ALFA ATEST
• ZAŠTITA NA RADU • ZAŠTITA OKOLIŠA • ZAŠTITA OD POŽARA •
TEHNIČKI URED:
Poljička cesta 32,
21000 Split
tel: 021 / 270-506
tel/fax: 021 / 270-507
e-mail: [email protected]
PROCJENA UGROŽENOSTI
STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I
OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA
OPĆINA
ZADVARJE
listopad, 2010. godine
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Sadržaj:
UVODNA DOKUMENTACIJA
Rješenje Državne uprave za zaštitu i spašavanje
Tim za izradu Procjene
Izvod iz sudskog registra
5
5
7
8
11
2.3.
2.4.
UVOD
VRSTE, INTEZITET I UČINCI, TE MOGUĆE POSLJEDICE
DJELOVANJA KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA
Prirodne katastrofe i nesreće
Poplave – Hidrološki pokazatelji
Hidrometeorološki uvjeti
Zaštitna infrastruktura
Procijenjena veličina ugroženog područja i stupanj izgrađenosti
površina
Statistički pokazatelji
Potresi
Seizmičke karakteristike područja Općine Zadvarje
Ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje, rabljeni
građevinski materijal i gustoću naseljenosti
Učestalost, intenziteti i epicentri potresa u zadnjih 100 godina
Seizmološke potresne karte za povratni period za razdoblje od 50,
100, 200 i 500 godina
Posljedice potresa po seizmičkim zonama
Moguće posljedice potresa po stanovništvo
Seizmološki rizik po život ljudi i materijalna dobra
Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju
Ostali prirodni uzroci
Suša
Toplinski val
Olujno i orkansko nevrijeme i jak vjetar
Snježne oborine
Tuča
Poledica
Klizišta
Tehničko - tehnološke katastrofe i velike nesreće
Tehničko - tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane
akcidentom u gospodarskim objektima
Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane
nesrećama u prometu
Od proloma hidroakumulacijskih brana
Od epidemiološke i sanitarne opasnosti
II
1.
2.
3.
POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU
Objekti za proizvodnju i distribuciju električne energije
Objekti za opskrbu vodom
Objekti za proizvodnju, skladištenje i distribuciju hrane
1.
2.
3.
I
1.
1.1.
1.1.1.
1.1.2.
1.1.3.
1.1.4.
1.2.
1.2.1.
1.2.2.
1.2.3.
1.2.4.
1.2.5.
1.2.6.
1.2.7.
1.2.8.
1.3.
1.3.1.
1.3.2.
1.3.3.
1.3.4.
1.3.5.
1.3.6.
1.3.7.
2.
2.1
2.2.
Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanja, prijevoza,
skupljanja i drugih radnji sa opasnim tvarima iz priloga Seveso II
direktive EU
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 2
13
13
13
13
14
14
14
14
14
15
17
19
22
28
29
30
32
32
32
33
33
33
33
33
34
34
42
45
46
47
48
50
52
4.
53
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Objekti javnog zdravstva
Objekti za energetiku
Objekti za telekomunikaciju
Objekti za odvijanje prometa
Objekti za pružanje financijskih usluga
Objekti za obavljane znanstvene djelatnosti, spomenici i druge
nacionalne vrijednosti
53
53
54
54
55
III
1.
1.1.
SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
Postojeći kapaciteti i snage
Redovne službe i pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem
bave u okviru redovne djelatnosti
Druge operativne snage
Civilna zaštita
Fizičke osobe i materijalni resursi koji se mogu angažirati
Potrebne snage za zaštitu i spašavanje
58
58
1.2.
1.3.
1.4.
2.
IV
1.
2.
3.
4.
6.
ZAKLJUČNE OCJENE
Poplave i prolomi hidroakumulacijskih brana
Potres
Opasnosti od prirodnih uzroka, ostali prirodni uzroci
Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama sa opasnim
tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu
Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada,
te asanacija istih
Prijedlog smjernica budućeg razvoja
V
ZEMLJOVIDI
5.
56
58
59
60
60
61
63
63
63
65
65
66
67
68
PRILOG BROJ 1: Položaj Općine Zadvarje unutar Županije Splitsko-dalmatinske
PRILOG BROJ 2: Kulturna baština Općine Zadvarje
PRILOG BROJ 3: Dalekovodi i transformatorske stanice
PRILOG BROJ 4: Infrastrukturni sustavi na području Općine Zadvarje
PRILOG BROJ 5: Općina Zadvarje – zone ugroze
VI
A
1.
1.1.
1.2.
1.2.1.
1.2.2.
1.2.3.
1.2.4.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
PRILOZI PROCJENE
POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA
Područje odgovornosti nositelja planiranja
Položaj i površina prostora
Reljef
Hidrološki pokazatelji
Dužina morske obale i njena obilježja
Geološko-pedološki pokazatelji
Meteorološki pokazatelji
Stanovništvo
Broj stanovnika
Struktura radne aktivnosti
Dobna i spolna struktura stanovnika
Dobna i spolna struktura zaposlenih osoba
Kategorije ukupnog stanovništva i zaposlenih, planiranih za
evakuiranje
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 3
69
69
69
69
71
71
71
71
72
79
79
80
81
83
83
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
2.6.
3.
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
Gustoća naseljenosti po jedinici površine
Materijalna i kulturna dobra, te okoliš
Vodoopskrbni objekti
Zona poljoprivredne proizvodnje
Šumske površine
Industrijska zona i gospodarski objekti
Položaj i zone gospodarskih objekata u odnosu na naseljeni dio
općine Zadvarje
84
84
94
95
95
95
3.6.
3.7.
3.8.
4.
4.1.
4.1.1.
4.1.2.
4.2.
4.3.
Skloništa i objekti za sklanjanje
Objekti za zbrinjavanje, smještaj i za pripremu hrane
Objekti zdravstva
Prometno tehnička infrastruktura
Prometnice
Cestovni promet
Pomorski promet
Dalekovodi, transformatorske stanice
Telekomunikacije
96
96
96
96
96
96
97
97
99
B
IZVADAK ZA URBANISTE
Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 4
95
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Dokumentacija
1. Rješenje Državne uprave za zaštitu i spašavanje
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 5
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 6
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
2. Tim za izradu Procjene
ALFA ATEST d.o.o.
TEHNIČKI URED - Split, Poljička cesta 32,
tel.: 021 / 270 506 , tel./fax.: 021 / 270 507
[email protected]
www.alfa-atest.hr
OVLAŠTENJA – LICENCE :
RH MINGORP Klasa UP/I-116-01/07-04/05
RH MUP br. 511-01-75-UP/I-3168/4-07-1/8
RH MUP br. 511-01-75-UP/I-3167/3-07-1/8
RH MIZ Klasa UPI-540-02/07-03/04
RH DUZS Klasa: UP/I-034-01/07-01/13
RH DUZS Klasa: 053-02/08-01/01
█ ZAŠTITA NA RADU █ ZAŠTITA OKOLIŠA █ ZAŠTITA OD POŽARA █
Temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju (N.N. br. 174/04, 79/07 i 38/09) te
Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i
spašavanja (N.n. br. 38/09) donosim
O D L U K U
o imenovanju stručnog tima za izradu Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih
i kulturnih dobara te Plana zaštite i spašavanja za područje Općine Zadvarje.
ZA VODITELJA:
Rade Pehar, dipl. ing.
----------------------------------------------
ZA ČLANOVE STRUČNOG TIMA:
Denis Radić-Lima, dipl. ing.
----------------------------------------------
Marko Blažević, dipl. ing.
----------------------------------------------
Mario Pehar, dipl. ing.
-----------------------------------------------
Split, ožujak, 2009. god.
M. P.
ALFA ATEST d.o.o.
Direktor:
Rade Pehar, dipl. ing.
Stranica 7
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
3. Izvod iz sudskog registra
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 8
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 9
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 10
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Uvod
Katastrofe 1.i velike nesreće2 , bez obzira da li su prirodne, tehničko-tehnološke, da
li im je uzrok ratno djelovanje ili se radi o bilo kojem izvanrednom događaju koji zbog
nekontroliranog razvoja može ugroziti živote ljudi, materijalna i kulturna dobra te
okoliš, ne biraju niti mjesto, niti vrijeme kad će se dogoditi.
Zakonom o zaštiti i spašavanju (N.N. br. 174/04, 79/07 i 38/09) uređuje se:
• sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u
katastrofama i velikim nesrećama;
• način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i
spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama;
• prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja;
• ustroj i zadaće tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i
spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama;
• način uzbunjivanja i obavješćivanja;
• provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja.
Državna uprava za zaštitu i spašavanje je nositelj izrade Procjene ugroženosti
stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za
Republiku Hrvatsku i Plana zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, a jedinice
lokalne samouprave su nositelji izrade procjene ugroženosti i planova zaštite i
spašavanja za područje svoje nadležnosti.
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od
katastrofa i velikih nesreća za Općinu Zadvarje (u daljem tekstu Procjena
ugroženosti) predstavlja osnovni i polazni dokument za izradu Plana zaštite i
spašavanja Općine Zadvarje. Sadržaj Procjene ugroženosti propisan je Pravilnikom
o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja
(NN 38/08).
Procjena ugroženosti u svojoj sveobuhvatnosti mora pokazati sa kojim se sve
vrstama nesreća može suočit jedinica lokalne samouprave za koju se procjena radi.
Procjenom ugroženosti treba definirati da li potencijalne nesreće imaju uzrok svog
nastanka u prirodnim pojavama, kojima čovjek uglavnom ne može upravljati ni
kontrolirati (prirodni uzrok nastanka i snaga djelovanja) ili tehničko-tehnološkim
nesrećama koje je direktno ili posredno prouzročio čovjek, te navesti intenzitet,
količinu i obim uzroka i posljedica pojedinih nesreća.
1
»katastrofa« je svaki prirodni ili tehničko-tehnološki događaj koji, na području Republike Hrvatske, opsegom ili intenzitetom ili
neočekivanošću ugrozi zdravlje ili ljudske živote ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili
posljedice otkloniti redovitim djelovanjem nadležnih tijela državne uprave i postojećih operativnih snaga zaštite i spašavanja s
područja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na kojem je događaj nastao, neovisno o tome je li proglašena
elementarna nepogoda. Katastrofom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i posljedice nastale ratnim razaranjem i terorizmom,
2
»velika nesreća« je iznenadni događaj koji svojim mogućim razvojem može poprimiti značajke katastrofe jer, zbog intenziteta i
razvoja, tijela i službe koje su na području njezina nastanka bave zaštitom i spašavanjem kao redovitom djelatnošću, ne mogu
spriječiti širenje ili pravodobno otkloniti posljedice.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 11
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Potencijalne opasnosti i prijetnje koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike
nesreće razvrstavaju se, ovisno o uzrocima nastanka, na:
1.
2.
3.
4.
prirodne,
tehničko-tehnološke,
ratna djelovanja i terorizam
proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge
radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju
stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s
negativnim posljedicama po okoliš.
Sve su to odrednice koje valja imati u vidu - prirodne, tehničko-tehnološke i druge
prijetnje koje egzistiraju na određenom području, te stupanj vjerojatnosti da do
određenih pojava može doći, vjerojatni intenzitet tih pojava, mogući stupanj
iznenađenja, odnosno brzina kojom se pojedina pojava pojavljuje i razvija, stupanj
ugroženosti ljudi i materijalnih dobara, stupanj ukupne društvene organiziranosti i
pripremljenosti za prevenciju, zaštitu i spašavanje, a posebno pojedinih nositelja
aktivnosti i zadaća u području zaštite i spašavanja.
Procjenom ugroženosti biti će detaljno obrađena sljedeća poglavlja:
1. vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničkotehnoloških katastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna
dobra te okoliš,
2. posljedice po kritičnu infrastrukturu,
3. snage za zaštitu i spašavanje,
4. zaključne ocjene,
5. zemljovidi
6. položaj i karakteristike područja
Sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i
spašavanja (NN 38/08) uz Procjenu ugroženosti izraditi će se i poseban izvadak s
nazivom „Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja“ kojim će
se utvrditi i propisati preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti
posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po
kritičnu infrastrukturu, te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih i
kulturnih dobara i okoliša. Ovaj izvadak je osnova za izradu elaborata koji će biti
sastavni dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 12
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
I VRSTE, INTEZITET I UČINCI, TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA
KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA
1. Prirodne katastrofe i nesreće
Promatrajući meteorološke promjene kroz duži niz godina u zemljinoj atmosferi, te
djelovanje sila unutar planeta Zemlje koje uzrokuju stanja zemljine kore, zapažaju se
kao moguće prirodne nepogode koje svaka na sebi svojstven način dovode do
ugrožavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša, čiji se rezultati
očituju kao izmjena zemljine kore ili izmjena klimatskih zbivanja u zemljinoj atmosferi.
Katastrofe i velike nesreće nastale djelovanjem prirodnih sila mogu se promatrati kao
opasnosti i posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš na
području općine Zadvarje i mogu se razvrstati prema uzroku nastajanja kako slijedi u
nastavku procjene.
1.1. Poplave
Hidrološki pokazatelji
Rijeka Cetina je glavni i jedini recipijent na području općine Zadvarje i njenih naselja
kao jedini vodeni tok. Ukupna dužina toka Cetine, od izvora do ušća, iznosi oko 105
km sa padom toka od 380 m (3,78%). U donjem toku rijeke Cetine, od Trilja preko
područja općine Zadvarje do ušća u more u Omišu, korito je pretežito kanjonskog tipa
i nema relevantnih pritoka zbog čega nema opasnosti od poplave za područje općine
i njenih naselja osobito iz razloga što se prostor općine Zadvarje nalazi na 280 m n/v
u odnosu na korito rijeke Cetine i HE Kraljevac čije je dno vodne komore na 161 m
n/v, a pod strojarnice (turbinski nivo) na 61,10 m n/v. Podaci preuzeti iz studije;
Pejaković, B. i suradnici - Zaštitni objekti za obranu od poplava na vodnom
području dalmatinskih slivova, Knjiga I, Institut za elektroprivredu i energetiku,
d.d. Zagreb, 2009. godina.
1.1.1. Hidrometeorološki uvjeti
Vodostaj rijeke Cetine koja prolazi kroz područje općine ne mjeri se iz prethodno gore
napisanih razloga. Što se tiče poledice na području općine Zadvarje ona je minimalna
odnosno zanemariva obzirom da je prosječno godišnje ledenih samo 1.9 dana.
Prosječna godišnja količina padalina na području općine i pripadajućih naselja iznosi
1.076 mm/m², gdje je srednja vrijednost količina oborina po godišnjim dobima:
proljeće 225, ljeto 114, jesen 354 i zima 383 mm/m² a najveća količina oborina je u
travnju mjesecu i iznosi 138 mm/m². Srednji broj oblačnih dana u godini iznosi 49.9 a
vedrih dana prosječno u godini iznosi 152.4. Sa jakim vjetrom (> 6 bofora) je 38.7
dana, a sa olujnim vjetrom (> 8 bofora) je prosječno na godinu 4.4 dana. Srednji
godišnje broj dana sa kišom je 105.7 i srednje godišnjom temperaturom 16.2°C sa
min. temperaturom od -4°C a max. Od 39.3°C, po godišnjim dobima: proljeće 14.6,
ljeto 24.2, jesen 17 i zima 9.4°C (podaci preuzeti od Državnog hidrometeorološkog
zavoda (DHMZ), Mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje 1999-2008. godine.
U zadnjih deset godina proglašenih elementarnih nepogoda na području općine
Zadvarje od strane ureda za proglašenje elementarnih nepogoda Županije Splitskodalmatinske nije bilo.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 13
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
1.1.2. Zaštitna infrastruktura
Obzirom da na području općine i njenih pripadajućih naselja nema nikakve opasnosti
od poplava iz tih razloga nije bilo potrebe eventualne izgradnje nasipa ili nekih drugih
vodoprivrednih objekata u cilju sprječavanja istih.
1.1.3. Procijenjena veličina ugroženog područja i stupanj izgrađenosti
površina
Zbog već navedenih činjenica u vezi poplava na području općine ne iskazuje se
potreba bilo kakvog procjenjivanja ugroženosti tog područja. Prema podacima popisa
stanovništva 2001.g. u općini Zadvarje, koje se prostire na 13,22 km² ili 0,29%
površine Splitsko-dalmatinske županije, živjelo je 277 stanovnika, odnosno 0,06 %
stanovništva Splitsko-dalmatinske županije.
Od industrijskih pogona na području općine Zadvarje nalazi se Hidroelektrana (HE)
Kraljevac izgrađena je na lijevoj obali rijeke Cetine na nižoj razini u odnosu na
naselja u općini odnosno središnjeg naselja općine "Zadvarje". Općinom Zadvarje
prolaze važni cestovni pravci i to državna cesta D8 ( "Jadranska magistrala") koja ide
njenim južnim dijelom i predstavlja direktnu vezu na primorski dio općine, te državna
cesta D39 koja se spaja na državnu cestu D8, prolazi samim općinskim središtem i
nastavlja se dalje preko Ciste Provo i Aržana do sam granice sa susjednom BiH.
Županijska cesta Omiš(D8)-Kučiće-Slime u dužini od 24 km i Lokalna cesta Dubci
(D39) u dužini od 5.5 km.
1.1.4. Statistički pokazatelji
Elementarne nepogode nisu proglašavane za područje Općine pa su isključene i
moguće štete.
1.2. Potresi
Prvi znanstveni temelji proučavanja potresa postavljeni su tek u drugoj dekadi
prošlog stoljeća. Danas je općenito prihvaćena teorija tektonike ploča, po kojoj je
kora Zemlje (do dubine oko 40 km) dubokim regionalnim rasjedima razlomljena na 6
velikih ploča - euroazijska, afrička, tihooceanska, američka, indoaustralijska,
antarktička. Zbog konvektivnog strujanja u gornjem dijelu plašta Zemlje, ploče se
pomiču. To gibanje ploča izaziva najintenzivnije promjene reljefa tla na njihovim
rubovima. Ti procesi najvećim dijelom uzrokuju i nastajanje potresa. Tektonski
potresi najčešći su i najjači. Izazvani su tektonskim pokretima. Javljaju se u 90%
slučajeva. Ovakvi potresi obuhvaćaju veća područja. Zone tektonskih potresa vezane
su uz kretanje litosfernih ploča , a do njih dolazi zbog subdukcije. Vulkanski su snažni
i razorni potresi. Do njih dolazi pri vulkanskim erupcijama, javljaju se u 7% slučajeva.
1.2.1. Seizmičke karakteristike područja Općine Zadvarje
Cjelokupni teritorij Županije splitsko-dalmatinske pa i područje općine Zadvarje
seizmički je aktivan s različitim seizmičkim rizicima na pojedinim područjima.
U ovom trenutku u Hrvatskoj su na snazi tehnički propisi i norme pa s time i
seizmološke karte rizika preuzete Zakonom o preuzimanju zakona o standardizaciji
koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon N. N. 53./91. Tom
sustavu odgovaraju karte rizika s povratnim periodom od 500 godina i seizmičke
zone (VIº do IXº) intenziteta prema (Medvedev-Sponheuer-Karnik).
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 14
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
S obzirom na gore navedeno, područje općine Zadvarje nalazi se na području
ugroženosti IXº MSK ljestvice i na području općine i njenih naselja mogu nastati
znatnije štete i žrtve.
Iz slike 1 lako je uočiti da je gotovo cijela Hrvatska, pa tako i Splitsko-dalmatinska
županija, obuhvaćena potresnim područjima intenziteta VI°,VII°, VIII° i IX° prema
MSK ljestvici, što je na donjoj slici i prikazano.
Slika broj 1: Seizmološka karta Hrvatske; Izvor: Prof. dr. sc. D., Morić, Potresno
inžinjerstvo, Katedra za betonske konstrukcije, Zavod za materijale i konstrukcije,
Građevinski fakultet – Osijek, 2009. godina
Na prikazanoj seizmološkoj karti slika 1 razvidno je kako se općina Zadvarje i njena
pripadajuća naselja nalaze u zoni opasnosti od potresa IX° po MSK ljestvici što
pokazuje i seizmološka povratna karta za 500 godina – slika 7.
1.2.2. Ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje,
rabljeni građevinski materijal i gustoću naseljenosti
Područje općine Zadvarje nalazi se u zoni IXº MSK ljestvice, što je potres koji može
izazvati izrazito razorne posljedice po materijalna dobra i stanovništvo. Za ustvrditi je
da bi u slučaju potresa IXº po MSK ljestvici došlo do razornog oštećenja pa i
mogućeg potpunog rušenja pojedinih građevinskih objekata, pogotovo imajući u vidu
da u pojedinim područjima i naseljima općine postoje skupine starih zgrada građenih
u dalmatinskom stilu. Kategorizacija zona povrjedivosti od potresa određuje se na
bazi izgrađenosti zemljišta, te vrste konstrukcije objekata neotpornih na dinamičke
utjecaje.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 15
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Proračun rušenja definira domet (d) obrušavanja objekata /ruševina koji može iznositi
do H/2 (pola visine objekta) u svakom presjeku objekta. Prostor izvan dometa
ruševina je realan prostor pristupa građevini. Zaštita od potresa definira se kroz
mogućnost pristupa objektima, vodoopskrbu te kroz razne tehničke mjere. Da bi se
spriječile teže posljedice potresa potrebno je planirati i projektirati
rekonstrukciju/obnovu i izgradnju građevina otpornih na predviđenu jačinu potresa,
tako da se predvide otporne i elastične konstrukcije za nove građevine, te ugradnja
pojačanih konstruktivnih rješenja u povijesne kamene građevine ili u nove građevine
građene prije 1964.godine. Planirani objekti moraju biti projektirani u skladu sa
važećom tehničkom regulativom koja određuje uvjete za potresna područja.
Povredljivost proistječe uglavnom iz načina izgradnje pojedinih objekata i gustoće
izgrađenosti. Sva naselja na području općine Zadvarje pa i središnje naselje Zadvarje
do 1920. g. građena su od neobrađenog kamena sa vezivom od gline i vapnenca i
imale su stropne konstrukcije isključivo od drvenih greda, što u tim naseljima
predstavlja staru jezgru mjesta. Armiranobetonski stropovi počinju se postupno
primjenjivati u razdoblju od 1920 do 1940. godine., od 1945 do 1964 godine
prevladavaju armiranobetonski monolitni stropovi. Nakon 1964 godine zidane se
zgrade sustavno izgrađuju sa horizontalnim i vertikalnim serklažima. Inače na cijelom
području Općine Zadvarje prevladava niska stambena gradnja do 2 kata visine a
karakteristika i veća gustoća izgrađenosti u središnjim dijelovima svih naselja, dok je
izgradnja na područjima vanjskih dijelova naselja sa širokim ulicama i manjim
stupnjem izgrađenosti. Objekti građeni nakon 1964.godine u načelu su otporne na
potres jačine VIII° po MSK ljestvici. Sve gore navedene karakteristike razvrstavaju
objekte u tri kategorije što pokazuje i tablica 1.
Tablica broj 1: Razredba objekata prema tipu izgradnje (zgrade kod kojih nisu
primijenjene antiseizmičke mjere)
Tipovi
Opis građevina
građevina
Zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od
Tip - A
nepečene opeke, kuće od nabijene gline
Zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, građevine s
Tip - B
drvenom konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamena
Zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnoTip - C
panelne zgrade, dobro građene drvene zgrade
Izvor: Dr. R. Stojanović, Zaštita i spasavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim
situacijama, Beograd, 1984. godina
Iz gornje tablice 1 vidljivo je kako su zgrade izgrađivane od neobrađenog kamena,
nepečene opeke, krupnih blokova s drvenim konstrukcijama armiranobetonskim i
čeličnim skeletom građene bez primjene antiseizmičkih mjera pa bi te zgrade bile i
značajno oštetljivije u slučaju pojave potresa.
Prema popisu stanovništva iz 2001.g. na području općine Zadvarje i njenih
pripadajućih naselja trajno je nastanjeno 277 stanovnika. Prema istom popisu na
ovom području se nalazilo 87 stanova za stalno stanovanje, ukupne površine 5 892
m², sa 3,1 stanovnika po stanu i 69,1m2 po stanovniku.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 16
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
1.2.3. Učestalost, intenziteti i epicentri potresa u zadnjih 100 godina
Statistički podaci o potresima imaju uzročno – posljedični odnos sa povratnim
razdobljima potresa. Povratno razdoblje potresa je prosječno vrijeme između dva
događaja zadane (ili veće) magnitude. Ako je npr. povratno razdoblje potresa
određene magnitude 50 godina, očekuje se da će se potres u 500-godišnjem
razdoblju 10 puta ponoviti. Razmak između pojedinih potresa, naravno, nije
jednoličan. Ako je npr. vjerojatnost pojave nekog potresa s povratnim razdobljem R u
jednoj godini P1=1/R (0,01 za potres s povratnim razdobljem 100 godina), tada je
vjerojatnost da se taj potres NEĆE dogoditi u istoj godini 1 – P1 (tj. 0,99% za potres s
povratnim razdobljem od 100 godina). Ovo se zaključivanje može iskoristiti za
proračun vjerojatnosti pojave potresa za dulje razdoblje. Ako sa “T” označimo vrijeme
u godinama, vjerojatnost da se potres u stogodišnjem povratnom razdoblju NEĆE
ponoviti je (1 – P1)T. Stoga je vjerojatnost da će se potres dane magnitude dogoditi u
danom vremenu T, PT = 1 – (1 – P1)T(suprotna vjerojatnost). Tako dobivamo da je
vjerojatnost da će se potres koji ima stogodišnje povratno razdoblje (T=100) dogoditi
u razdoblju od 100 godina P100 = 1 – (1 – 1/100)100 = 0,63%. Vjerojatnost da se isti
potres neće dogoditi je 1 – PT = 0,37%.
U sljedećoj tablici prikazana je statistička učestalost pojave potresa u zadnjih 100115 godina u neposrednoj blizini područja općine Zadvarje i njenih naselja dok isti
potresi nisu se dogodili na samom području općine i njenih naselja.
Tablica broj 2: Prikaz učestalosti i intenziteta potresa po MSK ljestvici u neposrednoj
blizini područja općine Zadvarje od 1879. do 2003. godine
φ (o N)
λ (o E)
grad/mjesto
Intenzitet potresa (°MSK)
V
VI
VII
VIII
6
4
Aržano
43.579
17.007
23
0
7
3
Zagvozd
43.397
17.061
24
1
5
5
Makarska
43.295
17.026
24
0
8
2
Imotski
43.448
17.221
30
1
Izvor: Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni zavod, prirodno-matematički
fakultet(PMF), Zagreb
Iz tablice 2 vidljivo ja kako su područja u neposrednoj blizini općine Zadvarje bila
pogođena potresom u zadnjih 100-115 godina 101 puta V° ( dosta jak potres), 21
puta VI° (jak potres), 14 puta VII° (snažan potres) a 2 puta je zabilježen potres od
VIII° (jako snažan) dok potres od IX°(razoran potres) po MSK ljestvici u okružju
općine se u navedenom razdoblju nije dogodio po MSK ljestvici, iz čega se da
zaključiti da je područje oko općine jako nestabilno a premda je i područje općine
ugroženo potresom od IX° po MSK ljestvici, do sada se u naznačenom vremenskom
razdoblju na njenom području nije dogodio niti jedan potres bilo kojeg stupnja po
navedenoj ljestvici što je iz tablice i vidljivo.
Na slijedećim slikama (2 i 3) su prikazani epicentri potresa različitih magnituda
zabilježeni u razdoblju od 1879 – 2003. godine iz kojih se može vidjeti da se snažni i
jako snažni potresi događaju u neposrednoj blizini općine Zadvarje.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 17
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Slika broj 2: Epicentri magnitude između 5 i 6 stupnjeva, Izvor : Županijska procjena,
2005. godine
Slika broj 3: Epicentri potresa magnitude 6 i više stupnjeva, Izvor: Županijska
procjena, 2005. godine
Na slikama broj 2 i 3 vidi se da epicentri potresa jačine magnituda od 5, 6 i više, u
navedenom razdoblju se nisu događali na području općine Zadvarje i njenih naselja,
međutim područje je ugroženo od epicentra potresa jačine magnitude od 5 do 6, dok
od magnitude 6 je ugroženo samo u povratnom periodu od 500 godina(vidi sliku 7).
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 18
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
1.2.4. Seizmološke potresne karte za povratni period za razdoblje od 50,
100, 200 i 500 godina
Na slijedećim slikama (4, 5, 6 i 7) prikazane su Seizmološke potresne karte za
područje općine Zadvarje za povratni period od 50,100, 200 i 500 godina:
Slika broj 4: Seizmološka karta za povratni period od 50 godina, Izvor: Državni
geofizički zavod "Andrija Mohorovičić" PMF-Zagreb
Obzirom na potresni rizik povratnog perioda od 50 godina općina zadvarje se nalazi u
zoni VIIº po MSK ljestvici potresne opasnosti.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 19
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Slika broj 5: Seizmološka karta za povratni period od 100 godina, Izvor: Državni
geofizički zavod "Andrija Mohorovičić" PMF-Zagreb
Obzirom na potresni rizik povratnog perioda od 100 godina općina Zadvarje se nalazi
u zoni VIIIº po MSK ljestvici potresne opasnosti.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 20
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Slika broj 6: Seizmološka karta za povratni period od 200 godina, Izvor: Državni
geofizički zavod "Andrija Mohorovičić" PMF-Zagreb
Obzirom na potresni rizik povratnog perioda od 200 godina općina Zadvarje se nalazi
u zoni VIIIº po MSK ljestvici potresne opasnosti.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 21
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Slika broj 7: Seizmološka karta za povratni period od 500 godina, Izvor: Državni
geofizički zavod "Andrija Mohorovičić" PMF-Zagreb
Obzirom na potresni rizik povratnog perioda od 500 godina općina Zadvarje se nalazi
u zoni IXº po MSK ljestvici potresne opasnosti.
Sukladno do sada iznijetim podacima koji sadrže očekujući maksimalnu snagu
potresa, po Medvedev-Sponheuer-Karnik ljestvici, za povratni period od 50, 100, 200
i 500 godina, područje općine Zadvarje i njenih naselja može se smatrati jako
ugroženim od potresa.
1.2.5. Posljedice potresa po seizmičkim zonama
Vremenske varijacije seizmičke aktivnosti na području Splitsko-dalmatinske županije
pokazuju da se razdoblja pojačane i smanjene seizmičke aktivnosti izmjenjuju, istina
bez neke pravilnosti, ali s trajanjem oko 10 do 20 godina:
• Zona IX stupnja MSK ljestvice zahvaća područje pl. Biokovo, lokalitete
Makarska -Imotski- Sinj u ukupnoj površini od oko 4000 km2.
• Zona VIII stupnja MSK ljestvice zahvaća brojne lokalitete srednjodalmatinskih
otoka: Vis, Hvar, Brač, Šolta, splitsku aglomeraciju, područje Sinja.
• Zona VII stupnja MSK ljestvice zahvaća ostala područja županije.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 22
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
U donjoj tablici 3 dat je pregled potresnih posljedica po seizmičkim zonama za
područje Općine Zadvarje i njenih naselja.
Tablica broj 3: Posljedice intenziteta potresa po seizmičkim zonama prema MSK
ljestvici - 78 ( s dopunama i izmjenama iz 1980. godine)
IX0
OGRANIČENO
RAZORAN
POTRES
(Opća oštećenja
objekata)
• a opća panika
velike štete na namještaju u zgradama
•
• b najveći broj zgrada tipa C trpi oštećenja 3.stupnja
na zgradama tipa B oštećenja 4. stupnja
•
poneke zgrade tipa B trpe oštećenja 5.stupnja
•
na mnogim zgradama tipa A oštećenja 5. stupanj
•
stupovi i spomenici se ruše
•
velike štete na rezervoarima
•
podzemni cjevovod se djelomično lome
•
u izvjesnim slučajevima dolazi do savijanja željezničkih
•
tračnica i oštećenja na cestama
• c na ravnim zemljištima podzemna vod izbija na površinu i
razlila se, sa vodom ili bez nje izbija mulj i pijesak
na zemljištu se pojavljuju pukotine širine do 10 cm, a na
•
strminama i riječnim obalama i više od toga
u tlu se u velikom broju pojavljuje i male pukotine
•
blokovi stijena se ruše
•
aktiviraju se mnoga klizišta
•
stvaraju se veliki valovi na vodi
•
presušeni bunari se obnavljaju
•
presušuju aktivni bunari vode
•
Izvor: Stojanović, R.; Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama;
Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1984.godina
U predmetnoj ljestvici radi lakšeg razumijevanja ukomponirane su još 4 veličine, i to:
1. koja određuje kategoriju građevina obzirom na način izgradnje i vrstu
upotrijebljenog materija, bez neophodnih antiseizmičkih mjera (A, B i C,
tablica 1),
2. koja određuje količinske karakteristike oštećenja za zgrade ( A, B i C) (u %),
3. koja određuje klasifikaciju oštećenja od 1-5 stupnja (od lagana oštećenja - do
potpuna rušenja) i
4. koja određuje grupna obilježja (ljude i okoliš, građevine i prirodne pojave) i
opasnosti od potresa po iste.
Tablica 4: Grupirana kvalitativna obilježja ljestvice
Oznaka
Značenje
a)
ljudi i okolina koja ih okružuje
b)
građevinske konstrukcije
c)
prirodne pojave
Izvor: Stojanović, R.; Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim
situacijama; Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1984.godina
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 23
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Tablica 5: Klasifikacija oštećenja objekata
Stupanj
Opis oštećenja
oštećenja
0˚
Nema vidnih oštećenja
- objekt je doživio potres bez vidljivih
posljedica
1˚
Lagana oštećenja
-sitne pukotine u žbuci
-otpadanje manjih komada žbuke
- oštećenje dimnjaka
2˚
-male pukotine u zidovima
Umjerena oštećenja
-otpadanje većih komada žbuke
-klizanje krovnog crijepa
-pukotine i otpadanje dijelova dimnjaka
3˚
Teška oštećenja
-široke i duboke pukotine u zidu
-rušenje dimnjaka
- rušenje dijelova krovova
4˚
-otvori u zidovima
Razorna oštećenja
-rušenje dijela zgrada i krovova
-razaranje veza među pojedinim
dijelovima zgrade
-rušenje unutrašnjih zidova i zidova
ispune
5˚
Potpuno rušenje
-potpuno rušenje pojedinih građevina
Izvor: Stojanović, R.; Zaštita i spasavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim
situacijama; Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1984.godina
Količinske karakteristike (postotni odnos oštećenih objekata prema postojećem
broju objekata):
• Pojedine – moguća su oštećenja na zgradama: oko 5%,
• Mnoge – mnogo zgrada: oko 50%,
• Većina – najveći broj zgrada: oko 75%,
Iz tablice 3 se vidi da bi u slučaju potresa intenziteta od IX° po MSK ljestvici na
području općine Zadvarje i njenih naselja, zgrade pretrpjele oštećenja od teških i
razarajućih pa do potpunog rušenja građevina, ljudi bi bili u općoj panici i bježali vani,
došlo bi do pomicanja i prevrtanja teškog namještaja, prevrtanja i rušenja nadgrobnih
spomenika te rušenja kamenih ograda i zidova, u prirodi bi došlo do stvaranja
pukotina u zemlji od nekoliko centimetara pa do 10 cm a na padinama i obalama
rijeka i više od 10 cm, pojavljuju se mnoge tanke pukotine u zemlji, dolazi do odrona
u udubljenjima i na nasipima cesta sa strmim nagibom, stijene se odranjaju,
izbacivanje mulja, presušivanja zdenaca, stvaranja velikih valova na površinama
vode i drugo.
U tablici 6 dat je broj i postotak zastupljenosti tipova zgrada u odnosu na način
izgradnje i upotrijebljenog materijala na području općine Zadvarje.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 24
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Tablica broj 6: Vrsta i broj objekata na području općine Zadvarje i njenih naselja
Naselje
Ukupan broj
objekata
Kraljevac
Krčići
Krnići
Krželji
Pejkovići
Potpoletnica
Santrići
Šodani
Zadvarje
Ukupno
10
10
42
34
21
41
12
21
162
353
% zastupljenosti tipova građevina (stambeni i drugi
objekti) vidi tablicu 4
Objekti Tipa
Objekti Tipa
Objekti Tipa
"A"
"B"
"C"
/
6
4
/
6
4
5
23
14
5
23
6
4
9
8
5
17
19
3
9
/
8
2
11
4
75
83
34 (9.63%)
170 (48.15%)
149 (42.20%)
Izvor: Popis stanovništva, Stanovanje, 2001. godina
Iz tablice 6 vidi se da na području općine Zadvarje ima ukupno zgrada tipa "A", "B" i
"C" 353, a najveći dio tih zgrada je tipa "B" dok je mali postotak zgrada tipa "A".
Očekivane posljedice potresa za zgrade
Polazi se od pretpostavke da ljudi stradavaju uslijed rušenja objekata, oštećenja
opreme, instalacije i uređaja. Zbog navedenog je nužno pronaći vezu između
intenziteta potresa i mehaničke rastresitosti objakata. Prvo treba utvrditi mogući
stupanj oštećenja raznih kategorija objakata pri različitim stupnjevima intenziteta
potresa. Obzirom na mehaničku otpornost, obujma i stupnja oštećenja, zbrinjavanje i
asanacije objekata utvrđuje se stupanj oštećenja. Kategorizacija zona povrjedivosti
od potresa određuje se na bazi izgrađenosti zemljišta i rabljenog građevinskog
materijala, te vrste konstrukcije objekata neotpornih na dinamičke utjecaje. Proračun
rušenja definira domet (d) obrušavanja objekata /ruševina, koji može iznositi do H/2
(pola visine objekta) u svakom presjeku objekta. Prostor izvan dometa ruševina je
realan prostor pristupa građevini. Zaštita od potresa definira se kroz mogućnost
pristupa objektima, vodoopskrbu, te kroz razne tehničke mjere.
Šteta na stambenom fondu izražava se putem postotka uništenosti stambenog fonda
u odnosu spram početnog stanja (preko broja zgrada izraženog postotkom koji
obuhvaća ukupan broj zgrada) a izračunava se prema formuli:
 m

B 1 ⋅  ∑ Cij ⋅ Gij  1
i=1
 j =1

(PU) - postotak uništenosti stambenog fonda
n
(PU ) = ∑
B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broju
stambenih zgrada određene gradske(općinske) zone(vidi tablicu 5)
C - postotak oštećenja zgrada određenog konstruktivnog sustava prema stupnjevima
oštećenja za određeni intenzitet potresa u odnosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava
(vidi tablicu 6)
Za potrebe prakse na osnovu izloženog dolje je prikazana tablica 7 koja prikazuje
relativan prirast stupnja oštećenja objekata raznih kategorija ("A", "B" i "C", Tablica 1)
pri raznim intenzitetima potresa. U ovom slučaju uzet je raspored stupnja oštećenja
prema normalnom (Gausovom) zakonu raspodjele. Podaci i struktura tablice je takva
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 25
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
da se na njezinoj bazi može procijeniti ugroženost od potresa i posljedice njegovog
razornog djelovanja (razaranje, požar i sl.) (Stojanović, R., 1984. godina).
Tablica broj 7: Stupanj oštećenja objekata raznih kategorija pri različitom stupnju
intenziteta potresa
Ip
XI
X
IX
VIII
VII
VI
Tip
zgrade
A
B
C
A
B
C
A
B
C
A
B
C
A
B
C
A
B
C
d - Stupanj oštećenja u %
1
2
3
5
3
42
5
3
42
3
42
50
3
42
3
42
50
42
50
5
3
42
50
42
50
5
50
50
5
5
-
0
3
3
50
45
95
-
4
25
45
50
45
50
5
50
5
5
-
5
75
50
5
50
5
5
-
d
4,75
4,45
3,57
4,55
3,57
2,57
3,57
2,57
1,57
2,57
1,57
0,5
0,6
Izvor: Stojanović, R., Zaštita i spasavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim
situacijama, Beograd, 1984. godina
Tablice 8 pokazuju broj i stupanj oštetljivosti zgrada "A", "B" i "C" (Tablica 1) na
području općine Zadvarje.
Tablica broj 8: Broj oštećenih objekata prema stupnjevima oštećenja i tipovima
objekata
Broj oštećenih objekata prema stupnjevima
oštećenja
Tip
Ip
IX
zgrade
0
1
2
3
4
5
A
0
0
-
2
15
17
B
0
0
5
71
85
9
C
0
4
63
75
7
-
d
Procjena oštećenja objekata kod potresa intenziteta IX stupnja po MSK ljestvici
iznosi:
-
Bez oštećenja 00 bit će ukupno 0 objekata tipa A, B i C
Oštećenja 10 imat će 0 objekata tipa A, 0 objekata a tipa B i 0 objekata tipa C
Oštećenja 20 imat će 0 objekata tipa A, 0 objekata tipa B i 4 objekata tipa C
Oštećenja 30 imat će 2 objekata tipa A, 71 objekta tipa B i 75 objekata tipa C
Oštećenja 40 imat će 15 objekata tipa A, 85 objekata tipa B i 7 objekata tipa C
Oštećenja 50 imat će 17 objekt tipa A, 9 objekata tipa B i 0 objekata tipa C
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 26
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Procjenjuje se da će oko 148 objekata tipa A, B i C imati teška oštećenja, 107 objekta
tipa A, B i C bit će razorno oštećena i da će 26 pojedinih objekata tipa A i B biti
potpuno srušen. Ukupno 281 objekat bit će nesiguran za stanovanje.
Posljedice koje potres može izazvati na infrastrukturi
Ovo je nepogoda sa jednim od najvećih očekivanih razaranja. Utjecaj ovog razaranja
na otvoreni prostor je manje izražen, izuzev mogućih razornih posljedica na elemente
infrastrukture (vodovod, prometnice te energetski dalekovodi). Kao posljedica
razaranja objekata moguća je i pojava požara, za gašenje kojih se vrlo vjerojatno
neće moći koristiti mjesna vodovodna mreža, jer se i na istoj očekuju oštećenja tako
da će se za gašenje morati koristiti drugi alternativni izvori napajanja vodom. Dio
domaćinstava posjeduje vlastite cisterne (gustirne). Mogući su problemi s opskrbom
vodom za piće zbog puknuća cijevi, zamućenja vode pa će trebati organizirano
snabdijevanje stanovništva cisternama za punjenje zaliha vode u gustirnama.
Kvaliteta vode u gustirnama se treba periodički vršiti u suradnji s ovlaštenim
laboratorijima za kontrolu pitke vode. Mogući su problemi u opskrbi električnom
energijom zbog oštećenja objekata (trafostanice) i/ili električne mreže. Moguća su
oštećenja na TK mreži i objektima. Objekti od posebnog značaja (škola, crkve, pošta,
prostorije općine itd.), mogu biti teško oštećeni, što će bitno otežati normalno
funkcioniranje zajednice.
Tablica broj 9: Učinci i posljedice djelovanja potresa IX° po MSK ljestvici na
infrastrukturu općine Zadvarje
R.BR.
1.
2.
3.
4.
VRSTA
INFRASTRUKTURE
Opskrba električnom
energijom
Opskrba vodom
Promet
Zdravstvo, znanost,
spomenici i druge vrijednosti
ALFA ATEST d.o.o.
UČINAK
Teška oštećenja TS 35/10 i
110/35 kV, pad električnih
stupova prijenosnih(220 i 110
kV) kao i distribucijskih (35 i 10
kV)
dalekovoda, potpuno rušenje
drvenih
stupova niskonaponskih vodova.
Oštećenje crpne stanica
Vodovod d.o.o Makarska i
vodozahvata Kraljevac
napuknuće cjevovoda ZadvarjeDubci Makarska.
mogući nestanak vode na vodo
zahvatu Kraljevac – promjena na
izdašnosti izvorišta i razini vode.
Oštećenje i moguće zagušenje
prometnica D-8 Aržano-Zadvarje
Dubci kao i D- 39 Zadvarje Dubci
zbog odrona kamenja i
aktiviranja mogućih klizišta,
zagušenje ulica zbog teško
oštećenih zgrada.
Teško oštećenje
Doma za starije i nemoćne
osobe Zadvarje, groblja i mjesnih
crkava.
POSLJEDICA
Nestanak električne
struje,
prestanak rada pošte,
prekidanje telefonskih
veza, prekid opskrbe
vodom.
Prekid opskrbe vodom,
prekid opskrbe hranom
(pekare, kuhinje...),
pojava zaraznih bolesti,
prekid rada u proizvodnji,
otežano gašenje požara.
Prekid prometa, prekid
opskrbe hranom, veoma
otežani rad HMP iz Omiša
pa i ostalih službi zaštite i
spašavanje.
Prestanak rada doma za
starije i nemoćne osobe
Zadvarje te veoma
otežana evakuacija istih,
kao i prestanak rada
mjesnih crkava.
Stranica 27
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
R.BR.
VRSTA
INFRASTRUKTURE
5.
Telekomunikacije
6.
Ostalo
UČINAK
Rušenje bazne stanice mobilne
telefonije( za općinu susjedne u
općini Šestanovac koju koriste,
teško oštećenje pošte u samoj
općini, te prekid prijenosnih i
distribucijskih telefonskih
vodova.
Improviziran i često skučen
privremeni smještaj ljudi, prekid
opskrbe pitkom vodom iz
vodozahvata kraljevac kao i
crpne postaje Vodovod d.o.o
Makarska koji je lociran na
području općine, nedostatna
osobna higijena.
POSLJEDICA
Prekid telefonskih veza
mobilne telefonije,
mogući prekid telefonskih
veza fiksne telefonije.
Moguća pojava zaraznih
bolesti
U uvjetima mogućih oštećenja na prometnicama kao i s pretpostavkom da se
razorno djelovanje potresa i ne može ograničiti samo na područje općine Zadvarje,
odnosno županije, već da može zahvatiti i susjedne županije, potrebno je predvidjeti
određene poteškoće u djelovanju ograničenih raspoloživih zdravstvenih službi, a
posebice u trijaži, te prevoženju teže ozlijeđenih osoba.
1.2.6. Moguće posljedice potresa po stanovništvo
U žrtve potresa ubrajamo ranjene i poginule osobe. Broj ranjenih izračunava se
prema formuli (2), a broj poginulih prema formuli (3).
gdje je:
n
m
(BR ) = A ⋅ ∑ Bi ⋅  ∑ Cij ⋅ Dij  2
i=1
 i=1

n
m


(BP ) = A ⋅ ∑ Bi ⋅  ∑ Cij ⋅ Eij  3
i=1
 j=1

BR - broj ranjenih osoba
BP - broj poginulih osoba
A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području
B, C – kao u formuli (1)
D - postotak ranjenih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu
E - postotak poginulih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu
i, j, m, n – kao u formuli (1).
U tablici 10 prikazana je struktura stanovništva po dobnom uzrastu koji imaju stalno
prebivalište na području općine i njenih naselja, a koja bi bila ugrožena nastankom
potresa od IX° po MSK ljestvici.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 28
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Tablica broj 10: Broj stanovnika po kategorijama
Naselje
Broj
0 – 14 g.
15 – 54 g.
stanovnika
Kraljevac
6
1.12
3.01
Krčići
4
0.75
2
Krnići
30
5.63
15.05
Krželji
25
4.69
12.54
Pejkovići
28
5.25
14.05
Potpoletnica
32
6
16.05
Santrići
5
0.93
2.50
Šodani
15
2.81
7.52
Zadvarje
132
24.77
66.23
Ukupno
277
52
139
Izvor: popis stanovništva 2001. godina
55 – 79 g.
preko 79 g.
1.62
1.08
8.12
6.76
7.58
8.66
1.35
4.06
35.74
75
0.23
0.15
1.19
0.99
1.11
1.27
0.19
0.72
5.24
11
Proračunom prema izrazima (1) i (2) dolazi se do procjene da bi u potresu intenziteta
IX° MSK ljestvice u općini Zadvarje bilo ranjeno 1,9 % stanovništva ili ukupno 5
osoba. Procjenjuje se da bi poginulo 0,3 % stanovništva ili ukupno 1 osoba.
Tablica 11: Broj ozljeđenih i poginulih osoba pri potresu intenziteta IX°MSK ljestvice
u općini Zadvarje
BROJ STANOVNIKA
BROJ OZLJEĐENIH
BROJ POGINULIH
Općina Zadvarje
%
BROJČANO
%
BROJČANO
277
1,9
5
0,3
1
Kao posljedica učinka potresa moguća je pojava zaraznih bolesti te psihičkih
poteškoća koje se javljaju kod rodbine poginulih osoba, povrijeđenih i zatrpanih
osoba, te spasilaca.
1.2.7. Seizmološki rizik po život ljudi i materijalna dobra
Područje općine Zadvarje nalazi se u zoni potresne opasnosti IX° po MSK ljestvici,
što je potres koji može izazvati veoma teške posljedice po materijalna dobra i
stanovništvo. Za ustvrditi je da bi u slučaju potresa došlo do brojno većeg oštećenja i
potpunog rušenja građevinskih objekata, pogotovo imajući u vidu da u pojedinim
područjima i naseljima općine postoje skupine starih zgrada građenih u
dalmatinskom stilu. Kod potresa intenziteta od IX° po MSK ljestvici nastupile bi štete
4°(°stupanj),(razorna oštećenja – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrada,
razaranje veza između pojedinih dijelova zgrada, rušenje unutarnjih zidova i zidova
ispune.) na mnogim objektima tipa "B" i 5°(potpuno rušenje zgrada) na mnogim
objektima Tipa "A" i na pojedinim objektima "B" (tablice 3 i 5). Dok bi na mnogo
objekata Tipa "C" nastupila teška oštećenja 3° (široke i duboke pukotine u zidovima,
rušenje dimnjaka.). Kod ljudi vlada opći strah i panika a trešnju od eventualnog
potresa osjećaju jako i u automobilima u pokretu. Dolazi do pomicanja težeg
namještaja, viseće svjetiljke se oštećuju a kipovi i spomenici se pomiču te se ruše
kamene ograde i zidovi. U prirodi dolazi do loma grana stabala, odrona u
udubljenjima i nasipima cesta sa strmim nagibom a pukotine u tlu dosežu i nekoliko
centimetara. Stvaraju se novi bazeni vode, i ponekad se presušeni zdenci pune
vodom ili postojeći presušuju. Kod mnogih slučajeva mijenja se izdašnost izvora i
razina vode u zdencima (čatrnama). Utjecaj ovog razaranja na otvoreni prostor je
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 29
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
vidljivo izražen, izuzev mogućih razornih posljedica na elemente infrastrukture
(vodovod, prometnice, energetski vodovodi, kanalizacijski sustav u naselju. Moguće
ljudske žrtve rezultat su prije svega očekivanih razaranja u središnjim dijelovima
naselja. Kao posljedica razaranja objekata moguća je i pojava požara, za gašenje
kojih se vrlo vjerojatno neće moći koristiti mjesna vodovodna mreža, jer se i na istoj
očekuju teška oštećenja tako da će se za gašenje morati koristiti, vode rijeke Cetine,
odnosno drugi alternativni izvori napajanja vodom. U uvjetima očekivanih oštećenja
na prometnicama kao i s pretpostavkom da se djelovanje potresa i ne može ograničiti
samo na općinu Zadvarje i pripadajuća joj naselja, odnosno županije, već da može
zahvatiti i susjedne županije, potrebno je predvidjeti određene poteškoće u djelovanju
ograničenih raspoloživih zdravstvenih službi, a posebice u trijaži, te prevoženju teže
ozlijeđenih osoba.
1.2.8. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju
Učinkovita zaštita od štetnih djelovanja potresa usmjerena je prije svega prema
preventivnim segmentima, kao jedinom pouzdanom načinu zaštite, a ostvaruje se
putem tehničko-građevinskih mjera:
1. Seizmološka istraživanja:
Uz razvijanje metoda zaštite u graditeljstvu, neophodno je sustavno i detaljno
proučavanje potresa da se osiguraju kvalitetne podloge za preventivno djelovanje.
Obveza uključivanja seizmoloških parametara u projektiranje mora se propisivati
pravnim normama. Potrebno je bez odgode pristupiti izradi »Karte potresne
opasnosti za Republiku Hrvatsku «, koja je nužna za određivanje nacionalnih
parametara za primjenu cijelog niza konstrukcijskih eurokodova (Eurokod 19901999), čija će primjena osigurati buduću gradnju primjereno seizmički otpornih
građevina.
2. Urbanističko planiranje:
Jedan od primarnih preventivnih segmenata zaštite od štetnih djelovanja potresa
mora biti sadržan kod izrade prostorno planske dokumentacije. U dokumentima
prostornog uređenja mjere zaštite moraju se ostvarivati temeljem propisanih
zajedničkih prostornih normativa i standarda koje vode općem smanjenju ranjivosti
urbanih struktura te moraju biti sadržani u koncepcijama i rješenjima. Kao potvrda
primjene prostornih normativa i standarda u prostornim planovima, te su mjere
najočitije, pored ostalih u kartogramima zarušavanja te osiguranju neizgrađenih
površina za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva, u sklopu urbanističkih i
detaljnih planova uređenja, jer za to postoje svi potrebni parametri na tim razinama
planiranja (definiran oblik, razmještaj i položaj građevina i prometnica, maksimalne
propozicije etažnosti građevina i max. građevne pravce), iz kojih je razvidna potvrda
o mogućnostima djelovanja snaga zaštite i spašavanja.
3. Proračuni konstrukcija i nadzor nad izgradnjom:
Građevinske konstrukcije moraju biti tako dimenzionirane da mogu odoljeti
ekstremnim opterećenjima nastalim od potresnog gibanja tla, osobito horizontalnog.
Sukladno tome, potrebno je pridržavati se pozitivnih tehničkih normi i propisa koji
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 30
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
reguliraju bitne zahtjeve za građevine, tako da predvidiva djelovanja potresa tijekom
gradnje i uporabe ne prouzroče:
− rušenje građevine ili njezinog dijela,
− deformacije nedopuštenog stupnja,
− oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive
konstrukcije,
− nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
Potrebno je izvršiti učinkovite mjere kontrole rada svih odgovornih osoba u gradnji
(projektanata, voditelja gradilišta i radova, nadzornih inženjera i revidenata) putem
kontrole projekata prilikom izdavanja akata na temelju kojih se smije graditi, nadzirati
građenje provedbom stručnog nadzora, te inspekcijskih nadzora, kako bi se osiguralo
da se propisane mjere, vezane za seizmičku otpornost građevina, doista provedu.
Da bi se spriječile teže posljedice potresa potrebno je planirati i projektirati
rekonstrukciju/obnovu građevina, tako da se predvidi ugradnja pojačanih
konstruktivnih rješenja u povijesne kamene građevine ili u građevine građene prije
1964.godine. Objekti građeni nakon 1964.godine u načelu su otporne na potres
jačine VII stupnja MSK ljestvice.
4. Seizmička mikrozoniranja:
Važna su zbog toga što se time dobiva skup podataka kojima proučavamo i
analiziramo utjecaj lokalnog tla (geološke, geofizikalne i geomehaničke značajke) na
užoj lokaciji (građevine, industrijska postrojenja, gradske četvrti) kako bi odredili
granice pojedinih užih područja s obzirom na očekivane učinke budućih potresa.
Sukladno navedenom, potrebno je urediti program i provedbu mikrozoniranja da se:
− utvrdi seizmička otpornost građevina za koje ista nije poznata
(građevine građene prije stupanja na snagu propisa koji uređuju
potresna djelovanja, odnosno građevine koje nisu izgrađene u skladu s
tim propisima),
− unaprijedi seizmička otpornost građevina za koje se utvrdi da im je
stvarna seizmička otpornost manja od neke granične otpornosti.
5. Zemljovidi:
U svrhu priprema i provedbe mjera zaštite od potresa, koristiti geološke karte,
fitocenološke karte i pedološke karte iz šumsko-gospodarstvenih planova.
6. Edukacija:
Obavljati sustavnu edukaciju stanovništva, uključujući djecu već od predškolske dobi,
podučavajući ih o svim aspektima potresa.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 31
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
1.3. Ostali prirodni uzroci
Veliki broj nesreća je izravno ili posredno posljedica izvanrednih ili opasnih
hidrometeoroloških pojava koje se pojavljuju na području općine Zadvarja i njenih
pripadajućih naselja. Izvanredne hidrometeorološke pojave su vrijednosti
kontinuiranih meteoroloških elemenata koje se znatno razlikuju od prosjeka za
višegodišnje razdoblje. Opasne su hidrometeorološke pojave one koje se javljaju
diskontinuirano (povremeno), i u pravilu predstavljaju opasnost po ljudske živote i
pričinjavaju velike materijalne štete. Valja spomenuti da postoje i hidrometeorološke
pojave koje ne spadaju u izvanredne ili opasne, ali u određenim okolnostima mogu
utjecati na pojavu nekih drugih pojava kao što su: odroni, klizišta, epidemije, biljne
bolesti i štetnici, prometne nesreće, šumski požari, epidemije, stočne zarazne bolesti
i sl.
1.3.1. Suša
Na području općine Zadvarje i njenih naselja u zadnjih deset godina nije bilo
proglašavano elementarnih nepogoda od suše, pa je za pretpostaviti da je to
područje koje suše u ekstremnim slučajevima ne pogađaju.
1.3.2. Toplinski val
Toplinski val (osim ekstremnih klimatoloških prilika) na području općine Zadvarje i
njenih naselja u pravilu nastupa krajem svibnja mjeseca i traje sve do početka rujna
mjeseca kada se temperature kreću od 32.5° C do 39.3°C (izvor preuzet iz DHMZmjerne postaje Imotski i Makakrska za razdoblje 1999-20008. godine). Mora se
naglasiti kako normalno stanje opskrbe pitkom vodom stanovništva općine i
pripadajućih naselja nikada nije dolazilo u pitanje.
Statistički pokazatelji sušnih razdoblja za prethodnih deset godina
Za razdoblje zadnjih deset godina vidljivo je da su maksimalni iznosi temperatura
zabilježeni u 2003. godini, što ukazuje na izvanredne temperaturne uvjete od
mjeseca svibnja pa do rujna pa čak i dijelom listopada mjeseca 2003.godine na
području općine Zadvarje. Inače za područje općine najkritičniji mjeseci u normalnom
odvijanju prirodnih ciklusa je od polovice srpnja do polovice kolovoza. Godina 2003.
za područje Općine ostat će zabilježena kao godina izvanredne višemjesečne suše i
žege premda nije bilo proglašene elementarne nepogode od suše (podatci preuzeti iz
DHMZ-mjerne postaje Imotski i Makakrska za razdoblje 1999-2008. godina).
Broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog suše u prethodnih deset godina
Za područje općine Zadvarje i njenih naselja nije bilo proglašenih elementarnih
nepogoda od suše. Obzirom na prethodno navedeno, područje općine nije ugroženo
od suša no preventivno je nužno provoditi aktivnosti zaštite postojećeg vodotoka na
području općine kao i u sklopu pripadajućih naselja, njihovih primjena i regulacija za
potrebe stanovništva i budućeg navodnjavanja posebno u području poljoprivrednog
Vrbanj polja. Također vode koje su u upotrebi za stanovništvo moraju biti stalno pod
nadzorom Zavoda za javno zdravstvo županije.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 32
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
1.3.3. Olujno i orkansko nevrijeme i jak vjetar
Nevrijeme je kompleksna vremenska pojava koja se manifestira jakim oborinama
(često u obliku pljuskova), olujnim ili orkanskim vjetrom, jakim električnim izbijanjima,
a nerijetko i tučom. Karakteristično je za nevrijeme njegova prostorna i vremenska
ograničenost i veliki intenzitet. U načelu zahvaća mala područja i kratko traje. Na
području općine Zadvarje i njenih pripadajućih naselja nevrijeme se uglavnom vrlo
kratko pojavljuje početkom mjeseca siječnja i u rijetkim intervalima do kraja ožujka
mjeseca s izraženim promjenama intenziteta vjetra. Ukupni godišnji broj dana s
nevremenom je između 26-38.7. Toplinsko nevrijeme se gotovo isključivo javlja
najčešće u poslijepodnevnim satima, a znatno rjeđe noću i ujutro. Snaga olujnog
vjetra prema Beafortovoj ljestvici za ocjenu jačine ima 8 stupnjeva - bofora. Takav
vjetar njiše cijela veća stabla, lomi velike grane, sprječava svako hodanje protiv
vjetra. Takvom vjetru odgovaraju brzine od 17,2 do 20,7 m/s, odnosno 62 do 74.5
km/h. Odgovarajuće brzine vjetra odnose se na izmjerene na 10 metara iznad tla.
Olujni vjetar ima prije svega rušilačko, razorno djelovanje na različite objekte(izvor
preuzet iz DHMZ-mjerne postaje Imotski i Makakrska za razdoblje 1999-2008.
godina). Kod izgradnje objekata voditi računa da isti izdrže opterećenja navedenih
vrijednosti koje podrazumijevaju olujno nevrijeme, odnosno ako nije moguće izbjeći
takve lokacije nužno je izvršiti prethodna terenska istraživanja i mjerenja radi sigurne
gradnje navedenih objekata.
Najkritičniji mjesec u godini kada nastaje orkansko nevrijeme u prethodnih
deset godina.
Na području općine Zadvarje vjetar olujne jačine se pojavljuje samo vrlo kratko u
prosjeku 4.4 dana u toku godine koji ne pričinjava znatnije posljedice na tom području
(izvor preuzet iz DHMZ-mjerne postaje Imotski i Makakrska za razdoblje 1999-2008.
godina).
1.3.4. Snježne oborine
Kada je riječ o snježnim oborinama one uopće ne prijete području Zadvarja i njenim
naseljima jer godišnji broj dana sa snježnim oborinama i visine snijega >=1cm iznosi
tek 1.9 dana, pa zato i nema nikakvih materijalnih šteta od snježnih oborina na
području općine niti ima neuobičajenih problema u prometu.
1.3.5. Tuča
Oborina oblika ledenih kuglica i komada leda različitog oblika, promjera 5-50 mm, a
najčešće 5-20 mm. Oborina koja vrlo rijetko pada na području općine u neznatnom
intervalu, isključivo u toplijem dijelu godine zbog toga i nije bilo proglašenih
elementarnih nepogoda od tuče na području općine.
1.3.6. Poledica
Poledica se ne pojavljuje kao infrastrukturalni, prometni, energetski ili vodovodni iz
razloga što se ne formira u radikalnijem obliku kojim stanjem bi pričinjavala veće ili
velike probleme u svim ili pojedinim sferama života stanovništva općine izuzev
pojedinih dijelova naselja gdje se u noćno/jutarnjim satima pojavljuje jaki mraz, no
bez pričinjavanja šteta po bilo kojoj osnovi bar ne u posljednjih deset godina a i zbog
toga što godišnji broj ledenih dana na području Općine iznosi svega 1.9 dana. Nije
bilo proglašavanih elementarnih nepogoda od poledice na području općine.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 33
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
1.3.7. Klizišta
Na području općine i njenih naselja nema evidentiranih klizišta.
2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće
Tehničko-tehnološka nesreća može nastati zbog istjecanja opasne tvari i/ili eksplozije
u pogonu/postrojenju s opasnom tvari, što može rezultirati požarom, disperzijom
toksičnog plina ili oblaka, ovisno o smjeru vjetra, na okolno područje, te zagađenjima
tla, zraka i vode. Ovisno o vrsti, količini i maksimalnoj koncentraciji opasnih tvari te
udaljenosti
gospodarskih
objekata
od
naseljenih
područja,
odnosno
pogona/postrojenja koji obavljaju djelatnost vezanu uz opasne tvari, moguć je
nastanak tehničko-tehnoloških nesreća s mogućnošću prerastanja u veliku nesreću i
katastrofu, čija posljedica može biti ugrožavanje života i zdravlja ljudi, okoliša,
okolnog gospodarstva i mreža, sustava i objekata kritične infrastrukture.
2.1.
Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane akcidentom u
gospodarskim objektima
U donjoj tablici su navedeni gospodarski subjekati s opasnim tvarima s podacima o
opasnosti, načinu skladištenja i eventualnim izvanlokacijskim posljedicama na
području Općine Zadvarje. (V ZEMLJOVIDI Prilog broj 5).
Tablica broj 12: . Gospodarstveni subjekti na području općine Zadvarje koji skladište
i koriste opasne tvari
R.
br.
1.
Gospodarski
subjekt
INA d.d.
Benzinska
postaja
Zadvarje
Opasna
tvar
Količina
opasne
tvari
Indeks
opasnosti i
opasno
svojstvo
Način
skladištenja
Izvan lokacijske
posljedice
(DA/NE)
Dizel (lož
ulje)
20 t
<
podzemni
spremnik
NE*
podzemni
spremnik
NE*
podzemni
spremnik
NE*
podzemni
spremnik
NE*
nadzemni
spremnik
DA*
(mjesto Zadvarje
s 277
stanovnika,
prometnica kroz
središte općine)
motorni
benzin
(MB-98)
20 t
Euro dizel
gorivo
20 t
bezolovni
motorni
benzin
(BMB-95)
2.
Vodovod
d.o.o.
Makarska
Klor
30 t
1300 kg
D=2
zapaljivost,
eksplozivno
st
D=2
opasnost za
okoliš,
zapaljivost
D=2
zapaljivost,
eksplozivno
st
D=4
otrovnost
*Osim u slučaju iznenadnog događaja prilikom punjenja spremnika
Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša Županije Splitsko-dalmatinske, APO, Zagreb;
2005.godina
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 34
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Tablica broj 13: Klasifikacija nesreća koje mogu prouzročiti opasne tvari
Težina nesreće
Indeks opasnosti D
Značajke nesreće
privremena neznatna
1. beznačajna
D=1
nelagodnost
2. značajna
D=2
duža nelagodnost
nekoliko ozbiljnih slučajeva
3. ozbiljna
D=3
ozbiljna nelagodnost
više od 5 smrtnih slučajeva,
4. vrlo ozbiljna
D=4
više od 200 teško ozlijeđenih
više od 20 smrtnih slučajeva,
5. katastrofalna
D=5
stotine teško ozlijeđenih
Izvor: http://www.zastita.com.hr/content/view/1820/160/, 2010. godina
Sukladno opasnim tvarima koje su skladištene u gospodarstvenim objektima na
području općine tablica 12, iz tablice 13 se vidi da bi u slučaju iznenadnog događaja
težina nesreće bila značajna i vrlo ozbiljna prema klasifikaciji nesreća.
U tablici 13 navedeni su gospodarstveni subjekti na području općine Zadvarje i
njenih naselja koji skladište i koriste zapaljive tvari kao što su: dizel goriva, benzini,
"lož ulje"(dizel).
Tablica broj 14: Procjena rizika za gospodarske subjekte s područja koje su izradile
Operativne planove
Gospodarski
subjekt
INA d.d.
Benzinska
postaja na
području
općine
Zadvarje
Vodovod
d.o.o.
Makarska
Opasna
tvar i
količina
TNO METODA
R(C),
R(Cw)
C
Cw
/m
motorni
benzin
(MB-98)
(20 t)
-
-
IAEA METODA
R(m)
33
C
-
Matrica
rizika
P
1*10
-6
-6
Apsolutni
doseg
A III
310m
(TNT model –
punjenje
spremnika)
A III
310m
(TNT model –
punjenje
spremnika)
bezolov.
motorni
benzin
(BMB-95)
(30 t)
65,
110
-
-
42
-
1*10
Lož ulje
(20 t)
-
-
-
5
0
3*10
AI
111 m (Pool
fire–punjenje
spremnika)
klor
(1t)
225,
1.600
15
130
100
4
3*10-7
B II
1.400 m
(RMP)
Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša Županije Splitsko-dalmatinske, APO, Zagreb; 2005.
godina
LEGENDA:
(-) - označava da metoda nije primjenjiva za tu vrstu i/ili tu količinu opasne tvari;
R(C)- procijenjena udaljenost od mjesta iznenadnog događaja do točke u kojoj se očekuju
smrtni slučajevi;
R(Cw)- procijenjena udaljenost od mjesta iznenadnog događaja do točke u kojoj se očekuju
ranjeni;
Matrica rizika -označava položaj u matrici rizika obzirom na vjerojatnost nastanka
posljedice iznenadnog događaja (kategorija rizika) definirane slikom 8.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 35
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Vjerojatnost
U tablici 14, za pravne i fizičke osobe za koje je temeljem podataka iz Operativnih
planova to bilo moguće, izračunata je vjerojatnost nastanka iznenadnog događaja i
broj smrtnih slučajeva temeljem IAEA Metode. Temeljem tih podataka, moguće je
utvrditi kategoriju rizika lokacije. Unaprijed definirane kategorije rizika prikazane su
na donjoj slici 8.
1*10
-4
1*10-5
1*10
-6
1*10-7
1*10
-8
0
A
B
C
D
E
A5
B5
C5
D5
E5
5
A4
B4
C4
D4
E4
4
A3
B3
C3
D3
E3
3
A2
B2
C2
D2
E2
2
A1
B1
C1
D1
E1
1
1
5
10
15
20
Broj smrtnih
slučajeva
Slika broj 8: Matrica rizika – prikaz vjerojatnosti nastanka naprema posljedicama
iznenadnog događaja,
Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša Županije Splitsko-dalmatinske, APO, Zagreb; 2005.
godina
Matrica rizika - djelatnosti s većem vjerojatnošću nastanka iznenadnog događaja
nalaze se u gornjem dijelu matrice, a djelatnosti s većim posljedicama – brojem
smrtnih slučajeva na desnoj strani matrice. U slučaju nesreće realno je očekivati
stradale i to među korisnicima u gospodarstvenim objektima koji skladište ili koriste
opasne tvari, kao i korisnicima okolnih objekata.
BP INA d.d. ZADVARJE
Scenarij najgoreg mogućeg slučaja za zapaljive tvari kao što su dizel goriva,
benzini i lož ulje pretpostavlja maksimalno istjecanje opasne tvari iz procesa, tj. iz
nadzemnog spremnika (za opasne tvari uskladištene u nadzemnom spremniku) ili
spremnika autocisterne (za opasne tvari uskladištene u podzemnom spremniku3), te
zapaljenja lokve opasne tvari (engl. «pool fire») ili eksploziju oblaka para koji se
formira iznad prolivene opasne tvari.
Zona ugroženosti prilikom zapaljenja lokve je područje od točke ispuštanja opasne
tvari do granice opasnosti, tj. granice u kojoj toplinski tok uzrokovan izgaranjem
zapaljive tvari iznosi 5.000 J/m2s. Smatra se da izlaganje nezaštićenih dijelova tijela
u ovoj točki u trajanju od 40 sekundi može uzrokovati opekline drugog stupnja.
Pretpostavljeno je da u vremenskom razdoblju od 40 sekundi čovjek može pobjeći iz
zone ugroženosti na sigurnu udaljenost.
Zone ugroženosti prilikom eksplozije oblaka para je područje od točke ispuštanja
opasne tvari do granice opasnosti, tj. granice u kojoj predtlak izazvan eksplozijom
3
Podzemni spremnici zbog svoje konstrukcijske i građevinske izvedbe ne predstavljaju izvor
opasnosti koji bi rezultirao iznenadnim događajem s ozbiljnijim posljedicama.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 36
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
oblaka pare iznosi 7kN/m2. Smatra se da u ovoj točki postoji opasnost od oštećenja
dijelova građevina ili pucanja prozorskih stakala što bi moglo dovesti do težeg
ozljeđivanja ljudi. Prilikom izračuna zona ugroženosti korišteni su meteorološki uvjeti
preporučeni u dokumentu 40 CFR 68 Američke agencije za zaštitu okoliša–
«Chemical accident prevention provisions4
U odnosu na gore navedeno zona ugroze potencijalne nesreće nastale na području
pod odgovornošću BP INA je 310 m pri punjenu benzinskih spremnika i 192 m za
nesreće nastale pri punjenju dizelskih spremnika.
Smrtno stradale možemo očekivati u radijusu od 65 m, a teže ozlijeđene u
radijusu od 110 m od izvora akcidenta. Iz matrice rizika (slika 8) se vidi da matrica
rizika na BP INA Zadvarje iznosi A 1 što znači da se procjenjuje 0 do 1 smrtni slučaj
s vjerojatnošću od 3*10-8.
U oba slučaja utjecaj prelazi područje pod odgovornošću razmatrane pravne osobe
te zahvaća okolne objekte. Možemo očekivati stradale i među okolnim stanovništvom
te štete na objektima koji se nalaze u blizini benzinske postaje.
Maksimalna zona ugroze BP INA d.d. Zadvarje obuhvača oko15 obiteljskih kuća
sa oko 45 stanovnika što je prikazano na donjoj slici 9.
Slika broj 9: Zona ugroze BP INA d.d. Zadvarje od 310 m
4
Za procjene zona ugroženosti korišteni su podaci o prosječnoj relativnoj vlažnosti i sezonskoj
maksimalnoj temperaturi zraka s najbliže meteorološke postaje (Makarska).
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 37
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Vodovod d.o.o. Makarska - Uređaja za pročišćavanje pitke vode „Zadvarje“
Rizici od klora
Iz matrice rizika (slika 8) se vidi da matrica rizika na Uređaju za pročišćavanje pitke
vode Zadvarje iznosi B 2 što znači da se procjenjuje 1 do 5 smrtnih slučajeva s
vjerojatnošću od 3*10-7.
U skladištu na Uređaju za pročišćavanje pitke vode Zadvarje se drže spremnici
različitih volumena. Tako se na skladištu nalaze spremnici od 50 i 1.000 kg, a
maksimalna količina stalno uskladištenog klora je približno 1.300 kg. Za svaku vrstu
spremnika izrađena simulacija, a sve uz slične atmosferske uvjete tj. vlažnost zraka
iznad 50%, vanjsku temperaturu od 20oC te gotovo tišinu ili vjetar 1,5 m/s. Za
izračunavanje “krajnje točke” za koncentracije od 3 ppm u zraku korištena je RMP
Comp3 programska podrška za tzv. worst case, a posebno su rađene simulacije
kretanja oblaka klora. Rezultati izračunavanja krajnje točke dani su u donjoj tablici
15.
Tablica broj 15: Krajnje točke kod nesreće s klorom u skladištu odnosno kroz
različita područja
Veličina spremnika (kg)
Krajnja točka kod najgoreg mogućeg slučaja ispuštanja
klora u skladištu (km)
Naseljeno područje
Otvoreno područje
50
0,3
0,8
1000
1,4
3,5
Izvor: Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša Uređaja za pročišćavanje pitke vode
„Zadvarje“, Vodovod d.o.o. Makarska, 2007. godina.
Iz gornje tablice vidi se da kod ispuštanja klora iz spremnika od 50 kg, krajnji domet
ugroženosti stanovništva u naseljenom području je 0,3 km, dok je na otvorenom
području krajnji domet ugroženosti stanovništva 0,8 km. Kada je u pitanju ispuštanje
klora iz spremnika od 1000 kg, krajnji domet ugroženosti stanovništva u naseljenom
području je 1,4 km a na otvorenom području taj domet iznosi 3,5 km.
Rezultati simulacije mogućih posljedica od izvanrednog događaja
Tablica broj 16: Koncentracije klora u zraku i učinci na ljudsko zdravlje
C
(ppm)
0,3
0,5
1,0
15
30
40-60
100
1000
vrijeme
izlaganja
odmah
8h
15 min
odmah
kratko
izlaganje
30-60 min
15-30 min
trenutno
učinci
donji prag osjeta njuhom
bez učinaka (MDK)
bez učinaka (KDK)
iritacija očiju, nosa i dišnih putova
kašalj, pečenje svih sluznica
edem pluća
edem pluća
smrt
Izvor: Siguran rad s kemikalijama, F. Plavšić, A. Wolf-Čoporda, Z. Lovrić, D. Čepelak;
Zagreb, 2006. god.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 38
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Najvjerojatniji slučaj je ispuštanje klora na nekom od ventila. To se može dogoditi čak
u slučaju dobrog održavanja spremnika i ventila odnosno korištenja klora s
garancijom proizvođača. Kako ovdje govorimo samo o slučaju kada zakažu sva
sredstva za omeđivanje posljedica nesreće, dakle kod najgoreg mogućeg slučaja.
Obzirom na veličinu prostorije koja može prikupiti veće količine klora ne očekuje se
utjecaj na okoliš u koliko zaposlenici u prvih 10 min nakon pojave kvara započnu s
intervencijom.
1. Najgori mogući slučaj za postupno isplinjavanje spremnika od 50 kg
Prikazan je za slučaj isplinjavanja brzinom 0,9 kg/min te uz pretpostavku o potpunoj
nedjelotvornosti neutralizatora i o nepoduzimanju propisanih mjera od strane
zaposlenika. Konačna točka (end point) u okolišu na kojoj će se izmjeriti
koncentracije od 3 ppm klora udaljene su približno 0,3 km od objekta.
Zona ugroze:
Na otvorenom prostoru će se koncentracije od 100 ppm s mogućim izazivanjem
edeme pluća kod izloženosti od 30 min nalaziti na udaljenosti 80 m od skladišta, a
one smrtonosne na udaljenosti 45 m od objekta. Time neće biti ugrožena glavna
prilazna cesta objektu niti osobe koje borave u susjednim gospodarskim objektima,
jer se ne očekuju u niti jednom od zatvorenih prostora koncentracije više od 30 ppm.
Stambeni objekti ne bi bili u opasnosti kod ovakvog razvoja situacije. Može se
zaključiti kako očekivani incident u najgoroj varijanti ne bi neposredno životno ugrozio
ljude izvan objekta.
Tablica broj 17: Simulacija kretanja oblaka klora nakon postupnog ispuštanja iz jednog
spremnika od 50 kg
vrijem
e, min
konc.
klora u
zraku,
ppm
daljina,
m
širina
fronta, m
Učinci
Ugroženo
područje,
broj
stambenih i
dr. objekata
Procijenjeni
broj
ugroženih
osoba
ZADVARJE
6
13
>1.000
>100
>10
>1
>1.000
>100
>10
>1
>10
45
150
275
500
45
150
230
800
nema
8
250
3
500
63
20
20
20
100
20
20
90
Svi oblaci nadvisuju
objekte u blizini
Oblak je na području
izrazito visokih
koncentracija posve
stabilizirana
stanje 3 min nakon
prestanka istjecanja
klora iz spremnika
odnosno 63 min
nakon početka
akcidenta. Više se u
oblaku ne nalaze
koncentracije iznad
10 ppm,
nema
nema
3
10
45
72
3
10
45
162
9
23
93
147
9
23
93
277
nema
nema
nema
nema
nema
nema
Izvor: Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša Uređaja za pročišćavanje pitke vode
„Zadvarje“, Vodovod d.o.o. Makarska, 2007. godina.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 39
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
2. Najgori mogući slučaj kod brzog razaranja spremnika klora od 50 kg
Razaranjem spremnika oslobodilo bi se približno 17 m3 klora uz minimalno povećanje
tlaka u skladišnoj prostoriji i neutralizator bi zbog svojeg velikog kapaciteta morao
obaviti uklanjanje klora iz prostorije kroz desetak minuta. U slučaju neučinkovitosti
neutralizatora i vodene zavjese oblak klora bi se kretao otvorenim prostorom kako je
prikazano na simulacijama.
Incident ispuštanja kroz ventilacijske otvore trajao bi približno 10 min i oblak sa
smrtonosnim koncentracijama dosegao bi udaljenost od 60 m i bio širok do 30 m. To
je udaljenost na kojoj se ne očekuje ljude na otvorenom osim na rubu najbližeg
gospodarskog subjekta. Koncentracije više od 100 ppm mogle bi dosegnuti
udaljenost od 400 m, ali bi njihovo zadržavanje na tom području trajalo tek nekoliko
minuta.
Zona ugroze:
Gospodarski objekti u susjedstvu skladišta i prilazne ceste bili bi zahvaćeni
koncentracijama do 400 ppm, ali se ne očekuje postizanje značajnih koncentracija
unutar objekata zahvaćenih oblakom klora. Stambeni objekti ne bi bili nikada
zahvaćeni rizičnim koncentracijama klora iako bi to područje moglo biti zahvaćeno i
koncentracijama višim od 50 ppm.
Tablica broj 18: Simulacija kretanja oblaka klora nakon brzog razaranja spremnika od 50 kg
vrijem
e, min
konc.
klora u
zraku,
ppm
daljina
,m
širina
fronta,
m
Učinci
Ugroženo
područje,
broj
stambenih i
dr. objekata
Procijenjen
i broj
ugroženih
osoba
ZADVARJE
2
>1.000
100
10
10.000
>1.000
35
80
120
10
50
4
6
14
20
>100
10
1.000
>100
10
200
300
60
400
600
100
1
ne
nalazi
se
izmeđ
u 300 i
650
1.250
7
1
2.000
>10
20
30-40
širok
oko 25
visok do
2
30
10
visok
oko 15
80
smrtonosne koncentracije
Visokim koncentracijama
bio bi zahvaćeni najbliži
stambeni objekti ili barem
njegova otvorena
područja.
Time su zahvaćeni svi
turistički i stambeni objekti
u blizini pa čak i sve
ceste, ali koncentracije
nisu smrtonosne
Prestalo je istjecanje
novih količina klora iz
spremišta i oblak je
odmakao nošen vjetrom.
Time su prestale
opasnosti od djelovanja
klora na svim područjima
oko objekta.
oblak potpuno raspršio
kao takav ne predstavlja
više nikakvu opasnost za
zdravlje ljudi i okoliš
na lokaciji
1
10
na lokaciji
3
5
23
3
na lokaciji
3
oko 35
oko 45
na lokaciji
oko 57
63
80
3
100
oko 90
156
nema
ugroze
0
od oko 45
do 90
od oko 80
do 156
162
objekata
-
277
stanovnika
-
162
objekata
277
stanovnika
Izvor: Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša Uređaja za pročišćavanje pitke vode
„Zadvarje“, Vodovod d.o.o. Makarska, 2007. godina.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 40
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
3. Najgori mogući slučaj za ovu lokaciju - razaranje spremnika od 1.000 kg
klora.
Teroristički napad na cijelo skladište i razaranje svih spremnika istovremeno ne bi
bitno promijenio sliku u odnosu na ovaj prikaz, pa simulacija predstavlja stvarno
najgori mogući slučaj nesreće. Kod tako malo vjerojatnog slučaja uopće nije važno bi
li neutralizator obavljao svoju funkciju ili ne, jer naprosto ne bi bio u kratkom vremenu
u stanju obaviti učinkovitu neutralizaciju.
Zona ugroze:
Kod ovako teškog slučaja oblak klora s koncentracijama višim od 1.000 ppm
dosegao bi udaljenost veću od 200 m i prekrio sve gospodarske i obiteljske objekte
te sve ceste u susjedstvu. Međutim, oblak s koncentracijama višim od 100 ppm
dosegnuo bi udaljenost veću od kilometra sa širinom fronte od 500 m i to u vremenu
intenzivnog otpuštanja klora iz skladišta. Incident bi trajao relativno dugo prekrivajući
naseljena područja koncentracijama višim od 100 ppm pa čak u nekim periodima
višima od 500 ppm. Posebno se to odnosi na područja udaljena do 1,5 km od
skladišta, a klor bi se moglo osjetiti do udaljenosti od 8 km uz frontu široku oko
kilometra.
Tablica broj 19: Simulacija kretanja oblaka klora nakon trenutnog oslobađanja klora iz
jednog spremnika od 1.000 kg
vrijeme,
min
2
koncentr
acija
klora u
zraku,
ppm
>1.000
>100
>10
0,7
daljina,
m
160
190
200
230
>1.000
12
48
>100
>10
>0,7
<10
>3
150
širina
fronta,
m
120
150
120
800
450
1.100
1.200
600
od 2.900 do 5.000
3–
1,2 km
4.5.km
Učinci
Oblak visinom prekriva
najbliže gospodarske
objekte. Koncentracija na
otvorenom kod najbližeg
gospodarskog objekta
opasna je po život.
Prestaje isplinjavanje
klora i nakon čega će
početi s rasplinjavanjem
oblaka.
Ugroženo
područje, broj
stambenih i dr.
objekata
Procijenje
ni broj
ugroženih
osoba
20
35
35
45
43
73
73
93
15
33
162
162
162
162
162
280
280
280
280
280
Izvor: Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša Uređaja za pročišćavanje pitke vode
„Zadvarje“, Vodovod d.o.o. Makarska, 2007. godina.
Za potpuni prestanak incidenta trebalo bi gotovo 1,5 h. Sve osobe koje bi se našle u
gospodarskim objektima ili prilaznim cestama bile bi životno ugrožene, a edem pluća
očekuje se i kod nezaštićenih građana na otvorenom prostoru u svim obližnjim
naseljima. Za ovaj najgori mogući slučaj treba se pripremiti posebno na omeđivanju
posljedica i izvješćivanju pučanstva. Preporučuje se izraditi jasne pisane upute za
županijski eko stožer, zdravstvo, vatrogasce, policiju, pučanstvo i druge.
U odnosu na trenutno ispuštanje klora iznimno je bitno znakovima uzbunjivanja
odmah obavijestiti o tome stanovništvo koje treba biti educirano tako da mogu izbjeći
smrtnu opasnost od ispuštenog klora (jedan od sigurnih načina a i najbrži je
potpuna hermetizacija stambenih objekata) osobito je bitno zbog ispuštanja klora
u količini većoj od 1000 ppm za vrijeme ispuštanja od 2-6 minuta.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 41
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Mjere zaštite
Obveza svih pravnih subjekata koji koriste opasne tvari u svom radu je provedba
preventivnih mjera za sprječavanje nesreće, ograničavanje pristupa u dijelove
postrojenja s opasnim tvarima samo ovlaštenom osoblju te odgovorno ponašanje
prema okolini u vidu upoznavanja lokalnog stanovništva s mogućim opasnostima,
poduzetim mjerama za sprječavanje nesreća te metodama samozaštite, do dolaska
snaga zaštite i spašavanja, u slučaju nesreće.
Uobičajene mjere prevencije su:
• održavanje instalacija i postrojenja;
• održavanje građevina i građevinskih dijelova;
• provođenje aktivnih mjera sigurnosti: npr. osiguravanje pumpi za
prepumpavanje opasnih tvari iz oštećenog spremnika u ispravni, ugrađivanje
blok ventila kako bi se izolirali dijelovi postrojenja, instaliranje hidrantskih
ventila i ostale opreme za gašenje požara, opremanje spremnika
protupožarnim instalacijama za hlađenje i gašenje požara, ugradnja detektora
otrovnih plinova, ugradnja neutralizatora, ugradnja sustava za apsorpciju itd.;
• provođenje pasivnih mjera sigurnosti: izgradnja tankvana u kojima su
smješteni spremnici s opasnim tvarima, ojačavanje cjevovoda/spremnika itd.;
• ispitivanje nepropusnosti spremnika i tankvana.
2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u
prometu
Općinom Zadvarje do otvaranja auto ceste prolazili su važni cestovni pravci i to
državna cesta D8 ("Jadranska magistrala") koja ide njenim južnim dijelom i
predstavlja direktnu vezu na primorski dio općine, te državna cesta D 39 koja se
spaja na državnu cestu D8, prolazi samim općinskim središtem i nastavlja se dalje
preko Ciste Provo i Aržana do sam granice sa susjednom BiH, te Županijska cesta
Omiš(D8)-Kučiće-Slime u dužini od 24 km i lokalna cesta Dubci - (D39) u dužini od
5,5 km. No obzirom na auto cestu može se reći da cijelom svojom dužinom postoji
mala mogućnost ugrožavanja stanovništva u slučaju havarije, sudara prevrtanja
zapaljenja ili istjecanja opasnih tvari pri transportu.
U zadnjih deset godina nije se dogodio niti jedan takav slučaj sa prijevozom i
provozom opasnih tvari preko područja općine Zadvarje (obaviješću MUP-a
inspektorata PU-SD, od 30. ožujka 2010.godine).
Područjem Općine Zadvarje prijevoz opasnih tvari se obavlja državnim cestama D8 i
D 39 do krajnjih korisnika BP INA d.d. (benzin, dizeli) Zadvarje i Uređaja za
pročišćavanje pitke vode „Zadvarje“ (klor).
Spoznaja da se 2/3 svih akcidenata s opasnim tvarima događa pri transportu istih
dodatno treba motivirati jedinice lokalne zajednice da se mogućnosti događanja
akcidenata svedu na minimum. Veća opasnost nastala bi u slučaju istjecanja nekih
opasnih tvari kada postoji mogućnost ugroženosti stanovništva i može se kretati oko
5%.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 42
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Moguće posljedice uslijed nesrećama u cestovnom prometu zapaljive tekućine
Pretpostavka je da će prilikom prevrtanja iz autocisterne (kapaciteta 30 m3) i
istjecanja benzina ili dizela iz spremnik, može doći do nastanka lokve, površine od
oko 450 m2, odnosno radijusa od oko 12 m. U slučaju prisutnosti izvora zapaljenja,
može doći do eksplozije oblaka para, koji može izazvati eksploziju spremnika
autocisterne s preostalom količinom benzina. Naime, uslijed izloženosti spremnika
autocisterne visokim temperaturama, može doći do naglog povećanja tlaka te na
kraju puknuća odnosno raspada spremnika autocisterne. U tom trenutku nastaje
eksplozija i požar benzina u vrlo kratkom vremenskom razmaku. Posljedica te pojave
je vatrena kugla u obliku gljive, koja se naglo digne u vis i kratko traje. Posljedice
eksplozije autocisterne mogu se očekivati na udaljenosti i do 310 m.
Vjerojatnost pojave iznenadnog događaja prilikom transporta opasnih tvari računa se
prema slijedećim izrazima (IAEA metoda – Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta
među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama, Odsjek za procjenu
sigurnosti – Safety Assessment Section, International Atomic Energy Agency (IAEA), Wien, Austria,
1993.):
N = N*p,t + nsu + npδ +nn (1)
N = |logP| (2)
Gdje je:
N - broj vjerojatnosti;
N*p,t - prosječni broj vjerojatnosti za promet tvari;
nsu - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne uvjete prometnoga sustava;
npδ - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za gustoću prometa, odnosno godišnji broj
vozila koji prevozi opasnu tvar;
nn - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenom području;
P - vrijednost učestalosti.
Za slučaj transporta zapaljivih tekućina (benzina) državnom cestom D 39, može se
izračunati:
Izraz (1): N= 8,5 + (-1) + (-3) + 0 = 4,5
Pretpostavke:
a) nsu – cesta kojom se prevozi benzin može se klasificirati kao
nesigurna zbog većih zavoja i raskršća
b) npδ - godišnji broj vozila je veći od 500 a manji od 2.000,
odnosno više od 2 i manje od 6 cisterni dnevno
Izraz (2): P= 3 * 10-4
odnosno: postoji vjerojatnost da se nesreća u transportu benzina može dogoditi
jednom u 30.000 dostava/transporta benzina, odnosno jednom u 15 godina pod
uvjetom od 2.000 godišnjih dostava benzina.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 43
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Moguće posljedice uslijed nesrećama u cestovnom prometu klora
Realno gledajući, najopasnija aktivnost na lokaciji Uređaja za pročišćavanje pitke
vode Zadvarje i oko njega je transport klora. Unatoč tome što se prijevoz odvija ADR
vozilom i što je vozač obučen za prijevoz opasnih tvari te za rukovanje klorom,
prijevoz je sam po sebi rizična aktivnost u kojoj može doći do nesreće krivicom treće
osobe ili zbog nepredvidljivih vanjskih činitelja.
Nesreća s bilo kojom vrstom spremnika napunjenih klorom prilikom transporta znatno
je opasnija nego nesreća s takvim spremnikom u zatvorenom prostoru skladišta.
Zbog toga je i krajnja točka u najgorem mogućem slučaju znatno veća kod prijevoza
nego za slučaj zatvorenog objekta. Već nesreća sa spremnikom od 50 kg klora u
gradskom prometu daje za krajnju točku vrijednost 0,5 km odnosno u seoskom
području 1,1 km, dok su za spremnik s 1.000 kg ove vrijednosti 4,5 puta veće.
Kod toga valja naglasiti kako su sve simulacije rađene za nesreću u zatvorenu
prostoru uz postupno ispuštanje klora kroz 10 min iz zgrade, a kod prijevoza će
postignute koncentracije biti značajno više zbog bržeg isplinjavanja (korištena je
RMP Comp3 programska podrška za tzv. worst case, a posebno su rađene
simulacije kretanja oblaka klora). U donjoj tablici 20 dat je prikaz krajnje točke kod
najgoreg mogućeg slučaja ispuštanja klora.
Tablica broj 20: Krajnje točke kod nesreće s klorom u prijevozu kroz različita
područja
Veličina spremnika (kg)
Krajnja točka kod najgoreg mogućeg slučaja ispuštanja
klora (km)
Prijevoz kroz gradsko
Prijevoz kroz seoska
područje
područja
50
0,5
1,1
1 000
2,1
4,8
Izvor: Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša Uređaja za pročišćavanje pitke
vode „Zadvarje“, Vodovod d.o.o. Makarska, 2007. god.
Iz gornje tablice vidi se da kod ispuštanja klora iz spremnika od 50 kg u prijevozu
kroz gradsko područje, krajnji domet ugroženosti stanovništva 0,5 km, dok je u
prijevozu kroz seoska područja krajnji domet ugroženosti stanovništva 1.1 km. Kada
je u pitanju ispuštanje klora iz spremnika od 1000 kg, krajnji domet ugroženosti
stanovništva u gradskom području je 2,1 km a na seoskom području taj domet iznosi
4,8 km.
Poseban problem nesreća na otvorenom u prijevozu jest u nedostatnim sredstvima
za omeđivanje posljedica nesreće, lošim komunikacijskim uvjetima i nepredvidljivim
okolnostima na mjestu nesreće. Pri tome se misli na to kako se nesreća može
dogoditi u gusto naseljenim područjima, pokraj objekata ili vozila s teretima koji mogu
interferirati s klorom, moguće je očekivati požare i eksplozije zbog različitih razloga,
vozač može biti nesposoban za bilo kakvu reakciju, očekivano je razvijanje panike
kod ugroženih osoba, itd.
Za slučaj transporta klora državnom cestom D 39, može se izračunati:
Izraz (1): N= 9,5 + (-1) + (-1,5) + 0 = 8
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 44
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Pretpostavke:
c) nsu – cesta kojom se prevozi benzin može se klasificirati kao
nesigurna zbog većih zavoja i raskršća
d) npδ - godišnji broj vozila je veći od 10 a manji od 50, odnosno
više od 1 vozila mjesečno manje od 4 vozila mjesečno
Izraz (2): P= 1 * 10-8
odnosno: postoji vjerojatnost da se nesreća u transportu benzina može dogoditi
jednom u 80.000 dostava/transporta benzina, odnosno jednom u 1667 godina pod
uvjetom od 48 godišnjih dostava klora.
Moguće posljedice po ljude, objekte i okoliš
ADR vozilo sa klorom prolazi državnom cestom D 39 do perifernog dijela naselja
Zadvarje. ADR vozilo do Uređaja za pročišćavanje vode prolazi pored 5 stambenih
objekata, pa se procjenjuje u slučaju nesreće ako dođe do isplinjavanja klora iz
spremnika može biti ugroženo od 10 – 20 ljudi koji se zateknu u blizini mjesta
nesreće.
2.3. Od proloma hidro akumulacijskih brana
Vezano za HE Kraljevac bitno je naznačiti da bi u slučaju potpunog proloma
akumulacije Peruča došlo do naglog izdizanja nivoa vode u akumulaciji Prančevići
gdje bi došlo do prelijevanja vodenog vala preko te akumulacije te u konačnici i do
loma akumulacije Prančevići. U tome slučaju formiralo bi se novo čelo vala koje bi
plavilo područje Blata na Cetini i kanjonski dio do prostora Općine Zadvarja. Daljnjom
propagacijom val bi obrušavajući se niz Gubavicu rušio HE Kraljevac, gdje bi kota
maksimalnog plavljenja iznosila 178.22 m a vrijeme pojave čela vala iznosilo bi 2.65
sati, dok bi vrijeme do pojave maksimalnog vala iznosilo 13.33 sata i brzina vala bi
bila 13.19 m/s (metara u sekundi) te bi isti val dalje nastavio 20 km prema moru tj.
Omišu. (Knjiga I, Propagacija vodnog vala, Elektroprojekt, Zagreb, 1982.god.)
Posljedice po stanovništvo i materijalna dobra na pravcu kretanja vodenog
vala
Općina Zadvarje i njena pripadajuća naselja ne bi bili ugroženi od proloma brane
Peruča, iz razloga što je položaj općine na takvoj razini i njena naselja (osim HE
Kraljevac i vodospreme(bazen)) ne mogu ni po kojoj osnovi biti ugrožena što je
utvrđeno i studijom (vidi točku 1.1.). Općina Zadvarje se nalazi na 280 m n/v u
odnosu na korito rijeke Cetine (dno se nalazi na 145 m n/v), a HE Kraljevac čije je
dno vodne komore na 161 m n/v, a pod strojarnice (turbinski nivo) na 61,10 m n/v.
Sama HE Kraljevac bi bila razorena i poplavljena, a kako je vrijeme pojave vodenog
vala 2.65 sati što ostavlja dovoljno vremena za evakuaciju zaposlenika HE Kraljevac i
stanovništva koje bi se zateklo u kanjonu rijeke Cetine tako da se ne očekuju ljudske
žrtve.
Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju od proloma
hidroakumulacijske brane
Mjere zaštite od poplave se provode u vezi s posljedicama do kojih može doći uslijed
štetnog djelovanja voda. Zaštita od poplava se provodi putem građevinskih i ne
građevinskih mjera. Pri projektiranju i gradnji treba uzimati u obzir karakteristike
oborinskih prilika, kao i kod projektiranja kanalizacijske mreže u gradovima i
naseljima, gdje treba voditi računa o maksimalnim intenzitetima kiše u kratkim
vremenskim razmacima te istu mrežu dimenzionirati na takve uvjete.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 45
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Građevinske mjere zaštite od poplava uključuju građenje regulacijskih i zaštitnih
vodnih građevina kao i obavljanje svih potrebnih radova gospodarskog i tehničkog
održavanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina te sustavnog obavljanja
tehničkog promatranja ključnih vodnih građevina.
Ne građevinske mjere zaštite od poplave sastoje se u provedbi mjera operativne
obrane od poplava upravljanje i koordinacija pogona akumulacija i distribucijskih
vodnih građevina tijekom velikih voda, unaprjeđivanje sustava automatskih
meteoroloških i vodomjernih postaja, te omogućavanja dostupnosti izmjerenih
podataka nadležnim službama u realnom vremenu. Osim toga potrebno je
unapređivati i modernizirati postojeće sustave za praćenje. Pokriti područja ugroženo
poplavnim valom signalima za uzbunjivanje stanovništva (zvučne sirene).
2.4. Od epidemiološke i sanitarne opasnosti
Na području općine i njenih naselja u zadnjih deset godina nije bilo registriranih
oboljelih od spolno i krvlju prenosivih bolesti HIV/AIDS. Također u navedenom
razdoblju kako je navedeno u donjoj tablici bilo je pojava bolesti u gotovo
zanemarivom pojavnom broju kao što su (Varičele (vodene kozice) kod djece, angina
streptokokna, enterokolitis i mononucleosis.
Tablica broj 21: Zarazne bolesti po učestalosti prijavljivanja za razdoblje od 19992008.godine
R. br.
Dijagnoza
1.
Angina str
2.
Enterocoliti
s
Mononucle
osis
Varicella
Ukupno
%
3.
4.
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
1
0.003
1
0.003
1
1
1
0.003
1
0.003
0.003
1
1
0.003
1
0.003
1
2
0.007
1
1
0.003
0.01
0.02
Izvor: Izvještaj Službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo,
2009. godina
Iz gornje tablice vidi se da su bolesti koje se pojavljuju na području općine u zadnjih
deset godina gotovo zanemarive, odnosno samo su se varicella ponavljala.
Biljne bolesti zabilježene na području općine ( najveći uzrok su gljive) koje su se
javljale u prošlosti kao krumpirova plijesan skoro je potpuno u 19. stoljeću
onemogućila uzgoj krumpira (pojava gladi i iseljavanje stanovništva). Peronospora je
uzrokovala pravu pustoš u vinogradima što je i jedan od razloga iseljavanje
stanovništva u 19 stoljeću (osobito sa šireg područja Dalmacije). Štetnici masline
često smanjuju prinos za 50-80 %,. Smatra se da štete od peronospore na vinovoj
lozi, usprkos suzbijanju ove bolesti, u prosjeku iznose svake godine 10 %. Pletenjača
i fitiftora krumpira u vlažnim godinama izazivaju velike štete a kod jačeg napada
prinosi mogu biti umanjeni i za 50 %. Na području ne postoji veterinarska služba
tako da vlasnici životinja primarnu pomoć mogu zatražiti u Omišu ili Makarskoj pa i u
Splitu. Pojave influence ptica krajem 2005. godine i svinjske kuge u 2006 godini, nisu
zahvatile područje općine ali je podigla razinu svijesti o važnosti kontinuirane
pripravnosti i provođenja sustavnih kontrola od strane djelatnika veterinarske stanice
u Omišu.
ALFA ATEST d.o.o.
%
Stranica 46
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Na temelju iznesenih podataka kao i općeg uvida u karakter navedenih bolesti
kojeg u okviru svog redovitog djelovanja imaju službe za epidemiologiju zaraznih
bolesti, stanje zaraznih bolesti na području može se ocijeniti izuzetno povoljno.
Posebno je bitno, nužno provoditi preventivnu pozornost na održavanje i provođenja
nadzora nad namirnicama, prijavljivanja oboljelih, bliska suradnja između
veterinarske i medicinske službe, pregled životinja prije klanja, održavanja
besprijekorne higijene ljudi koji rade sa namirnicama, uništavanje štakora, miševa itd.
Općenito mora se kazati kako su opće mjere prevencije: Izolacija i liječenje zaraženih
osoba – izvora zaraze- te izbjegavanje i uklanjanje putova širenja s ciljem
ograničavanja širenja bolesti, prevencija kontaminacije vode i hrane uzročnicima, te
osiguravanje osnovnih higijenskih mjera i sigurno odlaganje otpada.
II POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU
Zaštita kritične infrastrukture (V ZEMLJOVIDI Prilog broj 4) a što je zajednički naziv
za mreže i sustave bitne za funkcioniranje i život zajednice, čijim se oštećivanjem ili
potpunim uništenjem mogu stvoriti privremeni ili dugotrajniji poremećaji i krize od
posebnog je interesa i važnosti u cjelini, ali i djelomično za područje općine Zadvarje i
njenih pripadajućih naselja, jer su vezani uz prostor u kojem se nalaze te su podložni
istim opasnostima i rizicima koji ugrožavaju taj prostor. Nužno je predvidjeti u
planovima sva ona djelovanja koja su usmjerena na prevenciju, uklanjanje ili
ublažavanje opasnosti, koje mogu izazvati povredljivost kritične infrastrukture ili
prekide njihova djelovanja i usluga na području općine i njenih pripadajućih naselja.
Općina Zadvarje, treba procijeniti ugroženost i razviti i provoditi plan zaštite kritične
infrastrukture unutar vlastitih resora te nadzirati njezinu sigurnost. Cilj provođenja
mjera zaštite je smanjiti osjetljivost, odnosno ranjivost kritične infrastrukture na
različite izvanredne događaje s negativnim posljedicama, kao i nesreće koje mogu
imati izrazito teške posljedice po zajednicu Općine. U tablici 22 dan je prikaz vrsta
nesreće sa učinkom, štetom i posljedicom.
Tablica broj 22: Vrste, učinci, šteta i posljedice katastrofa i velikih nesreća
Vrsta nesreće
Učinak
Šteta
Posljedica
Poplava
(bujice)
Na području općine
nema bujica niti
opasnosti od
poplava(osim u slučaju
potpunog proloma
akumulacije Peruča
kojom bi posredno došlo
do rušenja akumulacije
Kraljevac) (vidi t. 1.1. i
2.3 str. 13 i 45).
Ugroženo odvijanje
svakodnevnog života
stanovništva uslijed
nestanka električne
energije kao i rad
gospodarstvenih subjekata
na području općine.
Područje općine i njena naselja
bi ostala bez napajanja
električne energije nužno je
koristiti alternativne izvore
(agregati ili napajanje iz drugih
elektro područja.
Potres
Od teškog pa do
ograničenog razornog
oštećenja objekata tipa
A,B i C po procjeni bi bilo
255, potpuno srušenih
objekata tipa A i B bi bilo
26.Teže bi bili oštećeni
vodozahvat kao i crpna
stanica Kraljevac, teško
Zbog potpunog rušenja 26
objekata bez krova nad
glavom bi ostalo
procijenjeno 81 stanovnik
općine,
privremeni prekid
snabdijevanja pučanstva
vodom iz vodozahvata i
crpne stanice kraljevac,
ALFA ATEST d.o.o.
Vrlo velika materijalna šteta,
0.3-1 poginulih a od 1.9-5
ranjenih osoba, pogoršanje
higijenskih i sanitarnih uvjeta,
prekid opskrbe vodom,
električnom energijom, prekid
mobilne moguće i fiksne tel.
veze, veoma otežano odvijanja
Stranica 47
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Vrsta nesreće
Olujno nevrijeme
i tuča
Tehničkotehnološke
nesreće ili
katastrofe
izazvane u
prometu
Tehničkotehnološke
nesreće ili
katastrofe
izazvane
akcidentom u
gospodarskim
objektima
Učinak
Šteta
Posljedica
oštećeni i prijenosni(220 i
110 kV) kao i
distribucijski
dalekovodi(35 i 10kV)
kao i TS (35/10 kV,
110/35kV). Moguće
aktiviranje odrona u
udubljenjima i na
nasipima dijelova ceste
kao i njihovo zagušenje
D-8 Aržano-ZadvarjeDubci kao i na cesti D-39
Zadvarje-Dubci kao i
potpuno srušenim
objektima.
Nema utjecaja na
infrastrukturu općine i
njenih naselja
Prevrtanje cisterne s
opasnom tvari(naftni
derivati i klor) na D-8 a
koji bi se prevozili za
Vodovod d.o.o Makarska
koje u svojoj crpnoj
stanici ima uskladišten
klor kojega koristi u
distribuciji pitke vode
(vidi t. 2.1 str. 34 i t. 2.2
str. 42).
prekid opskrbe el. strujom
preko prijenosnih i
distribucijskih dalekovoda
220 i 110 kv, kao i 35 i 10
kV, veoma otežan promet
državnom cestom D–8
Aržano-Zadvarje-Dubci
kao i cestom d-39
Zadvarje-Dubci, otežan
pristup spašavateljima.
cestovnog prometa, obvezno
osiguranje privremenog
smještaja za stradale.
Štete po stanovništvo
općine nema kao ni po
infrastrukturu.
Ugroženost svih
stanovnika u svim
naseljima općine (kod
ispuštanja klora) te
stanovnika zgrada u
blizini( kod opasnosti od
naftnih derivata),
onečišćenje tla, moguća
opasnost od nastanka
požara, troškovi čišćenja.
Također nema niti posljedice
po stanovništvo i infrastrukturu
općine i njenih naselja.
Eksplozija ili požar,
nekontrolirano ispuštene
opasne tvari (naftni
derivati iz BP INA),
nekontrolirano ispuštanje
otrovne tvari (klor iz
Vodovoda d.o.o
Makarska opskrbljivača
pitkom vodom
stanovništva (vidi t. 2.1.
str.34).
Opasnost po život ili
zdravlje zaposlenika ili
svih stanovnika općine i
njenih naselja,
opasnost od trovanja
zaposlenika, svih
stanovnika općine ili
gostiju.
Opasnost po zdravlje i život
stanovnika općine i svih njenih
naselja , materijalna šteta,
potpuni prekid prometa, velike
štete po turističku djelatnost.
Katastrofalne posljedice po
stanovništvo općine i njenih
naselja kod ispuštanja (klora
Vodovod d.o.o Makarska)
moguće su i smrtno ugrožene
osobe, ugroženi od
pozljeđivanja svih 277
stanovnika općine.
Materijalna šteta na objektima,
onečišćenje zraka, te
nastajanje požara.
Iz tablice je vidljivo da opasnost prijeti po stanovništvo općine Zadvarje i njenih
naselja od različitih nesreća kao što su potresi, tehničko-tehnološke nesreće i dr., sa
učincima oštećenja infrastrukturnih objekata, sa štetama po stanovnike općine i
njihova materijalna dobra kao i sa posljedicama od najteže (smrt osobito kod
ispuštanja klora) i pozlijeđenost stanovništva do teških oštećenja po infrastrukturu i
objekte stanovanja i druge objekte.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 48
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
1. Objekti za proizvodnju i distribuciju električne energije
Područje općine Zadvarje s aspekta elektroenergetkog sustava ima značajnu ulogu.
Samim područjem općine prolazi više prijenosnih dalekovoda (220 i110 kV), čitav niz
distribucijskih dalekovoda (35 i 10 kV), a na području općine Zadvarje je smješten i
objekt proizvodnje HE “Kraljevac”. Uz HE Kraljevac nalaze se TS 35/10 kV i TS
110/35 kV. Hidroelektrana Kraljevac je objekt od državnog značaja.
Postojeći sustav elektroopskrbe se sastoji od pet naponskih nivoa: 220, 110, 35, 10 i
0,4 kV. U izravnoj funkciji elektroopskrbe ove općine su međutim samo objekti
naponskog nivoa 10kV i 0,4kV. Na području općine Zadvarje se nalazi i jedan
proizvodni objekt, hidroelektrana Kraljevac instalirane snage 2x26 MVA + 16 MVA.
Uz samu hidroelektranu je i transformatorska stanica TS 35/10 kV Kraljevac,
instalirane snage 2x4 MVA. U neposrednoj blizini, zapadno i nizvodno od
hidroelektrane smještena je trafostanica TS 110/35 kV Kraljevac, instalirane snage
20 MVA. Osim već spomenutih vodova koji presijecaju područje općine i tri važna
gore spomenuta elektroenergetska objekta, na području općine nalazi se i 9 TS
10/0,4 kV ukupno instalirane snage 2980 kVA. Najznačajnije su dvije trafostanice
vodovoda, jedna je u Zadvarju (2x630 kVA), a druga je u zaseoku Šodani u Gornjim
Brelima. Cijelo područje općine Zadvarje se napaja iz TS 35/10 kV “Kraljevac” i to
putem četiri zračna 10 kV izvoda i jednog kabelskog 10 kV izvoda. TS 35/10 kV
“Kraljevac” je instalirane snage 2x4 MVA, a opterećena je sa cca 56% instalirane
snage pa zadovoljava potrebe konzuma u pogledu opterećenja. Zračni 10 kV izvodi
su presjeka 25 mm2 i 35 mm2 Al i 35 mm2 Cu (izvod Brela). Prijenosna moć
najslabijeg voda je cca 2 MW što je otprilike jednako ukupno instaliranoj snazi u
trafostanicama koje oni napajaju. Izvod Zadvarje-1 je zatvoren u petlju sa izvodom
Gornja Brela pa postoji mogućnost dvostranog napajanja, iako vrlo ograničena zbog
malog presjeka, odnosno male prijenosne moći postojećih vodova. Pogonska
sigurnost tog izvoda je značajno povećana nakon polaganja kabelskog voda iz TS
35/10 kV Kraljevac do TS Zadvarje-1. Predmetni vod je tipa XHE 49A 3x(1x150)
mm2. Međutim i dalje ostaje problem što spomenuti izvod napaja i cjelokupan
konzum Šestanovca i dalje prema Katunima. Niskonaponska mreža je
karakterizirana velikim duljinama i nedovoljnim presjecima. U donjoj tablici dat je
prikaz trafo stanica na području općine (V ZEMLJOVIDI, Prilog broj 3).
Tablica broj 23: Popis trafostanica na području općine Zadvarje utvrđeno stanje
2009. godine
R. br.
Naziv
Izvor napajanja
Građeno za snagu
Instalirana
trafostanice
(kV)
(kVA)
snaga (kVA)
1.
Zadvarje 1
TS Kraljevac
250
250
35/10
2.
Zadvarje 2
/
50
50
3.
Zadvarje 3
/
100
100
4.
5.
Potpoletnica
Vodovod d.o.o.
/
/
50
2x630
50
2x630
6.
Galeb
/
100
7.
Brana
/
250
Izvor: Tehnička dokumentacija pogon Omiš, HEP, 2009.godina
100
250
Uvidom u gornju tablicu razvidno je kako se radi o trafostanicama 35/10 kV na
području općine Zadvarje sa nazivom, izvorom napajanja, građenom i instaliranom
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 49
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
snagom da su čvrsti tipski objekti. Sve trafostanice koriste uljne transformatore
(mineralna ulja) koja sa aspekta zaštite od požara ne predstavljaju poseban problem.
Štetne posljedice od proloma hidroakumulacijskih brana
Štetnih posljedica od poplava po objekte za proizvodnju i distribuciju električne
energije na području općine posredno bi bilo u slučaju potpunog proloma akumulacije
peruča (vidi točke 1.1. i 2.3. str. 13 i 45).
Štetne posljedice od potresa
U slučaju potresa od IXº po MSK ljestvici objekti (transformatorske stanice,
dalekovodi) mogli bi pretrpjeti teška oštećenja i rušenja. Prekid dobave električnom
energijom za općinu kao i njenim pripadajućim naseljima može biti uzrokovan
pucanjem i padom električnih vodiča jednog ili svih dalekovoda, kao i padom jednog
ili više dalekovodnih stupova naponskih razina 35, 10 i 0.4 kV. Zbog toga je nužno
osigurati alternativne resurse (agregati – gdje bi to bilo tehnički moguće) do
uspostavljanja osnovne elektromreže. Posljedice na distributivnom sistemu je teško
procijeniti, no zasigurno razmjer štete bio bi takav da bi općina i njena pripadajuća
naselja duže vrijeme ostali bez električnog napajanja.
Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta
snježnih oborina, poledica i tuča
Suše ne mogu utjecati na opskrbu električnom energijom područja općine i njenih
pripadajućih naselja iz razloga što su priključeni izravno na transformator
hidroelektrane Kraljevac. Jačina vjetra na području općine je dosta jaka no ne
predstavlja veću opasnost u opskrbi električnom energijom konzumenata općine i
njenih naselja. Na područjima gdje postoji rizik ne graditi niti planirati gradnju
elektroenergetskih objekata odnosno ako je nužno uz dodatne mjere osiguranja
takovih objekata.
Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških katastrofa
Teža havarija prouzročena požarom na trafostanici(ama) može izbaciti pojedinačno i
grupe potrošača, kao što je pošta, vodoopskrbni sustav, dom za starije osobe. U
takvom slučaju potrebno je što žurnije i efikasnije priključiti iste na alternativne izvore.
Osobito je bitno ako ti objekti nemaju vlastito agregatno napajanje.
2. Objekti za opskrbu vodom
Glavno crpilište za vodoopskrbu Makarskog primorja , Općina Zadvarje, Šestanovac,
te dio grada Omiša, je u bazenu HE Kraljevac. Voda se crpi s dva tlačna cjevovoda
na vodo zahvatu Kraljevac do uređaja za preradu vode, gdje se nalazi taložnik, filter
stanica(FS) i vodosprema cca 5000 m³, kao i crpna stanica za vodoopskrbu Općine
Zadvarje i Općine Šestanovac. Kapacitet crpne stanice Kraljevac je cca 650 l/s. Od
vodo zahvata Kraljevac, voda ide tlačnim cjevovodima Ø 500 i Ø 600 mm do
vodospreme Makarskog Vodovoda d.o.o. a odatle tlačnim cjevovodom do
vodospreme Zadvarje. Iz vodospreme Zadvarje, vodom se opskrbljuju sva naselja u
općini Zadvarje. Općina Zadvarje se opskrbljuje gravitacijskim cjevovodom s
vodospreme Zadvarje, koja je smještena iznad uređaja za preradu vode.
Vodoopskrba južnog dijela općine Zadvarje se vrši na način da od vodospreme
Zadvarje cjevovod koji je manjim dijelom Ø 150, a većim dijelom Ø 100 opskrbljuje
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 50
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
vodom područje do naselja Podpoletnica. Sjeverni dio naselja Zadvarje opskrbljuje se
vodom putem cjevovoda Ø 200, koji se nastavlja prema općini Šestanovac.
Voda prema Makarskom primorju ide gravitacijskim cjevovodom Ø 500 mm, čeličnim
cjevovodima. U naselju Šodani se nalazi procrpna stanica Šodani koja povećava
protočnost postojećeg cjevovoda. Preko prijevoja Dubci, voda ide hidrotehničkim
tunelom (V ZEMLJOVIDI, PRILOG BROJ 4).
U donjoj tablici dat je prikaz kapacitete vodospremnika Vodovoda d.o.o. Makarska.
Tablica broj 24: Prikaz trenutnog kapaciteta vodospremnika općine Zadvarje,
R. br.
Naziv vodospremnika
1.
Vodovod d.o.o.
Količina vode u
vodospremnicima m³
5.000 m³
Izvor: PPU općine Zadvarje, 2006. godina
Štetne posljedice od proloma hidroakumulacijskih brana
Opasnost od poplava po objekte za opskrbu vodom na području općine posredno bi
bila po vodozahvat (bazen) u slučaju potpunog proloma akumulacije Peruča (vidi
točke 1.1. i 2.3.).
Štetne posljedice od potresa
Opasnost od potresa (obzirom da se po seizmološkim pokazateljima općina Zadvarje
nalazi u zoni IXº po MSK ljestvici ugroženosti bila bi velika na vodovodnoj
infrastrukturi. Dolazi do pucanja odvodno-dovodnih cjevovoda iz vodospremnika
Vodovod d.o.o čime bi općina Zadvarje i njena naselja bila ugrožena s nedostatkom
pitke vode posredno i druge općine dijelom i grad Omiš koje se snabdijeva pitkom
vodom iz te vodospreme. Zato je nužno imati pripremljenu alternativnu, mogućnost
snabdijevanja stanovnika pitkom vodom( čatrne, ev. bunari ili mogućnost izravnog
povezivanja sa dotokom rijeke Cetine).
Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta,
snježnih oborina, poledica i tuča
Posljedica od suše i drugih prirodnih nepogoda nema a pokazatelj je da na području
općine Zadvarje i njenih pripadajućih naselja u zadnjih deset godina nije bilo
proglašavana nijedna elementarna nepogoda.
Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških katastrofa izazvane nesrećama u
gospodarskim objektima i prometu
Kada je u pitanju klor koji se nalazi u sklopu Vodovoda d.o.o Makarska s lokacijom
na području općine detaljna analiza opasnosti navedena je u (točkama 2 i 2.1.) na
kojima su navedene štetne posljedice, kao i utjecaj podzemnih spremnika s naftnim
derivatima BP INE u Zadvarju za najgori mogući slučaj. Tu se navodi kako je u
slučaju ispuštanja klora nužna žurna evakuacija cjelokupnog stanovništva općine ili u
nemogućnosti te evakuacije objekte po mogućnosti hermetički zatvoriti.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 51
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti
Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti manifestirale bi se u
problemu opskrbe vodom jedino u slučaju fizičkog ("terorističkog") zagađenja
vodospremnika Vodovod d.o.o, koji bi tada bio nositeljem zaraze, čime bi najveći broj
stanovništva općine i njenih okolnih naselja bio ugrožen (i životno) i doveo u pitanje
funkcioniranje sustava i svih društvenih struktura.
3. Objekti za proizvodnju, skladištenje i distribuciju hrane
Na području općine i njenih naselja nema proizvođača hrane pa se proizvodnja
hrane svodi gotovo isključivo na individualne poljodjelske proizvođače i uzgoj
pojedinih životinjskih vrsta poradi osobnih potreba (svinje, ovce i kokoši) u najvećoj
mjeri. Opskrba prehrambenim artiklima obavlja se putem maloprodajnih mjesta,
trgovina mješovitom robom kao i dostavom (putujućom trgovinom) u svim naseljima
općine. Uglavnom su to manji trgovački obrti, koji zbog svog potencijala ne mogu
osigurati dugotrajnije zalihe prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje, potrebne
u situacijama poremećenosti opskrbe u nesrećama i katastrofama. Na cijelom
području općine nema niti jedna veća robna kuća u sastavu nekog od velikih
opskrbnih domaćih ili međunarodnih trgovačkih lanaca. Kako zakonodavstvo nije
propisalo obvezu držanja zaliha osnovnih prehrambenih proizvoda za određeni
period, mogu se očekivati svakodnevne migracije stanovništva Općine prema
Makarskoj, Omišu ili pak ka Splitu. Prostornim planom je potrebno planirati veći
zatvoreni prostor, koji bi služio kao distribucijski centar prehrambenih proizvoda za
općinu i njena pripadajuća naselja.
Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda
Štetnih posljedica od poplava nema jer iste se na pojavljuju na području općine (vidi
točke 1.1 i 2.3).
Štetne posljedice od potresa
Posljedice od potresa jačine IX° po MSK ljestvici bile bi izražene u nemogućnosti
opskrbe stanovništva prehrambenim artiklima putem maloprodajnih mjesta trgovina.
Potrebno je PPU predvidjeti alternativnu mogućnost pohranjivanja određenih
prehrambenih artikala u individualnim objektima koji imaju sklonište ili pak podrumske
prostorije.
Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta,
snježnih oborina, poledica i tuča
Štetnih posljedica od ostalih prirodnih uzroka nema.
Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u
gospodarskim objektima i prometu.
Štetnih posljedica od tehničko tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u
gospodarskim objektima i prometu vezano uz prehranu moglo bi biti od ispuštanja
klora iz zgrade Vodovod d.o.o. Makarska (vidi točke 2. 2.1. i 2.2.).
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 52
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti
Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti su male s obzirom na način
proizvodnje hrane u prethodno gore navedenim štetnim posljedicama.
4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanja, prijevoza, skupljanja i drugih
radnji sa opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU
Na području općine, prema trenutno dostupnim podacima, nalaze se objekti takve vrste
djelatnosti koja podrazumijeva upotrebu tvari opasnih po živote stanovništva ili okoliš, kao
što su BP INA sa podzemnim spremnicima naftnih derivata i to Euro dizel 20.000 l, Dizel
(lož ulje) 20.000 l, Euro super 95 30.000l i Super plus 20.000 l, kao i Vodovod d.o.o
Makarska koja u zgradi vodovoda drži nadzemni spremnik klora kapaciteta 1.300 kg.
Analiza svih štetnih i opasnih tvari prikazana je u (točkama 2. i 2.1.).
Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda
Posljedica od poplava i bujičnih voda za gore navedene objekte na području općine nema
(vidi točke 1.1 i 2.3.).
Štetne posljedice od potresa
Opasnost od potresa (obzirom da se po seizmološkim pokazateljima općina Zadvarje
nalazi u zoni IXº po MSK ljestvici ugroženosti) bila bi teška na vodovodnoj
infrastrukturi. Došlo bi do pucanja odvodno-dovodnih cjevovoda iz vodospremnika
Vodovod d.o.o čime bi općina Zadvarje i njena naselja bila ugrožena s nedostatkom
pitke vode, a spremnici klora tako su konstruirani i postavljeni da su male mogućnosti
ugroženosti od potresa (vidi točke 2. i 2.1.).
5. Objekti javnog zdravstva
Na području općine Zadvarje nama nikakvih objekata zdravstva, pa stanovnici
zdravstvenu njegu i usluge dobivaju u sklopu zdravstvene ambulante u gradu Omiš.
Sve ostale oblike medicinske pomoći i zbrinjavanja stradalih u velikim nesrećama
pružili bi KBC Firule u Splitu i Hitna medicinska pomoć iz Omiša i Makarske.
Štetne posljedice od potresa
Štetnih posljedica bi bilo samo u slučaju ako bi došlo do teškog oštećenja cestovnih
pravaca obzirom da je općina Zadvarje po seizmičkoj karti ugrožena od potresne
opasnosti od IX° po MSK ljestvici zbog kojeg bi oštećenja stanovnici općine bili
onemogućeni u korištenju zdravstvenih usluga u susjednim zdravstvenim objektima
Omiš, Makarska ili Split.
6. Objekti za energetiku
Na području općine i njenih naselja nema nalazišta plina i nafte također niti opskrbe
plinom međutim na njenom području se nalazi HE Kraljevac a ako bi i došlo do
proloma brane opasnosti od štetnih posljedica po područje općine i njenih naselja
nema jer je brana locirana u kanjonu Cetine.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 53
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
7. Objekti za telekomunikaciju
Svaka postojeća i planirana građevina unutar građevinskog područja treba imati
omogućen priključak na TK(telekomunikacijsku) mrežu. TK mreža u općini Zadvarje
je 100% izvedena podzemno i kroz postojeće prometnice, a prema rasporedu
komunalnih instalacija u trupu ceste, a ako se izvodi izvan prometnice ili zemljišnog
pojasa treba se izvoditi na način da se omogući gradnja na građevinskim parcelama
u skladu s planiranom namjenom, kao i izvođenje drugih instalacija. Isto se odnosi i
na gradnju eventualne zračne TK mreže.
Građevine telefonskih centrala i drugih uređaja rješavaju se kao samostalne
građevine na vlastitim građevnim česticama, ili unutar drugih građevina kao
samostalne funkcionalne cjeline a na području općine u središtu Zadvarja nalazi se
jedna samostalna telefonska centrala i jedna zgrada pošte. Na području općine
Zadvarje nema baznih postaja mobilne telefonije.
Za slučaj velike nesreće ili katastrofe sve gore navedeno ne garantira kvalitetnu
uspostavu međusobnih veza, posebice između intervencijskih postrojbi i službi koje
bi tada tek morale biti u neprekidnoj i neovisnoj te kompatibilnoj komunikaciji. Stoga
valja razvijati pored ovih i kvalitetnu UKV vezu poput one koju koriste vatrogasci i
policija. Zbog eventualnog prekida telefonskih veza ne bi bilo većih štetnih posljedica
jer većina stanovništva posjeduje mobilne telefonske uređaje, a koji dobijaju signal sa
bazne mobilne postaje iz susjedne općine Šestanovac. Štetne posljedice
manifestirale bi se u određenoj materijalnoj šteti.
Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda
Štetnih posljedica od poplava i bujičnih voda nema (vidi točke 1.1. i 2.3.).
Štetne posljedice od potresa
U slučaju potresa IX° po MSK ljestvici moglo bi doći do teškog oštećenja ili
urušavanja poštanskog ureda i telefonske centrale na području općine tj. u središtu
Zadvarja.
Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta,
snježnih oborina, poledica i tuča
Štetnih posljedica od ostalih prirodnih uzroka za objekte telekomunikacije na
području općine nema.
Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u
gospodarskim objektima i prometu.
U slučaju tehničko-tehnoloških nesreća u gospodarskim objektima i prometu može
doći do oštećenja ili uništenja telekomunikacijskih objekata što nužno dovodi i do
blokade telekomunikacijskog prometa na određeni period (vidi točke 2. i 2.1.).
8. Objekti za odvijanje prometa
Pokrivenost prometnicama naseljenog dijela općine Zadvarje, može se reći da
zadovoljava, iako ima prometnica među stambenim i ostalim objektima koje svojom
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 54
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
širinom, kvalitetom kolovoza te drugim elementima, ne zadovoljavaju. To se posebno
odnosi na prometnice koje spajaju udaljene zaseoke, te poneke prometnice u samom
središtu općine. Kako je u ljetnim mjesecima promet područja općine kontinuirano
pojačan D-8 cestom Zagreb-Split rijetko se događaju zastoji u prometu koji bi
eventualno mogli stvarati velike kolone vozila pa sukladno situaciji ne ukazuje se
mogućnost nastajanja velikih prometnih nesreća ili katastrofa, ponajviše zahvaljujući
izgrađenoj auto cesti Zagreb-Split a koja preko Šestanovca potpuno zaobilazi
područje općine jer ona najveći dio prometa u pravcu južne Hrvatske apsorbira,
odnosno značajno rasterećuje cestu D-39 koja prolazi središtem općine i nekih njenih
pripadajućih naselja (V ZEMLJOVIDI, PRILOG BROJ 4).
Postojeće ceste na području općine su slijedeće:
D-8 GP Pasjak(gr. R. SLO) – Šapjane-Rijeka-Zadar-Split-GP Klek(gr. R. BiH)-GP
Zaton Doli (gr. R. BiH)-Dubrovnik-GP Karasovići (gr. SRJ)-658.0 km, D-39 Gr. R.
BiH-Aržano-Cista Provo-Dubci spaja se na (D8)-36 km i Ž 6166-Dubci (D39)-5.5 km.
Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda
Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda na području općine po objekte za
odvijanje prometa nema (vidi točke 1.1. i 2.3.). Također nema opasnosti tj. štetnih
posljedica kada bi došlo i do proloma brane HE Kraljevac jer je locirana izvan
područja objekata odvijanja prometa a koji su na području općine.
Štetne posljedice od potresa
U slučaju potresa od IXº po MSK ljestvici moglo bi doći do teškog oštećenja objekata
za odvijanje prometa na području općine primarno na lokalnim cestama no promet bi
se mogao odvijati preko auto ceste. Mogući zastoji na prometnicama uslijed
zakrčenosti od urušavanja pojedinih susjednih građevina.
Štetne posljedice od ostalih prirodnih uzroka
Štetnih posljedica od ostalih prirodnih uzroka ne bi bilo jer se ostali prirodni uzroci na
području općine i njenih naselja ne pojavljuju u razmjerima koje bi prouzročile štetne
posljedice po objekte za odvijanje prometa u prilog tome ide i podatak da u zadnjih
deset godina nije bilo proglašavanih elementarnih nepogoda od ostalih prirodnih
uzroka.
Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških nesreća i katastrofa
nesrećom u gospodarskim objektima i prometu.
izazvane
Uslijed katastrofalnih ili većih nesreća u prometu kao i na BP - INA (lokacija
benzinske postaje je uz županijsku cestu D-39) mogu izazvati prekid i blokadu u
cestovnom prometu na toj županijskoj cesti, kao i ispuštanje klora iz nadzemnog
spremnika lociranog u zgradi Vodovod d.o.o. u neposrednoj blizini ceste D-39 (vidi
točke 2. i 2. 1.).
9. Objekti za pružanje financijskih usluga
Na području općine nalazi se poštanski ured, drugih financijskih objekata nema. U
slučaju rušenja ili oštećenja iste uslijed požara ili pak ispuštanja klora(vidi str. od 3844) poslovanje bi bilo prekinuto tj. onemogućeno. Stanovništvo bi bilo primorano
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 55
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
financijske usluge koristiti u Šestanovcu ili pak Omišu.
Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda
Štetnih posljedica od poplava i bujičnih voda za objekte financijskih usluga nema
(vidi točke 1.1. i 2.3.).
Štetne posljedice od potresa
U slučaju potresa od IX° po MSK ljestvici zgrada pošte bi pretrpjela teška oštećenja,
koje bi dovelo do prekida u radu. Prekid rada i obustava financijskog poslovanja ne bi
imala značajan utjecaj na život stanovništva.
Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta,
snježnih oborina, poledica i tuča
Štetnih posljedica od ostali prirodnih uzroka po objekte financijskog poslovanja nema.
Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških nesreća i katastrofa
nesrećom u gospodarskim objektima i prometu.
izazvane
Štetne posljedice su moguće po objekte za pružanje financijskih usluga zbog čega bi
došlo do prekida poslovanja sa stanovništvom općine (vidi točke 2. i 2.1.).
10. Objekti za obavljanje znanstvene djelatnosti, spomenici i druge
nacionalne vrijednosti
Prostor Općine Zadvarje bogat je kulturno-povijesnim nasljeđem koje je izloženo
trajnom utjecaju i pritiscima aktivnog života. Zbog svoje je fizičke strukture osjetljivo i
sklono propadanju, pa ga se zbog očuvanja kulturološkog identiteta treba
permanentno štititi. Prostor se sastoji od raštrkanih ruralnih naselja uz trasu ceste
prema obali (Vruja), te ruralnih naselja u sjevernom prostoru općine. To je područje
koje ističe bogatstvom različitih utjecaja i neprekinutim kontinuitetom kulturnog
življenja od prapovijesti i antike do danas. Današnji baštinici općine Zadvarje i njenih
pripadajućih naselja s ponosom čuvaju tragove prošlosti: kamene ulomke, zvonike na
preslicu i skladne rozete, skulpture, reljefe i oltarne slike vjernih patrona u čijim je
simbolima sačuvana poveznica duha tradicije i stalnosti trajanja (V ZEMLJOVIDI,
PRILOG BROJ 2).
Plan prostornog uređenja Općine propisuje zaštitu vrijednih dijelova i autohtonog i
antropogenog pejzaža s točno određenim uvjetima zaštite istih sa statusom
evidentiranog kulturnog dobra s prijedlogom za upis u registar kulturnog dobra od
regionalnog i, lokalnog značenja II i III kategorije, tako se povijesnim spomenicima i
drugim nacionalnim vrijednostima, smatraju sljedeća nacionalno-kulturna dobra:
Urbano-ruralna naselja: Zadvarje - Status zaštite: evidentirano kulturno dobro,
Valorizacija: III. kategorija, lokalni značaj,
Ruralna naselja Zaseoci: Šodani – Santrići – Vrbice - Status zaštite: evidentirano
kulturno dobro, Valorizacija: III. kategorija, lokalni značaj,
Kultivirani krajolik: Kultivirani agrarni krajolik je najčešće oblikovan kao suhozidom
omeđeni prostori - vrtače, a ponekad i kao način parcelizacije polja,
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 56
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Arheološke zone: Dubci-Zvizda-Zadvarje - Status zaštite: evidentirano kulturno
dobro - Valorizacija: regionalni značaj, II. Kategorija, Prosik-Podi - Vrbanj polje Status zaštite: evidentirano kulturno dobro- Valorizacija: lokalni značaj, III. Kategorija,
Arheološki spomenici: Lokaliteti - Krnići – Podine - Bajića kuće - pećina na
Dubcima - gomila iznad Dubaca - Status zaštite: evidentirano kulturno dobroValorizacija; lokalni značaj, III. Kategorija,
Sakralni spomenici: Zadvarje – crkva sv. Ante Padovanskog - Gospina kapela crkva sv. Kate - grobišna crkva sv. Ante - Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
- Valorizacija: lokalni značaj, III. Kategorija,
Fortifikacije: Zadvarje - tvrđava Dvare - tvrđava Avala - Status zaštite: evidentirano
kulturno dobro - Valorizacija: lokalni značaj, III. Kategorija,
Industrijske građevine: Zadvarje – hidroelektrana Kraljevac - Status zaštite:
evidentirano kulturno dobro - Valorizacija: regionalni značaj, II. Kategorija,
Profani spomenici: Zadvarje, župna kuća - Status zaštite: evidentirano kulturno
dobro – Valorizacija lokalni značaj III. Kategorija.
Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda
Štetnih posljedica po kulturna dobra općine od poplava i bujičnih voda nema.
Štetne posljedice od potresa
U slučaju potresa od IXº po MSK ljestvici sakralni objekti te arheološka nalazišta
pretrpjeli bi teška oštećenja. Većih posljedica po stanovništvo moglo bi biti ukoliko se
potresi dogode za vrijeme služenja misa. Potrebno je locirati mjesta sakralne i
kulturno-prirodne baštine gdje se tradicionalno okuplja više stanovništva te sukladno
tome planirati preventivne radnje u cilju sprječavanja i hitnog pružanja pomoći kod
nastanka velikih posljedica po stanovništvo.
Štetne posljedice od suša, olujnog i orkanskog nevremena, pijavica, klizišta,
snježnih oborina, poledica i tuča
Štetnih posljedica od ostalih prirodnih uzroka na području općine ne bi bilo po objekte
za obavljanje znanstvene djelatnosti, spomenike i druge nacionalne vrijednosti.
Štetne posljedice od tehničko - tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u
gospodarskim objektima i prometu.
Štetne posljedica od tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa izazvane u
gospodarskim objektima i prometu moguće su u slučaju havarije (eksplozije)
podzemnih spremnika BP INA i nadzemnog Vodovod d.o.o. kod ispuštanja klora iz
spremnika (vidi točke 2. i 2.1.).
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 57
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
III SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
Sposobnost sustava zaštite i spašavanja za reagiranje u katastrofama i velikim
nesrećama vidljiva je spremnošću operativnih snaga općine Zadvarje, ali i
preventivne aktivnosti svih subjekata na području općine, fizičke i pravne osobe,
izvršno i predstavničko tijelo općine rezultiraju umanjivanjem rizika i posljedica, prije
svega od potresa, poplava i požara otvorenog prostora i one predstavljaju osnovu na
kojoj se izgrađuje operativna sposobnost. Najprikladniji model ostvarivanja zaštite i
spašavanja na području Općine bi bio neprofitno javno-privatno partnerstvo, koje bi
općina trebala razvijati na osnovama angažiranja svih raspoloživih javnih kapaciteta i
jednakomjernog opterećivanja svih raspoloživih privatnih resursa u zaštiti i
spašavanju, osobito udruga građana čija je djelatnost sukladna djelatnosti zaštite i
spašavanja.
1. Postojeći kapaciteti i snage
Stožer zaštite i spašavanja općine Zadvarje ima 7 članova. Načelnik stožera
zaštite i spašavanja općine Zadvarje je zamjenik Načelnika Općine. Stožer zaštite i
spašavanja općine je stručno, operativno i koordinativno tijelo koje pruža stručnu
pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja kojima rukovodi Načelnik općine
Zadvarje.
1.1. Redovne službe i pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem bave
u okviru redovne djelatnosti
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nositelji su ustrojavanja i
razvoja sustava zaštite i spašavanja te, sukladno načelu supsidijarnosti,
najodgovornije za funkcionalnost i uspješnost operativnog djelovanja sustava na
njihovom području uz primjenu načela solidarnosti u pružanju pomoći katastrofom
pogođenih područja lokalnih zajednica. Potencijali službi pravnih osoba koje se u
okviru svojih redovitih djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem su vrlo ograničene
kako u ljudskim tako i u materijalnim potencijalima. Osposobljene su da mogu
zadovoljiti potrebe stanovništva u svakodnevnim situacijama. Svaka pa čak i
najmanja krizna situacija stavlja ove službe u ulogu organizatora, ali nikako kao
potpune izvršitelje zadaća. Službe i pravne osobe koje imaju zadaće u sustavu
zaštite i spašavanja, a osobito one u vlasništvu općine Zadvarje imaju obvezu
uključivanja u sustav zaštite i spašavanja kroz redovnu djelatnost, posebno u
slučajevima prema planu djelovanja civilne zaštite.
Vatrogasno društvo
U općini je osnovano Dobrovoljno Vatrogasno Društvo – Zadvarje koje ima 25
pripadnika smješteno u vatrogasnom domu, od vozila u svome sastavu imaju
navalno vozilo kapaciteta 2700 l i cisternu marke TAM sa kapaciteta 700 l sa
visokotlačnom pumpom, od kojih bi i najbrže mogla pristizati pomoć u slučaju
potrebe, no za velike požare ili katastrofalne požare ili nesreće u pomoć pristižu sa
razine Županije JVP-e kako ove tako i drugih Županija.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 58
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Komunalna djelatnost
Općina Zadvarje na svom području nema komunalnu djelatnost a usluge istih
svakodnevno na njenom području pruža komunalno poduzeće PEOVICA Omiš koja
ima 48 uposlenih 1 kamion sandučar i 5 utovarivača. Nadalje sama općina na svom
području nema nikakve građevinske mehanizacije koja bi se mogla koristiti u slučaju
potrebe za zaštitu i spašavanje.
1.2. Druge operativne snage
Hrvatska gorska služba spašavanja - Stanica Makarska
HGSS - Stanica Makarska kao javna služba organizira i obavlja djelatnost zaštite i
spašavanja ljudskih života u planinama i nepristupačnim područjima te u drugim
izvanrednim okolnostima kada je potrebno primijeniti posebno stručno znanje,
tehniku i opremu namijenjenu spašavanju.
Općina Zadvarje ima ugovor s HGSS - Stanica Makarska o sufinanciranju djelatnosti
iste u dijelu namijenjen jačanju sposobnosti sustava zaštite i spašavanja.
U sljedećoj tablici je prikazan ukupni broj pripadnika HGSS - Stanice Makarska.
Ovisno o vrsti ugroze i situacije na terenu te angažiranosti ljudstva Stanice Makarska
na drugim lokacijama, angažira se udarna grupa od 3 do 7 članova na području
Općine Zadvarje za potrebe zaštite i spašavanja.
Tablica 25: Osposobljenost i posebne vještine timova HGSS stanice Makarska
Redni
broj
Naziv tima
broj
timova
broj
članova
osposobljenost
1.
HGSS-stanica
Makarska
3
25
za sve zadače traganja i
spašavanja na
nepristupačnom terenu i
pri nepovoljnim
vremenskim uvjetima
2.
Potraži timovi
HGSS stanica
Makarska
3
25
upravljanje potragama
3.
Ronioci
HGSS stanica
Makarska
4.
Letački timovi
HGSS stanica
Makarska
1
4
5.
Medicinski tim
HGSS stanica
Makarska
1
4
1
2
obuka u tijeku za
ronjenje i spašavanje iz
vode (more, rijeke,
potopljeni speleološki
objekti)
2 letača spašavatelja
2 spašavatelja u obuci i
10 članova prošlo
helikopterske vježbe
uz liječnika na
raspolaganju i licencirani
spašavatelji (članovi
HGSS- stanica
Makarska u svojoj obuci
prošli su više puta
medicinske tečajeve dok
je 17 članova
licencirano)
posebne vještine
tehnike kretanja i spašavanja na
svim terenima i pri svim
vremenskim prilikama
(orijentacija u prirodi, skijanje,
alpinizam, speleologija,
rukovanje tehnikom GPS, radio
vezom, pružanje prve pomoći i
dr.)
vođenje operacija potrage na
nepristupačnim i drugim
terenima
obučen jedan ronilac za ronjenje
sa trimiksima do dubine od 90 m
organiziranje, upravljanje i
izvođenje helikopterskim
spašavanjima, pružanje prve
medicinske pomoći
održavanje života i prva
medicinska pomoć u van
bolničkim (terenskim) uvjetima
Izvor: Analiza stanja i plan aktivnosti za učinkovitiji rad HGSS stanice Makarska, 2009.god.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 59
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Udruge koje mogu sudjelovati u zaštiti i spašavanju
Lovačko društvo
Društvo broji 24 člana koje se može uključiti u sve akcije zaštite i spašavanja,
posebno u akcije traganja za nestalim osobama.
1.3. Civilna zaštita
Sukladno članku 20. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i
spašavanja („Narodne novine“ 40/08) i Pravilnika o izmjeni pravilnika o mobilizaciji i
djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja („Narodne novine“44/08) za
zapovijedanje snagama i sredstvima civilne zaštite nadležan je načelnik općine
Zadvarje uz potporu zapovjedništva općine kao i stožera za zaštitu i spašavanje koji
broji 7 članova. Na području općine postoji postrojba opće namjene civilne zaštite po
ustroju samostalni vod Zadvarje sa 10 obveznika, (podatak preuzet iz Plana zaštite i
spašavanja općine Zadvarje, 2002. godine).
1.4. Fizičke osobe i materijalni resursi koji se mogu angažirati
Stanje, vrste i kvaliteta standardne opreme i sredstava za zaštitu i spašavanje od
izuzetnog je značaja za ostvarivanje kvalitetne zaštite i spašavanja u katastrofama i
velikim nesrećama. Kada se govori o opremljenost operativnih snaga zaštite i
spašavanja najznačajniji dio veže se uz gotove snage, one koje se nekom od
djelatnosti zaštite i spašavanja bave u okviru redovne djelatnosti. Ocjena je da, iz
razloga što se uglavnom radi o pravnim osobama koje djelatnost obavljaju na tržištu,
tijela vlasti nemaju potrebe za posebno praćenje stanja i utvrđivanje posebnih
zahtjeva za nabavku posebne ili dodatne opreme i sredstava, s jedne strane zato što
bi to zahtijevalo i financiranje u punom iznosu troškova za njihovu nabavku te s druge
strane jer one zbog vlastite konkurentnosti i tržišnog natjecanja, same skrbe o
njihovom stanju. Tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležna su za
opremanje vlastitih stožera zaštite i spašavanja, zapovjedništava i postrojbi civilne
zaštite. Oprema i sredstva za civilnu zaštitu nabavljaju se izborom od raspoloživih na
tržištu, a trebaju zadovoljiti potrebe ostvarivanja zadaća civilne zaštite, sukladno
novom konceptu njenog ustrojavanja i njenoj ulozi u zajednici. Fizičke osobe obvezne
su sudjelovati u zaštiti i spašavanju, osobito u civilnoj zaštiti kao jednoj od operativnih
snaga sustava i nositelji su ostvarivanja zaštite i spašavanja kroz osobnu i uzajamnu
zaštitu.
Potencijali fizičkih osoba
Općina Zadvarje gospodarski je srednje razvijena općina, pa je sukladno tome
mogućnost za popunu materijalno-tehničkim sredstvima ograničena, osobito u smislu
posjedovanja specijalnih radnih strojeva i agregata za proizvodnju el. energije. Kako
se radi o prostoru u kojemu su turizam (slabo razvijen) i poljoprivredna proizvodnja
osnovne grane djelatnosti, stanovništvo uglavnom raspolaže sa vozilima i radnim
strojevima namijenjenim transportu i poljodjelstvu od čega imaju 53 traktora sa 4
prikolice te bačvi i cisterni 257, Izvor: Zavod za državnu statistiku, popis poljoprivrede
iz 2003. godine. Popunu postrojbe opće namjene sa ovom vrstom mehanizacije
(kombi vozila, traktori, prikolice, mot. pile i sl.) moguće je izvršiti iz lokalnih izvora,
kao i sa jednostavnim oruđem za rad (lopate, krampovi, sjekire i sl.). Potencijali
pravnih osoba na području Općine (materijalno tehnička sredstava u vidu teške
građevinske mehanizacije) za slučaj velikih nesreća u kojima bi trebalo raditi
alternativne putove, vršiti spašavanje iz ruševina ili u slučaju velikih požara otvorenog
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 60
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
prostora za brzu izradu protupožarnih putova ili prosjeka radi zaustavljanja širenja
požara, su nedostatna no može se na njih računati.
2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje
Na temelju procjene, sukladno pravilniku o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi
civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje (NN br. 111/07) predlaže se osnovati jednu
postrojbu opće namjene od 10 članova, te ih opremiti i obučiti.
Povjerenici CZ:
Povjerenici civilne zaštite veza su Stožera zaštite i spašavanja sa stanovništvom
područja za koji je pojedini povjerenik imenovan. Preporučuje se imenovati
povjerenike Civilne zaštite sukladno članku 21. stavak 2. Pravilnika o mobilizaciji i
djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja (Narodne novine 40/08) i to po
naseljima. Dužnost povjerenika i njihovih zamjenika trebao bi biti njihov ratni
raspored i ne bi ga trebalo zasnivati isključivo samo na dragovoljnosti. Bilo bi
poželjno da osobe predložene za ove zadaće imaju ugled i povjerenje mještana u
naselju za koje bi ih se zadužilo kao povjerenike. Raspored povjerenika i njihovih
zamjenika po naseljima općine Zadvarje sa brojnim stanjem daje se u donjoj tablici.
Tablica broj 26: Prijedlog rasporeda povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika
po naseljima
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Naselje
Kraljevac
Krčići
Krnići
Krželji
Pejkovići
Santrići
Šodani
Zadvarje
UKUPNO
Ukupno
stanovnika
10
6
38
32
31
8
20
132
Povjerenik
Zamjenik
Povjerenika
Ukupno
pripadnika
1
1
1
1
2
2
Povjerenici civilne zaštite veza su Stožera zaštite i spašavanja sa stanovništvom
područja za koji je pojedini povjerenik imenovan i vrlo je bitna potpora Stožeru zaštite
i spašavanja u svim mogućim očekivanim situacijama. Općina Zadvarje bi žurno u
suradnji s Područnim uredom za zaštitu i spašavanje u Splitu trebala ažurirati popunu
brojem obveznika poštujući već spomenute kriterije koje bi valjalo uvažiti kako bi
njihova učinkovitost u izvršavanju očekivanih zadaća bila što sigurnija i bolja.
Postrojba opće namjene:
Na prostoru Općine postoji organizirana postrojba Civilne zaštite opće namjene, kao
posebni formacijski sastav za pružanje pomoći redovnim operativnim snagama koje
se u okviru svoje djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem, u izvršavanju obimnijih i
složenijih zadaća u zaštiti i spašavanju stanovništva i materijalnih dobara od
elementarnih nepogoda, velikih nesreća, katastrofa i ratnih djelovanja. Ova postrojba
je osnovana na temelju odluke poglavarstva općine Zadvarje prije više od deset
godina. Prema kriterijima za popunu u postrojbu opće namjene se raspoređuju osobe
starijih godišta koji s obzirom na proteklo vrijeme više nisu niti u obvezi služiti civilnu
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 61
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
zaštitu. Potrebno je, stoga, žurno pristupiti ažuriranju popunjenosti sukladno važećim
propisima. Postrojbu opće namjene nakon popune(sukladno članku 9. stavak 2. i 4.
Pravilnika) valja opremiti (članak 14. stavak 3. Pravilnika) i obučiti i tada će
predstavljati respektabilnu pomoć redovnim operativnim snagama zaštite i
spašavanja.
Slika broj 10: Postrojba za opću namjenu sa potrebnim snagama za područje općine
Zadvarje i njenih naselja.
Postrojba opće namjene CZ Općine
ZADVARJE
Veličine 2 ekipe
1 Ekipa
Kraljevac-Krčići-Krnići-Krželji-PejkovićiPotpoletnica-Santrići-Šodani
Voditelj ekipe + 5 članova
2 Ekipe
Zadvarje
Voditelj ekipe + 3 člana
Na gornjoj slici prikazana je postrojba za opću namjenu na način da su sva
pripadajuća naselja zajedno sa središnjim naseljem Zadvarje, pokrivena sa
potrebnim brojem, ekipa i članova ekipe sukladno odredbama pravilnika o ustrojstvu,
popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i uzbunjivanja.
Postrojba u svome sastavu ima 2 ekipe i svaka svoga voditelja, 1 ekipa ima 6
pripadnika a 2 ekipa 4 pripadnika civilne zaštite. Struktura postrojbe je propisana
člankom 5. gore citiranog Pravilnika. Obzirom da se na području općine nalazi
starački dom, također i poradi veće učinkovitosti, a zbog i periodično prisutnog
povećanog broja ljudi (turista) potrebne snage za zaštitu i spašavanje na području
Općine su dostatne za provođenje primarnih zadaća zaštite i spašavanja u slučaju
velikih nesreća. Svakako bi se u slučaju velikih nesreća sa katastrofalnim razmjerima
u pomoć pozvale vatrogasne postrojbe Županije, specijalističke postrojbe CZ-e,
Hrvatske vojske i policije.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 62
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
IV ZAKLJUČNE OCJENE
Temeljem navedenog u odnosu na moguće katastrofe i velike nesreće koje bi se
mogle dogoditi na području općine Zadvarje i njenih pripadajućih naselja proizlaze
slijedeće zaključne ocijene u odnosu na :
1. Poplave i prolomi hidro akumulacijskih brana
Na cijelom području općine Zadvarje nema opasnosti od poplave rijeke Cetine kao
niti od bujičnih voda jer ih na području općine nema, također Općina i pripadajuća
njena naselja ne bi bili ugroženi u slučaju rušenja akumulacije Peruča (vidi točku
1.1.).
Vezano za HE Kraljevac (vidi točku 2.3) bitno je naznačiti da bi u slučaju potpunog
proloma akumulacije Peruča došlo do naglog izdizanja nivoa vode u akumulaciji
Prančevići gdje bi došlo do prelijevanja vodenog vala preko te akumulacije te u
konačnici i do loma akumulacije Prančevići. U tome slučaju formiralo bi se novo čelo
vala koje bi plavilo područje Blata na Cetini i kanjonski dio do prostora Općine
Zadvarja. Daljnjom propagacijom val bi obrušavajući se niz Gubavicu rušio
akumulaciju HE Kraljevac, gdje bi kota maksimalnog plavljenja iznosila 178.22 m a
vrijeme pojave čela vala iznosilo bi 2.65 sati, dok bi vrijeme do pojave maksimalnog
vala iznosilo 13.33 sata i brzina vala bi bila 13.19 m/s( metara u sekundi) te bi isti val
dalje nastavio 20 km prema moru tj. Omišu. Podaci preuzeti iz studije; Pejaković, B.
i suradnici - Zaštitni objekti za obranu od poplava na vodnom području
dalmatinskih slivova, Knjiga I, Institut za elektroprivredu i energetiku, d.d.
Zagreb, 2009. godina. Obzirom na gore navedeno i vremensko razdoblje od
eventualnog rušenja akumulacije Kraljevac do pojave prvog vodnog vala postojeće
snage bi bile dostatne i imale bi vremena intervenirati u slučaju potrebe spašavanja.
2. Potres
Općina Zadvarje pripada području gdje su mogući potresi intenziteta IXo MSK
ljestvice. S obzirom na mogući intenzitet potresa vidljivo je da isti mogu dovesti do
katastrofe ili velike nesreće sa ljudskim žrtvama, razaranjem i oštećenjem velikog
broja objekata stanovanja i infrastrukture, te velikim materijalnim štetama.
Za slučaj nastanka potresa intenziteta IXo MSK ljestvice, Procjenjuje se da će oko
148 objekata tipa A, B i C imati teška oštećenja, 107 objekta tipa A, B i C bit će
razorno oštećena i da će 26 pojedinih objekata tipa A i B biti potpuno srušen.
Ukupno 281 objekat bit će nesiguran za stanovanje te 5 ozlijeđenih i 1 poginuli
stanovnika.
U slučaju nastanka požara, za gašenje istih najvjerojatnije se neće moći koristiti
mjesna vodovodna mreža, jer se i na istoj očekuju teška oštećenja tako da će se za
gašenje morati koristiti, vode rijeke Cetine, odnosno drugi alternativni izvori napajanja
vodom.
Procjena vlastitih mogućnosti
Stožer zaštite i spašavanja (7 pripadnika) bit će angažiran sa stručnim službama
općine za organizaciju pružanja pomoći unesrećenima, procjenu štete i sanaciju.
Postojeći DVD Zadvarje sa svim svojim operativnim članovima (25 pripadnika) i svom
raspoloživom opremom i sredstvima bit će na raspolaganju Stožeru. Za provedbu
evakuacije i organizaciju privremenog smještaja unesrećenih biti će angažirani
povjerenik i zamjenik povjerenika.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 63
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Za pomoć u spašavanju iz ruševina bit će potrebno mobilizirati Postrojbu opće
namjene općine (12 pripadnika).
Za pružanje medicinske pomoći i prijevoz unesrećenih Općina Zadvarje nema
mogućnosti jer ne raspolaže zdravstvenim objektima niti medicinskim osobljem.
Općina Zadvarje će na raščišćavanju lokalnih prometnica od nastalih ruševina
angažirati kamione i radne strojeve pravnih osoba sa područja susjednih općina i
grada. Za građevinsku mehanizaciju i kamione načelnik Općine treba sklopiti ugovor
o eventualnom angažiranju sa postojećim obrtnicima koji egzistiraju na području
susjednih općina i grada, a raspolažu s građevinskom mehanizacijom i kamionima
sukladno članku 30. stav 2. Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09)
što valja utvrditi Planom zaštite i spašavanja.
Za pronalaženje i spašavanje zatrpanih osoba bit će potrebno da Stožer zaštite i
spašavanja Općine Zadvarje od Stožera zaštite i spašavanja Splitsko-dalmatinske
županije zatraži angažiranje specijalističke postrojbe za spašavanje iz ruševina sa
adekvatnom opremom.
Za zbrinjavanje i identifikaciju poginulih i ozlijeđenih također će biti potrebno putem
Županijskog stožera zaštite i spašavanja tražiti angažiranje liječničkih timova i vozila
iz HMP Županije Splitsko-dalmatinske prema njihovim vlastitim procjenama i
planovima, kao i bolničke kapacitete KBC Split, Doma zdravlja Split, te Nastavnog
zavoda za javno zdravstvo SDŽ.
Bit će potrebno od županijskog stožera zaštite i spašavanja zatražiti angažiranje
Gradskih društava Crvenog Križa Omiš i Imotski sa ekipom za organizaciju službe
traženja nestalih osoba, pripremu izmještajnih centara, organizaciju logistike i
tehničke pomoći kao i pružanja prve pomoći i psihosocijalne pomoći, te ekipe s
potražnim psima.
Prometnice u nadležnosti Hrvatskih cesta i županije će očistiti i popraviti Županijske
ceste Split vlastitim resursima. Vozila, strojevi i oprema kojima raspolažu
prvenstveno služi u funkciji održavanja prometnica, te je raspoređena ravnomjerno
po bazama - nadcestarijama. Za slučaj potrebe većeg broja osoblja i tehnike, od
strane firme bi se angažirali kooperanti i druge građevinske tvrtke, koje raspolažu sa
odgovarajućim kapacitetima.
Sanaciju šteta na objektima elektroprijenosa i distribucije izvršiti će HEP pogon
Elektrodalmacija Split sa vlastitim resursima ili angažiranjem kooperanata.
Oštećenja na objektima vodoopskrbe sanirat će Vodovodi Omiš i Makarska sa svojim
snagama sukladno vlastitim planovima.
Eventualne kvarove nastale na objektima telekomunikacija popravit će Hrvatske
telekomunikacije d.d. Regija 2 Jug sa sjedištem u Splitu vlastitim resursima i
angažiranjem kooperanata.
Dakle, Općina Zadvarje se nije u mogućnosti sama suočiti sa zaštitom i spašavanjem
neposredno nakon potresa, bilo to u angažiranju ljudstva ili materijalno-tehničkih
resursa, bilo u eliminiranju posljedica nastalih potresom. Iz svega navedenog vidljivo
je da bi u ovakvoj katastrofi ili velikoj nesreći Stožer zaštite i spašavanja općine
morao pored angažiranih vlastitih snaga i sredstva zatražiti putem Županijskog
stožera zaštite i spašavanja pomoć šire zajednice.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 64
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
3. U slučaju ostalih prirodnih uzroka
3.1 Suša
Zbog dugotrajne suše, osim degradacije biljnog pokrova i smanjenog prinosa
poljoprivrednih kultura znatno se povećava opasnost od nastanka požara otvorenog
prostora. Rješenje za ublažavanje suše bilo bi izvršiti uvid u broj i kapacitete bunara,
gustirni i čatrnja, odrediti one koji svojim kapacitetima i položajem mogu služiti kao
bunari od javnog interesa i iste staviti pod režim stalne sanitarne kontrole. Voda iz
bunara mora biti pod stalnim režimom kontrole Nastavnog zavoda za javno zdravstvo
SDŽ.
3.2. Olujnog i orkanskog nevremena, tuče, poledice i snijega
U slučaju olujnog i orkanskog vjetra ili tuče, poledice ili snijega nužno je da stručne
službe općine preventivno upoznaju stanovništvo sa mogućim opasnostima koje
donosi ovakva vrsta nepogode, predloži mjere i postupke koji bi doveli do smanjenja
posljedica nevremena, a nakon prolaska nepogode izvrši uvid u nastale štete,
pokrene odgovarajuće postupke za proglašenje stanja elementarne nepogode i
nadoknadu za nastalu štetu. Eventualne štete nastale od posljedica olujnog i
orkanskog vjetra i tuče mogu se ublažiti i pravovremenim osiguranjem stambenih
objekata i poljoprivrednih površina kod osiguravajućih kuća. Općina Zadvarje može
angažiranjem DVD–a i PON-a uz učešće radnih strojeva i kamiona pravnih i fizičkih
osoba iz susjednih općina i gradova izvršiti čišćenje i uklanjanje oštećenja koja bi
nastala kao posljedica ovih vrste prirodnih nesreća. Prometnice u nadležnosti
Hrvatskih cesta i županije će očistiti Županijske ceste Split vlastitim resursima.
Sanaciju šteta na objektima elektroprijenosa i distribucije izvršiti će HEP pogon
Elektrodalmacija Split sa vlastitim resursima.
Eventualne kvarove nastale na objektima telekomunikacija popravit će Hrvatske
telekomunikacije d.d. Regija 2 Jug sa sjedištem u Splitu.
4. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama sa opasnim tvarima u
stacioniranim objektima u gospodarstvu i prometu
Opasnost od tehničko-tehnoloških nesreća iz gospodarskih subjekata na području
općine Zadvarje prijeti od:
● 4 podzemna spremnika naftnih derivata BP INA sa ukupnom količinom od
90 000 l
Apsolutni doseg utjecaja potencijalne nesreće nastale na području pod
odgovornošću BP INA d.d. Zadvarje je 310 m za nesreće nastale pri punjenu
benzinskih spremnika i 192 m za nesreće nastale pri punjenju dizelskih spremnika
dok je apsolutni doseg utjecaja potencijalne nesreće nastale pri punjenu spremnika
lož uljem 192 m.
● 1 skladište klora na Uređaju za pročišćavanje pitke vode „Zadvarje“
Vodovod Makarska d.o.o. - maksimalne količine 1 300 kg
Krajnja točka kod najgoreg mogućeg slučaja ispuštanja klora u skladištu iznosi za
spremik od 50 kg je 300 m, dok je za spermnik od 1000 kg je 1 400 m.
Osobe koje rukuju s opasnim tvarima su adekvatno educirani te upoznati i uvježbani
prema svim pravilima o postupcima za izbjegavanje akcidentnih slučajeva, a po
potrebi i za brzo saniranje akcidenata manjih razmjera.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 65
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Područjem Općine kao što je navedeno, opasne i štetne tvari prevoze se državnom
cestom D 39. Ugroženost stanovništva od ove opasnosti je mala, ali postoji
mogućnost nastanka većih šteta uslijed tehničko-tehnološke katastrofe u prometu,
poglavito ako dođe do istjecanja nafte i naftnih derivata, razrjeđivača i drugih opasnih
tvari. U slučaju prometnih nesreća istih može biti ugroženo stanovništvo ili drugi
sudionici u prometu, a uslijed izlijevanja posljedice za okoliš bile bi zagađenje tla i
poljoprivrednih kultura uz samu cestu. Pripadnici DVD-a Zadvarje, kao ni pripadnici
postrojbe CZ-e ne mogu provesti složene zadaće zaštite i spašavanja od katastrofa
izazvanih nesrećama s opasnim tvarima u gospodarstvu i prometu, te ih je potrebno
dodatno osposobit i opremiti kako bi mogli intervenirati u slučaju nezgode pogotovo
u slučaju ispuštanja klora. Vodovod Makarska d.o.o. je dužan sirenom obavjestiti
stanovništvo naselja Zadvarje ako dođe do povećanih kncentracija klora u zraku.
Stanovništvo je potrebno upoznati s mjerama zaštite u slučaju ispuštanja klora i
evakuacijskim putovima.
Prva interventna snaga koja je educirana i opremljena adekvatnom opremom su
pripadnici JVP Split i PVP Hrvatske ceste koji zbog udaljenosti ne mogu na vrijeme
intervenirati na području Općine Zadvarje. Pripadnici ostalih žurnih službi (policije,
hitne medicinske pomoći), koji nemaju adekvatnu zaštitnu opremu ne smiju se
približiti mjestu istjecanja opasne tvari već čekati da vatrogasci u zaštitnoj odjeći
iznesu unesrećene na neugroženo područje kako bi im ukazali eventualnu pomoć.
Članovi DVD–a i pripadnici postrojbe CZ-e Općine Zadvarje provodit će poslove
čišćenja prometnica, sanaciju terena i eventualnih ruševina, te provoditi evakuaciju
po potrebi.
Dakle, Općina Zadvarje se nije u mogućnosti sama suočiti sa zaštitom i spašavanjem
tehničko tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećom u gospodarstvu i prometu, bilo to
u angažiranju ljudstva ili materijalno-tehničkih resursa, bilo u eliminiranju posljedica
nastalih nesrećom. Iz svega navedenog vidljivo je da bi u ovakvoj katastrofi ili velikoj
nesreći Stožer zaštite i spašavanja općine morao pored angažiranih vlastitih snaga i
sredstva zatražiti putem Županijskog stožera zaštite i spašavanja pomoć šire
zajednice.
5. Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te
asanacija istih
Na temelju iznesenih podataka kao i općeg uvida u karakter navedenih bolesti kojeg
u okviru svog redovitog djelovanja imaju službe za epidemiologiju zaraznih bolesti,
stanje zaraznih bolesti na području Općine Zadvarje može se ocijeniti kao razmjerno
povoljno.
Ne zaboravljajući niti jedan čimbenik u cijelom sustavu zaštite od zaraza, ističe se
nužnost nastavka intenzivnog preventivnog i protuepidemijskog rada epidemioloških
službi i ažuran sustav prijavljivanja i praćenja kretanja zaraznih bolesti, s ciljem da se
postojeći povoljni trendovi u kretanju zaraznih bolesti, nastave, a poželjno i još više
svakako i poboljšaju.
Nužno je provoditi preventivne mjere nadzora nad namirnicama, kontrolu i evidenciju
prijavljivanja oboljelih (ljudi, te flore i faune – domaćih i divljih životinja), bliska
suradnja između veterinarske i medicinske službe, pregled životinja prije klanja,
održavanja besprijekorne higijene ljudi koji rade sa namirnicama, uništavanje štakora,
miševa itd.
Opće mjere prevencije koje se moraju provoditi su: izolacija i liječenje zaraženih
osoba kao izvora i prijenosnika zaraze, te izbjegavanje i uklanjanje drugih putova
širenja s ciljem ograničavanja širenja bolesti, prevencija kontaminacije vode i hrane
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 66
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
uzročnicima, te osiguravanje osnovnih higijenskih mjera i sigurno odlaganje otpada.
Na području Općina Zadvarje ne postoji realna opasnost od pojave epidemija
različitih zaraznih bolesti. U posljednjih deset godina nije zabilježena pojava zaraznih
bolesti životinja koja bi imala teže posljedice te razmjer epidemije.
U slučaju epidemija i sanitarnih opasnosti te pojave stočnih zaraznih bolesti i
biljnih bolesti mjere zaštite i spašavanja provodit će ZZJZ Splitsko-Dalmatinske
županije i Veterinarska stanica u Splitu (uz ispostavu u Omišu) uz pomoć svih
građana. Po potrebi angažirat će se i DVD Zadvarje, Savjetodavna poljodjelska
služba Splitsko-Dalmatinske županije te nadležne inspekcijske službe.
6. Prijedlog smjernica budućeg razvoja
Analizirajući prethodno obrađena poglavlja ove Procjene ugroženosti možemo
zaključiti da postoji opasnost i ugroženost za područje Općine Zadvarje od prirodnih
katastrofa ili nesreća i tehničko tehnoloških nesreća.
Općina Zadvarje raspolaže sa minimalnim stalnim snagama zaštite i spašavanja koje
ne mogu učinkovito odgovoriti na djelovanje mogućih velikih nesreća ili katastrofa
dok pričuvne snage zaštite i spašavanja (postrojbe CZ, udruge građana) treba
organizirati, te iste, opremiti, obučiti, uvježbavati i ugraditi u jedinstven sustav zaštite
i spašavanja. Primjenom odgovarajućih postupaka rizici se mogu ublažiti do razine
socijalne prihvatljivosti njihovih posljedica. Zato bi zaštita i spašavanje trebalo
predstavljati prioritetni nacionalni sigurnosni interes također i Općine Zadvarje, čijim
se ostvarivanjem, osim jačanja sigurnosti, smanjuje broj ljudskih žrtava i materijalnih
šteta. Na osnovu prikaza postojećeg stanja, obrade podataka i prijedloga
organizacijskih i tehničkih mjera, mogu se izvesti slijedeći temeljni zaključci:
• Postojeća razina zaštite na području Općine ne zadovoljava u potpunosti.
• Na području Općine potrebno je obučiti i opremiti DVD-o Zadvarje, te ga
uvježbati kako bi se uspješno aktivirao u slučaju nastanka požara i ostalih
većih nesreća i katastrofa (osobito u slučaju ispuštanja klora iz Uređaja za
pročišćavanje pitke vode „Zadvarje“, - Vodovod d.o.o. Makarska, procijenjena
je opasnost za cjelokupno stanovništvo Općine (vidi točku 2. i 2.1.).
• Formirati postrojbu opće namjene, odrediti povjerenike, te nabaviti sredstva
civilne zaštite i opremiti postrojbu civilne zaštite (osobito vodeći računa o
opasnosti od ispuštanja klora (vidi prethodni podstavak).
• Planski, organizacijski i operativno kontinuirano unaprjeđivati sustav zaštite i
spašavanja na svim razinama njegovog ustrojavanja (izrada godišnjih analiza i
smjernica)
• Unaprjeđivati preventivnu aktivnost u prostornom planiranju i građenju s ciljem
umanjivanja rizika i opasnosti te posljedica katastrofa i velikih nesreća.
• Stalno nadzirati i obnavljati i osiguravati robne zalihe za djelovanje operativnih
snaga sustava zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama.
• Razvijati strategiju zaštite sustava, mreža i objekata koji čine kritičnu
infrastrukturu u cilju osiguranja kontinuiteta njihova djelovanja i u uvjetima
katastrofa.
• Razvijati i provoditi programe osposobljavanja operativnih snaga zaštite na
razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 67
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
V ZEMLJOVIDI
PRILOG BROJ 1: Položaj Općine Zadvarje unutar Županije Splitsko-dalmatinske
PRILOG BROJ 2: Kulturna baština Općine Zadvarje
PRILOG BROJ 3: Dalekovodi i transformatorske stanice
PRILOG BROJ 4: Infrastrukturni sustavi na području Općine Zadvarje
PRILOG BROJ 5: Općina Zadvarje – zone ugroze
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 68
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
VI PRILOZI PROCJENE
A. Položaj i karakteristike područja općine Zadvarje
1. Područje odgovornosti nositelja planiranja
1.1. Položaj i površina prostora
Općina Zadvarje, približne veličine kopnenog dijela 13,22 km2 i 277 stanovnika u
2001. godini, ima prosječnu gustoću naseljenosti od 20,95 st / km2. Jedino statističko
naselje u obuhvatu Prostornog plana je naselje Zadvarje. Općina Zadvarje je
smještena u obalnoj mikroregiji Splitsko-dalmatinske županje, između Općine Omiš i
Brela, u uvali Vruja od koje se prostire preko prijevoja Dubci ka unutrašnjosti do
granice s Općinom Šestanovac. Na moru je razgraničena s Općinom Selca. Obalni
dio Općine u dužini od oko 4 km, se nalazi u uvali Vrulja koji je, po svojoj
specifičnosti, morski dio, zaštititi u kategoriji (hidrološkog) spomenika prirode. U
blizini uvale Vrulja obale se visoko i strmo izdižu iznad površine mora, a dno se pod
istim kuton nagiba (i do 90º) spušta u veće dubine (i do 60º). Ovakva obala u našem
priobalju je jedinstveno stanište za razvoj biocenoza okomitih podvodnih klifova i
razvoj živog svijeta u području podvodnih izvora slatke vode-vrulja. Od ostalih
specifičnosti ističe se rijeka Cetine, sa svojim kanjonom, a posebnom slapom
Gubavica kao najvećim u državi. Danas, općina Zadvarje nema toliki prometni značaj
kao u povijesti. Dovršetkom autoceste do čvora Šestanovci i planom izgradnje brze
ceste Šestanovac-Dubci-Brela, Općina će dobit na dodatnom značaju koji je oduvijek
povijesno imala ( V ZEMLJOVIDI Prilog broj 1).
Općina Zadvarje, položajno i funkcijski pripada mikroregiji obalnog područja
Županije i unutar nje prostornoj cjelini Makarskog priobalja. U odnosu na prostorne
sustave Županije, prostor općine Zadvarje ističe se:
•
•
•
•
•
manje lokalno (poticajno) razvojno središte, koje zahtijeva kompletiranje
funkcija uprave, školstva, kulture, zdravstva, financijskih usluga, opskrba i
športa.
kao specifično malo (potencijalno) gospodarsko središte; uz već
postojeće gospodarske djelatnosti kao što je elektroprivreda, tvornica trikotaže
«Galeb», paniranom izgradnjom gospodarskih zona moguće je pretpostavljati
daljnji gospodarski razvoj općine
potencijalno turističko središte Županije i Makarskog priobalja, koje
zahtjeva izgradnju smještajnih kapaciteta unutar naselja, potenciranje
prirodnih resursa Cetine i Vruje.
kao prepoznatljiv urbani i ruralni prostor tj. prostor jedinstvenih
krajobraznih karakteristika i specifičnog identiteta; naselje se razvija
longitudinalno uz državnu cestu i uz kanjon rijeke Cetine.
U donjoj tablici dat je osnovni prikaz stanja u prostoru općine Zadvarje.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 69
Tablica broj 27: Osnovni podaci o stanju u prostoru
Naziv Županije
Površina
STANOVNICI
STANOVI
DOMAĆINSTVA
Popis
2001.
Popis 1991.
Popis 2001.
Popis 1991.
Popis 2001.
Popis
1991.
Gustoća
naseljenosti
km²
%
Broj
%
Broj
%
Broj
%
Broj
%
Broj
Broj
Broj stan/km²
SPLITSKODALMATINSKA
4523,64
100,00
474019
100
463676
100
172726
100
190429
100
140481
144366
105,47
Općina Zadvarje
Ukupno
13,22
0,29
292
0,06
277
0,06
195
0,001
168
0,001
97
84
20,95
Zadvarje
13,22
0,29
292
0,06
277
0,06
195
0,001
168
0,001
97
84
20,95
Izvor: PPU općine Zadvarje, 2006. godina
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
1.2. Reljef
Općina Zadvarje je smještena u obalnoj mikroregiji Splitsko-dalmatinske županije,
između Općine Omiš i Brela, u uvali Vruja od koje se prostire preko prijevoja Dubci
ka unutrašnjosti do granice s Općinom Šestanovac. Na moru je razgraničena s
Općinom Selca. Obalni dio Općine u dužini od cca 4 km, se nalazi u uvali Vrulja koji
je, po svojoj specifičnosti, morski dio, zaštititi u kategoriji (hidrološkog) spomenika
prirode. U blizini uvale Vrulja obale se visoko i strmo izdižu iznad površine mora, a
dno se pod istim kuton nagiba (i do 90º) spušta u veće dubine (i do 60º). Jednim
dijelom Općina ulazi u Park prirode Biokovo, na prijevoju Dubci koji je od povijesnog
značaja. To je i danas jedino mjesto, uz planinu Biokovo, koji povezuje obalni i
zaobalni dio Županije i dalje sve do Bosne. Velika površina ogoljenog krša i oskudica
plodnih tala i vode, posljedica je u prvom redu vapnenačko-dolomitskog litološkog
supstrata i s tim u vezi krškog, izrazito vodopropusnog karaktera područja, odnosno
za takva područje tipičnog procesa „krške erozije“ gdje se tlo ispire u pukotine u
razlomljenom krškom reljefu.
1.2.1. Hidrološki pokazatelji
Na području općine jedini recipijent je rijeka Cetina dok bujičnih voda nema. Rijeka
od brane Prančevići, odnosno dio voda Cetine skreće dovodnim kanalom do HE
Zakučac, a dio vode nastavlja teći prirodnim kanjonskim koritom do Zadvarja
odnosno do HE Kraljevac. Rijeka Cetina je tipičan kraški vodotok čiji se sliv i korito
oblikovalo u prostoru izrazito razvijenog dinarskog krša. Obalni pojas koji je pod
hidrološkim utjecajem (podzemne vode) rijeke Cetine duljine je oko 30 km. U
središnjem dijelu ovog prostora nalazi ušće rijeke Cetine. Obala je razmjerno ravna
bez izraženih uvala ili zaljeva.
1.2.2. Dužina morske obale i njena obilježja
Obalni dio Općine u dužini od cca 4 km, se nalazi u uvali Vrulja koji je, po svojoj
specifičnosti, morski dio, zaštititi u kategoriji (hidrološkog) spomenika prirode. U
blizini uvale Vrulja obale se visoko i strmo izdižu iznad površine mora, a dno se pod
istim kuton nagiba (i do 90º) spušta u veće dubine (i do 60º). Uz taj dio obale ne
odvija se nikakav pomorski promet niti ima luka ili lučica koji bi služili za pristanak
brodova ili nekih drugih plovila a također nema nikakve gospodarske aktivnosti niti
bilo kojih gospodarskih objekata.
1.2.3. Geološko - pedološki pokazatelji
Područje terena Splitsko-dalmatinske županije pa tako i područje općine Zadvarje
izgrađuju sedimentne stijene čija je starost u rasponu od trijasa do kvartara. Trijeski
sedimenti zastupljeni su tinjčevim škriljevcima, vapnencima i pješčenjacima. Jurske
su naslage zastupljene vapnencima s lećama dolomita, dobro slojevitim vapnencima
i dolomitima, debelo slojevitim vapnencima. Sedimenti jure izgrađuju dio šireg
područja grebena Biokova. Kredne naslage (donja kreda) je zastupljena bazalnim
vapnenačkim brečama i dobro slojevitim vapnencima na padinama Biokova. Gornja
je kreda zastupljena vapnencima i dolomitima različite debljine slojeva, a izgrađuje
veći dio kopnenog područja. Naslage tercijara izgrađuju širi obalni pojas.
U terenu su egzodinamski faktori (sunčanosti, voda, snijeg, led, vjetar, organizmi)
rezultirali pojavama kao što su: abrazija (uz neuređenu obalu mora), erozija uz korito
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 71
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
rijeke Cetine. Prema starosti, to su naslage paleogena i neogena. Paleogen je na
području zastupljen liburnijskim, eocenskim i oligocenskim naslagama. Nalazimo ih
zajedno s foraminiferskim vapnencima, vrlo male su debljine, a u višim dijelovima
prelaze u lapore. Flišne naslage izgrađuju jugozapadne padine Biokova te obalno
područje. Zastupljene su izmjenom breča, brečokonglomerata, pješčenjaka,
detritičnih vapnenaca i lapora. Približna debljina flišnih naslaga iznosi oko 800 m.
Kvartarne naslage su pretežito zastupljene diluvijalnim brečama, zemljom crvenicom
(u poljima i vrtačama) i aluvijalnim nanosom. U zabiokovlju su izdvojene manje
pojave paleogenskih foraminiferskih vapnenaca, koji slijede na gornjokrednim
vapnencima. Očita je velika raznolikost tipova tala i mozaičnost zemljišnih areala što
je rezultat velike varijabilnosti osnovnih čimbenika tvorbe tala – u prvom redu
geološko-litološke podloge, geomorfologije, hidrologije, klime i antropogenog
utjecaja. U priobalju pa tako i na području Općine Zadvarje prevladavaju
antropogena terasirana tla, napuštena terasirana tla i tla polja na flišnim laporcima i
karbonatnim pješćenjacima i kvartarnim nanosima. Najvrijednije poljoprivredne
površine su koluvijalna i aluvijalna tla kraških polja, a potom i antropogenizirana tla
(nastala od crvenice i smeđih tala) zaravni, dolaca i vrtača. Tradicionalna mjera
očuvanja tala – posebno u uvjetima poljoprivredne proizvodnje, kojom se narušava
prirodni vegetacijski pokrov kojim se tlo stabilizira – je „sveprisutno“ terasiranje.
1.2.4. Meteorološki pokazatelji
Klima je jedan vrlo bitan čimbenik koji utječu na morfologiju tla, vodene tokove,
genezu i plodnost tla, a time i na rasprostranjenost biljnog pokrivača. Ovo područje
obilježava mediteranska klima, sa periodom ljetne suše, nepovoljnog rasporeda
oborina tijekom godine, semihumidne klime zbog inklinacije primorskih obronaka, te
izrazitog eolskog utjecaja (naročito bura). Pošto se Općina nalazi u obalnom i
zaobalnom području, za opis klime uzeti su podaci meteoroloških stanica Makarska i
Imotski. Srednje vrijednosti klimatskih faktora date su za period motrenja i mjerenja
od 1952-1989. Za sagledavanje klimatskih uvjeta, period od 27 godina je dovoljan za
prikaz osnovnih klimatskih pokazatelja. U širem smislu možemo reći da ovo područje
ima mediteranski tip klime, koja po Köpenovoj razdiobi spada u prijelaznu maritimnu
klimu sa oznakom:
-C s a k – prijelazna maritimna sredozemna klima sa suhim vrućim ljetom
-C- umjereno topla klima(srednja temperatura najhladnijeg mjeseca između +18 i -2o
-s-suho razdoblje ljeti
-a-srednja temperatura najtoplijeg mjeseca viša od 22o C
-k-hladno (srednja godišnja temperatura niža od 18oC, a najtoplijeg mjeseca viša od
18oC)
Tablica broj 28: Srednja mjesečna i godišnja temperatura
srednja mjesečna i godišnja temperatura
Stanica
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
Makarska
8,6
9,0
10,7 14,6 18,4 22,5 25,1 24,9 21,3 16,7 13,0 10,6 16,2
Imotski
4,7
5,4
8,2
12,1 16,8 20,5 23,8 23,9 19,8 14,7 9,3
XII
7,1
god.
13,8
Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 19992008. godine
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 72
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Tablica broj 29: Apsolutne i srednje temperature po godišnjim dobima
Apsolutne temperature u
Srednje temperature po godišnjim dobima u oC
o
C
minimum
maksimum proljeće
Ljeto
jesen
zima
Makarska
/
39,0
14,6
24,2
17,0
9,4
Imotski
-12,0
38,0
12,4
22,7
14,6
5,7
Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 1999-2008.
godine
stanica
Tablica broj 30: Naoblaka po mjesecima
Stanica
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
god.
Makarska
5,6
5,3
4,7
3,8
3,7
2,4
1,6
1,2
2,4
3,7
4,9
5,6
3,7
Imotski
6,4
6,2
5,5
5,6
5,5
4,3
3,1
2,5
4,1
5,2
6,3
6,4
5,1
Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 1999-2008.
godine
Tablica broj 31: Srednji broj oblačnih dana
srednji broj oblačnih dana (srednja dnevna naoblaka veća od 80%)
Stanica
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII IX
X
XI
XII
god.
Makarska 6,3
6,8
6,4
4,5
3,7
1,4
0,3
0,0
1,0
3,9
6,3
9,3
49,9
Imotski
13.7 12,3 11,1 8,7
8,2
4,2
2,0
1,8
5,1
11,4 13,0 14,2 105,7
Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 1999-2008.
godine
Tablica broj 32: Srednji broj vedrih dana
srednji broj vedrih dana (srednja dnevna naoblaka manja od 20%)
Stanica
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
god.
Makarska 8,3
8,5
10,9 10,1 11,8 15,5 20,2 25,0 16,5 13,4 6,1
6,1
152,4
Imotski
5,6
6,1
7,5
6,3
5,8
7,8
14,4 16,1 12,0 10,4 5,5
5,9
103,4
Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 1999-2008.
godine
Tablica broj 33: Srednji broj dana s jakim vjetrom
srednji broj dana s jakim vjetrom (>6bofora)
Stanica
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
god.
Makarska
5,4
4,0
2,7
5,2
2,9
1,9
1,1
1,3
2,0
4,6
2,6
5,0
38,7
Imotski
3,4
3,2
2,6
1,6
1,0
1,2
1,9
2,4
1,5
1,8
2,1
1,4
24,1
Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 1999-2008.
godine
Tablica broj 34: Srednji broj dana sa olujnim vjetrom
srednji broj dana s olujnim vjetrom (>8bofora)
Stanica
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII IX
X
XI
XII
god.
Makarska 0,1
0,3
0,1
0,7
0,1
0,8
0,4
0,3
0,3
0,7
0,7
0,4
4,4
Imotski
0,5
0,4
/
0,1
0,1
/
0,2
/
/
/
0,4
0,2
1,9
Izvor: DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 1999-2008.
godine
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 73
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Na području općine Zadvarje pretežito vladaju umjerene temperature. Najviše pojavne
apsolutne temperature su u srpnju i dosežu preko 39°C u priobalnom dijelu općine,
dok je u zaobalnom 38ºC dok velikih hladnoća nema. Temperature ispod 0ºC su
rijetke, a ukoliko se pojave u prosjeku traju manje od jednog tjedna i to u zaobalnom
dijelu općine. Srednja godišnja temperatura zraka za priobalno područje iznosi
16.2ºC., a u zaobalnom je 13.8ºC a srednja mjesečna temperatura se ne spušta ni u
jednom mjesecu ispod 8ºC u najhladnijem periodu ima dana kad temperatura pada
ispod 0ºC, što je češća pojava u zaobalnom dijelu općine. Prosječno je godišnje 49.9
dana oblačno vrijeme u priobalnom dijelu općine, dok je u zaobalnom dijelu takvih
105.7 dana godišnje. Vedrih dana u priobalnom dijelu je 152.4 dana godišnje a u
zaobalnom ih ima 103.4 dana. Vjetrovitih je 43.1 dan godišnje u priobalnom dijelu
općine, dok je u zaobalnom dijelu vjetrovitih 26 dana. Jak vjetar > od 6 bofora puše u
priobalnom dijelu 38.7 dana godišnje, dok u zaobalnom dijelu puše 24.1 dan. Olujni
vjetar >8 bofora puše u priobalnom dijelu općine 4.4 dana godišnje, a u zaobalnom
dijelu samo 1.9 dana. U nižim predjelima mraz je razmjerno rijetka pojava pa nema
većeg utjecaja na vegetaciju.
Najčešći vjetrovi su slijedeći:
•
Maestral - puše pretežito ljeti
•
Bura
- puše pretežito zimi
•
Jugo
- puše povremeno tijekom cijele godine
Maestral
Na Jadranu je tipičan vjetar ljetnog razdoblja. Maestral je vjetar lijepog vremena i
javlja se samo uz vedro nebo. Izostanak maestrala pretkazuje dolazak depresije.
Počinje sredinom svibnja i traje do sredine rujna. Puše danju, počinje puhati oko 9-11
sati, a prestaje zalaskom Sunca. Najčešće puše kao slab vjetar (do 5.4 m/s).
Bura
Je hladan, jak i izrazito mahovit (refulan) vjetar iz smjera NE, tipičan za priobalno
područje. Brzina bure je najveća u priobalnim područjima i prema pučini postupno
slabi. Bura je posebno jaka u predjelima planinskih prijevoja općina je omeđena sa
planinama Mosorom i Biokovom. Karakterističan predznak puhanja bure je pojava
oblaka (“kapa”) na vrhovima planinskih lanaca preko kojih se prelijeva hladni zrak.
Na području Zadvarja i njenih naselja bura je jaka u mjesecima prosinac, siječanj i
travanj.
Bura je vjetar hladnog doba godine, ali se pojavljuje na području općine i ljeti sa
znatno manjim vremenom trajanja i obično je manje brzine. Kao i svi vjetrovi i bura
ima svoj dnevni hod. Maksimalnu brzinu razvija u jutarnjim satima (oko 3 sata), oko
podne slabi, a predvečer (zalaskom Sunca) ponovo jača.
Jugo
Je topao i vlažan vjetar koji puše od ESE do SSE smjera. Ljeti je također moguća
pojava juga, ali slabijeg intenziteta i traje 1-2 dana. U jesensko-zimskom razdoblju
jugo dostiže i olujne jačine, a može trajati od 2 do 6 dana. Prvi predznak juga,
kojemu obično prethode tišina i promjenljivi slabi vjetrovi, jest sumaglica i mutan
horizont u SE dijelu. Atmosfera postaje neprozirna, a vidljivost je i danju ograničena.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 74
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Tablica broj 35: Beaufortova ljestvica ( mjerne jedinice snage vjetra )
Beauforti ( Bf )
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
Naziv
tišina
lagan povjetarac
povjetarac
slab vjetar
umjeren vjetar
umjereno jak vjetar
jak vjetar
vrlo jak vjetar
olujni vjetar
oluja
jaka oluja
orkanski vjetar
orkan
Razred brzine ( m/s )
0.0 – 0.2
0.3 – 1.5
1.6 – 3.3
3.4 – 5.4
5.5 – 7.9
8.0 – 10.7
10.8 – 13.8
13.9 – 17.1
17.2 – 20.7
20.8 – 24.4
24.5 – 28.4
28.5 – 32.6
32.9 – 36.9
Izvor: Procjena ugroženosti RH, Zagreb, 2009. godina
N
Imotski
zima
NW
NW
NE
18.1%
%
W
E
NE
W
10%
20%
SE
SW
20%
S
S
N
NW
W
NE
NE
NW
E
W
10%
SE
SW
20%
S
S
N
NW
W
NE
E
17.3%
tišina
10%
SW
SE
30%
30%
Imotski
godina
E
18.4%
10%
20%
N
Imotski
jesen
16.5%
SW
SE
30%
30%
Imotski
ljeto
E
16.0%
10%
SW
N
Imotski
proljeće
20%
30%
S
slab vjetar ( 1-3 Bf )
SE
umjeren vjetar ( 4-5 Bf )
jak vjetar ( >5 Bf )
Slika broj 11: Godišnja i sezonske ruže vjetrova, Izvor: DHMZ, Mjerne postaje,
Imotski i Makarska za razdoblje od 1999-2008. godine
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 75
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Bura je vjetar hladnog doba godine, ali se pojavljuje i ljeti sa znatno manjim
vremenom trajanja i obično je manje brzine. Kao i svi vjetrovi i bura ima svoj dnevni
hod. Maksimalnu brzinu razvija u jutarnjim satima (oko 3 sata), oko podne slabi, a
predvečer (zalaskom Sunca) ponovo jača. U slijedećoj tablici prikazana je prosječna
učestalost dominantnih vjetrova na ovom području:
Tablica broj 36: Prosječna učestalost dominantnih vjetrova
Jugo
Bura
Maestral
Levant
36%
31%
27%
6%
Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 19992008. godine
Tablica broj 37: Srednja mjesečna i godišnja količina oborina
srednja mjesečna i godišnja količina oborina
Stanica
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
god.
Makarska
118
75
74
83
68
57
27
30
95
113
146
190
1076
Imotski
137
119
86
95
84
66
39
42
104
142
197
199
1310
Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 19992008. godine
Tablica broj 38: Srednja vrijednost količine oborina po godišnjim dobima
Srednja vrijednost količine oborina po godišnjim dobima
Stanica
proljeće
ljeto
jesen
zima
Makarska
225
114
354
383
Imotski
265
147
443
455
Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 19992008. godine
Tablica broj 39: Najveća količina oborina
Najveća količina oborina (mm)
Stanica
I
II
III
IV
Makarska
86,0
45,0 30,5
Imotski
54,8
66,1 52,2
V
VI
VII
VIII
IX
138,0 52,4 47,0
29,0
65,0
50,2
47,6
52,6
44,3 56,2
X
XI
XII
135,0 65,9
70,8
120,1
77,0
84,2
107,2 78,4
XI
Srednji broj dana s kišom (0,1 mm)
Stanica
I
Makarska
Imotski
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XII
god.
10,9 9,5
9,5
9,3
8,2
5,8
4,6
3,9
6,3
10,8 13,2 13,7 105,7
10,2 9,3
9,0
9,9
10,4 8,9
5,8
4,7
7,1
10,2 12,7 14,1 112,3
Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 19992008. godine
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 76
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Tablica broj 40: Srednji broj snježnih dana
Srednji broj snježnih dana (0,1 mm)
Stanica
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
god.
Makarska
0,7
0,6
0,6
/
/
/
/
/
/
/
/
/
1,9
Imotski
2,3
2,7
1,2
0,4
/
/
/
/
/
/
0,2
0,9
7,7
Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 19992008. godine
Iz gornjih tablica vidi se da srednja mjesečna i godišnja količina oborina u priobalnom
području općine iznosi 1 076 mm/m, u zaobalnom području iznosi 1 310 mm/m. Po
godišnjim dobima u priobalnom području najveća količina oborina padne zimi i iznosi
383 mm / m a zaobalnom području zimi količina oborina iznosi 455 mm / m. Nadalje
se vidi da je maksimalna količina oborina pada u priobalnom području općine u
mjesecu travnju i iznosi 138.o mm / m, dok u zaobalnom području količina padalina
iznosi 107.2 mm / m. Srednji broj dana godišnje sa kišom (> o.1 mm) u priobalnom
području općine iznosi 105.7 dana, u zaobalnom dijelu općine srednji broj dana
godišnje iznosi 112.3. Kada je u pitanju srednji broj snježnih dana (> 0.1 mm) u
priobalnom području iznosi 1.9 dana godišnje, dok u zaobalnom području taj broj
srednjih snježnih godišnjih dana iznosi 7.7.
TWH – indeks osjeta ugodnosti
Osjet ugodnosti prema TWH indeksu predstavlja indeks koji međusobno povezuje
više klimatoloških podataka (brzinu vjetra, temperaturu zraka, temperaturu mokrog
termometra i tlak zraka). Indeks je predstavljen opisno u 9 razreda osjeta ugodnosti:
izvanredno hladno, vrlo hladno, hladno, svježe, ugodno, toplo, vruće, vrlo vruće,
izvanredno vruće. Sezonski osjet ugodnosti prema TWH indeksu pokazuje da je
proljeće svježe na svim područjima Županije Splitsko-dalmatinske, ljeto je toplo, u
općini Zadvarje vrlo vruće, jesen je vrlo blago topla a zima je ugodna.
Tablica broj 41: Sezonski i godišnji osjet ugodnosti prema TWH indeksu –
Sezonski i godišnji osjet ugodnosti prema TWH indeksu
ZIMA
PROLJEĆE LJETO
JESEN
TWH indeks
hladno
svježe
toplo
ugodno
Sezonski i godišnji stupanj dana grijanja i hlađenja
ZIMA
PROLJEĆE LJETO
JESEN
grijanje
979,2
389,5
3,2
288,6
(<15.5°C)
hlađenje (>27° 0,0
0,0
1,6
0,0
C)
Povratni period (Tgod) apsolutne maksimalne dnevne količine oborine
Povratni period
Apsolutna maksimalna vrijednost
77 godina
127,4 mm
Povratni period apsolutne maksimalne temperature zraka
Povratni period
Apsolutna maksimalna vrijednost
78 godina
39°C
Povratni period apsolutne minimalne temperature zraka
Povratni period
Apsolutna minimalna vrijednost
77 godina
0°C
GODINA
ugodna
GODINA
1660,5
1,6
Izvor : DHMZ, meteorološke mjerne postaje Imotski i Makarska za razdoblje od 19992008. godine
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 77
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Najveće količine oborina pojavljuju se tijekom jeseni i zime, međutim najmanje
oborina padne tijekom ljetnog razdoblja (lipanj i srpanj mjesec). Na području općine
je izmjerena najveća dnevna količina oborine i iznosi 117.4 mm. Broj dana s kišom
odnosno sa snijegom predstavlja broj dana kada je izmjerena dnevna količina
oborina bila >= 0.1 mm. Kiša najčešće pada na području općine u jesen i zimu,
prosječno 105.7 dana godišnje, dok snijeg pada prosječno 1.9 dana s dnevnom
količinom oborina većom >= 0.1 mm. Područje općine ima najveću količini oborina na
prijelazu iz jeseni u zimu, kao posljedica ciklonalne aktivnosti. Prosječno godišnje
padne cca 1076 mm oborina, što daje prosječnu mjesečnu vrijednost od 89.6 mm/m².
2. Stanovništvo
2.1. Broj stanovnika
Stanovništvo je temeljni čimbenik društvenog, gospodarskog i kulturnog života i
razvitka svakog društva. Ono je osnovna proizvodna snaga, nezamjenjiv element
gospodarskih procesa, jer njegova brojnost, znanje i napori uvjetuju strukturu,
organizaciju i ukupnu efikasnost tih procesa. S druge strane, stanovništvo daje krajnji
smisao gospodarskim procesima koji određuju njegovu materijalnu osnovu opstanka
i razvitka, jer proizvedena dobra služe zadovoljavanju raznovrsnih potreba
stanovništva, a potrošnja je krajnji smisao proizvodnje. Zato se razmatranja o
gospodarstvenom razvitku ne mogu odvojiti od stanovništva kao njihova bitnog
okvira. Formiranje i korištenje radnih resursa društva jedan je od osnovnih problema
društvene reprodukcije i razvitka, te planiranje društvenog i gospodarskog razvitka
mora kao svoj bitni element uključiti i analizu raspoloživih radnih resursa i način
njihove uporabe. Prema podacima popisa stanovništva 2001. godine u općini
Zadvarje, koje se prostire na 13,22 km2 ili 0,29% površine Splitsko-dalmatinske
županije, živjelo je 277 stanovnika, odnosno 0,06 % stanovništva Splitskodalmatinske županije a koji prikaz se daje u sljedećoj tablici.
Tablica broj 42: Stanovništvo Zadvarja u okviru Splitsko-dalmatinske županije
Područje
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
2001.
Općina
719
597
431
293
292
277
Zadvarje
Splitskodalmatinska
313.277 338.005 389.277 436.680 474.019 463.676
županija
Udio općine u %
0,230
0,177
0,111
0,067
0,062
0,060
Izvor: Popisi stanovništva, 2001. godina
Tablica pokazuje u vremenskom nizu od 1953.-2001. godine konstantno apsolutno
smanjenje broja stanovnika Općine Zadvarje, ali i relativno smanjenje udjela
stanovnika Općine u odnosu na broj stanovnika Splitsko-dalmatinske županije.
Brojčani odnos posebno je nepovoljan za Općinu Zadvarje u razdoblju 1953.-1981.
god, a nakon toga negativni trendovi broja stanovnika u Općini Zadvarje skoro su
identični onima na razini Županije. Ukupno stanje i kretanje stanovništva na jednom
području rezultanta je razine i tendencije razvoja komponenti prirodnog i mehaničkog
kretanja stanovništva (nataliteta, mortaliteta, imigracije, emigracije). Ono je, dakle,
agregatni izraz zajedničkog kretanja ovih veličina u prošlosti i sadašnjosti. To iziskuje
složeni pristup praćenju i proučavanju demografskog procesa, jer demografski razvoj
ne ovisi samo o procesima na njenom području, već i o funkcijama i demografskim
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 78
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
kretanjima širih prostora. Izvori priraštaja stanovništva su u prirodnom i mehaničkom
kretanju. Praćenje i izučavanje demografskih procesa je složeno jer demografska
kretanja ne ovise samo o funkcijama koje se obavljaju na području današnjeg
Općine, već i o funkcijama i kretanjima širih prostora, te šire regije (Splitskodalmatinske županije). Stanovništvo Općine Zadvarje različito se kretalo u pojedinim
međupopisnim razdobljima (1857 - 2001), do 1931. godine raste, da bi u svim
kasnijim popisnim godinama imalo trend opadanja broja stanovnika. U sljedećoj
tablici dan je prikaz broja stanovnika svih naselja u sastavu Općine Zadvarje.
Popis 1880.
Popis 1890.
Popis 1900.
Popis 1910.
Popis 1921.
Popis 1931.
Popis 1948.
Popis 1953.
Popis 1961.
Popis 1971.
Popis 1981.
Popis 1991.
Popis 2001.
1
Popis 1869.
Zadvarje
Popis 1857.
Naselje
Tablica broj 43: Stanovništvo Općine Zadvarje po popisnim razdobljima
371
-
455
233
543
695
803
920
744
719
597
431
293
292
277
371
-
455
233
543
695
803
920
744
719
597
431
293
292
277
Izvor: Popisi stanovništva (1857.-2001. godine)
2.2. Struktura radne aktivnosti
Popisom stanovništva 2001. zaposlena prema pretežitoj aktivnosti je bila 74 osobe.
Od toga u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva 2, prerađivačke industrije 12,
opskrbe električnom energijom, vodom i plinom 22, građevinarstva 1, trgovine na
veliko i malo-popravak motornih vozila i motocikla-predmeti za osobnu upotrebu i
kućanstvo 7, hoteli i restorani 2, prijevoza-skladištenja-veza 5, poslovanja
nekretninama-iznajmljivanjem-poslovnim uslugama 2, javne uprave i obraneobveznog socijalnog osiguranja 2, obrazovanja 7, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj
skrbi 6, ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima 2 i
nepoznatom djelatnošću 2.
Tablica broj 44: Stanovništvo kao gospodarski potencijal
Radni
Aktivno
kontigent stanovništvo Zaposleni Zaposleni Poljoprivrednic
2001.
2001.
1991.
2001.
i 1991.
Naselje
Općina
Zadvarje
158
97
79
Izvor: Popisi stanovništva 2001. godine
ALFA ATEST d.o.o.
74
Poljoprivre
dnici 2001.
6
3
Stranica 79
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Tablica broj 45: Stanovništvo prema aktivnosti
Godina Pokazatelj Ukupno
Aktivno
Svega Obav.
zan.
2001.
Broj
277
97
74
Udio
43,06
34,68
Izvor: Popis stanovništva 2001.godine
Osobe s Uzdržava
osobnim
no
prihodom
86
94
32,94
24,00
Udio aktivnog u
ukupnom
stanovništvu
35,02
Radni kontingent je prema popisu iz 2001. godine iznosio ukupno 158 osoba,
odnosno čini 57,04% ukupnog stanovništva, na razini Splitsko-dalmatinske županije
je 63,92%. Iznos stope aktivnosti u 2001. godini od 61,39% radnog kontingenta, koji
se s obzirom na stalni pad gospodarskih aktivnosti i zaposlenosti stalno smanjivao,
ukazuje da postoje značajne rezerve za povećanje uključenosti radne snage na
tržište rada. Naime, u izrazito povoljnim uvjetima stopa aktivnosti doseže vrijednost
do 80%. Poljoprivrednog stanovništva gotovo da nema, ima svega troje popisnika.
2.3. Dobna i spolna struktura stanovnika
Prirodni priraštaj Općine Zadvarje daje u cijelosti sliku nepovoljnog demografskog
stanja. Kratkoročna i direktna posljedica je odlazak primarno mlađih dobnih kohorti,
što se naknadno odražava kroz smanjen broj stanovništva prouzročen smanjenjem
nataliteta. Donja slika prikazuje dobnu i spolnu strukturu stanovništva Općine
Zadvarje.
Nepoznato
95 i više
90-94
85-89
80-84
75-79
70-74
65-69
60-64
55-59
50-54
45-49
40-44
35-39
30-34
25-29
20-24
15-19
10-14
5-9
0-4
Sveukupno
Muškarci
Žene
0
5
10
15
20
25
Slika broj 12: Dobna i spolna struktura stanovništva općine Zadvarje, Izvor: Popis
stanovništva 2001. godina
Slika jasno ukazuje i na karakteristike emigracijskog razvoja Općine Zadvarja zbog
strmijeg piramidnog oblika, odnosno relativno nesrazmjerno manjih mlađih skupina u
odnosu na brojnije starije skupine. Dobno-spolna piramida poremećena je na štetu
mladih dobnih skupina. Opća slika dobne skupine naselja je zabrinjavajuća. Uzroci i
posljedice su poznati, a iz odnosa skupine mladog stanovništva proističu i radni i
vitalni kontingent. U ovoj situaciji je odgovarajuće pomlađivanje prijeko potrebno, ali i
vrlo teško. Da bi došlo do šire baze i normalnije strukture, potrebni su zahvati širokih
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 80
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
razmjera od čisto gospodarskih, vezanih za mogućnost zapošljavanja i materijalne
sigurnosti do zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i dr.
Tablica broj 46: Velike dobne skupine
Općina
0–19
2001.
%
2001.
Zadvarje
74
27
129
Izvor: Popis stanovništva, 2001. godine
20–59
%
46
>60
2001.
%
74
27
Dobna struktura stanovništva općine Zadvarje je dosta nepovoljna. Utjecaj dobne
strukture stanovništva na budući demografski razvitak proizlazi iz njene uzročnoposljedične veze s komponentama prirodnog kretanja stanovništva, kao i iz
povezanosti s migracionim kretanjima te ostalim strukturama stanovništva. Obzirom
da je na području općine Zadvarje koeficijent starosti veoma nepovoljan (26.7 u
2001. godini) čime je pređena granična vrijednost od 12, a indeksa starosti 100 čime
je pređena granična vrijednost od 40, riječ je o dosta starom stanovništvu na
području općine, što je moguće da implicira negativnu tendenciju demografskog
razvoja. Koeficijent starosti pokazuje udio osoba starih 44 i više godina u ukupnom
stanovništvu. Indeks starosti ili indeks starenja je odnos između broja starih 44 i više
godina prema broju stanovnika starih 0-20 godina. Njegova kritična vrijednost iznosi
40% ili 0,40. Smatra se kada indeks starenja prijeđe tu vrijednost da je dotično
stanovništvo već zašlo u proces starenja.
Općina
Zadvarje
40,8
Koeficijent starosti
2001.
Indeks starenja 2001.
Prosječna starost
2001.
Naselje
Tablica broj 47: Koeficijent i indeks starosti
100,0
26,7
Izvor: Popis stanovništva 2001. godina
2.4. Dobna i spolna struktura zaposlenih osoba
Iz analize aktivnosti stanovništva vidljivo je da udio aktivnog stanovništva u ukupnom
stanovništvu u 2001. godini iznosi 35,02 % (žena svega 25,36 %). Od 97 aktivnih
stanovnika njih 74 (ili 76%) obavlja zanimanje. Od ukupnog broja stanovnika na
mlađe dobne skupine (do 15 godina) otpada 52 stanovnika ili 18,8%, na donje
skupine od 15 do 65 godina, koje obuhvaćaju radno aktivno stanovništvo, otpada 167
stanovnika ili 60, 3%, a na starije dobne skupine iznad 65 godina 58 stanovnika ili
28,1 %. Na zavod za zapošljavanje prijavljene su 43 osobe. Stvarni broj
nezaposlenih, koji nisu u evidenciji zavoda, je znatno veći. Od ukupnoga broja
nezaposlenih na muškarce otpada 22 osoba, a na žene 21 osobe. Budući da je
obrazovanje bitan način specijalizacije za obavljanje kompliciranog rada, ono je
ujedno i pretpostavka i posljedica promjena u strukturi stanovništva prema aktivnosti,
djelatnosti i zanimanju koje nastaju usporedno sa gospodarskim razvojem, odnosno
kvaliteta ljudskih resursa koja se odražava kroz obrazovnu strukturu stanovništva i
njezino kretanje osigurava značajne razvojne potencijale, no sve brži tehnički progres
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 81
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
zahtijeva sve kvalitetnije formalno obrazovanje i organizaciju i poticanje
kontinuiranog obrazovanja uz rad. U donjoj tablici dat je pregled stanovništva po
osnovi stečene školske spreme.
Tablica broj 48: Udio stanovništva po školskoj spremi
Bez škole
Osnovna
Srednja
Općina/općina Naselja
2001.
škola 2001. škola 2001.
Zadvarje
1
3
45
100
%
1,8
26,3
58,4
Izvor: Popis stanovništva 2001. godine
VŠS
2001.
8
4,7
VSS
2001.
15
8,8
Iz tablice se vidi da je stanovništvo općine Zadvarje uglavnom završilo srednju školu,
uz vrlo mali udio onih koji su bez škole.
2.5. Kategorije ukupnog stanovništva i zaposlenih, planiranih za evakuiranje
U donjoj tablici dat je prikaz stanovništva planirano za evakuiranje na području
općine.
Tablica broj 49: Kategorije stanovništva za evakuaciju
Djeca od 0 – 10 godina
Majke u pratnji djece iz rubrike 1
Djeca od 10-14 g. starosti koji se
evakuiraju bez roditelja uz pratnju
Osobe starije od 70 godina organizirano
Bolesni, invalidni i nemoćni
UKUPNO
34
34
18
40
31
157
Iz tablice je vidljivo da je za evakuaciju planirano 157 osoba sa područja općine
Zadvarje.
2.6. Gustoća naseljenosti po jedinici površine
Prema podacima popisa stanovništva 2001. u općini Zadvarje, koje se prostire na
13,22 km2 ili 0,29 % površine Splitsko-dalmatinske županije, živjelo je 277
stanovnika, odnosno 0,06 % stanovništva Splitsko-dalmatinske županije što se i daje
u prikazu u donjoj tablici.
Tablica broj 50: Gustoća naseljenosti po naseljima
Naziv naselja
Broj stanovnika(popis
Površina (km²)
2001.g.)
Kraljevac
10
0.25
Krčići
6
0.06
Krnići
38
0.64
Krželji
32
0.48
Pejkovići
31
0.4
Santrići
8
0.12
Šodani
20
0.3
Zadvarje
132
3.0
Izvor: PPU općine, 2006. godina
ALFA ATEST d.o.o.
Gustoća (st./ km²)
40
100
59.37
66.66
77.5
66.66
66.66
44
Stranica 82
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Iz tablice je vidljiva neproporcijalna zastupljenost broja stanovnika u odnosu na
površinu po metru četvornom gdje je daleko veća površina u odnosu na broj
stanovnika općine.
Može se kazati za područje općine kako je migracija osobito mlađeg stanovništva
imala za posljedicu lošu gospodarstvenu sliku, te je stanovništvo općine u kategoriji
izrazite starosti. Samim time udio radno aktivnog stanovništva obzirom na sve gore
navedeno je nepovoljan za Općinu. Stope aktivnosti radnog kontingenta na području
općine i njenih naselja u neposrednoj su vezi sa potrebama sustava zaštite i
spašavanja. Slučaj kriznih stanja, osobito onih koja mogu imati dimenziju katastrofe,
zahtjeva angažiranje aktivnih ljudskih resursa. Stvorena slika stanja radnog
kontingenta pokazuje da na razini općine ne postoji dostatan postotak aktivnog
ukupnog ljudskog potencijala, koji bi se ovisno o potrebama sustava zaštite i
spašavanja mogli uspješno angažirati na zadacima zaštite i spašavanja.
3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš
Arheološki lokaliteti predstavljaju važan element kulturne baštine, značajan za
povijesni i kulturni identitet prostora. Upravo zbog stupnja neistraženosti arheološki
se lokaliteti svrstavaju u grupu ugroženih i najmanje zaštićenih kulturnih dobara.
Većina lokaliteta indicirana je na temelju slučajnih nalaza, geomorfoloških položaja te
povijesnih podataka. Na dosad neistraženim arheološkim lokalitetima potrebno je
provesti pokusna arheološka sondiranja, kako bi se mogle odrediti granice zaštite
lokaliteta, te provesti pokusna arheološka istraživanja na područjima koja se
namjeravaju razviti u naselja ili infra strukturalne sisteme (V ZEMLJOVIDI, PRILOG
BROJ 2).
Prostor Općine Zadvarje bogat je kulturno-povijesnim nasljeđem koje je izloženo
trajnom utjecaju i pritiscima aktivnog života. Zbog svoje je fizičke strukture osjetljivo i
sklono propadanju, pa ga se zbog očuvanja kulturološkog identiteta treba
permanentno štititi. Prostor se sastoji od raštrkanih ruralnih naselja uz trasu ceste
prema obali (Vruja), te ruralnih naselja u sjevernom prostoru općine. To je područje
koje ističe bogatstvom različitih utjecaja i neprekinutim kontinuitetom kulturnog
življenja od prapovijesti i antike do danas. Spoznaja da je arhitektonski spomenik bilo
koje vrste i značenja nedjeljivo povezan s okolinom, a time i širim regionalnim
prostorom postala je jedno od glavnih načela na kojem se zasniva suvremena teorija
zaštite kulturne baštine. Na tim je principima definiran i novi segment zaštite kulturne
baštine, a to je pojam krajolika i prostorne baštine. Uz tradicionalne pojmove zaštite
spomenika kulture i prirode, sada se ravnopravno pojavljuje i zaštita kulturnih i
prirodnih dobara, odnosno vrednovanje svih oblika proizvoda prirode i ljudske
stvaralačke djelatnosti. Smatrajući da kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja cjelinu
čiji su elementi nedjeljivi, nameće se potreba integralnog pristupa analizi i
vrednovanju prostora. Jedna od osnovnih zadaća zaštite kulturne baštine, osim
zaštite i očuvanja fizičke strukture arhitektonskog spomenika, je težnja da se spriječi
devastacija neposrednog prostora, kako bi očuvao svoje autentično okruženje, a
time i svoje prostorne vrijednosti i značenje.
U postupku obnove i konzervacije lokaliteta i spomenika mora se koristiti uobičajene
metode snimanja postojećeg stanja, dodatnih istraživanja i vrednovanja nalaza, te
projekata konzervacije i obnove. Teren oko objekata, potporni zidovi i terase moraju
se graditi tako da ne narušavaju izgled naselja (preporučljivo je korištenje
tradicionalnih rješenja, oblika i materijala, i da ne mijenjaju bitno postojeću
konfiguraciju terena, te da ne mijenjaju prirodno otjecanje vode na štetu susjednog
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 83
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
zemljišta. Treba naglasiti da prema podacima planske dokumentacije višeg reda i
očitovanja mjerodavnog Ministarstva da na području općine Zadvarje postoji
registrirano zaštićeno prirodno područje Park prirode Biokovo. Tradicijsko
graditeljstvo na području općine Zadvarje tipološki pripada jadranskoj zoni, a njegovu
osobitost čini upotreba kamena kao građevinskog materijala. Ruralne cjeline
formiraju primarna naselja – domicilna naselja sa crkvom i grobljem, te sekundarna
naselja – stočarski stanovi u kojima se boravi tijekom ljetnih izgona stoke u planinu.
Prostorni Plan uređenja općine Zadvarje određuje elemente zaštite, uređenja i
korištenja spomenika kulture, registriranih, preventivno zaštićenih, i evidentiranih od
strane Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu kulturne baštine.
Na području evidentiranih arheoloških lokaliteta i spomeničkih objekata i u njihovom
neposrednom okolišu nije dopuštena nikakva gradnja. Posebni uvjeti nadležnog tijela
za zaštitu kulturne baštine u postupku izrade UPU ili DPU ili u postupku ishođenja
lokacijske dozvole potrebni su za zahvate unutar zaštićenih cjelina ili u blizini
spomenika kulture.
Za potrebe izrade ovog plana izrađena je konzervatorska podloga kojom su
inventarizirana i vrednovana nepokretna kulturna dobra općine Zadvarje.
Nepokretna kulturna dobra sistematizirana su prema vrstama i podvrstama.
Osnovna podjela prema vrstama nepokretnih kulturnih dobara je sljedeća:
•
•
•
•
•
•
•
povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja,
povijesne građevine i sklopovi,
elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine s uređajima,
područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe
arheološka nalazišta i lokaliteti,
krajolik ili njegov dio što svjedoči o čovjekovoj prisutnosti u prostoru.
etnozone
Nepokretna kulturna dobra navedena kako slijedi, imaju svojstva kulturnog dobra, i
podliježu pravima i obvezama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, bez obzira na
njihov trenutni pravni status zaštite. Pravni status zaštite obuhvaćen je sljedećim
kategorijama:
- kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara
- preventivno zaštićeno kulturno dobro
- (evidentirano) zaštita prostornim planom
Povijesne građevine i sklopovi koji imaju pravni status registriranog kulturnog dobra
pripadaju vrsti sakralnih, i civilnih građevina. Pojedinačne građevine i sklopovi
također su vrednovani navedenim kategorijama: nacionalnog (I. kategorija),
regionalnog (II. kategorija, lokalnog (III. Kategorija značaja). Na području općine
Zadvarje nema kulturnih dobara koje bi bile vrednovane kao 0 kategorija,
internacionalnog značaja.
Urbano-ruralna naselja
Urbano-ruralno naselje Zadvarje
Urbano-ruralno naselje nastaje uz lokalnu prometnicu koja povezuje obalu sa
zaleđem. Naselje se razvija kao trgovište podno tvrđave iz razdoblja mletačko-turskih
ratova. Uz prometnicu su izgrađene kuće u nizu, sa prizemljima koja imaju trgovačku
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 84
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
ili ugostiteljsku namjenu, sa karakterističnim «vratima na koljeno». Kuće su zidane
kamenom, imaju dvostrešne krovove danas pokrivene utorenim crijepom. U središtu
naselja formiran je trg, na kojem je sačuvano postolje za štandarac.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: III. kategorija, lokalni značaj
Režim zaštite: Unutar cjeline A. zona zaštite obuhvaća stare djelomično sačuvane
tradicijske sklopove (uz glavni trg i uglavnom južno i istočno od lokalne prometnice).
B. zona zaštite uključuje povijesni prostor te ostalih dijelova naselja u kojem je
sačuvana tradicionalna parcelacija te tradicijska arhitektura, ali je djelomično
izgrađena novijim građevinama (prostor naselja uglavnom sjeverno od lokalne
prometnice). Naselje sa širim pojasom kontaktne zone treba štititi kroz urbanističke
planove. Predlaže se strogo definiranje tlocrtne dispozicije (pravokutna, nizovi),
katnost (P i P+1), materijali (kamen, tradicionalna kamena ploča, kameni pragovi
oko svih otvora i drveni zatvori). Karakterističnu tradicijsku arhitekturu i njezine
arhitektonske i ambijentalne vrijednosti potrebno je čuvati i obnavljati metodom
konzervacije i sanacije uz moguću prilagodbu u interijeru. Očuvati karakter naselja
bez povezivanja građevinskih područja. Preporuča se izrada detaljnog plana na
temelju Konzervatorskog elaborata kojim će se inventarizirati i obraditi tradicijska
arhitektura, te ponuditi rehabilitaciju spomenika.
Ruralna naselja
Zaseok Šodani
Zaseok je sagrađen južno od lokalne prometnice Gornja Brela-Zadvarje, smješten na
prisojnoj padini pod brdom Potpoletnicom. Šodani pripadaju zaseoku zgusnutog tipa
izgradnje, a ističu se kuće katnice građene lokalnim kamenom «modracem», dok je
izvorni pokrov danas uglavnom zamijenjen utorenim crijepom. U sklopu zaseoka ima
i novije izgradnje, no ona se volumenom i katnošću uglavnom prilagodila postojećim
kućama, pa sklad nije narušen.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: III. kategorija, lokalni značaj
Režim zaštite: Unutar cjeline A. zona zaštite obuhvaća stare djelomično sačuvane
tradicijske sklopove i pojedinačna kulturna dobra. B. zona zaštite uključuje povijesni
prostor te ostalih dijelova naselja u kojem je sačuvana tradicionalna parcelacija te
tradicijska arhitektura, ali je djelomično izgrađena novijim građevinama. Naselje sa
širim pojasom kontaktne zone treba štititi kroz urbanističke planove. Predlaže se
strogo definiranje tlocrtne dispozicije (pravokutna, nizovi), katnost (P i P+1),
materijali (kamen, tradicionalna kamena ploča, kameni pragovi oko svih otvora i
drveni zatvori).
Karakterističnu tradicijsku arhitekturu i njezine arhitektonske i ambijentalne
vrijednosti potrebno je čuvati i obnavljati metodom konzervacije i sanacije uz
moguću prilagodbu u interijeru. Očuvati karakter naselja bez većeg širenja
građevinskih područja.
Zaseok Santrić
Zaseok Santrić smješten je istočno od Vrbanj-polja. Manji zaseok, danas gotovo
potpuno napušten odlikuje se skladnom tradicijskom arhitekturom koji čine katnice
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 85
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
pravokutnog tlocrta, zidane kamenom. Izvorni pokrov od kamene ploče većim je
dijelom zamijenjen utorenim crijepom. Naselje ima potencijal za razvoj ruralnog
turizma.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: III. kategorija, lokalni značaj
Režim zaštite: Cijeli zaseok pripada A. zoni zaštite i obuhvaća stare, većim dijelom
sačuvane tradicijske sklopove i pojedinačna kulturna dobra. Predlaže se strogo
definiranje tlocrtne dispozicije (pravokutna, nizovi), katnosti (P i P+1), materijala
(kamen, tradicionalna kamena ploča, kameni pragovi oko svih otvora i drveni
zatvori). Karakterističnu tradicijsku arhitekturu i njezine arhitektonske i ambijentalne
vrijednosti potrebno je čuvati i obnavljati metodom konzervacije i sanacije uz
moguću prilagodbu u interijeru, tim više što ovaj zaseok dobro očuvanom
tradicijskom arhitekturom, prirodnim resursima u neposrednoj blizini, te blizinom
Zadvarja ima dobre preduvjete za razvoj ruralnog turizma. Preporuča se izrada
detaljnog plana na temelju Konzervatorskog elaborata kojim će se inventarizirati i
obraditi tradicijska arhitektura, te ponuditi rehabilitaciju spomenika.
Zaseok Vrbica
Zaseok Vrbica sastoji se od par skladnih kamenih prizemnica, smještenih u Vrbanjpolju. Kuće su građene od pravilnih kamenih klesanaca, sa dvostrešnim krovovima.
Prostor ima velike potencijale kao izletište, ili za razvoj seoskog turizma.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: III. kategorija, lokalni značaj
Režim zaštite: Naselje pripada tipu A. zona zaštite, i obuhvaća stare, većim dijelom
sačuvane tradicijske sklopove. Izgradnja je u polju, u neposrednom kontaktu sa
obradivom površinom i manjom barom, tako da predstavlja prostor kulturnog
krajolika. Nema recentne gradnje koja bi narušavala prostor. Predlaže se strogo
definiranje tlocrtne dispozicije (pravokutna, nizovi), katnost (P i P+1), materijali
(kamen, tradicionalna kamena ploča, kameni pragovi oko svih otvora i drveni
zatvori). Karakterističnu tradicijsku arhitekturu i njezine arhitektonske i ambijentalne
vrijednosti potrebno je čuvati i obnavljati metodom konzervacije i sanacije uz
moguću prilagodbu u interijeru. U koliko bi se prostor razvijao prema turističkoj
ponudi, preporuča se izrada detaljnog plana na temelju Konzervatorskog elaborata
kojim će se inventarizirati i obraditi tradicijska arhitektura, te ponuditi rehabilitaciju
spomenika.
Kultivirani krajolik
Kultivirani agrarni krajolik na prostoru Općine Zadvarje skroman je resurs ovog
uglavnom krševitog područja. Vezan je uz naselja gdje se odvijao povijesni proces
bonifikacije krša. Navedeni proces vezan je najčešće uz konjunkturu monokulture
vinove loze. Kultivirani agrarni krajolik je najčešće oblikovan kao suhozidom
omeđeni prostori - vrtače, a ponekad i kao način parcelizacije polja. Najkvalitetniji
agrarni krajolik nalazi se u središnjem dijelu općine Zadvarje, u Vrbanj polju, gdje je
povijesno dominiralo ratarstvo i uzgoj vinove loze, a uz rub polja smjestili su se
zaseoci Popovići, Krnići, Čizmici, Krčići, Pejkovići, koji su gravitirali polju. Na ostalom
području općine dominiralo je stočarstvo, uz ekstenzivnu poljoprivredu ograničenih
kultura.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 86
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Arheološke zone
Prostor Općine Zadvarje
bogato je područje prapovijesne
arheologije s
kontinuitetom naseljavanja od prapovijesti do danas. O životu u prapovijesnom
razdoblju svjedoče brojne gradine i tumuli s vrijednim prapovijesnim nalazima.
Tijekom rimskog perioda i kasne antike područje je prošarano putevima. Tijekom
srednjeg vijeka područje se sporadično spominje u povijesnim izvorima uz
srednjovjekovna groblja i rijetko sačuvanu sakralnu arhitekturu zbog rušenja tijekom
dugotrajne turske okupacije.
Arheološka zona Prosik-Podi
Lokalitet se zapravo nalazi na kamenitoj zaravni iznad zapadnog kraja kanjona
Prosik u južnom dijelu općine tj. sjeverno od brda Stupica i ceste Dupci –Slime.
Radi se o nekoliko (najmanje 3) kamenih gomila-tumula tj. brončanodobnih grobnica.
200-tinjak metara istočnije od njih na kraju spomenute zaravni iznad Prosika
smjestila se i gradina. Gradina je zauzela trokutasti plato dužine oko 50-60 m.
Kameni nasip tj. bedem ima samo na zapadnoj strani, dug je oko 40 i širok oko 13 m.
Radi se o položaju koji kontrolira početak jedne od prastarih prometnica od Dubaca
prema Zadvarju i od Dubaca prema Slimenu.
100-tinjak metara zapadnije od spomenutih gomila je trasa starog puta koji ide u
smjeru jugoistok-sjeverozapad. Put je vjerojatno antičkog podrijetla.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija
Režim zaštite: Tretirati kao A zonu zaštite. S obzirom da se radi o širem prostoru kao
takvog ga treba čuvati arheološki i u pejzažu. Svaku buduću gradnju, zemljane
radove, poljoprivredne radove, gradnju infrastrukture i sl. treba obavljati uz
suglasnost i suradnju s konzervatorima te prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.
Arheološka zona Dubci-Zvizda-Zadvarje
Radi se o prapovijesnoj, antičkoj i srednjovjekovnoj prometnici koja od Dubaca vodi
prema Zadvarju. Put je zapravo vidljiv još iznad Vrulje. Jedan dio nastavlja prema
Donjim Brelima a drugi prelazi Dubce kojima prilazi s istočne strane. Na Dubcima se
dijeli u tri pravca.
Jedan prati trasu današnje ceste preko Gornjih Brela.
Drugi preko Padališća vodi kroz zapadni dio Prosika (ispod prethodno opisane
gradine), i preko Čikeševca i Zvizde izbija na cestu Zadvarje-Kraljevac i tvrđavu iznad
Zadvarja. U dolini južno od zaseoka Šodani i Vrisove glavice (Čikaševac) put je
trasiran trima brončanodobnim tumulima-gomilama- promjera 17-25 m i visine 3-4 m(
sve tri gomile su označene na karti). Odatle kominikacija dalje nastavlja prosjekom
zapadno od Vrisove glavice odakle se penje prema položaju Zvizda, da bi izbio na
cestu Zadvarje-Kraljevac. Ta cesta prati njegovu trasu do križanja s cestom ZadvarjeGornja Brela, zapadno od crkve sv. Ante i groblja u Zadvarju. Put se od tog mjesta
serpentinasto penje prema tvrđavi gdje je podzidan visokim zidom rađenim od velikih
kamenih blokova. Na tom je mjestu širok 3-4 m. Osim ovog glavnog pravca postoji i
još nekoliko manjih.
Treći dio tog puta se odvaja prema istoku i ispod brda Stupica vodi prema Slimenu.
Veći dio toga puta je zatrpan i uništen nedavnim širenjem prometnice Dubci-Slime.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 87
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: regionalni značaj, II. Kategorija
Režim zaštite: S obzirom na važnost ovih prometnica i činjenicu da je veliki dio istih
nestao širenjem današnjih lokalnih cesta i izgradnjom infrastrukture (dalekovodi)
predlažemo da se na sačuvanim dijelovima zabrani bilo kakva gradnja najmanje 50 m
sa svake strane te se tako stvori arheološka zona. Spomenute tri gomile se moraju
naći unutar te zone pa se ovaj režim zaštite odnosi i na njih. Sve moguće zemljane i
veće poljoprivredne radove mora se planirati u suradnji i uz nadzor nadležne
konzervatorske službe i obavljati ih prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih
dobara. Trasu prometnice trebalo bi čuvati i u pejzažu i koristiti je kao izletničku stazu.
Arheološka zona Vrbanj polje
Ovo je polje je zapravo vrtača većih dimenzija i ujedno najveća obradiva površina
ovog prostora. Kako su obližnje vrtače kod Krnića (vidi prije) naseljene već u
brončano doba, a potvrdu o naseljavanju toga prostora daje i gomila na Podinama
(vidi prije), mišljenja smo da i ovaj lokalitet, radi svojih karakteristika, u budućnosti
može pružiti zanimljive arheološke nalaze.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: lokalni značaj, III. Kategorija
Režim zaštite: Opisano polje i njegova neposredna okolica jedno je od rijetkih dosta
dobro sačuvanih ruralnih cjelina s dugim kontinuitetom življenja. Sve moguće
građevinske, zemljane i poljoprivredne radove treba organizirati uz sudjelovanje
konzervatorske službe i prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Arheološki spomenici
Arheološki lokalitet Krnići
Lokalitet se nalazi 100-tinjak metra istočnije od ceste Šestanovac – Zadvarje 50-ak m
sjevernije od puta koji od spomenute ceste vodi za zaseok Krnići. Radi se zapravo o
tri manje vrtače koje su po nalazima bile naseljene u brončano doba a možda i ranije.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija
Režim zaštite: Kako u blizini prolazi auto-cesta tj. njena dionica Dugopolje – Zagvozd
ovaj je lokalitet već obuhvaćen elaboratom koji se radio za spomenutu auto cestu.
Sve građevinske, zemljane a posebno poljoprivredne radove trebalo bi obavljati uz
nadzor i u suradnji s nadležnom konzervatorskom službom i prema Zakonu o zaštiti
kulturnih dobara.
Arheološki lokalitet Podine
Radi se o lokalitetu koji se nalazi oko 300 metara sjeveroistočno od zaseoka Krnići.
Tu se sačuvala jedna gomila tj. brončanodobni tumul visok oko 2 metra i promjera
oko 12 metara.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija
Režim zaštite: !00-tinjak metara sjevernije od lokaliteta prolazi buduća auto-cesta i
ova je gomila obuhvaćena elaboratom koji se radio za dionicu Dugopolje-Zagvozd.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 88
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Sve građevinske, poljoprivredne i zemljane radove obavljati uz nadzor nadležnog
konzervatorskog odjela i prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Arheološki lokalitet Bajića kuće
Lokalitet se nalazi južno od ceste Zadvarje-Brela, u Potploetnici, istočno od puta koji
sa spomenute ceste vodi u zaseok Šodani.
Ovdje ga navodimo radi nalaza karolinškog mača i koplja pronađenih u prvoj polovici
20. stoljeća. U samoj blizini se nalazi i jedan stećak. Sve upućuje na postojanje
srednjovjekovnog groblja.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: lokalni značaj, III. Kategorija
Režim zaštite: Radi se o jednoj široj arheološkoj zoni koju treba sačuvati od mogućih
devastacija te bilo kakvu gradnju i moguće zemljane i poljoprivredne radove,
izgradnju infrastrukture planirati i vršiti uz suradnju s konzervatorskom službom i
prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Tretirati kao A zonu zaštite. Lokalitet ima
regionalno značenje jer na ovim prostorima (zapadno od Cetine) imamo vrlo malo
ranosrednjovjekovnih(starohrvatskih) nalaza kakvi su spomenuti mač i koplje.
Arheološki lokalitet pećina na Dubcima
Pećina se nalazi 50-ak metara istočnije od prijevoja na Dubcima, iznad same ceste.
Pogodna je za naseljavanje jer joj je ulaz okrenut prema jugozapadu pa je tako
zaštićena od jakih udara bure. Za pretpostaviti je da je bila naseljena u neolitiku iako
najraniji nalazi iz nje (keramika, koštano šilo, i jedna kamena sjekirica) pripadaju
brončanom dobu.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija
Režim zaštite: Prostor neposredno oko pećine i nju samu tretirati kao A zonu zaštite te
zabraniti sve građevinske, zemljane i slične radove tj. izvoditi ih u suradnji i uz nadzor
arheologa nadležne konzervatorske službe. Sve radove obavljati prema odredbama
Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Arheološki lokalitet gomila iznad Dubaca
Ovaj brončanodobni tumul-gomila nalazi se 30-ak m zapadnije od prijevoja Dubci.
Promjera je oko 10 m i visine oko 1 m, ali je dijelom razgrađena i raskopana. S istočne
strane je vidljiv devastirani grob. Moguće je da gomila krije još grobova.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija; lokalni značaj, III. kategorija
Režim zaštite: Obližnja privatna izgradnja gomilu je većim dijelom devastirala pa
predlažemo što prije njeno istraživanje. Dok do toga ne dođe u blizini je potrebno
zabraniti sve građevinske, zemljane i poljoprivredne radove te postupati prema
zakonu o zaštiti kulturnih dobara.
Sakralni spomenici
Zadvarje – crkva sv. Ante Padovanskog (Na karti pod brojem 13)
Crkva sv. Ante iz XIX. stoljeća izgrađena je uz cestu, na samom ulazu u Zadvarje sa
jugozapada. Zidana je kamenom u redovima, a izvorna krovna konstrukcija recentno
je zamijenjena betonskom, sa pokrovom od utorenog crijepa i novom preslicom. Ulaz
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 89
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
u crkvu je sa istoka, u osi pročelja nalazi se portal i nad njom mala rozeta, a
jednostavni polukružni prozori na južnom pročelju
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija
Režim zaštite: Prilikom buduće sanacije crkve potrebno je izraditi arhitektonsku
dokumentaciju postojećeg stanja, kao i konzervatorski elaborat, koji će obraditi
arhitektonsko oblikovanje, uz naglasak na primjerenu rekonstrukciju preslice, kao i
crkveni inventar i prezentaciju interijera.
Zadvarje – Gospina kapela
Na jugoistočnom ulazu u naselje Zadvarje izgrađena je u XIX. stoljeću kapela
(poklonac). Kapela je zidana kamenim klesancima, sa vijencem kasnobarokne
profilacije i pokrovom od kamenih ploča. Prije nekoliko godina je uz kapelu izgrađen
vidikovac s križem.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija
Režim zaštite: Uz kapelu je 90-ih godina XX. stoljeća izgrađen vidikovac sa križem i
pomoćnom prostorijom, koji je do danas ostao nedovršen. Vidikovac ima izrazito
jake dimenzije i svojim je oblikovanjem nadjačao značaj kapele u prostoru, stoga je
Konzervatorski odjel sugerirao izmještanje kapele na obližnji prostor uz primjereno
hortikulturno uređenje.
Zadvarje, crkve sv. Kate
Istočno od Zadvarja, na putu prema zaseoku Pejkovići, izgrađena je u XIX. stoljeću
crkva sv. Kate. Jednobrodna crkva bez apside zidana je kamenom u redovima. Nad
jednostavnim glavnim ulazom je manja rozeta i jednodijelna kamena preslica
kasnobaroknog sloga.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija
Režim zaštite: Krovište i pokrov na crkvi nedavno su zamijenjeni, prilikom budućih
radova uređenja i prezentacije interijera crkve potrebno je konzultirati nadležni
Konzervatorski odjel.
Zadvarje – grobišna crkva sv. Ante
Grobišna crkva sv. Ante građena je na ulazu u Zadvarje sa juga, pod cestom, a uz
nju je i mjesno groblje. Crkva sv. Ante Padovanskog sagrađena je 1755. i posvećena
1774. godine, o čemu svjedoči natpis na ploči koja je ugrađena nad glavnim portalom
kasnobaroknog oblikovanja. Građevina pravokutnog tlocrta ima naglašenu apsidu,
koja je prvobitno mogla biti manja kapela, na koju je kasnije dograđena crkva
kasnobaroknog oblikovanja. U osi glavnog pročelja je portal, nad njim rozeta, a u
zabatu krova postavljena je trodijelna preslica baroknog oblikovanja.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija
Režim zaštite: Prilikom buduće sanacije crkve potrebno je izraditi arhitektonsku
dokumentaciju postojećeg stanja, kao i konzervatorski elaborat, koji će obraditi
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 90
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
arhitektonsko oblikovanje, uz naglasak na primjerenu rekonstrukciju preslice, kao i
crkveni inventar i prezentaciju interijera.
Fortifikacije
Zadvarje - tvrđava Dvare
Utvrda Dvare građena je za nadzor i zaštitu prirodne komunikacije, koja je iz
kopnenog dijela vodila na more i time bila od strateškog značaja za prostor
Makarskog primorja i njegovog zaleđa. Tvrđavu su u XVI. stoljeću sagradili Turci. Za
vrijeme mletačko-turskog rata (1644.-1671.) u tvrđavi je smještena mletačka posada,
nakon čega je ponovno osvajaju Turci, i drže do Morejskog rata (1683.-1699.).
Godine 1684. tvrđavu ponovno preuzima mletačka posada.
Tvrđava je zidana tlocrtno u obliku trokuta, čiji su vrhovi pojačani kulama, dok su u
unutrašnjosti tvrđave izgrađene prizemnice za smještaj posade. Obrambeni zid
građen je lomljenim kamenom, dijelom i u suhozidu, a po zidovima čitave tvrđave su
puškarnice i otvori za topove.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: regionalni značaj, II. kategorija
Režim zaštite: Tvrđava je znatno oštećena kako kontinuiranim vađenjem kamena za
gradnju kuća, kao i za gradnju bunkera u Drugom svjetskom ratu. Nedavno je u
neposrednoj blizini tvrđave sagrađena vodosprema, koja je znatno narušila vizure na
tvrđavu i onemogućila nesmetani pristup zbog uvjeta ograđenosti. Optimalno je
rješenje izmještanje vodospreme na prihvatljiviju lokaciju, kada se za to postignu
uvjeti, te izrada konzervatorskog elaborata i projekta sanacije i prezentacije tvrđave,
koja bi se koristila kao lokalitet kulturnog turizma.
Zadvarje – tvrđava Avala
Na strmoj hridi istočno od tvrđave Dvare, na lokalitetu Osoje u XVI. stoljeću su Turci
sagradili kulu koja je imala ulogu promatračnice. Kula je tlocrtno imala kružan oblik,
promjera oko 8 metara i debljine zidova oko 1 metar, bila je zidana lomljenim
kamenom, a danas su sačuvani njeni skromni ostaci, u visini od 1,5-2 metra.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija
Režim zaštite: U sklopu izrade Konzervatorskog elaborata za tvrđavu Dvare
potrebno je arhitektonski dokumentirati i obraditi i kulu Avala, koja je činila sastavni
dio obrambenog sustava. Arhitektonske ostatke tvrđave potrebno je konzervirati, te
markirati stazu koja vodi do tvrđave, čime se kula može uklopiti u turističku ponudu
kao obilazak kulturno-povijesnog lokaliteta.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: lokalni značaj, III. Kategorija
Režim zaštite: U blizini kule zabraniti bilo kakvu gradnju, a sve radove koji se tiču
infrastrukture, zemljane radove i sl. Izvoditi uz konzultaciju nadležne konzervatorske
službe i prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 91
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Industrijske građevine
Zadvarje – hidroelektrana Kraljevac
Hidroelektrana Kraljevac izgrađena je na lijevoj obali rijeke Cetine uz naselje
Zadvarje, regulirajući prirodni pad Velike i Male Gubavice od 87 m i protok od 25
m3/sek. Koncesiju bečkog društva «Wasserwerke» preuzelo je talijansko društvo
«Sufid». HE Kraljevac sagrađena je u periodu od 1908 – 1912. godine temeljem
projekta kojeg je 1906. izradio ing. Charles de Halle u Ženevi. U prvoj fazi izgrađena
je brana, obilazni tunel, dovodni i odvodni kanal, vodna komora, dva tlačna
cjevovoda, te dva agregata snage 12,8 MW. HE Kraljevac u to je vrijeme spadala u
najveće i najjeftinije hidroelektrane u Evropi. Kapacitet hidroelektrane povećavan je
još u dva navrata. U kompleks elektrane spadaju i upravna zgrada, kao i dvije zgrade
za smještaj i boravak djelatnika. Čitav kompleks spada u jedan od ranih primjera
industrijske arhitekture u Dalmaciji.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: regionalni značaj, II. kategorija
Režim zaštite: Sam pogon hidroelektrane još je u funkciji, osim što je najstariji
generator tijekom rekonstrukcije 1990.-91. zamijenjen suvremenim dvostrukog
kapaciteta. Potrebno je izraditi arhitektonsku dokumentaciju postojećeg stanja
čitavog sklopa, te konzervatorski elaborat čije će smjernice biti ugrađene u projektnu
dokumentaciju. Nekadašnje zgrade za stanovanje trenutačno su bez namjene, a
očekuje se njihova rekonstrukcija za turističku namjenu.
Profani spomenici
Zadvarje, župna kuća
U šumi 50-ak metara istočno od crkve sv. Kate i 15-ak metara južno od ceste koja
vodi pokraj spomenute crkvice nalaze se ostaci kamene građevine. Radi se o kući,
najvjerojatnije dvokatnici, loše očuvanoj i obrasloj u gusti bršljan. Najbolje su
sačuvani zapadni i južni zid ( do visine od 4-5m), dok su ostali gotovo porušeni. Zbog
gustog raslinja i zapuštenosti nemoguće je reći išta više ali s obzirom da vizitacije
splitskih nadbiskupa uz 18. stoljeću spominju da zadvarsko-žeževički župnik živi kod
crkve sv. Kate, pretpostavljamo da se ovdje radi o ostacima te župne kuće.
Status zaštite: evidentirano kulturno dobro
Valorizacija: lokalni značaj, III. kategorija
Režim zaštite: Prilikom buduće sanacije kuće potrebno je izraditi arhitektonsku
dokumentaciju postojećeg stanja, kao i konzervatorski elaborat, koji će obuhvatiti i
arhitektonsku rekonstrukciju građevine.
3.1. Vodoopskrbni objekti
Glavno crpilište za vodoopskrbu Makarskog primorja , Općina Zadvarje, Šestanovac,
te dio grada Omiša, je u bazenu HE Kraljevac. Kapacitet crpne stanice Kraljevac je
cca 650 l/s. Od vodo zahvata Kraljevac, voda ide tlačnim cjevovodima Ø 500 i Ø 600
mm do vodospreme Makarskog vodovoda, a odatle tlačnim cjevovodom do
vodospreme Zadvarje. Iz vodospreme Zadvarje, vodom se opskrbljuju sva naselja u
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 92
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
općini Zadvarje. Voda se crpi s dva tlačna cjevovoda na vodo zahvatu Kraljevac do
uređaja za preradu vode, gdje se nalazi taložnik, filter stanica i vodosprema cca 5000
m3, kao i crpna stanica za vodoopskrbu Općine Zadvarje i Općine Šestanovac.
Kapacitet crpne stanice ( mak. vod.) je 40 l/s.
Općina Zadvarje se opskrbljuje gravitacijskim cjevovodom s vodospreme
Zadvarje, koja je smještena iznad uređaja za preradu vode (V ZEMLJOVIDI
Prilog broj 4).
Vodoopskrba južnog dijela općine Zadvarje se vrši na način da od vodospreme
Zadvarje cjevovod koji je manjim dijelom Ø 150, a većim dijelom Ø 100 opskrbljuje
vodom područje do naselja Podpoletnica. Sjeverni dio naselja Zadvarje opskrbljuje
se vodom putem cjevovoda Ø 200, koji se nastavlja prema općini Šestanovac. Voda
prema Makarskom primorju ide gravitacijskim cjevovodom Ø 500 mm, čeličnim
cjevovodima. U naselju Šodani se nalazi procrpna stanica Šodani koja povećava
protočnost postojećeg cjevovoda. Preko prijevoja Dubci, voda ide hidrotehničkim
tunelom prema Makarskom primorju.
3.2. Zona poljoprivredne proizvodnje
Poljoprivreda je grana gospodarstva koja se tradicionalno odvija u Vrbanj polju. Ona
danas nema većeg ili gotovo nikakvog značaja i najčešće se radi o proizvodnji voća i
povrća na razini individualne proizvodnje.
3.3. Šumske površine
Područje je inače karakteristično po većim površinama na kojima je degradacija
šumskog pokrova znatno uznapredovala, što se očituje na površinama sa samom
šmrikom ili šikarama. Stanje šumskih površina i analiza pogodnosti tla pokazuju da
područje općine Zadvarje prema pedološkim uvjetima uopće nema većih površina za
podizanje ekonomskih (gospodarskih) šuma, koje bi se mogle uzdržavati od svoje
proizvodnosti, odnosno prirasta drvne mase. Šume nemaju ekonomsku, odnosno
tržišnu vrijednost. Vrlo su važne sa stajališta zaštitne funkcije tala, vodotoka,
prometnica, naselja, zatim estetske i rekreativne funkcije. Šume daju hranu za stoku i
pružaju prebivalište za divljač. Dio tih površina su pašnjačke površine koje su od
interesa za razvoj stočarstva u obiteljskim su gospodarstvima.
3.4. Industrijska zona i gospodarski objekti
Hidroelektrana Kraljevac izgrađena je na lijevoj obali rijeke Cetine uz naselje
Zadvarje, u periodu od 1908 – 1912. godine temeljem projekta kojeg je 1906. izradio
ing. Charles de Halle u Ženevi. U prvoj fazi izgrađena je brana, obilazni tunel,
dovodni i odvodni kanal, vodna komora, dva tlačna cjevovoda, te dva agregata snage
12,8 MW. U kompleks elektrane spadaju i upravna zgrada, kao i dvije zgrade za
smještaj i boravak djelatnika. Također na području općine nalazi se i objekt Vodovod
d.o.o iz Makarske vodocrpna postaja koja snabdijeva općinu i cijelo Makarsko
primorje pitkom vodom kao i tri trgovine specijalizirane za poljoprivredu –
poljoprivredne apoteke, dvije prodavaonice stočne hrane, tri ugostiteljska objekta,
veleprodaja mješovite robe, dvije prodavaonice maloprodaje mješovite robe,
mesnica, jedna kamenoklesarska radionica i frizerski salon i jedna benzinska crpka.
Na području općine za sada nema industrijskih zona.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 93
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
3.5. Položaj i zone gospodarskih objekata u odnosu na naseljeni dio općine
Zadvarje
Prostornim Planom općine Zadvarje građevinska područja naselja definirana su kao
površine mješovite namjene u kojima prevladava stambena izgradnja niske gustoće i
katnosti (osnovna namjena), te svi sadržaji naselja koji prate stanovanje (sekundarna
namjena): gospodarske (proizvodne, poslovne, turističko ugostiteljske, športskorekreacijske), i javne namjene (zdravstvene, obrazovne, vjerske i sl.), kao i prometne
i zelene površine, te komunalni objekti i uređaji. Pored toga još su definirana i
područja za mješovite namjene, pretežito poslovne i turističko-ugostiteljske, te
stambene i gospodarske objekte. Svi ti sadržaji izgrađeni su i planirani unutar naselja
općine i ne mogu se tretirati kao posebne zone već kao dio naselja. U postojećim,
izgrađenim dijelovima naselja (29,2 ha) danas je podignuto ukupno oko 170
stambenih objekata. Posebnost gospodarskog objekta Vodovod d.o.o iz Makarske je
u tome što koristi štetnu i opasnu tvar klor u svezi obavljanja svoje redovite
djelatnosti opskrbljivanja pitkom vodom područja općine i njenih naselja kao i cijelog
Makarskog primorja te je iz tog razloga ta posebnost detaljno elaborirana (vidi točku
2. i 2.1.) gdje su procijenjeni rizici i zaštita od iste moguće opasnosti.
3.6. Skloništa i objekti za sklanjanje
Na području Općine Zadvarje ne postoji javno sklonište. Međutim za sklanjanje
cjelokupnog stanovništva općine svakako mogu poslužiti dom za starije i nemoćne
osobe u samome središtu općine kao i Popratne zgrade HE Kraljevac.
3.7. Objekti za zbrinjavanje, smještaj i za pripremu hrane
Na području općine Zadvarje za potrebe privremenog smještaja u slučaju velike
nesreće ili katastrofe mogli bi se koristiti objekti HE Kraljevac kao i zgrada staračkog
doma koja je u funkciji. Za pripremu hrane mogu poslužiti Konoba "Cetina" i
gostionica "Bife" s kapacitetom od 200 obroka.
3.8. Objekti zdravstva
Objekata zdravstva nema na području općine.
4. Prometno-tehnička infrastruktura
4.1. Prometnice
Općinom Zadvarje prolaze važni cestovni pravci i to državna cesta D8 ( "Jadranska
magistrala") koja ide njenim južnim dijelom i predstavlja direktnu vezu na primorski
dio općine, te državna cesta D39 koja se spaja na državnu cestu D8, prolazi samim
općinskim središtem i nastavlja se dalje preko Ciste Provo i Aržana do sam granice
sa susjednom BiH. Stanje cestovne mreže na području Općine Zadvarje s obzirom
na razvojne planove koji se posebno odnose na planirane gospodarske zone, može
se ocijeniti kao zadovoljavajuće. Postojeća državna cesta D 39 ostaje u funkciji, te se
na taj način ne remete postojeći pristupi pojedinim dijelovima naselja. Ova se cesta
na određenim dijelovima rekonstruira i tako uklapa u mrežu prometnica općine
Zadvarje. Izgradnjom nove ceste D 39, ova će cesta vjerojatno biti prometnica niže
kategorije. Prometna povezanost općine Zadvarje sa susjednim Općinama i
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 94
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
Gradovima apsolutno za sada zadovoljava. To se prvenstveno odnosi na sustav
javnog prometa, koji u potpunosti zadovoljava potrebe stanovništva, a orijentiran je
prvenstveno na povezivanje općine Zadvarje s Gradovima Omiš i Makarska.
4.1.1. Cestovni promet
Planirana i izgrađena cestovna mreža razvrstana je prema funkcionalnom značenju i
očekivanom prometnom opterećenju na slijedeće kategorije:
- državne ceste
- županijske ceste
- lokalne ceste
Područjem općine Zadvarje prolaze slijedeći cestovni pravci ukupne dužine 66.2 km.
Po vrsti i značenju stanja prometnica prikazano je u tablicama 19, 20 i 21.
Tablica broj 51: Tablični prikaz Državnih, Županijskih i lokalnih cesta
BROJ
OPIS
DULJINA
CESTE
(ukupna u km)
D8
GP Pasjak ( gr. R. Slov.)-Šapjane-Rijeka-Zadar-Split-GP
658,0
Klek ( gr. R. BiH)-GP Zaton Doli (gr. R. BiH)-DubrovnikGP Karasovići ( gr. SRJ)
D39
Gr. R. BiH-Aržano-Cista Provo-Dubci ( D8)
36,7
Ž6166
Omiš (D8)-Kučiće-Slime-D39
24,0
L67134
Ž 6166-Dubci ( D39)
5,5
Izvor: Županijski zavod za prostorno uređenje, 2006. godina
Stanje cestovne mreže na području Općine Zadvarje s obzirom na razvojne planove
koji se posebno odnose na planirane gospodarske zone, može se ocijeniti kao
zadovoljavajuće. Postojeća državna cesta D 39 ostaje u funkciji, te se na taj način ne
remete postojeći pristupi pojedinim dijelovima naselja. Ova se cesta na određenim
dijelovima rekonstruira i tako uklapa u mrežu prometnica općine Zadvarje.
Izgradnjom nove ceste D 39, ova će cesta vjerojatno biti prometnica niže kategorije.
Prometna povezanost općine Zadvarje sa susjednim Općinama i Gradovima
apsolutno za sada zadovoljava. To se prvenstveno odnosi na sustav javnog prometa,
koji u potpunosti zadovoljava potrebe stanovništva, a orijentiran je prvenstveno na
povezivanje općine Zadvarje s Gradovima Omiš i Makarska (V ZEMLJOVIDI Prilog
broj 4).
4.1.2. Pomorski promet
Premda općina ima izlaz na more tj. obalu u dužini cca. 4 km nema registriranih
gospodarskih objekata u oblasti pomorskog prometa i servisnih usluga u prometu.
4.2. Dalekovodi transformatorske stanice
Elektrifikacija općine Zadvarje je započela 60-ih godina, ali je u zadnjih desetak
godina primjetno smanjenje konzuma na području općine. Postojeći sustav
elektroopskrbe se sastoji od pet naponskih nivoa: 220, 110, 35, 10 i 0,4 kV. U
izravnoj funkciji elektroopskrbe ove općine su međutim samo objekti naponskog
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 95
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
nivoa 10kV i 0,4kV. Na području općine Zadvarje se nalazi i jedan proizvodni objekt,
hidroelektrana Kraljevac instalirane snage 2x26 MVA + 16 MVA. Uz samu
hidroelektranu je i transformatorska stanica TS 35/10 kV Kraljevac, instalirane snage
2x4 MVA. U neposrednoj blizini, zapadno i nizvodno od hidroelektrane smještena je
trafostanica TS 110/35 kV Kraljevac, instalirane snage 20 MVA. Osim već
spomenutih vodova koji presijecaju područje općine i tri važna gore spomenuta
elektroenergetska objekta, na području općine nalazi se i 9 TS 10/0,4 kV ukupno
instalirane snage 2980 kVA. Najznačajnije su dvije trafostanice vodovoda, jedna je u
Zadvarju (2x630 kVA), a druga je u zaseoku Šodani u Gornjim Brelima. Cijelo
područje općine Zadvarje se napaja iz TS 35/10 kV “Kraljevac” i to putem četiri
zračna 10 kV izvoda i jednog kabelskog 10 kV izvoda. TS 35/10 kV “Kraljevac” je
instalirane snage 2x4 MVA, a opterećena je sa cca 56% instalirane snage pa
zadovoljava potrebe konzuma u pogledu opterećenja (V ZEMLJOVIDI, PRILOG
BROJ 3).
Zračni 10 kV izvodi su presjeka 25 mm2 i 35 mm2 Al i 35 mm2 Cu (izvod Brela).
Prijenosna moć najslabijeg voda je cca 2 MW što je otprilike jednako ukupno
instaliranoj snazi u trafostanicama koje oni napajaju. Izvod Zadvarje-1 je zatvoren u
petlju sa izvodom Gornja Brela pa postoji mogućnost dvostranog napajanja, iako vrlo
ograničena zbog malog presjeka, odnosno male prijenosne moći postojećih vodova.
Pogonska sigurnost tog izvoda je značajno povećana nakon polaganja kabelskog
voda iz TS 35/10 kV Kraljevac do TS Zadvarje-1. Predmetni vod je tipa XHE 49A
3x(1x150) mm2. Međutim i dalje ostaje problem što spomenuti izvod napaja i
cjelokupan konzum Šestanovca i dalje prema Katunima. Niskonaponska mreža je
karakterizirana velikim duljinama i nedovoljnim presjecima.
Ocjena stanja postojeće elektroopskrbe općine Zadvarje svodi se na slijedeće:
-
-
Postojeće stanje 10 kV mreže je loše jer ona ne udovoljava u pogledu sigurnosti i
kvalitete opskrbe električnom energijom, a ne omogućava ni priključak novih
potrošača zbog popunjenosti postojećih kapaciteta, ali i zbog same konfiguracije
postojeće 10 kV mreže na terenu.
Na području općine nalaze se tri značajna elektroenergetska objekta:
hidroelektrana Kraljevac, TS 110/35 Kraljevac i TS 35/10 Kraljevac.
Mjesne distribucijske mreže 0,4 kV su gotovo isključivo zračne osim manjeg dijela
u centru općine. Karakterističan je problem mreže niskog napona gdje su
trafostanice građene u središtu više zaseoka što je zadovoljavalo u počecima
elektrifikacije, ali danas s porastom konzuma veći broj lokalnih mreža niskog
napona ne zadovoljava u pogledu dužine vodova (zaštita) i dozvoljenih padova
napona.
Slično su nastajale i razvijale se i postojeće potrošačke električne instalacije za
minimalni elektroenergetski standard koji je međutim u proteklih 30-ak godina
razvitka elektrifikacije ovog područja narastao na oko 2500 kWh/dom. godišnje
što prema elektroprivrednoj kategorizaciji potrošnje domaćinstava spada u niži
elektroenergetski standard, ali uz tendenciju porasta, čemu će trebati adekvatno
prilagoditi i strategiju budućeg razvitka sustava elektroopskrbe općine Zadvarje u
konceptualnom i tehničko-tehnološkom pogledu.
Kroz budući razvitak sustava elektroopskrbe općine Zadvarje trebat će paralelno
rješavati dva temeljna pitanja:
-
Sanacija i dogradnja postojećeg sustava
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 96
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
-
Izgradnja novog sustava elektroopskrbe sukladno planiranom demografskom,
gospodarskom i prostornom razvitku općine kao i aktualnim elektroprivrednim
razvojnim koncepcijama prijenosne mreže visokih napona i područnih
distribucijskih mreža s generalnom orijentacijom na postupnu primjenu novog
sustava dustribucijskih napona i novih tehničko-tehnoloških rješenja i ugradnju
nove elektroprivredne opreme i uređaja.
Sa elektroenergetskog stajališta općina Zadvarje ima posebno značenje za Splitskodalmatinsku županiju jer se na njenom području nalazi hidroelektrana Kraljevac kao i
dvije značajne trafostanice, TS 110/35 kV Kraljevac i TS 35/10 kV Kraljevac.
Po veličini potrošnje ne spada u značajnije konzume električne energije.
Osim toga značaj općine Zadvarje s elektroenergetskog aspekta je i u tome što
njenim područjem prolazi više prijenosnih vodova visokog napona koji su županijskog
i državnog značaja.
Tablica broj 52: Popis trafostanica na području općine Zadvarje utvrđeno stanje
2009. godine
R. br.
Naziv
Izvor napajanja
Građeno za snagu
Instalirana
trafostanice
(kV)
(kVA)
snaga (kVA)
1.
Zadvarje 1
TS Kraljevac
250
250
35/10
2.
Zadvarje 2
/
50
50
3.
Zadvarje 3
/
100
100
4.
5.
Potpoletnica
Vodovod d.o.o.
/
/
50
2x630
50
2x630
6.
Galeb
/
100
7.
Brana
/
250
Izvor: Tehnička dokumentacija pogon Omiš, HEP, 2009. godina
100
250
Proizvodni objekti
Postojeća hidroelektrana KRALJEVAC
Prijenosni objekti
- Postojeći 220 kV dalekovod
- Postojeći 110 kV dalekovod
- Postojeći 110 kV dalekovod
- Postojeći 110 kV dalekovod
- Postojeći 110 kV dalekovod
Zakučac-Mostar
Kraljevac-Imotski
Kraljevac-Makarska
Kraljevac-Buško Blato
Kraljevac-Zakučac
4.3. Telekomunikacije
Postojeći telekomunikacijski sustav zadovoljava potrebe stanovništva, sve kuće
imaju telefon, a pokrivenost mobilnih mreža (Cronet i Vip-net) je zadovoljavajuća
signal je dostupan sa baznih mobilnih postaja u susjednoj općini Šestanovac.
Prioriteti se odnose na priključenje još ne priključenih mjesta, odnosno povećanje i
modernizaciju postojećih kapaciteta. Nepokretne mreže: Postojeće mreže će se
razvijati samo u početnom planskom razdoblju, u cilju zadovoljavanja korisnika, u
postojećim tehnologijama. U konačnici sve mreže integriraju se u jedinstveni
telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga. Pokretne mreže: Postojeća
analogna NMT mreže ulazi u maksimum kapaciteta koji se više neće širiti. Digitalna
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 97
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara – Općina Zadvarje
GSM mreža pokriva gotovo 100% teritorij Županije pa i same općine Zadvarje. Svaka
postojeća i planirana građevina unutar građevinskog područja treba imati omogućen
priključak na TK mrežu. TK mreža u pravilu se izvodi podzemno i kroz postojeće
prometnice, a prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste, a ako se izvodi
izvan prometnice ili zemljišnog pojasa treba se izvoditi na način da se omogući
gradnja na građevinskim parcelama u skladu s planiranom namjenom, kao i
izvođenje drugih instalacija. Isto se odnosi i na gradnju eventualne zračne TK mreže.
Građevine telefonskih centrala i drugih uređaja rješavaju se kao samostalne
građevine na vlastitim građevnim česticama, ili unutar drugih građevina kao
samostalne funkcionalne cjeline. Na svome području općina nema antenske stupove
GSM mreže. Uzimajući u obzir izgrađenost telekomunikacijske infrastrukture u općini
Zadvarje te namjenu površina po PPU planirani objekti će se vezati na izgrađenu
telekomunikacijsku infrastrukturu. Primarne telekomunikacijske pravce od postojeće tk
infrastrukture do budućih objekata koji se opremaju infrastrukturom, potrebno je voditi u
principu po postojećim ili budućim prometnicama.
ALFA ATEST d.o.o.
Stranica 98

marinko žic, načelnik prijatelj

Nedžad Koldžo

Ovdje - stari grad

Izašle Sesvečke novine broj 16/2012.

ovdje - Općina Stari Grad Sarajevo

Odluka o čišćenju snijega na javnim površinama i prioritetima

Starogradski haberi 10

„PiPl mast trast as!“

Page 1 of 20 Dragi moji Kukljičani Naša Kukljica je prije 156 god