POSTUPAK POSLODAVCA I INSPEKCIJE RADA PRI OBAVLJANJU INSPEKCIJSKOG NADZORA 1. Uvod ..................................................................................................................................... 1 2. Prava i dužnosti inspektora rada prema Zakonu o Državnom inspektoratu .... 2 3. Prava i dužnosti inspektora rada prema Zakonu o zaštiti na radu ...................... 4 4. Dužnosti poslodavca prema tijelima nadzora ........................................................... 5 5. Zaključak ............................................................................................................................. 5 1. Uvod Unutarnji nadzor koji se odnosi na provedbu propisa o zaštiti na radu kao i posebnih propisa o zaštiti zdravlja radnika, kod poslodavca, obavlja služba zaštite na radu odnosno stručnjaci za zaštitu na radu i ovlaštenici poslodavca. Vanjski nadzor koji se odnosi na provedbu zaštite zdravlja radnika i sigurnosti pri radu obavljaju Državni inspektorat putem inspekcije rada odnosno inspektora rada i viših inspektora rada te druga nadležna tijela prema posebnim propisima (Ministarstvo zdravstva, sanitarna inspekcija). Inspekcijski nadzor koji se odnosi na područje radnih odnosa definiranih Zakonom o radu i podzakonskim aktima obavljaju inspektori rada pravnog usmjerenja, dok inspekcijski nadzor u području sigurnosti pri radu i zaštite zdravlja radnika obavljaju inspektori rada tehničkog usmjerenja. Inspektori rada i viši inspektori rada nadziru primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuju odnosi između poslodavaca i radnika, a posebno se to odnosi na primjenu propisa koji se odnose na:  obvezu poslodavca da radnike u propisanim rokovima prijavljuje nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja,  radno vrijeme, plaće, zapošljavanje i rad malodobnika, žena, trudnica, porodilja, osoba s invaliditetom, stranaca i sl.,  uvjete rada, sigurnost i zaštitu zdravlja radnika, volontera, učenika, studenata i drugih osoba te osoba koje obavljaju djelatnost osobnim radom,  osobito sigurnost, zaštitu zdravlja i uvjete rada posebnih kategorija radnika (malodobnika, žena i radnika smanjenih radnih sposobnosti),  nadzor provedbe zakona i drugih propisa kojima su uređeni radni odnosi između radnika i poslodavaca, Osim navedenog inspektori rada i viši inspektori rada obavljaju inspekcijske poslove i u drugim upravnim područjima, kada je to određeno posebnim zakonom. Djelokrug rada inspektora rada u području zaštite na radu uređen je Zakonom o zaštiti na radu (N. N. br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09) i Zakonom o Državnom inspektoratu (N. N. br. 116/08, 123/08 i 49/11). Posebno je važno za poslodavca i u njegovom je interesu suradnja s inspekcijom rada odnosno inspektorom rada, u tu svrhu treba planirati i poduzeti sve radnje odnosno mjere potrebne za što kvalitetniju i uspješniju suradnju s ciljem unapređenja zaštite na radu. Pod tim mjerama se posebno podrazumijeva: omogućavanje nesmetanog nadzora inspektoru rada, dostupnost svih dokumenata iz područja zaštite na radu, nazočnost (ovlaštenik poslodavca) i davanje potrebnih informacija, zajednički obilazak radnih prostora, prostorija i mjesta rada, na zahtjev inspektoru rada pribavljanje i dostava tražene dokumentacije u određenom roku, izvještavanje inspekcije rada o izvršenju mjera prema rješenju inspektora rada i dr. 1 2. Prava i dužnosti inspektora rada prema Zakonu o Državnom inspektoratu (N. N. br. 116/08, 123/08 i 49/11). U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor Državnog inspektorata, ovlašten je:  fotografirati ili snimiti osobe,  zatražiti i pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osobe (osobna iskaznica, putovnica i sl.),  uzimati izjave od predstavnika nadziranih pravnih, fizičkih osoba i svjedoka.  pregledati, fotografirati ili snimiti zgrade, objekte, poslovne prostorije i druge prostorije i prostore;  pregledati, fotografirati ili snimiti proizvode, uređaje, opremu, sredstva rada, vozila, poslovne knjige, registre, dokumente, ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje pravne i fizičke osobe u pogledu primjene propisa iz članka 4. ovoga Zakona te obavljati i druge radnje u skladu s drugim propisom.  pregledati, fotografirati ili snimiti privremena radilišta; izvođenje radova, objekte namijenjene za rad s pripadajućim prostorima, prostorijama i instalacijama i dr. Inspektor rada koji vrši inspekcijski nadzor je dužan su u smislu odredaba članaka 5., 30. i 52. Zakona o općem upravnom postupku ( N. N. br. 47/09) upozoriti stranke na pravo sudjelovanja u svim fazama postupka, kao i na pravo da se iskažu o činjenicama i okolnostima koje su utvrđene od strane inspektora rada, te da su kazneno i materijalno odgovorne u slučaju davanja lažne izjave. O obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor je dužan sastaviti zapisnik po odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru mora sadržavati elemente propisane navedenim Zakonom. U zapisnik se upisuje:  naziv javnopravnog tijela koje obavlja radnju,  mjesto gdje se obavlja,  datum i sat kad se obavlja,  upravna stvar o kojoj se vodi postupak,  osobna imena službenih osoba,  nazočnih stranaka i osoba ovlaštenih za njihovo zastupanje,  opis tijeka i sadržaja u postupku provedenih radnji i danih izjava te isprava koje su korištene. Prije zaključenja zapisnik će se pročitati nazočnim osobama koje su sudjelovale u upravnoj radnji. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da nisu stavljene primjedbe ili će se, ako su primjedbe stavljene, ukratko navesti njihov sadržaj. Zapisnik će potpisati službena osoba koja je vodila upravnu radnju i zapisničar ako ga je bilo. Osobe koje su dale izjave potpisuju zapisnik neposredno iza svoje izjave te na kraju svake stranice na kojima se njihova izjava nalazi. U potpisanom i zaključenom zapisniku ne smije se ništa dodavati niti mijenjati. Dopuna u već zaključeni zapisnik unosi se kao dodatak zapisniku koji potpisuje službena osoba i osoba na prijedlog koje je dopuna unesena. U slučaju da neka od nazočnih osoba odbije potpisati zapisnik ili napusti mjesto radnje prije nego se zapisnik zaključi, to će se navesti u zapisniku, kao i razlozi zbog kojih je potpis odbijen. 2 Zapisnik sastavljen na način propisan zakonom javna je isprava i on je dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka i danih izjava, osim u dijelu na koji je stavljena primjedba da nisu pravilno sastavljeni. Inspektor ima pravo tražiti od pravne i fizičke osobe da se privremeno obustaviti poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspekcijskog nadzora ako smatra da ne bi mogao na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično stanje. Zahtjev za privremenu obustavu poslovanja inspektor je dužan unijeti u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru. Također može tražiti izvršenje pojedine radnje u postupku radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja i odrediti rok izvršenja te radnje. Na pisano traženje inspektora, pravne i fizičke osobe su dužne u određenom roku dostaviti ili pripremiti točne i potpune podatke, obavijesti i materijale koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora. Nakon obavljenog nadzora, inspektor može obavješćivati i savjetovati nadzirane pravne i fizičke osobe o najučinkovitijoj provedbi zakona i drugih propisa ako to smatra korisnim ili potrebnim. Inspektor pokreće postupak po službenoj dužnosti, iznimno na zahtjev stranke, kada je to zakonom propisano. Inspektor je dužan kao službenu tajnu čuvati dokumentaciju, činjenice i podatke utvrđene, odnosno nastale u inspekcijskom postupku, kao i identitet podnositelja predstavke. Dokumentaciju, činjenice, podatke i identitet podnositelja predstavke utvrđene u inspekcijskom nadzoru inspektor, odnosno drugi državni službenik, može dati samo sudovima, tijelima državne uprave koja vode prekršajni postupak i drugim državnim tijelima, na njihov obrazloženi pisani zahtjev, u sudskim i upravnim postupcima iz njihove nadležnosti. Inspektor ima pravo privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u prekršajnom ili kaznenom postupku do donošenja pravomoćne odluke o prekršaju odnosno pravomoćne presude o počinjenom kaznenom djelu. O privremenom oduzimanju dokumentacije i predmeta izdaje se potvrda o točno naznačenoj oduzetoj dokumentaciji i predmetima. Ako je zakonom predviđeno da se za utvrđenu nezakonitost donosi određena upravna mjera, inspektor je dužan rješenjem izreći tu mjeru. Rješenje će donijeti najkasnije u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama koje su temelj za donošenje rješenja. Rješenje neće donositi u situaciji kad su utvrđene nepravilnosti otklonjene tijekom inspekcijskog nadzora, ili kad izvršenje uopće nije moguće, što će inspektor utvrditi i navesti u zapisniku. Ako tijekom inspekcijskog nadzora inspektor utvrdi postojanje povrede propisa koje predstavljaju prekršaj ili kazneno djelo, uz rješenje za čije je donošenje ovlašten, odnosno uz zapisnik ako ne postoji ovlaštenje za donošenje rješenja, dužan je u roku od 15 dana od dana završetka nadzora podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno prijavu za pokretanje postupka zbog kaznenog djela. Inspektor ima službenu iskaznicu i znak kojima dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti. Inspektor rada dužan je obaviti nadzor:  na mjestu gdje je nastao događaj koji je prouzročio smrt, skupnu ili težu ozljedu radnika, ili koji je izazvao poremećaj u procesu rada koji je mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika, i to odmah nakon primitka obavijesti,  kod poslodavca u kojeg je utvrđen slučaj profesionalne bolesti. Osim toga inspektor rada je dužan najkasnije u roku 24 sata od primljene obavijesti o događaju koji je prouzročio smrt ili skupnu ozljedu radnika, izvijestiti glavnog inspektora. 3 3. Prava i dužnosti inspektora rada prema Zakonu o zaštiti na radu (N. N. br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba navedenog Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavljaju inspektori rada Državnog inspektorata ukoliko drugim zakonom nije drukčije određeno. Drugim riječima navedenim Zakonom utvrđena su ona posebna prava i dužnosti inspektora rada prilikom inspekcijskog nadzora koja nisu regulirana Zakonom o Državnom inspektoratu. Inspektor rada prilikom provedbe inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, ovlašten je donijeti rješenje o privremenoj zabrani korištenja sredstva rada, prostora ili instalacija, odnosno o zabrani određenog načina postupanja ili rješenje kojim naređuje poslodavcu da radnika privremeno udalji s obavljanja poslova, u slučajevima kada utvrdi da su izravno ugroženi život ili zdravlje radnika ili drugih osoba. Žalba izjavljena protiv rješenja donesenog na temelju prethodno navedenog ne odgađa izvršenje rješenja. Inspektor rada dužan je za vrijeme inspekcijskog nadzora donijeti rješenje upisom u knjigu nadzora poslodavca kojim može:  narediti poslodavcu da udalji s posla radnika koji radi protivno pravilima zaštite na radu, odnosno koji ne upotrebljava propisana osobna zaštitna sredstva te za kojeg se opravdano može pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava,  narediti poslodavcu da radnika udalji s poslova za koje ne ispunjava uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu,  zabraniti uporabu sredstava rada (građevina namijenjenih za rad, instalacija, strojeva i uređaja, skela i površina za rad i dr.) dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugrožen život, odnosno zdravlje radnika,  zabraniti poslodavcu određeno ponašanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom propisu,  narediti poslodavcu otklanjanje utvrđene nepravilnosti. Mjera iz stavka 3. poduzet će se i kad strojevi i uređaji povećanim opasnostima, instalacije ili radni okoliš nisu ispitani u propisanim rokovima, a opravdano se može pretpostaviti da postoji neposredna opasnost po život, odnosno zdravlje radnika. U svrhu osiguranja provedbe mjere iz stavka 3. i stavka 4. inspektor rada može odnosno ovlašten je zapečatiti radne prostorije i prostore, instalacije, odnosno strojeve i uređaje. Žalba izjavljena protiv rješenja donesenog na temelju odredbi stavka 1., 2., 3. i 4. ne odgađa izvršenje rješenja. Inspektoru rada, radi obavljanja inspekcijskog nadzora mora biti omogućen ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada. Inspektor će zabraniti obavljanje poslova ukoliko se:  ne omogući ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada,  ne izvrši izvršno rješenje inspektora,  poslovi ne obavljaju sukladno propisima zaštite na radu. Ako nedostaci u primjeni propisa zaštite na radu ne utječu štetno na život i zdravlje radnika i drugih osoba u prostoru i ako se nedostaci mogu ukloniti u roku do 30 dana, inspektor će izdati rješenje o otklanjanju nedostataka. Inspektor će pri obavljanju inspekcijskog nadzora na mjestima rada obaviti nadzor i na okolnosti zaštite života i zdravlja drugih osoba koje borave u prostorijama u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada. 4 4. Dužnosti poslodavca prema tijelima nadzora Poslodavac je obvezan:  inspektoru rada na njegov zahtjev dati obavještenja i podatke koji su mu potrebni u obavljanju nadzora te omogućiti da za vrijeme obavljanja nadzora utvrđuje činjenice koje su potrebne radi ocjene je li postupljeno po propisima zaštite na radu. Drugim riječima, obvezen je inspektoru rada omogućiti neometano obavljanje nadzora i staviti mu na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju koja se odnosi na zaštitu na radu,  odrediti svog ovlaštenika koji će inspektoru pružiti pomoć pri utvrđivanju činjenica, dati potrebna obavještenja, staviti na uvid isprave i predlagati izvođenje odgovarajućih dokaza.  privremeno obustaviti poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspekcijskog nadzora ako to inspektor zatraži kako bi mogao obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično stanje,  u roku od osam dana od isteka roka utvrđenog rješenjem inspektora rada izvijestiti inspekciju rada o izvršenju rješenja ili o razlozima zbog kojih rješenje nije izvršeno,  izvijestiti inspekciju rada o smrtnoj, težoj ili skupnoj (dva ili više radnika) ozljedi odmah po nastanku događaja, a u daljnjem roku od 48 sati od nastanka događaja dostaviti inspekciji rada propisano pisano izvješće.  izvijestiti inspekciju rada o ozljedi na radu koja je za posljedicu imala izostanak radnika s rada tri ili više dana. 5. Zaključak Zaštita na radu je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih djelatnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti što ugrožavaju život i zdravlje osoba na radu odnosno radnika te utvrđuju mjere, postupci i pravila da bi se otklonile ili smanjile te opasnosti. Tržišna privreda sve više se brine o zaštiti na radu i kao o ekonomskoj komponenti jer utječe na direktne i indirektne troškove proizvodnje (nezgode pri radu) što se reflektira i na širu društvenu zajednicu. Stoga, cilj i svrha zaštite na radu, kao i propisa kojima se utvrđuju pravila ponašanja u tom području je poduzimanje određenih mjera i radnji kako bi se spriječile ozljede na radu, profesionalne bolesti, druge bolesti vezane uz rad kao i zaštita radnog okoliša. Unapređenje zaštite na radu je temelj za postizanje cilja i svrhe zaštite na radu, a može se postići samo zajedničkim naporima svih subjekata koji se nalaze u sustavu zaštite na radu tj. nadležnih državnih tijela, poslodavaca kao i drugih čimbenika. Sve navedeno nas upućuje na zaključak da je jedan od bitnih čimbenika za unapređenje zaštite na radu odnos poslodavca i inspekcije rada u pripremi i provođenju inspekcijskog nazora. Pravovremeno planiranje i poduzimanje odgovarajućih mjera od strane poslodavca čini suradnju s inspekcijom rada uspješnijom, a čiji je krajnji cilj unapređenje zaštite na radu i smanjenje mogućnosti sankcioniranja zbog neprovođenja iste. Darko Francuz, struč. spec. ing. sec. 5