Dragi roditelji, „Sve πto trebam znati o tome kako treba æivjeti, πto raditi i kakav biti, nauËio sam joπ u vrtiÊu. Mudrost me nije Ëekala na vrhu planine, na kraju dugog uspona πkolovanja, nego se krila u pijesku djeËjeg igraliπta.“ Robert Fulghum polazak djeteta u jaslice/vrtić velik je i važan događaj, kako za dijete, tako i za čitavu obitelj. Istodobno je dio normalnog razvojnog puta u životu djeteta i gotovo neizbježan dio odrastanja. Razdoblje prilagodbe vrlo je osjetljivo pa je važno u odnos s djetetom unositi puno nježnosti, topline, strpljenja i razumijevanja jer to u njemu potiče osjećaj sigurnosti. Cilj ove brošure “Krećem u jaslice, krećem u vrtić!” ulaganje je u zdrav rast i razvoj djece te potpora obiteljima u važnim životnim događanjima. Ujedno je i nastavak višegodišnjih nastojanja da se, u okviru projekta Zdravi grad i Povjerenstva “Zajedno protiv ovisnosti Grada Poreča”, unaprijedi kvaliteta života djece, mladih i obitelji u zajednici. Želja nam je pomoći u traženju odgovora na pitanja koja si zasigurno postavljate uoči polaska djeteta u jaslice/vrtić kako biste se osjećali sigurnijima i pružili djetetu potrebnu podršku. U ovoj brošuri možete saznati: što je to razdoblje prilagodbe, koliko će trajati, o čemu ono ovisi, kakva ponašanja možemo očekivati kod djece i koja je uloga roditelja u procesu prilagodbe. Vjerujemo da će ovo biti naš mali doprinos bezbrižnijem polasku vašeg djeteta u jaslice/vrtić, a oni su sigurno mjesto iz kojega ono može samopouzdano krenuti u nove doživljaje. Želimo vam sretan početak! Dobra priprema djeteta, roditelja i vrtiÊa uvelike moæe olakπati osjetljivo vrijeme prilagodbe! Predπkolski odgoj Koji su ciljevi i zadaci? Predškolski odgoj kao temeljni dio odgojno-obrazovnog sustava ima nezamjenjivu ulogu u odgoju i obrazovanju djece. Predškolske ustanove stvaraju uvjete za rast i razvoj djeteta, dopunjavaju obiteljski odgoj i svojom otvorenošću uspostavljaju suradnju s roditeljima i neposrednim djećjim okruženjem. Uloga predškolskih ustanova jest da, već u najranijoj životnoj dobi, razvijaju interes djece za stalnim učenjem i napredovanjem. Njihov rad temelji se na humanističkorazvojnoj koncepciji odgoja i obrazovanja predškolske djece, pri čemu se razvojne zadaće planiraju prema razvojnim područjima, a to su: tjelesni, psihomotorni, socio-emocionalni i spoznajni razvoj te razvoj ličnosti, govora, komunikacije, izražavanja i stvaralaštva. Zadatak predškolskih ustanova jest i stalno unapređivanje cjelokupnog procesa rada te stvaranje poticajne i kreativne sredine koja pozitivno utječe na razvoj djeteta, istodobno vodeći računa o njegovim psihofizičkim potrebama i mogućnostima. Nadalje, predškolske ustanove omogućuju uspješno uspostavljanje i proširivanje emocionalnih i socijalnih veza, kvalitetnih odnosa s odraslima i drugom djecom iz neposredne okoline. Koje su prednosti pohaanja jaslica/ vrtiÊa? Boravak djeteta u jaslicama/vrtiću pažljivo je isplaniran i osmišljen: od jutarnjeg okupljanja, doručka, spontanih i vođenih aktivnosti, igara na zraku, ručka, dnevnog odmora… pa sve do polaska kući, kako bi u svakoj situaciji dijete nešto naučilo te postiglo pomake u svom psihofizičkom razvoju. Djecu se uči da postepeno budu samostalna u jelu, oblačenju, održavanju osobne higijene, izražavanju potreba, mišljenja i donošenju odluka. Ona u vrtiću imaju mogućnost steći prijatelje, naučiti dijeliti, planirati igru i dogovarati se, usvajati znanja o sebi i drugim ljudima, znanja o živoj i neživoj prirodi, važnosti poštivanja ljudskih prava i svakog živog bića te o potrebi pridržavanja pravila. Nadalje, mogu otkriti, izraziti i razvijati svoje talente i sposobnosti te pozitivne osobine ličnosti kao što su: samopouzdanje, emocionalna stabilnost, radoznalost, kreativnost, empatija i naposlijetku kroz igru spoznati svijet oko sebe. Istraæivanja su pokazala kako su djeca koja su pohaala jaslice/vrtiÊ, druπtvenija i vjeπtija u socijalnim odnosima, imaju razvijenije vjeπtine rjeπavanja problema te veÊu ustrajnost prilikom rjeπavanja zadataka! Razdoblje prilagodbe ©to je to? Prilagodba je proces tijekom kojega se dijete privikava na novo okruženje i uvjete života u jaslicama/vrtiću. Vrijeme je to u kojem se dijete, roditelji, često i čitava obitelj, ali i odgajateljice prilagođavaju novim situacijama. Dijete dolazi u jaslice/vrtić iz svoje obitelji u kojoj se osjeća sigurno i zaštićeno, u kojoj je centar pažnje i vrlo važno svim ukućanima te ne može u potpunosti shvatiti zašto je došlo do promjene i sigurnost doma mora zamijeniti novim, nepoznatim okruženjem. Prilagođavanje je njemu svakako najteže, susreće se s nizom zahtjeva na koje mu je teško u potpunosti odgovoriti, a premaleno je da bi moglo kontrolirati svoja emocionalna stanja. Dijete se mora prilagoditi na: • odvojenost od roditelja (na dulje vrijeme), • višesatni boravak među većim brojem djece, • odgajateljice (koje predstavljaju zamjenu za roditelje ukoliko je dijete vrlo malo), • novi prostor, namještaj, krevetić, igračke i predmete koji ga okružuju, • djelomično različit dnevni ritam ustajanja, spavanja, njege i hranjenja (npr. djeca u obitelji mogu birati hranu, kao i vrijeme i mjesto hranjenja, a dolaskom u jaslice/ vrtić dijete je u situaciji da to ne može u potpunosti birati), • pravila ponašanja u odgojnoj grupi (npr. kako se rješavaju sukobi, gdje se spremaju igračke, kako se valja ponašati prilikom jela, kada se peru ručice). U razdoblju prilagodbe važno je omogućiti i olakšati djetetu stvaranje toplog odnosa s odgajateljicama, ublažiti i skratiti duljinu trajanja dječjih strahova i nesigurnosti te preduhitriti neke složenije reakcije. Odgajateljice postaju važne osobe u životu djeteta i ono će biti smirenije i sigurnije ukoliko vidi da njegovi roditelji imaju povjerenja u njih. Razdoblje prilagodbe dijete Êe lakπe prebroditi ukoliko vi kao roditelj smatrate polazak u jaslice/ vrtiÊ prirodnim procesom odrastanja! Razdoblje prilagodbe Koliko moæe trajati? Svako dijete prolazi kroz razdoblje prilagodbe, pri čemu ima djece koja se prilagođavaju brže i lakše te one kojima je za to potrebno neko dulje vrijeme. Razdoblje prilagodbe kod djece koja se: • lakše prilagođavaju - promjene u ponašanju predstavljaju uobičajenu reakciju na promjenu sredine i normaliziraju se tijekom 10 - 15 dana boravka u jaslicama/vrtiću, kada djeca uspješno uspostave vezu s ostalom djecom i odgajateljicama, • srednje teško prilagođavaju - promjene u ponašanju traju dulje i stabiliziraju se do 30-ak dana boravka u jaslicama/vrtiću, • vrlo teško prilagođavaju - promjene u ponašanju su dugotrajnije i napornije, prilagodba može potrajati 2 - 6 mjeseci. O Ëemu ovisi? Veće poteškoće češće se javljaju kod djece u čijem je odrastanju bilo prisutno više nepovoljnih faktora (npr. bolest, hospitalizacija, nepovoljni obiteljski uvjeti, prijašnja negativna iskustva u odvajanju od roditelja i sl. Možemo reći da se dijete prilagodilo onda kada vidimo da se uključuje u aktivnosti vrtića, otvoreno komunicira s ostalom djecom i odgajateljicama, prihvaća pravila grupe, pokazuje interes za igračke i igru, kada se raduje odlasku u vrtić i veseli svojim prijateljima, odnosno kada spontano izražava svoje osjećaje, misli i sposobnosti. Ukoliko dijete pokazuje veće poteškoće u prilagodbi i izuzetno se teško prilagođava jaslicama/vrtiću, uputno je posavjetovati se s psihologom ili drugim stručnim suradnikom vrtića. NajveÊi broj djece prolazi kroz proces prilagodbe u vrlo kratkom periodu i bez veÊih promjena u ponaπanju, a samo manji broj djece pokazuje znaËajnije i dugotrajnije poteπkoÊe! Proces prilagodbe je individualan proces, specifičan za svako dijete, a ovisi o: • iskustvima koja ima u odvajanju od roditelja - postupno odvajanje od roditelja doprinosi lakšoj prilagodbi, • starosti djeteta - lakše se prilagođavaju starija djeca. Što je dijete mlađe, ima veću potrebu za blizinom roditelja, • pripremama za polazak u jaslice/vrtić - je li, i na koji način, dijete pripremano, • individualnim osobinama djeteta, stupnju psihofizičkog razvoja i zdravstvenom stanju - teže će se prilagoditi dijete koje je boravilo u bolnici, fizički je osjetljivo ili kronično lošeg zdravlja, • kontaktima s većim brojem djece i odraslima - lakše će biti djetetu koje ima braću ili sestre te onome koje je imalo prilike stvarati kontakte i pozitivna iskustva s odraslima i djecom izvan užeg obiteljskog kruga, koje je boravilo kod bake, s roditeljima odlazilo u posjete prijateljima i djeci i sl; • redovitosti dolaženja u jaslice/vrtić tijekom razdoblja prilagodbe - izostanci produljuju vrijeme prilagodbe, • odnosu roditelja i djeteta - npr. dijete koje osjeća nesigurnost i nepovjerenje roditelja, i samo je nesigurno i nepovjerljivo, • stavovima roditelja prema djelatnicima jaslica/vrtića pozitivan odnos roditelja prema jaslicama/vrtiću uvelike doprinosi bezbrižnijem polasku djeteta. Odgajateljice Êe vaπem djetetu lakπe pristupiti i pomoÊi mu u razdoblju prilagodbe ukoliko ih upoznate s njegovim navikama i karakterom! Razdoblje prilagodbe Kakva ponaπanja moæemo oËekivati Važno je znati kako su sve promjene koje možemo očekivati u ponašanju djeteta prolaznog karaktera, a strah od odvajanja i nepoznatih osoba normalni su. Prirodno je da dijete negoduje, ono ima pravo na svoje emocije i valja ih kao takve prihvatiti. Moguće reakcije prilikom polaska u jaslice: • Jednogodišnjaci svoj strah i bespomoćnost najčešće izražavaju neutješnim plačem i pasivnošću, ponekad odbijaju kontakt s odgajateljicom. Ne ispuštaju svoju dudu, bočicu, gazu, medu, dekicu (prijelazni objekt), odbijaju hranu ili slabo jedu, kratko i nemirno spavaju. • Neka djeca reagiraju regresijom u ponašanju (npr. dijete koje je prohodalo opet puže, dijete koje je nedavno uspostavilo kontrolu stolice sada opet obavlja nuždu u gaćice, ono koje je komuniciralo riječima pribjegava gestama i sl.). To su normalne obrambene reakcije malog djeteta. U želji da bude zaštićeno, ono bira ponašanja koja mu nude veću sigurnost. • Nešto starija djeca (od 18 do 24 mjeseca) često izražavaju i ljutnju, otvoreno negoduju, posebice burno kod rastajanja s roditeljima, plaču, odbijaju komunikaciju. Istraživanja provedena u hrvatskim jaslicama pokazala su: 5. dan boravka u jaslicama: 30. dan boravka djeteta u jaslicama: 80% djece plače 8% djece plače (ali povremeno) 20% djece odbija jesti 5% djece odbija jesti 20% djece je povučeno 0% djece je povučeno 15 % djece odbija spavati 0% djece odbija spavati 12% djece je agresivno 0% djece je agresivno 10% djece odbija verbalnu komunikaciju 0% djece odbija verbalnu komunikaciju 10% djece nema poteškoća Više od 90 % djece nema poteškoća (c)2002-07 Ringaraja.net, Ringeraja.com. Važno je pratiti reakcije djeteta i teškoće u procesu prilagodbe s vjerom da ćete ih zajedno moći prevladati. NAPOMENA: Djeca mlađeg jasličkog uzrasta promjenom prehrane mogu reagirati probavnim smetnjama. Zbog izbijanja zubića mogu biti razdražljiva, imati bolove, blago povišenu temperaturu, rjeđu stolicu i mogu odbijati hranu. Kao najčešći zdravstveni problem javlja se i pojačana osjetljivost na infekcije. Djeca jasličkog uzrasta imaju smanjen imunitet budući da faza formiranja vlastitog imuniteta nije još završena. U bliskom kontaktu s drugom djecom sklonost infekcijama se povećava. Te simptome i reakcije treba razlikovati od reakcija na stres tijekom razdoblja prilagodbe. Moguće reakcije prilikom polaska u vrtić: • Djeca (od 3 do 5 god.) donekle mogu kontroemocije. Jedan dio djece poslušno će ući u sobu, dio dana šutjeti, stajati pokraj vratiju, odbijati s odgajateljicama ili drugom djecom. Stalno će tatu, možda iz ruku neće ispuštati svoje cipelice mu se skine kapa, odbijat će ili se neće odazvati lirati svoje ali će veći komunikaciju pitati za mamu ili ili neće dopustiti da na pozive na igru. • Neka djeca prvih dana ulaze u sobu bez otpora i zainteresirana su za nove igračke, a otpor se pojavljuje tek trećega dana ili narednoga tjedna. Tada shvate da je odlazak u jaslice/vrtić svakodnevan, a još uvijek se ne osjećaju sigurnima u novom okruženju. • Određeni broj djece može reagirati burnije i posve neočekivano u odnosu s drugom djecom, roditeljima ili odgajateljicama (npr. mogu udarati drugu djecu, grčevito se držati roditelja, ne prihvaćati pravila grupe, protestirati, glasno plakati). U pravilu, što je dijete manje, to ima veću potrebu za blizinom roditelja. Nakon četvrte godine osobne granice se prirodno šire i javlja se potreba za drugom djecom i novim socijalnim kontaktima. Djeca se razlikuju u svojim reakcijama u periodu prilagodbe, neka su sklonija reakcijama na fiziološkom (ishrana, spavanje, pražnjenje, zdravlje), a druga reakcijama na psihološkom planu (plač, agresivnost, pasivnost, povučenost). Neka se djeca prilagođavaju lakše od drugih, a neka teže, što samo po sebi nije niti bolje niti lošije – jednostavno su različiti. Promjene u ponaπanju pri polasku u jaslice/vrtiÊ prolaznog su karaktera. Nestat Êe kada se dijete prilagodi novoj sredini, odnosno kada se bude osjeÊalo sigurnim. Razdoblje prilagodbe Uloga roditelja Uloga roditelja u procesu prilagodbe od neprocjenjive je važnosti. Dijete će osjetiti što i kako se vi u svezi toga osjećate, jeste li i sami spremni na taj korak i kako se s njime nosite. Dobra priprema vas i vašeg djeteta za polazak u jaslice/vrtić, uvelike pridonosi bezbrižnijoj i sigurnijoj prilagodbi. Prije polaska u jaslice/vrtić poželjno je da: • djetetu o jaslicama/vrtiću pričate s veseljem, kao o zanimljivom, zabavnom mjestu gdje ima puno igračaka i djece, u kojemu se „tete“ znaju igrati zanimljivih igara. Razgovor treba prilagoditi uzrastu, a pri tome biti konkretan, uvjerljiv i realan. • djetetu kažete kako ste ga bili upisati u jaslice/vrtić. Ispričajte mu što ste zanimljivo vidjeli i čuli, koga ste upoznali. Mlađoj djeci su važne odrasle osobe, četverogodišnjacima su važnije igračke, a petogodišnjacima i šestogodišnjacima igra s njihovim vršnjacima. • zajedno odete u šetnju u blizinu jaslica/vrtića ili u dvorište, u vrijeme kada se djeca ondje igraju. • djetetu iskažete nježnost i brigu, ali i ponos zbog činjenice što je dovoljno veliko da može samo boraviti u jaslicama/vrtiću. • ukoliko je to moguće, upoznate dijete s odgajateljicama, drugom djecom i prostorom prije no što počne redovito pohađati jaslice/vrtić. • pokušate prilagoditi dnevni ritam djetetova života u obitelji (ustajanje, hranjenje, spavanje) onome koji će imati u jaslicama/vrtiću. • privikavate dijete da samostalno jede, pije i sjedi za stolom. • osamostaljujete dijete prilikom oblačenja, svlačenja, održavanja higijene i prehrane. • ukoliko dijete planirate odviknuti od pelena, flašice ili dudice, učinite to ili ranije, ili tek nakon razdoblja prilagodbe. Nikako u to vrijeme. • dogovorite s djetetom koju će omiljenu igračku (ili neki drugi predmet) ponijeti u jaslice/vrtić. • planirate nekoliko dana godišnjeg odmora u periodu prilagodbe kako bi se djetetu omogućilo postepeno produljivanje boravka u jaslicama/vrtiću. • obavite zajedničku kupovinu papučica, pidžame, ruksaka za vrtić… Ukoliko ste zajedno posjetili jaslice/vrtić, nemojte dijete svakodnevno uvjeravati kako će mu tamo biti super (to će mu biti sumnjivo). Važno je slušati što govori i kakva pitanja postavlja, prihvaćati njegove osjećaje i dopustiti mu da izražava ono što misli i osjeća u svezi polaska u jaslice/vrtić. Nikako nije dobro plašiti dijete jaslicama/vrtićem (npr. ”tamo se sve mora pojesti”, “vidjet ćeš ti kada dođeš u vrtić”). Potrebno je djetetu naglašavati kako raste i razvija se, svakim danom sve više zna i puno toga može dobro i samostalno napraviti. Zajednički se radujte polasku u jaslice/vrtić! Kada dijete krene u jaslice/vrtić : U početnom razdoblju prilagodbe važan je ritam ostajanja u jaslicama/vrtiću. S povjerenjem ga dogovarajte s odgajateljicama. Nije uputno dijete odmah cijeli dan ostaviti u jaslicama/vrtiću - osobito dijete jasličke dobi. U tom razdoblju posebno budite na raspolaganju odgajateljicama te otvoreno komunicirajte s njima na početku ili kraju dana. Dnevni kontakti omogućuju vam razmjenu informacija i planiranje ritma ostajanja, u skladu sa specifičnim potrebama djeteta. Budite podrška vašem djetetu, dajte si vremena i prostora da se “udomaćite”, a zatim ga pustite da samo istražuje. Vrlo brzo ustanovit ćete da je dijete zapravo mnogo samostalnije no što ste mislili. Poželjno je da: • prvih dana (1-2 tjedna) dijete dolazi u jaslice/vrtić na kraće vrijeme. • vrijeme spavanja, koje je obično kritično, ostavite za kasnije razdoblje, kada se dijete donekle prilagodi novom prostoru. • djetetu dopustite da, ukoliko to želi, u jaslice/vrtić ponese omiljenu igračku ili predmet. Osjećat će se sigurnije kada pored sebe ima nešto “od kuće”. • se, ukoliko u obitelji ima više djece, jedan od roditelja u potpunosti posveti upravo djetetu koje prvi put kreće u jaslice/vrtić. • polasci od kuće budu opušteni, da ne jurite u posljednji tren, prenoseći pritom na dijete pritisak zbog kašnjenja. Prilikom dolaska u jaslice/vrtić, upoznajte zajedno odgajateljice, prostor i igračke. Prvih dana bit ćete most između vašeg djeteta, drugih odraslih i druge djece. Ipak, ulogu zaštite i/ili intervencije između vašeg djeteta i ostalih svakako prepustite odgajateljici. Jutarnji rastanak izrazito je važan trenutak, stoga: • Budite smireni, nemojte djetetu pokazivati zabrinutost ili žalost što ga ostavljate. • Rastanak s djetetom ispred sobe neka bude kratak, strpljiv, nježan, ali i odlučan. Dugo smirivanje djeteta u garderobi ili ponovno vraćanje samo zbunjuju dijete i ono će još više plakati očekujući da se roditelj vrati. • Ne bježite od djeteta, budite iskreni prema njemu, uvijek ga pozdravite i naglasitu mu kada će doći po njega (npr: “Doći ću po tebe kad završim s poslom, kad ručaš, probudiš se”). • osvijestite djetetu odgajateljice kao osobe koje će se u vašem odsustvu brinuti o njemu (npr:“ Teta će te čuvati dok se ja ne vratim“). • navedite mu aktivnosti u koje se može uključiti tijekom boravka u jaslicama/ vrtiću (npr. „Možeš se igrati, crtati, gledati slikovnice…“). • pokažite djetetu da ga volite, recite mu da ga volite i da ste potpuno mirni i veseli što je ono u jaslicama/vrtiću dok niste zajedno Dolazak po dijete Kada dođete po dijete zagrlite ga, poljubite, upitajte i pažljivo slušajte o tome kako je provelo dan. To je ujedno i prilika da porazgovorate s odgajateljicama: Koliko je danas moje dijete plakalo nakon rastanka? Što ga je umirilo? U kojim je aktivnostima najviše uživalo? Što mu se od hrane svidjelo? Koliko je spavalo? Kakve je volje bilo nakon što se probudilo? S kime ili čime se najradije igralo? Isto tako, dobro je po povratku iz jaslica/vrtića više vremena provoditi s djetetom, šetati se, igrati, pričati priče, pružati nježnost, pokazati interes za njegove nove doživljaje iz jaslica/vrtića. Svakako ga pohvalite za ono što je dobro napravilo, za pokušaje, kao i za upornost. Jaslička/vrtićka grupa će uskoro za dijete postati svakodnevnica. Dijete će se opustiti i polako početi prihvaćati novu sredinu. Pokažite interes za događanja iz jaslica/vrtića, za njegove prijatelje i aktivnosti pa će vašem djetetu jaslice/vrtić postati sve sve sigurnijim mjestom koje će, naposlijetku, poistovjetiti s domaćom atmosferom. Postat će to mjesto u koje će dijete rado dolaziti i gdje će provoditi vrijeme u igri s novim prijateljima. Æelimo vam sigurnu i bezbriænu prilagodbu, radostan boravak u jaslicama/vrtiÊu, te uspjeπnu suradnju sa svim djelatnicima vrtiÊa! Gradski djeËji vrtiÊi Dječji vrtići i jaslice Radost Adresa: Rade Končara 7, Poreč Ravnatelj: Divna Radola Informacije o prijavama i upisima na tel. +385 (0)52 431 062 Talijanski Dječji vrtić Paperino Adresa: Obala M. Laginje 6, Poreč Ravnatelj: Nataša Musizza Informacije o prijavama i upisima na tel. +385 (0)52 434 126 Privatni djeËji vrtiÊi Dječji vrtić i jaslice 101 dalmatinac Adresa: Antonci 35a, Nova Vas Ravnatelj: Jasna Radić Informacije o prijavama i upisima na tel. +385 (0)52 451 08 Dječji vrtić Cipelići Adresa: Pulska 22, Poreč Ravnatelj: Irene Civadelić Informacije o prijavama i upisima na tel. +385 (0)52 453 084 Fond Zdravi grad PoreË Adresa: Dr. Mauro Gioseffi 4, Poreč. Koordinatorica projekta: Nataša Basanić âuš Kontakt telefon: +385(0)52 452 335 Dječji vrtić i jaslice Crvenkapica Adresa: P. Preradovića 4, Poreč Ravnatelj: Viviana Salvaro Informacije o prijavama i upisima na tel. +385 (0)52 431 324 Impressum Autorica Alenka Krivičić, psihologinja Urednice Nataša Basanić Čus, koordinatorica Projekta Zdravi Grad Poreč Gordana Vorkapić Jugovac, predsjednica Povjerenstva Zajedno protiv ovisnosti Alenka Krivičić, psihologinja Lektura Jelena Šimunović Ilustracije Kristina Poropat Prijevod na talijanski jezik Nataša Musizza GrafiËka priprema Studio Sonda d.o.o. Tisak ZA PROVIJERITI!
© Copyright 2024 Paperzz
