijalno-tehničkih resursa u
akcijama spašavanja stanovništva iz najugroženijih
područja i pružanja sve druge pomoći civilnim
BAKIR IZETBEGOVIĆ
organima i građanima Bosne i Hercegovine, u
skladu sa Odlukom Predsjedništva BiH, broj 0150-1-1090/14, koja je donesena na hitnoj sjednici
Predsjedništva BiH 15. maja 2014. godine.
4. Predsjedništvo BiH zahtjeva od Vijeća ministara
BiH da preduzme sve neophodne aktivnosti
radi bržeg i efikasnijeg upravljanja procesom
traženja, prijema i distribucije međunarodne
pomoći. Predsjedništvo BiH zahtjeva od Vijeća
ministara BiH da nastavi preduzimati sve
neophodne aktivnosti na ubrzavanju procedura
ulaska humanitarne pomoći na svim graničnim
prijelazima u Bosnu i Hercegovinu, s posebnom
pažnjom na intenziviranje aktivnosti Uprave za
indirektno oporezivanje BiH i Granične policije
BiH.
5. Predsjedništvo BiH smatra da je potrebno izraditi
sveobuhvatni plan oporavka i obnove područja
pogođenih ovom prirodnom nesrećom, koji mora
sadržati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne
mjere koje je potrebno preduzeti na svim nivoima
vlasti u Bosni i Hercegovini.
~ 36 ~ MANDAT 2010. - 2014.
6. Radi iznalaženja finansijskih sredstava za obnovu
i oporavak područja pogođenih ovom prirodnom
nesrećom, Predsjedništvo BiH zahtjeva od Vijeća
ministara BiH da, u saradnji sa svim resornim
institucijama na svim nivoima vlasti u Bosni i
Hercegovini, hitno preduzme sve neophodne
aktivnosti kako bi se:
- Ustanovili kriteriji za raspodjelu prikupljene
pomoći, vodeći računa prevashodno o nastalim
štetama i potrebama;
- Iniciralo organizovanje međunarodne donatorske
konferencije, kojom bi se prikupila sredstva;
- Animirala finansijska sredstva pomoći iz fondova
Evropske unije i od prijateljskih zemalja;
- Inicirao zajednički pristup s Republikom
Hrvatskom i Republikom Srbijom prema
fondovima Evropske unije;
- Zatražilo od komercijalnih banaka u Bosni i
Hercegovini reprogramiranje kredita građana,
privrednih subjekata i poljoprivrednih proizvođača,
koji su pogođeni ovom prirodnom nesrećom.
7. Predsjedništvo BiH smatra da su cijeloj zemlji
i svim njenim institucijama potrebni jedinstvo
i saradnja u pomoći ugroženom stanovništvu.
Predsjedništvo BiH poziva političke faktore u
Bosni i Hercegovini da se u narednom periodu
uzdrže od svake vrste iskazivanja rivalstva, te da
izbjegnu bilo kakvo politiziranje nastale situacije u
Bosni i Hercegovini.
8. Predsjedništvo BiH poziva sve institucije na
svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, sve
privredne subjekte, sve nevladine organizacije
i sve građane, da se uključe u akciju solidarnosti
kojom bi izdvojili finansijska sredstva i druge vrste
potrebne pomoći ugroženom stanovništvu.
- Izvršilo reprogramiranje međunarodnih
finansijskih obaveza Bosne i Hercegovine;
Povratak u vojnu bazu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine aerodrom Rajlovac nakon obilaska
poplavljenih područja u dolini rijeke Bosne, 15. maj 2014. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 37 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Veliko međunarodno priznanje
Bakir Izetbegović dobitnik nagrade Crans Montana Foruma
za 2014. godinu
Svečana inauguracija novoizabranih članova Predsjedništva BiH, zgrada Predsjedništva BiH,
12. novembar 2010. godine
4. juni 2014. godine
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Bakir Izetbegović ovogodišnji je dobitnik nagrade
PRIX DE LA FONDATION 2014 koju dodjeljuje
ugledna švicarska organizacija Crans Montana
Forum.
U obrazloženju se navodi da Crans Montana
Forum prati i podržava napore predsjedavajućeg
Izetbegovića ka unapređenju procesa EU integracija
Bosne i Hercegovine. Navodi se i da mu je nagrada dodijeljena zbog
dostignuća i posvećenosti razvoju i integraciji
Bosne i Hercegovine u svjetske tokove. Predsjedavajućem Izetbegoviću ova prestižna
nagrada trebala je biti uručena, kao počasnom
gostu, u toku 25. godišnjeg Samita Crans Montana
Foruma u Rabatu, Maroko, 21. juna.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Međutim, zbog katastrofalnih poplava koje su
pogodile našu zemlju, predsjedavajući Izetbegović
je otkazao već planirano putovanje u Rabat, pa će
mu nagrada biti uručena naknadno. Dosadašnji dobitnici Crans Montana Forum
PRIX DE LA FONDATION nagrade, između
ostalih, su prvi predsjednik Predsjedništva Bosne
i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik SAD
Barack Obama, njemačka kancelarka Angela
Merkel, premijer Republike Turske Recep Tayyip
Erdogan, predsjednik Evropske komisije Jose
Manuel Barroso, bivši premijer Srbije Zoran
Đinđić, bivši predsjednik Soros Fondacije
George Soros, bivši predsjednik Međunarodnog
olimpijskog komiteta Juan Antonio Samaranch,
bivši predsjednik Palestinske samouprave Jaser
Arafat, bivši predsjednik SSSR Mihail Gorbachov,
te drugi ugledni zvaničnici iz svijeta. ~ 38 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Bakir Izetbegović u Doboju
Projekat “Bosanka” vrijedan 40 miliona eura za suživot i
zapošljavanje
Svečana ceremonija polaganja kamena-temeljca za fabriku za preradu voća, povrća i drugih
poljoprivrednih proizvoda “Bosanka” – ”Projekat povjerenja” čiji investitor je Azerbejdžan, Doboj,
prostor bivše kasarne Ševarlije, 26. jun 2014. godine
26. juni 2014. godine
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir
Izetbegović izjavio je u Doboju, na ceremoniji
polaganja kamena-temeljca za izgradnju Fabrike
voća i povrća “Bosanka“, da će građani svih
nacionalnosti iz oba bh. entiteta imati direktne
koristi od uspjeha ovog projekta.
Investitor
projekta
“Bosanka-Projekat
povjerenja“ je Azerbejdžan, a Izetbegović je
rekao da je taj projekat dobio podršku i UN-a.
Projekat će rezultirati otvaranjem novih
radnih mjesta, razvojem poljoprivrede u ovoj
mikroregiji i povećanjem ekonomskog rasta
BiH. U početku će u ovoj firmi raditi 300 osoba,
a očekuje se da će preko 1.000 kooperanata
doprinositi njenom razvoju kada sve bude gotovo. BAKIR IZETBEGOVIĆ
- Projekat, koji predviđa ulaganje od 40 miliona
eura, će pomoći održivi povratak, suživot i
zapošljavanje. U toku njegove realizacije na
najbolji način će biti iskorišteni znanje i stručnost
projektantskih i građevinskih kompanija iz Bosne
i Hercegovine. Bit će osigurani otkup i plasman
proizvoda za ogroman broj poljoprivrednih
proizvođača ovog dijela naše zemlje - naglasio je
Izetbegović u obraćanju prisutnim na ceremoniji
polaganja kamena-temeljca za ovu fabriku.
On je podsjetio da je Doboj jedna od
najpogođenijih lokalnih zajednica u nedavnim
poplavama koje su zadesile našu zemlju. - Devastirane su putne komunikacije, zgrade,
fabrike, škole, bogomolje, poljoprivredna
gazdinstva. Ogromne štete koje su pričinjene
neće biti lako sanirati, ali ćemo učiniti sve
da nađemo načine i sredstva da to učinimo kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
~ 39 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegović odbacio prijetnje
Neću tražiti Dodikovu dozvolu da putujem po BiH
U neformalnom razgovoru sa ministrom unutrašnjih poslova i mandatarom nove vlade Ivicom
Dačićem i načelnikom opštine Bijeljina Mićom Mićićem nakon svečanog otvaranju malograničnog
prijelaza Janja - Lešnica između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije 4. jula 2012. godine
28. juni 2014. godine
Kabinet predsjedavjućeg Predsjedništva BiH
Bakira Izetbegovića najoštrije osuđuje rasističke
izjave i prijetnje Milorada Dodika upućene Bakiru
Izetbegoviću nakon njegove posjete Doboju i
polaganja kamena temeljca za izgradnju tvornice za
preradu voća i povrća, azerbejdžansku investiciju
vrijednu 40 miliona eura koja će značiti posao i
egzistenciju za hiljade ljudi u ovom dijelu BiH.
Predsjedniku entiteta RS poručujemo da
predsjedavjući Izetbegović ne namjerava i neće
tražiti bilo kakve dozvole za posjetu bilo kojemu
dijelu države Bosne i Hercegovine.
Putovat će diljem BiH slobodno i s entuzijazmom,
pogotovo kad donosi vrijedne investicije iz svijeta,
kao što je to bio slučaj jučer u Doboju.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Jasno je zašto je Dodik ignorisao jučerašnju
svečanost u Doboju koja donosi dobrobit svim
stanovnicima ovoga grada. On očito brine samo za
one općine u kojima vlada njegova partija.
Predsjedavajući Izetbegović i jučer je u svom
obraćanju na ceremoniji u Doboju još jednom
pozvao na politiku dogovaranja i saradnje,
a ne svađe, podjela, provokacija i dizanja
međunacionalnih tenzija. Nažalost, Milorad Dodik i ovom svojom
nervoznom reakcijom pokazuje da je on isključivo
inicijator konflikta i svađe i da svojim potezima
najviše štete nanosi upravo onima čije interese
navodno štiti i zastupa. ~ 40 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Iz obraćanja na Međunarodnoj
donatorskoj konferenciji za otklanjanje
posljedica poplava u Briselu
Izetbegović: Ohrabreni
smo iskazanom podrškom,
solidarnošću i saradnjom
16. juli 2014. godine
Predsjedniče Nikolić, premijerko Bratušek,
gospodine Fabijus, komesaru File, ministri,
ekselencije, dame i gospodo,
U ime Bosne i Hercegovine, želim da izrazim
najveće poštovanje Francuskoj, Sloveniji i
Evropskoj komisiji što su pokrenuli incijativu da se
sazove ova konferencija. Također se želim najiskrenije zahvaliti vašim
zemljama, međunarodnim organizacijama i
finansijskim institucijama za čvrsta obećanja koja
ćete danas dati kako biste nam pomogli u procesu
oporavka i obnove. Veoma nas je dirnula vaša
solidarnost u protekla dva mjeseca. Želim posebno da se zahvalim za neposrednu
pomoć - uključujući spasilačke timove, opremu
i humanitarnu pomoć - kojima su spašeni životi
velikog broja naših građana. Prirodna nesreća koja
nas je zadesila ne poznaje granice. Takav je slučaj
bio i sa reakcijama naroda i vlada širom svijeta. U najtežim trenucima katastrofe, bili smo svjedoci
dirljivih izraza solidarnosti i saradnje koji su prelazili
sve podjele unutar i izvan Bosne i Hercegovine.
Solidarnost nije prestala ni nakon povlačenja vode.
Suočavanje sa teškim posljedicama ove nesreće
iziskuje isti nivo saradnje i solidarnosti kakav je
demonstriran tokom poplava. Uvjereni smo da je brz oporavak moguć ukoliko
se u obnovu uključimo zajedno - što je i moto ove
konferencije, za koju smo zahvalni i od koje puno
očekujemo.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Drago mi je što smo predsjednik Nikolić i ja
ovdje zajedno, što zajednički apelujemo na vašu
pomoć u obnovi naših zemalja. Tokom proteklih
godina, uložili smo značajne napore kako bismo
unaprijedili naše odnose i saradnju. Kao što je potvrđeno na Samitu koji je jučer održan
u Dubrovniku, saradnja u regiji Zapadnog Balkana
dostigla je najviši nivo. I današnja konferencija je
pokazatelj naše saradnje. Ovaj zajednički apel da se
u obnovu uključimo zajedno čini nas odlučnijima
da nastavimo raditi rame uz rame. Zadesila nas je prirodna nesreća katastrofalnih
razmjera. Pretrpjeli smo najveće poplave u
posljednjih 120 godina.
Više od 80 općina u Bosni i Hercegovini pretrpjelo
je ogromne štete i gubitke, sa posljedicama na
okolinu i društvo. Skoro 100 hiljada naših građana
privremeno je izmješteno iz svojih domova. Više
od 40 hiljada ljudi potražilo je utočište u javnim ili
privatnim skloništima ili se privremeno preselilo
kod rodbine ili prijatelja. Veliki broj tih ljudi još
uvijek nema krov nad glavom. Procjenjuje se da su posljedice nesreće na
ekonomiju dosegle 2,1 milijardu eura, od čega 1,3
milijarde eura otpada na štete, a 763 miliona na
gubitke. To je skoro 15% našeg BDP-a. Najviše je
pogođen privatni sektor. Najugroženiji ekonomski
sektori su poljoprivreda, transport i proizvodne
aktivnosti. Ukupne kratkoročne, srednjoročne i dugoročne
potrebe koje se odnose na oporavak i obnovu
procjenjuju se na 1,7 milijardi eura. Imajući u vidu
pritisak da se brzo nastave ekonomske aktivnosti i
obnove kuće i domaćinstva prije zime, kratkoročne
potrebe za narednih 6 do 12 mjeseci dostižu 652
miliona eura. Potrebna nam je međunarodna donatorska podrška
kako bismo omogućili likvidnost tih fondova.
Združene potrebe oporavka i obnove uveliko
premašuju naše finansijske i materijalne resurse.
Stoga apelujemo na vašu pomoć i saradnju. ~ 41 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Namjera nam je da obezbijedimo proces oporavka
koji će biti adekvatan, pouzdan, nadgledan i u
koje će biti dobro upućeni svi nivoi naše vlasti.
Cilj nam je da odgovorimo na potrebe našeg
stanovništva koje su nastale nakon nesreće
pravovremeno i svrsishodno. Uložićemo sve napore kako bismo osigurali da
finansijska pomoć donatora bude iskorištena
efikasno, transparentno i brzo. Oporavak od
nesreće otvara mogućnost da se promijene
doskorašnje prakse i otvara priliku da se krene
naprijed. Proces oporavka vidimo kao priliku da se
pokrenu i ubrzaju neophodne promjene potrebne
za ostvarenje prosperiteta i stvaranje prilika za
naše stanovništvo.
Ohrabreni smo iskazanom solidarnošću i
saradnjom tokom hitne intervencije koja je
prevazišla etničke i društvene podjele. To bi mogao
biti korak ka stvaranju nove socijalne dinamike u
našoj zemlji. Ljudi u Bosni i Hercegovini su vitalni
i otporni. Prevazišli smo mnoge nesreće u našoj
istoriji. Siguran sam da ćemo prevazići i ovu.
Zajedno ćemo obnoviti sve što je nesreća uništila. Nadam se da možemo računati na vašu pomoć
u kvalitetnijoj zajedničkoj obnovi. Naš pogled je
usmjeren ka budućnosti. Želimo da tu budućnost
gledamo sa pozitivne strane. Ona je čvrsto vezana
za Evropu. Naša je zajednička želja da postanemo
članica Evropske unije. Pravovremena integracija
je od ključnog značaja za ostvarenje željenih ciljeva
u budućnosti.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Predsjednik Nikolić pisao predsjedavajućem
Izetbegoviću
Velika zajednička nevolja
nas je ujedinila
21. juli 2014. godine
Predsjednik Republike Srbije Tomislav Nikolić
uputio je pismo predsjedavajućem Predsjedništva
Bosne i Hercegovine Bakiru Izetbegoviću u
kojemu mu se zahvaljuje na zalaganju i doprinosu
da Međunarodna donatorska konferencija za
otklanjanje posljedica poplava u Republici Srbiji i
Bosni i Hercegovini protekne što uspješnije.
„Zahvaljujući dobijenim donacijama moći ćemo u
narednom periodu da u dobroj mjeri obezbijedimo
zadovoljenje elementarnih potreba stanovništva
naših dviju zemalja pogođenih poplavama,
omogućimo saniranje šteta, pokrenemo obnovu
infrastrukture i primijenimo preventivne mjere
zaštite od ovakvih i drugih elementarnih nepogoda.
Gospodine predsjedniče, Velika zajednička nevolja
nas je ujedinila, ali i pokazala da samo udruženim
snagama možemo pobijediti teškoće koje su
nas snašle. Da se nismo udružili i zajednički
nastupili ne bismo uspjeli da obezbijedimo
prisustvo preko 60 zemalja i 23 međunarodne
organizacije na Donatorskoj konferenciji, niti bi
uspjeli da prikupimo veliku finansijsku pomoć za
obnovu naših zemalja pogođenih katastrofalnim
poplavama.
Zajednički rad Bosne i Hercegovine i Republike
Srbije na što boljoj i efikasnijoj pripremi Donatorske
konferencije pokazao je da se samo u zajedništvu
i dobrosusjedskoj saradnji mogu prevazilaziti
problemi, postizati dobri rezultati i stvarati uslovi
za bolju budućnost naših zemalja i naroda“, stoji u
pismu predsjednika Tomislava Nikolića upućenom
predsjedavajućem Predsjedništva BiH Bakiru
Izetbegoviću.
~ 42 ~ MANDAT 2010. - 2014.
U ime američkog naroda
Obama čestitao
predsjedavajućem
Izetbegoviću i Bošnjacima
Bajram
30. juli 2014. godine
„Poštovani gospodine predsjedniče, u ime
američkog naroda, želim da Vama i vašim
sunarodnicima prenesem najsrdačnije čestitke
povodom bajramskih praznika.
Tokom proteklog mjeseca muslimani širom svijeta
su dijelili radost ramazana sa svojim komšijama,
tražeći smiraj u vjeri i pomažući onima kojima je
pomoć najpotrebnija.
Nadam se da je ovaj sveti mjesec vama i vašim
voljenima bio prilika za duhovnu obnovu i
solidarnost.
Želim Vam u budućnosti puno zdravlja, mira
i prosperiteta“, stoji u čestitki američkog
predsjednika Baracka Obame.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 43 ~ MANDAT 2010. - 2014.
DRUGI DIO:
IZ INTERVJUA
O Bosni i Hercegovini 15. godina nakon Dejtona
Osmi “Konjički memorijal Alija Izetbegović“ u Bihaću, 3. septembra 2011. godine
Prešli smo teži i duži dio puta ka statusu uređene
evropske države. Prije petnaest godina ovo je
bila zemlja po kojoj niste smjeli putovati, zemlja
zavađenih naroda, spaljenih sela, porušenih
gradova, zaustavljene privrede. Ni današnje stanje
nije zadovoljavajuće, ali je neuporedivo bolje
nego što je bilo prije petnaest, deset ili pet godina.
Stvari idu nabolje, pa i privreda. Veoma sporo, ali
ide naprijed. Ponekad zaboravimo da je BiH sa
plaćom prestigla istočne susjede koji nisu pretrpili
ratna razaranja, nemaju međunacionalne tenzije,
konfuzni ustav poput Dejtonskog. Jednom riječju
– ipak se krećemo.
(Nezavisne novine, novembar 2010.)
O spremnosti na dijalog,
dogovor i kompromis
Mislim da sam već svojom predizbornom
kampanjom i prvim postupcima u svojstvu člana
Predsjedništva BiH pokazao da sam spreman
na dijalog, dogovor, kompromis. Predstavljam
Bošnjake, narod koji nema rezervnu domovinu, i
BAKIR IZETBEGOVIĆ
zbog toga ima poseban interes da očuva jedinstvo
zemlje, mir, da unaprijedi stanje u društvu.
Bošnjaci će biti veoma kooperativni u iznalaženju
rješenja koja nas vode naprijed, i veoma tvrdi i
nekooperativni ako se bude dovodila u pitanje
cjelovitost zemlje.
(Riječki Novi list, decembar 2010.)
O politici kao umijeću
mogućeg
Politika je umijeće mogućeg, a to što vi i ja želimo
zasad nije moguće. Barem još deceniju ili dvije bit
će aktuelne neke vrste nacionalnih ključeva koji
će onemogućavati majorizaciju, ali i omogućavati
manje sposobnim da napreduju preko reda. Složene
države uvijek imaju složene sisteme upravljanja,
tako da i bogata i uspješna Belgija, pa i Švajcarska
boluje od kompliciranih procedura.
~ 45 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Preporod Journal, decembar 2010.)
O pomoći islamskog svijeta
Na džuma-namazu sa predsjednikom Republike Turske Abdullahom Gülom u Predsjedničkoj palači
u Ankari 4. januara 2013. godine
Bosna je zemlja izmedju istoka i zapada. Mi
pripadamo i Evropi i orijentu. Islamski svijet može
pomoći Bosni i Hercegovini politički i ekonomski,
odnosno nastaviti raditi ono što je radio i do sada,
ali intenzivnije i organizovanije. I tako će to i biti
– islamski svijet će u dogledno vrijeme postati sila
koja će se brinuti za muslimane diljem svijeta, a
Bošnjaci su dokazali da su vrijedni te brige jer su
islam nosili „kao žišku uglja na dlanu“, kako to
kaže hadis posljednjeg Božijeg poslanika. Dlan je u
opekotinama ali žišku nismo ispustili.
(Šark al avsat, Saudijska Arabija, decembar 2010.)
O porukama iz Berlina, New
Yorka, Bruxellesa
Prisutna je očigledna spremnost da se pomogne
Bosni i Hercegovini kako bi se pokrenula iz mrtvila
i uhvatila korak sa regionom koji snažno grabi
prema evropskim integracijama. Ali prvi korak
moramo učiniti mi, domaći političari. U Berlinu,
Bruxellesu, New Yorku, svuda mi je ponavljana
ista poruka – spremni su da nam pomognu, ali
neće da rade naš posao. Nakon petnaest godina
stanovitog protektorata moramo profunkcionirati
sami. Moramo dokazati da imamo kapacitet
dogovaranja, odgovornosti, da smo u stanju praviti
bazične kompromise, reforme, dogovore bez koji
nema funkcionalne države i održivog sistema.
Nakon toga će uslijediti raznovrsna pomoć,
stručna, konsultantska, finansijska.
(Oslobođenje, februar 2011.)
O Dodiku i situaciji u
entitetu RS
Nemam čarobnu formulu za Milorada Dodika. Ko
zna šta će on sve reći i uraditi sutra ili prekosutra?
Ne zna ni on sam. Ali, uvjeren sam da je Milorad
Dodik pragmatičan političar i da će se rukovoditi
interesom. Prije svega interesom RS-a. Taj se interes
ne može odvojiti od interesa cijele BiH. Ekonomska
situacija, naročito u RS-u, bivat će sve složenija,
nedostajat će novaca. Penzioneri, borci, invalidi,
omladina bez posla, sve će to podići temperaturu
u zemlji. Jedini način da pomognemo svima u
Bosni i Hercegovini je da se što prije dogovorimo,
formiramo vlast i pokrenemo reformske procese
koji vode ozdravljenju ekonomije. Dodik to
razumije jako dobro i uvjeren sam da će učestvovati
u iznalaženju rješenja.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
(Oslobođenje, februar 2011.)
~ 46 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O kompleksnoj formuli BiH
Obilazak derviške tekije u Blagaju u pratnji predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, predsjednika
Makedonije Đorđa Ivanova, mostarskog muftije Seid ef. Smajkića i ambasadora Turske u BiH
Ahmeta Yildiza, tokom 10. UNESCO samita šefova država zemalja Jugoistočne Evrope koji je
održan u Mostaru 2. i 3. juna 2012. godine
Bosna i Hercegovina nije prost zbir naroda, vjera
i kultura. Formula Bosne je kompleksnija od
toga. Duh ove zemlje je preplitanje i prožimanje
tri identiteta. Stvaranje tri teritorije na kojima
bi bile ostvarene monolitne srpska, hrvatska i
bošnjačka atmosfera bi uništilo taj duh. Obzirom
da Hrvati, izuzevši dijelove Hercegovine, još
uvijek žive izmiješani sa Bošnjacima, ne vidim
kako bi se definisale granice novih entiteta, izuzev
novim nasiljem. Na Balkanu se granice ne crtaju
olovkama.
(Danas, mart 2011.)
O dogovoru Miloševića i
Tuđmana
O tome šta su tada dogovorili Milošević i Tuđman
imate svjedočenja njihovih saradnika, Stjepana
Mesića i Hrvoja Šarinića na primjer. Zašto bismo
sumnjali u vjerodostojnost njihovih izjava? Svakako
da je to bio značajan dogovor, u negativnom smislu
značajan, jer je bio uvod u pokušaj podjele Bosne
i Hercegovine, doveo je do nasilnog pomjeranja
čitavih naroda, etničkog čišćenja, do stravičnih
zločina. Nasilje počinjeno u tom vremenu je
zadalo udarac duhu Bosne i Hercegovine o
kom sam maločas govorio, segregiralo njenu
mješovitu strukturu, u velikoj mjeri razdvojilo
narode. Vrijeme će pokazati da li su ove promjene
definitivne i nepopravljive.
(Danas, mart 2011.)
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 47 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O ratovima, Turcima i Srbima
Svečani doček u Predsjedničkoj palači u Ankari na trilateralni sastanak šefova država Bosne i
Hercegovine, Republike Srbije i Republike Turske koji je održan u Ankari 14. i 15. maja 2013. godine
i čiji domaćin je bio predsjednik Republike Turske Abdullah Gül
Neki Srbi još uvijek ratuju sa Turcima, a Turci otišli
sa Balkana prije 130 godina. Pamte bitku koju su
izgubili prije šest vijekova, slave je! Čemu to, ko to
još radi? Pogledajte kakve su ratove vodili drugi
narodi, Nijemci i Francuzi recimo, ili Amerikaci i
Japanci, pa danas sarađuju ili čak žive u državnim
asocijacijama. Turci nude saradnju, pomirenje,
investicije, izgradnju. Ne vidim, zaista, u čemu je
problem.
(Tanjug, maj 2011.)
O aksiomima koje treba
imati na umu
Dva politička aksioma treba imati na umu kad
razmišljamo o trenutačnom stanju u Bosni i
Hercegovini, naročito o poziciji i djelovanju
Bošnjaka. Prvi je da nema podjele BiH, da
Srebrenica, Bratunac, Kozarac itd, nikada neće
biti ništa drugo do teritorija Bosne i Hercegovine.
Drugi aksiom je da nema normalizacije odnosa,
odnosno bolje budućnosti u regionu, ako nema
dijaloga, dogovora, kompromisa. Bošnjaci imaju
poseban interes za BiH i moraju biti posebno
spremni na odbranu zemlje i, u isto vrijeme, na
traganje za kompromisima koji će joj garantovati
budućnost. Popravili smo odnose sa Zagrebom i
Podgoricom, slijedi nam Beograd, a bošnjački član
Predsjedništva sedam godina nije otišao u Srbiju.
Mora se razgovarati, tražiti put do dogovora. Imao
sam u ovih pola godine mandata mnogo susreta
sa liderima u regionu, Evropi, svijetu. Svuda sam,
kao mantru, ponavljao iste stavove – nema podjele
Bosne, BiH je dokazala da je održiva, da može ići
naprijed jer smo u petnaest postdejtonskih godina
u mnogo čemu stigli i prestigli susjedne zemlje koje
nisu pretrpjele ratna razaranja i, konačno, Bošnjaci
su spremni na pomirenje, dijalog, integracije.
Mislim da je vrijedilo truda i da će dati efekta to
što sam radio ovih pola godine.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
(Oslobođenje, maj 2011.)
~ 48 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O jedinstvu Islamske zajednice
Svečani prijem u zgradi Predsjedništva BiH povodom obilježavanja Dana nezavisnosti BiH, 28.
februar 2013. godine
Ako Srbi mogu imati patrijarha u Beogradu
čije se duhovne ovlasti odnose i na Srbe u BiH,
zašto Bošnjaci ne bi imali reisa u Sarajevu koji
organizuje vjerski život Bošnjaka u Srbiji? Uvijek
sam podržavao jedinstvo Islamske zajednice i
nastavit ću tako.
(Oslobođenje, maj 2011.)
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 49 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O „ustupcima“ i „popustljivosti“
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, ministar unutrašnjih poslova i mandatar nove
vlade Ivica Dačić i načelnik opštine Bijeljina Mićo Mićić presjecaju vrpcu na svečanom otvaranju
malograničnog prijelaza Janja - Lešnica između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije 4. jula 2012.
godine
Do sada nismo napravili nikakve ustupke.
Uostalom, kakvi su nam ustupci uopće i traženi? I
šta znači biti previše umjeren, popustljiv? Šta je to
bošnjačka strana dala bilo kome, a što nije trebalo
dati? Sve što sam dao je pružena ruka i pristojan
odnos prema zvaničnim predstavnicima susjednih
zemalja. Ja se trudim da ostvarim dijalog lidera u
regiji i ne vidim šta je alternativa tome. Bošnjaci
moraju naći Srbe i Hrvate, u zemlji i regiji, sa kojima
mogu normalno živjeti i graditi bolju budućnost.
Mislim da Boris Tadić i Ivo Josipović spadaju u
takve. I ako je neko pravio ustupke i rizične akte,
onda je to bio Boris Tadić. Uhapsio je Karadžića,
Mladića, Hadžića i time žestoko izazvao radikalni
dio Srbije.
Pored toga, na moj prijedlog je dao nalog da se hitno
uspostavi malogranični prelaz kako bi Bošnjaci iz
Janje mogli koristiti hiljade duluma zemlje koja se
nalazi sa druge strane Drine, nakon četiri godine
je pokrenuo implementaciju sporazuma o sukcesiji
imovine bivše SFRJ, pa smo preuzeli rezidenciju
u Budimpešti i Washingtonu, a u roku od godinu
dana ćemo preuzeti još niz objekata u ukupnoj
vrijednosti od preko 12 miliona dolara. Sve ovo je
rezultat boljih odnosa između Sarajeva i Beograda.
I sve ovo je na liniji interesa Bošnjaka.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
(Dani, august 2011.)
~ 50 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O brizi za Bošnjake u dijaspori
Delegacija Svjetskog saveza dijaspore BiH u posjeti kod predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira
Izetbegovića 6. juna 2014. godine
U kabinetu sam angažovao savjetnika isključivo
za pitanja Bošnjaka u dijaspori i u RS-u. Dr.
Edin Ramić i ja smo u intenzivnim kontaktima
sa predstavnicima Bošnjaka Srbije i, naročito,
Sandžaka. Kontaktiramo sa svim predstavnicima,
bez obzira na njihova rivalstva i pojedine
neodmjerene reakcije. Predstavnici Sandžaka
moraju ostvariti slogu i izraditi realan program
mjera koji će kroz vrijeme omogućiti njihovu
ravnopravnost u Srbiji. Samo realan plan, ne
spisak neostvarivih želja, ima šansu da uz podršku
Sarajeva i Ankare, dobije i podršku Beograda.
Općenito, Bosna i Hercegovina treba donijeti
zakone i strategiju, uspostaviti ministarstvo koje
će se baviti dijasporom. Problem dijaspore je i
izraženiji u BiH nego u Srbiji i Hrvatskoj, a oni
sistematičnije rade na njegovom rješavanju.
(Dani, august 2011.)
O Fikretu Abdiću
Osuđeni ratni zločinac i veleizdajnik definitivno
nije čovjek sa kojim Bosna i Hercegovina treba
graditi budućnost. I kao privrednik je ostavio
mutnu situaciju za sobom - ostali su dugovi,
neuknjižena imovina, tajna imovina za koju je
samo on i grupica povlaštenih znao, imovina koju
je prevarom više puta dao pod hipoteku, jednom
riječju nered i kriminal.
O šurovanju Dodika i Čovića
Za kompletan zastoj u državi najveću odgovornost,
bez konkurencije, snosi Milorad Dodik. Ohrabrio
je Čovića i Ljubića da krenu u ‘’nemoguću misiju’’
stvaranja trećeg entiteta.
Time je uneseno nepovjerenje, razdor među
Bošnjake i Hrvate, stvorena potreba da se razbije
monopol HDZ-ova u Federalnoj i Državnoj vladi,
time je ubačena i kost među Hrvate, problem
je prebačen iz RS u Federaciju. HDZ šuruje sa
Dodikom. Šuruje i gubi. Hrvati ne žive u RS,
protjerani su sa tog teritorija, nije im dopušteno da
se vrate, njihovi kadrovi u RS su Dodikovi igrači,
poput hrvatskog velesrbina Vlajkija. Čović i Ljubić
ništa dobro ne mogu dogovoriti sa Dodikom.
Hrvati žive sa Bošnjacima i imaju pruženu ruku
sa naše strane, i samo sa nama mogu dogovoriti
bolju i sigurniju budućnost za oba naroda. Jer,
nema sigurnosti nizakog ako se bilo koji narod
osjeća obespravljenim u Bosni i Hercegovini. Ovo
je kratkotročno uspješna igra Dodika, ali će u
konačnici koštati i njega. Jer, svi se vozimo u istom
brodu. Ako ga zaustavi, stajat će sa nama, ako ga
pokuša potopiti, i on će se utapati.
(Saff, septembar 2011.)
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 51 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Saff, septembar 2011.)
O ekonomiji: nije dobro, ali nije ni katastrofa
Obilazak proizvodnog pogona „Prevent“ Goražde nakon njegovog svečanog otvaranja, sa
predsjedavajućim vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom i vlasnikom ASA Prevent grupacije
Nijazom Hastorom, Vitkovići, Goražde, 18. maj 2012. godine
U ekonomiji stanje nije tako loše kao što je u politici.
Privrednici su bolji i sposobniji od nas političara.
Po svim grafovima, linija GDP ide naprijed, s
nekim malim krizama u vrijeme globalne i svjetske
krize, ali onda minimalno jedan posto godišnje
napreduje. Prosječna plaća u Sarajevu ljekara ili
inžinjera je visočija nego u Beogradu ili u Skoplju.
Nije dobro, ali nije ni katastrofa. Imamo 27 posto
nezaposlenih, ali BiH je bila srušena zemlja i naša
privreda je bila u zastoju godinama.
Ona sada traži svoje mjesto pod suncem. U
jednoj zemlji gdje se političari svađaju, gube se
investicije zbog toga. Kada to sve uzmete u obzir,
naši biznismeni su napravili veliki posao. Do nas
je političara da skinemo kugle ovoj zemlji s nogu.
Treba da urade nešto za cijelu BiH, za cijelu naciju,
a to su procesi pomirenja, procesi izgradnje države
u skladu sa evropskim standardima i procesi fizičke
izgradnje zemlje. A to su izgradnja autoputeva,
željeznica, brana.
(Radio Slobodna Evropa, oktobar 2011.)
O Mevlidu Jašareviću i napadu na ambasadu SAD
Sastanak sa Philipom Reekerom zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD i američkim
ambasadorom u BiH Patrickom Moonom, Predsjedništvo BiH, Sarajevo 03. juli 2013.
Pucanj na ambasadu zemlje koja je zaustavila rat
i pokolje u Bosni i Hercegovini, a zatim uložila
ogromne napore i ogromna finansijska sredstva
da ovu zemlju normalizira i oporavi, da je provede
kroz neophodne integracijske procese, jeste pucanj
u naš opstanak i oporavak. To je zločinački akt koji
obeshrabruje prijatelje, a ohrabruje neprijatelje.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
(Oslobođenje, novembar 2011.)
~ 52 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O lažima i podvalama
Fahrudina Radončića
Zaista bi bilo interesantno napraviti listu
bošnjačkih lidera, privrednika, listu vitalnih
političkih i ekonomskih projekata, listu ljudi iz
međunarodne zajednice koji su pomagali Bosnu i
Hercegovinu, dakle listu svih nas koji smo radili za
dobrobit ove zemlje i ovog naroda, a koji smo bili
izloženi brutalnim medijskim napadima, lažima,
podvalama i uvredama Fahrudina Radončića.
Ispostavilo bi se da je takva lista podugačka i da
sadrži skoro sve ljude, i skoro sve projekte koji su
mogli popraviti stanje u zemlji i biti od pomoći
Bošnjacima! Trebalo bi ponovo pročitati šta je sve
Radončić napisao o Lagumdžiji, Tihiću, Silajdžiću,
Bičakčiću, Oručeviću, o Ashdownu i Gregorianu,
analizirati kako je minirao Aprilski paket ustavnih
promjena, pa se upitati šta i ko stoji iza svega
toga. Konfliktan i paranoičan mentalni sklop,
beskrupulozna borba za vlast? Ili je ipak nešto
dublje i zloćudnije?
(Oslobođenje, novembar 2011.)
O odnosima u
Predsjedništvu BiH
Predsjedništvo BiH je nominalno vrh izvršne
vlasti u zemlji, ali samo nominalno, jer su njegove
nadležnosti veoma sužene. To je okvir u kom
sam radio i uradio koliko sam mogao. U samom
Predsjedništvu su odnosi članova i njihovih
kabineta normalizovani i ostvaren je svakodnevni
dijalog. Mislim da tu ima moje zasluge. Imao sam niz
susreta sa najuticajnijim svjetskim liderima i poslao
bitne poruke za nastavak angažmana na oporavku
Bosne i Hercegovine, napravio balans snažnom
lobiranju protiv Bosne i Hercegovine za koje su
potrošeni milioni dolara i eura. U regionu smo
postigli normalizaciju odnosa koja će omogućiti
ubrzano rješavanje otvorenih međudržavnih
pitanja, prije svega granica i imovine. Koristio
sam i postojeće državne mehanizme koji, i bez
ustavne reforme, mogu popraviti stanje u zemlji,
pa su dvije apelacije koje sam uputio Ustavnom
sudu spriječile gubitak državljanstava i otimačinu
zemlje izbjeglica iz RS.
O nezadovoljstvu Hrvata
Hrvati imaju pravo na nezadovoljstvo kad je u
pitanju mehanizam izbora njihovih predstavnika.
Nemaju pravo kad je u pitanju stvaranje trećeg
entiteta koji za Bošnjake znači vraćanje „Herceg
Bosne“ i terora koji su nedavno preživjeli u toj
paradržavici. Iskren razgovor bi podrazumijevao i
svestranu analizu, koja bi, siguran sam, pokazala
da Hrvati ostvaruju jasan interes u Federaciji
BiH. Broj ministarskih, načelničkih, direktorskih
pozicija, procenti koji se izdvajaju za podsticaje u
poljoprivredi, razni drugi numerički pokazatelji
bi potvrdili da zaista nema mjesta nezadovoljstvu
Hrvata. Vjerovatnije je da Bošnjaci ostaju „kratkih
rukava“ u podjeli vlasti i podjeli budžeta.
(Start, decembar, 2011.)
O proslavi formiranja RS
Treba biti realan i kazati da će se dramatično
političko odmjeravanje sa Miloradom Dodikom
najvjerovatnije nastaviti i ovoj godini. Ovih dana
on i njegovi ljudi ponovo insistiraju na priči o
“državnosti RS” i to itekako iritira. Zaboravljaju
spomenuti da je kreiranje RS-a praćeno
neizmjernom patnjom Bošnjaka i Hrvata koje je
kulminiralo genocidom u Srebrenici. Na žalost,
srpski političari, istoričari, intelektualci ne žele
svoj narod suočiti sa očiglednom istinom. Na
našu ispruženu ruku, spremnost na pomirenje,
želju da se više govori o budućnosti nego o
prošlosti odgovaraju slavljenjem datuma nastanka
paradržave, rehabilitacijom haških osuđenika,
prognozama o otcjepljenju i državnosti dijela Bosne
i Hercegovine koji po svojoj istoriji, pravu i ustavu
pripada i Bošnjacima i Hrvatima, i svim ostalim
koje je Karadžićeva vojska protjerala prije dvadeset
godina s kućnih pragova. U svakom slučaju,
nećemo dozvoliti da oni svojom propagandnom
mašinerijom prikriju stvarnu sliku o nastanku tog
entiteta. Učinit ćemo ono što su srpski lideri trebali
davno da učine. Podsjetit ćemo sve i svakoga da je
dvadeset godina RS-a zapravo dvadeset godina na
koje srpski narod u BiH nikako ne bi trebao biti
ponosan. Naprotiv.
(Start, decembar, 2011.)
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 53 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Fena, januar 2012.)
O prijateljima u svijetu: i na zapadu, i na istoku
Sa državnom sekretarkom SAD-a Hillary Clinton na otvorenju nove zgrade američke ambasade
u BiH, Sarajevo, 12. oktoabar 2010.
BiH ima mnogo prijatelja u svijetu. Cijene nas i
uvažavaju i na zapadu i na istoku. Imamo jasnu
euroatlantsku perspektivu. Sve je to samo po
sebi veoma dobar rezultat, i on nije došao sam
po sebi. Uzmite za primjer naše netom okončano
dvogodišnje članstvo u Vijeću sigurnosti UN.
Tamo smo uradili posao na zavidnom nivou i sada
s tim u vezi primamo mnoštvo čestitki. Možemo
biti ponosni jer smo se kao jedna mala zemlja puna
unutrašnjih kontroverzi uspjeli izboriti sa brojnim
izazovima odnosa u svijetu u kojem živimo.
Pomogli smo ostvarenje slobode arapskih naroda
i konstruktivno djelovali u smirivanju različitih
međudržavnih konflikata. Pored toga, učinili smo
značajne iskorake u povratu BiH na regionalnu
političku scenu i vjerujem da ćemo od toga imati
koristi. Korektni odnosi sa Hrvatskom i Srbijom
su, svakako, najbitniji. Trudimo se poboljšati i
učinke naše ekonomske diplomatije. Za uspjeh na
tom području nam treba snažna podrška novog
Vijeća ministara i nadam se da ćemo je dobiti čim
bude uspostavljeno. Umanjen ulazak kapitala i
investicija sa zapada bismo trebali kompenzirati
kapitalom kojeg još uvijek ima na istoku.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
(Fena, januar 2012.)
~ 54 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O viziji BiH u budućnosti
Svečana inauguracija novoizabranih članova Predsjedništva BiH, zgrada Predsjedništva BiH,
12. novembar 2010. godine
Država Bosna i Hercegovina kao dobar servis
svim svojim građanima. Efikasna pravna država
političkog dogovaranja i međusobnog uvažavanja.
Zemlja članica EU i NATO. Zemlja u miru i
povjerenju sa svojim susjedima.
Zemlja koja će svoje različitosti napokon početi
doživljavati kao bogatstvo, koristeći duhovne i
materijalne potencijale koji su sasvim dovoljni za
miran i ugodan život četiri miliona Bosanaca i
Hercegovaca.
(Fena, januar 2012.)
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 55 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O nužnosti pomirenja i integracijskih tokova
Neformalni trilateralni sastanak članova Predsjedništva BiH sa predsjednicima Republike Hrvatske
NJ.E. dr. Ivom Josipovićem i Republike Srbije NJ.E. Borisom Tadićem, Jahorina, 3. februara 2012.
godine
Zatvaranje u suženi prostor, u nekomunikaciju,
u uvjerenje da samo mi posjedujemo istinu, da
su svi ostali u krivu bi nas odvelo u getoizaciju i
gorčinu, u nemogućnost ostvarenja zajedničke
budućnosti u BiH i regionu. Moramo naći snage
da se izvučemo iz pozicije žrtve, da pobijedimo na
talasu pomirenja i snažnih integracijskih tokova.
Normalno, pomirenja sa običnim narodom, ne sa
zločincima i krivcima. Sve dok region ne dobije
ekipu lidera koji sarađuju okrenuti ka budućnosti,
živjećemo u političkoj, ekonomskoj, sigurnosnoj
neizvjesnosti. Josipović to svakako jeste, a vjerujem
da i Tadić to želi i može. Tadić je dao niz korektnih
izjava i napravio niz hrabrih poteza, poput hapšenja
trojice haških “kapitalaca”.
(Oslobođenje, januar 2012.)
Predizborni skup u Travniku, opšti izbori 2010. godine
O SDA i smirujućem djelovanju
SDA nije pobjednik posljednjih izbora, djeluje iz
drugog plana i nije osobito zanimljiva medijima.
Djelujemo smirujuće, unosimo stabilnost, punimo
baterije za buduća vremena.
Ali borba za BiH je počela sa SDA, sa nama će se
nastaviti, s Božijom pomoći, valjano i završiti.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
(Oslobođenje, januar 2012.)
~ 56 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O liderstvu Tajipa Erdogana
Zvanična posjeta Republici Turskoj, sastanak sa premijerom Recepom Tayyipom Erdoğanom,
Ankara, 12. maj 2014. godine
Izjavio sam da Tajip Erdogan ne pripada
samo Turcima, da nije samo njihov lider, da
milijarda ljudi želi njegovo brzo ozdravljenje.
Naravno, mislio sam na njegovo liderstvo među
muslimanima koji izuzetno cijene sve što Erdogan
čini u zastupanju njihovih interesa i digniteta na
globalnom planu. On odlučno i efikasno podržava
težnje muslimanskih naroda za slobodom i
uspostavljanjem demokratskih vlada. U isto
vrijeme Erdogan veoma uspješno sarađuje sa
vladama zapada, posebno na polju evroatlantskih
integracija. Mislim da je uspio pronaći formulu
koja je uspješno spojila naizgled nespojivo zapad i orijent, islam i sekularizam, tradicionalno
i savremeno. Taj amalgam je podigao Tursku
poslije decenijske letargije, pretvorio je u političku
i ekonomsku silu, i inspirisao muslimane diljem
svijeta. To je tako, dopadalo se to nekome ili ne.
Dakle, ne vidim razloga da i Bosanci i Hercegovci
ne požele zdravlje lideru zemlje koja u ovom
regionu čini samo dobro.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Turska obnavlja porušene mostove, i one prave,
poput mostarskog i višegradskog, ali i one duhovne
i političke, među ljudima i narodima. Turska
diplomatija ima veliku zaslugu za dostignuti stepen
saradnje između Srbije, BiH i Hrvatske. Naročit
napor uložila je u uspostavljanje dijaloga na
relaciji Sarajevo - Beograd. Turska pruža nespornu
podršku demokratskom razvoju i reformskim
procesima koji našu zemlju vode u Evropsku
uniju i NATO. Direktne investicije i razni drugi
vidovi ekonomske saradnje i trgovinske razmjene
sa Turskom značajno doprinose bržem razvoju
našeg regiona. Zaista ne vidim nijedan razlog za
nepovjerenje u odnosu na ulogu Turske, za vaganje
svake riječi na apotekarskoj vagi. Dvadeset prvi
je vijek, otomanska Turska pripada prošlosti, a
mi treba da imamo dobre relacije sa modernom,
globalno izuzetno uticajnom i dobronamjernom
Turskom.
~ 57 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Glas, februar 2012.)
O 20-toj godišnjici nezavisnosti BiH
Obilazak obnovljene Vijećnice, Sarajevo, 14. april 2014.
Gubici su ogromni, mnogo ljudi je izgubilo život,
zdravlje, imovinu. Rat je segregirao društvo,
podijelio ljude, skoro uništio multietničnu
šarolikost koja je bit, duh Bosne i Hercegovine.
Ali sačuvana je država, granice, nezavisnost, šansa
da se društvo reintegrira. Da se nismo odlučili
za nezavisnost, a zatim i za odbranu Bosne i
Hercegovine, ostali bismo bez zemlje, države,
nacionalnog ponosa, identiteta. Bili bismo poput
porodice koja je imala kuću i dopustila, čak i
pomogla, da je komšije podijele među sobom,
pa čeljad nastavljaju da žive razdvojeni, kao
podstanari. Nakon što je Evropska zajednica,
u skladu sa izvještajem Badenterove komisije,
proglasila disoluciju Jugoslavije i potvrdila
republičke granice kao državne, BiH je morala
odlučiti o nezavisnosti ili o ulasku u nove saveze
sa susjednim republikama. Savez sa Srbijom u
vremenu Miloševićevog i Karadžićevog političkog
diktata, u vremenu kad je JNA razarala Vukovar i
Dubrovnik, a rezervisti maltretirali građane diljem
BiH, je bio neprovodiva stvar. Takav pokušaj bi
doveo do pobune i građanskog rata u kom bi BiH
građani ratovali međusobom za interese susjednih
zemalja, za implementaciju dogovora TuđmanMilošević iz Karađorđeva, za podjelu vlastite
zemlje. A gdje se nalazimo danas, nakon svega
što smo prošli u dvije istorijom nabijene decenije?
Nalazimo se u procesu normalizacije, unutarnje i
regionalne reintegracije, evropske integracije. Taj
proces se nekad odvija brže, nekad sporije, ima
svoje krize, ali nikad nije stao. Teža i bolnija dionica
puta u stvaranju nezavisne, a potom i stabilne i
prosperitetne evropske Bosne i Hercegovine je
sasvim sigurno iza nas. Normalizacija međuljudskih
odnosa i proces pomirenja je evidentan, a to je
najvažniji proces. Dominantna većina građana
Bosne i Hercegovine, bez obzira na etničku
pripadnost i stranu kojoj su u ratu pripadali, žele
isto u budućnosti – mir, prestanak sukoba i tenzija,
žele sigurnost, ravnopravnost, bolji standard, bolju
plaću i penziju, jasnu budućnost za svoju djecu i
unuke.
(Oslobođenje, mart 2012.)
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 58 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O Bošnjačkom saboru i
podjeli BiH
Bošnjacima je nuđena podjela Bosne i
Hercegovine, oni su mogli dobiti dio teritorije i
stvoriti nacionalnu državu. Ali time bi pristali na
prekrajanje granica, na gubitak teritorija koje smo
nastanjivali od vajkada, na princip sile, amnestirali
bi agresiju i rezultate etničkog čišćenja. Bošnjački
sabor i bošnjački predstavnici u državnom
parlamentu su odbili ovakve ponude, i, naravno,
mislim da su dobro postupili. Sačuvane su granice,
održani principi i ono što zovemo idejom Bosne.
Stanje u zemlji je daleko od idealnog, pa i od onog
što nam njen ustav garantuje, ali trend je pozitivan.
Procesi normalizacije su spori, ali neumitni.
(Oslobođenje, mart 2012.)
O potencijalima i resursima
BiH
Prvo što moramo uraditi u cilju rješavanja
ekonomskih problema jeste smanjiti političke
tenzije. Političke svađe u BiH moraju se okončati, u
protivnom će se stvoriti prepreka prilivu kapitala.
Drugi nedostatak nam je infrastruktura i po tom
pitanju počinjemo sa aktivnostima. Moramo
graditi autoputeve, pruge, aerodrome i brane jer
će na taj način oživjeti građevinski sektor. Bosna
i Hercegovina ima mnogo potencijala uključujući
naftu, bogati smo izvorima minerala i rudama.
Mnogo je zemljišta pogodnog za poljoprivrednu
proizvodnju ali je pola tog kapaciteta neiskorišteno.
Izvori vode su također naše bogatsvo, kao i rijeke
na kojima, gradeći hidrocentrale možemo pokriti
naše potrebe za električnom energijom. Turizam
se može još razvijati. Imamo more, ali i planine
pogodne i za organizovanje zimske olimpijade.
Bogati smo šumama. Potrebna nam je stabilnost,
infrastruktura i nove investicije. Ukoliko uspijemo
u ovim namjerama, stopu nezaposlenosti od oko
27 posto možemo dovesti do prihvatljivih 9 ili 10
posto. Prije mjesec dana posjetio sam Tursku i imao
veliki broj sastanaka. Ova zemlja nam može puno
pomoći u sektoru poljoprivrede i okrenućemo se
ka tome.
O budućnosti Mostara
Upravo takvo pitanje sam postavio gradonačelniku
Ljubi Bešliću i predsjedniku Gradskog vijeća
Muratu Čoriću kada su me prije par dana posjetili
povodom dolaska španjolskog kralja u Mostar.
Upitao sam ih kakvi su odnosi Hrvata i Bošnjaka
u Mostaru, normaliziraju li se? Obojica su mi rekli
da su ti odnosi skoro normalizirani među običnim
ljudima, da se život u Mostaru nanovo prožima,
i da su ti odnosi svakim danom sve bolji. I to je
najvažnije pitanje, najvažniji proces. Pomirenje
naroda će omogućiti i političke dogovore. Nisam
optimist kada su rokovi za dogovor o Statutu
Grada Mostara u pitanju, ali sam optimist kada je u
pitanju budućnost ovoga grada. Bit će to jedinstven
grad. Imat će općine, kao što ih ima i Sarajevo, ali će
biti jedinstven grad. Uz ovo, s obzirom na nedavnu
bolnu prošlost, Statut će morati sadržati i druge
mehanizme kojima se garantira ravnopravnost
etničkih skupina i građana. Vrijeme će donijeti
dalju normalizaciju stanja i odnosa, tako da sam
uvjeren da će u dogledno vrijeme Mostarci s obje
strane Neretve birati gradonačelnika prvenstveno
po njegovim osobnim kvalitetama i menadžerskim
sposobnostima, a manje po nacionalnoj i stranačkoj
pripadnosti.
(Anadolija, mart 2012.)
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 59 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Večernji list, mart 2012.)
O članstvu u Evropskoj uniji
Zvanična posjeta sjedištu EU u Bruxellesu, sastanak sa visokom predstavnicom Evropske unije za
vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, 22. mart 2012. godine
Kazao sam da bi BiH za osam do deset godina
trebala postati članicom EU, i vjerujem da je to
realan okvir. Realan ako se budemo ponašali
odgovorno, ako ne nastavimo praviti višegodišnje
stanke i zastoje koji su nas doveli na začelje
regionalne utrke zemalja pretendenata za članstvo
u Uniji.
Hrvatska je pregovarala skoro šest godina, a
ratifikaciju će čekati godinu i pol. Nerealno
je očekivati da će s nama stvari ići puno brže.
Dakle, optimistična je prognoza članstva Bosne i
Hercegovine u Europskoj uniji u 2020 godini, ona
realnija je u 2022.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
(Večernji list, mart 2012.)
~ 60 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O istorijskim činjenicama
Politička tribina u organizaciji Općinskog odbora SDA Zenica, Hotel Zenica, 13. februar 2012.
godine
Notorna je glupost i bezobrazluk kazati za
SDA da ništa nije uradila u dvije decenije. Pa
ko je uradio ako nije SDA? Istorijske činjenice
jasno svjedoče da su ljudi iz SDA, na čelu sa
Alijom Izetbegovićem, rizikujući slobodu
otvorili procese demokratizacije, a zatim,
rizikujući živote organizovali odbranu Bosne i
Hercegovine. Ti ljudi su zatim bili motor
reformskih procesa u zemlji, itd. Radončić je bio tu
negdje, nekad pomažući, češće odmažući, većinom
gradeći svoje vile i tornjeve dok smo mi gradili
državu.
(Dani, juni 2012.)
O ulasku u NATO
Posjeta sjedištu NATO-a u Bruxellesu, sastanak sa generalnim sekretarom NATO-a
Andersom Foghom Rasmussenom, 10. april 2012. godine
Ulazak u NATO bi poslao poruku da je Bosna
i Hercegovina sigurna zemlja, da smo dio
najmoćnije političko-vojne alijanse na svijetu.
Uslijedio bi intenzivan ulazak kapitala u zemlju,
pokretanje investicija koje donosi zapošljavanje i
opštu društvenu relaksaciju.
(Dani, juni 2012.)
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 61 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O turskom kreditu od 100 miliona eura
Zvanična posjeta Republici Turskoj, sastanak sa premijerom Recepom Tayyipom Erdoğanom,
Ankara, 12. maj 2014. godine
Projekat sam imenovao 3P, od poljoprivreda –
proizvodnja – povratak, da bih pojednostavio
naziv i učinio ga pamtljivim. Sredinom februara
2012. u jednom danu sam u Ankari i Istanbulu
sreo premijera Erdogana, predsjednika Gula,
ministre vanjskih poslova, poljoprivrede, razvoja
i svi su pokazali interes da se Bosni pomogne u
procesu povratka kroz pokretanje poljoprivrede
i proizvodnje. Najdetaljniji razgovor o kreditu
sam obavio sa potpredsjednikom turske vlade
Ali Babadžanom, i on je već idućeg mjeseca bio u
Sarajevu sa dobrim vijestima.
Odobren je povoljan kredit od 100 miliona eura i
grant od 10 miliona eura za troškove registracije
povratnika, stimulaciju povratka nedostajućih
kadrova i sl. Radi se o značajnim sredstvima,
moguće je diljem BiH pokrenuti 200 projekata
vrijednih u prosjeku milion KM. To bi mogao biti
pozitivan preokret za proces povratka. Ukoliko
valjano implementiramo ova sredstva, uvjeren
sam da će i druge prijateljske zemlje biti spremne
da pomognu na sličan način, ovo može biti samo
početak.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
(Slobodna Bosna, juni, 2012.)
~ 62 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O „radikalizmu“ i „fundamentalizmu“
Svečano obilježavanje godišnjice osnivanja 4. Viteške motorizovane brigade, Hrasnica-Ilidža,
28. juli 2011. godine
Ne znam šta još od SDA očekuju ti koji pominju
radikalizam i vjerski fundamentalizam. SDA je
stranka za koju su oduvijek glasali tradicionalni
muslimani, i ništa više od tog, i možda smo trebali
ostati bliže takvim svojim glasačima. Nije važno šta
o SDA misle ti kojima je i ovakva kakva je danas
nedovoljno reformisana, oni svakako nikad neće
dati glas stranci. SDA se treba zapitati šta o njoj
misle i šta od nje očekuju oni koji za nju uporno
glasaju. A naročito se treba zapitati šta o njoj misle
oni koji su nekad za nju glasali, pa prestali.
(Slobodna Bosna, juni, 2012.)
O razlazu sa SDP-om
Budžet je bio povod, ne uzrok razlazu. SDA se
i prije toga suprotstavljala SDP-u, ali se to ne
može nazvati opozicionim, već principijelnim
suprotstavljanjem. Htjeli su da ukinu vjeronauku
pa se SDA i ogromna većina roditelja suprotstavila
ukidanju. Htjeli su da nametnu zakon kojim bi
se uvela politička kontrola nad radom policije, pa
se suprotstavila SDA i predstavnici međunarodne
zajednice i zaustavili taj zakon, itd. SDA nije
pristala na poslušničku ulogu u odnosu na SDP
i tu je osnova problema. Vidite, fiskalni okvir i
BAKIR IZETBEGOVIĆ
budžet su strateški dokumenti, imaju pravo oni
koji kažu da ne možete biti u koaliciji ako ih ne
podržite. Ali prije nego ih podržite, naravno, treba
da ih pročitate i analizirate. Ako ste ravnopravan
partner, imate i pravo na primjedbe. A SDA-u
fiskalni okvir i budžet nisu dati ni na uvid!
Te strateške dokumente su usvojili bez konsultacija
sa SDA, faktički se radilo o diktatu, i pristupu
uzmi-ili-ostavi u odnosu na SDA.
(Glas Srpske, juli 2012.)
O Avazovim neistinama
Svašta je o meni pisao Radončić i njegov Avaz.
Ništa od toga, baš ništa, nije istina. Ja nisam
konfliktan čovjek, nikakav ratnohuškač, mrzim
nasilje i sukobe. Činio sam koliko sam mogao da
do rata ne dođe, a kad je rat prošao da se što prije
krene stopama pomirenja. U vremenu između
toga dvoga sam stajao uz svoj narod i svoju zemlju
kako to pristoji civiliziranim patriotima. Nikad, ni
u vremenu najgorih patnji kroz koje smo prolazili
nisam upotrijebio niti jednu ružnu i pogrdnu riječ
za pripadnike drugih naroda.
~ 63 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Glas Srpske, juli 2012.)
O najdražem mjesecu u godini
Sa predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem, iftarsko vrijeme, ramazan 2013. godine,
Baščaršija - Sarajevo
Težak je post u julu i avgustu, dugi dani, bude žeđi,
nedostaje kafa. Ipak, mjesec ramazan, pa i ovakav
vreli, je meni, a vjerujem i većini muslimana
najdraži mjesec u godini. A najdraži momenti
u ramazanu su opet oni koji su i najteži, a to je
ustajanje pred zoru radi noćnog čitanja Kur’ana.
Noć donosi smirenje, tišinu, nema svjetla, zvukova,
i Božije riječi imaju posebnu težinu.
(Oslobođenje, august. 2012.)
O Lagumdžijinom srljanju
Sasvim je jasno da se Lagumdžija u ulozi
najuticajnijeg lidera u postizbornim koalicijama
nije snašao, da je srljao iz greške u grešku, i da snosi
najveću odgovornost za stanje u zemlji. Politika
Zlatka Lagumdžije ne može izvući zemlju iz krize,
to je jasno i njegovim simpatizerima i glasačima.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
(Oslobođenje, august. 2012.)
~ 64 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O Alijinom emanetu Erdoganu
Sa premijerom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoğanom na svečanoj dodjeli nagrade “Isak
beg Ishaković” turskom premijeru u Narodnom pozorištu u Sarajevu, 15. septembar 2012. godine
Alija nije Erdoganu ostavio Bosnu u emanet, niti je
to mogao učiniti, ali mu jeste ostavio brigu o Bosni
u emanet, tražio je od njega da nas ne zaboravi.
Vidite, ova zemlja je bila žrtva agresije susjednih
zemalja, u nju su nezvane ušle i Srbijanska i
Hrvatska vojska. Nakon rata su i Srbija i Hrvatska
nastavile da pomažu Srbe i Hrvate, i politički i
finansijski. I smatra se za dopustivo da nakon svega
srbijanska vlada dođe u Banja Luku na zajedničku
sjednicu sa Vladom RS, i smatra se za normalno da
se po Franji Tuđmanu nazivaju ulice i mostovi po
Hercegovini, ali se duhovi uznemire kada Erdogan
izjavi da će Turska pomoći Bosni i Hercegovini,
ili kada ja izjavim da muslimani diljem svijeta uče
dovu za njegovo ozdravljenje.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Taip Erdogan je globalni muslimanski lider, on
zastupa stavove, on artikulira interese i izgovara
riječi koje su na ponos mnogim muslimanima
svijeta, pa i mnogim Bošnjacima. I to je tako,
sviđalo se to nekom ili ne.
~ 65 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Oslobođenje, august. 2012.)
O posjetama Pakistanu i Azerbejdžanu
Tokom zvanične posjete Republici Azerbejdžan, obilazak Fondacije Heydar Aliyev sa predsjednikom
Azerbejdžana Nj.E. Ilhamom Aliyevom
U Pakistanu i Azerbejdžanu sam imao izvanredan,
prijateljski doček. Ono što me posebno
impresioniralo jeste uređenost Islamabada i Bakua.
To su dva prelijepa, uredna, moderna grada.
Islamabad je u stvari golemi park u kom su planski
urađene vladine i ostale zgrade. Baku je priča za
sebe, to zaista treba vidjeti. Spoj orijenta i zapada u
najboljem smislu, ima sve što ovo dvoje znači, pri
tom vanredno čist i uredan grad na prekrasnom
Kaspijskom moru. Sa predsjednikom Alijevim
sam dogovorio uzvratnu posjetu njegoviih
predstavnika koji dolaze iduće sedmice i sa kojima
ćemo pokušati napraviti bosansko-azerbejdžanske
joint venture firme.
Moj kabinet veoma ozbiljno radi na tome, želimo
nastavak ulaska kapitala iz tog dijela svijeta, nešto
poput turskog kredita ali bazirano na biznisu,
obostranom interesu. Sa pakistanskom stranom
sam uspio dogovoriti neke bitne stvari u segmentu
namjenske proizvodnje.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
(Oslobođenje, novembar 2012.)
~ 66 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O odnosu prema SDA
Ja nikada neću razbijati stranku koju je osnovao
moj otac i grupa odlučnih ljudi koje sam istinski
poštovao. I, kao što rekoh, učinit ću sve za njeno
jačanje, bio predsjednik ili običan član SDA.
Mislim da isti stav i odnos ima i predsjednik Tihić.
Ali za neke druge, koji su u SDA ušli kad se više nije
dijelio rizik, nego fotelje i privilegije, ova stranka
ne znači ono što znači nama SDA prvoborcima.
(Nezavisne novine, novembar 2012.)
O legalizaciji teme „mirnog
razdruživanja“
Žao mi je što moram reagovati kako sam reagovao,
što moram podsjećati na bolnu prošlost i, kako
kažete, podizati tenzije. Ali mora se reagovati
na očigledan plan legalizacije teme «mirnog
razdruživanja» koja se na različite načine uvodi
od strane pojedinih političara iz Banja Luke i koja
traži istomišljenike i podršku u međunarodnoj
zajednici. Ogromna sredstva se troše na lobiranje
u Americi i u zemljama EU da se dokaže kako
je održanje BiH «nemoguća misija», kako će se
prije ili kasnije raspasti. Traži se odlazak OHR,
ukidanje oružanih snaga, prijeti referendumima o
otcjepljenju. Cilj je ukloniti mehanizme i institucije
koje štite integritet zemlje, zamoriti međunarodnu
zajednicu i patriotske snage u BiH. Isprobava se
naša reakcija. Šutnja i pasivan odnos nas koji želimo
očuvati cjelovitost zemlje bi dala aktivan doprinos
ovakvim tendencijama. Trebamo uvijek nanovo
podsjećati na zločine koji su počinjeni i kojim
su kreirane etnički čiste teritorije i neprirodne
podjele. Moramo upozoriti političare koji imaju
na umu secesiju da će se naći na udaru državnih
mehanizama zaštite, te upozoriti građane da nas
sve takvi političari vode ka novim konfliktima sa
nesagledivim posljedicama.
(Dani, decembar 2012.)
O koaliciji SDP-SBB
Ne može ugroziti postojanje BiH ali može
strahovito unazaditi pozitivne procese u njoj.
Kontrola političara nad medijima, radom policije i
tužilaštava će, ukoliko bude uvedena, ostati zadugo
i dovesti do bujanja korupcije i nejednakosti ljudi
BAKIR IZETBEGOVIĆ
pred zakonom. A jednakost ljudi pred zakonom,
jačanje institucija koje vas štite i ne pitaju o
pripadnosti naciji i društvenom staležu, su
potrebni ovom društvu kao lijek teškom bolesniku.
Naravno, i razvlašćivanje CIK-a bi bila opasna
koncesija Dodiku koja se slobodno može nazvati
predajom, odustajanjem od učešća u vlasti u RSu. Što se tiče koalicije SDP-SBB, glasači su kazali
na lokalnim izborima šta o njoj misle, ali panično
srljanje koje prijeti da nanese trajne štete BiH se
nastavilo. SDA će učiniti sve da retrogradni i štetni
zakoni ne prođu, a onda ćemo na izborima 2014.
dovršiti posao.
(Dani, decembar 2012.)
O frakcijama i podjelama u
SDA
Sa predsjednikom Sulejmanom Tihićem, 5. Kongres SDA,
Sarajevo dvorana Zetra 26. maj 2009. godine
SDA nema ideološke frakcije, ali u njoj ima podjela
kao i u svim strankama. Ne trebamo se zavaravati,
uz određene lidere idu i čitave grupe aktivista koji
svoj ostanak, ili napredak u hijerarhiji stranke
vežu za ostanak, odnosno napredak lidera kojeg
podržavaju. Političko majstorstvo je pomiriti
ambicije većine kvalitetnih kadrova, zaustaviti
unutarnje rivalstvo i tu njihovu energiju usmjeriti
ka rješavanju teških političkih problema sa kojim
smo suočeni. Mislim da smo to konvencijom
postigli.
~ 67 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Oslobođenje, januar 2013.)
O zamoru međunarodne zajednice
Zvanična posjeta sjedištu EU u Bruxellesu, sastanak sa predsjednikom Evropske komisije Joseom
Manuelom Barrosom, Bruxelles, 22. mart 2012. godine
Moje prvo putovanje je bilo u Berlin, a zatim
sam često putovao u Brisel, bio sam i u SAD-u,
ulažući trud da se prevaziđe zamor i frustracija
međunarodne zajednice uzročena zastojem
reformi u Bosni i Hercegovini, da se uklone efekti
lobiranja protiv naše zemlje na koje se troše milioni
eura i dolara. Na Istoku sam tražio nastavak
politike podrške Bosni i Hercegovini i tragao za
modalitetima saradnje koji bi pomogli obnovu naše
privrede, naročito u dijelovima zemlje u kojima
žive povratnici. Uspio sam pomoći nekim našim
firmama da dobiju poslove u tom dijelu svijeta, ali
je, naravno, najvidljiviji rezultat kredit turske vlade
namijenjen podršci održivom povratku
(Fena, januar 2013.)
O iznevjerenim
očekivanjima od SDP-a i
SNSD-a
Pobjednici posljednjih parlamentarnih izbora
su dvije socijaldemokratske stranke. Onu koja
se oslanja na srpsko glasačko tijelo predvodi
Milorad Dodik, probošnjačku predvodi Zlatko
Lagumdžija. Očekivanja glasača su bila velika
jer je stvorena predstava da su problem Bosne i
Hercegovine nacionalne stranke, da će njihovim
odlaskom sa političke scene sve krenuti na bolje.
Očekivanja su potpuno iznevjerena, reformski
procesi su zaustavljeni, vlade se teško formiraju,
ali s lakoćom rasturaju, broj nezaposlenih raste,
ulazak stranih investicija opada. Sve što su uspjeli
da dogovore je usvajanje seta zakona koji slabe
državu Bosnu i Hercegovinu, a jačaju entitete.
Lokalni izbori održani prošle godine su pokazali
nezadovoljstvo glasača koji su uskratili podršku
socijademokratima. SDA je, naprimjer, osvojila
vlast u 39 opština, a SDP Zlatka Lagumdžije samo
u 11.
(Zaman, mart 2013.)
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 68 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O poređenju sa ocem
Na mezaru rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića, Kovači, Sarajevo,
Dan nezavisnosti 2012. godine
Moj otac je vodio tešku političku borbu kroz cio
život i ta borba se nakon njegovog odlaska nastavila.
Stekao je mnogo prijatelja i mnogo neprijatelja. Ja
sam naslijedio njegovo prezime, njegovu borbu,
njegove prijatelje i neprijatelje. Njegovo ime je dobra
ulaznica u svijet politike, snažna promocija, ali, u
isto vrijeme, ono neizbježno dovodi do poređenja.
A nije se lako porediti sa Alijom Izetbegovićem. Sve
u svemu, pozitivne strane prevlađuju, njegov put je
težak, ali je to put dobra, njegovih prijatelja ima na
raznim stranama svijeta, u različitim ideološkim
skupinama, i to su uvijek dobri ljudi. Važno je biti
na pravoj strani.
(Perspektiff, mart 2013.)
O bošnjačkom povratku vjeri
Sa travničkim muftijom Nusret ef. Abdibegovićem na Ajvatovici – Prusac, 26. juni 2011. godine
Rat je zlo, destrukcija, nasilje, poniženje. Ipak u
tom zlu ima nešto što je dobro, a to je osvješćivanje
ljudi i naroda, povratak vjeri. Rat loše ljude učini
još gorima, dobre osvijesti i opameti.
Bošnjaci su se masovno vratili islamu u vremenu
rata. Srušeno nam je preko 1.000 džamija. Izgradili
smo skoro 2.000 i sve su veće od predratnih. I sve
su pune omladine.
(Perspektiff, mart 2013.)
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 69 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O 30-toj godišnjici
„Sarajevskog procesa“
Ti događaji i to vrijeme bi trebali da ostave gorak
ukus nepravde i poniženja, ali su kod mene uvijek
izazivali osjećaj prkosa i ponosa. I onda i sad. Tad
je počelo osvješćenje mog naroda, borba za njegov
povratak na istorijsku scenu. Naslijediti kabinet u
kojem je godine proveo moj otac dodaje i osjećaj
satisfakcije i obaveze. Alija Izetbegović je osuđen
na 14 godina robije, planirali su da ga definitivno
pasiviziraju i onemoguće, ali on je već nakon 7
godina, na pola tog roka, sjedio u ovom kabinetu i
pripremao Bosnu za odsudnu odbranu. Obistinila
se ona narodna da «čovjek snuje a Bog određuje».
(Oslobođenje, april 2013.)
O životnim iskušenjima
Nisam ni ja «siromah» kad su u pitanju životna
iskušenja. Teška mi je bila cijela 2002 godina,
bilo je u njoj mnogo bolesti u mojoj porodici
kombinovane sa političkim pritiskom i podvalama
onih koji ne štede niti bolesne. Otac je naglo slabio,
a supruga i majka su oboljele. Nije lako ošišati na
nulu kosu žene koju volite. I u istom danu saznati da
je u toku urota sa ciljem da se otac, koji je bolestan
i jedva se kreće, optuži pred Haškim tribunalom.
Da se naprave bezdušni politički balansi. Naravno,
nisu uspjeli u namjeri, a i supruga je, hvala Bogu
ozdravila. Ali, nije bilo lako.
(Oslobođenje, april 2013.)
O Radončićevim drskim
diskvalifikacijama
odnosa državnih institucija, nevjerovatan napad
ministra sigurnosti na kolektivnog šefa države,
stvar koja se mora raščistiti ako želimo graditi
normalnu državu i društvo. Moj odgovor će biti
parlamentarna i sudska istraga koja će Fahrudina
Radončića natjerati da kaže na čemu je bazirao
ove drske kvalifikacije. Poslaničko pitanje u ovom
smislu je već postavljeno od strane kluba SDA pred
Predstavničkim domom Parlamentarne skupštine
BiH, tužbu za klevetu kanim pokrenuti u narednim
danima.
(Večernji list, juni 2013.)
O haškoj presudi Prliću i
petorici bh. Hrvata
Potvrdila je istinu koju su Bošnjaci Herecgovine
i srednje Bosne dobro znali jer su je iskusili na
vlastitoj koži – Tuđmanova Hrvatska je iskoristila
slabost odbrambenih snaga Bosne i Hercegovine
i pridružila se agresiji i pokušaju komadanja
teritorije Bosne i Hercegovine, stvaranju hrvatskog
entiteta koji bi se zatim pripojio Hrvatskoj.
I metode su bile iste. Etničko čišćenje, konclogori, silovanja, rušenja spomenika koji svjedoče
prisustvo bošnjačke kulture na tim područjima,
čaršija, mostova, naročito temeljita destrukcija
i uklanjanje džamija. Sve ovo je konstatovano
u presudi. Ovo je veoma važan akt za buduće
odnose u Bosni i Hercegovini, i za buduće odnose
Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom. Uvjeren
sam da će ovom presudom biti zadat konačan
udarac ambicijama za stvaranje «trećeg entiteta»
i eventualnoj podršci Zagreba takvim idejama.
Samo na istini, na prihvatanju istine ma kakva
ona bila, se mogu izgraditi budući dobri i korektni
odnosi Hrvata i Bošnjaka.
(Večernji list, juni 2013.)
Radončić je izjavio da sam uvezan sa «bošnjačkom
državnom mafijom» i «tajnim muslimanskim
službama». Moram priznati da ne znam za sličan
slučaj u civiliziranom svijetu, dakle situaciju
u kojoj se ministar sigurnosti usudio optužiti
za ovakve stvari predsjednika, odnosno člana
predsjedništva države. Ovo više nije pitanje
odnosa Radončića prema Izetbegoviću, ili
kampanje laži nekog «Avaza» koja ne prestaje već
deceniju i pol, i koja samo mijenja ličnosti koje
su trenutačnom metom napada. Ovo je problem
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 70 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O mogućima koalicijama
Većina kadrova SBB su bivši članovi SDA, žele
dobro ovoj zemlji, i u svom političkom djelovanju
se ne služe metodama kojima se služi Fahrudin
Radončić. Fahrudin Radončić će se morati naučiti
pristojnom ponašanju i poštivanju osnovnih pravila
ako želi biti dijelom bošnjačkog vodstva. SDA ne
može ući u koaliciju sa čovjekom koji uspjeh gradi
na izdajama, lažima i brutalnim kampanjama,
koji smatra da cilj opravdava sredstvo, da je
sve dopušteno, koji u isto vrijeme sarađuje sa
kriminalcima i sa bivšim reisul-ulemom, koji u
svojstvu ministra sigurnosti iznosi po ugled države
veoma štetne laži o članu Predsjedništva BiH
itd. SDA su osnovali ljudi visokog morala i njen
osnovni cilj je bio odbrana slobode i dostojanstva
našeg naroda. Ulazak u koaliciju sa čovjekom koji
je makijavelistički princip doveo do apsurda, do
negacije i izrugivanja sa istinom i moralom, bi
slomila SDA iznutra.
(Press, juli 2013.)
O muslimanima i
demokratiji
Islamski svijet je u posljednjih 40 godina prešao
historijski put koji je zapad prolazio vijekovima.
Broj stanovnika se udvostručio, ekonomska moć
se udesetostručila, broj studenata vjerovatno
ustostručio. Ove kvantitativne promjene su
morale donijeti i promjene u kvalitetu, supstanci.
Muslimani su prevazišli vladavine diktatora
i neupitnih monarha, također i neselektivno
preuzimanje tuđih matrica i sistema vrijednosti.
Muslimani će se vraćati izvornim vrijednostima,
vlastitoj kulturi i vjeri u svim sferama života pa i
u politici. Prestat će biti predmetom istorijskih
zbivanja, zavladat će vlastitom sudbinom. Ovo je
turbulentan proces u kom će biti konflikata, ratova,
radikalizacije, grešaka i posrtanja, ali će neumitno
voditi demokratizaciji i slobodi, dignitetu i
samopoštovanju. Muslimani će morati osvojiti
prostor demokratije, ali će i demokratija morati
dokazati da u njoj ima prostora za muslimane, pa i
za islamističke stranke i pokrete.
(Oslobođenje, august 2013.)
BAKIR IZETBEGOVIĆ
O strateškom partnerstvu sa
HDZ-om
Sa HDZ nam je potrebno strateško partnerstvo, i
to na dug period. A što se tiče ostalih razgovora,
recimo onih sa SBB, tu rezultat može biti saradnja
na lokalnom nivou, dogovori o političkim
projektima koji će ubrzati put BiH ka EU i NATO,
koordinacija oko popisa stanovništva i sl. Koalicije
sa Radončićem, dok se ne nauči civiliziranom
ponašanju, neće biti.
(Oslobođenje, august 2013.)
O Egiptu – srcu arapskog
svijeta
Egipat je srce arapskog svijeta i u njemu će biti
zaustavljen ili nastavljen proces oslobađanja
i demokratizacije muslimanskih masa. To
zaustavljanje može biti samo privremeno jer su
anahroni sustavi vladanja kočnica svakoj vrsti
napretka i bit će prije ili poslije uklonjeni. Samo
političke slobode omogućuju konkurenciju, a time
i napredak u svim sferama života, pa i u ekonomiji.
U Egiptu se već naslućuje kolaps ekonomije.
Generali mogu naređivati vojnicima, ali ne
mogu zapovijedati kompliciranim društvenim
procesima. Narod ih je naoružao da brane živote
i slobodu ljudi, a ne da uzurpiraju vlast, uskraćuju
slobode i uzimaju živote civila, i samo je pitanje
koliko će ovo stanje trajati, koliko će vremena i
života uzeti.
(Slobodna Dalmacija, septembar 2013.)
O izgradnji Pelješkog mosta
Hrvatska ima pravo na spajanje teritorija, može
graditi most, ali taj most ne smije spriječiti pristup
BiH otvorenom moru. A to je onda jedan vrlo
zahtjevan građevinski zahvat koji će iziskivati dugo
vrijeme i visok budžet. Vjerojatno je bolje iznaći
privremeno rješenje dok BiH ne postane članica
Europske unije. To privremeno, puno jeftinije
rješenje može biti koridor od nekoliko kilometara
kroz naš teritorij koji bi bio kombinacija nadzemne
ceste i tunela.
~ 71 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Slobodna Dalmacija, septembar 2013.)
O Dodiku i Arapima
Prijem za ambasadore Islamskih zemalja u BiH, Predsjedništvo BiH, 10. novembar 2011. godine
Radi se o još jednom jeftinom Dodikovom
propagandnom triku, biva kolone Arapa nadiru, a
Srbe će od njih da spasava Milorad Dodik. Jest da
su nevidljivi, ali valjda se više vjeruje predsjedniku
RS-a nego vlastitim očima? Šalu na stranu, turiste
i investitore iz bogatih arapskih zemalja nam
uzimaju susjedne zemlje, a naše vlasti, barem
onaj dio inspirisan Dodikovim priviđenjima, čine
sve da im otežaju dolazak u BiH, prije svega kroz
komplicirani vizni režim. Arapi, Azerbejdžanci
investiraju u Srbiju, a Bosna i Hercegovina
zaustavlja njihove diplomate i biznismene na
ulasku u zemlju.
(Oslobođenje, novembar 2013.)
O „vraćanju“ u prošlost
Ne vraćam se stalno u prošlost, vraćam se u
mjeri koja je neophodna. Veoma opasno bi bilo
gurnuti prošlost pod tepih, trebamo se tu učiti od
Jevreja, oni nikada neće dozvoliti da se holokaust
zaboravi. Svjesni su da će se zlo ponoviti ako bude
zaboravljeno. Kolegu Radmanovića nervira istina,
ali ja mu tu ne mogu puno pomoći. Volio bih čuti
šta konkretno odmjereni kolega zamjera mom
izlaganju, šta tu nije utemeljeno na istorijskim
činjenicama? Bošnjaci su narod kojem su oteli
zemlju, imovinu, nacionalno ime, ime jezika,
ignorisali ga i asimilirali, i na kraju brutalno
napali u namjeri da podijele Bosnu i Hercegovinu.
Bošnjacima je život na Balkanu bio takav da su dvije
trećine tokom vremena iselile u Tursku, Ameriku,
u evropske zemlje. I unatoč svemu tome, nisu
zatrovani gorčinom i željom za osvetom, dapače
najotvoreniji su za pomirenje i zajednički život.
Gospodin Radmanović dovodi u pitanje i prisustvo
muslimana u Evropi, odnosno njlhov doprinos u
evropskoj kulturi i nauci, a to su neupitne stvari. Bez
komponente koju su muslimani unijeli u filozofiju,
umjetnost, ekonomiju, finansije, matematiku,
astronomiju, hemiju, geografiju, zanatstvo, pa i
muziku, ne bi bilo zapadne kulture i nauke kakvu
danas poznajemo.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
(Oslobođenje, novembar 2013.)
~ 72 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O Levijevim inicijativama i novom entuzijazmu
Sa francuskim filozofom i velikim prijateljem BiH Bernar Anry Levyem, Predsjedništvo BiH,
11. april 2012. godine
Bernard Levi je prije dvadesetak godina itekako
iskoristio svoj kapacitet priznatog intelektualca
u Evropi i svijetu i pomogao je BiH. Pokrenuo je
neke inertne mehanizme na zapadu. Kod njega se
sad primjećuje novi entuzijazam. Mislim da sam ga
ja inicirao prilikom zvanične posjete Francuskoj i
Parizu. Imao sam susret s njim i mislim da sam
uspio da probudim strast kod njega u odnosu
na BiH. On je bio frustriran odnosom zapadnog
svijeta prema BiH. Prepoznao je da je BiH bila
kroz vijekove preteča onoga što Evropa teži danas.
Zemlja u kojoj su vijekovima u miru živjeli različiti
narodi, vjere, kulture. Smatrao je da je Evropa sebe
izdala kada je prepustila BiH razaranju. Sada ima
frustraciju odnosom Evrope prema brzini kojom
BiH ide prema EU. Ovo je na svaki način zemlja
koja je invalidizirana u ratu, a zatim Dejtonskim
mirovnim sporazumom, i ona ne može brzo da
ide. Tom invalidu treba pomoći, a ne podizati mu
ljestvicu zahtijeva. Levi smatra da je potrebno
spustiti tu ljestvicu, da se neke stvari ubrzano rade
za BiH. On će pokrenuti neke projekte i akcije
narednog ljeta i mislim da se možemo nadati
uspjehu.
(TV1, decembar 2013.)
O referendumu i
suverenitetu BiH
Referendum o zajedničkoj budućnosti, zajedničkoj
teritoriji mogu obaviti samo svi građani Bosne
i Hercegovine. To ne može raditi jedan entitet
ili jedan dio Bosne i Hercegovine. Upustit će se
u nasilje ako krenu tim putem. Nikad se jama
Tomašica sa preko hiljadu leševa, nikad jedna
Srebrenica, nikad jedan Keraterm, Manjača, sva ta
mjesta patnje, a na teritoriju Bosne i Hercegovine
koji se zove Republika Srpska ima preko šest stotina
takvih sličnih ili manjih masovnih grobnica – to
se ne može odvojiti od Bosne i Hercegovine na
miran način. Onaj ko to pokuša da uradi, krenuće
u antidejtonske djelatnosti, krenuće u ugrožavanje
integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine i
suočiće se sa garantorima Dejtonskog sporazuma,
sa svim institucijama i mehanizmima koji brane
suverenitet ove zemlje, a prije svega s jednim
veoma jakim patriotskim blokom u Bosni i
Hercegovini. Bosnu i Hercegovinu nisu uspjeli
da pocijepaju 1992. godine kada je međunarodna
zajednica bila veoma neodlučna. Danas nema
spremnosti u regionu da se podrže takve avanture.
Svi žele smiraj, pa i Srbija. Mislim da su to samo
predizborne floskule koje se pomalo panično
ponavljaju.
(Radio Slobodna Evropa, novembar 2013.)
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 73 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O sazrijevanju u Srbiji
Dolaze smirujući impulsi i iz Zagreba i iz Beograda.
Mogu reći da sam zadovoljan i sa onim što sam ja
sa svoje strane doprinio da to bude ovako. Naročito
sa jednim obrtom kojem smo svjedočili prošle
godine u Srbiji. Imali smo loše poruke gospodina
Nikolića, ovakve kao i Dodikove, da imaju dvije
srpske države na Balkanu, i onda pozitivan obrat.
Možemo govoriti o sazreloj ekipi lidera u Srbiji koja
na pravi način tumači i artikulira interese Srba,
a pravi način je da se prizna suverenitet Bosne i
Hercegovine, da se stvore još korektniji odnosi sa
Bosnom i Hercegovinom i sa svim susjedima, a ne
da se prave problemi.
(Radio Slobodna Evropa, novembar 2013.)
O dobrim relacijama sa Srbima
Posjeta pravoslavnom manastiru Žitomislići u okviru UNESCO samita u Mostaru sa gđom Irenom
Bokovom direktoricom UNESCO-a, predsjednikom Republike Crne Gore Filipom Vujanovićem,
predsjednikom Makedonije Đorđem Ivanovim i ministrom civilnih poslova i komunikacija Sredojem
Novićem, 04. juni 2012. godine
Neki od mojih najboljih prijatelja su Srbi.
Tradicionalno smo u Šamcu imali dobre relacije
sa Srbima. Ovo što ste sad napomenuli, napisao
je Srbin Nikša Nezirović, koji živi u RS. Prvi put
sam se susreo sa nekim podacima o dolasku moje
porodice iz Beograda u Šamac. Nikša je neke
stvari znao i bolje od mene. Moj pradjed Alija
Izetbegović, koji je bio gradonačelnik 28 godina,
imao je problem sa austrougarskim vlastima. Neki
austrougarski vojnici su bili ubijeni, pa su vlasti
odlučile da skupe desetine najuglednijih srpskih
domaćina u Bosanskom Šamcu i da ih drže kao
taoce. Tada je moj pradjed otišao u zgradu komande
i kazao da neće otići dok ne puste te ljude.
Nakon što je to komandir odbio, moj pradjed je
otišao u Tuzlu i izdejstvovao smjenu komandanta
i ljudi su pušteni. Mog oca, kada je imao 17
godina, četnici su zarobili u Šamcu. Izgubio bi
glavu, pošto je ličio na komuniste, što su mu oni
i rekli. Vjerovatno bi izgubio glavu da nije imao
to prezime. Nakon što je rekao da mu je Alija
Izetbegović djed, oni su ga pustili.
Zanimljivo je i rođenje Zorana Đinđića u našoj
kući. Iznajmili su neke od prostorija. Meni je u prvi
mah ta priča izgledala nevjerovatna, ali onda se to
potvrdilo. Zoran Đinđić rođen je u istoj kući gdje i
Alija Izetbegović.
(TV1, decembar 2013.)
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 74 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O uspješnim pričama u BiH
Iftar u Predsjedništvu BiH upriličen u čast reprezentacije BiH u sjedećoj odbojci i svjetskog prvaka
u boksu Adnana Čatića, Sarajevo 10. juli 2014. godine
Na prvom mjestu dobra je zemlja, locirana u sred
Evrope, lijepa, bogata raznovrsnim resursima.
Dobri su i ljudi, vitalni i talentovani, procvatu u
svakom uređenom sistemu u koji dođu. U Bosni
je loš, neuređen sistem, ali i u takvom sistemu ima
uspješnih, ohrabrujućih priča. Tešanj, Gračanica,
Goražde imaju poduzetne ljude koji su na dobrom
putu da zaposlenost u tim mjestima dovedu na
evropski prosjek. Dobar je i Telekom, Energoinvest,
namjenska proizvodnja, turizam se ubrzano
razvija. Dobre rezultate daje i turska kreditna
linija – 1.740 novozaposlenih u industriji i par
hiljada samoodrživih seoskih domaćinstava nije
loš rezultat za prvu godinu implementacije koja će
trajati još devet godina. Snažna seoska gazdinstva
koje posjeduju povratnici su, sredstvima ovog
kredita, osnovana i gdje se nismo tome nadali,
recimo na Han Pijesku, Sokocu, Rogatici.U Bosni
se prave dobri filmovi, imamo najbolji filmski
festival u regionu. I naravno, sjajne sportiste,
sjedeću odbojku, borilačke sportove, rukomet,
košarku, fudbal, evo se i teniser Džumhur pridružio
uspješnima...
(Start, januar 2014.)
O potjernici srbijanskog
pravosuđa
Potjernica srbijanskog pravosuđa je s pravom
izazvala uznemirenje među Srebreničanima.
Boračka udruženja i udruženja žrtava rata iz
Podrinja su se okupila u Sarajevu i tražila da se
održi sastanak u sastavu u kom je i održan. Tražili
su od mene da pozovem Komšića, Lagumdžiju,
Radončića i Barišu Čolaka. Čolak je bio na putu
a Komšića nismo uspjeli da kontaktiramo. Nas
trojica smo se odazvali jer smo procijenili da
država mora jasnije i glasnije odgovoriti na
pokušaje izjednačavanja krivice i pritiske koje
branioci Srebrenice trpe već godinama. Stalno se
pozivaju na sudove u RS, ispituju i uznemiravaju,
a pri tom nemaju kvalitetnu pravnu zaštitu jer su
većinom lošeg imovnog stanja. Ovaj put je Srbija,
protivno potpisanom Protokolu, počela potjeru za
ljudima koje je tokom agresije na BiH progonila na
najgori način. Na potjernici se, izgleda, nalazi i ime
čovjeka koji je zarobljen u Bratuncu 1992. godine
a kosti mu pronađene u Srbiji 1995. godine! Ne
možemo šutjeti na ovakve činjenice, što je dosta –
dosta je. Neka se u Srbiji ostave Srebrenice i Bosne
i Hercegovine, neka kampanje prave na nečem
drugome.
(Oslobođenje, februar 2014.)
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 75 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O Naseru Oriću
Sastanak u Predsjedništvu BiH sa političkim liderima I predstavnicima boračkih udruženja i udruženja
majki Sreberenice povodom raspisivanja potjernice Tužilaštva Srbije za Naserom Orićem, Sarajevo,
30. januar 2014. godine
Naser Orić ne može dva puta odgovarati za iste
optužbe. Haški tribunal je proveo maksimalmno
temeljitu istragu i izrekao oslobađajuću presudu
Naseru Oriću. Orić je nevin proveo 40 mjeseci
u zatvoru Haškog tribunala, i opet je spreman
odgovarati pred sudom u svojoj zemlji ukoliko
se pojave neki novi dokazi. Ali, koji se to dokazi
mogu pojaviti nakon 20 godina? Sve što se moglo
protiv Orića staviti na sto sigurno je već stavljeno u
Hagu. Očigledno se radi o propagandi i želji da se
napravi kakav-takav balans u vremenu kada traje
suđenje Karadžiću i Mladiću.
(Oslobođenje, februar 2014.)
O zloupotrebi opravdanog
nezadovoljstva naroda
Krenulo je kao spontani bunt ljudi izmorenih
neimaštinom,
nepravdom,
sebičnošću
i
indolencijom političara. A onda je to nezadovoljstvo
iskorišteno, kanalisano, zloupotrebljeno.
Vidljivi dio protesta su bile mase nezadovoljnih
ljudi s jedne strane, kordoni policije s druge, i
grupe mladih huligana između. Sve je vidljivo i
jasno, pa i ponašanje huligana koji rado koriste
priliku da se ravnopravno tuku s policijom. Ono
što je manje vidljivo i što je jasno samo onima
koji imaju dodatnu informaciju i znanje, jeste
ponašanje ozbiljnih i sposobnih aktera iz drugog
plana. Na policiju je bačeno nekoliko hiljada
kamenica probrane veličine, a zgrade koje su
napadnute se nalaze u parku a ne u kamenolomu.
Neko se pobrinuo i za kamenje, i za benzin, i za
molotovljeve koktele. Dragan Lukač, direktor
Federalne uprave policije, smatra da se ovdje radilo
o pokušaju državnog udara. Ozbiljna istraga koje je
pokrenuta će dati jasnu sliku o pozadini događanja
od 7. februara, o izvršiocima i nalogodavcima
rušilačkog pohoda, i odgovornosti čelnih ljudi
sigurnosnog sektora BiH.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
(Večernji list, februar 2014.)
~ 76 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O februarskim
demonstracijama
Ne mogu pravdati nasilne demonstracije. Ali ako
ičega dobrog ima u ovoj tragediji koja se desila,
jeste to što će eventualno natjerati političare da se
pokrenu, da se dogovore, da brže rade. Nadam se
da će se ići u tom smjeru. Što se tiče tvrdnje da se
u kroz dvije decenije ništa ne mijenja, mijenjalo
se, mijenjala se garnitura vlasti. Razne partije su
probale da BiH vode ka boljem, nekada je išlo
bolje, nekada lošije, ali nema čarobnog štapića.
Niko neće ništa dramatično promijeniti nabolje
u BiH. Jednostavno, mi imamo takve kugle na
nogama sa kojima nije lako i brzo ići. Ali se može
ići. Može se i kotrljati unazad, kao što je to situacija
zadnjih par godina. Potrebno je uporediti periode
kada je ko predstavljao okosnicu vlasti i utvrditi
kada je brutonacionalni dohodak rastao, a kad
je stagnirao, kada su reforme pravljene, kada su
stagnirale, kada je broj zaposlenih rastao, a kada
stagnirao ili opadao. Iz toga se vidi da se može
bolje raditi. Olako obećana brzina je nerealna
stvar. Pozivam građane BiH da ne nasjedaju na to.
Bh. ekonomija bila je na koljenima prije rata, imali
smo najveću inflaciju, živjeli smo na čekove… To
je rat dodatno devastirao. Nakon rata imali smo
posvađane političare, posvađane etničke grupe,
jako komplikovan sistem napravljen u Dejtonu,
pun mogućnosti kočenja. Ovo nije moglo puno
brže, ali je moglo brže. Mogli smo izbjeći zastoj u
posljednje tri godine.
(TV1, februar 2014.)
O odgovornosti ministra
sigurnosti
Ne možemo da dokučimo šta je on – predsjednik
je stranke čiji članovi potpiruju ove demonstracije,
vlasnik je ”Dnevnog avaza”, jedan bogataš koji
ima tornjeve… Sigurno je on čovjek koji ne može
reći da mu nije valjalo u ovoj državi u ovih 15
godina, jer je uspio da akumulira bogastvo i vlast.
Istovremeno dužan je da štiti objekte i lica, to je
direktna odgovornost ministra sigurnosti, dakle,
da koordinira rad policijskih tijela. Ovo stanje je
bilo kao da je neko namjerno ispustio poluge. Jedna
šutnja, pasivnost. Osjećali su se destimulirano,
BAKIR IZETBEGOVIĆ
obeshrabreno ljudi u policiji. Jer ona nema glavu
ili joj ta glava daje impulse koji su kontradiktorni
i negativni.
(Anadolija, februar 2014.)
O patriotizmu i nasilnim
demonstracijama
Gledam ovih dana lica nekih ljudi. Znat ćemo
tačno ko će braniti ovu zemlju, ko smije, čiji su
kakvi planovi. Čudna su ponašanja ljudi u sistemu
koji se trebaju baviti sigurnošću ove zemlje. Još
će se te stvari raščišćivati. To je dobro u ovome
zlu. Što ćemo vidjeti lica, što ćemo se razdvojiti,
vidjet ćemo ko je zaista prijatelj ove zemlje, a ko
je prijatelj samo sebi, i ko kakve planove ima. Ono
što ima patriota političara u ovoj zemlji, ima da se
opameti da brže rade, da misle manje o sebi, a više
o narodu. Inače će ih ovaj cunami pomesti. Mnogi
će otići. A ono što ostane ima da brine o narodu.
(Anadolija, februar 2014.)
O Tuđmanu i Haškoj presudi
Ja poštujem Hrvate, njihovu historiju, kulturu,
slušam njihove muzičare, čitam njihove pisce, često
gledam njihove TV, imam prijateljstvo sa njihovim
liderima. To naravno ne znači da neću reći bobubob i popu-pop. Tuđman je izborio nezavisnost
Hrvatske, ali je unesrećio Bosnu i Hercegovinu,
Bošnjake i Hrvate u njoj. Ne očekujte od mene
da ne pozdravim Hašku presudu koja je njegovu
ulogu u našoj tragediji nazvala pravim imenom, da
ne pokazujem ljutnju kada je u pitanju sve ono što
je urađeno Mostaru i Mostarcima, da ne osudim
svu tu kratkovidost koja je bez potrebe zavadila
dva naroda i dovela do toga da je pola miliona
Bošnjaka i stotine hiljada Hrvata iselilo iz zemlje
u kojoj su rođeni. Jesu li teže moje riječi ili tuđa
nedjela, je li krivo ogledalo ili je krivo ružno lice
naše nedavne prošlosti koje se u mojim riječima
ogleda?
~ 77 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Večernji list, februar 2014.)
O državi kao svojoj kući
Susret sa borcima, manifestacija “Putevima pobjede” Dan oslobađanja Podveležja, Mostar,
18. juni 2011.
Moramo podijeliti i bogatstvo i siromaštvo, i šanse
u ovoj zemlji. Nema visokih plaća, rastrošnosti,
treba skrbiti o naciji. Pokušat ćemo s vanrednim
izborima, neka izaberu one za koje smatraju da
su bolji. Neka ne ruše institucije, zgrade, neka ne
ruše državu. Država je kao kuća, nemojte zapaliti
kuću u kojoj živite, čuvajte kuću. A onda ćemo u
toj kući vidjeti ko je domaćin, ko je bolji domaćin,
podijeliti jednake mogućnosti. Prije svega čuvajte
kuću.
(Anadolija, februar 2014.)
O neslozi bošnjačkih lidera
Mislim da se ne bismo doveli u ovu situaciju da
je Alija Izetbegović bio sa nama u cjelokupnom
postratnom periodu. Borba za lidersku poziciju
među Bošnjacima nakon njegovog odlaska je
doprinijela negativnom stanju koje kulminira
ovih dana. Nesloga i međusobno diskvalificiranje
bošnjačkih lidera nas je koštalo neuspjeha sa
Aprilskim paketom ustavnih promjena, koštalo
nas je neuspješne reforme policije, dovelo do
gubitka autoriteta svakog bošnjačkog političara, do
nesloge i raslojavanja unutar bošnjačkog korpusa.
Alija Izetbegović bi sigurno krenuo istim putem
kojim je SDA krenula ovih dana, a to je borba
protiv korupcije, protiv privilegija i rastrošnosti,
formiranje fonda za socijalnu brigu i potporu
zapošljavanju itd.
Svojim neupitnim autoritetom sposobnog i
skromnog lidera on bi garantovao uspjeh ovakvog
programa. A s pospremanjem u društvu bi krenuo
od svoje kuće, od SDA.
(Klix, februar 2014.)
O smjeni Fahrudina
Radončića
Fahrudin Radončić je smijenjen zato što evidentno
snosi krivicu za pasivnost i obezglavljenost
sigurnosnog sistema koja je dovela do ranjavanja
mase policajaca i demonstranata, i nanošenja
ogromnih materijalnih i nematerijalnih šteta
državi. Ovaj akt
nečinjenja je kulminacija
destruktivnog djelovanja u odnosu na narod
i državu koji su mu je pružili dom i šansu da se
društveno afirmiše i izvanredno materijalno
situira. Radončić se, nažalost, navikao poigravati
sa ljudima, izigravati partnerstva i prijateljstva. Ali
neće se poigravati sa državom i njenom sigurnošću.
Uzalud mu je, moraće otići. I biće upamćen kao
ministar „nesigurnosti“ u čijem mandatu je gorjela
zgrada Predsjedništva BiH.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
(Nezavisne novine, mart 2014.)
~ 78 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O Tihiću i „dvovlašću“ u SDA
Radni sastanak sa predsjednikom Tihićem
Nije nikad bilo dvovlašća u SDA. Tihić je
predsjednik stranke i od mene je imao samo
podršku. U vremenu njegovog odsustva sam zaista
uložio truda da se radi jedinstveno, bez tenzija i
preglasavanja. Prva prava disonancija je izazvana
smjenom Alispahića, ali smo na nju bili prisiljeni.
Stranka mora pokazati snagu, spremnost da svakog
stavi na njegovo mjesto. Ne možete se poigravati sa
SDA, morate cijeniti šansu koju vam pruži najjača
politička organizacija u BiH.
(Slobodna Bosna, maj 2014.)
O „zavjerama“ i „lošim
namjerama“
Ne vjerujem u zavjere Evrope i SAD protiv BiH,
ne vidim šta bi dobili novom krizom na Balkanu.
Zašto su izvršili NATO udare, nametnuli mir,
sudili zločincima, trošili i energiju i kredibiletet
kako bi se u BiH usvojile pozitivne reforme, ako
su imali loše namjere u odnosu na ovu zemlju?
Problem međunarodne zajednice je neodlučnost,
nekakva strategija da svaka buduća reforma mora
biti «domaći proizvod», nespremnost da se bobu
BAKIR IZETBEGOVIĆ
kaže bob a popu pop... Perspektivne vojne lokacije
je trebalo odavno uknjižiti u skladu sa Talinskim
uslovom, jer je za to postojao sasvim validan pravni
osnov u postojećim zakonima i odlukama, te
odluci Ustavnog suda BiH. Mehanizam knjiženja
je jasan i jednostavan: Ministarstvo odbrane
BiH je Državnom pravobranilaštvu BiH trebalo
dostaviti potrebnu zemljišnoknjižnu i katastarsku
dokumentaciju, a Državno pravobranilaštvo je
zatim, po službenoj dužnosti, trebalo da uputi
pojedinačne zahtjeve za knjiženje svake lokacije, jer
ima zakonsku obavezu da štiti imovinske interese
države i njenih institucija. Nisu bile potrebne
nikakve dodatne odluke, ni izvršne ni zakonodavne
vlasti, niti je trebalo tražiti političku saglasnost
da bi se sproveli već donoseni zakoni i odluke.
Nažalost, prevladali su strahovi i ziheraštva nekih
domaćih aktera i nekih predstavnika međunarodne
zajednice, pa se konstatno insistiralo na političkom
dogovoru. To je otvorilo prostor Dodiku da
ucjenjuje, da uslovljava knjiženje 63 vojne lokacije
raspodjelom kompletne državne imovine, i to na
način koji je protivan odluci Ustavnog suda.
~ 79 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Dani, mart 2014.)
O sramotnom tjeranju investitora
Sa zamjenikom premijera Republike Turske Ali Babacanom na Sarajevo Business Forumu
06. april 2011. godine
Moramo prestati obeshrabrivati a početi
ohrabrivati inostrane investitore i turiste. Sramotna
je činjenica da se investitori iz arapskih zemalja
osjećaju dobrodošli u Srbiji dok ih u Bosni pojedini
političari svojim izjavama tjeraju i vrijeđaju. Vizni
režim spram većine arapskih i islamskih zemalja
je restriktivan, kao da im želimo poručiti da nisu
dobrodošli, ni oni ni njihov novac. Moramo
mijenjati odnos prema sebi i drugima, prestati
sa svađama i političkim natezanjima koja tjeraju
investitore u druge zemlje, stvoriti povoljan poslovni
ambijent. Moramo krenuti u odlučan obračun
sa korupcijom, izvršiti reviziju privatizacije,
ispitati porijeklo imovine, biti efikasniji u naplati
poreza i doprinosa, ostvariti budžetske uštede
kroz smanjenje troškova i racionalizaciju javne
administracije na svim nivoima, osloboditi
neiskorišteni kapital iz javnih preduzeća, i sva ta
sredstva usmjeriti u dobro osmišljene razvojne
projekte, staviti taj kapital u funkciju podrške
privredi, učiniti ga operativnim kroz direktne
grantove i povoljne kredite, ubrzati procedure, biti
na usluzi investitorima i poduzetnicima, pokazati
više sluha za njihove probleme, uvesti poreske
olakšice i poticaje za pokretanje malih i srednjih
preduzeća, koja su najbolji generator ekonomskog
razvoja i kreiranja radnih mjesta u modernom
ekonomskom okruženju. A što se tiče prvog dijela
vašeg pitanja koje se odnosi na skrivene ciljeve dijela
demonstranata, vrijeme i istrage će dati odgovor.
Zašto se tražila ostavka svih opštinskih načelnika
u Federaciji, pa i najuspešnijeg i najomiljenijeg
načelnika u BiH, načelnika Zenice, zašto se protesti
uporno održavaju pred zgradom Predsjedništva
BiH mada ova institucija u svojoj nadležnosti nema
privredu, socijalna pitanja, privatizacije itd, zašto
su paljevinu zgrade Predsjedništva izvršile osobe
koje su zaposlene i dobro situirane, kakve veze su
pojedine ambasade i pojedini domaći političari
imali sa svim što se dešavalo, saznat ćemo u bližoj
budućnosti.
(Dani, mart 2014.)
O ulozi Sarajevo Business
Foruma
Dometi zavise od domaće ponude. Uloga Business
Foruma je da dovede potencijalne investitore i
partnere u Sarajevo, da se ostvari kontakt, da se
stvori šansa, sve ostalo je do domaćih privrednika.
U Bosnu i Hercegovinu je iz islamskih zemalja u
poslijeratnom periodu ušlo kapitala i investicija
u vrijednosti od približno 1,5 milijarde KM, više
nego u sve ostale republike bivše Jugoslavije. To se
nije desilo samo od sebe, itekako su pomogli ljudi
koji su ohrabrivali i dovodili investitore u BiH.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
(Slobodna Bosna, maj 2014.)
~ 80 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O podršci Angele Merkel
Posjeta Berlinu i sastanak sa kancelarkom SR Njemačke Angelom Merkel, Berlin,
04. novembar 2010. godine
Možemo očekivati maksimalnu podršku EU,
naročito Njemačke u slijedećim godinama. Uslov
je da mi, bh. lideri napravimo minimum koji se
od nas očekuje. Konkretno, da prestanemo sa
bespotrebnim prepirkama, da pokažemo kapacitet
dogovaranja, postizanja kompromisa, da nakon
izbora brzo dogovorimo koalicije i vlade i da
radimo posao za koji smo plaćeni efikasnije i brže.
Dakle, mi jedan korak – oni deset koraka. Spremni
su podržati, kako reče Merkelova “novu dinamiku”
BAKIR IZETBEGOVIĆ
kada je u pitanju evropski put BiH, spremni su
osigurati veoma značajne fondove za izgradnju
infrastrukture i energetskih objekata diljem
regiona. Spremnost saradnje i dogovaranja smo
pokazali kod pripreme donatorske konferencije
i imamo dobre rezultate. I upravo tako nam je
rečeno – dogovarali ste se, i u BiH, i regionalno,
sa Srbijom, i mi smo vas nagradili. Iznosi koje smo
postigli su 20 posto viši od očekivanih.
~ 81 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Klix, juli 2014.)
O „alternativnoj domovini“
Posjeta Međugorju u okviru UNESCO samita u Mostaru, 04. juni 2012. godine
Postoji to uvjerenje da su Bošnjaci najviše
zainteresovani za BiH, da nemaju alternativnu
domovinu itd. Ja vjerujem da niko od nas nema
alternativnu domovinu, već samo jednu, onu u
kojoj smo rođeni. Treba da poštujemo tu zemlju
koja nas rađa i hrani, u kojoj počivaju naši preci.
Time poštujemo sami sebe. Bošnjački političari
su ipak, i očigledno, spremniji od drugih da
tragaju za rješenjima, ali to ne bih zvao ustupcima.
Kakav ustupak, recimo, treba učiniti spram Srba?
Srbi dominiraju u entitetu koji pokriva skoro
pola teritorije BiH, a svoju trećinu vlasti solidno
konzumiraju na nivou države. Što se tiče Hrvata,
ni tu se ne može govoriti o ustupcima, već o
mehanizmima koji će onemogućiti majorizaciju
brojnijih naroda nad njima. Ni Srbi ni Bošnjaci
nisu odoljeli da Hrvatima biraju predstavnike, i to
se mora korigovati. To nije nikakav ustupak, već
pravo Hrvata.
(Nezavisne novine, juli 2014.)
O brutalnom nasilju Izraela
Užasno je gledati kako, po ko zna koji put, Izrael
vrši brutalno nasilje nad Palestincima koji ne mogu
da se odbrane. I deprimirajuća je reakcija svjetskih
sila i velesila koje su dosad barem raspoređivale
odgovornost za sukobe na Izrael i Hamas, a ovaj
put pokazuju nekakvo razumijevanje za akcije
Izraela! Izrael je zbio Palestince na ostatke zemlje
koju je oteo njihovim djedovima, i na tim ostacima,
ignorišući rezolucije Vijeća sigurnosti UN, gradi
svoja naselja i čini sve kako bi Palestincima
onemogućio život dostojan čovjeka. Gaza je najveći
konc-logor na svijetu, na teritoriji manjoj od grada
Sarajeva pokušava život organizovati preko milion
ljudi. Izloženi su opsadi koja donosi svakodnevna
poniženja, nedostatku osnovnih sredstava za život,
i u redovnim intervalima izljevima brutalnog
nasilja koje odnosi hiljade života nevinih civila.
Osramoćen sam činjenicom da u Predsjedništvu
BiH, zbog stava Nebojše Radmanovića, ne možemo
usvojiti jasan stav i osudu ponašanja Izraela.
(Klix, juli 2014.)
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 82 ~ MANDAT 2010. - 2014.
PREDAVANJE
NA OXFORDU
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 83 ~ MANDAT 2010. - 2014.
PREDAVANJE NA OXFORDU
Predavanje člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića na Oxford centru
za islamske studije u Londonu
Borba za slobodu, dostojanstvo i demokratiju
u islamskom svijetu, Iskustva bosanskih
muslimana, Univezitet u Oxfordu, 28. oktobar
2013. godine.
Epoha pasivnosti i mirovanja prošla je zauvijek.
Veliko mi je zadovoljstvo biti na Univerzitetu u
Oxfordu. Želim zahvaliti Oxford centru za islamske
studije na pozivu da održim predavanje.
Jer, jedan svijet od 700 miliona ljudi, s ogromnim
prirodnim resursima i na geografskoj poziciji
prvog reda, koji je nasljednik kolosalnih kulturnih
i političkih tradicija i koji je nosilac žive islamske
misije, ne može još dugo ostati u položaju
najamnika.
To je posebna čast, jer je ovaj centar ostvario
impresivna postignuća od ogromnog značaja za
muslimane cijelog svijeta.
Ne postoji sila koja bi mogla spriječiti novu
muslimansku generaciju da ne učini kraj tom
nenormalnom stanju.“
Posebno me obradovao obilazak prelijepe nove
zgrade Centra, koja je bila tek u nacrtima kada
sam, prije 12 godina, prvi put posjetio ovo mjesto.
Od vremena kad su napisane ove vizije prošle su 44
godine. Broj muslimana u svijetu se udvostručio.
Ekonomska moć zemalja koje nastanjuju se
udesetostručila.
Bilo je to u aprilu 2001. godine, kada je moj otac
Alija Izetbegović u ovoj sali održao predavanje pod
nazivom ”Bosna na historijskoj granici”.
U svom bogatom i burnom životu on je bio mnogo
toga: pisac, zatvorenik, državnik. Ali, ako bih
ukratko trebao opisati Aliju Izetbegovića, suštinu
njegove vokacije i angažmana, onda bih rekao
da je on bio borac za slobodu, ravnopravnost i
dostojanstvo muslimana, za pravilno razumijevanje
islama.
Imao je svoje vizije i snove o buđenju muslimana iz
vjekovne letargije, o povratku islamskog svijeta na
glavnu historijsku scenu.
U jednom od svojih mladalačkih napisa od prije
skoro pola vijeka je napisao:
“Čitav muslimanski svijet se nalazi u stanju vrenja
i promjena.
Ma kako bude izgledao ovaj svijet pošto ove
promjene naprave prvi uzlazni krug, jedno je
sigurno – to više neće biti svijet iz prve polovice
ovog vijeka.
Broj škola, učenika i učitelja u nekim od tih zemalja
je ustostručen. Vrenje i promjene koje je donijela
nova generacija muslimana se dešavaju tek sad, u
posljednjim godinama.
Bujanje u islamskom svijetu počinje da raskida
okoštale strukture vlasti. Svjedoci smo društvenih
lomova, revolucija, konflikata i ratova.
Duboke društvene i političke promjene, koje su
fermentirale decenijama, su konačno krenule
u smjeru stvaranja slobodnih društava i
demokratskih struktura vlasti.
Dobro obrazovana generacija muslimana
slobodnog mišljenja napokon je počela slamati
lance koji su tako dugo sprečavali napredak
islamskog svijeta. Ta generacija muslimana traži
slobodna društva umjesto zatvorenih, vladavinu
prava umjesto vladavine jedne osobe, demokratiju
umjesto diktature, pravdu i poštenje umjesto
opresije i korupcije.
Nikakva sila ne može spriječiti ovu novu generaciju
da osvoji slobodu, preuzme sudbinu u svoje ruke i
učestvuje u oblikovanju svijeta budućnosti.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 84 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Uz sva posrtanja i padove, uz sve greške,
zastranjivanja, otpore, krize i zastoje, ovo je
nepovratan i nezaustavljiv proces.
Duh islama je inkluzivan. On priznaje sve što
je dobro i napredno. On ne ruši. On gradi i
nadograđuje.
Ništa što svijet čini boljim, što oslobađa ljudsku
kreativnost, ne može biti protiv islama. I ništa što
je islamsko ne može biti protiv slobode, napretka i
oslobađanja ljudskih potencijala.
Muslimani su, u ne tako davnom historijskom
vremenu, dali kolosalan doprinos razvoju globalne,
univerzalne kulture i civilizacije, jer je ta generacija
muslimana s radošću i znatiželjom prihvatala,
a zatim unapređivala znanja koja su zaticali u
zemljama kojima su ovladali.
Jedan bizantijski vladar je s čuđenjem zabilježio da
mu je jedan arapski vojskovođa, kojeg je nazvao
„barbarinom“, među uslovima primirja tražio
pravo na kupovinu grčkih rukopisa.
Razmjenu ideja, kulturnih, naučnih i tehnoloških
dostignuća nije bilo moguće zaustaviti ni tada, u
vremenu u kom su teritorije i narodi bili strogo
odvojeni i kontrolisani.
U vremenu koje je pred nama – vremenu
munjevito brzih razmjena informacija i uticaja
– vodit će se intenzivna borba ideja i ideologija,
koje će se neumitno i ubrzano prožimati, sudarati,
poništavati ili stvarati sinergije.
Muslimani moraju aktivno učestvovati u ovoj
borbi i ostati otvoreni za dijalog. Ne smije ih
zatrovati gorčina akumulirana kroz vijekove
fizičke i duhovne dominacije Zapada. Ne smiju
upasti u zamku radikalizma, u želju za osvetom i
uništenjem, u opasne ideologije zatvaranja u sebe,
ideologije radikalne ekskluzivnosti.
Ne smiju strahovati od drugog i drugačijeg.
Moraće tragati za formulom inkluzivnosti, za
funkcionalnom kombinacijom izvorno islamskih
vrijednosti i najboljih od onih vrijednosti koje
smatramo Zapadnim, modernim.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Evropski muslimani imaju posebnu ulogu u
traganju za ovom formulom prožimanja, inkluzije i
integracije. Oni su u direktnom kontaktu, „uronjeni“
u Zapadnu kulturu. Oni posjeduju obrazovanje i
poseban interes za pomirenjem tradicionalnog
u njima i modernog oko njih. Kada govorimo o
islamu i muslimanima u Evropi, neophodno je
odmah demantovati skoro prihvaćeno shvatanje
da je Evropa „kršćanski kontinent“ i da je njena
kultura judeo-kršćanska, a da je islam stranac u
njoj. Naročito je bitno otkloniti opasnu zabludu
o navodnom kulturološkom i civilizacijskom
sukobu navodno progresivne kršćanske Evrope, s
jedne strane, i navodno retrogradne muslimanskoorijentalne prijetnje, s druge strane.
Evropa nije rodno mjesto ni jedne od velikih
monoteističkih religija, pa ni kršćanstva. Isus Hrist
se nije rodio, niti je propovijedao u Evropi. Sve tri
velike monoteističke, abrahamske religije potiču s
istog izvora, s istog, relativno uskog geografskog
područja.
I, što je najvažnije, nose skoro identične poruke i
zagovaraju identične bazične vrijednosti.
Islam nije stranac u Evropi, niti je stran njenom
duhu. Upravo obratno: onoga što danas nazivamo
duhom Evrope vjerovatno ne bi bilo bez učešća i
doprinosa islama u formiranju identiteta Evrope,
doslovno u svim područjima društvenog života,
od religije i filozofije, preko umjetnosti, politike,
ekonomije i organizacije države, do prirodnih
nauka, zanatstva, pa i kulinarstva.
Islam je u Evropi intenzivno prisutan u zbiru od
preko 1.300 godina, a u mnoge dijelove Evrope
stigao je dva i više vijekova prije kršćanstva.
Kalifat Umajada se već početkom VIII. vijeka
učvrstio na tlu Evrope, najprije na Iberijskom
poluotoku, da bi se kasnije proširio na južne dijelove
današnje Francuske, Švajcarske i praktično na sve
otoke zapadnog Mediterana. Islamska država koja
će trajati skoro osam vijekova je uveliko dosezala
civilizacijske i kulturne vrhunce u filozofiji, nauci,
tehnologiji i organizaciji kada se krajem prvog i
početkom drugog milenijuma kršćanstvo proširilo
istočnom, centralnom i sjevernom Evropom.
~ 85 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Islam je uticao na formiranje evropskog duhovnog
i kulturnog identiteta na sjeveroistoku Evrope
kroz 500 godina trajanja Zlatne Horde, odnosno
Krimskog, Kazanskog i Astrahanskog kanata,
te na jugoistoku Evrope kroz vitalnu i moćnu
Osmanlijsku imperiju.
Islamska misao je inicirala humanistički preporod
na Zapadu, uvela je historijske nauke, uvela
je naučni metod, pomogla je skolastičarima
da usklade filozofiju s vjerom, stimulirala je
zapadni misticizam, postavila temelje italijanskoj
reneseansi i usmjerila modernu evropsku misao
do Kanta. Muslimani su bili nosioci progresa tog
vremena, oni su bili most između filozofije i znanja
Antičke Grčke i nauke zapadnog svijeta.
Napredak medicine, matematike, astronomije,
hemije, geografije, građevinarstva i finansija, na
kom počiva moderno društvo, je nezamisliv bez
učešća islamskih naučnika.
Mnogi naučni radovi, uključujući i one na
ovom Centru, govore o ovoj temi i potvrđuju
nedvosmislen zaključak – muslimani su sukreatori,
a time i suvlasnici evropske kulture i civilizacije.
Jedan od autohtonih evropskih naroda koji je već
pola milenijuma u islamu su bosanski muslimani,
Bošnjaci.
To je narod koji je u svojoj borbi za opstanak,
slobodu i dignitet, na vlastitom mikroplanu, prošao
mnoga iskušenja kroz koja prolaze ili će proći
muslimani diljem svijeta. To je mali narod koji
nosi veliko historijsko breme. Bošnjaci su prastari
evropski narod, „stojnici od vajkada“, kako je to,
na upit jednog istraživača etnogeneze, definisao
jedan mudar seljak iz okoline Sarajeva. Ime zemlje
Bosne – Bosona, u X. vijeku spominje bizantijski
car i historičar Porfirogenit u svom djelu ”De
administrando imperio”, i njene granice, u manjeviše istom obliku zadržat će se od tog vremena do
današnjih dana.
Kroz sve vrijeme svog trajanja Bosna je bila tačka
dodira Istoka i Zapada, mjesto susreta ideja, religija
i interesa, ali prije svega mjesto koegzistencije
pripadnika abrahamskih tradicija.
Specifikum srednjovjekovne Bosne je bilo
postojanje autohtone Crkve bosanske, heretičke i
bliske katarima i patarenima, čiji pripadnici su se
nazivali Krstjanima ili Dobrim Bošnjanima.
Bosna je tokom nekoliko decenija svog postojanja,
naročito u XX. vijeku, bila poprište sukoba. Ali
ti sukobi su svaki put bili uvezeni spolja, kroz
intervencije i invazije tuđinaca. Ono što Bosna
u stvari jeste, a to je prirodna multikulturalna i
multireligijska zajednica, izgrađeno je kroz vijekove
mira, tolerancije i poštivanja drugih i drugačijih.
Sarajevo je grad sa stotinu minareta, ali i grad
brojnih i golemih crkava i sinagoga. Uz katoličke
katedrale i markantnu Sabornu pravoslavnu crkvu,
tu je i velika protestantska, kao i subotarska crkva.
Sve najbitnije bogomolje se nalaze u historijskom
dijelu Sarajeva, na jednom kvadratnom kilometru
i skoro da se oslanjaju jedna na drugu.
Ime naroda koji je nastanjivao Bosnu nalazimo već
u titularu bizantijskog cara Manuela Komnena iz
1166. godine gdje ih on naziva Bosenikos. U Povelji
bosanskog kralja Stjepana II. Kotromanića iz 1332.
godine koristi se naziv Bošnjani, što će Osmanlijski
osvajači prilagoditi vlastitom izgovoru u naziv
Bošnjaci.
Drugog naziva za stanovnike Bosne nije bilo sve do
druge polovine XIX. vijeka kada se pod snažnim
uticajem velikodržavnih projekata iz susjedne Srbije
i Hrvatske bosanski pravoslavci i katolici počinju
imenovati Srbima i Hrvatima. Bosanski jezik i
bosansko pismo bosančicu nalazimo već u Povelji
Kulina Bana iz 1189. godine u kojoj ovaj bosanski
vladar daje određene garancije Dubrovačkoj
republici. Najstariji rječnik bosanskog jezika za
koji znamo je štampan 1631. godine.
Bošnjaci su islam počeli da prihvataju prije dolaska
Osmanlija na teritoriju Bosne, ali masovno
prihvatanje nove vjere se postupno odvijalo kroz
prvi vijek vladavine Osmanlija. Bošnjaci i Crkva
bosanska su se duhovno, politički i vojno odupirali
i Istoku i Zapadu, i Vatikanu i Bizantiji, i papama
i kraljevima. Invazija Otomana pak nije shvaćena
katastrofično.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 86 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Turci su u više navrata bili saveznici bosanskih
banova i kraljeva, a islam je u mnogim aspektima
bio prirodan nastavak vjere Dobrih Bošnjana koja
nije priznavala sakramente, liturgiju, crkvenu
hijerarhiju, ikone i kipove.
Osmanlijska država je osvajala teritorije, ali nije
porobljavala narode, zatirala njihovu kulturu i
duh, tjerala ih na promjenu vjere.
Nemuslimani su imali mogućnost da novcem
iskupe vojnu obavezu, ali i šansu, koju su često
koristili, da prihvate islam, a time i ratničku obavezu
i šansu da napreduju do samog vrha Osmanlijske
države. Nakon povlačenja Osmanlijske države u
granice današnje Turske ostale su crkve, samostani,
sinagoge, čitave države, narodi i kulture, u
potpunosti očuvani.
Neki historičari stoga smatraju da bi ispravan
prijevod sintagme Osmanli Devlet, dakle službenog
naziva države, trebao biti Osmanlijski komonvelt,
zajednica naroda, a ne Osmanlijska imperija.
Kada se krajem XIX. vijeka, nakon Berlinskog
kongresa, Osmansko carstvo povuklo iz Bosne,
Bošnjaci su doživjeli dramatično historijsko
iskustvo. Osvanuli su kao podanici kršćanske
imperije protiv koje su ratovali stotinama godina.
Austrija je u prethodnim vijekovima napadala
Bosnu kad god je procijenila da ima šansu za
uspjeh. Eugen Savojski je, samo u svrhu slabljenja
protivnika, krajem XVII. vijeka nenadano prodro
do Sarajeva, spalio grad i u roblje odveo hiljade
muslimanskih djevojaka. Sličnu kampanju su
Austrijanci pokušali ponoviti nakon četrdeset
godina, ali su u čuvenoj bici kod Banja Luke fatalno
poraženi.
Može zvučati paradoksalno, ali austrougarska
okupacija se, nakon prvobitnog šoka, pokazala
spasonosnom za fizički i duhovni opstanak
Bošnjaka. Austrougarska monarhija je bila pravna
država, štitila je individualna i kolektivna prava
naroda koji su ulazili u njen sastav. Sve što se na
tadašnjem Balkanu našlo u međuprostoru i van
kontrole dvije kosmopolitske imperije, Otomanske
i Austrougarske, bilo je pošast za muslimane.
Muslimani, i sve što je podsjećalo na njihovu vjeru
i kulturu, su bukvalno izbrisani s tog prostora, iz
dijelova Srbije, Crne Gore, Makedonije.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
S druge strane, Bošnjaci su dobili šansu da sačuvaju
imovinu, vjeru, identitet, da se školuju, kulturno i
politički organizuju unutar Austrougarske države.
Prvi tramvaj u monarhiji nije izgrađen u Beču, već
u Sarajevu. Prva džamija na svijetu koja je dobila
električnu rasvjetu je Begova džamija, također u
Sarajevu. Austrija je u 40 godina prisustva u Bosni
izgradila impozantan broj raznovrsnih objekata,
uvela tehničke standarde i modernu organizaciju
države i javne uprave.
Bošnjaci su uzvratili lojalnošću. Bili su veoma
cijenjeni državni službenici i ratnici i uživali
posebne privilegije koje traju do današnjih dana:
djeca iz Bosne i Hercegovine su u izbjeglištvu tokom
posljednjeg rata koristila mogućnost besplatnog
školovanja u Austriji koju su izborili njihovi
pradjedovi. Iskustvo Bošnjaka sa austrougarskom
vladavinom je dragocjeno za odnos muslimana
prema Zapadu, prema uređenim sistemima i
sekularnim pravnim državama.
Bošnjaci su u vremenu od 1918. do 1992. godine, od
završetka Prvog svjetskog rata do početka agresije
na Bosnu i Hercegovinu, živjeli u četiri različite
južnoslovenske zajednice koje su ih ignorisale,
asimilirale, a povremeno i dopuštale agresivne
napade na njihove živote i imovinu. Nacionalizmi
su ugrožavali fizički opstanak Bošnjaka.
Radikalni ateizam u vremenu komunističke
vladavine je ugrožavao opstanak njihove vjere
i identiteta. U vremenu prve Jugoslavije, kojom
su dominirali Srbi, Bošnjacima je oduzeto preko
milion hektara zemlje, zabranjeno je ime Bošnjak,
ukinut naziv bosanski za jezik, čak je i vjera
nazivana muhamedanskom umjesto islamom.
Napadi na živote i imovinu su bili tako intenzivni,
čitava sela su poklana u vremenu mira, da su morale
reagovati sile pobjednice u Prvom svjetskom
ratu i posebnim sporazumom obavezati Srbiju da
garantuje prestanak napada.
Vrijeme Drugog svjetskog rata je jedan od dva
mračna historijska momenta u XX. vijeku u kom
su Bošnjaci dodirnuli dno patnje i iskušenja. Silom
regrutovani u različite vojske ratovali su sa svim
stranama u sukobu, a time i međusobom, i bukvalno
~ 87 ~ MANDAT 2010. - 2014.
su desetkovani. Cijela Bosna je mezaristan nevino
pobijenih muslimana, a rijeka Drina na granici sa
Srbijom je njihova najveća masovna grobnica.
Komunistički režim koji je vladao sljedećih skoro
pola vijeka donio je i nešto dobrog za Bošnjake –
nacionalizmi su prigušeni, životi su bili sigurni,
Bošnjaci imaju šansu da se školuju i budu dijelom
državnog i vojnog establišmenta.
Nemaju pravo na značajniju imovinu –
fabrike, šume, oranice, veće stambene kuće su
nacionalizovane. Nemaju pravo na etničko ime,
na popisima se vode kao ”neopredijeljeni”, njihov
jezik je srpsko-hrvatski, nemaju akademiju nauka,
nacionalne i kulturne institucije.
Zatvaraju se džamije, medrese, tekije, mektebi.
Reisu-l-ulemu faktički imenuje Centralni komitet
Komunističke partije. Zabranjen je rad političkih
partija, ukinuti slobodni mediji, svi koji su pružali
otpor ideološkom teroru su pozatvarani.
Otpor
mladih
bošnjačkih
intelektualaca
organizovanih u ilegalnu organizaciju ”Mladi
muslimani” je skršen drakonskim kaznama.
Vođe su strijeljane ili osuđene na višedecenijske
kazne.
Teror nad Bošnjacima koji se protegao kroz XX.
vijek, mijenjajući samo oblike i intenzitet, učinio je
da pretežni dio ovog naroda danas živi u dijaspori.
Dva miliona Bošnjaka žive u Bosni, dvostruko
više je kroz iseljeničke talase otišlo u Tursku, SAD,
Australiju i zemlje Evrope.
Najteži, genocidni napad na Bošnjake, izvršen je
u vremenu raspada državne zajednice Jugoslavije,
početkom devedestih godina XX. vijeka. Podjela
teritorije Bosne i Hercegovine između Srbije i
Hrvatske dogovorena je na sastanku predsjednika
Miloševića i Tuđmana u Karađorđevu 1991.
godine. Procijenjeno je da Bosna i Hercegovina,
koja nije imala vlastitu vojsku, ne može izdržati
ozbiljan napad, da će Bošnjaci pokleknuti pred
daleko nadmoćnijim agresorom, pomiriti se sa
sudbinom i prikloniti se jednoj od strana.
Uplitanje sa Istoka i Zapada u unutrašnje stvari
Bosne i Hercegovine, koje je trajalo kroz sve vrijeme
njenog postojanja, ušlo je u najdramatičniju fazu
– separatističke snage među bosanskim Srbima
i Hrvatima su naoružane, proglašene su srpske
autonomne oblasti koje su obuhvatile većinu
bosanskohercegovačke teritorije, ustanovljena je
hrvatska zajednica Herceg-Bosna.
Ipak, na referendumu o nezavisnosti koji je
organizovan u martu 1992. pokazalo se da je
ogromna većina građana, uključujući i dio Srba, a
posebno Hrvata, privržena Bosni i Hercegovini. Oko
dvije trećine stanovništva je izašlo na referendum i
skoro stopostotno podržalo nezavisnost.
Uslijedio je brutalni napad Jugoslovenske armije
i paravojnih srpskih jedinica koje su već bile,
nakon povlačenja iz Hrvatske, raspoređene
po cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Preko
100.000 vojnika, od kojih je većina već ratovala u
Hrvatskoj i Sloveniji, organizovanih u 6 korpusa,
opremljenih stotinama tenkova i oklopnih
transportera, hiljadama raznovrsnih artiljerijskih
oruđa i stotinama helikoptera, je napalo nesrpsko
stanovništvo diljem zemlje. Pokrenut je talas
izbjeglica koji će izmijeniti etničku sliku do tada
šarolike Bosne i Hercegovine. Krajem 1992. agresiji
se pridružila Hrvatska aktivirajući Hrvatsko vijeće
odbrane, koje je do tada branilo teritorije pretežno
nastanjene Hrvatima, u napad na branioce Bosne i
Hercegovine.
Agresiji se pridružila i izdajnička vojska Fikreta
Abdića sačinjena od Bošnjaka koji su sarađivali s
Miloševićem. Branioci Bosne, skoro nenaoružani
i u začetku procesa organizacije, zbijeni su u
opkoljene gradove i enklave. Rat je trebao biti
izgubljen u roku od nekoliko sedmica. Međutim,
potrajao je skoro četiri godine. I nije izgubljen.
Ali, izvršeno je svirepo etničko čišćenje
stanovništva i temeljito uklanjanje tragova
muslimanske kulture i tradicije. Srušeno je preko
hiljadu džamija i medresa, preorani su mezaristani,
spaljene čaršije, srušen je čuveni Stari most u
Mostaru.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 88 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Sarajevo je izdržalo jednu od najdužih opsada
u historiji ratovanja izgubivši skoro desetinu
stanovništva koje se zateklo u okruženju.
Najgore patnje Bošnjaci su trpili u konc-logorima
koje su organizovale i srpska i hrvatska strana, a
kulminacija je bila genocid izvršen u Srebrenici.
Rat nije izgubljen. Armija Bosne i Hercegovine koja
je trebala da izdahne pod udarcima deseterostruko
jačeg udruženog neprijatelja je začudo počela da
jača, raste, uzvraća.
Sa skoro zaustavljenom privredom, odvojeni u
potpunosti od ostatka svijeta, branioci Bosne su
uspjeli da izgrade jedan kompleksan sistem koji je
odbranio zemlju i narod. U zemlji je proizvedeno,
na nevjerovatne načine u nju uneseno, ili oteto u
borbama oko 100.000 pušaka, preko 100 miliona
metaka, stotine topova i minobacača, potrebne
količine hrane i goriva, helikopteri koji su stalno
letjeli povezujući enklave. Sarajevo je spojeno sa
slobodnom teritorijom kopanjem tunela ispod
aerodroma koji su osiguravale međunarodne snage.
Krucijalan momenat u ratu je bilo postizanje mira
s Hrvatima – Tuđman je odustao nakon gubitka
preko 6.000 vojnika Hrvatskog vijeća odbrane.
Ugušene su pobune pojedinih neposlušnih
komandanata, nadjačana vojska Fikreta Abdića i
Armija BiH izgrađena u vojnu silu ravnopravnu
agresorskoj. Genocid u Srebrenici i masakr
skoro stotinu civila pogotkom granate na jednu
od sarajevskih pijaca su rezultirali vazdušnim
udarima NATO snaga na srpske položaje diljem
Bosne i Hercegovine.
To je otvorilo put združenoj akciji hrvatske i
bosanske vojske koja je Miloševićevu i Karadžićevu
stranu dovela na rub vojnog poraza.
Poraženih u ratu ipak nije bilo, nisu to željeli
moćni međunarodni faktori koji su kontrolirali rat
u Bosni i Hercegovini, sve je završeno mirovnim
sporazumom sklopljenim u Daytonu krajem 1995.
godine.
„Moralni pobjednici smo mi, vojnog pobjednika
nema, svi smo izgubili“, kazao je Alija Izetbegović
po povratku iz Daytona ciljajući na žrtve koje je
BAKIR IZETBEGOVIĆ
podnijela cjelokupna bosanska nacija, na razdor i
mržnju čije je sjeme uneseno na dug period.
Mislim da je ovo skromna izjava, da smo mi
pobjednici jer smo spriječili ratne ciljeve napadača,
podjelu zemlje koja se činila veoma izvjesnom
uzevši u obzir odnose snaga.
Otpor bosanskih patriota, pretežno Bošnjaka, je
bio uspješan i iz njega se mogu izvući neke važne
lekcije. Nedostajalo nam je skoro sve što je potrebno
za vođenje ravnopravne borbe, taj nedostatak je
morao biti nečim kompenziran.
Oružje nismo imali, morali smo imati nešto
drugo na što smo se oslanjali. Mislim da su dva
najvrijednija oslonca bili vjera i znanje. Moralna i
intelektualna snaga. Bošnjaci su većinom vjernički
i većinom obrazovan narod.
Fenomen koji se odvijao pred našim očima je
bio povratak Bošnjaka vjeri koja je potiskivana
decenijama. Vjeri u Boga, u pravdu, u pravičan
ishod, u pobjedu dobra nad zlom. Rat je ojačao
njihovo uvjerenje. Ratna iskušenja su probudila
savjest i proces preispitivanja ljudi u odnosu na
Boga. Od tog vremena do danas džamije su sve
ispunjenije mladim ljudima. Najviše štampana i
čitana literatura u Bosni i Hercegovini je ona koja se
odnosi na islam. Pripadnost vjeri i manifestiranje
islama je liberalno, vezano za suštinu, skoro nikako
za vanjsku formu.
Pa i vjera koja je prethodila islamu, vjera Dobrih
Bošnjana, je u nekim aspektima sačuvana kroz
islam. Ta vjera je insistirala na jednakosti ljudi,
na skromnosti, strpljenju, nenasilju, ubistvo je
tretirano kao neoprostiv grijeh. Vjera u Boga,
poštovanje njegovih zabrana, je presudno uticala
na odnos prema drugim stranama u ratu. Bošnjaci
nisu uzvratili na zločine. Sačuvali su vlastitu čast,
tuđe živote i šansu za pomirenjem.
Bošnjaci su dobro obrazovan i veoma snalažljiv
narod. U vanredno nepovoljnim uslovima, prije
svega logističkim, komunikacijskim i finansijskim,
izgradili su vojni, državni i diplomatski sistem.
Imali su naučnike, oficire, političare, diplomate
koji su to bili u stanju učiniti jer su proveli milijarde
sati učeći u školama i u praksi.
~ 89 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Vojna industrija bivše Jugoslavije bila
koncentrirana u brdima Bosne i Hercegovine.
je
U opkoljenom Sarajevu su majstori starih zanata
i umjetničke obrade metala prestali proizvoditi
džezve i, po nacrtima pirotehničara, počeli
proizvoditi protivoklopna sredstva.
Slično je bilo u opkoljenom Mostaru, Goraždu,
Vakufu. Rijeke su pokretale improvizovane minielektrane, kopani su bunarevi, oružje je pravljeno
na nevjerovatne načine, hrana se uzgajala u
parkovima i saksijama za cvijeće.
Kroz sarajevski tunel promjera 160/90 cm je
svaki dan prolazilo nekoliko hiljada ljudi, skoro
stotinu tona hrane i nafte, električna energija pod
visokim naponom. Logističari su diljem svijeta na
crnom tržištu kupovali oružje i, uprkos embargu
Ujedinjenih nacija na uvoz naoružanja i potpunom
okruženju u kom se Bosna nalazila, uspjevali da ga
unesu u zemlju.
Alija Izetbegović, Haris Silajdžić, reisu-l-ulema
Mustafa Cerić, generali Rasim Delić, Jovan Divjak
i Stjepan Šiber su bili „po mjeri“ i ukusu naroda.
Alija Izetbegović, skoro sedamdesetogodišnjak, je
obišao sve frontove diljem Bosne i Hercegovine i
dijelio svu tegobu rata i opsade sa Sarajlijama.
Njegov kabinet u Predsjedništvu BiH je uništen
direktnim pogotkom na samom početku rata,
tri automobila u kojim se vozio su pogođena
i uništena, svi njegovi pratioci su lakše ili teže
ranjeni. Uništen je i njegov stan u kojem je živio sa
suprugom, a zatim i stanovi njegovih kćeri u koje
je preselio.
Hrabri mladi ljudi su poštovali i slušali starog
čovjeka. Iskustvo iz zatvora mu je pomoglo da
kanališe i kontrolira agresivnost ljudi. Dva puta
sam prisustvovao sceni kada žestoki i opasni
momci na njegov blag i mudar savjet odgovaraju
plačem.
Sačuvana je multietničnost državnih i vojnih
struktura. Bošnjaci su činili većinu, stožac odbrane,
ali su uz njih uvijek bili patrioti iz druge dvije
etničke grupe, naročito u državnom i vojnom vrhu
gdje su donošene odluke.
Izbjegavao je da kažnjava ljude, ali kriminal i
pobune nije tolerisao. Sve što je stajalo na putu
stvaranja disciplinovane vojne snage je slomljeno, a
razni grubijani kojih se narod plašio su se redovno
pokazali kao „papirni tigrovi“.
I u ratu se sastajao Parlament Bosne i Hercegovine,
a Vlada je radila bez prestanka. Sačuvana je
i ideološka inkluzivnost. Pripadnici bivšeg
komunističkog establišmenta su bili uključeni u
odbranu kroz sve strukture države, policije, vojske.
Predsjednik Clinton je kazao da ih je „hrabrost
bosanskohercegovačkog rukovodstva obavezivala
da nastave s naporima i podrškom“.
Predsjedavajući
Parlamenta
i
tri
člana
Predsjedništva BiH su bili članovi SDP-a, ustvari
sljedbenici Komunističke partije koja je promijenila
naziv 1991. godine. Sarajevo je jedini grad u bivšoj
Jugoslaviji u kom nije promijenjen naziv glavne
ulice koja se i dalje zove po Josipu Brozu Titu.
Sačuvana je sloboda govora, okupljanja, sloboda
medija. Nikad nije uvedena uobičajena ratna
cenzura. Veoma kritični tekstovi o vlasti, i protiv
vlasti, su objavljivani tokom cijelog rata u javnim i
privatnim medijima.
Lideri su bili umjereni, mudri, strpljivi i snažno
povezani s narodom.
A vođa pregovora u Daytonu Richard Holbrooke
je bio eksplicitan kada je kazao: „Da nije bilo Alije
Izetbegovića, ne bi bilo Bosne i Hercegovine“.
Najznakovitija je, ipak, iznenađujuća izjava
Slobodana Miloševića koji je na daytonskim
pregovorima predao kompletno Sarajevo našoj
strani: „Da, dao sam Sarajevo. Izetbegović je to
zaslužio. Ostao sve vrijeme u svom gradu, za
razliku od Karadžića koji ga je kukavički granatirao
godinama.“
Od ogromne pomoći je bila raznovrsna podrška
koja je dolazila sa raznih strana, od naroda i
vlada. Islamske zemlje, Evropa, SAD, Organizacija
Ujedinjenih nacija su Bosnu i Hercegovinu
podržavali humanitarno, a na kraju rata i vojno.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 90 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Odnos nekih zapadnih lidera je bio ambivalentan,
ponekad i antimuslimanski. Historičar Taylor
Branch u svojoj knjizi „The Clinton Tapes“ bilježi
da mu je Bill Clinton rekao da je predsjednik
Francuske François Mitterrand bio sasvim otvoren
u trvdnji da Bosna ne pripada Evropi, te da su
tadašnji britanski dužnosnici govorili o bolnoj, ali
realističnoj restoraciji kršćanske Evrope.
Bilo je lutanja. Ali konačna opredjeljenja i odluke
su jasni, kao i ishod tih opredjeljenja i odluka.
Evropa i SAD su snažno pomogli opstanak
Bosne i Bošnjaka. Nijedna zemlja nije dobila tako
intenzivnu, raznovrsnu i dugotrajnu pomoć kao
Bosna i Hercegovina.
Američki, francuski, britanski vojnici i diplomate
su rizikovali i gubili živote u naporima da zaustave
rat i zaštite stanovništvo. Osamdeset francuskih
vojnika je poginulo štiteći dopremanje hrane
vazdušnim mostom preko sarajevskog Aerodroma.
Odlučnost američkog predsjednika Billa Clintona,
kojom je zaustavljen rat, i britanskog lorda Paddya
Ashdowna, koja je bila motor postratnih reformi,
će zauvijek ostati posebno referentne tačke u
memoriji Bošnjaka.
Vjerujem da su Bosna i Bošnjaci prošli svoju
golgotu. Kao što poslije velikog zemljotresa slijede
manja potresanja tla, tako se i poslije rata javljaju
političke krize i povremene tenzije. Ali njihov
intenzitet je sve slabiji i, uvjeren sam, da one
vode konačnom smirivanju i stabilizaciji. Proces
smirenja i pomirenja na nivou naroda je evidentan.
Državni organi se ujedinjuju i jačaju. Odnosi sa
susjednim zemljama su korektni. Sve zemlje u
regiji se priznaju i podržavaju na putu ka članstvu
u Evropskoj uniji. Obnovljene su skoro sve džamije
srušene u ratu i izgrađene neke nove. U Sarajevu su
poslije rata izgrađene katolička crkva i Katedrala.
Grade se velike džamije i u susjednim zemljama
– u maju ove godine sam prisustvovao otvorenju
markantnog Islamskog centra u Hrvatskoj, prošlog
mjeseca polaganju kamena temeljca za izgradnju
golemog islamskog centra u Sloveniji koji je na
dozvolu čekao pune 44 godine.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Naravno, ne treba biti pretjerano optimističan.
Stanje u Bosni i Hercegovini ima i svoju tamniju
stranu. Zemlja u kojoj su etničke grupe bile
potpuno izmiješane je segregirana kao nikad prije u
svojoj historiji. Također, sav uspjeh u očuvanju mira
i postizanju reformi bi bio neizvediv bez snažnog
prisustva i pritiska međunarodne zajednice.
Struktura države uspostavljena u Daytonu je odveć
komplicirana, a procedure donošenja odluka
pružaju previše mogućnosti za blokadu. Zbog toga
Bosna ozbiljno zaostaje na svom putu ka članstvu
u Evropskoj uniji. Snage i akteri koji su razarali
Bosnu i Hercegovinu oružanim sredstvima su i
dalje snažno prisutni, i uvijek postoji opasnost
da svoje planove pokušaju dovršiti političkim
sredstvima, blokadama državnog sistema.
Moraju biti spriječeni. Stabilizirajuće reforme
moraju biti nastavljene uz pomoć međunarodne
zajednice. Obnova multietnične matrice, koja je
stvarana hiljadu godina, a zatim pocijepana silom i
zločinom, mora biti dovršena. Bosna je je jedno od
onih mjesta na zemaljskoj kugli na kom se zapliću
i raspliću odnosi i emocije cijelog svijeta. Bosna je
tačka dodira, raskrsnica civilizacija. Restauracija i
očuvanje ovog mikrokosmosa nije važna samo za
Bosnu i Bošnjake, ona je od presudne važnosti za
sav civilizirani svijet. I mora biti podržana od svog
civiliziranog svijeta.
Svaki san o slobodi izgleda mora proći kroz fazu
noćne more. Tako je to bilo u Bosni, tako će to
očigledno biti diljem islamskog svijeta.
Čovjek je „stvoren da se bori i napreže.... da se
penje tegobnom i strmom stazom“ – tako nam
to jasno poručuju ajeti Kur’anske sure El-Beled.
Borba za slobodu, dostojanstvo i demokratiju je
uspinjanje teškom uzbrdicom.
Bosansko iskustvo je da se tom strminom lakše
penjati ako se držite užeta vjere, morala i znanja.
Ako praštate. Ako se ne bojite slobode. Ako se ne
bojite drugačijeg mišljenja, drugih i drugačijih. Ako
ste inkluzivni. Ako štitite i njegujete različitost. Ako
prihvatite promjene koje donose napredak. Ako
možete okupiti raznovrsne snage oko zajedničkog
cilja. Ako posjedujete liderstvo koje je umjereno,
mudro, strpljivo i istinski ukorijenjeno u narodu.
~ 91 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Pripadamo živoj vjeri čiji će povratak na globalnu
scenu obilježiti XXI. vijek. Vjeri koja će morati dati
svoj doprinos zaustavljanju negativnih globalnih
trendova.
Rastuća moć čovjeka donosi napredak i dobro. Ali,
sebična strana te moći uveliko načinje supstancu
o kojoj ovisi budućnost naših potomaka –
materijalnu i duhovnu supstancu.
Svijet u kojem živimo se na naše oči mijenja i raste
brzinom i u smjeru koji s pravom zabrinjava.
Sve je više nasilja, otuđenja, raslojavanja na bogate
i siromašne, zagađenja prirodnih resursa o kojima
ovisimo. A sve manje dobrote, samilosti, pravde,
odgovornosti, zdravih međuljudskih odnosa i
porodičnog života.
Smjer u kom svijet ide se mora promijeniti.
Ideologije koje ne uvažavaju Boga ili su protiv
Boga, to očigledno neće biti u stanju.
Čudesna planeta na kojoj živimo i umiremo je
potpuno jedinstvena u svemiru. Nema ničeg sličnog
u vidokrugu najmoćnijih teleskopa. Sve na njoj
svjedoči o dodiru Svemoćnog Tvorca i Njegovoj
namjeri da nam od nje stvori dom. Navikli smo na
to čudo i ono nas više ne čudi. I emanet koji nam je
predao je čudesan dar: slobodna volja u svijetu koji
je potpuno determiniran.
Moramo pokazati zahvalnost i odgovornost.
Uskladiti naše djelovanje s Njegovom voljom.
Odgovoriti na obavezu emaneta valjano.
Oni koje je nazvao Predanim – s posebnom
predanošću.
Hvala vam!
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 92 ~ MANDAT 2010. - 2014.
TREĆI DIO:
FOTO GALERIJA
Dan Armije BiH 15.04.2012. godine, svečano postrojavanje, sa ministrom odbrane Muhamedom
Ibrahimovićem, kasarna Kosova Ustikolina 15. april 2012. godine
Prusac, otvaranje manifestacije “Dani Ajvatovice”, 08. juni 2011.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 94 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Marš mira Srebrenica, 10. juli 2011. godina
Sajam turizma Lukavac, 08. maj 2014. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 95 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Sa Billom Clintonom, panel diskusija „Amerika na raskršćšu“, New York, 09. februar 2011. godine
Prijem za osvajače duple krune u sezoni 2011./2012: FK Željezničar, 24. maj 2012. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 96 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Sa Angelinom Jolie i Bradom Pittom, predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem i
ministrom kulture i sporta Kantona Sarajevo Ivicom Šarićem, Narodno pozorište, Sarajevo Film
Festival, 30. juli 2011. godine
Zvanična posjeta Republici Turskoj sa predsjednikom Republike Turske Abdulahom Gulom,
Ankara 12. maj 2014. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 97 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Zvanična posjeta Bosni i Hercegovini predsjednika Makedonije Đorđa Ivanova,
Sarajevo 04. oktobar 2012. godine
Posjeta španskog kralja Huana Karlosa Bosni i Hercegovini, otvaranje Španskog trga u Mostaru,
29. mart 2012. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 98 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Obilježavanje Dana 4. Viteške motorizovane brigade, Ilidža-Hrasnica, 28. juli 2011. godine
Delegacija udruženja intelektualaca Krug 99, prof.dr. Adil Kulenović, akademik prof.dr. Ljubomir
Berberović, akademik prof.dr. Vladimir Premec, prof.dr. Tarik Kupusović
BAKIR IZETBEGOVIĆ
~ 99 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Ispraćaj posmrtnih ostataka žrtava genocida u Sreberenici, Sarajevo, 09. juli 2011. godine
Dženaza žrtvama iz masovne grobnice Tomašica, Prijedor-Kozarac, 20. juli 2014. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ ~ 100 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Dženaza u Sreberenici, 11. juli 2011. godine
Obilazak masovne grobnice Tomašica kod Prijedora sa reisu-l-ulemom Husein ef. Kavazovićem
07. novembar 2013. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ ~ 101 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Šetnja Baščaršijom sa palestinskim predsjednikom Mahmudom Abassom, 15. august 2011. godine
Zvanična posjeta Republici Crnoj Gori sa predsjednikom Filipom Vujanovićem, Podgorica,
23. oktobar 2012. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ ~ 102 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Sastanak sa bivšim premijerom Malezije Mohammadom Mahtirem, 17. maj 2013. godine
Sa generalnim sekretarom UN-a Ban Ki-moonom na Baščaršiji u radnji kod poznatog sarajevskog
zanatlije hadžije Nasira Jabučara, Sarajevo, 25. juli 2012. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ ~ 103 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Na obilježavanju godišnjice smrti rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića,
Narodno pozorište Sarajevo 19. oktobar 2013. godine
Obilazak Muzeja Alija Izetbegović
BAKIR IZETBEGOVIĆ ~ 104 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Dženaza Srebrenica 11. jula 2012. godine
Manifestacija “Putevima pobjede” Dan oslobađanja Podveležja, Mostar, 18. juni 2011. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ ~ 105 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Svečani prijem povodom Dana Državnosti BiH, sa džudo reprezentativcima BiH Amelom Mekićem
i Larisom Cerić, te njihovim selektorom Branislavom Crnogorcem, Predsjedništvo BiH,
25. novembar 2012. godine
Svečani prijem povodom Dana Državnosti BiH, sa Ivicom Osimom, Predsjedništvo BiH,
25. novembar 2012. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ ~ 106 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Svečani prijem povodom Dana Državnosti BiH, sa Munirom Subašić predsjednicom Udruženja
“Majke enklava Srebrenica i Žepa” Predsjedništvo BiH, 25. novembar 2012. godine
Svečani prijem povodom Dana Državnosti BiH, sa Martinom Ragužom predsjednikom HDZ 1990,
Predsjedništvo BiH, 25. novembar 2012. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ ~ 107 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Prijem za reprezentaciju BiH u sjedećoj odbojci nakon osvajanja zlatne medalje na Paraolimpijskim
igrama u Londonu, Sarajevo 11. septembar 2012. godine
Dodjela priznanja “Sportista godine” za 2013. Godinu Zvjezdanu Misimoviću fudbalskom
reprezentativcu BiH, hotel Holiday Inn, Sarajevo, 16. decembar 2013. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ ~ 108 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Seminar Evropske narodne stranke (EPP) u Predsjedništvu BiH, sa predsjednikom EPP-a Wilfriedom
Martensom i ministrom vanjskih poslova Italije Francom Frattinijem, Sarajevo 17. mart 2011. godine
Sastanak sa Sulejmanom Ugljaninom predsjednikom SDA Sandžak I tadašnjim ministrom
u Vladi Republike Srbije 08. mart 2013. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ ~ 109 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Obraćanje na panelu „20 godina kasnije – ko ostvaruje najbolje rezultate u politici i biznisu?“,
Balkanski summit, Bruxelles, 30. novembar 2011. godine
Sa ministrom vanjskih poslova Republike Turske Ahmetom Davutoğluom u Predsjedništvu BiH,
Sarajevo, 29. august 2011. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ ~ 110 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Sa predsjednikom Republike Slovenije Danilom Türkom prilikom otkrivanja spomenika vojnicima iz
Bosne i Hercegovine poginulim na Soškom frontu u Prvom svjetskom ratu, Log pod Mangartom,
Slovenija, 7. juni 2012. godine
Sa suprugom Sebijom i Predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem i ministrom kulture,
Narodno pozorište, Sarajevo Film Festival, 30. juli 2011. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ ~ 111 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Sa ministrom odbrane BiH Zekerijahom Osmićem, načelnikom Zajedničkog štaba Oružanih snaga
BiH Antom Jelečom, zamjenikom načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Senadom
Mašovićem, komandantom Komande za podršku Oružanih snaga BiH Huseinom Tursunovićem,
komandantom NATO štaba u Sarajevu Christopherom Pettyijem, komandantom EUFOR-a Dieterom
Heideckerom i pilotima Oružanih snaga BiH prilikom obilaska područja pogođenih poplavama u
Doboju i Maglaju, 7. august 2014. godine
Nakon konstitutivne sjednice novog saziva Predsjedništva BiH, sa članovima Predsjedništva BiH
Željkom Komšićem i Nebojšom Radmanovićem u Predsjedništvu BiH, Sarajevo,
10. novembar 2010. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ ~ 112 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Obilazak masovne grobnice Tomašica kod Prijedora, 07. novembar 2013. godine
U posjeti kod porodice čiji stan je potpuno devastiran tokom majskih poplava, Maglaj,
7. august 2014. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ ~ 113 ~ MANDAT 2010. - 2014.
U obilasku poplavljenih područja u Željeznom polju, 13. avgust 2014. godine
Sastanak sa predstavnicima Udruženja generala Armije RBiH i HVO-a, Predsjedništvo BiH,
20. april 2012. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ ~ 114 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Dženaza Srebrenica, 11. juli 2011. godine
Obilazak Saborne crkve u Mostaru sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem i vladikom
Grigorijem, 04. juni 2012. godine
BAKIR IZETBEGOVIĆ ~ 115 ~ MANDAT 2010. - 2014.
BIOGRAFIJA
Bakir Izetbegović je rođen 28.juna 1956. godine u
Sarajevu, gdje se redovno školovao i diplomirao na
Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Bakir Izetbegović je bio angažovan kao lični
sekretar predsjednika Alije Izetbegovića u periodu
od 1992. god. do 1994. god.
U periodu od 1982. do 1991. godine radio je kao
konsultant u firmi “Konsalting” u Sarajevu.
Aktivno je učestvovao u organizaciji priprema za
odbranu BiH od agresije, te u izgradnji Sarajevskog
tunela.
Od 1991.do 2003. godine obavljao je dužnost
direktora Zavoda za izgradnju kantona Sarajevo.
Brojne su društvene i političke aktivnosti kojima je
dao svoj doprinos.
Tako je od 1995. do 1997. godine bio član Upravnog
odbora Fudbalskog kluba “Sarajevo”.
U periodu od 1997. do 2000. godine bio je član
Upravnog odbora košarkaškog kluba “Bosna”.
Funkciju člana upravnog odbora muslimanskog
humanitarnog društva “Merhamet”, obavljao je od
1999. do 2003. godine.
Član Sabora Islamske zajednice BiH bio je u
periodu od 2000. do 2002. godine.
U periodu od 1992. do 2003. godine bio je član
Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, a funkciju
predsjedavajućeg Kluba poslanika SDA u Skupštini
Kantona Sarajevo obavljao je u periodu od 2000.
do 2002. godine.
U vrijeme dok je obavljao funkciju direktora
Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo
organizovao je obnovu razrušenog Sarajeva –
vodio je projekte koji su omogućili snabdijevanje
grada vodom bez redukcija, sanaciju sanitarne
deponije, izgradnju Zapadnog ulaza, obnovu
rasvjete, postakljivanje preko 1 miliona m2
prozora, obnovu 1350 razrušenih stanova, obnovu
Vijećnice, hotela Evropa, izgradnju 500 stanova
za borce na Bačićkom Polju, izgradnju naselja
Šip sa boračkim stanovima i pratećim objektima.
U ime Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo u
saradnji sa vlastima grada Mostara uspostavio je
Direkciju za obnovu razrušenog Mostara.
Bio je koordinator izgradnje Gazi-Husrevbegove
biblioteke i BBI centra u Sarajevu.
Gospodin Izetbegović je organizovao ili značajno
pomogao izgradnju džamija u Sarajevu (Istiklal,
Kralj Fahd, Koševo, Jordanska džamija, Malezijska
džamija, Sokolje) i Plave džamije u Donjem Vakufu.
Član Glavnog odbora i Predsjedništva SDA, te
poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta
Federacije BiH bio je u periodu od 2002. do 2006.
Godine.
Pomogao je rad Sarajevo Film Festivala i muzeja
savremene umjetnosti Ars Aevi.
Funkciju potpredsjednika SDA obavljao je u
periodu od 2003. do 2009. godine.
Na općim izborima održanim 03. oktobra
2010. godine izabran je za člana Predsjedništva
Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda.
Od 2006. do 2010. godine bio je predsjedavajući
Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu
Parlamentarne skupštine BiH.
Funkciju predsjedavajućeg delegacije BiH u Vijeću
Evrope obavljao je od 2006. do 2010. godine.
Aktivno govori engleski jezik.
Oženjen je i otac jedne kćerke. Živi u Sarajevu.
BAKIR
IZETBEGOVIĆ
2010.-2014.
MANDAT ODGOVORNE,
DOSLJEDNE I USPJEŠNE
POLITIKE
www.bakirizetbegovic.ba
www.predsjednistvobih.ba
www.snagabih.ba

“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 62/11

SDA-INFO-BR-3-WEB - Stranka Demokratske Akcije

Dragi građani Bosne i Hercegovine, Poštovani

dalje - Bosnia and Herzegovina UK Network

Univerzitet u Sarajevu Fakultet političkih nauka Prof. dr. Mirko

Fikret Prevljak

bosnjacka - Bosnian Media Group

U - Bosnian Media Group

za jako sarajevo - Stranka Demokratske Akcije