izvori poticanja zelenih investicija i ulaganja u laboratorije

iz prakse za praksu
Izvori poticanja zelenih
investicija i ulaganja u
laboratorije
Tatjana ŠTEFANAC
Utjecaj pridruživanja Hrvatske članstvu Europske unije za mala
i srednja poduzeća bit će vrlo važan. Međutim, potrebno se danas
pripremiti izučavanjem trenutačno dostupnih programa kako bi
se što lakše mogla razumjeti logika europskih natječaja. Želja je
ovim pregledom obuhvatiti povoljne izvore domaćeg i europskog
sufinanciranja u 2012. godini namijenjene ulaganjima u obnovljive izvore energije, projekte poticanja energetske učinkovitosti i
ulaganja u opremanje laboratorija. Proučavanje uvjeta i načina
provedbe aktualnih i već ostvarenih natječaja najbolji je način za
razumijevanje onoga što tek dolazi.
R
aspoloživost fondova i programa Europske
unije ovisi o statusu zemlje. Pet je osnovnih
stupova podjele EU-ovih programa i fondova kojima na nacionalnoj razini upravljaju različite opće uprave i agencije ili su decentralizirani. Prvi je
stup pretpristupna pomoć za zemlje pristupnice
unutar kojeg je trenutačno otvoren najvažniji program IPA, čija će sredstva biti raspoloživa i nakon
pristupa Hrvatske Europskoj uniji do njihova
iskorištenja. Drugi je stup pomoć trećim zemljama za zemlje nečlanice. Treći su stup strukturni
fondovi, odnosno regionalna pomoć namijenjena
konvergentnim manje razvijenim regijama čiji
ukupni dohodak ne prelazi 75 % prosječnog dohotka u Europskoj uniji. Prema novoj statističkoj
podjeli koja će biti na snazi od siječnja 2013. do
2020. godine Hrvatska je podijeljena na jadransku i kontinentalnu regiju umjesto sadašnje tri regije. Tom podjelom osigurana su sredstva iz strukturnih fondova za Grad Zagreb te razvijene
sjeverozapadne županije uz najmanji iznos vlastitog udjela u investicijama. Četvrti su stup fondovi za prirodne resurse namijenjeni samo članicama. Najveći je pojedinačni fond unutar četvrtog
stupa Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj čiji je sastavni dio fond za očuvanje okoliša.
Hrvatska se za korištenje tim sredstvima priprema
u okviru programa IPARD. Posljednji su stup
programi Europske unije za zemlje članice i zemlje
105
iz prakse za praksu
koje potpišu memorandum o razumijevanju te plate pristupninu u program. Kao članica Europske unije od 1. srpnja
2013. godine Hrvatska će biti punopravna aktivna članica u
svim programima Europske unije.
Hrvatski izvori povoljnog
financiranja
Hrvatska ministarstva objavljuju jednom godišnje natječaje
u području jačanja konkurentnosti malog i srednjeg gospodarstva, jačanja prerađivačke i prehrambene industrije, turizma, kulture i druge. Natječaji su usmjereni na sufinanciranje
poduzetnika u okviru djelokruga ministarstva, a izdvajamo
dijelove natječaja za projekte u obnovljive izvore energije i
ulaganja s ciljem energetske učinkovitosti te opremanja laboratorija. Poduzetnici koji zadovoljavaju tražene kriterije mogu ostvariti znatne iznose ovisno o uvjetima pojedinog programa i osnovi po kojoj se dodjeljuju potpore. Tako pojedini
poduzetnici mogu ostvariti i do 200 000 eura u razdoblju od
tri godine po de minimis osnovi, dok se iz regionalnih potpora može ostvariti i do 2 000 000 kuna. Za sada nije poznato
hoće li takvi programi biti dostupni i sljedeće godine.
U prvom polugodištu Ministarstvo poduzetništva i obrta u
sklopu programa Poduzetnički impuls objavilo je projekt Nove tehnologije s ciljem razvoja i unapređenja postojećih tehnologija i postupaka te promicanja zelenog gospodarstva u
obliku nepovratnih sredstva. Mali i srednji poduzetnici mogli
su zatražiti sufinanciranje do 85 % vrijednosti planiranih investicija, a najviše do 700 000 kuna, dok je mikropoduzećima za pokriće dijela planiranih investicija bilo na raspolaganju do 250 000 kuna. Natječaj je bio dostupan subjektima
malog gospodarstva u većinskom privatnom vlasništvu s pozitivnim poslovnim rezultatom u prethodnoj godini i podmirenim obvezama prema državi. Osim navedenih uvjeta,
kako bi mogli konkurirati za dodjelu nepovratnih sredstava,
poduzetnici su trebali zadovoljiti dodatne uvjete kao što su
broj zaposlenih, godine poslovanja, registracija djelatnosti. U
sklopu prijavljenih projekata Ministarstvo je sufinanciralo
troškove nabave strojeva, opreme, postrojenja, kontrolnih
uređaja za energetski učinkovitu i ekološki prihvatljiviju proizvodnju te nabavu mjernih i kontrolnih uređaja koji vode
do znatnih poboljšanja u proizvodnji. Međutim, u ostvarivanju prava na dodjelu nepovratnih sredstva poduzetnici su se
suočili s rizicima koji su proizišli iz velike tržišne konkurencije za koju je bio osiguran ograničen proračun od 22,5 milijuna kuna. Također, pri ostvarivanju planirane investicije
pojavit će se potencijalni rizici nemogućnosti praktičnog
izvođenja projekata zbog postavljenog ograničenja od dva
mjeseca za ostvarenje projekta u kojem je potrebno osigurati
dostatnu likvidnost za njegovu provedbu. Ministarstvo unaprijed isplaćuje samo dio sredstava, a ostatak tek nakon ostvarenja projekta. Istodobno, iz istog programa bio je dostupan
projekt Normizacija i znakovi kvalitete s ciljem snaženja konkurentnosti hrvatskih poduzetnika na jedinstvenom europskom tržištu. Subjekti malog gospodarstva mogli su zatražiti
sufinanciranje do 85 % vrijednosti planiranih investicija, a
najviše do 100 000 kuna. Uvjeti natječaja ne razlikuju se
mnogo od projekta Nove tehnologije. Tim natječajem nije
uvjetovan broj godina poslovanja ni registracija djelatnosti.
Projektom Normizacija i znakovi kvalitete omogućeno je sufinanciranje troškova za pripremu, uvođenje i certificiranje
sustava upravljanja kvalitetom i sustava upravljanja okolišem,
troškova pripreme, uvođenja, ovlašćivanja, potvrđivanja sukladnosti sustava u skladu s normama te troškova akreditacije laboratorija i metoda. Prihvatljivim korisnicima koji ostvare najveći broj bodova Ministarstvo će podijeliti ukupno 7,5
milijuna kuna. Poduzetnici su imali poteškoće zbog nepredvidiva datuma donošenja odluke o dodjeli sredstava u trenutku
prijave na natječaj. Kako je kretanje u ostvarivanje planiranih
investicija dopušteno tek nakon potpisa ugovora s Ministarstvom, poduzetnici su bili prisiljeni pričekati objavu rezultata.
Prema ovogodišnjem programu Ministarstva poljoprivrede u
srpnju je raspisan natječaj za subjekte malog gospodarstva i
velike poduzetnike uz uvjet da za projekte za koje se traže
sredstva nisu bila dostupna sredstva iz programa IPARD. Natječaj je ovisno o vrsti projekta podijeljen na više mjera. Ministarstvo je sufinanciralo investicije u 2012. godini uz obvezu sudjelovanja poduzetnika vlastitim ili kreditnim sredstvima
u iznosu od najmanje 65 % vrijednosti projekta. U okviru 1.
mjere sufinancirani su troškovi nabave strojeva, postrojenja i
opreme za proizvodnju, obradu i preradu, mjerni kontrolni
uređaji i instrumenti, ulaganja u opremu u laboratorijima za
106
Za investicije u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša veće od 100 000 kuna Hrvatska banka za obnovu i razvoj nudi poduzetnicima kreditni aranžman
za financiranje do 75 % vrijednosti investicije. Kamatna je
stopa 4 % godišnje ili 3 mjesečni EURIBOR + 2 postotna
boda uz mogućnost sniženja za 1 postotni bod ako ulaganje
zadovoljava propisane uvjete. Nakon ispunjenja uvjeta uštede
energije ili smanjenja ispuštanja ugljikova dioksida, odnosno
po uspješno završenoj investiciji i dobivanju potrebnih dozvola, kada je riječ o ulaganjima u obnovljive izvore energije,
dostupna su nepovratna sredstva za umanjenje glavnice kredita u vrijednosti do 15 % od odobrenog iznosa kredita. Za
projekte energetske učinkovitosti najveći je iznos kredita koji se može prijaviti za dodjelu nepovratnih sredstava do
2 500 000,00 eura za industriju, a za projekte obnovljivih
izvora energije do 2 000 000,00 eura.
iz prakse za praksu
tehničko ispitivanje i analize hrane i pića ili hrane za životinje, troškovi stjecanja posebnih znanja i vještina potrebnih za
rukovanje i rad s opremom za tehničko ispitivanje i analize
hrane i pića ili hrane za životinje, stjecanje stručne osposobljenosti zaposlenih u laboratorijima. Poduzetnici su mogli
zatražiti najviše do 2 000 000 kuna. U okviru 2. mjere, sufinancirani su do iznosa od 3 000 000 kuna troškovi zamjene
ekološki manje prihvatljivih energenata ekološki prihvatljivijima, ulaganje u postrojenja i uređaje koji sprečavaju štetne
emisije i onečišćenje zraka, izgradnja i rekonstrukcija postrojenja za rashladne sustave, korištenje otpadnom energijom za
grijanje ili hlađenje, ugradnja sunčanih elektrana, izgradnja
sustava koji upotrebljavaju obnovljive izvore energije, stjecanje posebnih znanja i vještina potrebnih za postizanje ciljeva
zaštite okoliša, troškovi sustava gospodarenja tehnološkim otpadom. U okviru 4. mjere sufinancirani su projekti uvođenja
sustava analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka u
objekte za proizvodnju hrane i hrane za životinje te stjecanje
drugih certifikata u proizvodnji hrane. Poduzetnici su mogli
najviše zatražiti do 50 000 kuna uz uvjet najmanje vrijednosti investicije od 142 857 kuna. Natječaj je bio otvoren za sve
proizvođače prehrambenih proizvoda i pića te za poduzetnike koji se bave biljnom i stočarskom proizvodnjom, lovstvom
te ribarstvom. Za ulaganja u laboratorije u okviru 4. mjere
nepovratna sredstva mogli su zatražiti i poduzetnici koji se
bave tehničkim ispitivanjem i analizom. Za dodjelu nepovratnih sredstava konkurirati su mogli poduzetnici zdrave financijske i gospodarstvene strukture s podmirenim obvezama
prema državi i zaposlenicima te ako nije pokrenut ili se protiv njih ne vodi kazneni postupak za kažnjiva djela u gospodarskom poslovanju. U ostvarivanju prava na dodjelu nepovratnih sredstva poduzetnici su suočeni sa sličnim rizicima
kao u natječaju Ministarstva poduzetništva i obrta. Najveći
iznos koji pojedini poduzetnik može zatražiti znatan je u odnosu na ukupno raspoloživ proračun od 50 milijuna kuna
namijenjen velikom broju poduzetnika. U prijavi na natječaj
nužno je bilo iscrpno obrazložiti neuklopivost projekta u sufinanciranje iz programa IPARD, za što je nužno iscrpno poznavanje složenih propisanih uvjeta.
Izvori povoljnog
financiranja iz Europske
unije
Za sredstva koja su dostupna iz Europske unije najavljeni su
termini u kojima se očekuje raspisivanje natječaja. Tako se u
posljednjem kvartalu 2012. godine očekuje objava natječaja
Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (dalje: Agencija)
iz komponente IPA IIIc u sklopu kojih hrvatska mala i srednja poduzeća mogu dobiti nepovratna sredstva u iznosu do
200 000,00 eura. Agencija sufinancira do 85 % vrijednosti
planiranih investicija poduzetnicima proizvođačima, poduzetnicima registriranim za tehničko ispitivanje i analizu i poduzetnicima koji se bave računalnim programiranjem. Za
dodjelu nepovratnih sredstava mogu konkurirati subjekti malog gospodarstva u privatnom vlasništvu većem od 85 % s
pozitivnim poslovanjem, podmirenim obvezama prema zaposlenicima i državi te ako nisu u stečaju i likvidaciji. U okviru tog natječaja Agencija sufinancira troškove u sklopu projekata u nove proizvodne metode, nove tehnologije koje su
povezane s uvođenjem učinkovite uporabe energije i ekonorma u proizvodni proces uključujući specijaliziranu obuku.
Potom, troškove u sklopu projekata jačanja zaštite okoliša u
proizvodnim pogonima, unapređivanja kvalitete proizvoda i
usluga kupnjom i instalacijom opreme ili rješenja informacijskih tehnologija za analizu i ispitivanje te troškove za uvođenje certifikata u proizvodni proces. U investiciju se smije
krenuti tek po potpisu ugovora s Agencijom nakon čega se
isplaćuje dio sredstava, a ostatak tek po ostvarenju projekta.
Rizici u ostvarivanju prava na dodjelu sredstava proizlaze iz
složenosti prijave na natječaj. Zbog iznimno velike konkurencije, da bi mogli konkurirati za dodjelu nepovratnih sredstava, poduzetnici trebaju kvalitetno razraditi projektnu ideju, izraditi projektni prijedlog u skladu sa svim uvjetima
predmetnog natječaja pazeći pritom na sve pojedinosti strukture i logike prijave te prikladno nazivlje EU-a. Prijava na taj
natječaj sastoji se od dviju faza, predselekcijske faze, tijekom
koje se šalje projektni sažetak te selekcijske faze, tijekom koje
se izrađuje iscrpan troškovnik projekta i šalje opsežna administrativna dokumentacija. Istodobno, projekti EU-a strogo
se nadziru i potrebna je velika disciplina u provedbi, čime je
dodatno otežana samostalna prijava pojedincima koji nemaju iskustva u natječajima tog tipa.
U sklopu komponente IPA V hrvatskim su poduzetnicima
dostupna sredstva iz poznatog programa IPARD. Korisnici
su tih sredstava Hrvatska obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva, mala, srednja, ali i velika poduzeća ovisno o mjeri na
koju se prijavljuju, u najmanje 85 % privatnom vlasništvu,
obveznici PDV-a, zdrave financijske i gospodarstvene strukture s podmirenim obvezama prema državi i zaposlenicima.
Brojni su posebni kriteriji za pojedine sektore koje poduzetnici trebaju zadovoljiti kako bi bili prihvatljivi za sufinanciranje iz ovog programa. Natječaje raspisuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 3 do 4 puta
godišnje. Iz programa IPARD sufinanciraju se projekti energetske učinkovitosti i zaštite okoliša te ulaganja u laboratorije u okviru triju mjera. U okviru Mjere 101, Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva moguće je zatražiti do 6 570 00
107
iz prakse za praksu
kuna nepovratnih sredstava uz obvezu vlastitog udjela u investiciji od 50 % do 35 % ovisno o starosti investitora te ovisno
o tome provodi li se ulaganje na brdsko-planinskom području. Za nepovratna sredstva mogu konkurirati poduzetnici koji su odgovarajuće stručno osposobljeni za ulaganja izvan Grada Zagreba. U sektoru mljekarstva, sektoru govedarstva,
sektoru svinjogojstva, sektoru peradarstva te sektoru jaja sufinanciraju se ulaganja u izgradnju i opremanje bioplinskih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te troškovi izgradnje i rekonstrukcije vodovodne, plinske, električne
i kanalizacijske mreže. U svim se sektorima sufinanciraju troškovi nabave opreme za sprečavanje širenja i suzbijanja bolesti,
oprema za fizikalnu, kemijsku i biološku obradbu otpadnih
voda, izgradnja laboratorija uključujući i opremu i dr. Sljedeći natječaj za Mjeru 101 i Mjeru 103 još nije najavljen, a očekuje se da će objava biti početkom iduće godine. U okviru
Mjere 103, Prerada i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda
moguće je zatražiti do 21 900 000 kuna nepovratnih sredstava za sve sektore osim maslinova ulja u kojemu je ograničenje
na 3 650 000 kuna. Svi sektori predviđaju sufinanciranje troškova laboratorijske opreme, dok sektori mlijeka i mljekarstva,
sektor mesa i sektor ribarstva uključuju i troškove izgradnje i
rekonstrukcije laboratorija. Vlastiti je udio u investiciji najmanje 50 %. Mjera 302, Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti usmjerena je na mikropoduzetnike. Natječaj je u tijeku, zaključno s 31. prosinca. U okviru te mjere
sufinanciraju se projekti izgradnje i rekonstrukcije postrojenja na obnovljive izvore energije, što uključuje solarne elektrane, hidroelektrane, vjetroelektrane, elektrane na biomasu
i drugo uz priznavanje troškova spajanja postrojenja na distribucijsku mrežu od postrojenja do objekta. Za trajanja programa na raspolaganju je najviše 7 200 000 kuna za pojedinog poduzetnika, dok je po jednoj prijavi na raspolaganju
5 000 000 kuna. Rizici u ostvarivanju prava na dodjelu sredstava proizlaze iz složene administrativne dokumentacije koju je potrebno prethodno prikupiti. Iz istog je razloga pripremu na natječaj nužno planirati nekoliko mjeseci prije
raspisivanja natječaja. Također, budući da se nepovratna sredstva dodjeljuju po potpuno završenoj investiciji, nužno je osigurati financiranje cijelog projekta unaprijed, što može poduzetniku stvarati probleme. Kao i za svaki drugi natječaj
EU-a zahtijeva se velika disciplina u provedbi projekta zbog
poštivanja strogih odredaba.
Također, dostupne su povoljne kreditne linije Europske banke za obnovu i razvoj uz mogućnost ostvarivanja darovnice
za umanjenje vrijednosti glavnice kako bi se poduzetnicima
omogućilo premošćivanje do trenutka isplate sredstava. Program CroPSSF, Konkurentnost usmjeren je na financiranje subjekata malog gospodarstva za projekte povezane s okolišem,
108
zdravljem i sigurnošću ili kvalitetom. Po završetku projekta
ostvaruje se pravo na nepovratna sredstva za umanjenje do
20 % vrijednosti glavnice kredita, uz ograničenje od 1 milijun eura po tvrtki. WEBSDFF je linija za subjekte malog gospodarstva zdrave financijske i gospodarstvene strukture, za
projekte održive energije u iznosu od 2 do 6 milijuna eura.
Projekti kvalificirani za kreditiranje razvrstavaju se u dvije
skupine, obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost
u industriji. Nakon ispunjavanja tehničkih uvjeta najmanje
20 % uštede energije za projekte energetske učinkovitosti u
industriji i najmanja godišnja raspoloživost za projekte koji
uključuju obnovljive izvore energije, odobravaju se nepovratna sredstva za umanjenje glavnice. Najveći je iznos umanjenja
glavnice kredita do 15 % ukupne vrijednosti.
Sredstva je moguće
ostvariti!
U tekstu su dani primjeri domaćeg i europskog sufinanciranja namijenjeni projektima povezanim s obnovljivim izvorima energije, projektima poticanja energetske učinkovitosti i
ulaganja u opremanje laboratorija. U budućnosti nas očekuju programi Europske unije koji se centralizirano vode iz
Bruxellesa ili Luksemburga, to su takozvani direktni poticaji.
Uz njih, ključni će postati i takozvani indirektni poticaji, većinom decentralizirani, za čija će raspisivanja biti odgovorne
hrvatske agencije kao ovlaštena tijela. Uključuju fondove za
poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, strukturne fondove
i kohezijski fond. Ostali fondovi i instrumenti čine raznoliku
skupinu čiji su dio Europska banka za obnovu i razvoj, europske financijske institucije za razvoj i drugo. Bez obzira na
mnogobrojne izvore očekuje se da će poduzetnici imati znatne probleme pri dobivanju sredstava zbog nepravodobne i
nedostatne obaviještenosti o mogućnostima te složenih uvjeta, europskog nazivlja, logike pisanja projektnih sažetaka i
drugih naizgled zanemarivih pojedinosti. U »šumi« mogućnosti sve izraženija postaje potreba za stručnom pomoći radi
izbjegavanja oportunitetnih troškova, tj. neiskorištenja dostupnih povoljnih mogućnosti financiranja. S ciljem izbjegavanja poražavajuće statistike od ugovorenih 49 %, a isplaćenih
tek 20 % raspoloživih europskih sredstava u razdoblju od
2007. – 2011. godine poduzetnici trebaju shvatiti da sredstva
nije nemoguće dobiti i odvažiti se na prijavu s obzirom na to
što u sljedećim godinama fondovi EU-a postaju važan izvor
financiranja hrvatskog gospodarstva. Stjecanjem punopravnog članstva u sljedeće tri godine bit će izazov dobiti 3 milijarde eura iz strukturnih fondova.

Download Report