ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
s pitanjima za maturu i prijemne
Nakladnik
HINUS
Zagreb, Miramarska 13 b
tel.: 615 41 96, tel./fax: 611 55 18
e-mail: [email protected]
Urednik
Hrvoje Zrnčić
Recenzenti
Prof.dr.sc. Mirjana Kalafatić
Mirjana Martek, prof.
ISBN 978-953-6904-26-6
Copyright © Hrvoje Zrnčić
Knjigu možete besplatno preuzeti samo za osobnu upotrebu, a ne smijete je
stavljati na druge mrežne stranice, umožavati ili je koristiti za bilo koju
komercijalnu svrhu.
Sanda Ilić
Lela Zadražil
Ljubica Kostanić
ŠKOLSKI
LEKSIKON
BIOLOGIJE
s pitanjima za maturu i prijemne
HINUS
SADRŽAJ
PREDGOVOR ...........................................................................................7
LEKSIKON ...............................................................................................9
PITANJA ...............................................................................................159
ODGOVORI ..........................................................................................253
DODATCI .............................................................................................279
DODATAK 1 ...................................................................................281
DODATAK 2 ...................................................................................289
DODATAK 3 ...................................................................................295
DODATAK 4 ...................................................................................297
DODATAK 5 ...................................................................................299
DODATAK 6 ...................................................................................301
PREDGOVOR
Onome tko se želi brzo i kvalitetno pripremiti za polaganje razredbenog
ispita iz biologije, na bilo kojem od fakulteta na kojem se polaže biologija, ovo
će biti izuzetno korisna literatura. Ova knjiga ne predstavlja samo pomoć za
brzo i dobro pripremanje razredbenih ispita već i nešto više od toga. Naime, ona
sadrži leksikon pojmova iz biologije koji će biti korisno štivo još dugo nakon
polaganja razredbenih ispita.
Knjiga se u osnvi sastoji od tri dijela. Prvi dio je leksikon pojmova iz
biologije temeljen na srednjoškolskom gradivu. Leksikon podrazumijeva abecedni poredak bioloških pojmova i njihovih sažetih opisa što omogućuje brzo
snalaženje prilikom pripreme za polaganje razredbenih ispita. Drugi dio sadrži
više stotina pitanja s proteklih razredbenih ispita s uputama za njihovo rješenje.
Upute se prije svega odnose na savjet koji pojam odnosno koje objašnjenje
treba pročitati da bi se razjasnilo rješenje zadatka kojega se rješava. Ovdje treba
posebno naglasiti da Leksikon omogućuje i brzo razjašnjenje zbog čega neki
pretpostavljeni odgovor na zadatak koji se rješava nije točan. To se postiže tako
da se tumačenje ključnog pojma iz pretpostavljenog odgovora također potraži u
Leksikonu. Treći dio čine dodaci koji pojašnjavaju bilo pojmove sadržane u
Leksikonu bilo rješenja zadataka s proteklih razredbenih ispita.
Dvije su vrste kratica uporabljene u tekstu koji slijedi. To su, prije svega kratice naziva različitih kemijskih spojeva. Uz potrebna pojašnjenja, rabe se
kratice naziva nukleinskih kiselina, aminokiselina, nukleotida, hormona i dr.
prema engleskom nazivu. Zatim su tu i uobičajene kratice koje su vezane uz
način uporabe. U tekstu se rabe samo dvije uobičajene kratice: v. i isp. Kratica
v. znači vidi i redovito dolazi ispred pojma o kojem treba pročitati osnovne
informacije. Kratica isp. znači ispitaj i dolazi uz pojam o kojem treba potražiti
dodatne informacije.
Dakle, ova se knjiga odlikuje jednostavnim razjašnjenjima zašto je neki
odgovor u danom zadatku točan, ali isto tako i zašto neki drugi odgovor nije
točan. Tako se brzo ovladava gradivom i stječe sigurnost neophodna za
uspješan izlazak na razredbene ispite.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
A
ABBE, E. njemački znanstvenik i izumitelj koji je u 19.st. unaprijedio mikroskop
povećavši njegovu moć razlučivanja.
ABIOTIČKI ČIMBENICI, jedna od skupina ekoloških čimbenika. To su različiti
fizikalni i kemijski čimbenici okoliša koji
utječu na život nekog organizma, npr.
temperatura, voda odnosno vlaga, svjetlost
itd.
ABISAL, dubokomorski (oceanski) sloj,
izvan granice prodora svjetla i pod visokim tlakom. Život u abisalu ovisi o gornjem osvjetljenom sloju u kojem se odvija
primarna organska proizvodnja (bioproizvodnja) procesom fotosinteze.
ACETIL-CoA, početni spoj Krebsova ciklusa. Sastoji se od acetilne skupine vezane na koenzim A (Co A). Spoj sadržava
tioestersku vezu bogatu energijom. Ima bitno značenje u izmjeni tvari jer nije samo
produkt razgradnje ugljikohidrata već i
masnih kiselina te aminokiselina.
ACETILKOLIN, neurohormon kojeg parasimpatički živac-vagus luči na živčanim
okončinama. On se oslobađa kada je smanjena potreba za kisikom (npr. kada spavamo) smanjujući udarni volumen srca.
ACIDO - BAZNA RAVNOTEŽA, ravnoteža kiselina i lužina u tijelu, regulira se
puferskim svojstvima tjelesnih tekućina,
plućima i bubrezima, v. puferi. Normalna
koncentracija vodikovih iona (pH) arterijske krvi je oko 7.4. Pluća sudjeluju u održavanju te ravnoteže izdisanjem ugljikovog dioksida, a bubrezi izlučivanjem
vodikovih iona mokraćom.
ACIDOFILNE (kremene) BILJKE, biljke koje rastu na kiselim tlima (pH 4,5 -
5,5). To su npr. rododendron, pitomi kesten, kiselica i borovica.
ACIDOZA, stanje sniženih pH vrijednosti
tjelesnih tekućina (normalan pH je oko
7.4), v. acido - bazna ravnoteža.
ADAPTACIJA OKA, prilagodba oka na
svjetlo ili tamu, v. bjeloočnica.
ADAPTACIJA, v. prilagodba.
ADAPTIVNA OBOJENOST, v. zaštitna
obojenost, upozoravajuća obojenost i mimikrija.
ADAPTIVNA RADIJACIJA, v. makroevolucija.
ADENIN, organski spoj s dušikom iz skupine purinskih baza. Sadržan je u najvažnijem pohranjivaču i prijenosniku energije
u živoj stanici, u ATP-u. Sudjeluje i u
izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih
kiselina.
NH2
N
C
H
C
N
C
C
N
N
C H
H
ADENOHIPOFIZA, prednji režanj žlijezde hipofize koji izlučuje hormon rasta,
gonadotropne hormone, adenokortikotropni hormon i tireotropni hormon.
ADENOKORTIKOTROPNI
HORMON
(ACTH), hormon kojega izlučuje prednji
režanj hipofize (adenohipofiza). Stimulira
koru nadbubrežne žlijezde na izlučivanje
kortikosteroidnih hormona kortizona i aldosterona.
ADENOZIN-TRIFOSFAT, v. ATP.
ADH, v. antidiuretički hormon.
9
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ADHEZIJA, privlačna sila između molekula različitih tvari koje se dotiču. Povezanost molekula vode s drugim molekulama (npr. uz stijenku kapilara kod biljaka)
omogućuje uzlazni tok vode u biljci.
ADP (adenozin-difosfat), v. ATP.
ADRENALIN, hormon kojega izlučuje
srž nadbubrežne žlijezde. Pojačano se izlučuje u različitim stresnim stanjima, npr.
šoku, strahu, bolu, jakom uzbuđenju itd.
Njegovo djelovanje je višestruko i svodi se
na podizanje svih važnih funkcija u organizmu na višu razinu kako bi organizam
što bolje prebrodio stres. Tako adrenalin
uzrokuje pojačani intenzitet rada srca, stezanje perifernih krvnih žila, širenje očnih
zjenica, širenje bronhiola, pojačani intenzitet i brzinu disanja, stezanje mnogih mišića, povećani broj limfocita u cirkulaciji
itd.
ADULTNI HEMOGLOBIN, v. eritrociti
ADVENTIVNO KORIJENJE, v. korijen.
AERENHIM, v. osnovno staničja.
AEROBAN, označuje prisutnost kisika;
odnosi se na organizme, okoliš ili na stanične procese koji zahtijevaju prisustvo kisika.
AEROBNA RESPIRACIJA, v. disanje.
AGLUTINACIJA, pojava sljepljivanja
krvnih stanica u slučaju primitka krvi
neodgovarajuće krvne grupe.
AGLUTININ, v. krvne skupine.
AGLUTINOGEN, v. krvne skupine.
AGRANULOCITOZA, bolest smanjenog
ili zaustavljenog stvaranja granulocita u
koštanoj moždini. Kao posljedica agranulocitoze često se javlja povećana sklonost
bakterijskim i gljivičnim infekcijama.
10
AIDS (SIDA), engleska odnosno francuska kratica za sindrom stečene imunodeficijencije. Za AIDS je to smanjenje broja
leukocita u krvi, smanjen broj limfocita u
limfatičnim organima (limfnim čvorovima
i slezeni), smanjen broj zrelih T limfocita,
manja količina protutijela (Ig). Uzročnik je
virus (retrovirus) koji napada i uništava T4
- limfocite, nositelje stanične imunosti.
Virus je nazvan HIV-om (Human Immunodeficiency Virus, humani virus nedostatka imuniteta), HIV se najčešće prenosi
spolnim kontaktom i krvlju (transfuzijom,
injekcijskim iglama), zatim sa zaražene
majke kroz posteljicu na nerođeno dijete,
te ženinim mlijekom na dojenče (sisanje).
AIDS je za sada neizlječiva bolest imunološkog sustava za vrijeme koje nastaju vidljive promjene: (oportunističke infekcije)
upala pluća i moždane ovojnice, gljivične
bolesti i tumori.
AKCIJSKI POTENCIJAL, v. električni
potencijal.
AKOMODACIJA OKA, prilagođavanje
oka na gledanje blizu i daleko, v. leća.
AKROMEGALIJA, nenormalan rast pojedinih dijelova tijela kao što su šaka, stopalo, pojedini zglobovi i dr. zbog povećanog lučenja hormona rasta. Javlja se u
odraslo doba.
AKROSOM, vršno tjelešce koje se nalazi
na vršnom dijelu glave spermija. Sadrži hidrolitičke enzime i omogućuje prodiranje
spermija u jajnu stanicu prilikom oplodnje.
AKSON (neurit), v. živčana stanica.
AKTIN, bjelančevinasta molekula koja
izgrađuje miofibrile, v. poprečnoprugasti
mišić.
AKTIVAN PRIJENOS (aktivan transport), prijenos tvari kroz staničnu membranu iz područja manje koncentracije u
područje veće koncentracije neke tvari. Taj
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
prijenos se može odvijati samo uz pomoć
membranskih “prenositelja” i uz utrošak
energije iz ATP-a. Klasični primjer aktivnog prijenosa je transport iona natrija
(Na+) iz stanice u međustanični prostor i
iona kalija (K+) iz međustaničnog prostora
u stanicu, tzv. natrijeva i kalijeva pumpa.
Ovaj oblik aktivnog prijenosa susreće se u
membranama gotovo svih animalnih stanica.
AKTIVNI TRANSPORT, v. aktivni prijenos.
AKTIVNO STEČENA SPECIFIČNA
IMUNOST, organizam nakon kontakta s
određenim antigenom stvara specifične
tvari imunološke reakcije (protutijela, limfocite T i dr.). Aktivna imunost može biti
stečena prirodnim putom (ljudi koji su preboljeli neku zaraznu bolest imaju gotova
specifična protutijela s kojima mogu uništiti isti antigen u slučaju ponovnog unosa
u tijelo) ili umjetnim putom (cijepljenjem).
ALANIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
ALANTOIS, kod amniota, druga zametna
ovojnica koja obavija zametak. Prokrvljena je mnogim kapilarima te sudjeluje u
disanju i hranjenju zametka.
ALBINIZAM, nedostatak pigmenta u koži i/ili drugim organima. Nasljedno svojstvo koje se pojavljuje u čovjeka, ali i nekih
životinja, na primjer u miševa, kunića,
majmuna, a određuje ga recesivni gen koji
se nalazi na autosomima (nespolni kromosomi).
ALBUMIN, bjelančevina u krvi (oko 34
do 50 g/L) koja sudjeluje u prijenosu
različitih hormona. Sintetizira se u jetri
odakle se otpušta u krv.
ALDOSTERON, jedan od hormona kore
nadbubrežne žlijezde. Taj hormon održava
stalnu razinu iona natrija, klora i kalija u
tijelu. Najvažniji podražaj za lučenje hormona je niska koncentracija iona natrija u
izvanstaničnoj tekućini (npr. plazmi). Aldosteron koji je oslobođen u krvi, filtrira
se u nefron, a to pojačava upijanje iona
natrija u kapilare uz nefrone.
ALELI, (alelni geni, homologni geni) su
par gena koji određuju isto svojstvo, a
nalaze se na paru homolognih kromosoma
(isp.). Aleli pojedinih svojstava označuju
se obično slovima abecede i to dominantni
velikim, a recesivni malim slovima, npr.
za jedno svojstvo A i a, za drugo B i b, itd.
Ako dominantnost nije izražena aleli se
mogu označavati s a1 i a2, b1 i b2, itd. U jednom organizmu za neko fenotipsko svojstvo mogu biti najviše dva različita alela.
ALELNI GENI, v. aleli.
ALERGENI , v. alergija.
ALERGIJA (alergijska reakcija), specifičan oblik imunološke reakcije odnosno
preosjetljivost (hipersenzitivnost) na neke
tvari. Tvari koje uzrokuju alergije zovu se
alergeni, a najčešći su pelud, neki lijekovi,
prašina, neke vrste hrane (jagode, maline,
sir), različita kemijska sredstva (detergenti,
kozmetički preparati) itd.
ALFA-AMILAZA, v. ptijalin.
ALFA-MEZOSAPROBNE VODE, jedan
od stupnjeva onečišćenja voda, a predstavlja snažno onečišćene vode.
ALGAŠICE, gljive koje, poput alga, žive
u vodi kao saprofiti ili paraziti. Njihove
hife nemaju poprečnih stijenki pa sliče dugim razgranatim cijevima s puno jezgara.
Stanična stijenka im je od hitina, a samo
kod najprimitivnijih od celuloze.
ALGE, autotrofne fotosintetske steljnjače
među kojima postoje velike razlike. Skupine algi su bičaši, kremenjašice, zelene,
smeđe i crvene alge. Od tih skupina samo
11
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
crvene alge nemaju pokretne stanice s bičevima niti u jednom razvojnom stadiju.
ALKALOZA, stanje povišenih pH vrijednosti tjelesnih tekućina (normalan pH je
oko 7.4), v. acido - bazna ravnoteža.
ALKAPTONURIJA, nasljedni nedostatak
enzima zbog čega se nakuplja homogenetizirana kiselina u mokraći, a koja na zraku
potamni.
ALKOHOLNO VRENJE, v. kvaščeve
gljivice.
ALOPATRIJSKA SPECIJACIJA, specijacija kada su populacije odvojene zemljopisnom barijerom. Razvoj u novu vrstu
zbiva se u prostorno izoliranim populacijama koje potječu od zajedničkog ishodišta,
ali žive u raznim sredinama. Isp. specijacija.
ALVEOLE, v. plućni mjehurići.
AMBULAKRALNI SUSTAV, v. vodožilni sustav.
AMEBNA DIZENTERIJA, v. dizenterija
AMENOREJA, izostanak mjesečnice.
Ako se ne pojave prve mjesečnice u pubertetu, govori se o primarnoj amenoreji, a
ako izostanu mjesečnice kod žena koje su
ih imale redovito govori se o sekundarnoj
amenoreji. Razlozi su najčešće u poremećaju ravnoteže spolnih hormona i gonadotropnih hormona.
AMERIA, v. beskolutićavci.
AMFIPATSKE MOLEKULE, molekule
koje na jednom svome kraju privlače vodu, a na drugom odbijaju vodu. Amfipatske molekule su npr. molekule fosfolipida.
U molekuli fosfolipida električki nabijen
kraj privlači molekule vode (hidrofilan), a
električki nenabijen kraj s masnim kiselinama odbija vodu (hidrofoban).
AMILOPLAST, v. leukoplasti.
12
AMINOKISELINE, organski spojevi koji
izgrađuju bjelančevine. Svaka aminokiselina sadrži dvije karakteristične kemijske
skupine: karboksilnu (COOH) i amino
(NH2) skupinu, a međusobno se aminokiseline razlikuju po vrsti radikala. Poznato je oko 70 različitih aminokiselina, ali
samo 20 dolazi u živim organizmima.To
su: glicin, leucin, serin, aspargin, alanin,
izoleucin, treonin, glutamin, valin, fenilalanin, cistein, asparginska kiselina, tirozin,
metionin, glutaminska kiselina, triptofan,
histidin,lizin, prolin i arginin.
H
H O
N C C OH
H
R
AMNION, kod amniota, prva unutarnja
zametna ovojnica koja obavija i zaštićuje
zametak od trešnje i pritiska. To je vrećasta tvorba ispunjena bjelančevinastom
tekućinom u kojoj pliva zametak.
AMNIOTA, skupine životinja (gmazovi,
ptice i sisavci) kod kojih se pojavljuju tri
zaštitne zametne ovojnice: amnion, alantois i seroza. Amniota nemaju stadij ličinke i
njihov razvitak teče bez preobrazbe. Pojavili su se u karbonu, v. dodatak 5.
AMP (adenozin-monofosfat), v. ATP.
ANABOLIZAM, sintetički procesi u kojima se od malih građevnih elemenata izgrađuju ili polimeriziraju veće molekule.
ANADROMNE SELICE, ribe koje žive
u moru, a radi mriještenja zalaze u slatke
vode, npr. lososi, v. selidba riba.
ANAEROBAN, označuje odsutnost zraka,
odnosno kisika; odnosi se na organizme,
okoliš ili na stanične procese za koje nije
potrebna ili je čak štetna prisutnost kisika.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
ANAEROBNA RESPIRACIJA, v. disanje.
ANAFAZA, stadij mitoze (isp.). Na početku anafaze svaki kromosom razdvoji se na
dvije kromatide koje zatim putuju prema
suprotnim polovima stanice vučene teznim
nitima diobenog vretena. Anafaza završava kada kromosomi stignu na suprotne
polove stanice. Za razliku od profaze i metafaze u kojima su kromosomi dvostruki,
anafazni kromosomi su jednostruki odnosno sastoje se od jedne kromatide.
ANAFAZA DRUGE MEJOTIČKE DIOBE, v. anafaza II.
ANAFAZA I, (anafaza prve mejotičke
diobe, anafaza mejoze I), stadij mejoze
(isp.). U anafazi I razdvajaju se homologni
kromosomi i putuju prema suprotnim polovima stanice stezanjem teznih niti diobenog vretena. Kromosomi u anafazi I su
dvostruki, odnosno, svaki je građen od
dvije kromatide.
ANAFAZA II (anafaza druge mejotičke
diobe, anafaza mejoze II), stadij mejoze
(isp.). Zbivanja u anafazi II su ista kao i u
anafazi mitoze gdje se svaki dvostruki
kromosom dijeli na dva jednostruka koji
putuju na suprotne polove stanica.
ANAFAZA MEJOZE I, v. anafaza I.
ANAFAZA MEJOZE II, v. anafaza II.
ANAFAZA PRVE MEJOTIČKE DIOBE, v. anafaza I.
ANAFILAKTIČKI ŠOK, teško alergijsko stanje u kojem drastično padne minutni volumen srca i arterijski tlak. Stanice
imunološkog sustava ispuštaju histamin.
Može doći do gušenja i smrti pri unašanju
veće količine specifičnog alergena (npr.
penicilina).
ANALOGNI ORGANI, organi u raznih
skupina organizama koji su različitog pod-
rijetla, a funkcija im može biti slična, kao
npr. krilo ptice i krilo kukca. Takvi su organi prilagodba na slične uvjete života.
ANATOMIJA, znanost koja proučava
makroskopsku građu tijela svih živih bića.
ANDROGENI (muški spolni hormoni),
hormoni koji se stvaraju u sjemenicima i
kori nadbubrežne žlijezde, a u manjoj mjeri i u jajnicima. Sjemenici stvaraju i luče
nekoliko spolnih hormona od kojih je najvažniji testosteron. Spolni hormoni koje
luči kora nadbubrežne žlijezde zovu se
adrenalni androgeni od kojih je najvažniji
dehidroepiandrosteron.
ANEMIJE, bolesti pri kojima su tkiva
preslabo opskrbljena kisikom zbog smanjene količine hemoglobina i broja eritrocita u krvotoku. Simptomi su: bljedoća,
umor, slabost, nesvjestica, gubitak daha i
lupanje srca. Neke anemije uzrokuju genetski čimbenici, npr. srpastu anemiju. Ostale mogu biti posljedicom ubrzanog raspada
eritrocita ili hemolize - hemolitička anemija, nedostatka željeza u hrani – sideropenična anemija ili manjka vitamina B perniciozna anemija.
ANEUPLOIDIJA, je promjena u broju
samo jednog ili nekoliko kromosoma. Najčešće zahvaća spolne kromosome. Javljaju
se abnormalnosti u razvitku, koje uglavnom nisu letalne. Npr. Turnerov sindrom
45xo, ženska osoba s jednim x-kromosomom, spolno nerazvijena i nespolna (ima
nerazvijene jajnike) ili Klinefelterow
sindrom (47, xxy, 48 xxxy) kod muškaraca
izaziva ženske osobine (mliječne žlijezde)
i sterilni su.
ANGINA PEKTORIS (stenokardija), nije
bolest, nego se tako nazivaju boli koje
nastaju kad srčani mišić ostane privremeno
bez kisika. Povećane fizičke aktivnosti,
uzbuđenje, velike i nagle temperaturne
razlike povećavaju aktivnost srca (broj ot-
13
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
kucaja) i potrebu za kisikom iznad mogućnosti koronarnog optoka. Kao posljedica
javlja se jaka bol u prsima, koja uglavnom
prestaje sa smanjenjem aktivnosti tijela.
ANTENALNE ŽLIJEZDE, ticalne žlijezde, isp. rakovi.
ANTERA, v. prašnik.
ANTERIDIJI, muški rasplodni organi biljaka u kojima nastaju muške spolne stanice. Anteridija nema kod najprimitivnijih
(bakterije, neke alge), i najsavršenijih (kritosjemenjače) biljnih skupina.
ANTIBIOGRAM, mikrobiološka metoda
kojom se ispituje djelovanje niza različitih
antibiotika na izoliranu bakteriju uzročnika
bolesti. Ovom metodom utvrđuje se najdjelotvorniji antibiotik za liječenje određene bakterijske bolesti.
ANTIBIOTIK, kemijska tvar koja spriječava razvitak određenih vrsta bakterija.
Mogu ih proizvoditi čak i neke vrste bakterija, npr. bakterije roda Streptomyces
proizvode streptomicin.
ANTIDIURETIČKI HORMON (ADH),
hormon koji luči stražnji režanj hipofize
(neurohipofize) ako u organizmu nedostaje
vode. Ako krvna plazma postane hipertonična, podražuje središte za žeđ u mozgu,
a to središte šalje impulse živčanim putem
u stražnji režanj hipofize koja počne lučiti
ADH. ADH se transportira krvlju u čahuru
nefrona gdje djeluje na stanice stijenki
kanalića nefrona da postanu propusnije za
vodu. Dakle, povećava se respiracija vode
iz filtra natrag u krv. Naprotiv, ako je krvna plazma hipotonična (popili smo previše
vode) prestaje se lučiti ADH te se u nefronima voda neće reapsorbirati u krv, nego
će se lučiti iz tijela mokraćom.
ANTIGEN (imunogen), svaka tvar koja
može izazvati imunološku reakciju organizma.
14
ANTIKODON (protušifra), skupina triju
baza na molekuli transportne RNA (tRNA)
koje su komplementarne bazama na molekuli glasničke RNA (mRNA). Antikodon
raspoznaje, a zatim se spoji s kodonom (šifrom) na mRNA.
ANTIPIRETICI (antipirogene tvari), sredstva koje snizuju povišenu tjelesnu temperaturu.
ANTITETSKA IZMJENA GENERACIJA, v. zelene alge.
ANTITIJELA, obrambene bjelančevine
koje stvara organizam kada u njega uđu
antigeni. Većina antitijela stvara se u plazma stanicama i B limfocitima.
ANTROPOLOGIJA, u najširem smislu,
znanost koja proučava čovjeka, posebice
ljudske rase, evoluciju, ponašanje i dr.
AORTA, najveća arterija, izlazi iz lijeve
klijetke srca, v. veliki optok.
APENDICITIS, v. upala crvuljka.
APIKALNA DOMINACIJA, pojava u
kojoj vršni pup djelomično ili potpuno
inhibira rast bočnih pupova.
APIKALNI MERISTEMI, v. vršni meristemi
APLASTIČNA ANEMIJA, bolest smanjene proizvodnje eritrocita u koštanoj
moždini.
APOMIKSIJA, razvitak sjemena bez oplodnje (nespolno razmnožavanje). U tom
se slučaju jajna stanica samo diploidizira
(udvostruči se broj kromosoma) bez oplodnje. Od nje se razvije zametak, sjeme i
zatim biljka koja je potpuno jednaka kao i
roditeljska biljka. Apomiksiju nalazimo
npr. u maslačka.
APOSEMIJA, v. upozoravajuća obojenost.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
APSCIZINSKA KISELINA, biljni hormon koji inhibira rast, potiče dormanciju i
pomaže biljci da preživi u stresnim uvjetima (regulirajući vodnu ravnotežu). Kontrolira završne razvojne stadije biljaka: starenje, otpadanje listova, venuće cvjetova,
dozrijevanje plodova. Sintetizira se u stanicama koje sadržavaju kloroplaste ili amiloplaste.
APSORPCIJA HRANE, upijanje hrane u
probavnom sustavu iz probavila u krvotok
i limfotok. Apsorpcija hrane se najvećim
dijelom obavlja u tankom crijevu pomoću
epitelnih stanica crijevnih resica, a djelomice u debelom crijevu gdje se uz konačnu apsorpciju hrane upijaju voda i minerali.
ARCHAEOPTERYX, v. praptica.
AREAL, prostor na kojem je raspoređena
neka vrsta organizama ili opseg prostorne
rasprostranjenosti neke vrste. Areali se
razlikuju po obliku i veličini, npr. endemične vrste imaju vrlo mali areal.
ARGININ, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
ARHEGONIJ, ženski rasplodni organi
biljaka u kojima nastaju ženske spolne stanice. Nalazimo ga u mahovina, papratnjača i donekle u promijenjenom obliku u
golosjemenjača.
ARHENTERON (pracrijevo), prostor koji
nastaje uvrtanjem (invaginacijom) endoderma u šupljinu gastrule, preteča je crijeva.
Nastaje u jednoj od etapa embrionalnog
razvoja složenih životinjskih organizama.
ARILUS, v. tise.
AROMORFOZA, v. megaevolucija.
ARTERIJE, žile kucavice, ali i žile odvodnice, jer odvode krv iz klijetki srca.
Smještene su u dubini organizma. Stijenke
arterija građene su od vanjskog elastičnog
omotača ispod kojeg se nalazi mišićni sloj,
elastično tkivo i unutarnja stijenka (endotel). Povezane su s ograncima autonomnog
živčanog sustava. Podraživanjem simpatikusa nastaje stezanje (vazokonstrikcija), a
podraživanjem parasimpatikusa arterije se
šire (vazodilatacija).
ARTERIOSKLEROZA, v. ateroskleroza.
ASIMILACIJA CO2, v. fotosinteza.
ASKOSPORE, v. mješinarke.
ASKUSI, v. mješinarke.
ASPARGIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
ASPARGINSKA KISELINA, kemijski
spoj iz skupine aminokiselina.
ASTMA, čest oblik alergijske reakcije.
Zbog oslobođenog histamina stežu se mišići dišnih putova i disanje je otežano.
ATAVIZAM, pojava nekih obilježja koja
se rijetko javljaju i to samo kod određenih
jedinki neke vrste, a bila su svojstvena
davnim precima. Primjeri atavizma u čovjeka su prekomjerna dlakavost cijelog tijela, veći broj mliječnih žlijezda, ostatak
repa i dr. Atavizmi su važan dokaz evolucijskih procesa.
ATEROM, v. ateroskleroza.
ATEROSKLEROZA
(arterioskleroza,
ovapnjenje krvnih žila), bolest arterijskih
krvnih žila. Starenjem arterije su sklone
degenerativnim promjenama i otvrdnuću
odnosno gubitku elastičnosti pa se zbog
toga teže prilagođavaju održavanju stalnog
krvnog tlaka. Glavni uzrok smanjenja elastičnosti jest taloženja masnoća u obliku jastučića (aterom) na unutarnjim stijenkama
arterija zbog čega se smanjuje njihov
promjer, a time i protok krvi. Ako jastučić
pukne, na tom mjestu se stvara tromb koji
se može otrgnuti (embol) i kolati krvlju
15
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
sve dok ne začepi neku užu krvnu žilu.
Posebno su ugrožene krvne žile mozga,
bubrega i srca. Aterosklerotične promjene
češće su u ljudi koji jedu masniju hranu,
pušača cigareta i predebelih osoba, v. tromboza.
birana molekulama klorofila u procesu fotosinteze. Proces sinteze ATP-a iz AMP-a
i ADP-a naziva se fosforilacija:
ATP (adenozin-trifosfat), je spoj iz skupine nukleotida koji se sastoji od adenozina
(purinska baza adenin + šećer riboza) na
koji su vezane tri fosfatne skupine.
ATPaza, katalizator mijene tvari koji sudjeluje u oslobađanju odnosno, priključivanju energijom bogatih veza između fosfatnih skupina u nukleotidima.
NH2
N
N
OH
HO
OH
P O P O P
O
O
N
OH
O
N
OCH2 O
H
H
H
H
OH OH
AMP
ADP
ATP
Kemijske veze među fosfatnim skupinama
sadrže veliku količinu energije. Ta se energija može osloboditi i koristiti za različite
aktivnosti stanica, npr. sintetske aktivnosti,
proizvodnja topline, kretanje i sl. Kada je
stanici potrebna energija ona se iz ATP-a
oslobađa odjeljivanjem treće fosfatne skupine. Pri tome nastaje energetski siromašniji spoj adenozin-difosfat (ADP).
ATP → ADP + P + energija
ADP → AMP + P + energija
Odvajanjem druge fosfatne skupine opet
se oslobađa energija i nastaje spoj adenozin-monofosfat (AMP). AMP nema niti
jednu vezu bogatu energijom.
Za sintezu ATP-a koristi se energija
oslobođena u procesu staničnog disanja u
mitohondrijima i svjetlosna energija apsor-
16
AMP + P + energija → ADP
ADP + P + energija → ATP.
AUKSINI, skupina biljnih hormona koji
stimuliraju produžni rast stanica, sekundarni rast i razvoj plodova. Prirodni se
auksin većinom sintetizira u vršnim meristemima i mladim listovima u razvitku
odakle se prenosi u ostale dijelove biljke.
AUSTRALOPITEKUS (Australopithecus, južni pračovjek), čovjekov predak s
djelomice ljudskim osobinama. Najstariji
nalazi australopitekusa stari su oko četiri
milijuna godina. To su najstariji nalazi
pravih hominida humane faze. Nađeni su u
južnoj i sjevernoj Africi, v. dodatak 5.
AUTOHTON, samonikao, koji od davnina živi u nekom kraju.
AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV,
(vegetativni živčani sustav), dio živčanog
sustava koji nije podložan djelovanju naše
volje. Nadzire rad većine unutarnjih
organa, npr. probavnih organa, pluća, srca,
krvnih žila itd. Dijelimo ga na simpatikus i
parasimpatikus.
AUTOPURIFIKACIJA VODA, v. samoočišćenje voda.
AUTORADIOGRAFIJA, metoda koja se
koristi u znanstvenim istraživanjima, a sastoji se u tome da se u stanicu unose nestabilni, radioaktivni izotopi, te se posebnim
postupcima prati njihov položaj i raspored
u stanici. Ova metoda ima važnu ulogu u
proučavanju kemijske građe stanice i staničnog metabolizma.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
AUTOSOMI, kromosomi koji ne određuju spol, ali su nosioci gena za druga svojstva.
AUTOTOMIJA, v. samosakaćenje.
AUTOTROFI (autotrofni organizmi), organizmi koji su sami sposobni stvarati vlastite organske spojeve. Ako se za stvaranje
takvih organskih spojeva koristi sunčeva
svjetlost (fotosinteza) onda su to fotoautotrofi, a ako potrebnu energiju za stvaranje
dobivaju od kemijskih reakcija (kemosinteza) onda su kemoautotrofi. Autotrofni
proizvođači (producenti) čine temelj ishrane svake životne zajednice (biocenoze).
Nalaze se na prvom mjestu hranidbenih
lanaca u kojima nakon njih dolaze mnogobrojne serije potrošača (konzumenata).
AUTOTROFNI ORGANIZMI, v. autotrofi.
AUTOTROFNI PRODUCENTI, v. autotrofi.
AUTOTROFNI PROIZVOĐAČI, v. autotrofi.
AVERY, O.T. zajedno sa suradnicima
1944. god. utvrđuje i pojašnjava rezultate
Griffithovog pokusa dokazavši da je DNA
tvar koja uzrokuje pretvorbu (transformaciju) pneumokoka.
B
BABINJE (puerperium), razdoblje nakon
porođaja koje traje oko 4 do 5 tjedana. To
je vrijeme koje je potrebno da se maternica
smanji i vrati u normalno stanje.
BACILI, v. bakterije.
BAKTERIJE, jednostanični prokariotski
organizmi (najjednostavnije građeni stani-
čni organizmi) čija je prosječna veličina 1
μm. Bakterijske stanice mogu biti različitog oblika, a obično razlikujemo četiri glavna: kuglaste (koki), štapičaste (bacili),
oblika zareza (vibrioni) i spiralno savijene
(spirili). Koki i bacili često stvaraju manje
ili veće nakupine (diplokoki, streptokoki,
stafilokoki i sl.) dok vibrioni i spirili
dolaze pojedinačno. Tipična bakterijska
stanica, kao i svaka prokariotska stanica,
nema oblikovanu jezgru ni druge složene
stanične organele, npr. mitohondrije i
kloroplaste. Izvana je obavijena debelom
staničnom stijenkom koja sadrži organsku
tvar murein. Neke bakterije imaju i vanjsku ovojnicu polisaharidne građe koja izvana oblaže staničnu stijenku i zove se
kapsula.
Protoplazma bakterijske stanice
obavijena je polupropusnom membranom
lipoproteinske strukture. Osnovu protoplazme čini citoplazma u čijem je središtu
nukleoid koji po funkciji odgovara jezgri
eukariotske stanice jer čini genetički materijal bakterijske stanice. Nukleoid je građen od molekule DNA koja je zatvorena u
prsten i gusto sklupčana. U citoplazmi se
nalaze i ribosomi te pričuvne hranjive tvari
(masne kapljice, polisaharidi), a kod fotosintetskih bakterija i posebne membrane
na kojima se odvija fotosinteza. Njihovim
fotosintetskim procesima nikada se ne oslobađa kisik. Fotosintetske membrane po
funkciji odgovaraju kloroplastima eukariotske stanice.
Bakterijska stanica sadrži i mezosome, nabore stanične membrane koji su po
svojoj funkciji slični mitohondrijima. Prema načinu ishrane bakterije mogu biti
autotrofi (fotosintetske, kemosintetske) i
heterotrofi (saprofiti, paraziti). Općenito se
dijele na aerobne i anaerobne.
Najčešće se razmnožavaju vegetativno, diobom ili cijepanjem pri čemu od
jedne bakterijske stanice, čija se DNK podijeli uzdužno, nastanu dvije nove stanice
17
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
genetički posve jednake početnoj stanici.
Neke bakterije imaju sposobnost da u nepovoljnim uvjetima iz aktivnog oblika
prijeđu u trajne oblike ili spore koje su
obavijene čvrstom ovojnicom. U obliku
spora bakterije mogu preživjeti i tisuću
godina te nakon toga u povoljnim uvjetima
opet “proklijati” u aktivni oblik.
BAKTERIJSKI VIRUSI, v. bakteriofagi.
BAKTERIOFAGI (bakterijski virusi, fagi), posebna skupina virusa koja napada
bakterije. Tipični bakteriofag građen je od
glavice u kojoj se nalazi DNA ili RNA
obavijena proteinskim ovojem. Na glavicu
se nastavlja kontraktilni rep čiji je središnji
dio poput šupljeg štapića izvana obavijenog stezljivim ovojem. Na dnu repa nalazi
se pločica sa pipcima. Uz pomoć pipaka
fag se prihvati na staničnu stijenku bakterije i stezanjem repa ubaci nukleinsku kiselinu u njenu unutarnjost. Pod kontrolom
nukleinskih kiselina bakteriofaga stvaraju
se u bakterijskoj stanici novi fagi. Nakon
20 do 30 minuta proces razmnožavanja
faga je završen, a bakterijska stanica se
raspada te iz nje izlaze novonastali fagi.
BAKTERIOLOGIJA, biološka znanost
koja se bavi proučavanjem bakterija.
BATALJICA, v. parapodij.
BAZALNI METABOLIZAM, osnovni
promet tvari i energije u organizmu koju
tijelo troši za održavanje temeljnih životnih funkcija, tj. za rad srca, krvotoka, bubrega, dišnog sustava, mozga itd.. Važnu
ulogu u bazalnom metabolizmu imaju hormoni štitnjače (tiroksin i trijodtironin),
hormon prednjeg režnja hipofize (hormon
rasta) i spolni hormoni. Povećana razina
tih hormona u krvi povećava bazalni metabolizam.
BAZIDIJ, v. stapčarke.
BAZIDIOSPORE, v. stapčarke.
18
BAZOFILNE (vapnenačke) BILJKE, biljke koje rastu na tlima s relativno visokom pH vrijednošću (pH 6,5 - 7,5). To su
npr. repa, kupus, luk, cvjetača, soja i špinat.
BAZOFILNI LEUKOCITI, v. leukociti.
BENTOS, životne zajednice vezane za dno
jezera ili mora. U okviru bentoskih biocenoza neke se životinje pokreću vlastitom
snagom - vagilni organizmi (rakovi, ribe,
ježinci). Sjedilački ili sesilni organizmi su
pričvršćeni za podlogu (alge jadranski bračić i jadranski klobučić). Hemisesilni organizmi se mogu kretati, ali uglavnom ostaju
na istom mjestu (hobotnica).
BENTOSKA BIOCENOZA, životna zajednica raznovrsnih organizama koji žive
na morskom dnu.
BESKOLUTIĆAVCI (Ameria), beskralježnjaci jednostavnog, nekolutićavog tijela. Uglavnom su bilateralno simetrične i
pokretne životinje; osim žarnjaka. Prema
zoologu Hadžiju razvili su se iz trepetljikavih mnogojezgrenih jednostaničnih oblika. Danas živi oko 170000 različitih vrsta.
Prema građi tijela dijele se u skupine: plošnjaci, žarnjaci, oblenjaci, mekušci.
BETA-BLOKATORI, skupina suvremenih lijekova koji snizuju krvni tlak smanjenjem snage kontrakcije srca.
BETA-MEZOSAPROBNE VODE, jedan
od stupnjeva onečišćenja voda, a predstavlja umjereno onečišćene vode.
BEZGREBENKE, v. staročeljuske.
BEZKRILCI, skupina kukaca koja ni u
jednom stadiju života nemaju krila niti su
ih imali tijekom evolucije. Najpoznatiji su
skokuni i četinaši.
BEZLATIČNICE, šira skupina dvosupnica koja obuhvaća porodice drvenastih
biljaka značajnih u izgradnji šumske listo-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
padne vegetacije. Imaju neugledne cvjetove bez latica, skupljene u rese. Prilagođeni
su oprašivanju vjetrom. U porodicu bukve
pripadaju bukva, pitomi kesten i različite
vrste hrastova: kitnjak, lužnjak, cer, dub,
medunac i vazdazeleni hrast crnika ili česmina. Bezlatičnicama pripadaju i porodica
breze i lijeske s predstavnicima johe i graba.
BEZLUBANJCI, v. svitkovci.
BEZNOŠCI, skupina vodozemaca bez nogu. Žive u tropima, gdje gmižu kroz vlažno tlo. Poznata porodica su rijači.
BEZREPCI, skupina vodozemaca čije je
obilježje da odrasli oblici nemaju repa.
Glavni predstavnici su žabe. Žive na
kopnu i u slatkoj vodi. Stražnji par nogu
duži je od prednjih, prilagođen za skakanje. Na nogama imaju razvijene plivaće
kožice. Hrane se sitnim životinjama, najčešće kukcima. Preobrazba teče preko
ličinke (v. punoglavac). Poznatije su žabe
u našim krajevima: mukači, gatalinke, krastače i zelene žabe.
BIČAŠI, praživotinje, imaju najčešće 1 ili
2 biča koji im služe za pokretanje u vodi.
Tipičan predstavnik je euglena (Euglena
viridis). Tijelo im pokriva pelikula. Posebno je uočljiv organel očna pjega ili stigma.
Razmnožavaju se najčešće nespolno, uzdužnom diobom. Spolno razmnožavanje je
rijetko. Bičaši imaju posebno značajnu
ulogu primarnih proizvođača hrane. Mnogi
žive kao plankton slatkovodnih stajačica i
u toplim morima. Kao prvi stanični organizmi s jezgrom, imaju neke osobine slične biljakama, životinjama i gljivama pa se
pretpostavlja da imaju važnu ulogu i u
njihovoj evoluciji. Bičaši koji pripadaju
skupini biljnih bičaša su autotrofni jer u
protoplazmi imaju kloroplaste. Druga velika skupina su životinjski bičaši. Heterotrofni su organizmi, žive slobodno u vodama
ili zadružno, a mnogi su i nametnici na
čovjeku i životinjama. Bičaš tripanosoma
je uzročnik spavanja u tropskim krajevima,
a trihomonas je čest nametnik u spolnom
sustavu čovjeka.
BIG BANG, v. veliki prasak.
BIJELE KRVNE STANICE, v. leukociti
i krvna tjelešca.
BIJELO TIJELO (corpus albicans), višestanična tvorevina koja nastaje u jajniku
10 do 14 dana nakon ovulacije u slučaju
kada nije došlo do oplodnje jajne stanice.
Bijelo tijelo nastaje propadanjem žutog
tijela. U idućih nekoliko tjedana propada i
bijelo tijelo, a njegovo mjesto ispunja vezivno tkivo te ostavlja ožiljak.
BILATERALNA SIMETRIJA, v. dvobočna simetrija.
BILIRUBIN, v. eritrociti.
BILO, v. puls.
BILJKE DUGOG DANA (kratke noći),
biljke koje cvjetaju krajem proljeća, ili
početkom ljeta kada su dani dugi, a razdoblje tame je kraće od kritičnog (npr.mnoge
trave i žitarice). Te biljke trebaju dan duži
od 12 sati, v. kritično razdoblje tame.
BILJKE KRATKOG DANA (duge noći), biljke koje cvjetaju krajem ljeta, u jesen ili zimi kada su dani kratki, a razdoblje
tame je dulje od kritičnog (npr. krizantema). Te biljke trebaju dan kraći od 12 sati,
v. kritično razdoblje tame.
BILJKE SLANIH STANIŠTA, v. halofiti.
BILJKE, autotrofni fotosintetski eukarioti. Dijele se na steljnjače, niže biljke i stablašice, više biljke. Isp. stanica.
BILJNA STANICA (fitocelula), v. stanica.
BILJNA STANIČJA, (biljna tkiva), razvila su se u skladu s preuzimanjem najraz-
19
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ličitijih uloga u prilagodbi kopnenom
načinu života, a mogu se uglavnom svesti
na sljedeće oblike: tvorna staničja, kožna
staničja, provodna staničja, potporna staničja, žljezdana staničja i osnovno staničja.
BILJNA TKIVA, v. biljna staničja.
BILJNI HORMONI (regulatori rasta),
spojevi koji utječu na rast i diferencijaciju
tkiva i organa. Učinci pojedinih biljnih hormona nisu specifični (za razliku od animalnih hormona). Postoje tri skupine koji
stimuliraju rast i druge procese (auksini,
citokinini, giberelini) i dvije vrste koji inhibiraju rast (apscizinska kiselina, etilen).
Sintetiziraju se u vrlo malim količinama.
BILJNI VIRUSI, v. virusi.
BILJNO BOJILO (pigment), tvari koje
apsorbiraju sunčevu svjetlosnu energiju i
pretvaraju je u kemijsku energiju, koja se
pohranjuje u kemijskim vezama šećera i
drugih organskih molekula koje nastaju u
procesu fotosinteze. Različiti pigmenti apsorbiraju različite valne duljine svjetlosti.
Najvažniji su: zeleni klorofili (klorofil a i
klorofil b), karotenoidi (žuti i narančasti) i
ksantofil (žuti pigment). Od svih pigmenata u biljnom tkivu jedino klorofil a može
neposredno sudjelovati u pretvorbi sunčeve energije u kemijsku.
BILJOJEDI, v. herbivori, fitofagi.
BINOMNA NOMENKLATURA (dvojno nazivlje), znanstveno nazivlje za biljke
i životinje koje se sastoji od dva latinska
imena. Prvo ime uvijek označava ime roda,
a drugo ime vrste. Tako, npr. biljku bijeli
dud ili bijela murva nazivamo Morus alba
gdje Morus označuje rod (dud, murva), a
alba vrstu (bijeli). Binarnu nomenklaturu
uveo je u upotrebu u 18. st. poznati švedski prirodoslovac Carl Linné.
BIOCENOLOGIJA, znanost o biocenozama, isp., tj znanost koja se bavi prou-
20
čavanjem odnosa članova u biocenozi i
odnosima biocenoze i uvjeta okoliša.
BIOCENOZA, v. životna zajednica.
BIOCID, kemijska tvar koja se u ratarstvu
i šumarstvu primjenjuje za uništenje populacije različitih “štetnika”. To su herbicidi,
insekticidi i fungicidi.
BIODIVERZITET, v. biološka raznolikost.
BIOGENI ELEMENTI, v. Dodatak 3.
BIOGEOGRAFIJA, znanost koja proučava rasprostranjenost biljaka (geobotanika, fitogeografija, biljna geografija) i životinja (zoogeografija) na Zemlji i uzroke te
rasprostranjenosti.
BIOGEOKEMIJSKI CIKLUSI, tijek
kruženja različitih kemijskih elemenata u
biosferi. Najvažniji biogeokemijski ciklusi
su ciklusi ugljika, vodika, kisika i dušika.
BIOKATALIZATORI, v. enzimi.
BIOLOGIJA, znanost koja proučava živa
bića. Predmet proučavanja biologije veoma je širok pa se ona dijeli na veliki broj
užih biologijskih znanosti: botanika, zoologija, anatomija, citologija, molekulska
biologija, histologija, fiziologija, genetika,
embriologija, ekologija, znanost o evoluciji, paleontologija, sistematika ili taksonomija i dr.
BIOLOŠKA EVOLUCIJA, v.evolucija.
BIOLOŠKA OKSIDACIJA, v. disanje.
BIOLOŠKA RAZNOLIKOST (biodiverzitet), se odnosi na raznolikost svih živih
bića, biljnih i životinjskih organizama, koja je značajna za održavanje biološke ravnoteže svih živih sustava na Zemlji. Biološka raznolikost ima ekološku, društvenu,
gospodarsku, znanstvenu, obrazovnu, kulturnu, rekreacijsku i estetsku vrijednost,
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
Međunarodni dan biološke raznolikosti je
29. prosinca.
BIOLOŠKI INDIKATORI ONEČIŠĆENJA, biljne i životinjske vrste koje su
osobito osjetljive na različite oblike onečišćenja. Njihov nestanak s određenog područja ukazuje na određen stupanj onečišćenja tog područja. Biljke koje su poznati
biološki indikatori onečišćenja su lišajevi i
većina četinjača, npr. borovi.
BIOMASA, broj jedinki neke vrste ili
njihova ukupna masa u suhom ili svježem
stanju na nekom prostoru. Biomasa je
mjerilo gustoće svake populacije.
BIOMI, posebne skupine ekosustava koje
se nalaze u većem pojasu kopna gdje su
obilježja podneblja prilično izjednačena.
Postoji određena pravilnost u redoslijedu
bioma od sjevernog pola pa do ekvatora,
npr. najprije pojas tundre, zatim tajge,
zatim pojas listopadnih šuma itd.
BIOPROIZVODNJA, proizvodnja organskih spojeva tj. biomase kod autotrofa i
heterotrofa. Razlikujemo primarnu i sekundarnu organsku proizvodnju, isp.
BIOSFERA (grč. bios = život, sfaira =
lopta), tanak površinski dio Zemlje u
kojem su prisutne zajednice svih živih bića
i u kojem je moguć njihov opstanak. Biosfera obuhvaća litosferu (površinski sloj
Zemlje), hidrosferu (sve vode na Zemlji) i
prizemni sloj atmosfere - troposferu. Čine
je svi ekosustavi.
BIOTIČKI ČIMBENICI, jedna od skupina ekoloških čimbenika. To su uzajamni
odnosi jedinki istih vrsta i jedinki različitih
vrsta, npr. simbioza, parazitizam, odnos
predatora i plijena itd.
BIOTOP, v. stanište.
BJELANČEVINE, v. proteini.
BJELOOČNICA (sclera), bijela ovojnica
koja obavija gotovo svu očnu jabučicu. Na
prednjoj strani je prozirna rožnica (cornea). Ispod rožnice je šarenica (iris) s
otvorom na sredini - zjenicom (pupilla). O
količini pigmenta melanina u šarenici ovisi
boja očiju. Šarenica refleksno stezanjem ili
opuštanjem pupilarnih mišića otvara ili
zatvara zjenicu, i time povećava ili smanjuje prolaz zraka svjetlosti u oko. To je
tzv. pupilarni refleks odnosno prilagodba
(adaptacija) oka na svjetlo ili tamu.
BLASTOCEL, v. blastula.
BLASTOCISTA, oblik zametka nastao na
kraju procesa brazdanja zigote, a nalazimo
ga isključivo u embrionalnom razvoju sisavaca (čovjeka). Blastocista ima oblik
mjehurića sastavljenog od većeg broja stanica. Vanjski sloj stanica zove se trofoblast, a unutarnja masa stanica embrioblast.
Blastocista čovjeka i drugih sisavaca odgovara blastuli nekih beskralježnjaka,
npr. ježinaca i blastuli nižih kralježnjaka,
npr. vodozemaca (žaba).
BLASTODERMA, površinski sloj embrionalnih stanica koji okružuje šupljinu
blastule. Nastaje za vrijeme brazdanja
zigote, a u kasnijem stadiju embrionalnog
razvitka iz njega će se razviti zametni listići: ektoderm, endoderm i mezoderm.
BLASTOMERE, embrionalne stanice koje nastaju brazdanjem zigote. Te stanice
izgrađuju površinski sloj blastule, blastoderm.
BLASTOPORUS, otvor (uvrnuće) na površini gastrule vodozemaca koji vodi u
šupljinu arhenterona ili pracrijeva. U vodozemaca nastaje na početku jednog od
stadija embrionalnog ravoja nazvanog gastrulacija i to na taj način da se stanice
animalnog pola utiskuju između ekvatora i
vegetativnog pola blastule.
21
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
U embrionalnom razvoju ježinaca
blastoporus također nastaje na početku gastrulacije ali na vegetativnom polu blastule.
BLASTULA, rani oblik zametka mnogih
višestaničnih životinja, npr. ježinaca, žaba,
kojim završava proces brazdanja oplođene
jajne stanice, zigote. Blastula ima oblik
šuplje kugle, a sastoji se od površinskog
sloja stanica (blastoderma) koji okružuje
šupljinu ispunjenu tekućinom (blastocel).
Na blastuli razlikujemo animalni pol gdje
je smješten veći broj manjih stanica i nasuprot njemu vegetativni pol gdje je smješten
manji broj većih stanica. U ježinaca se
blastocel nalazi u centru blastule, a u
vodozemaca (žabe) na animalnoj polovici
blastule.
BOČNA PRUGA, osjetilni organ kojim
ribe osjećaju strujanje vode. To je cjevčica
koja se pruža duž strana tijela, ispod ljusaka. Preko mnogih otvora u vezi je s okolnom vodom. U cjevčici su osjetni pupoljci
sastavljeni od osjetnih stanica. Primaju podražaje od strujanja vode i prenose živcima u mozak.
BOČNI (lateralni) MERISTEMI, skupina
meristemskih stanice raspoređenih u obliku valjaka u stabljici i korijenu pomoću
kojih biljka raste u širinu (sekundarni rast).
BOĆATA (brakična) VODA, voda slanosti (saliniteta) između slatke i morske vode,
a nastaje njihovim miješanjem.
BODLJIKAŠI, morske životinje iz skupine malokolutićavaca. Najpoznatiji su ježinci, trpovi, zvjezdače i zmijače. Polusjedilački su oblici. Većina ima peterozrakastu
(pentaradijalnu) simetriju. Ispod epiderme
je unutarnji kostur od vapnenih pločica na
kojem su često bodlje (npr. kod. ježinca).
Kod trpova su u koži (tjelesnoj stijenci)
osikule. Između bodlji nalaze se štipaljke
ili pedicelarije. Na tijelu se razlikuje usna
22
ili oralna strana (uz podlogu) i suprotna,
vršna ili apikalna strana na kojoj je
crijevni otvor. Dobro je razvijen vodožilni
ili ambulakralni sustav, isp. Živčani i
optjecajni sustavi su zrakasto raspoređeni.
Sastoje se od okoždrijelnog prstena i 5
zrakastih žila po tijelu. Dišu škrgama. Spolovi su razdvojeni. Oplodnja je vanjska. Iz
oplođenog jajeta razvija se dvobočno
simetrična slobodno plutajuća ličinka pluteus. Bodljikaši imaju veliku sposobnost
regeneracije: zvjezdača može obnoviti krakove, a ježinac čahuru.
BOGINJE (variola, crne boginje, velike
boginje, šešva), vrlo teška zarazna bolest
uzrokovana jednim iz skupine animalnih
(životinjskih) virusa koji se širi dodirom ili
kapljično.
BOJENJE PO GRAMU, je vrsta bojanja
heterotrofnih bezbojnih patogenih bakterija na temelju čega se dijele na grampozitivne i gram-negativne bakterije. One
različito podnose tretman antibioticima.
BORDOŠKA JUHA, v. peronospora.
BOROVI, porodica drvenastih biljaka iz
skupine četinjača (golosjemenjače). Najpoznatiji su rodovi: jela, bor, smreka, ariš i
cedar. Listovi su igličasti. Ariš je jedina
europska listopadna četinjača. Jela ima
plosnate igličaste listove s dvije bijele pruge s donje strane, na grančicama poredane
u dva reda, a češeri su uspravni. Smreku
prepoznajemo po pravilnoj piramidalnoj
krošnji, oštro igličastim listovima koji su u
poprečnom prerezu četverobridasti i poredani okolo čitave grančice, te po češerima
koji vise prema dolje. Listovi bora su također igličasti ali su, najčešće po dva, smješteni na kratkim ograncima.
BOTANIKA, znanstvena disciplina koja
se bavi proučavanjem biljnog svijeta.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
BOTULIZAM, smrtno opasno trovanje
otrovnim produktom koji luči bakterija
Clostridium botulinum u loše konzerviranoj hrani ili mesu.
BOWMANOVA ČAHURA, v. nefron.
BRADIKARDIJA, stanje usporenog rada
srca. Frekvencija pada ispod 60 otkucaja u
minuti, manji je minutni volumen srca, pa
tijelo pri povećanom opterećenju ne dobiva dovoljne količine krvi.
BRADNJACI, v. malokolutićavci.
BRAHIDAKTILIJA, nasljedni poremećaj izrazito kratih prstiju u ljudi.
BRAKIČNA VODA, v. boćata voda.
BRAZDANJE, početno razdoblje embrionalnog razvitka mnogih višestaničnih životinja, npr. ježinaca, žaba, u kojem se
oplođena jajna stanica, zigota dijeli brzim
uzastopnim mitotičkim diobama čime se
broj novonastalih stanica povećava geometrijskom progresijom. Od jedne početne
oplođene jajne stanice nastanu dvije stanice, od dvije stanice četiri, od četiri osam,
od osam šesnaest stanica itd. Tijekom
brazdanja zametak najprije poprima izgled
ploda duda (lat. morus) pa se taj oblik
zametka naziva morula. Na kraju procesa
brazdanja zametak ima oblik šuplje kugle
ispunjene tekućinom, a nazivamo ga blastula.
BROGLIE, L. de, francuski fizičar koji je
1924 god. otkrio da čestice koje se gibaju
velikom brzinom imaju svojstvo vala. Što
je brzina gibanja čestica veća, kraća je
njihova valna duljina. Njegovo otkriće posebno je bilo važno za izgradnju elektronskog mikroskopa.
BRONHIOLI, tanke cijevčice, završni dijelovi sustava dušnica (bronha) u plućima,
v. dušnik. Bronhioli završavaju proširenim
plućnim mjehurićima ili alveolama.
BRONHITIS, upala sluznice glavnih dišnih putova (bronha i bronhiola). Kod akutnog bronhitisa upala je uzrokovana najčešće virusima i bolest načešće traje samo
nekoliko dana. Kronični bronhitis uzrokovan je učestalim podraživanjem dišnih
putova ili infektom ili drugim irititavnim
čimbenicima (pušenje, onečišćen zrak).
Označuje ga pretjerano lučenje sluzi u bronhima, sluznice bronha i bronhiola odebljaju , a dišne cijevi se začepe od stalne
produkcije sluzi. Kašalj i iskašljavanje kod
kroničnog bronhitisa traje najmanje tri
mjeseca u godini i to dvije uzastopne
godine.
BROWN, R. (1773. – 1858.), britanski
znanstvenik koji je 1831. god. otkrio staničnu jezgru.
BRUSINA S. (1845.-1908), hrvatski zoolog, postavio temelje razvoju biologije u
nas. Osnivač Hrvatskog prirodoslovnog
društva. Posebno je proučavao recentne i
izumrle mekušce.
BRZINA SEDIMENTACIJE krvnih stanica ovisi o omjeru specifične težine
krvnih stanica i specifičnoj težini plazme.
Normalna brzina sedimentacije je od 2 do
10 mm na sat. Povećanu sedimentaciju
izazivaju upale i trudnoća, dok novorođenčad imaju smanjenu.
BUBREG, (ren), parni žljezdani organ koji izlučuje mokraću. Leže ispod ošita (dijafragme) s obiju strana kralježnice. Služi i
za održavanje homeostaze. Kroz oba bubrega protječe u svakoj minuti oko 1200
mL krvi, odnosno oko 720 mL krvne plazme, a zadaća je bubrega regulirati i održavati stalnim koncentracijske odnose ione i
vode u krvnoj plazmi. Bubrezima se izlučuju i sve suvišne i štetne tvari produkta
metabolizma (ureja, bilirubin i drugi toksini). Bubrezi sudjeluju i u održavanju konstantnoga krvnoga tlaka, a posredno i u proizvodnji eritrocita, tako što luče hormon
23
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
eritropoetin koji stimulira koštanu moždinu. Bubrezi su sastavljeni od vanjske kore
i srži raspoređene u piramide. Osnovna
jedinica građe je nefron, isp.
BUBRENJE, fizički proces; sposobnost
krutih tvari da upijaju vodu i pritom povećavaju volumen. Neki biljni dijelovi
(npr. sjemenke) ili čitavi biljni organizmi
(npr. lišajevi) primaju vodu pretežno ili
isključivo bubrenjem. Bubrenjem stanice
mogu samo ograničeno primati vodu jer su
obavijene čvrstom celuloznom stijenkom.
Ulaženje vode povećava unutarnji tlak
stanice, tzv. turgor.
BUBREŽNI KAMENCI, počinju se razvijati iz sitne krute čestice koja se istaloži
u bubrežnoj nakapnici uz koju se nakupljaju različiti minerali, npr. spojevi kalcija,
pa kamenac postaje sve veći.
BULBILI, rasplodni pupovi koji nastaju u
pazušcu ili na rubu lista. Isp. vegetativno
razmnožavanje.
C
C 3 BILJKE, biljke u kojih prvi stabilni
spoj koji nastaje u sekundarnim reakcijama fotosinteze (Calvinov ciklus) sadržava
tri atoma ugljika.
CAM BILJKE (biljke s dnevnim kiselinskim ritmom), biljke koje noću primaju
CO2 i ugrađuju ga u organske kiseline, a
danju ga otpuštaju i upotrebljavaju u Calvinovom ciklusu. CAM biljke su sukulentne biljke prilagođene životu na suhim
staništima (puči su danju zatvorene kako
bi smanjile transpiraciju, noću otvorene),
npr. kaktusi.
CANIS LUPUS, stručni latinski naziv za
vuka.
CARSTVO, najviša i najšira jedinica u
raspoređivanju živih organizama. Neki biolozi razvrstavaju organizme u dva osnovna carstva: biljno i životinjsko, a neki
prema suvremenijim shvaćanjima u pet
carstva: monera, protisti, gljive, biljke i
životinje. Isp. filogenetski sustav.
CELOM (sekundarna tjelesna šupljina),
oblik tjelesne šupljine koja se razvija za
vrijeme embrionalnog života, a obavijena
je stanicama mezoderma. Celom postoji u
razvijenih beskralježnjaka, npr. u bodljikaša, člankonožaca, kolutićavaca, djelomice
i u mekušaca te u svih kralježnjaka (riba,
vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca).
CELULOZA, kemijski spoj koji nastaje
međusobnim spajanjem 8 do 12 tisuća molekula šećera (saharida) glukoze pa stoga
spada u skupinu polisaharida. Opća formula celuloze je (C6H10O5)n. Izgrađuje glavninu staničnih stijenki biljnih stanica.
CALVIN, M., (rođ. 1911.), američki biokemičar, otkrio puteve ugljika tijekom fotosinteze. Postigao rezultate koji su potvrdili rezultate Millera.
CENTRIOLI, stanični organeli valjkastog
oblika građeni od tankih proteinskih cjevčica tzv. mikrotubula. Nalaze se u citoplazmi svih životinjskih stanica i nekih alga.
Dolaze u paru, smješteni jedan u odnosu
na drugi pod pravim kutom izgrađujući
centrosom (isp.). Kao pojedinačna valjkasta tjelešca vidljivi su tek elektronskim
mikroskopom.
CALVINOV CIKLUS, v. fotosinteza
CENTROMERA, v. pričvrsnica.
C 4 BILJKE, biljke u kojih sekundarne
reakcije fotosinteze (Calvinov ciklus), odnosno sinteze ugljikohidrata, počinju sa
spojem koji ima četiri atoma ugljika.
24
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
CENTROSOM, stanični organel izgrađen
od dva centriola (isp.) Nalazi se u citoplazmi svih životinjskih stanica i stanica nekih
alga. Ima važnu ulogu u procesu diobe stanice gdje sudjeluje u formiranju diobenog
vretena. Pod svjetlosnim mikroskopom
centrosom se vidi kao svijetlo zrnce.
CERKARIJE, v. ovčji metilj.
CIJANOBAKTERIJE, v. modrozelene
alge.
CIJEPLJENJE, unašanje u organizam
uzročnika bolesti ili njihovih produkata
koji su izgubili patogeničnost (ne uzrokuju
pojavu bolesti), ali su zadržali svoju antigeničnost (sposobnost imunizacije). Obvezno cijepljenje se u Hrvatskoj provodi već
godinama protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, rubeole, dlečje paralize i
ospica.
CIKAS, stara i razvojno primitivna golosjemenjača. Svojim velikim perastim listovima sliči palmi. Oplodnja se zbiva pokretnim muškim gametama, spermatozoidima. Podrijetlom je iz istočne Azije.
CIKLUS LIMUNSKE KISELINE, v.
Krebsov ciklus.
CIRKADIJSKI RITMOVI (lat circa =
približno, dies = dan), pravilni fiziološki
ciklusi koji se ponavljaju u periodima od
oko 24 sata. Prisutni u svih eukariota. Kod
biljaka npr. periodično gibanje listova (danji i noćni položaj), puči i latica, aktivnost
određenih enzima, odvijanje procesa fotosinteze i disanja.
CIRKUMNUTACIJA, pojava obavijanja
mladih vitica oko podloge zbog nejednakog rasta gornje i donje strane vitica.
CIROZA JETRE, bolest postupnog propadanja funkcionalnog tkiva jetre. Najčešći uzrok ciroze u razvijenim zamljama je
alkoholizam. Javljaju se izostanak apetita,
gubitak težine, mučnina, povraćanje, opća
slabost, loša probava i nadutost. Kod osoba koje se ne mogu odreći alkohola, može
potpuno zatajiti funkcija jetre sa smrtnim
ishodom.
CISTEIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
CITOKINEZA, dioba stanične plazme
koja uslijedi nakon diobe jezgre u mitozi i
mejozi.
CITOKININI, skupina biljnih hormona
koji stimuliraju diobu stanica, odgađaju
starenje, utječu na diferencijaciju, djeluju
na sazrijevanje kloroplasta i sudjeluju u
kontroli apikalne dominacije. Sintetiziraju
se u tkivima koja aktivno rastu kao što su
vrškovi korijena, embriji i plodovi.
CITOKROMI, bjelančevine koje sadržavaju željezo; dio transportnog lanca elektrona u mitohondrijima i kloroplastima.
CITOLOGIJA, znanost koja proučava
građu i funkciju stanice. Najvažnije spoznaje s područja citologije dobijene su upotrebom svjetlosnog i elektronskog mikroskopa.
CITOLOŠKE METODE, znanstvene metode koje se primjenjuju u istraživanjima
građe i funkcije stanica. To su: svjetlosna
mikroskopija, elektronska mikroskopija,
autoradiografija, kultura stanica i tkiva i
dr.
CITOPLAZMA, osnovna tekuća faza stanice u kojoj se nalaze organeli.
CITOPLAZMATSKO NASLJEĐIVANJE, nasljeđivanje osobina koje su determinirane izvankromosomskim genima koji
se nalaze u citoplazmatskim organelima
kao što su mitohondriji i kloroplasti.
CITOSKELET, sustav tankih proteinskih
vlakana i cjevčica u citoplazmi. On daje
stanici mehaničku strukturu, omogućuje
25
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
joj da zadrži svoj oblik, da ga mijenja, da
se pomiče itd.
CITOSOL, osnovna vodena koloidna otopina stanice koja preostane nakon odvajanja organela centrifugiranjem.
CITOSTATICI, lijekovi kemijske proizvodnje koji se koriste u liječenju zloćudnih
bolesti (kemoterapiji).
CITOZIN, organski spoj s dušikom iz
skupine pirimidinskih baza. Sudjeluje u
izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih
kiselina.
NH2
N
O
C
C
N
C
C
H
H
H
CORPUS ALBICANS, v. bijelo tijelo.
CORPUS LUTEUM, v. žuto tijelo.
CRICK, F., (rođ. 1916.), britanski fizičar
koji je zajedno s američkim biologom Watsonom 1953. god. opisao strukturu molekule DNA.
CRIJEVNI NAMETNICI, nametnici koji
mogu s hranom dospijeti u čovjekovo probavilo u obliku jaja ili ličinke. Nametnici
mogu biti oblići (Nematodes) i trakavice
(Cestodes). U tankom crijevu, osobito djece, može živjeti nametnik obična ili dječja
glista (Ascaris lumbricoides), isp. Uzrokuju slabokrvnost, povraćanje, mučninu i
grčeve crijeva. Trakavice nastanjuju pretežno tanko crijevo. Najčešće su goveđa
(Taenia sagata) i svinjska (Taenia solium)
trakavica, isp.
CRNE BOGINJE, v. boginje.
CROSSING OVER, v. krosingover.
26
CRVENE ALGE, sadrže i druge boje
osim klorofila, posebno crveni pigment,
fikoeritrin. Te im boje omogućuju kromatsku adaptaciju. Odlikuju se posebnim oblikom razmnožavanja, spolnog gametama i
nespolnog sporama pri čemu su rasplodne
stanice uvijek nepokretne, tj. bez bičeva.
To upućuje na srodnost s modrozelenim
algama. Iz crvenih alga dobiva se agar,
insekticid (zamjena za DDT), floridejski
škrob (produkt fotosinteze) itd. Crvene alge
roda Lithothamnion talože u svoje stijenke
vapnenac pa je kao rezultat nagomilavanja
u slojeve nastao litotamnijski vapnenac.
CRVENE KRVNE STANICE, v. eritrociti i krvna tjelešca
CRVOTOČINE, biljke iz skupine papratnjača. U crnogoričnim šumama raste prava
crvotočina, a selagina ispod grmova u primorskim krajevima. Osim puzajućih stabljika imaju uspravne ogranke koji završavaju češerićima sa sporangijima i sporama.
Kod selagine u izmjeni generacija sudjeluju dvovrsne spore i dva različita gametofita (muški i ženski).
CVAT, skupina cvjetova na zajedničkoj
cvjetnoj stapci. Po obliku razlikujemo: glavicu, grozd, klas, resu, štitac i gronju itd.
(v. shematski crtež češćih cvatova). Vrijeme cvatnje je produženo jer svi cvjetovi
jednog cvata ne cvatu istovremeno. Oblik
cvata često karakterizira cijele porodice
cvjetnica.
CVIJET, generativni organ biljke kritosjemenjače. Sastoji se od cvjetne stapke,
cvjetišta, ocvijeća, prašnika i tučka. Cvijet
se nalazi na zadebljanom kraju cvjetne
stapke, cvjetištu. Ocvijeće zaštićuje tučak i
prašnike te primamljuje kukce oprašivače.
Može biti razlučeno u čašku i vjenčić.
Čaška se najčešće sastoji od zelenih listova
(lapovi) koji prvenstveno štite cvjetni pup.
Listovi vjenčića su latice. Ocvijeće čiji
listovi izgledaju jednako zove se perigon,
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
a listovi tepala. Perigon i vjenčić mogu biti
različito obojeni (ako se oprašuju kukcima) ili neugledni ako se oprašuju vjetrom.
Cvjetovi su po izgledu višesimetrični ili
jednosimetrični. Vjenčić je mnogih cvjetova prostolatičan, a drugih sulatičan (od
sraslih latica). U nekih kritosjemenjača
cvjetovi dolaze pojedinačno, a u drugih su
skupljeni u cvat. Ženski je dio cvijeta
tučak, a muški su prašnici. Cvjetovi mogu
biti dvospolni (imaju i tučak i prašnike) ili
jednospolni (imaju ili tučak ili prašnike).
Biljke na kojima se razvijaju i ženski i
muški cvjetovi nazivaju se jednodomne
biljke. Dvodomne su biljke one koje imaju
samo muške ili samo ženske cvjetove.
1
2
3
4
7
6
5
8
9
Shematski crteži češćih cvatova:
1-grozd, 2-sastavljeni grozd, 3-gronja, 4-klas,
5-sastavljeni klas, 6-klip, 7- štitac, 8sastavljeni štitac, 9-glavica
Č
ČEMPRESI, porodica biljaka iz skupine
četinjača (golosjemenjače). To su stabla ili
grmovi s igličastim ili ljuskavim listovima.
Ovamo ubrajamo: čempres, borovicu i tuju.
Češeri čempresa i tuje su tvrdi, drvenasti i
okruglasti. Borovica ima mesnate, sočne
češeriće koje sliče na bobu i zovu se pupuljice.
ČETINJAČE, s nekoliko stotina vrsta
najzastupljenija skupina golosjemenjača.
Drvenaste biljke, većina sadrži smolu. Listovi su uglavnom tvrdi, igličasti ili ljuskavi; u pravilu vazdazeleni. Najčešće dolaze
u okviru šumske vegetacije sjeverne polutke, kao stabla (ponekad vrlo visoka) ili
grmovi. Cvjetovi su jednospolni. Muški su
u obliku resa, obično maleni i mekani, a
sastoje se od prašničkih listova s peludnicama (mikrosporangijima). Ženski cvjetovi
sastoje se od plodnih (sjemenih) ljusaka sa
"golim" sjemenim zamecima jer nisu zatvoreni unutar plodnice. Poslije oplodnje
razvija se sjemenka, a ženski češer postaje
tvrd i drvenast. U hrvatskoj flori zastupljene su s oko dvadesetak vrsta unutar porodica: borovi, čempresi i tise. Među četinjače pripadaju i najstarija drveća na svijetu
(mamutovci, do 4000 godina) te najviša
stabla (sekvoje, više od 80 m).
ČETKASTI KROMOSOMI (lump brush
kromosomi, kromosomi s petljama), kromosomi specifičnog izgleda koji se vide za
vrijeme diobe stanice i to u profazi mejoze
I u mnogih organizama, npr. jaju vodozemaca. S takvih kromosoma protežu se
bočno niti koje se šire u petlje, a građene
su od DNA.
ČIR DVANAESNIKA, duodenalni ulkus,
ozlijeđeno mjesto na sluznici dvanaesnika.
Najčešći uzrok nastanka čira na dvanaesniku je djelovanje kloridne kiseline koja
27
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
himusom prelazi iz želuca u duodenum.
Javljaju se boli i grčevi u trbušnoj šupljini.
Čir dvanaesnika češći je u pušača cigareta,
kao i u osoba s pojačanim izlučivanjem
kiseline u želucu (hiperaciditet).
ČIR ŽELUCA, peptički ulkus, teže ozlijeđeno mjesto u sluznici želuca. Uzroci su
uglavnom isti kao oni koji dovode do
gastritisa. Kod čira želuca javlja se tupa
žareća bol u gornjem dijelu trbušne šupljine. U težim slučajevima može nastati
krvarenje iz čira.
ČISTA LINIJA, skup genetičkih vrlo sličnih jedinki koje su nastale samooplodnjom jednog roditeljskog organizma. Takvi se slučajevi pojavljuju gotovo isključivo
u biljaka.
ČLANKONOŠCI (Arthropoda), beskralješnjaci iz skupine malokolutićavaca. Najbrojnija životinjska skupina kojoj pripadaju: klještari, rakovi i uzdušnjaci (stonoge i
kukci). Nastanjuju sva moguća staništa.
Osnovno obilježje su člankovite noge.
Tijelo je pokriveno hitinskom kutikulom,
često pojačanom vapnencem, odnosno
vanjskim kosturom ili egzoskeletom (npr.
kod rakova). Kolutići su se stopili u (dvije
ili tri) cjeline: glavu, prsa i zadak. Živčani
sustav je ljestvičav. Najvažnija osjetila su
ticala i oči. Dišu škrgama i uzdušnicama
(trahejama). Optjecajni sustav je otvoren.
Dišni pigment je hemocijanin. Za izlučivanje služe ticalne žlijezde (preobraženi
metanefridiji) ili Malpighijeve cjevčice.
Razdvojenog su spola.
ČOVJEČJA RIBICA, vodozemac iz skupine repaša. Živi u podzemnim vodama
krškog područja i poznati je naš endem.
Zbog stalnog boravka u mraku, koža joj je
blijeda, a oči zakržljale. U staništima s
temperaturom ispod 15 oC rađa žive mlade
dok u toplijoj vodi odlaže jaja. Imaju vanjske škrge koje se zadrže tijekom čitava
života, v. repaši.
28
ČOVJEK, KROMOSOMSKA GARNITURA, svi kromosomi pojedine stanice
čovječjeg organizma. U tjelesnim stanicama čovjeka ima 46 kromosoma (diploidan
broj) od kojih su 44 autosomi (ne određuju
spol), a 2 spolni kromosomi. Žene imaju
44 autosoma i 2 x spolna kromosoma, a
muškarci 44 autosoma, 1 x i 1 y spolni
kromosom. U gametama ili spolnim stanicama čovjeka nalaze se 23 kromosoma
(haploidan broj) od čega su 22 autosoma i
1 spolni kromosom. Tako ženske gamete
ili jajne stanice sadrže 22 autosoma i 1 x
spolni kromosom, a muške gamete ili
spermiji sadrže 22 autosoma i 1 y spolni
kromosom ili 22 autosoma i 1 x spolni
kromosom. Broj kromosoma može biti i
nenormalan, tj. veći ili manji od navedenog što uzrokuje pojavu različitih anomalija pa i smrti. Poznate su posljedice pogrešnog broja spolnih kromosoma: individue
sa samo 1 x spolnim kromosomom bez
para (xo) su ženske, ali nerazvijene i neplodne. Individue s xxy spolnim kromosomima su muške, ali neplodne i s nešto
ženskih osobina.
ČUČAVCI, mladunci nekih vrsta ptica
(npr. ptica pjevica, golubova, kukavica,
sokolovki) koji se izlegu slijepi, bez perja i
nesposobni za samostalni život. Njih roditelji moraju hraniti sve dok ne napuste
gnijezdo.
ČUPAVO KORIJENJE, v. korijen.
D
DALEKOVIDNOST (hipermetropija, hiperopija), poremećaj vida u kojem je očna
jabučica prekratka. Pri akomodaciji leće,
slika pada iza mrežnice, te je neoštra. Da-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
lekovidnost se ispravlja konveksnim lećama (pozitivna dioptrija).
DEMOGRAFIJA, znanost o kretanju broja stanovnika na Zemlji.
DALTONIZAM, v. sljepoća na boje.
DENDRITI, v. živčana stanica.
DANIELLI, J.F. i DAVSON, H.A. znanstvenici koji su 1936. god. predložili model membrane prema kojem se dvosloj lipida nalazi između dva sloja bjelančevina.
DARWIN, Ch., (1809. – 1882.), engleski
prirodoslovac, utemeljitelj selekcijske teorije evolucije.
DENITRIFIKACIJA, proces kojim se
amonijak (koji nije pretvoren u nitrate
procesom nitrifikacije) cijepa na slobodni
dušik i vodik, te oba plina odlaze u zrak
(atmosferu). Proces se odvija djelovanjem
bakterija, naročito nekih anaerobnih, npr.u
muljevitom i u vodom natopljenom tlu.
DAVSON, H.A., v. Danielli, J.F.
DENITRIFIKACIJA, v. nitrifikacija.
DAŽDEVNJACI, v. repaši.
DEOKSIRIBOZA, v. dezoksiriboza.
DDT, diklor-difenil-trikloretan, insekticid.
DEBELO CRIJEVO, cjevasti organ probavnog sustava, nastavak tankog crijeva,
dugačko je 1,5 do 2 metra. Dijeli se na
početni dio ili slijepo crijevo (caecum) na
kojem se nalazi crvuljak (apendix), zatim
na kolon (colon) i završava završnim crijevom (rectum) i čmarom (anus). Stijenke
debelog crijeva građene su poput stijenki
tankog crijeva, ali bez crijevnih resica i s
manje žljezdanih stanica. Aktivnost debelog crijeva sastoji se od primanja himusa
iz tankog crijeva, lučenja sluzi, reapsorpcije vode i minerala, te bakterijskog truljenja
ostataka neprobavljene hrane, inaktiviranje
štetnih produkata probave (indol, fenol,
skatol), sinteze vitamina, formiranje i nakupljanje stolice (feces), te refleksnog i
kontroliranog pražnjenja crijeva (defekacija).
DECIDUA STANICE, stanice vanjskog
sloja sluznice maternice koje sadrže hranjive tvari potrebne za razvitak zametka u
ranim stadijima embrionalnog razvitka.
DELECIJA, mutacija nastala gubitkom
dijela kromosoma.
DEM, v. vrsta.
DEMEREC, M., (1895. – 1966.), hrvatski
genetičar, koji se rodiou SAD, zaslužan za
industrijsku proizvodnju antibiotika.
DEOKSIGENIRANA KRV (reducirana
krv), krv koja transportira ugljikov dioksid
prema plućima. Ugljikov dioksid se transportira na tri načina: mala količina je otopljena u krvnoj plazmi, dio je vezan na
globinski dio molekule hemoglobina kao
karbaminohemoglobin, a najveća količina
se prenosi u obliku karbonatne kiseline.
DEPLAZMOLIZA, pojava povećavanja
obujma vakuole te potiskivanje protoplasta
prema staničnoj stijenci. Kada je stanica u
hipotonočnoj otopini, voda ulazi u stanicu
i vakuolu, tj. mjesto niže koncentracije vode. Suprotan proces je plazmoliza.
DEZOKSIRIBONUKLEINSKA
KISELINA, v. DNA.
DEZOKSIRIBOZA, kemijski spoj iz skupine monosaharida (jednostavnih šećera)
pentoza opće formule C5H10O4, a strukturne:
HOCH2
H
H
OH
O
H
H
OH
H
Izgrađuje nukleotide dezoksiribonukleinske kiseline (DNA).
29
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
DIFERENCIJACIJA STANICA, proces
usvajanja raznolikosti među identičnim
stanicama, odnosno proces kada se od istih
početnih stanica postupno razvijaju različite vrste stanica (po obliku, funkciji i molekulskom sastavu) koje se tako specijaliziraju za točno određenu funkciju u složenom biljnom i životinjskom organizmu.
Tako, u biljaka iz meristemskih (embrionalnih) stanica nastaju stanice epiderma,
korijenove dlačice, sitaste stanice, stanice
zapornice itd., a u životinja diferencijacijom nastaju epitelne, živčane, koštane,
krvne i druge stanice.
DIFERENCIJALNA AKTIVNOST GENA, pojava aktivnosti samo male specifične skupine gena u nekoj stanici. Naime,
svaka od diferenciranih stanica ima u sebi
aktivnu samo malu, ali različitu skupinu
gena koja određuje njezinu specifičnu građu i funkciju. Ova pojava tumači na koji
način stanice koje u sebi imaju iste gene
mogu biti po svom obliku i funkciji potpuno različite. Epitelna, mišićna, živčana i
druge diferencirane stanice nose iste gene
kao i stanica (zigota) od koje su nastale
mitotičkim diobama.
DIFERENCIJALNA KRVNA SLIKA
(DKS), sastav različitih vrsta leukocita u
krvi. Isp. leukociti.
DIFUZIJA, proces gibanja čestica neke
tvari iz područja njihove veće koncentracije u područje manje koncentracije do
izjednačavanja koncentracije.
DIHIBRIDNO KRIŽANJE S DOMINACIJOM, jedna od vrsta križanja (isp.)
u kojem se prati nasljeđivanje dvaju svojstava. Za svako svojstvo postoje dominantni i recesivni aleli. Dominantni dolaze
uvijek do izražaja u fenotipu, a recesivni
samo ponekad (u slučaju homozigotnosti).
U prikazima križanja početna roditeljska (parentalna) generacija označuje se
uvijek s P, a generacije potomaka (filijal-
30
ne) prema redoslijedu s F1, F2, F3 itd. Aleli
pojedinih svojstava označuju se slovima i
to dominantni velikim slovima, a recesivni
malim, npr. za jedno svojstvo A i a, a za
drugo svojstvo B i b.
Primjer: Dihibridno križanje pjegavog crnog i jednobojnog smeđeg goveda
gdje su aleli za crnu boju i za jednobojnost
dominantni, a jedinke u oba svojstva homozigotne (isp.).
U ovom slučaju u P generaciji stvaraju se dvije vrste gameta, Ab i aB, a sve
jedinke F1 generacije su crne i jednobojne
(AaBb) jer se geni za vrstu i raspored boje
nasljeđuju nezavisno jedan o drugome. U
F1 generaciji stvaraju se 4 vrste gameta
(AB, Ab, aB, ab), a njihovim međusobnim
križanjem u F2 generaciji (tablični prikaz)
nastaje 4 različita fenotipa u omjeru
9:3:3:1. Dobivamo 9 crnih i jednobojnih
jedinki, 3 crne i pjegave jedinke, 3 smeđe i
jednobojne jedinke i 1 jedinka potpuno
novog fenotipa, smeđe pjegavo govedo.
U F3 generaciji, unatoč velikom
broju gameta, broj fenotipova se ne povećava. (v. shemu u Dodatku 1)
DIJABETES, v. šećerna bolest.
DIJAFIZA, v. kost.
DIJALIZA, postupak razdvajanja tvari
kada molekule jedne otopljene tvari iz
područja veće koncentracije prelaze u područje manje koncentracije kroz polupropusnu membranu kroz koju ne mogu proći
molekule druge tvari. Njezinu praktičnu
primjenu nalazimo pri liječenju teških bubrežnih bolesnika kojima se kroz umjetne
probirne membrane u hemodijalizatoru
(umjetni bubreg) iz krvi izdvajaju samo
relativno male molekule štetne uree.
DIJASTOLA, razdoblje kada je srce u relaksiranom stanju pa se klijetke pune krvlju.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
DIJASTOLIČKI TLAK, tlak koji preostaje nakon prolaska sistoličkog tlaka (isp.)
kroz arterije.
DIJATOMEJSKA ZEMLJA, v. kremenjašice.
DIKTIOSOMI (grč. diktyion – mreža i
soma – tijelo), sastavni dijelovi Golgijeva
tijela. Građeni su od plosnatih šupljina
(Golgijevih cisterni) naslaganih jedna iznad
druge, a odvojenih membranama. Promjer
im je oko 1 μm. Na rubovima su šupljine
proširene i od njih se odvajaju Golgijevi
mjehurići obavijeni membranom.
DIOBENO VRETENO, organizirani niz
mikrotubula (sitnih proteinskih cjevčica)
koje svaraju centrioli za vrijeme diobe
stanice (mitoze, mejoze). Njegova je uloga
da veže kromosome i omogući njihovo
razdvajanje i kretanje prema suprotnim
polovima stanice.
DIPLOIDNA GENERACIJA, v. haploidna generacija.
DIPLOIDNE STANICE, stanice koje
imaju dvostruki broj ili diploidan broj (2n)
kromosoma. Kromosomi u takvim stanicama smješteni su u homologne parove gdje
je svaki član para nasljeđen od jednog
roditelja. Diploidne stanice su sve tjelesne
stanice onih organizama koji su nastali od
dvaju roditelja oplodnjom. Takve stanice
dijele se mitozom odnosno staničnom diobom koja omogućuje stvaranje novih stanica s jednakim, konstantnim brojem kromosoma koji je karakterističan za svaku
vrstu.
DIPLOIDNI BROJ KROMOSOMA
(dvostruki broj kromosoma), se javlja u
stanicama biljaka i životinja i to tako da
kromosomi uvijek dolaze u parovima, tzv.
homolognim parovima. Jedan član para
podrijetlom od oca, a drugi član para od
majke, npr. tjelesne stanice čovjeka imaju
23 para, tj. 46 kromosoma, 23 od oca, 23
od majke (2n=46, n=23); stanice vinske
mušice imaju 8 kromosoma (2n=8, n=4),
psa 78 (2n=78, n=39), konja 60 (2n=60,
n=30), čimpanze 48 (2n=48, n=24), kukuruza 20 (2n=20, n=10), rajčice 24 (2n=24,
n=12), kruške 34 (2n=34, n=17) itd.
DIPLOKOKI, v. bakterije.
DISAHARIDI, v. ugljikohidrati.
DISANJE (respiracija), Postoje dva oblika
disanja, stanično i vanjsko disanje.
Stanično disanje (biološka oksidacija) je
proces koji se odvija u biljnim i životinjskim stanicama, a u kojem se organski
spojevi, uz prisutnost enzima disanja, postupno oksidiraju do ugljik(IV) oksida (ugljikovog dioksida) i vode pri čemu se
oslobađa velika količina energije. 56 %
energije se oslobodi u obliku topline, 46 %
se pohranjuje u molekulama ATP-a. Energija oslobođena staničnim disanjem koristi
se za sve životne aktivnosti stanice. Najčešći i najvažniji organski spojevi koji su
Stanično aerobno disanje
31
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
izvori energije u stanici su ugljikohidrati,
zatim masti, a u manjoj mjeri i proteini.
Disanje možemo grubo predočiti kemijskom jednadžbom:
C6H12O6 + 6O2 → 6CO2 + 6H2O +
+ energija
Stanično disanje je vrlo složen proces koji se u većine organizama može
podijeliti na anaerobnu i aerobnu fazu.
Anaerobnu fazu disanja čini glikoliza, a
aerobnu fazu Krebsov ciklus ili ciklus limunske kiseline i oksidativna fosforilacija.
Vanjsko disanje je proces izmjene
plinova (O2 i CO2) između vanjske sredine, zraka ili vode, i organizma. Ovaj oblik
disanja odvija se u različitim organima za
disanje, npr. plućima, škrgama, koži itd.
DIŠNI (respiratorni) SUSTAV, zajedno s
krvožilnim omogućuje svim stanicama
tijela izmjenu plinova, dobivanje potrebnih
količina kisika i odstranjivanje ugljikova
dioksida. Sastoji se od gornjih dišnih
putova (nosa, ždrijela i grkljana) i donjih
dišnih putova (dušnika, dušnica i pluća).
DIURETICI, sredstva koja ubrzavaju i
povećavaju odstranjivanje mokraćom viška
vode iz tijela. Smanjujući volumen vode u
krvi, snizuju krvni tlak. Diuretici inhibiraju lučenje antidiuretskog hormona (ADH),
isp.
DIUREZA, povećano lučenje vode tj. odstranjivanje viška vode iz tijela mokrenjem.
DIURNALNE ŽIVOTINJE, v. dnevne
životinje.
DIVERGENTNA EVOLUCIJA (račvasta, specijacija u užem smislu riječi), evolucijski razvoj koji vodi k nastajanju nekoliko novih vrsta u kojih su populacije
prostorno odvojene jedna od druge. U svakoj odvojenoj populaciji može se događati
sukcesivna evolucija.
32
DIZENTERIJA (srdobolja, griža) je crijevna zarazna bolest praćena proljevom
(dijarea) i bolovima u trbušnoj šupljini s
inkubacijom 2 do 7 dana. Najčešći uzročnik je bacil roda Shigellae koji napada sluznicu debelog crijeva. Ako je dizenterija
uzrokovana amebama tada govorimo o
amebnoj dizenteriji.
DJEČJA GLISTA, nametnik u crijevu
čovjeka. Pripada oblićima, skupina oblenjaci, isp. Anaerobionti su. Tijelo je dužine i do 50 cm. Razdvojenog su spola.
Tijelo mužjaka je manje i zavinuto na stražnjem dijelu. Rasplodni su im organi neparni cjevasti sjemenik i sjemenovod. Ženke imaju parne cjevaste jajnike, jajovode i
plodnice (maternica ili uterus) i oplodnja
je unutarnja. Oplođena jaja ženka izbacuje
u crijevo domadara. Čovjek se zarazi prljavim rukama te jedući neoprano voće i
povrće.
DJEČJA PARALIZA (polio, poliomyelitis, poliomijelitis), zarazna bolest koju
uzrokuje životinjski (animalni) virus, poliovirus koji napada središnji živčani sustav
i izaziva klijenut (paralizu) udova.
DJEVIČANSKI ZALISTAK, v. himen.
DLAKE, rožnate tvorevine kože koje pokrivaju tijelo sisavaca i štite ih od gubitka
topline. Većina sisavaca ima pokrivne dlake ili osje koje su čvršće i veće, a ispod su
manje i slabije dlake tzv. malje. Dlake su
građene od dlačnog korijena sastavljenog
od dlačnog stručka i dlačne glavice. Uložene su u dlačne mješčiće t.j. uvrate pousmine u usminu. Svaka dlaka ima svoj
dlačni mišić tako da se sisavci mogu nakostriješiti. Dlake mogu biti preobražene u
čvrste četine (kod npr. svinje) ili u bodlje
(kod npr. ježa i dikobraza).
DNA (DNK, dezoksiribonukleinska kiselina), organska makromolekula koja se nalazi u jezgri stanice, u mitohondrijima i
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
plastidima. DNA se sastoji od dva polinukleotidna lanca koji su nastali povezivanjem velikog broja nukleotida kao
osnovnih građevnih jedinica nukleinskih
kiselina. Svaki nukleotid DNA građen je
od triju vrsta molekula: šećera dezoksiriboze, fosfata i jedne purinske baze (adenin
ili gvanin) ili pirimidinske baze (timin ili
citozin). Nukleotidi u jednom lancu međusobno se vežu tako da se fosfat jednog
veže sa šećerom drugog nukleotida, a dva
polinukleotidna lanca se vežu međusobno
preko dušičnih baza vodikovim vezama.
Purinska baza jednog lanca uvijek se veže
s odgovarajućom pirimidinskom bazom
drugog lanca. Polinukleotidni lanci su spiralno zavijeni oko zamišljene središnje osi
tako da molekula DNA izgleda poput dvostruke zavojnice (heliksa) čiji je promjer 2
nm.
DNA je jedina organska molekula
koja ima sposobnost umnožavanja ili replikacije i to na taj način da od jedne ishodišne molekule DNA nastanu dvije potpuno jednake molekule. Način umnožavanja
DNA zovemo polukonzervativno udvostručavanje, zbog toga što je u sastavu
novonastalih molekula DNA jedan lanac
“stari”, odnosno potječe od ishodišne molekule, a drugi lanac je novoizgrađen i to
prema kalupu starog.
HN H
p
D
CN
N
D
N
G
N
D
p
O H N H
C H3
p
H N
H 2COH
N
O
TN
O
N
H NH
O
H
N
A
N
N
D
p
D = dezoksiriboza, C = citozin, G = gvanin,
T = timin, A = adenin, P = fosfatni ostatak
DNA je jedna od najvažnijih staničnih makromolekula jer izgrađuje gene te je
nositelj nasljeđivanja, a odgovorna je i za
sintezu proteina.
DNEVNE (diurnalne) ŽIVOTINJE (diurna, lat. dies = dan), životinje koje su danju
aktivne. To je većina životinja, npr. većina
kukaca, ptica i sisavaca.
DNEVNO NEUTRALNE BILJKE, biljke na čije cvjetanje ne utječe fotoperiod
(npr. krastavac i kukuruz).
DNK, v. DNA
DOJENJE, izlučivanje mlijeka iz žljezdanih stanica dojke kao reakcija na podražaj
djeteta pri sisanju.
Hormoni koji omogućuju dojenje
su prolaktin i oksitocin.
Prolaktin se izlučuje u velikim količinama u adenohipofizi (prednjem režnju
hipofize) kao reakcija na smanjenu količinu estrogena i progesterona u krvi majke, a
koja se smanjuje zbog gubitka posteljice
nakon rođenja djeteta.
Pri sisanju dijete podražuje osjetilna tjelešca u bradavici dojke i ti podražaji
dolaze do hipotalamusa koji luči specifične neurohormone koji pak neurohipofizu
potiču na lučenje oksitocina. Oksitocin u
dojkama uzrokuje stezanje mjehurića punih mlijeka i potiskivanje mlijeka u kanaliće dojki do bradavica. U prvih nekoliko
mjeseci dojenja obično izostaje menstrualni ciklus.
DOMINANTNE VRSTE u biocenozi, vrste koje prevladavaju brojnošću ili biomasom. Te su vrste najbolje prilagođene uvjetima biotopa, kao npr. hrast u hrastovoj
šumi.
DOMINANTNO SVOJSTVO (prevladavajuće svojstvo), svojstvo koje u nasljeđivanju uvijek dolazi do izražaja. U literaturi, dominantna svojstva se označavaju
velikim slovima.
DORMANCIJA (stanje mirovanja), razdoblje u kojem je rast biljaka ili nekih
33
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
njezinih dijelova privremeno prekinut ili
jako usporen. Razlikujemo nametnutu ili
prisilnu dormanciju (izravno ovisi o nepovoljnim okolišnim uvjetima) i prirođenu ili
endogenu dormanciju (uzroci su u samoj
sjemenci ili pupu; npr.stvaranje zimskih
pupova).
DOWNOV SINDROM (mongolizam),
poremećaj izazvan trisomijom (na 21.
kromosomu tri kopije kromosoma).
DRIFT (genska snaga, genska slučajnost),
jedna od pokretačkih sila evolucije. To je
pojava kada neki mutirani recesivni gen u
populaciji može doći do izražaja u potomstvu ili se može izgubiti ne pojavivši se
više u potomstvu. Genska snaga učestala
je pojava u malim populacijama.
DRIOPITEKUS (Dryopithecus),
šumskog pramajmuna čiji su ostaci
na više mjesta u Europi, Aziji i
Predstavlja ishodišnu skupinu za
čovjekolikih majmuna (čimpanza,
orangutana).
oblik
nađeni
Africi.
razvoj
gorila,
DROSOPHILA MELANOGASTER, v.
vinska mušica.
DRUGA MEJOTIČKA DIOBA, v. mejoza II.
DRUGI BUBREG (prabubreg ili mezonefros), parni organ tamnocrvene boje,
služi za izlučivanje kod riba i vodozemaca.
Kod riba je smješten uz kralježnicu iznad
plivaćeg mjehura, a kod vodozemaca na
leđnoj strani stražnjeg dijela tjelesne šupljine. Klupka krvnih kapilara (glomeruli)
se spuštaju u lijevke koje zovemo Bowmanova čahura. Predbubrežna cijev (v. prvi bubreg) se podijeli po dužini u dvije.
Jedna od njih postaje prabubrežna ili Wolfova cijev, koja u mužjaka služi kao mokraćovod i sjemenovod, a u ženke samo kao
mokraćovod. Druga ostaje predbubrežna
34
ili Mullerova cijev koja u ženke preuzima
ulogu jajovoda, a kod mužjaka zakržlja.
DUCTUS DEFERENS, v.sjemenovod.
DUODENUM, v. dvanaesnik.
DUŠIČNE BAKTERIJE, v. dušikove bakterije.
DUŠIČNE BAZE, organski dušikovi spojevi koji sudjeluju prvenstveno u izgradnji
nukleotida odnosno nukleinskih kiselina i
ATP-a. Postoje purinske (adenin i gvanin)
i pirimidinske (timin, citozin, uracil) dušične baze.
DUŠIKOVE (dušične, nitrificirajuće) BAKTERIJE, fiksatori atmosferskog dušika.
Različite autotrofne kemosintetske bakterije koje žive slobodno u tlu. (Azotobacter)
ili u simbiozi s višim biljkama. U korijenskim gomoljićima mahunarki nalaze se
simbiotske bakterije roda Rhizobium. Bakterije uzimaju dušik iz zraka i pretvaraju
ga u amonijeve ili nitratne spojeve koje
biljke mogu koristiti za izgradnju svojih
aminokiselina, proteina i nukleinskih kiselina. Imaju i sposobnost pretvaranja amonijaka, koji nastaje raspadanjem uginulih
organizama, do nitrata.
DUŠNICA, v. uzdušnice.
DUŠNIK (trachea), cijev koja je u u čovjeka duga oko 12 cm, a u stijenci ima
hrskavične prstenove. Grana se u lijevu i
desnu dušnicu (bronhi) koje ulaze u lijevo
odnosno desno plućno krilo. Dušnice se u
plućima granaju u bronhiole koje završavaju plućnim mjehurićima.
DVANAESNIK (duodenum), početni dio
tankog crijeva, isp. U njega se ulijevaju
izvodni kanali jetre i gušterače kojima se u
crijevo dovode žuč i gušteračin sok.
DVOBOČNA (bilateralna) SIMETRIJA,
simetrija kod koje se tijelo može podijeliti
jednom ravninom na lijevu i desnu po-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
lovicu. Bilateralno simetrične životinje su
pokretne.
DVODIHALICE, stara skupina riba (iz
devona), živi fosili. Pripadaju skupini nosnoprolaznica, isp. Plivaći se mjehur razvio
u pluća, kao prilagodba na sušna razdoblja.
Dvodihalice inače dišu škrgama. Poznate
su vrste: afrička, australska i južnoamerička dvodihalica.
DVODOMNE BILJKE, v. cvijet.
DVOIMENO NAZIVLJE, v. binomna
nomenklatura.
DVOJNA DIOBA, oblik nespolnog razmnožavanja u kojem se matična jedinka
dijeli na dva dijela pri čemu ona sama
nestaje kao jedinka. Dvojnom diobom se
razmnožavaju uglavnom jednostanični organizmi: neke jednostanične alge, neke
vrste bakterija i mnoge praživotinje.
DVOJNO NAZIVLJE, v. binomna nomenklatura.
DVOSPOLAC (hermafrodit), kod životinja organizam koji ima i muške i ženske
spolne žlijezde (sjemenike i jajnike) u
kojima se proizvode spermiji i jaja. Česta
pojava kod bezkralježnjaka, npr. spužve,
plošnjaka, nekih puževa i kolutićavaca.
Osobine dvosupnica
Dvije supke u sjemenci;
Embrio centralno (u sredini) smješten u
sjemenci;
Žile u stabljici smještene u krugu;
Žile otvorene, tj. s kambijem;
Imaju sekundarni rast u debljinu;
Nervatura lista perasta ili dlanasta, među
ograncima žila međusobno mrežasto
povezane žilice;
Ocvijeće razlučeno u čašku i vijenčić;
Ocvijeće i prašnici većinom s 4 ili 5
članova u krugu.
E
EGZOCITOZA, proces u kojem se čestice izbacuju iz stanice u međustanični
prostor, tj. oblik masovnog transporta tvari
kroz membranu stanice pomoću membranskih mjehurića koji se stapaju sa staničnom membranom. Suprotan proces je endocitoza.
EGZOKONJUGANTI, v. konjugacija.
EGZOSKELET, v. kostur.
DVOSTRUKA DIOBA, v. dvojna dioba.
EHINOKOK, v. pasja trakavica.
DVOSTRUKA MEMBRANA, građena
od vanjske i unutarnje membrane, a imaju
je jezgra, mitohondriji i plastidi.
EIGEN, M. postavio genetičku hipotezu o
izgledu i funkcioniranju prvih organizama
(praorganizama) na Zemlji.
DVOSTRUKI BROJ KROMOSOMA,
v. diploidni broj kromosoma.
EJAKULACIJA, refleksno izbacivanje
sperme za vrijeme muškarčeva orgazma.
DVOSTRUKI KROMOSOMI, građeni
su od dvije kromatide.
EKOFIZIOLOGIJA, znanost koja proučava djelovanje različitih ekoloških čimbenika na funkciju stanica, tkiva, organa i
organskih sustava.
DVOSUPNICE, razred kritosjemenjača.
Najčešće porodice i njihovi predstavnici:
žabnjaci, ruže, bukve, breze i lijeske, krstašice, lepirnjače, štitarke, usnače i glavočike.
EKOLOGIJA (grč. oikos = dom, stanište,
logos = riječ, govor), znanost koja proučava odnose živih bića i okoliša; znanost o
35
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
proizvodnji i raspodjeli organske tvari u
prirodi te o gustoći naselja biljnih i životinjskih vrsta.
EKOTIP, nasljedno izmijenjen oblik neke
biljke ili životinje uslijed prilagodbe na
specifičnost okoliša, npr. poljski miš.
EKOLOŠKA NIŠA, obilježava mjesto i
ulogu jedne vrste u životnoj zajednici.
Niša nekog živog organizma određena je
čimbenicima kao što su stanište, hrana i
temperatura. Iako dvije vrste mogu dijeliti
isto stanište, one nikada ne dijele istu nišu.
EKOTOKSIKOLOGIJA, znanost koja
proučava posredni ili neposredni učinak
stranih tvari (ksenobiotika) na prirodu, na
sve živuće organizme i njihovu organizaciju, odnos prema neživoj tvari, međuodnose i odnos prema čovjeku.
EKOLOŠKA VALENCIJA, je razmak
između donje i gornje granice vrijednosti
nekog ekološkog čimbenika (temperatura,
svjetlo, voda itd) u okviru kojega je moguć
život organizma; različita je za svaki čimbenik i za svaku vrstu, v. ekološki maksimum, ekološki optimum i ekološki minimum.
EKSKRECIJA, izlučivanje (bubrezima ili
kroz kožu) nekorisnih i štetnih tvari.
EKOLOŠKI ČIMBENICI, v. abiotički
čimbenici i biotički čimbenici.
EKOLOŠKI MAKSIMUM, najveći intenzitet nekog čimbenika koji može neki
organizam podnijeti, v. ekološka valencija.
EKOLOŠKI MINIMUM, najmanji intenzitet nekog čimbenika koji mora postojati
da organizam živi, v. ekološka valencija.
Poznato je Liebigovo pravilo ekološkog
minimuma koje upozorava da je ograničavajući čimbenik onaj koji je najmanje
zastupljen u staništu, tj. ona tvar kojom
organizam najmanje raspolaže.
EKOLOŠKI OPTIMUM, optimalna vrijednost djelovanja nekog čimbenika na
organizam, v. ekološka valencija.
EKOSUSTAV, sustav bioloških, kemijskih i fizičkih zbivanja koji obuhvaća
biotop i biocenozu. Produktivnost ekosustava izražava se proizvodnjom organskog
ugljika. Od kopnenih ekosustava najproduktivnija je šuma, a od slatkovodnih jezero s tvrdom vodom.
36
EKSPERIMENT (pokus), promatranje
pojave koja se ispituje po točno određenim
uvjetima koji dozvoljavaju da se prati tijek
pojave te da se ona svaki put uz ponavljanje istih uvjeta ponovo izazove.
EKSTRACELULARNA (izvanstanična)
PROBAVA, hranjive se tvari probavljaju
u probavnoj šupljini mnogostaničnih životinja. Npr. to je gastrovaskularna šupljina
kod žarnjaka, isp.
EKTODERM, vanjski zametni sloj stanica gastrule iz kojega se razvijaju kod
kralježnjaka živčani sustav i osjetila, epitelno tkivo i njegovi derivati.
EKTOPLAZMA, vanjski, periferni dio
protoplazme.
ELEKTRIČNI POTENCIJAL, nastaje
na razini receptora direktnim podraživanjem, odnosno na razini sinapse podraživanjem idućeg neurona neurohormonima. Stanica se depolarizira kada u nju
difundiraju ioni natrija kroz otvorene ionske kanale. Potencijal stanice se sa –90
mV promijeni na +50 mV. Promijenjeni
električni potencijal receptora prenosi se
dalje dendritom u tijelo neurona, a odatle
aksonom do završnih nožica. Ubrzo nakon
depolarizacije nastupa brza repolarizacija
tj. stanica se vraća sa +50 mV ponovno na
–90 mV. Repolarizacija stanice ostvaruje
se izbacivanjem kalija i natrija iz stanice u
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
okolinu uz utrošak energije procesom tzv.
Na/K pumpe, isp. neurohormoni.
EM, v. endoplazmatska mrežica.
ELEKTROENCEFALOGRAFIJA
(EEG), snimanje moždanih valova. Pločaste elektrode, koje se postave na određena
mjesta na glavi, bilježe moždanu (električnu) aktivnost kore velikog mozga. Postupak je značajan za otkrivanje živčanih i
duševnih bolesti.
EMBRIJ (zametak), biljni, životinjski i
čovječji organizam u ranim stadijima razvitka nakon oplodnje. U čovjeka, embrijem se naziva organizam star do dva
mjeseca trudnoće.
ELEKTROENCEFALOGRAM (EEG),
grafički prikaz moždanih valova. Mijenja
se ovisno o aktivnosti pojedinih područja
mozga, jer se s aktivnošću mijenja i ukupna količina električnih potencijala podraženih neurona.
EMBRIOGENEZA (grč. embryon = zametak, klica, genesis = postanak, razvitak),
proces diferencijacije stanica u različita
tkiva i organe. Kod biljaka započinje inekvalnom (asimetričnom) diobom zigote
kojom nastaju bazalna i vršna stanica.
Daljnjim diobama tih stanica razvija se
embrio (klica).
ELEKTRO-KARDIOGRAM
(EKG),
krivulja električnih potencijala srčanog
mišića, a bilježe se elektrokardiografom.
Normalan EKG sastoji se od: P-vala, koji
pokazuje mjerenje depolarizacije pretklijetki, QRS - kompleks koji pokazuje mjerenje depolarizacije klijetki i repolarizacije
pretklijetki, te T-vala koji pokazuje rezultat mjerenja klijetki za vrijeme njihove
repolarizacije.
ELEKTRONSKI MIKROSKOP, v. mikroskop.
ELEMENTARNI SASTAV govori od
kojih se kemijskih elemenata sastoji nešto.
U ljudskom tijelu više je od 70 kemijskih
elemenata. Najviše je kisika i to oko 60 %,
zatim ugljika oko 20 %, vodika oko 10 %,
dušika oko 4 % i različitih minerala oko 6
%. Makroelementi izgrađuju oko 99 %
težine našeg tijela; to su kisik, ugljik,
vodik, kalcij, dušik i kalij. Mikroelementi
izgrađuju preostalih 1 %; to su fosfor,
magnezij, sumpor, klor, natrij, željezo, mangan i aluminij. Ultramikroelemenata ili
oligoelemenata ima samo u tragovima; to
su npr. titan, cink, selen, rutenij, radij itd.
ELEMENTI, v. Dodatak 3.
EMBOLUS, v. tromboza.
EMBRIO, v. klica.
EMBRIOLOGIJA, znanost o razvoju živih bića iz oplođene jajne stanice.
EMBRIONALNE OVOJNICE, posebne
strukture koje imaju važnu ulogu u zaštiti i
prehrani zametka, a razvijaju se tijekom
embrionalnog razvitka razvijenijih životinja i čovjeka. Embrionalne ovojnice u
čovjeka su: korion, amnion (vodenjak), žumanjčana vreća, alantois i placenta (posteljica).
EMBRIONALNI RAZVITAK, razvoj
zametaka većine životinjskih organizama.
Stadiji embrionalnog razvitka su najprije
brazdanje i gastrulacija, a zatim organogeneza i histogeneza.
EMBRIOBLAST, skupina embrionalnih
stanica sisavaca koja se nalazi u unutarnjosti blastociste. Iz njega će se gastrulacijom razviti zametni listići, ektoderm,
endoderm i mezoderm, a iz njih daljnjim
razvojem pojedini organi i organski sustavi.
EMFIZEM PLUĆA, bolest dišnog sustava u kojoj dolazi do oštećenja i smanjenja broja alveola u plućima. Tijelo dobiva
37
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
sve manje kisika, a CO2 zaostaje u tijelu
(plave usne).
ENDEM, biljna i životinjska vrsta koja je
rasprostranjena samo na nekom užem području ili arealu. Česti su endemi na udaljenim otocima, u pećinama i sl. Neki naši
otoci (npr. Brusnik, Jabuka i Palagruža)
imaju endemične vrste gušterica. Iz podzemlja našeg krša poznati su endemi vodozemac čovječja ribica i pijavica iz Lukine
jame na Velebitu.
ENDOCITOZA, unošenje tvari u stanicu
uvrtanjem stanične membrane oko njih.
Obzirom na veličinu čestica tvari razlikujemo unošenje sitnih čestica, pinocitozu i
unošenje krupnih čestica, fagocitozu. Kada
hrana uđe u stanicu ili tijelo npr. praživotinje, stvori se hranidbeni mjehurić ili
probavna vakuola koja se spoji s lizosomima.
ENDODERM, unutarnji zametni sloj stanica gastrule iz kojega se razvijaju kod
kralježnjaka probavilo i probavne žlijezde,
pluća, škrge te drugi unutarnji organi.
ENDODERMA, sloj stanica koji odvaja
vanjski dio korijena od provodnih elemenata ksilema u središnjem cilindru korijena. Stanice endoderme aktivno izlučuju
vodu i tvari u provodne žile i tako se
stvara korijenov tlak.
ENDOKRINE INTERSTICIJSKE STANICE (Leydigove stanice), su specijalizirane stanice sjemenika koje leže između
sjemenih kanalića, a luče hormon testosteron.
ENDOKRINE ŽLIJEZDE (žlijezde s
unutarnjim izlučivanjem), žlijezde koje
svoje produkte (hormone) izlučuju u krv.
Endokrine žlijezde u čovjeka su hipofiza,
epifiza, štitna žlijezda, nuzštitne žlijezde,
prsna žlijezda (timus), nadbubrežne žlijezde, spolne žlijezde (sjemenici i jajnici) te
38
gušterača koja ima osim endokrine i egzokrinu ulogu, izlučivanje probavnih enzima
u početni dio tankog crijeva.
ENDOPLAZMA, središnji, unutarnji dio
protoplazme.
ENDOPLAZMATSKA MREŽICA (endoplazmatski retikulum, EM, ER), sustav
kanalića omeđenih membranom koji prožima citoplazmu eukariotskih stanica. Omogućuje transport tvari između stanice i
okoliša te povezuje staničnu membranu s
ovojnicom jezgre. EM koja sadrži ribosome je hrapava, a bez ribosoma glatka.
Hrapava EM ima važnu ulogu u sintezi
proteina, npr. sinteza inzulina, sinteza
antitjela itd. Glatka EM se nadovezuje na
hrapavu i u njoj nastaju proizvodi neproteinske prirode, npr. steroidni hormoni.
ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM, v.
endoplazmatska mrežica.
ENDOSIMBIOZA, način zajedničkog života kada jedan organizam živi u drugome. U toj zajednici oba organizma imaju
korist. U brojnim vrstama bezbojnih bičaša
žive modrozelene alge koje obavljaju ulogu kloroplasta (fotosinteza). Tada alge koriste neke produkte metabolizma bičaša, a
bičaši produkte fotosinteze.
ENDOSKELET, v. kostur.
ENDOSPERM, hranjivo staničje koje služi prehrani klice (embrija) prilikom klijanja sjemenke. Nastaje spajanjem spermalne
stanice sa sekundarnom jezgrom embrionske vreće.
ENERGIDA, tvorevina koja se sastoji od
jezgre i pripadajuće citoplazme kojom ta
jezgra upravlja.
ENZIMI (fermenti, biokatalizatori), organski spojevi (proteini, polipeptidi) koji
upravljaju kemijskim reakcijama organizma kvalitativno i kvantitativno, a pri tom
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
se sami ne mijenjaju. Za djelovanje većine
enzima napovoljniji pH je 7.
EON, vremensko razdoblje od milijardu
godina.
EOZINOFILNI
leukociti
LEUKOCITI,
v.
EPIDEMIJA, naglo proširenje neke zarazne bolesti u nekom kraju pri čemu u
ograničenom vremenu oboli veći broj stanovnika. Najčešće su epidemije uzrokovane bakterijama i virusima.
EPIDERMA, kožno staničje, koža, pokožica, pousmina, pokrovno tkivo na nježnim dijelovima biljke (listu, mladojj stabljici).
EPIDIDYMIS, v. pasjemenik.
EPIFIT (grč.epi = na, kod; phyton = biljka), biljka koja živi na drugoj biljci, ali
ne kao nametnik; npr. mnogi lišaji, tropske
orhideje i paprati u krošnji tropskih šuma.
EPIFIZA, v. kost.
EPIFIZA, žlijezda s unutarnjim izlučivanjem smještena sa stražnje strane između
velikog i malog mozga. Izlučuje melatonin, hormon koji sudjeluje u pigmentaciji.
EPITELNO TKIVO (pokrovno tkivo),
pokriva tijelo i unutarnje organe životinja;
luči potrebne sekrete iz žljezdanih epitelnih stanica. Odgovara epidermi biljaka.
ER, v. endoplazmatska mrežica.
EREKCIJA, kod muškaraca nabreknuće i
ukrućenje spolnog uda, isp. Erekciju nadziru dva erekcijska središta u leđnoj moždini. Jedno je autonomno središte, a drugo
je pod nadzorom središta u mozgu.
ERGOT, v. ražova gljivica.
ERITROCITI (crvene krvne stanice),
najbrojnije krvne stanice (u litri krvi muškaraca ih ima oko 4.4 do 5.8⋅1012, a u žena
3.8 do 4.9⋅1012. Zreli eritrociti su jedine
žive stanice u čovjeka koje nemaju jezgru.
Najvažniji im je sastojak hemoglobin koji
se sintetizira u koštanoj srži u stanicama
prethodnicama eritrocita koje još imaju
jezgru. Razlikujemo fetalni (HbF) i adultni
(HbA) hemoglobin koji se međusobno
razlikuju po sastavu polipeptidnih lanaca
globina što za posljedicu ima da fetalni
hemoglobin ima veću sposobnost vezivanja kisika kod nižih koncentracija kisika
od adultnog hemoglobina. Temeljna im je
uloga prijenos kisika i ugljikovog dioksida
između plućnih alveola i tkiva.
Prosječan životni vijek zdravog eritrocita u krvi je oko 4 mjeseca nakon čega
se razgrađuju najvećim dijelom u slezeni.
Razgradnjom hemoglobina nastaje žuti
pigment bilirubin koji se izlučuje iz krvi i
iz jetre putem žuči u crijevo gdje se uz
pomoć bakterijskih enzima pretvara u
smeđi sterkobilin B i žuti urobilin B. Odatle smeđa boja stolice i žuta boja mokraće.
Isp. krvna tjelešca.
ERITROPOETIN, hormon koji stimulira
razvoj i sazrijevanje eritrocita u koštanoj
moždini. Izlučuju ga bubrezi pri smanjenoj
koncentraciji kisika u organizmu što se
npr. javlja kao posljedica smanjene koncentracije kisika u atmosferi na velikim
visinama.
EROZIJA, razaračko djelovanje voda na
tlo.
ESCHERICHIA COLI (ešerihija), bakterija iz sastava crijevne flore čovjeka, ali
može uzrokovati infekcije mokraćnog sustava i proljeve u male djece. Ulaskom u
krv izaziva sepsu, meningitis i druga oboljenja. Koristi se u genetičkom inženjerstvu, npr. za proizvodnju inzulina.
ESTROGENI, ženski spolni hormoni koje luče jajnici. Po kemijskom sastavu su
steroidi kao i ostali spolni hormoni. Utječu
39
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
na rast i razvoj ženskih spolnih organa kao
primarnih spolnih značajki. Utječu i na
formiranje niza sekundarnih spolnih značajki, npr. razvoj dojki, rast i razvoj kostiju, odlaganje masnih tvari u potkožnom
sloju, raspored dlaka i drugo. Reguliraju
zbivanja u menstrualnom ciklusu. Tako
28. dana smanjena količina estrogena uzrokuje ljuštenje odebljale sluznice maternice. Također su odgovorni za normalan
tijek trudnoće i poroda.
EŠERIHIJA, v. Escherichia coli.
ETILEN, jedini plinoviti biljni hormon.
Stimulira sazrijevanje plodova, inhibira
rast te potiče otpadanje listova i proces
starenja. Stvara se u većini biljnih organa.
EUCITI, v. eukariotske stanice.
EUGLENA (Euglena viridis), bičaš vretenastog tijela bez čvrste stijenke. Ima plastide, kloroplaste, crvenu očnu pjegu i
kontraktilnu vakuolu (tipično za životinje).
Produkt fotosinteze je polisaharid paramilum. Kada nema svjetla, euglena uzima
organsku hranu. Zato se euglena može
smatrati biljkom, ali pokatkad i životinjom.
EUKARIOTI, svi jednostanični ili višestanični organizmi čije je tijelo građeno od
eukariotskih stanica, a to su sve životinje i
biljke osim bakterija i modrozelenih algi
(cijanobakterija). Neki eukarioti imaju i bičeve za pokretanje. Stanice eukariota dijele
se mitozom.
EUKARIOTSKE STANICE (grč. eu =
pravi, krayon = jezgra) ili euciti, stanice
koje sadrže jezgru obavijenu membranom
i u citoplazmi ostale stanične organele
obavijene membranom. Stanični organeli
eukariotskih stanica su jezgra, mitohondriji, endoplazmatska mrežica, centrosom,
vakuole, lizosomi, Golgijevo tijelo i plastidi (kod biljaka). Eukariotske stanice sadr-
40
že i manje stanične strukture, npr. kromosome, jezgrice, ribosome, centriole (kod
životinja) koji nisu obavijeni membranom
te ih ne smatramo organelima u užem smislu. Eukariotske stanice su veće i složenije
od prokariotskih stanica i imaju sposobnost izgradnje višestaničnog organizma.
Najvažnije razlike stanica
Prokariotska
Eukariotska
nema oblikovanu
jezgru, nego
nukleoid
ima potpuno
oblikovanu
jezgru
jedan kromosom
više kromosoma
dioba cjepanjem
dioba mitozom
nema staničnih
organela
ima stanične
organele
(mitohondrije,
kloroplaste itd.)
stanična stijenka
sadrži murein
stanična stijenka
sadrži celulozu
EUTROFIKACIJA, v. eutrofizacija.
EUTROFIZACIJA (eutrofikacija), povećanje primarne organske proizvodnje u vodenim ekosustavima nakon obogaćivanja
vode hranjivim tvarima koje potiču razvoj
alga i višeg vodenog bilja. Postoje dva
oblika eutrofizacije: prirodni i antropogeni
(uzrokovan djelovanjem čovjeka).
EVOLUCIJA (biološka evolucija), postupni povijesni razvoj najjednostavnijih
oblika živog svijeta k sve složenijim, savršenijim i raznolikijim oblicima na Zemlji.
Grana biologije koja proučava taj razvoj
zove se znanost o evoluciji. Biološkoj evoluciji je prethodila kemijska evolucija odnosno postanak i razvoj organskih spojeva
na Zemlji.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
F
FAGOCITI, stanice sa sposobnošću fagocitoze (isp.) u koje spadaju neutrofilni leukociti, monociti i tkivni makrofagi.
FAGOCITOZA (grč. fagein = jesti, gutati, kytos = šupljina), sposobnost stanica,
npr. neutrofila da proždiru i, uz pomoć
lizosoma, razgrađuju mikroorganizme i
čestice sličnih veličina. Također i način
uzimanja hrane u praživotinja, oblik endocitoze, isp.
FAGOSOMI, v. neutrofilni leukociti.
FAUNA, skup svih životinjskih vrsta nekog određenog područja.
FAZNI MIKROSKOP, v. mikroskop.
FENILALANILSERIN, dipeptid, tj. kemijski spoj nastao vezivanjem dviju aminokiselina: fenilalanina i serina.
FENILALANIN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
FENOLOŠKE POJAVE, periodičke sezonske promjene organizama, npr. vrijeme
listanja, cvatnje, padanja lišća u bilja, selidba životinja i dr.
FENOTIP, genetički izraz kojim se označava zbroj morfoloških i fizioloških svojstava nekog organizma. On je ovisan o nasljednim faktorima ili genima (genotipu),
ali i o djelovanju okoliša. U nasljeđivanju
dominantnih i recesivnih svojstava, organizmi različitih genotipova (homozigoti,
heterozigoti) mogu imati jednak fenotip.
Tako, npr. kod dihibridnog križanja s dominacijom jedinke različitih genotipova:
AABB, AABb, AaBB, AaBb imaju isti
fenotip, dominantni su za oba svojstva, A i
B.
FERMENTACIJA (vrenje), proces u kojem se anaerobno (bez prisutnosti kisika)
razgrađuju organski spojevi pri čemu se
oslobađa dio energije, a dio ostaje u produktima. Produkti vrenja su obično alkoholi i organske kiseline. Vrenja uzrokuju
različiti mikroorganizmi (bakterije, gljvice) i na taj način dolaze do energije koja je
potrebna za njihove životne aktivnosti.
Prema konačnim produktima vrenja razlikujemo: alkoholno, mliječno i octeno.
FERMENTI, v. enzimi.
FETALNA ERITROBLASTOZA, (hemolitička bolest novorođenčadi), bolest
koja se pojavljuje u trudnoći u djece koja
su Rh+, a imaju Rh- majku. Tijekom prve
trudnoće u djeteta nema znakova fetalne
eritroblastoze jer se u krvi majke nije
stvorila veća količina anti-Rh aglutinina
koji bi uzrokovali razaranje (hemolizu)
djetetovih eritrocita. Međutim, pri svakoj
narednoj trudnoći, kada ista Rh- majka
nosi ponovo Rh+ dijete, stvara se veća
količina antiRh aglutinina pa se u djeteta
pojavljuju simptomi bolesti. Koštana srž
djeteta nastoji nadoknaditi razorene eritrocite pa intenzivno stvara i u krv otpušta
nezrele eritrocite (eritroblaste) koji po funkciji ne mogu u potpunosti zamijeniti
eritrocite. Posljedica hemolize eritrocita je
anemija (slabokrvnost), a osim toga u djeteta se javlja i žutilo kože jer se hemoglobin iz raspadnutih eritrocita pretvara u
žučne boje koje su žute.
FETALNI HEMOGLOBIN, v. eritrociti.
FETUS (plod), zametak čovjeka starosti
od dva mjeseca pa do rođenja.
FIBRINOGEN, bjelančevina u krvi koja
je jedan od sudionika u zgrušavanju krvi.
FIKSACIJA DUŠIKA, proces kojim neki
prokarionti prevode atmosferski dušik u
amonijeve ili nitratne spojeve iskoristive
za biljku, v. dušikove bakterije.
FIKSIZAM, shvaćanje da su vrste nepromijenjive.
41
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
FILAMENT, v. prašnik.
FILETIČKA EVOLUCIJA, v. sukcesivna evolucija.
FILOGENETSKA
SISTEMATIKA,
(rodbinsko sustavoslovlje), razvrstavanje
živih bića u filogenetski (prirodni) sustav.
FILOGENETSKI (prirodni) SUSTAV
ukazuje na srodstvene odnose između pojedinih razvojnih skupina živih bića i unutar njih. Unutar sustava živa bića se svrstavaju u sustavske (sistematske) jedinice.
Temeljna sustavska jedinica je vrsta, a
obuhvaća usko srodne organizme, tj. takve
organizme koji se međusobno mogu spolno razmnožavati. Prva složenija sustavska
jedinica je rod, a obuhvaća srodne vrste.
Srodni rodovi obuhvaćeni su jednom porodicom. Daljnje temeljne jedinice su red i
razred. Još složeniji je odjeljak/koljeno te
najsloženija temeljna sustavska jedinica
carstvo. Odjeljak i koljeno su jednake složenosti s tim da se naziv odjeljak uobičajeno rabi kada se govori o biljkama, a
koljeno kada se radi o životinjama. Osim
temeljnih sustavskih jedinica neki autori
rabe i druge, npr. potkoljeno, nadcarstvo
itd. Isp. taksonomija.
FILOGENETSKI NIZOVI, v. razvojni
nizovi.
FILOGENIJA (grč. fylon = pleme, rod,
koljeno, vrsta, genesis = postanak), znanstveno područje biologije koje se bavi proučavanjem podrijetla organizama na Zemlji i njihovim razvrstavanjem u rodoslovno
stablo.
FILOKADIJE, preobraženi, prošireni dijelovi stabljike u obliku listova koji preuzimaju ulogu fotosinteze.
FITOCELULA, biljna stanica, v. stanica.
FITOCENOLOGIJA, v. fitocenoza.
42
FITOCENOLOGIJA, znanost o biljnim
zajednicama, isp. fitocenoza.
FITOCENOZA (grč. fyton = biljka, koine
= zajednica), prirodna biljna zajednica u
kojoj zajedno žive određene biljke na određenom staništu. Ovu biljnu komponentu
biocenoze proučava znanost fitocenologija.
FITOCID, otrovni kojima se uništavaju
nepoželjne biljke.
FITOFAGI, drugi naziv za biljojede.
FITOKROMI, specifični biljni fotoreceptori; po sastavu su bjelančevine. To su
pigmenti koji maksimalno apsorbiraju u
crvenom i tamnocrvenom dijelu spektra.
Potiču brojne reakcije biljaka na svjetlost.
Nalaze se u plazmi stanica listova u vrlo
malim količinama. Fitokrom postoji u
aktivnom i inaktivnom obliku. Što je dan
dulji stvara se više aktivnog fitokroma pod
utjecajem bijele i crvene svjetlosti.
FITOPLANKTON, v. plankton.
FIZIOLOGIJA, znanost koja proučava
životne procese živih bića.
FIZIOLOŠKA HIPOTEZA, hipoteza čiji
je zastupnik ruski biokemičar A. J. Oparin,
a tumači postanak prvih organizama (praorganizama) na Zemlji. Prema toj hipotezi
praorganizam je mogao izgledati poput
nekog složenijeg koacervata koji je imao
sposobnost jednostavne izmjene tvari i
samoobnavljanja. Koacervati su koloidne
kapljice s opnama, a nastaju otapanjem nekih organskih spojeva u vodi uz dodatak
različitih soli.
FIZIOLOŠKA OTOPINA, posebna otopina različitih soli i glukoze. Postoje različite fiziološke otopine, ali u osnovi su to
izotonične otopine koje imaju sastav sličan
sastavu tjelesnih tekućina pojedinog organizma. Npr. fiziološka otopina NaCl koja
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
se koristi za infuziju sadrži 0.9 % NaCl
(0.15 mola po litri otopine) te je izotonična
(iste koncentracije) prema eritrocitima.
Eritrociti u takvoj otopini ostaju neoštećeni.
FLEMING, A. (1881. – 1955.), britanski
mikrobiolog, 1929. god. otkrio penicilin,
prvi antibiotik.
FLOEM, vrsta provodnog tkiva u biljaka
koja služi za provođenje asimilata (produkata fotosinteze) od listova prema ostalim
dijelovima biljke. Floem je građen od sitastih cijevi i stanica pratilica, a u drvenastih biljaka redovito se nalazi u kori. Isp.
provodno staničje.
FLORA, skup svih biljnih vrsta nekog određenog područja, npr. flora nekog otoka,
planine, države i sl.
FLORIGEN, hormon cvjetanja. Sintetizira se u listovima u povoljnim uvjetima i
prenosi se u vegetacijske vrškove gdje potiče cvjetanje. Struktura florigena još nije
poznata.
FLORISTIKA , znanost o flori, isp.
FLUID, unutarnja želja ili potreba za promjenom određenih karakteristika (po Lamarcku).
FLUORESCENIJSKI MIKROSKOP, v.
mikroskop.
FOLIKUL STIMULIRAJUĆI HORMON, v. FSH.
FOSFATNA KISELINA (fosforna kiselina), kemijski spoj empirijske formule
H3PO4. Njeni kiselinski ostaci izgrađuju
izuzetno važne spojeve, npr. nukleinske
kiseline i ATP.
O
HO
P
OH
OH
FOSFOLIPIDI, organski spojevi iz grupe
lipida koji sadrže fosfatnu skupinu (ostatak
fosfatne kiseline). Građeni su od trovalentnog alkohola glicerola na kojem su esterski vezane dvije više masne kiseline, a
preko treće OH skupine vezana je fosfatna
kiselina. Preko fosfatne skupine vezan je
obično neki aminoalkohol. Imaju važnu
strukturnu ulogu u stanici jer se nalaze u
sastavu svih membrana stanice.
FOSFORNA KISELINA, v. fosfatna kiselina.
FOSILI (okamine, lat. fossus = iskopan),
ostaci biljnih i životinjskih organizama iz
davnih razdoblja Zemljine prošlosti. Fosili
nastaju: okamenjivanjem, pougljenjivanjem ili konzerviranjem. Važan su paleontološki dokaz evolucije.
FOSILIZACIJA, proces nastajanja fosila,
isp.
FOSILNI ČOVJEK, v. Homo sapiens.
FOSILNI PRIJELAZNI OBLICI, v. prijelazni oblici.
FOTOBIOLOŠKO PODRUČJE, dio
spektra Sunčevog zračenja; svjetlost valnih
duljina koje odgovaraju vidljivom dijelu
spektra (380-760 nm). Osim fotosinteze,
valne duljine ovog dijela spektra uzrokuju
i fototropizme, fototaksije i fotomorfogeneze (promjene oblika djelovanjem svjetlosti).
FOTOMORFOGENEZA, promjena oblika kod biljaka koje se događaju pod utjecajem svjetlosti. Kontrolirane su specifičnim fotoreceptorima, fitokromima.
FOTONASTIJA, v. nastije.
FOTOPERIOD (relativna duljina dana i
noći), glavni okolišni čimbenik pomoću
kojeg biljke određuju godišnje doba, v.
fotoperiodizam.
43
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
FOTOPERIODIZAM, pravilna izmjena
dana i noći. Biljke reagiraju različitim
fiziološkim procesima na duljinu dana tj
trajanje dnevnog svjetla (npr. početak
cvjetanja, otpadanje listova u jesen).
FOTORECEPTORI, vidne stanice, štapići i čunjići, v. mrežnica.
FOTORESPIRACIJA, metabolički put
kojim se smanjuje učinak fotosinteze: troši
se kisik, otpušta CO2 i ne nastaje ATP.
Obično se zbiva za toplih, vedrih i suhih
dana kada su puči zatvorene a koncentracija kisika u listu viša od koncentracije
CO2.
FOTOSINTETSKA FOSFORILACIJA
proces sinteze ATP-a uz pomoć svjetlosne
energije Sunca koji se odvija za vrijeme
transporta elektrona u kloroplastima.
FOTOSINTEZA (asimilacija CO2), proces koji se odvija u kloroplastima biljnih
stanica u kojem biljka iz anorganskh spojeva (vode i CO2) izgrađuje ugljikohidrate
i druge organske spojeve koristeći svjetlosnu energiju Sunca. Fotosintezu možemo
predočiti jednadžbom:
6CO2 + 12H2O + svjetlosna energija →
→ C6H12O6 + 6O2 + H2O
Fotosinteza se sastoji od dva stadija: 1.
svjetlosne (primarne) reakcije koje se zbivaju u tilakoidnim membranama kloroplasta u kojima se Sunčeva energija pretvara
u kemijsku energiju (ATP i NADPH) i
oslobađa kisik i 2. reakcije u tami (sekundarne reakcije ili Calvinov ciklus) koje se
zbivaju u stromi kloroplasta u kojima se
reducira ugljikov dioksid i sintetiziraju ugljikohidrati.
FOTOSISTEM, fotosintetska jedinica koja je smještena u tilakoidnoj membrani
kloroplasta. Sastoji se od antenskog kompleksa, reakcijskog središta klorofila a i
primarnog akceptora elektrona.
FOTOTAKSIJE, v. taksija.
FOTOTROPIZAM, gibanje biljke rastom
tj. savijanje organa prema izvoru svjetlosti
(pozitivni fototropizam). Pojavu uzrokuje
auksin (hormon rasta) koji djelovanjem
svjetlosti prelazi u zasjenjenu stranu klice
ili stabljike gdje uzrokuje pojačan rast.
Korijen pokazuje negativni fototropizam
jer raste u suprotnom smjeru od izvora
svjetlosti.
FOX, S. američki znanstvenik koji je u
svojim pokusima dobio mikrosfere, okrugla tjelešca proteinskog sastava slična jednostavnim živim stanicama čime je pridonio razumijevaju razvoja živog svijeta na
Zemlji.
Shema fotosinteze
44
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
FREON, sintetizirani spoj iz skupine spojeva klorfluorugljika koji se rabi kao potisni plin, a uništava ozonsku ovojnicu.
GAMETOFIT, spolna generacija u biljaka koja sadrži muške i ženske rasplodne
organe. Tijekom evolucije biljnog svijeta
došlo je do redukcije gametofita u odnosu
na nespolnu generaciju (sporofit). Isp. haploidna generacija.
FRUKTOZA (voćni šećer), organski spoj,
jednostavni šećer ili monosaharid. Najslađi
je od svih šećera. Dolazi u voću, medu i
kao sastavni dio nekih složenih šećera ili
oligosaharida, npr. saharoze. Njezina
empirijska formula ista je kao i formula
monosaharida glukoze i galaktoze
(C6H12O6) iz skupine aldoheksoza (šećera
sa šest atoma ugljika i aldehidnom
funkcionalnom skupinom) dok ona spada
u ketoheksoze (šećere sa šest atoma
ugljika i keto funkcionalnom skupinom).
Fruktoza se u organizmu lako prevodi u
glukozu.
GARIG, zajednica niskog bilja koje nastaje sječom vazdazelene šikare.
FSH (folikul stimulirajući hormon, hormon stimulacije folikula), hormon iz skupine gonadotropnih hormona koje luči
prednji režanj hipofize (adenohipofiza). U
žene stimulira rast folikula jajnika, a u
muškarca spermatogenezu.
GASTRIN, probavni hormon. Luče ga želučane žljezdane stanice podražene hranom u želucu. Apsorbira se u krv i krvlju
se prenosi do obložnih stanica. Gastrin potiče i glavne stanice želučanih žlijezda da
luče pepsinogen.
FUNGICID, v. biocid.
GASTRITIS, upala želučane sluznice,
najčešće uzrokovana agresivnim djelovanjem žestokih alkoholnih pića, pušenjem,
konzumiranjem jako začinjene hrane ili
djelovanjem nekih lijekova (npr. acetilsalicilna kiselina). Gastritis prate napadaji boli
želuca, jaka mučnina, katkad i povraćanje.
G
G0- FAZA, v. interfaza.
G1-FAZA, v. interfaza.
G2- FAZA, v. interfaza.
GAMETANGIOGAMIJA, spajanje cijelih spolnih organa prilikom razmnožavanja.
GAMETE, spolne rasplodne stanice. U
čovjeka ženska gameta je jajna stanica
koja nastaje u jajnicima (ovariji), a muške
gamete su spermiji koji nastaju u sjemenicima (testisi).
GAMETOGENEZA, stvaranje muških i
ženskih spolnih stanica (gameta); zajednički naziv za spermatogenezu i oogenezu.
Odvija se u spolnim žlijezdama muškaraca
(sjemenici) i žena (jajnici) pod djelovanjem istih gonadotropnih hormona: FSH i
LH.
GANGLIJ, nakupina živčanih stanica.
GASTROENTERITIS (pokvareni želudac, crijevna gripa) je opći naziv za manju
infekciju želuca i tankoga crijeva praćenu
mučninom, bolovima (grčevima) u trbuhu,
povraćanjem i/ili proljevom što obično
traje 1 do 2 dana. Najčešći je uzročnik
virus koji se lako prenosi dodirom, a ne
samo hranom ili pićem.
GASTRULA, v. gastrulacija.
GASTRULACIJA, druga etapa embrionalnog razvitka mnogih višestaničnih životinja u kojoj dolazi do gibanja embrional-
45
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
nih stanica u unutarnjost zametka, pri
čemu nastaju zametni listići. Tako, npr.
gastrulacija u vodozemaca započinje gibanjem stanica blastoderma, a u sisavaca
gibanjem stanica embrioblasta. Oblik zametka koji nastaje kao rezultat gastrulacije
sastoji se od tri zametna listića (ektoderm,
endoderm, mezoderm) i zovemo ga gastrula. U daljnjem tijeku embrionalnog razvitka iz zametnih listića postupno će se
diferencirati organi i tkiva (organogeneza i
histogeneza).
GEL - stanje, gušći, skrutnuti oblik koloidnih otopina.
GEMULA, v. spužve.
GEN CB (CB = colour-blindness, sljepoća
za boje, daltonizam), gen koji se nalazi u
spolnom x-kromosomu. Ako su muškarci
nositelji takvog gena ne mogu razlikovati
boje, npr. crvenu od zelene. U žena se sljepoća za boje pojavljuje samo ako se tako
promijenjeni geni nalaze u oba x-kromosoma. Ako se takav gen nalazi samo u jednom od x-kromosoma, žene su normalnog
vida ali su prijenosnici tog gena na potomstvo.
GENETIČKA ŠIFRA, v. genetička uputa.
GENETIČKA UPUTA (genetička šifra),
uputa, informacija o rasporedu dušičnih
baza u molekulama DNA, odnosno informacija o naravi pojedinih gena.
Tablica 1. Genetička uputa, slijed triju
nukleotida u mRNA, kodon. Kratice imaju
značenje:
Tyr - tirozin
U - uracil
His - histidin
C - citozin
Gln - glutamin
A - adenin
Asn - aspargin
G - gvanin
Lys - lizin
Phe - fenilalanin
Asp - asparginska
Leu - leucin
kiselina
Ile - izoleucin
Glu - glutaminska
Met - metionin
kiselina
Val - valin
Cys - cistein
Ser - serin
Trp - triptofan
Pro - prolin
Arg - arginin
Thr - treonin
Gly - glicin
Ala - alanin
I.
GEN DALTONIZMA, v. gen CB.
GEN SLJEPOĆE ZA BOJE, v. gen CB.
GEN, materijalna osnova ili čimbenik
nekog nasljednog svojstva, dio molekule
DNA koji djeluje kao određena funkcionalna jedinica. Jedan gen ne mora uvijek
biti odgovoran samo za jedno svojstvo
nego može biti odgovoran i za više njih.
Vrijedi i obrnuto, više gena mogu biti
odgovorni za samo jedno svojstvo. U diploidnim stanicama (isp.) geni za ista svojstva nalaze se na homolognim kromosomima.
GENERATIVNI ORGANI, organi koji
služe isljučivo za razmnožavanje.
46
U
C
A
G
Mjesto u kodonu
II.
III.
U
C
A
G
Phe Ser Tyr
Cys U
Phe Ser Tyr
Cys C
Leu Ser stop stop A
Leu Ser stop Trp G
Leu Pro His
Arg U
Leu Pro His
Arg C
Leu Pro Gln
Arg A
Leu Pro Gln
Arg G
Ile
Thr Asn Ser U
Ile
Thr Asn Ser
C
Ile
Thr Lys
Arg A
Met Thr Lys
Arg G
Val
Ala Asp Gly U
Val
Ala Asp Gly C
Val
Ala Glu
Gly A
Val
Ala Glu
Gly G
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
Tri nukleotida (dušične baze) koje
nazivamo trojka ili triplet čine osnovu
takve upute, a svaka trojka prepisana s
DNA na mRNA naziva se kodon ili kod.
Svaki
kodon
odgovara
pojedinoj
aminokiselini (vidi tablicu 1.) te na taj
način DNA preko mRNA određuje
ugradnju pojedinih aminokiselina u
specifičnu vrstu proteina. Na primjer, šifra
AUG znači ugradnju aminokiseline
metionina u polipeptidni lanac i to je
ujedno šifra za početak polipeptidnog
lanca. Genetičke upute UUU i UUC znače
ugradnju aminokiseline fenilalanina itd.
Genetičke šifre UAA, UAG i UGA znače
kraj polipeptidnog lanca jer ne određuju
ugradnju niti jedne od aminokiselina
(nonsense code). Važno je naglasiti da isti
kodon (triplet) kodira istu aminokiselinu
bez obzira da li se to događa kod virusa,
bakterija, biljki ili pak čovjeka. Genetička
uputa otkrivena je pokusima s genetičkim
materijalom crijevne bakterije ešerihije
(Escherichia coli).
GENETIČKE KARTE (kromosomske
karte), karte koje prikazuju smještaj i
međusobnu udaljenost gena u kromosomima. Postoje dvije vrste genetskih karti:
1. crossing-over genetske karte koje su
izrađene samo na temelju postotaka
izmjena dijelova homolognih kromosoma (crossing-overa) između određenih gena koji su vrlo blizu jedan
drugoga;
2. citogenetske (citološke) karte kod kojih je raspored gena utvrđen genetičkim i citološkim istraživanjima.
Genetske karte su izrađene za mnoge vrste biljaka (ječam, kukuruz, rajčica
itd.) i životinja (kunić, kokoš itd.), a djelomice i za čovjeka. Pojam genetska karta
potječe iz znanstvenog rada američkog genetičara T. H. Morgana.
GENETIČKO INŽENJERSTVO, postupci prenošenja određenih gena iz jedne
vrste organizama u drugi. Genetičkim se
inženjerstvom umjetno stvaraju hibridne
molekule DNA kakvih do sada nije bilo u
prirodi. U područje genetičkog inženjerstva ubrajamo i kloniranje, tj. uzimanje
pojedinih stanica iz nekog organizma i
stvaranje potpune kopije tog organizma te
još neke druge slične metode.
GENETIKA (znanost o nasljeđivanju),
znanost koja proučava pojave i uzroke
međusobne sličnosti i nasljeđivanja svojstava u živih bića.
GENOFOND, cjelokupni kompleks gena
koji neka populacija sadržava u nekom
vremenu.
GENOM, haploidna garnitura kromosoma
koja se nalazi u gametama.
GENOTIP, genetički izraz kojim se označuje ukupna materijalna osnova nasljeđa
odnosno zbroj svih nasljednih faktora ili
gena koji određuju nasljedna svojstva nekog organizma.
Način označavanja genotipova prikazan je u primjerima monohibridnog i
dihibridnog križanja s dominacijom.
GENSKA SLUČAJNOST, v. drift.
GENSKA SNAGA, v. drift.
GENSKA UČESTALOST, relativni omjeri alela gena prisutnih u populaciji.
GENSKO STRUJANJE, prijenos gena
između populacija uz pomoć kretanja
gameta, jedinki ili skupine jedinki iz jedne
populacije u drugu.
GEOLOŠKA DOBA, v. dodatak 5.
GEOTAKSIJA, v. taksija.
GEOTROPIZAM, v. tropizmi
GENETIČKI KOD, v. genetička uputa.
47
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
GERIJATRIJA, medicinska struka koja
se bavi liječenjem i sprečavanjem staračkih bolesti.
GERMINATIVNI EPITEL (zametni epitel), vrsta epitelnog tkiva sastavljenog od
zametnih stanica iz kojih se u muškaraca
razvijaju spermiji, a u žena jajne stanice. U
muškaraca se germinativni epitel nalazi u
sjemenicima, a u žena u jajnicima.
GERONTOLOGIJA, znanost o biološkim procesima starenja, fizičkim i psihičkim svojstvima ostarjelih organizama te
sociološkim problemima starijih ljudi.
GIBERELINI (giberelinske kiseline),
skupina biljnih hormona koji stimuliraju
rast stabljike i listova, prekidaju dormanciju i potiču klijanje sjemenki. U sjemenkama žitarica giberelini stimuliraju stvaranje
enzima (α-amilaze) koji razgrađuju pričuvni škrob. Sintetiziraju se u mladim listovima i korijenju te u embrijima.
GIBERELINSKE KISELINE, v. giberelini.
GIGANTIZAM, prekomjeran rast svih
dijelova tijela zbog povećane razine hormona rasta u krvi koje luči hipofiza. Javlja
se u razvojno doba.
GIGANTSKI KROMOSOMI, v. gorostasni kromosomi.
GINKO, "živi fosil", stara i razvojno primitivna vrsta golosjemenjača; ima lepezaste listove s viličastom nervaturom; muške
su gamete još s bičevima, pokretni spermatozoidi. Sjemeni su zameci, kasnije sjemenke, okruglasti i po dva na zajedničkom
dršku. Stablo je snažno, visoko i razgranato. Često se sadi u gradovima jer dobro
podnosi onečišćeni zrak. Prirodno raste u
istočnoj Aziji.
GLATKO MIŠIĆNO TKIVO, vrsta mišićnog tkiva kojega izgrađuju stanice vre-
48
tenastog oblika s jezgrom u sredini. Dolazi
u sastavu unutarnjih organa, npr. probavnih, mokraćnih i spolnih. Svojim stezanjem omogućuje njihovu funkciju. Rad
glatkog mišićnog tkiva nije pod utjecajem
naše volje već njime upravlja autonomni
ili vegetativni živčani sustav.
GLAVOČIKE, skupina najrazvijenijih
dvosupnica. Obuhvaća zeljaste biljke s
glavičastim cvatovima koji sliče velikim
cvjetovima. Cvjetovi su s cjevastim ili jezičastim vjenčićem. Plod je roška, najčešće s papusom kao prilagodba na rasprostranjivanje vjetrom. Među glavočikama
su mnoge biljke koje se uzgajaju kao povrće: salata i artičoka, ljekovite su kamilica,
podbjel i pelin, a poznate su livadne biljke
maslačak, tratinčica i ivančica. Navedene
su biljke samo neke od oko 11000 poznatih vrsta. Glavočike su najbrojnija porodica dvosupnica.
GLAVONOŠCI, pripadaju skupini mekušaca, isp. Svi su morski organizmi i grabežljivci: hobotnice, sipe, lignje i indijska
lađica koja jedina ima vanjsku kućicu.
Stopalo je pretvoreno u krakove (8 ili 10) i
lijevak koji vodi u plaštenu šupljinu u
kojoj se nalaze škrge. Pokreću se izbacivanjem vode kroz lijevak. U čahuri u glavi je
"mozak" (nakupina svih živčanih ganglija). Oči su im dobro razvijene. Imaju trenicu. Uz probavilo imaju vrećicu s crnilom
koje sadrži tamni pigment melanin. Spolovi su razdvojeni. Spermiji su nepokretni, a
oplodnja unutarnja.
GLICIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
GLIJA-STANICE, mreža potpornih i
pomoćnih stanica živčanog tkiva koje se
nalazi oko živčanih stanica, dendrita i
aksona. Zadržavaju sposobnost dijeljenja
kroz cijeli život. Uloga tih stanica je da
štite živčane stanice, izoliraju živčana
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
vlakna i kontroliraju izvanstanični prostor,
održavajući sastav iona stalnim.
GLIKOZURIJA, pojava glukoze u mokraći kod nekih bubrežnih bolesti.
GLIKOGEN, kemijski spoj, ugljikohidrat
iz skupine polisaharida ili složenih šećera.
Sastoji se od nekoliko stotina kemijski
vezanih molekula glukoze. Kemijska formula spoja glikogena je (C6H10O5)n. Služi
kao pričuvna tvar tj. kao zaliha energije u
stanicama viših životinja i čovjeka. Najviše se sintetizira i pohranjuje u jetri i mišićnom tkivu u obliku glikogenskih zrnaca.
Prema potrebi razgrađuje se u glukozu
koja putem krvi dolazi do svih stanica gdje
se koristi kao izvor energije.
GLOBALNO ZAGRIJAVANJE ZEMLJE, v. učinak staklenika.
GLIKOGENSKA ZRNCA, v. glikogen.
GLIKOLIPIDI, organski spojevi koji
nastaju povezivanjem kraćih molekula šećera (oligosaharida) s lipidima. Česti su
građevni dijelovi bioloških membrana.
GLIKOLIZA (anaerobna respiracija), početna faza disanja koja se odvija u citoplazmi biljnih i životinjskih stanica neovisno o prisutnosti kisika pa se još naziva i
anaerobna respiracija (anaerobno disanje).
U glikolizi se šećer glukoza razgrađuje do
dvije molekule pirogrožđane kiseline uz
oslobađanje dvaju atoma vodika i dvije
molekule ATP-a. Ako u stanici ima dovoljno kisika tada se pirogrožđana kiselina
nizom biokemijskih reakcija dalje razgrađuje u mitohondrijima sve do ugljik(IV)oksida i vode. Zajednički naziv te skupine
reakcija jest aerobna respiracija (aerobno
disanje). U slučaju kad u stanici nema dovoljno kisika pirogrožđana kiselina može
se dalje razgraditi do ugljik(IV)-oksida i
alkohola ili dvije molekule mliječne kiseline što ovisi o tipu stanice.
GLIKOPROTEINI, organski spojevi koji
nastaju povezivanjem kraćih molekula
šećera (oligosaharida) s bjelančevinama.
Česti su građevni dijelovi bioloških membrana.
γ-GLOBULIN,v. imunoglobulin.
GLODAVCI, najbrojnija skupina sisavaca. Biljojedi su. Hrane se glođući prednjim
parom dugačkih sjekutića koji rastu cijelog
života. Žive u svim staništima. Glodavcima pripadaju: vjeverice i puhovi, štakori
i miševi, dabrovi, zečevi, dikobraz.
GLOMERUL (kapilarno klupko), splet
kapilara u obliku klupka koji je sastavni
dio nefrona, osnovne građevne jedinice
bubrega. Stvara ga aferentna (dovodna)
arteriola (ogranci bubrežne arterije) koja
ulazi u početni dio nefrona - Bowmanovu
čahuru. Kroz glomerul se filtrira krvna
plazma u silazni krak nefrona. Iz čahure
izlazi odvodna (eferentna) arteriola. Kroz
glomerul se ne filtriraju krvne stanice i
velike molekule bjelančevina iz krvne
plazme (selektivna filtracija).
GLUKAGON, hormon kojega izlučuje
gušterača, a stimulira razgradnju glikogena
do glukoze u slučaju snižene razine glukoze u krvi (hipoglikemije).
GLUKOKORTIKOIDI, v. kortikosteroidi.
GLUKOZA (grožđani šećer), kemijski
spoj, ugljikohidrat iz skupine monosaharida ili jednostavnih šećera kemijske
formule C6H12O6. Prema broju od šest ugljikovih atoma u svojoj molekuli glukoza
je heksoza, a prema aldehidnoj funkcionalnoj skupini aldoza (aldoheksoza). Dolazi u
slobodnom obliku u raznom voću, medu,
ali i kao sastavni dio složenih šećera: saharoze, maltoze, laktoze, škroba, glikogena i
celuloze. Služi kao neposredan izvor energije u stanici.
49
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
GLUTAMIN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
GLUTAMINSKA KISELINA, kemijski
spoj iz skupine aminokiselina.
GLJIVE (Fungi), velika i raznolika skupina heterotrofnih eukariotskih organizama.
Saprofiti su ili paraziti. Tijelo gljiva nazivamo micelij koji je sastavljen od isprepletenih niti ili hifa. Po svojim osobinama
su izdvojena evolucijska cjelina. Imaju sličnosti sa životinjama i biljkama. Osobine
slične životinjskima su: stijenka hifa u
većine gljiva je od hitina, neke se primitivne gljive hrane tako da uzimaju i probavljaju krute komade hrane, pričuvna hrana
je glikogen, katkad i neke masti – nikada
škrob, DNK je sličnija životinjskoj nego
biljnoj. Osobine slične biljnima su: micelij
je sličan steljci nižih biljaka i nerazlučen u
tkiva, neke niže gljive imaju celuloznu
staničnu stijenku, hranu uzimaju vanjskom
površinom, u razmnožavanju postoji jasna
izmjena generacija. Grubo ih dijelimo na:
sluznjače, algašice, mješinarke i stapčarke.
Za sakupljanje gljiva potrebno ih je
pojedinačno dobro poznavati jer među
njima ima i smrtno otrovnih, npr. zelena
pupavka (Amanita phalloides) koja izaziva
najviše trovanja oštećujući jetru i koštanu
srž.
GMAZOVI (Reptilia), skupina kralježnjaka koja se prva u biosferi sasvim prilagodila životu na kopnu. Koža gmazova je
suha i pokrivena rožnatim ljuskama ili
pločama (zaštita od isparavanja). Jaja, koja
legu na kopnu, zaštićena su ljuskom i
sadržavaju žumanjak potreban za razvitak
embrija, a sam je zametak obavijen zametnim ovojima (v. amniota). Žive u tropskim
i suptropskim krajevima jer toplinu tijela
održavaju sunčanjem. Dobro je razvijen
prednji mozak, čiji je vanjski sloj izgrađen
od sive moždane tvari. Oči imaju pokretljive očne kapke i prozirnu migavicu.
50
Gmazovi na rašljastom jeziku imaju više
osjetila (za miris, opip, njuh i sluh, kod
zmija koje nemaju bubnjić). Dišu samo
plućima. Srce je trodjelno ali je klijetka
djelomično podijeljena na dva dijela. Ispred srca je venski zaton (proširenje vene).
Gmazovi su hladnokrvne životinje jer se
staničnim disanjem ne stvara dovoljno
topline. Uzrok je nedovoljna količina kisika zbog malog broja eritrocita i male dišne
površine u plućima. Za izlučivanje služe
pravi bubrezi (v. treći bubreg). Mokraćovodi ulaze u nečisnicu. Oplodnja je
unutarnja. U jajovodu se oko oplođenog
jaja stvara čvrsta ovojnica. Jaja polažu u
zemlju ili pijesak, gdje ih grije sunce. Neki
gmazovi kote žive mlade. Kod gmazova je
razvijena briga za potomstvo. Danas živi
oko 6000 vrsta koje su podijeljene u
skupine: premosnici, kornjače, krokodili i
ljuskaši (gušteri i zmije).
GOJAZNOST, v. pretilost.
GOLGI, C. (1844.-1926.), talijanski liječnik histolog, razvio metodu bojanja živaca
i potkraj 19.st. otkriva mjehuraste strukture u živčanim stanicama. Po njemu su te
strukture dobile ime Golgijevo tijelo.
GOLGIJEV APARAT, v. Golgijevo tijelo.
GOLGIJEVO TIJELO (Golgijev aparat), stanični organel koji se nalazi u
citoplazmi svih vrsta eukariotskih stanica.
Posebno je dobro razvijen u žljezdanim
stanicama. Sastavljeno je od niza uskih i
plosnatih kanalića koji su omeđeni membranama i poredani koncentrično. S krajeva tih kanalića odvajaju se mjehurići čiji je
sadržaj najčešće proteinske prirode. Većina mjehurića spaja se sa staničnom membranom i oslobađa svoj sadržaj procesom
egzocitoze. Neki od mjehurića ostaju u
citoplazmi kao tjelešca za razgradnju, tzv.
lizosomi. Oni sadrže enzime koji mogu
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
razgrađivati proteine, nukleinske kiseline i
lipide.
GOLOSJEMENJAČE, drvenaste biljke
(stabla ili grmovi), evolucijski starija i
primitivnija skupina sjemenjača. Sjemeni
zameci, a kasnije i sjemenke nalaze se bez
zaštitnog pokrova “goli” na sjemenim
(plodnim) ljuskama ili listovima. Oprašuju
se vjetrom. Izmjena generacija (gametofita
i sporofita) je pravilna. Gametofit je jako
reduciran i prehrambeno ovisan o matičnoj
biljci. Ženski gametofit (embrionska vreća) ne napušta sjemeni zametak, pa se
unutar njega razvija i embrio mlade biljke.
Muški gametofit s dvije muške gamete
razvija se unutar polenovog ili peludnog
zrna (muške spore, mikrospore). Među
danas živućim golosjemenjačama razvojno
su najprimitivnije ginko i cikas koji se
oplođuju pomoću pokretnih muških gameta. Golosjemenjače su se razvile od
predaka današnjih papratnjača, v. pteridosperme. Golosjemenjače su značajne: u
izgradnji biljnog pokrova sjeverne polutke,
u građevinarstvu, farmaciji, hortikulturi.
Među izumrlim golosjemenjačama nalaze
se i predci kritosjemenjača. Dijele se na
nekoliko skupina od kojih su najzastupljenije četinjače.
GOMOLJAČE, v. tartufi.
GONADE, zajednički naziv za muške i
ženske spolne žlijezde u viših životinja. U
kralježnjaka muške spolne žlijezde su sjemenici (testisi), a ženske jajnici (ovariji).
GONADOTROPNI HORMONI (GTH),
zajednički naziv za skupinu hormona koje
izlučuje prednji režanj hipofize (adenohipofiza). GTH potiču gonade na lučenje
spolnih hormona i gametogenezu. U muškaraca i žena adenohipofiza izlučuje tri
gonadotropna hormona: folikul-stimulirajući hormon (FSH), luteinizirajući hormon
(LH) i luteotropni hormon (LTH).
GONOREJA (kapavac), spolna zarazna
bolest čovjeka čiji je uzročnik bakterija
gonokok. Simptomi bolesti su peckanje u
mokraćovodu i gnojni iscjedak za vrijeme
i nakon mokrenja. Neliječena gonoreja
uzrokuje oštećenja srca i zglobova, a često
uzrokuje i neplodnost.
GORJANOVIĆ-KRAMBERGER, D.,
(1859.-1936.), hrvatski geolog, paleozoolog i paleoantropolog, koji je otkrio, obradio i objasnio fosilne ostatke Krapinskog
pračovjeka.
GOROSTASNI KROMOSOMI (gigantski kromosomi, politeni kromosomi),
veliki kromosomi dužine nekoliko stotina
μm (neki i 1000 μm) i promjera oko 50
μm. Golemi su u usporedbi s tipičnim
kromosomima veličine samo nekoliko μm.
Nastaju višestrukom replikacijom kromosomskih niti sastavljenih od DNA i proteina, a mogu se naći u nekim tkivima
kukaca, npr. žlijezdama slinovnicama vinske mušice.
GORTER, E. i GRENDEL, F., nizozemski biokemičari koji su 20-ih god. 20.
stoljeća na temelju pokusa s eritrocitima
utvrdili da fosfolipidi u biološkim membranama čine dvosloj.
GRAAFOV FOLIKUL (Graafov mjehurić), mjehurić koji se stvara u jajnicima
sisavaca oko jajne stanice. Obavijen je stanicama i ispunjen tekućinom. U njemu sazrijeva jajna stanica, a kada sazrije, Graafov folikul puca i zrela se jajna stanica
zajedno s tekućinom mjehurića izbacuje u
trbušnu šupljinu od kuda dospijeva u jajovod. Nakon ovulacije (sazrijevanja jajašca)
sadržaj Graafovog folikula se mijenja te se
od njega razvije žuto tijelo (corpus luteum), a ako ne dođe do oplodnje i bijelo
tijelo (corpus albicans).
GRAAFOV MJEHURIĆ, v. Graafov folikul.
51
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
GRABLJIVCI, v. predatori.
GRAM, H., (1853.-1938.), danski bakteriolog, koji je otkrio Gram bojenje bakterija prema kojem se bakterije mogu podijeliti u dvije skupine: Gram-pozitivne i
Gram-negativne bakterije.
GRANULOPOEZA, v. krvotvorni organi.
GREBENKE, v. novočeljuske.
GRENDEL, F, v. Gorter, E.
GRIFFITH, F., eksperimentirao s bakterijama reda Pneumococcus i 1928. god.
dokazao mogućnost pretvorbe jednog tipa
bakterije (bez sluzavog omotača) u drugi
tip (sa sluzavim omotačem).
GRINJE, v. paučnjaci.
GRIPA (influenca), zarazna bolest dišnih
organa koju prati povišena temperatura,
opća slabost i bolovi u mišićima. Gripa
može izazvati i upalu pluća. To je danas
jedna od najčešćih bolesti koju uzrokuju
virusi, tzv. viroza.
GROŽĐANI ŠEĆER, v. glukoza.
GTH, v. gonadotropni hormoni.
GUBA, v. lepra.
GUSTOĆA POPULACIJE, izražava se
brojem jedinki neke vrste na nekom prostoru ili njihovom ukupnom masom u
suhom ili svježem stanju (biomasom). Za
utvrđivanje gustoće populacije danas se
primjenjuju različite metode, a jedna od
metoda je prebrojavanje ili vaganje jedinki
skupljenih s prostora određene veličine. U
slučajevima kada je prebrojavanje jedinki
teško, primjenjuje se približna procjena
gustoće koja se izražava brojkama, npr. od
1 do 5, pri čemu broj 1 označuje veoma
rijetku vrstu, a broj 5 veoma brojnu vrstu.
52
GUŠTERAČA (pancreas), egzokrina i
endokrina žlijezda, isp. Građena je od dvije vrste tkiva: žlijezdanog parenhima (acinusi) koji luči probavne enzime (vanjsko
lučenje), te alfa - stanica i beta – stanica
Langerhansovih otočića koji luče hormone
glukagon i inzulin (unutarnje lučenje). Gušterača je smještena ispod želuca.
GUŠTERAČIN SOK, na dan se proizvodi u količini od 500 do 1500 mL, a pH
mu iznosi između 7,1 do 8,3. Sadržava
vodu, hidrogen - kahrbonatne ione i različite probavne enzime, isp. Funkcija hidrogen karbonatnih iona je neutralizacija
sadržaja himusa prispjelog iz želuca, jer
probavni enzimi u crijevu djeluju na neutralnom odnosno na blago alkaličnom pH
području.
GUŠTERI, najbrojnija skupina današnjih
gmazova, te najstariji i najprimitivniji ljuskaši. Tijelo im je pokriveno rožnatim
ljuskama. Noge su im dobro razvijene. Na
lubanji imaju kvadratnu kost za koju se
drži donja čeljust. Usta se mogu široko
otvoriti, što omogućava gutanje većeg plijena. Većina ima tjemeno oko i pokretne
očne kapke. U uhu je bubnjić. Hrana su im
uglavnom kukci i male životinje. Mnogi
gušteri mogu u slučaju opasnosti otkinuti
rep. To se zove samosakaćenje ili autotomija, isp. samoamputacija.
Najčešće skupine guštera su: macaklini, kameleoni, gušterice i sljepići. U
našoj zemlji poznate su npr. primorska,
siva i krška gušterica s mnogim endemičnim podvrstama na Jadranskim otocima. U
unutarnjosti susrećemo zelembaće, sljepiće
i blavore.
GUTACIJA (lat. gutta = kapljica), pojava
izlučivanja vode u obliku kapljica kod nekih biljaka. Pojavljuje se kada je transpiracija vrlo slaba, a koncentracija vlage zraka
velika. Kapljice vode izlaze kroz hidatode
ili puči vodenice.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
GVANIN, organski spoj s dušikom iz skupine purinskih baza. Sudjeluje u izgradnji
nukleotida odnosno nukleinskih kiselina.
O
H
N
C
H2N
C
N
C
C
N
N
C H
H
H
HADŽI, J., zoolog, tvorac plazmodijalne
teorije postanka višestaničnih životinja
(metazoa).
HADŽIJEVA HIPOTEZA POSTANKA
METAZOA, v. hipoteze o postanku mnogostaničnih životinja.
HAECKEL, E., (1834. – 1919.), njemački
biolog koji je 1866. god. predložio naziv
protisti za jednostanične organizme. Uveo
naziv “ekologija”.
HAECKELOVA HIPOTEZA POSTANKA METAZOA, v. hipoteze o postanku
mnogostaničnih životinja.
HALOFITI (biljke slanih staništa) biljke
koje žive na tlu u kojem je prisutna veća
količina soli, najčešće natrijevog klorida.
Razvili su različite prilagodbe koje im
omogućuju preživljavanje kao, npr. izlučivanje soli pomoću žlijezda (kod vrste
Avicennia).
HALUCINACIJE, opažanja koja nastaju
bez podraživanja osjetila. Pojavljuju se u
umno poremećenih osoba ili zbog otrova-
nja središnjeg živčanog sustava alkoholom, opojnim drogama ili dr.
HAMMERLING, J., pokusima na jednostaničnoj algi roda Acetabularia dokazao
da jezgra određuje građu i oblik alge.
HAPLOIDAN BROJ KROMOSOMA,
polovičan broj kromosoma koji se nalazi u
spolnim rasplodnim stanicama, gametama
i označuje se s n. Ovakav broj kromosoma
rezultat je mejoze, specifičnog oblika diobe stanice pri kojoj nastaju gamete, a broj
kromosoma se od početnog broja smanjuje
na polovicu. Nakon stapanja gameta, odnosno oplodnje, uspostavlja se ponovo
diploidan broj kromosoma. U muškaraca
haploidan broj kromosoma imaju spermiji,
a u žena jajna stanica i on iznosi 23
(n=23). Nakon oplodnje novonastala zigota sadrži potpun, tj. diploidan broj kromosoma i on iznosi 46 (2n=46).
HAPLOIDNA GENERACIJA, prizvodi
gamete ili spolne rasplodne stanice u biljaka pa se zove gametofit (isp.), tj. spolna
generacija. Stapanjem muške i ženske gamete nastaje zigota. Ona se razvija u
biljku, sporofit (nespolna generacija) koji
je diploidan i proizvodi spore. Spore se
razvijaju u spolnu generaciju koja ponovo
proizvodi gamete.
HAPTERE, kod preslica, dvije duge prekrižene vrpce koje služe pri raznošenju
spora vjetrom. Haptere se smotaju ako se
spora spusti na vlažno i pogodno tlo.
HAUSTORIJ, posebne sisaljke kojima se
parazitske i poluparazitske biljke, koje
žive na drugim biljkama, pričvršćuju u
tkivo domodara i sišu hranjive tvari.
Hb, v. hemoglobin.
HbA, v. eritrociti.
HbF, v. eritrociti.
53
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
HEKSOZE, jednostavni šećeri ili monosaharidi koji sadrže šest ugljikovih atoma
u svojoj molekuli. Heksoze su glukoza,
fruktoza i galaktoza.
HELICERE, kliješta na prednjem tijelu
(uz usta) kod klještara. Služe za hvatanje
plijena i obranu. Kod nekih su povezana s
otrovnom žlijezdom kojom usmrćuju plijen.
HEMATOKRIT, volumni udio krvnih
stanica i trombocita u krvi. Hematokrit
zdrave osobe je 45 % (indeks 0.45). Određuje se centrifugiranjem krvi u tankoj baždarnoj kapilari.
HEMATOPOETSKI ORGANI, v. krvotvorni organi.
HEMATOPOETSKI REDOVI STANICA, stanice koje čine jedan morfološki,
razvojni slijed. Osnovne matične krvotvorne stanice nalaze se u koštanoj moždini i
mogu se neograničeno reproducirati. Te
matične (pluripotentne) stanice mogu se
diferencirati u usmjerene krvotvorne stanice (eritrocitne, limfocitne, plazmatske,
monocitne, trombocitne i granulocitne).
Daljnji tijek diferencijacije je različit za
pojedine redove stanica (eritrocitni red,
limfatični red, plazmatski red, monocitni
red, trombocitni red, granulocitni red).
HEMATOPOEZA, stvaranje krvnih stanica. Krvne stanice žive u opticaju krvi
ograničeno dugo: npr. eritrociti do 120
dana a neke vrste leukocita nekoliko dana
do oko 100 dana. Hematopoeza počinje
već prvih tjedana zametnog razvoja u
žumanjčanoj vrećici, a kasnije se odvija u
ostalim hematopoetskim tkivima i organima.
HEMATURIJA, pojava eritrocita u mokraći kod nekih bubrežnih bolesti.
HEMIPARAZIT (grč. hemisis = polovica, parasiteo = jedem zajedno s nekim),
54
poluparazit, biljna vrsta koja živi na drugoj
biljci ali sadrži klorofil i može fotosintezom sintetizirati ugljikohidrate, a mineralne tvari i vodu crpi iz ksilema domadara
u koji prodire pomoću sisulja, haustorija
(npr. imela).
HEMISESILNI ORGANIZMI, v. bentos.
HEMIZIGOTI, organizmi koji imaju samo jedan alel za jedno svojstvo.
HEMOCIJANIN, kemijski spoj sličan
hemoglobinu, ali umjesto željeza sadrži
bakar. To je krvni ili dišni pigment kod
mekušaca te služi za vezanje i prijenos
kisika.
HEMOFILIJA, nasljedna bolest koja se
očituje u nesposobnosti zgrušavanja krvi.
Oboljevaju uglavnom muškarci, a prenose
je žene. Odlikuje se nedostatkom jednog
od brojnih kemijskih tvari nužnih u procesu zgrušavanja krvi. Najčešće nedostaje
antihemofilijski globulin -faktor VIII. Gen
koji je odgovoran za nastanak ove bolesti
nalazi se u spolnom x kromosomu.
HEMOGLOBIN (Hb), krvni pigment koji
daje crvenu boju eritrocitima, odnosno krvi. Najvažniji je dio crvenih krvnih stanica,
eritrocita. Sudjeluje u izmjeni plinova (kisika i ugljikovog dioksida) u tijelu. Sastoji
se od međusobno vezanih bjelančevine
globina i organometalnog spoja hema. Pigment hem se sastoji od protoporfirinskog
dijela i iona željeza za koji se veže kisik.
Nakon difuzije u krv, glavnina se kisika
veže na hemoglobin eritrocita, a vrlo mala
količina kisika se prenosi otopljena u krvnoj plazmi.
HEMOLITIČKA ANEMIJA, bolest koja
se javlja kada se eritrociti raspadaju brže
nego što se stvaraju. Zbog stvaranja veće
količine bilirubina javlja se i žutica.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
HEMOLITIČKA BOLEST NOVOROĐENČADI, v. fetalna eritroblastoza.
(A), ali ipak u sebi nosi i prikriveni recesivni gen (a).
HEMOLIZA, raspadanje eritrocita, v. hemolitička anemija i transfuzijska reakcija.
HETEROZIGOTNI ORGANIZMI v.
heterozigoti.
HEMOROIDI v. šuljevi.
HIBERNACIJA , v. zimski san.
HENLEOVA PETLJA, v. nefron.
HIBRID, v. križanac.
HERBICIDI, kemijska sredstva za uništenje korovnih biljaka.
HIBRIDIZACIJA, v. križanje.
HERBIVORI, drugi naziv za biljojede.
HERMAFRODIT, v. dvospolac.
HERPES, virusna bolest koja obično uzrokuje promjene na koži u obliku mjehurića. Postoji nekoliko različitih tipova herpesa, a najčešći je herpes febrilis koji se
manifestira na usnama i okolnoj koži.
HETEROTROFI (heterotrofni organizmi), organizmi koji nemaju sposobnost
stvarati vlastite organske spojeve, već ih
moraju uzimati hranom. U heterotrofe se
ubrajaju sve životinje i čovjek, a od biljaka
heterotrofne bakterije i gljive.
HETEROTROFNI ORGANIZMI,
heterotrofi.
v.
HETEROZIGOTI (heterozigotni organizmi, križanci, hibridi), organizmi koji
nose različite alele za neko svojstvo jer su
nastali spajanjem gameta koje su bile
različite za dotično svojstvo. U opisima
primjera križanja heterozigoti se označuju
npr. Aa (heterozigot za jedno svojstvo,
monohibridno križanje s dominacijom) ili
a1a2 (heterozigot za jedno svojsvo, monohibridno intermedijarno križanje) ili AaBb
(heterozigot za oba svojstva, dihibridno
križanje s dominacijom) ili AaBB (heterozigot za jedno od dva svojstva, dihibridno
križanje s dominacijom). Primjerice, heterozigot Aa u svojem vanjskom izrazu
(fenotipu) nosi izgled dominantnog gena
HIDATODE, žlijezde za izlučivanje vode
procesom gutacije kod nekih biljaka.
Nalaze se na rubovima listova, ispod puči
vodenica.
HIDRANTI, pojedini polipi u zadruzi kod
žarnjaka, v. obrubnjaci.
HIDROFILNE TVARI, v. hidrofilnost.
HIDROFILNOST, svojstvo privlačenja
vode. Hidrofilne su neke molekule koje se
odlikuju polarnošću (kiseline, alkoholi,
amini itd.).
HIDROFITI, biljke koje žive u vodenim
ekosustavima. Neke su posve u vodi (vodena kuga, krocanj), a drugima samo cvjetovi i neki listovi plivaju površinom ili se
izdižu iznad nje (lokvanj, lopoč).
HIDROFOBNOST, svojstvo odbijanja
vode. Hidrofobne su neke nepolarne molekule (različiti ugljikovodici itd.).
HIDROGEN KARBONATNI IONI, v.
gušteračin sok.
HIDROLAZE, v. hidrolitički enzimi.
HIDROLITIČKI ENZIMI (hidrolaze),
skupina enzima koji sudjeluju u razgradnji
različitih molekula u manje sastavne dijelove uz ugradnju molekule vode. Hidrolazama pripadaju proteaze koje proteine
razgrađuju na peptide i aminokiseline,
lipaze koje kataliziraju hidrolizu lipida na
glicerol i masne kiseline, esteraze koje
pospješuju hidrolizu estera na njihove alkohole i kiseline te nukleaze koje ubrzava-
55
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ju razgradnju nukleinskih kiselina i oslobađanje nukleotida. Svi probavni enzimi
su hidrolaze. U stanici, posebni stanični
organeli, lizosomi obiluju tim enzimima.
HIDROSFERA, Zemljina vodena ovojnica, vode tekućice i stajaćice, mora i
oceani.
HIDROTAKSIJA, v. taksija.
HIFE, nitaste tvorevine koje izgrađuju
micelij, vegetativno tijelo gljiva.
HIGROFILNE ŽIVOTINJE (grč. hygros = vlažan, filos = prijatelj), životinje
koje mogu živjeti samo u izrazito vlažnoj
atmosferi ili u vlažnom tlu, kao npr. vodozemci, puževi golaći i gujavice.
HIGROFITI (grč. hygros = vlažan, fyton
= biljka), biljke koje žive u vlažnim šumama i livadama, kao npr. neki šaševi i žabnjaci. Higrofiti često imaju velike listove s
tankom epidermom i mnogim pučima.
HIJAZMA, mjesto “prekopčavanja” dijelova pojedinih kromatida homolognih kromosoma u crossing overu.
HIMEN (djevičanski zalistak), tanka opna
u predvorju rodnice. Može sadržavati jedan ili više, manjih ili većih otvora kroz
koje može istjecati menstruacijska krv.
HIMENIJ, v. mješinarke.
HIMUS, v. želudac.
HIPERGLIKEMIJA, stanje povišene razine glukoze u krvi.
HIPERPARATIREODIZAM,
metabolički poremećaj zbog prekomjerna
lučenja paratireoidnog hormaona (parathormona). Dolazi do povećane razine
kalcija u krvi, koja remeti tjelesni metabolizam. Kalcij se gubi iz kostiju, koje
postaju krhke i lako lomljive, a povećan
promet kalcija kroz bubrege može uzrokovati pojavu bubrežnih kamenaca.
56
HIPERTENZIJA (hipertonija), stanje povišenog krvnog tlaka koje najčešće prati
aterosklerozu, oboljenje krvnih žila.
HIPERTIREOZA, pretjerana aktivnost
štitnjače. Dolazi do prekomjernog lučenja
hormona tiroksina koji povećava bazalni
metabolizam. Povećani su frekvencija
disanja i rad srca. U nekih osoba se može
pojaviti oteklina na vratu, tj. guša (gušavost).
HIPERTONIČAN, onaj koji ima veći
potencijalni osmotski tlak (π*, on raste s
koncentracijom otopljene tvari). Na primjer, ako živu stanicu stavimo u hipertoničnu otopinu voda će osmozom izlaziti iz
nje.
HIPERTONIČNA OTOPINA je otopina
koja ima veću koncentraciju otopljenih
tvari od normalne, tj veći potencijalni
osmotski tlak od normalnog. Npr. tjelesna
tekućina može biti hipertonična gubitkom
dijela (otapala) vode ili unošenjem u tijelo
većih količina otopljenih tvari. Ako živu
stanicu stavimo u hipertoničnu otopinu
voda će osmozom izlaziti iz nje.
HIPERTONIJA, v. hipertenzija.
HIPOFIZA, jedna od najvažnijih žlijezda
s unutarnjim izlučivanjem. Nalazi se na
bazi mozga, a veličine je zrna graška.
Građena je od tri režnja: prednji režanj
(adenohipofiza), srednji režanj (pars intermedia) i stražnji režanj (neurohipofiza).
Izlučuje veliki broj hormona od kojih neki
utječu na izlučivanje hormona ostalih žlijezda s unutarnjim izlučivanjem.
HIPOGLIKEMIJA, stanje snižene razine
šećera glukoze u krvi. Suprotno od hipoglikemije je hiperglikemija ili stanje povišene koncentracije glukoze u krvi. Normalna koncentracija glukoze u krvi (GUK)
iznosi oko 5.5 mmol/L.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
HIPOPARATIREODIZAM, smanjeno
lučenje parathormona. Dolazi do smanjenja razine kalcija u krvi, javljaju se grčevi
mišića, otežani su disanje i rad srca uz slab
razvitak koštanog tkiva i zuba.
HIPOTIREOZA, stanje smanjenog lučenja tiroksina. Hipotireoza se javlja zbog
nedostatka joda u hrani ili vodi za piće.
Može uzrokovati endemsku gušavost ili
kretenizam.
HIPOTALAMUS, sastavni dio međumozga koji ima važnu ulogu u regulaciji
različitih vegetativnih funkcija organizma,
npr. termoregulaciji. U njemu se stvaraju i
različite tvari koje reguliraju rad hipofize.
Na primjer, u hipotalamusu se stvaraju
faktori za oslobađanje gonadotropnih hormona koji dolaze u hipofizu i potiču je na
lučenje gonadotropnih hormona.
HIPOTONIČAN, onaj koji ima manji potencijalni osmotski tlak (π*). Na primjer,
ako živu stanicu stavimo u hipotoničnu
otopinu voda će osmozom ulaziti u nju.
HIPOTENZIJA (hipotonija), stanje sniženog krvnog tlaka.
HIPOTEZE O POSTANKU MNOGOSTANIČNIH ŽIVOTINJA U suvremenoj filogeniji iskristalizirale su se dvije
hipoteze o postanku mnogostaničnih životinja (metazoa). Prema E. Haeckelu mnogostaničari su se razvili iz zadružnih
kolonijalnih prabičaša od nekoliko tisuća
bičastih združenih stanica (kolonijalna teorija). Unutar takve zadruge postojala je
podjela rada, t.j. stanice su se specijalizirale za različite zadaće: hranjenje, razmnožavanje, zaštita. Prvobitne su metazoe bile
zrakasto simetrični oblici, slične današnjim žarnjacima. Prema J. Hadžiju prve
mnogostanične životinje bile su bilateralno
simetrične i pokretne, slične primitivnim
virnjacima i razvile su se iz mnogojezgrenih trepetljikavih oblika praživotinja. Dolazilo je do više mitotskih dioba
jezgara bez podjele tijela praživotinje. S
vremenom su se pojedine jezgre okružile s
nešto citoplazme, obavile staničnom membranom i preuzimale različite funkcije:
površinski sloj stanica pokrovnu, zaštitnu i
osjetilnu, a središnji sloj hranidbenu zadaću. Teorija se naziva i plazmodijalna jer se
masa citoplazme s mnogo jezgara obično
zove plazmodij.
HIPOTONIČNA OTOPINA je otopina
koja ima manju koncentraciju otopljenih
tvari od normalne, tj manji potencijalni
osmotski tlak od normalnog. Npr. tjelesna
tekućina može biti hipotonična razrjeđenjem većim količinama vode, gubitkom
mineralnih tvari ili uzimanjem hrane s
premalo (otpljenih) mineralnih tvari. Ako
živu stanicu stavimo u hipotoničnu otopinu voda će osmozom ulaziti u nju.
HIPOTONIJA, v. hipotenzija.
HIPOVITAMINOZA, nedostatak vitamina u organizmu koji može izazvati različite
poremećaje, npr. nedostatak vitamina A
uzrokuje noćnu sljepoću, nedostatak vitamina B kompleksa uzrokuje različite metaboličke bolesti i promjene (dermatitis,
srpasta anemija), nedostatak vitamina C
uzrokuje skorbut, a nedostatak vitamina D
poremećaj u metabolizmu kalcija koji
dovodi do rahitisa.
HISTAMIN, biogeni amin, tkivni hormon, produkt stanica imunološkog sustava
za vrijeme alergijske reakcije. Histamin
izaziva simptome kao što je prekomjerno
izlučivanje sluzi, promjene na koži, crvenilo, mrlje, svrbež i otežano disanje.
HISTIDIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
HISTOGENEZA, jedna od etapa embrionalnog razvitka većine višestaničnih životinja u kojoj se formiraju tkiva.
57
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
HISTOLOGIJA, znanost o biljnim i životinjskim tkivima.
HISTONI, skupina bjelančevina bazične
naravi koje vezane s DNA i nekim drugim
bjelančevinama izgrađuju kromatin, odnosno kromosome, isp.
HITIN, polimer glukozamina, glavni sastojak oklopa člankonožaca i stijenki hifa u
većine gljiva.
HIV (Human Immunodeficiency Virus), v.
AIDS.
HOANE (choane), unutarnji nosni otvori
kod nosnoprolaznica, isp.
HOANOCITI, kod spužve bičaste stanice
koje okružuju spongocel. Hoanociti stvaraju struju vode iz koje uzimaju hranu i
kisik. U probavnim mjehurićima bičastih
stanica hrana se djelomično ili potpuno
probavi, isp. spužve.
HOLOPARAZIT (grč. holos = potpun,
parasiteo = jedem zajedno s nekim), potpuni parazit, biljna vrsta koja živi parazitski na drugoj biljci i ne sadrži klorofil te
ne može stvarati organske spojeve fotosintezom, nego sve hranjive tvari crpi od
domadara (npr. vilina kosa, volovod i potajnica).
HOMEOSTAZA je održavanje stalnih,
nepromijenjenih optimalnih životnih uvjeta u tijelu.
HOMEOTERMNI ORGANIZMI, organizmi koji su u stanju održavati stalnu tjelesnu temperaturu neovisno o vanjskim ili
unutarnjim čimbenicima. Homeotermni organizmi su ptice i sisavci.
HOMO ERECTUS (uspravni pračovjek),
vrsta iz roda Homo (čovjek) s vidljivim
ljudskim obilježjima. Bića koja su pripadala ovoj vrsti imala su volumen mozga
oko 1000 cm3, gotovo uspravan hod i
upotrebljavala su dobro isklesano oruđe i
58
vatru. Najpoznatiji nalazi ove vrste su
javanski pračovjek ili pitekantropus s otoka Jave i kineski pračovjek ili sinantropus
iz blizine Pekinga u Kini. Starost nalaza
ove vrste je između 300 tisuća i 2 milijuna
godina.
HOMO SAPIENS (umni čovjek), vrsta
kojoj pripadaju današnji ljudi. Smatra se
da su i neandertalski i krapinski pračovjek
izumrle rase ove vrste. Ovoj vrsti pripada i
kromanjonski ili fosilni čovjek koji je živio prije 30 do 40 tisuća godina, a gotovo
se nije razlikovao od današnjeg čovjeka, v.
dodatak 5.
HOMOLOGNI GENI, v. aleli.
HOMOLOGNI KROMOSOMI, kromosomi koji su po vanjskim osobinama
međusobno slični. U svim tjelesnim stanicama onih organizama koji su nastali
oplodnjom od dvaju roditelja, homologni
kromosomi dolaze u parovima gdje jedan
član svakog para potječe od majke, a drugi
član od oca. U tjelesnim stanicama čovjeka nalazi se 46 kromosoma od kojih su 22
para autosoma (kromosomi koji ne određuju spol) i 1 par spolnih kromosoma tipa
xx (u žena) ili xy (u muškaraca).
HOMOLOGNI ORGANI (grč. homoios
= isti, logos = govor, riječ), organi u raznih skupina organizama koji imaju isto
evolucijsko podrijetlo, a funkcija im može
biti različita. Iako su naizgled vrlo različiti,
npr. noga vodozemca, ruka čovjeka i krilo
šišmiša; oni su posve jedinstveno građeni.
Kod biljaka su bodlja kaktusa i list neke
druge biljke istog podrijetla.
HOMOZIGOTI (homozigotni organizmi), organizmi koji nose iste alele za neko
svojstvo jer su gamete iz kojih su ti
organizmi nastali sadržavale iste alele za
dotično svojstvo. U opisima primjera križanja homozigote označujemo npr. s AA
(dominantan homozigot, monohibridno
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
križanje s dominacijom) ili s aa (recesivan
homozigot, monohibridno križanje s dominacijom). Koristimo također oznake a1a1
(intermedijarni homozigot, monohibridno
intermedijarno križanje), AABB (dominantan homozigot za oba svojsva, dihibridno
križanje s dominacijom) ili AABb (dominantan homozigot za samo jedno od dva
svojstva, dihibridno križanje s dominacijom) i sl. Kod nasljeđivanja dominantnih i
recesivnih obilježja recesivni gen može
doći do izražaja samo u slučaju homozigotnosti (aa) jer ga onda ne nadjačava
njegov dominantni alel.
HOMOZIGOTNI ORGANIZMI, v. homozigoti.
HONDROBLAST, v. hrskavično tkivo.
HONDROKLAST, v. hrskavično tkivo.
HOOKE, R. (1635. – 1703.), engleski
mikroskopičar koji je prvi spomenuo stanicu 1665. god. On je pod svojim jednostavnim mikroskopom promatrao tanke
prereze pluta i ugledao strukturu poput
pčelinjeg saća te njezine sastavne dijelove
nazvao stanicama.
HORDA, v. svitak.
HORMON RASTA (somatotropni hormon, STH), hormon kojega luči prednji
režanj hipofize (adenohipofiza); djeluje na
sve stanice tijela i stimulira u njima anabolitičke reakcije (reakcije sinteze), a samim
tim i rast organizma.
HORMON STIMULACIJE FOLIKULA, v. FSH.
HORMON STIMULACIJE INTERSTICIJSKIH STANICA, v. ICSH.
HORMONI (grč. hormao - potičem), kemijske tvari koje u krv luče žlijezde s
unutarnjim izlučivanjem ili endokrine žlijezde, isp. Po kemijskom sastavu djelimo
ih na bjelančevinaste i steroidne hormone.
HRANIDBENI LANAC, lanac čiji su
članovi povezani odnosima ishrane. Različite oblike hranidbenih lanaca susrećemo u
svakoj biocenozi. Na prvom mjestu hranidbenih lanaca redovito su autotrofni proizvođači. Nakon njih dolaze mnogobrojne
serije potrošača (konzumenata). Primjer
hranidbenog lanca jezera: planktonska alga, I. član, proizvođač → planktonski račić, II. član, potrošač-biljojed → riba
ukljeva, III. član, potrošač-mesojed 1 →
riba pastrva, IV. član, potrošač-mesojed 2
→ ptica kormoran, V. član, potrošač-mesojed 3. U svakom hranidbenom lancu
svaki prethodni član mesojed je manji od
slijedećeg člana u lancu. Većinom je
završni član veličinom tijela najkrupniji.
Također, svaki prethodni član u lancu
svojom brojnošću osigurava opstanak
slijedećem članu, čija brojnost mora biti
manja. Tako je i ukupna biomasa svakog
idućeg člana hranidbenog lanca sve manja,
kao i ukupna energija.
HRANJIVE PODLOGE, podloge koje
sadrže sve potrebne tvari za uzgoj i razvitak stanica, tkiva i organizama u laboratorijskim uvjetima. Na primjer, najpoznatija hranjiva podloga za uzgoj bakterija je
agar, tvar koja se dobiva od nekih vrsta
crvenih alga.
HRSKAVICA, mekši dio kostura. Građena je od hrskavičnog tkiva, isp. Dolazi u
zglobovima i na mjestima gdje se kosti
povezuju međusobno, a nalazimo je i u
vanjskom uhu, vrhu nosa, grkljanu i dušniku.
HRSKAVIČNO TKIVO, sastoji se od
hrskavičnih stanica povezanih elastinom i
hijalinom. Hrskavično se tkivo umnožava
djelovanjem stanica hondroblasta, a razara
s pomoću hondroklasta.
HRSKAVIČNJAČE, morske ribe (isp.)
sa hrskavičnim kosturom. U hrskavičnoj
59
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
kralježnici imaju i svitak. Koža im je prekrivena romboidnim ljuskama sa zubićima
(plakoidne ljuske). Nemaju plivaći mjehur.
Tanko crijevo ima nabor, zavojiti zalistak,
kojim se povećava površina za uzimanje
hrane. Dišu preko škržnih pukotina na
površini tijela. Mužjakove podrepne peraje
služe za parenje. Oplodnja je unutarnja.
Morske mačke i psi legu jaja, a neki su
morski psi i živorodni. Najbrojnija skupina
su prečnouste. Usta su im s donje strane
glave položena poprečno na uzdužnu os.
Najpoznatije hrskavičnjače su morski psi,
morske mačke, raže i drhtulje.
HUMORALNA IMUNOST, oblik stečene imunosti u kojoj organizam nakon
podražaja antigenom stvara cirkulirujuća
protutijela, v. limfociti B.
I
ICSH (engl. Interstitial Cell Stimulating
Hormone, hormon za stimulaciju intersticijskih stanica), jedan od tri gonadotropna
hormona koje izlučuje prednji režanj
hipofize. Djeluje na intersticijske stanice
sjemenika koje izlučuju spolne hormone.
ICSH u muškaraca isto je što i LH u žena.
sisavaca. U žena se taj proces zbiva 7. i 8.
dana nakon oplodnje.
IMUNA MEMORIJA (imunološko pamćenje), proces pri kojem se u opetovanoj
zarazi javlja brža i burnija reakcija protiv
tog istog antigena. Nositelji imune memorije su plazma - stanice jer se one duže
zadržavaju u organizmu. Taj tip imunološke reakcije nazivamo sekundarnom reakcijom, za razliku od primarne reakcije koja
nastaje pri prvom ulasku antigena u organizam.
IMUNITET, otpornost organizma prema
različitim uzročnicima bolesti kao i prema
svim organizmu stranim tvarima. Razlikujemo dva osnovna tipa imuniteta: prirođeni
(nespecifični) i stečeni (specifični) imunitet. Prirođeni imunitet postoji od samog
rođenja i štiti organizam od svih antigena.
Stečeni imunitet stječe se tijekom života
prema točno određenim antigenima kada
oni dospiju u organizam.
IMUNIZACIJA, postupak kojim organizam na umjetni način stječe imunitet. Na
pojavi imune memorije temelji se zaštita
od različitih bolesti aktivnom, ili pasivnom
imunizacijom. Aktivna imunizacija postiže
se cijepljenjem, a pasivna najčešće ubrizgavanjem protutijela proizvedenih u nekoj
drugoj jedinki.
ILEUM, v. tanko crijevo.
IMUNODEFICIJENCIJA
(imunoinkompetencija), nesposobnost organizma da se brani od infekcije zbog
nedostatne funkcionalne sposobnosti imunološkog susutava. Taj je poremećaj uzrokovan najčešće bolešću pojedinih organa
imunohematopoetskog sustava (koštana
srž, limfni čvorovi, timus). Može biti prirođena ili stečena (AIDS) imunodeficijencija.
IMPLANTACIJA JAJAŠCA, proces
“ukopavanja” jajne stanice u sluznicu maternice koji se događa nakon oplodnje u
IMUNOGLOBULINI (Ig, γ-globulini),
proteini koji se nalaze u krvnoj plazmi, a
čija je uloga da kao antitijela štite orga-
Ig, v. imunoglobulin.
IKRICA, začahurene ličinke trakavice,
poput mjehurića i veličine oko 1 cm. U
ikrici nespolnim razmnožavanjem nastane
mnogo nepotpuno razvijenih mladih trakavica. Ikrica se razvija u mišićima, ali i u
drugim organima.
60
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
nizam od zaraze. Nastaju u plazma – stanicama. Imunoglobulini se specifično vežu
za stranu česticu (antigen) u antigen – protutijelo kompleks te tako učine antigene
nedjelotvornim. Poznato je pet vrsta
imunoglobulina: IgA, IgD, IgE, IgG i IgM.
IMUNOLOŠKA REAKCIJA, imunološki specifični odgovor organizma nakon
ulaska antigena . Sastoji se od prepoznavanja antigena i reakcije protiv tog istog
antigena stvaranjem antitijela (protutijela)
tj. imunoglobulina, v. stečena imunost.
IMUNOLOŠKO PAMĆENJE, v. imuna
memorija.
IMUNOSNI (imunološki) SUSTAV, osigurava tijelu imunitet. Čine ga imunosna
tkiva i organi: timus, koštana moždina,
slezena i limni čvorovi, te stanice u funkciji obrane tijela od infekcije: fagociti
(mikrofagi i makrofagi) i limfociti. Imunosna tkiva i organe djelimo na središnje
(imaju prvu ulogu u proizvodnji i raseljavanju stanica značajnih za obranu tijela; to
su timus i koštana moždina) i periferne
(razvili su se pod kontrolom primarnih
organa; to su slezena, limfni čvorovi te
limfatičko tkivo) organe.
IMUNOST, v. imunitet.
IMUNOTOKSIČNI OTROVI, otrovi
koji dovode do slabljenja imunološke reakcije na različite mikrobe (npr. lijekovi,
pesticidi).
INDUCIRANE MUTACIJE, v. mutacije.
INDUSTRIJSKI MELANIZAM, vrsta
prirodnog odabira gdje se povećava broj
tamnih organizama (npr. leptira brezove
grbe) u industrijskim područjima. Otkriveno je da su glavnu ulogu u povećanju
postotka tamnih leptira imale mutacije i
predatori. Svijetle oblike leptira ptice lakše
uočavaju na tamnoj podlozi i uzimaju ih za
hranu, pa se brojnost tamnih oblika povećava.
IN VITRO FERTILIZACIJA (izvantjelesna oplodnja), oplodnja jajne stanice u
laboratorijskim uvjetima izvan tijela žene.
Primjenjuje se u liječenju bračne neplodnosti.
INFARKT SRČANI, odumiranje dijela
srčanog mišića zbog neprokrvljenosti koja
može nastupiti ako se smanji ili obustavi
protok krvi kroz koronarne arterije, v.
tromboza i ateroskleroza. Glavni simptom
srčanog infarkta je jaka bol u sredini
prsnog koša koja se širi u područje vrata,
čeljusti i prvenstveno u lijevu ruku.
INFLUENCA, v. gripa.
INKRUSTACIJA (lat. in = u, crusta =
kora), proces fosilizacije pri kojemu se na
površini organizama istaloži mineralna
tvar i tako sačuva vanjski oblik organizma.
INSEKTICIDI, kemijska sredstva protiv
kukaca nametnika i štetnika.
INSPIRACIJSKO SREDIŠTE, nalazi se
u produženoj moždini. U njemu se stvara
osnovni ritam disanja, a ostvaruje se slanjem spontano nastalih električnih impulsa
do ošita i ostalih inspiracijskih mišića.
INTERFAZA, razdoblje u životu stanice
između dviju jezgrinih dioba. U različitih
vrsta stanica traje različito. Dijelimo je na
tri faze: G1, S, G2 i G0. G1-faza (od engl.
gap = prekid, jaz) karakterizirana je sintetiziranjem RNA i bjelančevina u stanici što
znači da stanica raste i da se njezin volumen povećava. Traje najdulje. S-faza (od
engl. synthesis = sinteza) karakterizirana je
udvostručavanjem DNA što je osnova za
udvostručenje svakog pojedinog kromosoma. G2-faza je (najkraće) razdoblje kada se
stanica priprema za diobu. U G0-fazi su
stanice koje se ne dijele, već obavljaju
određenu funkciju.
61
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
INTERFERONI, bjelančevinaste tvari
koje stvara imuni sustav. Sprečavaju razmnožavanje virusa u organizmu.
INTERSTICIJSKE STANICE (Leydigove stanice), specijalizirane stanice sjemenika koje leže između sjemenih kanalića. One luče spolne hormone, tj. imaju
endokrinu ulogu.
INTRACELULARNA (unutarstanična )
PROBAVA, hranjive se tvari probavljaju
u probavnim vakuolama praživotinja, isp.
INVERZIJA, kromosomska promijena,
obrnuti poredak gena jednog kromosomskog segmenta.
INZULIN, hormon kojega izlučuje gušterača, a pomaže pri transportu glukoze iz
krvi u stanice. Tako omogućuje oksidativnu razgradnju ili pospremanje glukoze u
glikogen, osobito u stanicama jetre i u
mišićima. Rezultat djelovanja inzulina je
sniženje razine glukoze u krvi. Smanjeno
izlučivanje inzulina ili potpuni prestanak
izlučivanja zbog oštećenja gušterače uzrokuje šećernu bolest (dijabetes).
IVANOVSKI, D.J., ruski znanstvenik koji je istražujući mozaičnu bolest duhana
1892. god. prvi upozorio na postojanje
virusa.
IZDANAK, stabljika s listovima u kopnenih biljaka.
IZMJENA GENERACIJA, izmjena haploidne i diploidne generacije u biljaka.
IZOLACIJA (tal. isolare = odijeliti, osamiti), odijeljenost među životnim skupinama biljaka ili životinja, tj. među populacijama ili dijelovima populacija raznih vrsta
tako da se međusobno ne dodiruju (geografska ili prostorna izolacija) ili se ne
miješaju zbog npr. ekoloških, etoloških ili
spolnih (morfoloških, mehaničkih) izola-
62
cijskih mehanizama. Izolacija predstavlja
jednu od pokretačkih sila evolucije.
IZOLACIJSKI MEHANIZMI, mehanizmi očuvanja genoma pojedinih vrsta, tj.
ograničenje izmjene gena između jedinki
zasebnih populacija. Na taj se način zaštićuje genetička cjelovitost vrste. Izolacijski
mehanizmi se dijele na vanjske ili mehanizme prije parenja i unutarnje ili mehanizme poslije parenja.
IZOLEUCIN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
IZOSPORE (grč. isos = isti, jednak), međusobno jednake nespolne rasplodne stanice (spore). Nalazimo ih kod npr. paprati i
preslica.
IZOTONIČNA OTOPINA je otopina
koja ima isti osmotski tlak kao stanična
tekućina, odnosno krvna plazma kada su
koncentracije njihovih otopljenih tvari
normalne. Ako živu stanicu stavimo u
izotoničnu otopinu voda neće osmozom ni
ulaziti u nju ni izlaziti iz nje.
IZVANSTANIČNA TEKUĆINA nalazi
se u tijelu izvan stanica. U ljudskom tijelu
je ima oko 15 litara. Glavni sastojci su
voda, natrijev kation (Na+) i kloridni ion
(Cl–). Ljudska izvanstanična tekućina ima
pH 7.4. Međustanična tekućina čini najveći dio izvanstanične tekućine, oko 13
litara. Ostatak je krvna plazma, žućkasta
tekućina koja se bitno ne razlikuje od međustanične tekućine osim što plazma sadrži veću količinu specifičnih bjelančevina
albumina, globulina i fibrinogena koje
imaju značajnu ulogu u raznolikoj funkciji
krvi. Krvna plazma zajedno s krvnim stanicama čini punu krv.
IZVANTJELESNA OPLODNJA, v. in
vitro fertilizacija.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
J
do 900 cm3 i imao je gotovo uspravan hod.
Ime je dobio po svom nalazištu, otoku
Javi.
JAJAŠCE, v. jajna stanica.
JEDNODOMNE BILJKE, v. cvijet.
JAJE, v. jajna stanica.
JEDNOOTVORI, najprimitivniji današnji sisavci.To su jedini sisavci koji nesu
jaja i imaju nečisnicu koja se otvara van
jednim otvorom (ime!). Iz mliječnih polja
na trbuhu izlazi mlijeko koje mladi ližu.
Žive u Australiji. Najpoznatija je vrsta
čudnovati kljunaš.
JAJNA STANICA (jajašce, jaje), ženska
spolna rasplodna stanica ili ženska gameta
koja se redovito razlikuje od muške po
tome što je veća i nepokretna. Nalazimo je
i u biljaka i životinja. U žena, jajna stanica
se razvija i sazrijeva u jajniku (ovariju)
unutar Graafovog folikula.
JAJNICI (ovariji), ženski spolni organi ili
žlijezde višestaničnih životinja u kojima se
razvijaju ženske spolne stanice. U žena su
to parni organi koji leže s lijeve i s desne
strane trbušne šupljine. Ovalnog su oblika,
čvrste građe, u odraslih žena veličine
badema mase između 10 i 20 g. Osim što
se u njima odvija proces stvaranja ženskih
spolnih stanica (oogeneza), imaju i endokrinu ulogu odnosno lučenje ženskih spolnih hormona (estrogen, progesteron).
JAJOVOD (tuba uterina), dio ženskog
spolnog sustava mnogih beskralježnjaka i
svih kralježnjaka. Izgleda poput cijevi ili
kanala. U žena je to parni organ čija je
uloga prihvaćanje jajne stanice iz trbušne
šupljine i provođenje do maternice. U njemu se u normalnim uvjetima zbiva oplodnja jajne stanice. Iz žljezdanih se stanica
luče sekreti koji hrane jajnu stanicu i zigotu te održavaju blagu lužnatost sredine.
JANSSEN, Z. nizozemski optičar koji je u
16.st. postavivši dvije leće na određenu
međusobnu udaljenost dobio povećanu
sliku promatranih predmeta.
JAVANSKI PRAČOVJEK (pitekantropus), jedan od izumrlih oblika čovjekovih
predaka koji se danas ubraja u vrstu
uspravnog pračovjeka (Homo erectus). Bio
je visine oko 145 cm s volumenom mozga
JEDNOSTAVNI ŠEĆERI, v. ugljikohidrati.
JEDNOSTRUKA MEMBRANA, tanka
ovojnica (7-10 nm) koja obavija stanicu,
ali i neke stanične organele: lizosome i endoplazmatsku mrežicu. Građena je od proteina i lipida pa se naziva i lipoproteinska
ovojnica. Osim jednostruke membrane u
eukariotskim stanicama se nalazi i dvostruka membrana koja obavija jezgru, mitohondrije i kloroplaste.
JEDNOSUPNICE, razred kritosjemenjača. Najčešće su porodice i njihovi predstavnici: trave (npr. pšenica, riža, kukuruz)
i ljiljani (npr. tulipan, razne vrste luka).
Osobine jednosupnica
Jedna supka u sjemenci;
Embrio lateralno (postrance) smješten u
sjemenci;
Žile u stabljici nepravilno raspoređene;
Žile zatvorene, tj. bez kambija;
Nemaju sekundarni rast u debljinu;
Nervatura lista prugasta, između žila
nema međusobno mrežasto povezanih
žilica;
Ocvijeće nerazlučeno u čašku i vijenčić;
Ocvijeće i prašnici većinom s 3 člana u
krugu.
JEDNJAK, mišićna cijev između ždrijela
i želuca, dio je probavila. Progutana hrana
putuje prema želucu, uzastopnim steza-
63
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
njem mišićne stijenke, peristaltikom. Na
početku želuca nalazi se prstenasti – kardijalni mišić (sfinkter), koji se opušta kako
bi propustio hranu u želudac odnosno steže
da bi spriječio povrat hrane u jednjak.
JEJUNUM, v. tanko crijevo.
JETRA, najveća žlijezda u tijelu. Teška je
oko 1,5 kg.. Jetra je ključni organ metabolizma i probave u organizmu, ali ima i
niz drugih uloga. Izgrađuje, razgrađuje i
pohranjuje ugljikohidrate, masti i bjelančevine; pretvara ih jedne u druge; stvara
činitelje zgrušavanja; uništava, inaktivira i
izlučuje štetne i nepotrebne tvari; izlučuje
žuč, proizvodi globuline pa igra važnu
ulogu u obrambenom sustavu organizma.
JEZGRA (stanična jezgra, nukleus, karion), najveći i najvažniji stanični organel
eukariotskih stanica jer sadrži informaciju
za sintezu proteina stanice, a ti proteini
određuju sve strukture i funkcije u stanici.
Za vrijeme interfaze ili razdoblja između
dvije diobe stanice u jezgri se nalazi: kromatin, jezgrin sok, jedna ili više jezgrica i
svi su skupa obavijeni jednom dvostrukom
membranom, tj. ovojnicom. U vrijeme diobe stanice (profaza mitoze, profaza I i II) u
jezgri nastaju posebne strukture – kromosomi, dok se jezgrica i jezgrina ovojnica
razgrađuju i gube. U čovjeka, jezgru nalazimo u svim stanicama osim u crvenim
krvnim stanicama ili eritrocitima.
JEZGRICA (nukleolus), stanična struktura koja se nalazi unutar jezgre. U njoj se
sintetiziraju ribosomska ribonukleinska
kiselina (rRNA).
JUŽNI PRAČOVJEK, v. australopitekus.
K
KALORIMETAR, sprava kojom se mjeri
energetska vrijednost hrane tzv. kalorimetrijska bomba. Osušeni (dehidrirani)
uzorak usitnjene hrane spaljuje se uz
prisutnost kisika (oksidira) do pepela. Toplina koja se oslobađa spaljivanjem uzorka
hrane preračunava se u Joule - J (džule)
osnovne jedinice za energiju.
KALUS, skupina nediferenciranih stanica
u biljaka koja nastaje pri ozljedama zeljastih i drvenastih biljaka. Neke se stanice kalusa diferenciraju i izgrade ono tkivo koje
je oštećeno ozljedom. Takav način zarašćivanja rana kalusom bitan je u postupcima
cijepljenja biljaka.
KALVINOV CIKLUS, v. reakcije u tami.
KAMBIJ, vrsta tvornog staničja u drvenastih biljaka; nalazi se između kore i drva
stabljike. Kambij omogućuje rast stabljike
u debljinu i sudjeluje u formiranju provodnih tkiva (floema i ksilema).
KANCEROGEN (karcinogen), tvar što
izaziva nastanak raka.
KAPILARNO KLUPKO BUBREGA, v.
glomerul.
KAPILARNOST, kod biljaka pojava dizanja vode u kapilari. Omogućena je svojstvima molekula vode: kohezije i adhezije.
KAPLAN, R. objavio matematički dokaz
abiotičkog nastanka prvih organizama.
KAPSIDA, proteinska ovojnica nukleinske kiseline kod virusa.
KARAKTERISTIČNE VRSTE u biocenozi, vrste koje su tamo zastupane s velikim postotkom stalnosti. One ne moraju
biti i dominantne vrste. Planinska je ševa
karakteristična u planinskim travnjacima,
ali je malobrojna pa nije dominantna.
64
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
KARAKTERISTIČNI FOSILI, v. provodni fosili.
KARBAAMINOHEMOGLOBIN, molekula hemoglobina koja prenosi vezani
ugljikov dioksid.
KARBON (lat. carbo = ugljen), ugljeno
doba, jedno od geoloških razdoblja nazvano po bogatim naslagama ugljena; započeo
je otprilike prije 275 milijuna godina i
trajao je 50 milijuna godina. U vrijeme
karbona vlažna i topla klima omogućila je
razvoj biljnog svijeta, posebno drvenastih
papratnjača od kojih je i nastala najveća
količina kamenog ugljena. U vrijeme karbona pojavljuju se prve golosjemenjače, a
od životinja prvi gmazovi.
KARBONIZACIJA, v. pougljenjivanje.
KARCINOGEN, v.kancerogen.
KARIOGAMIJA, kod gljiva, stapanje
muške i ženske jezgre u jednu jezgru.
KARIOKINEZA, podjela jezgre u vrijeme diobe stanice (mitoze, mejoze) koja
prethodi citokinezi, podjeli citoplazme.
KARION, v. jezgra.
KARIOTIP, citološki prikaz potpune kromosomske garniture (svih kromosoma) pojedine stanice nekog organizma. U svim
tjelesnim stanicama čovjeka nalazi se potpuna kromosomska garnitura (diploidna
garnitura) od 46 kromosoma koji su prema
dogovoru znanstvenika raspoređeni po
obliku i veličini i označeni brojkama. Autosomi ili nespolni kromosomi raspoređeni
su prema sličnosti u 22 para, a 1 par čine
spolni kromosomi. Parovi autosoma grupiraju se u 7 skupina na taj način da parovi
1,2 i 3 pripadaju A skupini, 4 i 5 B
skupini, 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 C skupini,
13, 14 i 15 D skupini, 16, 17 i 18 E
skupini, 19 i 20 F skupini, a 21 i 22 G
skupini. Upoznavanje kariotipa čovjeka
pomoglo je znanstvenicima da otkriju
mnoge genetski uvjetovane anomalije i
bolesti.
KARNIVORI, drugi naziv za mesojede.
KARNIVORNE (mesojedne) BILJKE,
biljke koje se povremeno hrane sitnim životinjama, najčešće kukcima (kukcojedne
ili insektivorne biljke) čijom probavom
dobivaju potrebne mineralne tvari, posebice dušik. Sve te biljke imaju posebne
žlijezde koje luče probavne enzime. Žive
na siromašnim tlima. To je npr: rosika.
KATABOLIZAM, skup kemijskih i biokemijskih procesa razgradnje većih molekula u manje jedinice.
KATADROMNE SELICE, ribe koje žive u slatkoj vodi, a radi mriještenja zalaze
u more, npr. jegulje, isp. selidbe riba.
KATALAZA, enzim koji ubrzava razgradnju vodikovog peroksida, štetnog spoja
koji nastaje u stanici prilikom metabolizma masti.
KATALIZA, kemijska reakcija ubrzana
utjecajem (bio)katalizatora (enzima).
KEMIJSKA ENERGIJA, energija pohranjena u kemijskim vezama različitih kemijskih spojeva. Za sve životne aktivnosti
i biljne i životinjske stanice potrebna je
energija. Stanica do te energije dolazi
razgradnjom energetski bogatih organskih
spojeva u procesu staničnog disanja. S
druge strane, formirajući kemijske spojeve
bogate energijom, stanica u stvari pohranjuje višak energije koji se javlja u procesima staničnog disanja. Kemijski procesi
kojima se formiraju i kojima se razgrađuju
energetski bogati spojevi su procesi oksidacije i redukcije.
KEMOAUTOTROFI, organizmi koji
energiju potrebnu za život dobivaju od
kemijskih reakcija, oksidacijom anorgan-
65
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
skih tvari: amonijaka, sumpornih spojeva,
željezovih iona, mangana i dr. Kemoautotrofni organizmi su prokarioti, npr.
nitrificirajuće bakterije, isp.
KEMOFOSILI, najstariji oblik fosila kemijskog podrijetla.
KEMONASTIJE, v. nastije.
KEMOSENZITIVNO PODRUČJE, dopunsko respiracijsko središte koje se nalazi
u produženoj moždini i djeluje na inspiracijsko središte. To se područje aktivira
porastom razine ugljikovog dioksida u krvi
i šalje preko inspiracijskog središta dopunske impulse prema dišnim mišićima.
KEMOTAKSIJE, v. taksija.
KISELE KIŠE, padaline koje su zakiseljene zagađivačima atmosfere: sumpornim
dioksidom, dušikovim oksidom, ugljikovim dioksidom i ugljikovim monoksidom.
Ti se plinovi otapaju u vodi kiša i pod
utjecejem Sunčeva svjetla i atmosferskog
kisika nastaju kiseline. Kisele kiše djeluju
štetno na sve ekosustave.
KISIK, O2, kemijski element, neophodan
za život svih organizama (isp. elementarni
sastav). Organizmi ga troše u procesu disanja, o oslobađa se procesom fotosinteze.
Smatra se da je sav kisik u atmosferi
nastao kao rezultat fotosintetske aktivnosti
zelenih biljaka. Najveće količine kisika
potječu od velikog broja fitoplanktonskih
organizama mora i oceana.
KEMOTERAPIJA, v. citostatici.
KISTAC, v. penicilijum.
KEMOTROPIZAM, v. tropizmi
KIŠNA ALGA, v. zelene alge.
KERATIN, strukturalna bjelančevina koja
izgrađuje npr. kosu, nokte i perje. Ta je
svestrana bjelančevina lagana, savitljiva i
jaka. Stijenka spore gljive sluznjače također je od keratina.
KEROGEN, netopljive organske tvari koje nastaju u stijenama u obliku kemofosila.
KINESKI PRAČOVJEK (sinantropus),
jedan od izumrlih oblika čovjekovih predaka koji se smatra pripadnikom vrste
uspravnog čovjeka (Homo erectus). Naziv
je dobio po nalazištu, Kini. Starost nalaza
iznosi 300 do 500 tisuća godina što znači
da datira iz perioda srednjeg kvartara,
pleistocena. Volumen mozga iznosio mu je
oko 1000 cm3, poznavao je vatru i koristio
primitivno kameno oruđe.
KINETIČKI APARAT, v. pelikula.
KINETODEZMA, v. pelikula.
KINETOSOM (grč. kinein = pokretati,
soma = tijelo), v. pelikula.
66
KITOVI, skupina sisavaca prilagođenih
životu u moru. Pripadaju najvećim životinjama u biosferi. Prednji su se udovi
preobrazili u peraje. Udišu kisik iz zraka.
Rađaju žive mlade koji sišu. Zameci imaju
dlačice koje se kod odraslih izgube. Ispod
kože imaju debeli sloj masnoće. Kitovi se
dijele na zubane i usane. Kitovi usani filtriraju vodu kroz usi (rožnate ploče) i hrane se planktonom. Kitovi zubani se hrane
ribom i drugim životinjama. Poznatiji su:
ulješura, pliskavica, delfin i plavetni kit.
KLAMIDOMONAS, v. zelene alge.
KLICA (embrio), dio sjemenke koji se
razvija nizom mitoza iz oplođene jajne
stanice (zigote). U ranom stadiju klica ima
oblik kugle. Zrela klica sastoji se od korijenka, pupoljka i supki. Iz tih će se dijelova klijanjem formirati mlada biljka.
KLIMAKTERIJ, razdoblje u životu čovjeka u kojem se događaju različite fiziološke i psihičke promjene koje su rezultat
hormonskih promjena u organizmu. U mu-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
škaraca započinje obično između pedesete
i šezdesete godine života smanjenjem
lučenja hormona testosterona zbog čega se
postupno smanjuje i spermatogeneza. U
žena se obično javlja u dobi od četrdeset i
pete do pedesete godine života, a karakterizira ga smanjeno lučenje hormona
estrogena i progesterona, nepravilni menstruacijski ciklusi te njihov konačan izostanak, napadaji vrućine, razdražljivost,
umor i tjeskoba.
KLITELUM, v. maločetinaši.
KLOAKA, v. nečisnica.
KLON, skupina genetički jednakih stanica
ili organizama nastalih mitozom od jedne
stanice ili zajedničkog podrijetla tj. nastalih nespolnim i vegetativnim razmnožavanjem te partenogenezom i apomiksijom.
Isp. svojta.
KLONIRANJE, proizvodnja klonova, isp.
KLORIDNA KISELINA (HCl), luče ju
obložne stanice u sluznici želuca podražene progutanom hranom, autonomnim parasimpatičkim živčanim sustavom (i živac
vagus) te probavnim hormonom gastrinom. Kiselina je važna za aktiviranje pepsina, isp.
KLOROFIL, kemijski spoj, navažniji biljni pigment za apsorpciju svjetlosne energije u procesu fotosinteze. U stanici se nalazi uz druge pigmente u grana tilakoidnim
membranama kloroplasta. Postoje klorofili
a i b. Zelene su boje.
KLOROPLAST, stanični organel, pripada skupini organela (plastida) koji sadrže
pigmente. Nalazi se samo u biljnim stanicama eukariota. Obavijen je dvostrukom
membranom, a unutarnjost mu je ispunjena otopinom koja se zove stroma. U stromi
se nalaze: DNA, RNA, ribosomi, supstrati
i enzimi koji su potrebni za odvijanje
fotosinteze. Unutarnjost kloroplasta je po-
dijeljena membranama na plosnate vrećice
- tilakoide. Mjesta gdje su te membrane
gusto raspoređene u više ili manje visoke
stupce zovu se grana-tilakoide, a mjesta
gdje su rjeđe raspoređene zovu se stromatilakoide. U membranama tilakoida nalaze
se molekule klorofila, pigmenta koji je
neophodan za odvijanje fotosinteze.
Kloroplasti i mitohondriji su specifični
stanični organeli po tome što sadrže
vlastitu DNA i vlastite ribosome, a mogu
se dijeliti neovisno o diobi stanice.
KLJEŠTARI, životinje iz skupine člankonožaca, isp. Većina ih živi na kopnu. Pripadaju im paučnjaci: pauci, grinje, štipavci
ili škorpioni i dr. Tijelo je podijeljeno na
glavopršnjak (prosoma) i zadak (opistoma). Nemaju ticala. Uz usta imaju kliješta
ili helicere. Plijen savladavaju otrovnim
žlijezdama. Probavu počinju izvan organizma ispuštanjem probavnih sokova u plijen, a zatim ga isisavaju.
KLJUNAŠI, v. jednootvori.
KNIDOCITI, v. žarne stanice.
KOACERVATI, koloidne kapljice s opnama koje nastaju ako se određeni organski spojevi otapaju u vodi uz dodatak
različitih soli. Imaju sposobnost rasta i
izmjenjivanja tvari s okolišem pa time
pokazuju sličnosti s protoplazmom. Sintetizirao ih je ruski biokemičar Oparin prikazavši time jedan od mogućih stupnjeva
evolucije žive tvari.
KOCH, R., (1843. – 1910.), njemački bakteriolog koji je identificirao bacil koji uzrokuje tuberkulozu. Zajedno s Pasteurom
smatra se osnivačem eksperimentalne bakteriologije.
KOD, v. kodon
KODOMINANTNOST, status kada oba
alela istoga gena u heterozigotu daju jednaku izražajnost, tj. zajedničku dominan-
67
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
tnost, npr. krvnu grupu AB određuju aleli
A + B.
životne funkcije. Oblikom mogu biti nitaste, pločaste ili kuglaste.
KODON (kod), slijed triju nukleotida na
molekuli mRNA koji određuje položaj
određene aminokiseline pri sintezi proteina
(isp. genetička uputa).
KOLONIJALNA TEORIJA O POSTANKU METAZOA, v. hipoteze o postanku mnogostaničnih životinja.
KOHEZIJA, privlačna sila između molekula ili atoma iste tvari. Međusobna privlačnost molekula vode je važna za uzlazni
tok vode u biljci. Dipolarne molekule vode
su povezane slabim vodikovim vezama.
KOKI, bakterije kuglastog oblika. Dolaze
pojedinačno (monokoki), u paru (diplokoki), u nizovima (streptokoki), u grozdastim
nakupinama (stafilokoki) i dr. Neke od
ovih bakterija uzročnici su teških bolesti.
KOKON, v.maločetinaši i paučnjaci.
KOLECISTOKININ, probavni hormon
koji se luči iz stanica sluznice dvanaesnika
kada je prisutna masna hrana u dvanaesniku. Hormon se apsorbira iz crijeva u krv,
krvlju dospijeva do jetre odnosno žučnog
mjehura koji se pod utjecajem kolecistokinina steže, te protiskuje nakupljenu žuč
žučnim vodovima u dvanaesnik.
KOLENHIM, v. potporno staničje.
KOLESTEROL, organski spoj iz skupine
steroida (isp.). Nalazi se u membranama
životinjskih stanica, u živčanom tkivu i
krvnoj plazmi. Značajan je i kao ishodišna
molekula u sintezi nekih hormona.
KOLOIDNE OTOPINE, otopine koje sadrže otopljene tvari čiji je promjer čestica
između 1 i 100 nm. Takve čestice nazivamo koloidnim česticama. Stanična otopina
je koloidna otopina čije su koloidne čestice
molekule proteina, nukleinskih kiselina,
itd.
KOLONIJA, nakupine jednostaničnih organizama među kojima nema podjele rada,
već svaka stanica samostalno obavlja sve
68
KOLUTIĆAVCI (Annelida), bezkralješnjaci iz skupine mnogokolutićavaca. Najviše ih živi u moru, a manje u kopnenim
vodama ili na vlažnim staništima. Prema
tjelesnoj građi dijele se u tri skupine:
mnogočetinaši, maločetinaši i pijavice.
Tijelo im je ravnomjerno kolutićavo. U
svakom se kolutiću ponavljaju isti organi.
Na površini je kutikula i jednoslojni epiderm bogat žljezdanim i osjetnim stanicama. Pokreću se stezanjem prstenastih i
uzdužnih mišića. Živčani sustav je ljestvičav. Vodeni kolutićavci dišu pomoću škrga, a kopneni (gujavica) površinom vlažne
kože. Optjecajni sustav je zatvoren. U krvi
se nalazi hemoglobin. Za izlučivanje imaju
po jedan par metanefridija u svakom
kolutiću. Morski su kolutićavci razdvojena
spola i razvijaju se preko ličinke trohofora.
Slatkovodni i kopneni kolitićavci su dvospolci.
KOLJENO, v. filogenetski sustav.
KOMENZALIZAM, v. simbioza.
KOMPETICIJA (nadmetanje), suparništvo u istom okolišu među prekobrojnim
jedinkama za hranom, životnim skloništem
ili/i spolnim partnerom. Kompeticija je
najjači biotički čimbenik unutar jedinki iste
vrste (intraspecijska kompeticija). Nadmetanje je često i među jedinkama različitih
vrsta (interspecijska kompeticija).
KOMPLEMENTARNE BAZE, odgovarajuće dušične baze koje u molekuli DNA
dolaze uvijek jedna nasuprot drugoj. Nasuprot jedne purinske baze iz jednog polinukleotidnog lanca dolazi pirimidinska baza
drugog polinukleotidnog lanca. Tako nasu-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
prot adenina uvijek stoji timin, a nasuprot
gvanina citozin i time čine komplementarne parove AT i GC. Po principu komplementarnosti sintetizira se i molekula
RNA na matičnoj polumolekuli (jednom
lancu) DNA, ali se pri tome u molekulu
RNA umjesto timina uvijek ugrađuje uracil. Taj se proces naziva prepisivanje
(transkripcija) DNA u RNA.
Komplementarne baze
Purinske
Pirimidinske
Simbol
adenin
timin
A-T
gvanin
citozin
G-C
KONTRAKTILNA VAKUOLA, v. stežljivi mjehurić.
KONVERGENCIJA, pojava morfološke
sličnosti filogenetski, tj. srodstveno udaljenih grupa organizama, isp. konvergentna
evolucija.
KONVERGENTNA EVOLUCIJA, pojava kada pripadnici različitih skupina
organizama u evoluciji steknu slične specijalne prilagodbe za život u određenim
uvjetima, kao npr. ribe i pliskavica.
KONZERVIRANJE (lat. conservatio =
čuvanje), proces nastajanja fosila isušivanjem, smrzavanjem ili čuvanjem u smoli.
U pustinjskoj su se klimi organizmi isušivali i mumificirali. U ledu i smrznutoj
zemlji (Sibir, Aljaska) nađeni su ostaci
mamuta. Manji su se organizmi, primjerice
kukci, očuvali u jantaru, upavši u smolu
crnogorice koja se skrutnula.
KONZUMENTI, potrošači (isp.) hrane u
prirodi, životinje.
Pojednostavljeni prikaz sinteze
RNA prema kalupu jednog lanca DNA:
Komplementarne baze
Purinske
Pirimidinske
Simbol
adenin
uracil
A-U
gvanin
citozin
G-C
KOMPOSTIRANJE, proizvodnja komposta iz organskog otpada truljenjem uz
pomoć bakterija razlagača.
KONJUGACIJA (lat. coniunctio = spajanje), način “spolnog razmnožavanja” u
nekih bakterija, alga i praživotinja (v. trepetljikaši), tj. izmjena genetičkog materijala sadržanog u mikronukleusu. Proces
konjugacije započinje spajanjem dvije jedinke i stvaranjem citoplazmatskog mostića. Tako spojene jedinke nazivaju se konjuganti. U svakoj se jedinki mikronukleus
podijeli 3 puta. Jedna od dioba je mejotička. Od svih 8 nastalih mikronukleusa
ostaju samo 2; drugi se razgrade i nestaju.
Od 2 haploidne jezgrice koje su ostale
jedna je pokretna ili migrirajuća jezgrica, a
druga nepokretna ili stacionarna. Migrirajući mikronukleus iz svakog konjuganta
preko citoplazmatskog mosta prelazi u
suprotnu jedinku. Spoji se sa stacionarnom
jezgrom u zigotu. Tako se između dvije
jedinke izmijeni nasljedna tvar. Nakon
KONIDIOSPORE, v. penicilijum.
69
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
toga se jedinke razdvoje i tada se nazivaju
egzokonjuganti.
KONJUGANTI, v. konjugacija.
KOPITARI NEPARNOPRSTAŠI, veliki
biljojedi iz skupine sisavaca. Na nogama
imaju 1 ili 3 prsta obložena rožnatim
kopitom. Kopita su građena od keratina.
Srednji je prst najjači i nosi masu čitavog
tijela. Poznatiji su npr. konj, magarac,
zebra i nosorog.
KOPITARI PARNOPRSTAŠI (papkari),
biljojedi iz skupine sisavaca. Obično hodaju na 2 prsta: treći i četvrti su veći od
ostalih i nose čitavo tijelo. Dijele se na
nepreživače (svinje i vodenkonji) i preživače (deve, jeleni, žirafe, antilope, koze,
ovce, bivoli). Preživači žive u stadima. U
zubalu nemaju gornjih sjekutića ni očnjaka. Želudac im je prilagođen na preživanje. Mnogi imaju rogovlje.
KOPLJAČA, v. svitkoglavci.
KOPRIVNJAČA, (urtikarija), oblik alergijske reakcije koji se javlja kao preosjetljivost na neke vrste hrane (maline, jagode,
sir, rakovi), ali može biti izazvana i fizičkim faktorima, npr. hladnoćom i toplinom kao i ujedima i ubodima insekata.
Pojavljuje se kao mali crvenkasti otoci na
koži koji svrbe.
KORA, kožno staničje odrvenjelih biljnih
organa, višegodišnje stabljike i višegodišnjeg korijena.
KORALJI, životinje iz skupine žarnjaka.
Žive u morima, pojedinačno ili u zadrugama. Svi su polipi. Većina ima čvrsti
vanjski i unutarnji kostur od kalcijeva
karbonata. Stvaraju koraljne grebene i
otoke - atole. U Jadranskom moru poznati
su crveni koralj, crvena moruzgva i smeđa
vlasulja.
70
KORIJEN, jedan od tri temeljna organa
kopnenih biljaka. Učvršćuje izdanak, opskrbljuje biljku vodom i mineralima koje
upija korijenovim dlačicama. Razlikujemo: pravi korijen koji se razvija iz klicinog korijenka, a imaju ga sve golosjemenjače i dvosupnice, tj. sve biljke koje rastu
i u debljinu; čupavo (pridošlo, adventivno)
korijenje u papratnjača i jednosupnica
izrasta naknadno jer njihov korijen ubrzo
propada zbog nemogućnosti rasta u debljinu. Raste u dužinu uz pomoć tvornog
staničja na svome vrhu. Nježno tvorno
staničje štiti korijenova kapa, sloj obamrlih
stanica omogućujući tako prodor korijena i
u tvrda tla.
KORIJENOV TLAK (tlak korijena), pozitivan hidrostatski tlak koji vodu iz korijena tjera prema gore. Iznosi približno
0.1 MPa i važan je za dizanje vode u biljci,
do otprilike 1 m, posebno u proljeće prije
listanja. Temelji se na procesu aktivnog
izlučivanja vode i tvari stanica endoderma
u provodne žile ksilema.
KORIJENOVA KAPA, v. korijen.
KORIJENSKI GOMOLJIĆI (noduli),
nabreknuća (kvržice) na korijenu mahunarki. Građeni su od biljnih stanica u kojima se nalaze simbiotske dušikove bakterije (u obliku bakteroida) koje obavljaju
fiksaciju dušika iz zraka.
KORJENONOŠCI (sluzavci), praživotinje koje se kreću uz pomoć pseudopodija.
Većina ih živi u moru: krednjaci, sunašca i
zrakaši. Na površini protoplazme izlučuju
ljušturicu od vapnenca ili silicija. Odumiranjem organizama ljušturice se talože na
morsko dno tvoreći debele naslage. Poznati su numulitski vapnenci nastali taloženjem ljušturica krednjaka numulita. U kopnenim vodama živi ameba, npr. Amoeba
proteus. Površinu tijela pokriva joj dvoslojna lipoproteinska stanična membrana.
Hranu može uzimati cijelom površinom
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
tijela, procesom endocitoze. Disanje je aerobno, a plinovi prolaze procesom difuzije
kroz membranu. Suvišnu tekućinu izbacuje pomoću stežljivih mjehurića (kontraktilne vakuole). Razmnožava se običnim dvojnim ili binarnim dijeljenjem. Nametničke
amebe žive u unutarnjim organima životinja i čovjeka, kao npr. srdoboljna ameba.
KORMUS (cormus, stablo), biljno tijelo
koje ima razvijene osnovne prehrambene
(vegetativne) organe: korijen, stabljiku i
list. Sve biljke s razvijenim kormusom
zovemo stablašice ili Cormophyta, a danas
im pripadaju papratnjače i sjemenjače.
Među stablašicama posebno mjesto imaju i
mahovine koje osim obilježja stablašica
nose i obilježja steljnjača ili Talophyta.
One nemaju korijen, niti su im u potpunosti razvijeni stabljika i listovi.
KORNJAČE, skupina gmazova s oklopom na kojem se nalaze otvori za noge i
glavu. Oklop je nastao stapanjem kožnog i
unutarnjeg kostura. Najrazvijeniji je mišić
za uvlačenje glave. U ustima nemaju zube,
nego su im čeljusti pokrivene rožnatim
pločicama. U uhu imaju bubnjić. Danas živi oko 250 vrsta. Poznatije kornjače naših
krajeva: barska kornjača, obična čančara u
Dalmaciji i na otocima, a u Jadranu je
česta glavata želva. Kod vrsta koje žive u
vodi noge su se modificirale u peraje, a
ženke izlaze na kopno samo da izlegu jaja.
KORONARNA SKLEROZA, taloženje
masnih naslaga (aterona) u koronarnim
arterijama što smanjuje protok krvi pa je
srčani mišić slabije opskrbljen kisikom i
hranidbenim tvarima.
KORONARNE ARTERIJE, srčane arterije, v. krvotok srčanog mišića.
KORTIKOSTEROIDI (kortikosteroidni
hormoni), hormoni koje izlučuje kora
nadbubrežne žlijezde. Najznačajniji kortikosteroidi su glukokortikoidi (kortizon,
kortikosteron) koji reguliraju promet ugljikohidrata i mineralokortikoidi (aldosteron) koji reuguliraju promet iona u
organizmu. Izlučivanje kortikosteroida je
pod kontrolom adenokortikotropnih hormona (ACTH) iz adenohipofize.
KORTIZON (kortizol), glukokortikoidni
hormon koji se oslobađa u stresu pospješujući opći metabolizam, isp. kortikosteroidi.
KOST, najčvršći dio kostura. Izvana je
obavijena pokosnicom (periost). Građena
je od koštanog tkiva: vanjskog kompaktnog i središnjeg spužvastog sloja. Osnovna jedinica je osteon, isp. Na dugim
kostima razlikujemo dva kraja ili epifize i
srednji dio dijafizu koja je ispunjena do
spolne zrelosti crvenom koštanom moždinom. Nakon spolne zrelosti koštana moždina se u dugim kostima zamjenjuje masnim tkivom. Kosti sadržavaju oko 70 posto
anorganskih tvari (kalcija, fosfora i dr.) i
oko 30 posto organskih tvari (osein). Rast
kostiju omogućuju koštane stanice – osteoblasti. U kostima se nalaze i stanice koje
razgrađuju koštanu tvar - osteoklasti.
KOSTUR, potporanj tijela koji mu daje
čvrstoću, oblik i omogućuje kretanje, dajući oslonac mišićima. Razlikujemo vanjski
(egzoskelet) i unutarnji (endoskelet) kostur. Egzoskelet i zaštićuje organizam, kao
npr. kod mekušaca i člankonožaca. Kralježnjaci imaju endoskelet. Kostur čovjeka
ima oko 208 kostiju. Sastoji se od kosti,
hrskavice i ligamenata.
KOŠTANA MOŽDINA, tkivo koje ispunjava moždinsku šupljinu kosti i prostore
među gredicama spužvastog koštanog tkiva. Razlikujemo crvenu, žutu i želatinoznu
moždinu. U crvenoj moždini nastaju eritrociti, megakariociti (trombociti) i leukociti granulociti.
KOŠTANE STANICE (osteociti), stanice
ovalnog oblika koje izgrađuju koštano
71
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
tkivo. Izlučuju krutu međustaničnu tvar
koja se sastoji od organskog (protein
osein) i anorganskog (minerali, najčešće
kalcijev fosfat i kalcijev karbonat) dijela.
KOŠTUNJAČE, najbrojnija skupina riba
(isp.). Imaju koštani kostur. Ljuske na koži
su okruglaste (cikloidne) i češljaste (ktenoidne), ali ima vrsta i s golom kožom. Škrge
su pokrivene škržnim poklopcem. Nemaju
zavojiti zalistak u crijevu. Imaju plivaći
mjehur. Oplodnja je vanjska. Razmnožavaju se jajima. Poznatije su koštunjače u
kopnenim vodama: šaran, štuka, som,
pastrva, grgeč, klen. Od morskih riba u
Jadranu žive: skuša, srdela; zubatac, oslić,
kovač, list i dr.
KOTILEDONI, v. list.
KOŽA, vrsta epitelnog ili pokrovnog tkiva, organ koji pokriva vanjsku površinu
tijela čovjeka i životinja. Njena osnovna
uloga je zaštititi organizam od negativnih
učinaka okoliša. Važna je u održavanju
stalne tjelesne temperature kod homeotermnih životinja, u odstranjivanju štetnih
produkata tvarne izmjene iz tijela, u primanju vanjskih podražaja pomoću osjetilnih tjelešaca, u izmjeni plinova i dr. Koža
kralježnjaka građena je od više slojeva koji
izgrađuju površinski dio, pousminu ili epidermu i unutarnji dio, usminu ili dermu.
Može sadržavati žlijezde znojnice i lojnice, krvne i limfne žile, različita osjetilna
tjelešca, ogranke živaca i masne stanice. U
riba je pokrivena ljuskama, u vodozemaca
je gola, u gmazova je pokrivena ljuskama
ili pločama, u ptica perjem, a u sisavaca
dlakom.
KOŽNO STANIČJE, ima prije svega zaštitnu ulogu, a omogućuje izmjenu plinova
između biljke i okoliša. Tri su vrste kožnog staničja: epiderma, rizoderma i kora.
KRALJEŽNICA (columna vertebralis),
glavni potporanj tijela svih kralježnjaka,
72
sastavljen od većeg broja kralježaka.
Formira se u tijeku embrionalnog razvoja
kralježnjaka oko svitka, a nastaje od
zametnog listića mezoderma kao i sve
ostale kosti.
KRALJEŽNIČKI ŽIVCI, v. moždinski
živci.
KRALJEŽNJACI (Vertebrata), skupina
životinja čije tijelo podupire kralježnica.
Pripadaju lubanjcima iz koljena svitkovci,
isp. Potkoljeno kralježnjaka sadrži oko
40000 vrsta. Rasprostranjeni su u vodi i na
kopnu. Dijele se na kružnouste, ribe, vodozemce, gmazove, ptice i sisavce. Prvi kralježnjaci pojavili su se početkom paleozoika.
KRAPINSKI PRAČOVJEK, izumrli čovjekov predak čiji su nalazi pronađeni u
jednoj poluspilji u Krapini (Hrvatsko Zagorje). Bio je relativno niskog rasta (do
160 cm) s jakim nadočnim lukovima i
izbočenim čeljustima bez izrazite brade.
Živio je u većim skupinama, bavio se
lovom, hranio se mesom divljih životinja,
a koristio je kameno oruđe i vatru. Starost
tih nalaza procjenjuje se na 70 tisuća godina. Pripada tipu neandertalskog pračovjeka
koji se danas smatra samo jednom od izumrlih vrsta umnog čovjeka (Homo sapiens).
KRATKOVIDNOST (miopija), poremećaj vida u kojem je očna jabučica izdužena, te se zrake svjetla pri akomodaciji oka
na daleke predmete lome već ispred mrežnice, u staklovini. Na mrežnicu pada neoštra slika. Kratkovidnost se ispravlja konkavnim lećama (negativna dioptrija).
KREBS, H. (1900. – 1981.), njemački
biokemičar, protumačio ciklus limunske
kiseline koji je nazvan i Krebsov ciklus.
KREBSOV CIKLUS (ciklus limunske kiseline), jedna od aerobnih faza stanične
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
respiracije ili staničnog disanja koja se odvija u mitohondrijima. Naziva se ciklusom
jer se sastoji od kružne serije biokemijskih
reakcija u kojima se pirogrožđana kiselina
razlaže na molekule ugljik(IV)-oksida i
atome vodika pri čemu se oslobodi energija za sintezu ATP-a.
KREDNJACI, v. korjenonošci.
KREMENA ZEMLJA, v. kremenjašice.
KREMENE BILJKE, v. acidofilne biljke
KREMENJAŠICE (Diatomeae), jednostanične alge s čvrstom, dvodijelnom, pravilno struktuiranom stijenkom uglavnom
(95 %) izgrađenom od kremena (SiO2). U
prošlosti su sudjelovale u izgradnji naslaga
zemlje koja se zove dijatomejska ili kremena zemlja. Veliki značaj imaju u primarnoj produkciji hrane. Produkti fotosinteze
su masna ulja i poneki polisaharid, nikada
škrob. Žive na čvrstoj (vlažnoj) podlozi ili
kao plankton slatkih voda i mora.
KRILAŠI, skupina kukaca koji imaju 1 ili
2 para krila ili su im nestala tijekom evolucije. Obuhvaća oko 30 različitih skupina.
Poznatije su skupine: vretenca (vilin konjic), vodencvjetovi, ravnokrilci (skakavci,
šturci, nakaznici, obolčari), žoharaši (bogomoljke, žohari, termiti), grizlice (uši,
tekuti), kornjaši (hruštevi, jelenci, strizibube, božje ovčice, potkornjaci), leptiri,
dvokrilci (muhe, komarci, obadi), buhe,
opnokrilci (ose, pčele, mravi, bumbari).
Zadružni kukci su: mravi, termiti, ose i
pčele.
KRIPTIČNA OBOJENOST, v. zaštitna
obojenost.
KRIPTORHIZAM, prirođena mana da se
sjemenici ne nalaze u mošnjama. Sjemenici nastaju u trbušnoj šupljini, odakle se dva
mjeseca prije rođenja spuste u mošnju djelovanjem fetalnog testosterona. U oko 5 %
muške djece jedan se testis (rjeđe oba)
zadržavaju u trbušnoj šupljini. Sjemenici
koji zaostanu najčešće zakržljaju, pa se
smanjuje rasplodna moć muškarca.
KRITIČNO RAZDOBLJE TAME, minimalno razdoblje tame koje zahtijevaju
biljke kratkog dana da bi mogle cvjetati.
Cvjetanje je prvenstveno određeno trajanjem razdoblja tame, v. biljke kratkog dana i biljke dugog dana
KRITOSJEMENJAČE, evolucijski naprednije sjemenjače. Prilagođene su životu
na svim područjima na Zemlji. Poznato je
više od 250 000 vrsta. Cvijet, plodnica i
plod su generativni organi svojstveni kritosjemenjačama. Sjemeni su zameci zatvoreni ("sakriveni") u plodnici. Plodnica se
razvija u cvijetu kao dio tučka. Prema broju supki razlikujemo jednosupnice i dvosupnice.
KRIŽANAC, (hibrid), potomak nastao
križanjem (hibridizacijom), isp. Ima osobine oba genetički različita roditelja (isp.
heterozigot).
KRIŽANJE (hibridizacija), proces miješanja nasljeđa dvaju različitih roditelja. U
biljnom svijetu križaju se različite sorte biljaka, a u životinjskom različite pasmine,
bilo prirodnim bilo umjetnim putem. Čovjek primjenjuje umjetno križanje da bi
dobio potomke koji imaju neka, za njega
potrebna i korisna svojstva.
KROKODILI, najrazvijeniji i najveći živi
gmazovi. Napredak se očituje u građi srca
gdje je klijetka gotovo potpuno podijeljena
na desnu i lijevu stranu. Krokodili su dugi
do 6 m. Masivno tijelo nose kratke noge.
Koža je pokrivena velikim rožnatim pločama. Žive u vodama tropskog i suptropskog
pojasa, a njihovi su preci živjeli na kopnu.
Svi su krokodili grabežljivci. Ne mogu
gutati plijen, već ga komadaju snažnim zubima smještenim u jako izbočenoj njušci.
Razvijena je briga za potomstvo. Poznatije
73
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
su vrste: nilski krokodil, gangeski gavijal,
misisipski aligator, obični kajman.
KROMANJONAC, v. Homo sapiens.
KROMATIDA, polovica udvostručenog
kromosoma. Izgrađena je od jedne molekule DNA i bjelančevina.
KROMATIN, mrežica vlakana koju čine
DNA i proteini, a nalazi se u jezgri eukariota u vrijeme interfaze. Razlikujemo dva
tipa kromatina:
1.
heterokromatin koji je građen od gusto zbijenih vlakana i obično se raspoređuje uz jezgrinu ovojnicu;
2.
eukromatin građen od vlakana rjeđe
raspoređenih nego u heterokromatinu.
U vrijeme diobe stanice iz kromatina se
formiraju posebne strukture, kromosomi.
KROMATSKA ADAPTACIJA, mogućnost organizama da mijenjaju boju i tako
koriste različite dijelove Sunčevog spektra.
KROMOMERA, v. kromosom.
KROMONEMA, v. kromosom.
KROMOPLASTI, stanični organeli, ubrajamo ih u skupinu organela čiji je zajednički naziv plastidi, isp. Sadrže biljna bojila, crvene karotene i žučkaste ksantofile.
Ne sadrže klorofil te nemaju sposobnost
fotosinteze. Kromoplasti daju boju mnogim cvjetovima (maćuhica, žuta perunika i
dr.), biljnim plodovima (rajčica, šipak) i
korijenu nekih biljaka (mrkva).
cifičan broj i građu kromosoma. Glavni
dio kromosoma je dvostruka nit (kromonema) sastavljena od molekula DNA, koja
je dijelom ravna a dijelom namotana oko
malih grudica bjelančevine (histona), koje
se nazivaju nukleosomi. Također se zamjećuju i jače obojena mjesta kromomere, te
utanjeno i neobojeno mjesto pričvrsnica
(centromera).
nukleosom
(s 8 histonskih
molekula)
DNA
spojnice
histona
Građa kromosoma: DNA nit (kromonema) dijelom omotana oko nukleosoma
KROMOSOMSKE KARTE, v. genetičke karte.
KROSINGOVER (crossing over), pojava
izmjene dijelova kromatida između dva
homologna kromosoma.
kromatide
KROMOSOMI S PETLJAMA, v. četkasti kromosomi.
KROMOSOMI, posebne strukture koje
postaju vidljive u jezgri eukariotskih stanica u vrijeme mejoze i mitoze. Građeni su
od DNA i bjelančevina. U njima su smješteni geni, tj. cjelokupna genetička informacija organizma. Svaka vrsta ima spe-
74
konjugirani
homologni
kromosomi
izmjena
dijelova
kromatida
odvajanje
kromosoma
profaza I
profaza I
anafaza I
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
Crossing over se zbiva za vrijeme diobe
stanice i to u profazi mejoze I, a značajan
je jer doprinosi genetičkoj raznolikosti rasplodnih stanica (gameta) koje će nastati diobom (isp. i oogeneza i spermatogeneza).
KRSTAŠICE, skupina zeljastih biljaka
dvosupnica čiji su mnogi pripadnici važne
gospodarske biljke. Cvjetovi imaju četiri
lapa i četiri unakrsne latice (ime!), šest
prašnika (četiri dulja i dva kraća) i plod
suhi pucavac, tzv. komušku ili komuščicu.
Kao povrće rabe se npr. različiti kultivari
kupusa: glavati kupus, kelj, cvjetača, koraba i rotkva, a za proizvodnju ulja uljena
repica. Korovna je biljka rusomača. Naš
endem velebitska degenija je također krstašica.
KRUŽENJE TVARI U PRIRODI počinje proizvodnjom hrane iz anorganskih
tvari (H2O, CO2, nitrati itd.) što rade
producenti. Proizvedenu hranu ne koriste
samo producenti za sebe, nego ih konzumenti troše jedući biljnu hranu. I producente (biljke) i konzumente (životinje) i
druge reducente nakon prestanka njihova
života razlažu reducenti (gljive i bakterije)
na anorganske tvari.
KRUŽNOUSTE (Cyclostomata), najprimitivnija skupina kralježnjaka i najstariji
lubanjci. Nazivaju se i bezčeljusti jer
nemaju izgrađenih čeljusti. Žive u moru ili
kopnenim vodama. Dijele se na paklare
(imaju leđnu i repnu peraju) i sljepulje
(imaju samo repnu peraju). Paraziti su na
ribama. Na hrskavičnoj lubanji nalaze se
okrugla i lijevkasta usta sa rožnatim "zubićima" ili kvržicama. Svitak imaju cijeli
život. Bočna pruga im služi kao ravnotežni
organ pri plivanju. Za izlučivanje imaju
prvi bubreg, isp. Razdvojena su spola. Iz
oplođenih se jaja razvija ličinka pokača.
KRV, jedna od tjelesnih tekućina, protječe
kroz srčano-žilni sustav; tekuće vezivno
tkivo. Ima važnu ulogu u izmjeni plinova,
prijenosu hranjivih i drugih tvari (hormona, vitamina itd), izlučivanju štetnih tvari,
održavanju tjelesne temperature, održanju
količine vode u tijelu, obrani tijela od
infekcija itd. Krv se sastoji od tekućeg
dijela - krvne plazme i triju osnovnih skupina krvnih stanica: eritrocita, leukocita i
trombocita. Ukupni volumen krvi u odrasle osobe je oko 5 litara.
KRVNA PLAZMA, tekući dio krvi. Žućkasta tekućina sastavljena od 90 % vode, 2
% anorganskih tvari (najviše iona natrija i
klora) i 8 % organskih spojeva (najviše
bjelančevina). Krvna plazma sadrži tri vrste bjelančevina: albumine, globuline i fibrinogene. Albumini i globulini sudjeluju u
prijenosu hormona, a posebna skupina globulina, tzv. γ-globulini ili imunoglobulini
imaju važnu ulogu u obrani organizma
protiv uzročnika bolesti. Fibrinogeni su
važni u procesima zgrušavanja krvi. Krvnu
plazmu kojoj je odstranjen fibrinogen nazivamo krvni serum. Isp. izvanstanična
tekućina.
KRVNA TJELEŠCA, dio krvi; zajednički naziv za krvne stanice i krvne pločice
ili trombocite. U krvne stanice spadaju
eritrociti ili crvene krvne stanice i leukociti
ili bijele krvne stanice.
KRVNE PLOČICE, v. trombociti
KRVNE SKUPINE, podjela krvi prema
bjelančevinama – antigenima koji se nalaze na membranama eritrocita. Prve antigene otkrio je 1900. godine austrijski
znanstvenik Karl Landsteiner i to A i B
aglutinogene. Nešto kasnije otkrio je i
prirodu tzv. Rh-faktora. Na temelju tih
antigena utvrđen je AB0 sustav krvnih
skupina u kojem se razlikuju 4 osnovne
krvne skupine: A, B, AB i 0 (nula).
Pripadnici krvne skupine A nose na
membranama svojih eritrocita aglutinogen
A, pripadnici krvne skupine B aglutinogen
B, pripadnici krvne skupine AB oba aglu-
75
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
tinogena, pripadnici krvne skupine 0 nemaju na svojim membranama eritrocita te
aglutionogene. Osim aglutinogena, pripadnici pojedinih krvnih skupina sadrže u
svojoj krvnoj plazmi i specifična antitijela
koja se zovu aglutinini, a odgovorni su za
reakciju aglutinacije (sljepljivanja) eritrocita što izaziva zdravstvene poteškoće pa i
smrt, npr. u slučaju transfuzije (davanja)
krvi kada se ne slažu krvna skupina davatelja i primatelja. Tako pripadnik krvne
skupine A ima anti B aglutinine, tj. antitijela koja neće reagirati protiv vlastitih
eritrocita, ali će reagirati protiv eritrocita
koji sadrže aglutinogen B, tj. protiv krvne
skupine B. Pripadnik krvne skupine B ima
anti A (alfa) aglutinine, pripadnik krvne
skupine AB nema aglutinine, a pripadnik
krvne skupine 0 ima i anti A i anti B (beta)
aglutinine.
stvaranje limfocita. Odvija se u limfnim
čvorovima, timusu, i dijelu slezene. Granulopoeza je stvaranje granulocita. Odvija
se u slezeni i koštanoj moždini. Megakariociti su velike stanice koje nastaju u
koštanoj moždini, a njihovim raspadanjem
nastaju trombociti ili krvne pločice.
KRVNI SERUM, v. krvna plazma.
KSEROFITI (grč. xeros = suh, fyton =
biljka), biljke s organima prilagođenim za
preživljavanje u sušnim ili pustinjskim uvjetima, kao npr. kaktusi, sukulenti, hrast
crnika i medunac.
KRVNI TLAK, pritisak krvi na stijenke
krvnih žila. Krvni tlak izražavamo razlomkom. U brojniku je sistolički, a u nazivniku dijastolički tlak. Normalni krvni tlak u
velikim arterijama iznosi oko 16/10.7 kPa
(stara mjera 120/80 mmHg).
KRVOTOK SRČANOG MIŠIĆA, poseban hranidbeni ili nutritivni krvotok miokarda tj. srčanog mišića. Sastoji se od
dvije male srčane arterije (lijeve i desne) i
dvije male srčane vene (koronarne arterije
i vene). Te arterije izlaze iz početnog dijela aorte i dovode srcu krv obogaćenu
kisikom (oksigeniranu krv). Protok krvi
kroz lijevu koronarnu arteriju odvija se u
dijastoli, dok je protok kroz desnu koronarnu arteriju jednak u sistoli i dijastoli.
KRVOTVORNI (hematopoetski) ORGANI, organi specijalizirani u stvaranju
pojedinih oblika krvnih stanica. Eritropoetski organi su organi s izrazitom proizvodnjom eritrocita.To su: koštana moždina, dio slezene i jetra. Limfopoeza je
76
KSENOBIOTIK (grč. xenos = stran),
strana tvar, otrov ili toksikant, koja je
nepotrebna ili štetna za organizam.
KSEROFILNE ŽIVOTINJE (grč. xeros
= suh, filos = prijatelj), životinje sušnih
područja. Prilagođeni su na štednju vode
smanjenim izlučivanjem. Površina tijela
npr. kukaca zaštićena je hitinom, a gmazova rožnatim slojem. Mnogi sisavci nemaju žlijezde znojnice, a štetne tvari izlučuju u dehidriranoj formi (npr. pustinjski
miš).
KSILEM, vrsta provodnog tkiva u biljaka
čija je funkcija provođenje vode i mineralnih tvari iz korijena prema ostalim dijelovima biljke. Građen je od provodnih
elemenata - traheja ili traheida.
KTENIDIJE, organi (škrge) za disanje
kod većine mekušaca. Po obliku su lističave ili nitaste. Dobro su prokrvljene.
Voda ih oplakuje a kisik difuzijom prelazi
u kapilarni sustav i dalje se raznosi po
tijelu.
KUGA, teška zarazna bolest uzrokovana
bakterijama.
KUKCI (Insecta), najbrojnija skupina životinja; ne samo unutar člankonožaca, isp.
Poznato oko 800 000 vrsta. Prilagođeni su
na različite načine života, prehrane, kretanja i razmnožavanja. Tijelo je podijeljeno
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
na glavu, prsa i zadak. Na glavi imaju 1
par ticala i 1 par složenih očiju. Oko usta
su 3 para usnih organa koja mogu biti za:
grizenje (hrušt), bodenje (komarac), lizanje (pčela), sisanje (leptir). Prsa čine 3
kolutića i nose 1 ili 2 para krila te 3 para
nogu (za trčanje, kopanje, plivanje ili skakanje). Postoje i kukci bez krila, tzv.
bezkrilci. Tijelo pokriva hitinska kutikula.
U glavi je trodjelni mozak. Na njega se
nastavlja ljestvičava živčana vrpca trbušnom stranom tijela. Dobro su razvijena
osjetila za opip, ravnotežu, sluh, toplinu,
njuh, okus i vid. Oči se sastoje od velikog
broja okašaca, v. rakovi. Zvučne signale
primaju pomoću timpanalnih organa, isp.
Dišu uzdušnicama koje se otvaraju parnim
odušcima na zatku. Krvni optok je otvoren
i jednostavan. Na leđnoj je strani žila koja
čini srce. Krv ne prenosi kisik. Za izlučivanje imaju Malpighijeve cjevčice. Kukci
su razdvojenog spola. Razmnožavaju se
jajima. Oplodnja je unutarnja. Ženke odlažu oplođena jaja na različita mjesta prema
načinu života. Ličinke se presvlače nekoliko puta i tada mogu rasti. Razvojni stadiji
kod potpune preobrazbe su: jaje, ličinka,
kukuljica i odrasli kukac. Kod nepotpune
preobrazbe nema stadija kukuljice. Sistematski se kukci dijele na bezkrilce i
krilaše. Mnogi su nametnici i prenosnici
uzročnika bolesti (komarac malaričar malarije, muha ce-ce bolesti spavanja, uš pjegavog tifusa, buha kuge). Neki uzrokuju
štete u poljoprivredi i šumarstvu.
KUKCOJEDI, skupina primitivnih kopnenih sisavaca s kratkim oštrim zubima.
Imaju slab vid, pa kukce i male životinje
love uglavnom pomoću osjetila njuha. Njima pripadaju ježevi, krtice i rovke. Neki
spavaju zimski san.
KULTIVAR, v. svojta.
KULTURA STANICA, v. kultura tkiva.
KULTURA TKIVA, uzgoj stanica i tkiva
izvan organizma na posebnim hranjivim
podlogama u strerilnim uvjetima.
KUTIKULA (grč. deminutiv od kutis =
koža), voštana prevlaka epidermalnih stanica koja zaštićuje biljku od prevelikog
gubitka vlage. Kod bezkralježnjaka vanjski rožnati, bjelančevinasti zaštitni sloj.
Kutikula štiti tijelo, npr. metilja, da ga ne
razgrade probavni enzimi. Kod vodenih
biljaka ne postoji.
KVADRATNA KOST, v. gušteri i zmije.
KVAŠČEVE GLJIVICE (saharomiceti),
jednostanične gljivice mješinarke koje
stvaraju kolonije u obliku razgranatih lanaca. Razmnožavaju se pupanjem, rijetko
askosporama. Vrsta vinski kvasac (Sacharomyces ellipsoideus) uzročnik je alkoholnog vrenja, procesa u kojem se anaerobno
razgrađuje šećer glukoza do alkohola etanola uz oslobađanje ugljikovog dioksida i
energije:
enzimi
C6H12O6 ⎯⎯ ⎯
⎯→ 2C2H5OH + 2CO2 +
+ energija
Pivski ili pekarski kvasac (Sacharomyces
cerevisiae) jedna je te ista vrsta koja također razgrađuje glukozu na etanol i ugljikov
dioksid.
L
LAKTOZA (mliječni šećer), kemijski
spoj ugljikohidrat iz skupine disaharida,
složenih šećera građenih od dvije molekule jednostavnih šećera. Laktoza se sastoji od jedne molekule glukoze spojene s
jednom molekulom galaktoze.
77
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
LAMARCK, J., (1744. – 1829.), francuski
zoolog tvorac prve potpune teorije evolucije nazvane lamarkizam.
LANDSTEINER, K., (1868. – 1943.),
austrijski istraživač koji je 1900. god. otkrio prve antigene, a 1940. god. zajedno s
Winerom otkrio Rhesus faktor.
LAP, v. cvijet.
LATERALNI MERISTEMI, v. bočni
meristemi
LATIMERIJA, v. resoperke.
LEĆA (lens), nalazi se odmah iza šarenice
i zjenice. Pričvršćena je naokolo tankim
nitima cilijarnog tijela koje mijenja sferni
oblik leće i tako je prilagođava (akomodira) za gledanje blizu odnosno daleko. Prostor između rožnice i leće - prednja očna
komorica - ispunjen je očnom vodicom.
Iza leće je stražnja očna komora ispunjena
staklovinom.
LEĐNA MOŽDINA, (kralježnična moždina, medulla spinalis), sastavni dio središnjeg živčanog sustava svih kralje-žnjaka.
U čovjeka je smještena u gornje dvije
trećine kralježničnog kanala. Kao i mozak
građena je od sive tvari koju čine tijela
živčanih stanica i bijele tvari koju čine
živčana vlakna. Vanjski dio čini bijela, a
unutarnji dio siva tvar (u obliku leptira). U
leđnu moždinu ulaze i izlaze živčana vlakna na prednjim i stražnjim rogovima. To
su osjetilna i motorička vlakna refleksnih
lukova. Kroz sredinu sive tvari prolazi središnji kanal ispunjen moždano – kralježničkom tekućinom (cerebrospinalni likvor)
koji povezuje leđnu moždinu sve do šupljih komora unutar velikog mozga ispunjenih tekućinom (likvorom).
Van LEEUWENHOEK A., (1632. –
1723.), nizozemski prirodoslovac koji je
1674. god., konstruiravši mikroskop s jed-
78
nom lećom, prvi ugledao živi jednostanični organizam.
LENTICELE, pore na oplutjelim tkivima
čiji se otvor ne može regulirati, npr. pore
na kori bazge.
LEPIRNJAČE, skupina pretežno zeljastih
biljaka dvosupnica. Listovi su im perasto
sastavljeni. Cvjetovi su dvospolni. Vjenčić
ima leptirast oblik (ime!) i sastoji se od pet
latica. Plod je mahuna, pa se zovu i mahunarke. Lepirnjačama pripada naše poznato
povrće, grah, grašak, bob i leća. Mnoge se
vrste uzgajaju za ishranu domaćih životinja, npr. djetelina i lucerna. Lepirnjače su
važne i zbog simbioze s bakterijama, v.
nitrogene bakterije.
LEPRA (guba), teška i dugotrajna, bakterijama uzrokovana bolest.
LETALITET, smrtnost.
LETALNE ILI SMRTONOSNE MUTACIJE, mutacije koje obično dovode do
smrti organizma.
LEUCIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
LEUKEMIJA, rak bijelih krvnih stanica.
Karakterizira je nenormalan rast i razvoj
limfocita (limfatična leukemija) ili neutrofilnih leukocita (mijeloična leukemija).
Karakterizira je smanjena otpornost na
infekcije, čirevi u ustima, povećanost limfnih čvorova i slezene i opća slabost.
LEUKOCITI (bijele krvne stanice) se
dijele po obliku jezgre na segmentirane i
nesegmentirane te da li imaju zrnca (granule) u citoplazmi nekih stanica (granulociti) ili ne (agranulociti). Eozinofilni,
bazofilni i neutrofilni leukociti, koji su
dobili imena prema afinitetu na kisele i
lužnate boje, su segmentirani granulociti.
Nesegmentirani leukociti, agranulociti, su
monociti i limfociti.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
Neutrofili i limfociti igraju važnu
ulogu u zaštiti tijela. Neutrofili imaju sposobnost fagocitoze (isp.), a limfociti protutijelima štite tijela od zaraze. Isp. krvna
tjelešca.
LEUKOCITOZA, stanje povećanog broja
leukocita u krvi. Uzrok može biti u infekciji odnosno u povećanoj obrambenoj aktivnosti zaraženog tijela.
LEUKOCITURIJA, pojava leukocita u
mokraći kod nekih bubrežnih bolesti.
LEUKOPENIJA, stanje smanjenog broja
leukocita u krvi. Može biti uzrokovana
zračenjem, različitim otrovima, lijekovima
i dr.
LEUKOPLASTI, stanični organeli, ubrajamo ih u skupinu organela čiji je zajednički naziv plastidi (isp.). Ne sadrže biljna
bojila. Dolaze u svim biljnim dijelovima
(bezbojna primarna kožna tkiva listova i
stabljika), a pretežito se nalaze u spremišnim tkivima i organima (sjemenke, gomolji, korijen) biljaka. Leukoplaste u kojima
se šećer pretvara u škrob u obliku velikih
škrobnih zrnaca nazivamo amiloplasti.
LEYDIGOVE STANICE, v. intersticijske stanice.
LH (luteinizirajući hormon), jedan od tri
gonadotropna hormona kojega izlučuje
prednji režanj hipofize (adenohipofiza). U
muškaraca je hormon LH nazvan hormon
za stimulaciju intersticijskih stanica
(ICSH).
LIGAMENTI (sveze), najmekši dio kostura. Građeni su od čvrstog vezivnog tkiva
u kojem ima elastičnih niti. Ligamenti
omogućuju pokretljivost zglobova upravljanu kontrakcijom mišića.
LIKOVNICE, v. potporno staničje.
LIMBIČNI SUSTAV, dio velikog mozga
u kojem se procjenjuju doživljaji i osloba-
đaju emocionalne reakcije, npr. bijes i
veselje, a impulsi utječu i na rad npr. srca,
crijeva i žučne vrećice. Limbični sustav
ulazi u sastav moždanog debla.
LIMFA, tjelesna tekućina koja teče limfnim žilama, a po sastavu se razlikuje od
krvi jer ne sadrži eritrocite. Teče u jednom
smjeru, od tkiva prema srcu, a glavna joj je
uloga donošenje suvišne tkivne tekućine u
krv. Sudjeluje i u prijenosu probavljenih
masti iz crijevnih resica u krvotok.
LIMFATIČNA LEUKEMIJA, v. leukemija.
LIMFATIČNE STANICE, stanice u koje
su uključeni svi razvojni oblici limfocita,
stanica nositelja tzv. specifične imunosti.
To su limfociti B, limfociti T i limfociti 0.
LIMFNI ČVOROVI, nakupine limfnoga
tkiva u vezivnoj čahuri razmještene po čitavom tijelu. Njihov broj je kod pojedinih
ljudi različit (na crijevu čovjeka ih ima
oko 30 000). Mnogo ih je na mjestima gdje
je moguć prodor zaraznih klica (u plućima,
crijevu te ispod površine kože). Pojedini
limfni čvor sastoji se od kore i srži, a u
čvoru je više limfatičnih čvorića (folikula)
u čijim središtima se nalaze matične stanice za stvaranje limfocita.
LIMFOCITI 0, vrsta leukocita, "stanice
ubojice" (limfociti K i NK), sudjeluju u
specifičnoj i nespecifičnoj staničnoj imunosti.
LIMFOCITI B, vrsta leukocita, nositelji
tzv. humoralne imunosti, jer nakon što su
bili u kontaktu s nekim antigenom (npr.
mikrobom) sazrijevaju u plazma - stanice
koje proizvode različite vrste specifičnih
protutijela (antitijela), bjelančevina nazvanih imunoglobulini (Ig), isp.
LIMFOCITI T, vrsta leukocita, nositelji
tzv. stanične imunosti organizma jer je
posredovana stanicama (limfocitima). Raz-
79
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
likujemo regulacijske (pomagačke i supresijske) i izvršne (efektorske) limfocite.
spolne hormone, hormone kore nadbubrežne žlijezde, vitamin D, kolesterol itd.
LIMFOCITI, v. leukociti.
LIPOPROTEIN MALE GUSTOĆE
(LDL), čestice različitih masti i bjelančevina, prenosi kolesterol iz jetre u ostale
dijelove tijela. Dio prenesenog kolesterola
taloži se u stijenkama krvnih žila i pridonosi nastanku ateroskleroze.
LIMFOCITOZA, stanje porasta broja
limfocita u krvi.
LIMFOPENIJA, stanje smanjenog broja
limfocita u krvi.
LIMFOPOEZA, v. krvotvorni organi.
LINEARNI POREDAK GENA, geni su
u kromosomima pravilno poredani u nizu,
linearno, što je dokazao Morgan na temelju krosingovera (isp.).
LINIJA, v. svojta.
LINNE, C., (1707.-1778.), švedski prirodoslovac, osnivač taksonomije ili sistematike. Zaslužan za uvođenje binarne nomenklature.
LINJANJE, mijenjanje dlake kod sisavaca; najčešće kao prilagodba na promjene
temperature u okolišu. Životinje koje žive
npr. u hladnim područjima imaju debelo
krzno i linjaju se dva put godišnje. U jesen
postupno gube tanku ljetnu dlaku i raste
im debela sa zimskom poddlakom. Drugo
linjanje je u proljeće, kada nestaje debele
dlake. Ima sisavaca koji mijenjaju dlaku
postupno čitave godine bez obzira na godišnja doba.
LIPAZE, enzimi iz skupine hidrolitičkih
enzima koji sudjeluju u razgradnji lipida
na njihove sastavne dijelove.
LIPIDI, organski spojevi koji sadrže ugljik, vodik i kisik, netopljivi su vodi, ali su
topljivi u organskim otapalima. U lipide
ubrajamo i masti koje su po svom kemijskom sastavu esteri trovalentnog alkohola
glicerola i viših masnih kiselina. U lipide
ubrajamo i fosfolipide koji izgrađuju stanične membrane te steroide u koje ubrajamo
80
LIPOPROTEIN VELIKE GUSTOĆE
(HDL) uklanja kolesterol iz krvi, prebacujući ga u mišiće i jetru.
LIPOPROTEIN VRLO MALE GUSTOĆE (HLDL), uklanja kolesterol iz krvi, prebacujući ga u mišiće i jetru.
LIST, zeleni organ u kojem se odvija fotosinteza. Nalaze se na stabljici. Tri su glavna dijela lista: plojka, peteljka i podina ili
lisna baza. Mogu biti vrlo različitih oblika.
Prvi se listovi razlikuju od pravih, to su
supke ili kotiledoni (dijelovi embrija ili
klica). Listovi se mogu preobraziti u trnove, vitice, zaštitne i pricvjetne listove te
cvijetne dijelove.
LIŠAJEVI (Lichenes), životni oblici, primjer simbioze dvaju različitih organizama
gljive i alge. Gljive su mješinarke ili
stapčarke, a alge su jednostanične zelene
ili modrozelene. Udružuju se u spužvasto
tijelo koje također zovemo micelij. Alge
pribavljaju organsku hranu za oboje, a
gljive pružaju algama zaštitu, vodu i minerale. Alge su zadržale sposobnost samostalnog života. Najčešće se razmnožavaju
soredijima.Neki lišajevi imaju plodišta poput trubica u kojima je himenij s askusima.
Dijele se prema obliku na koraste, lisnate i
grmaste lišajeve. Pioniri su vegetacije na
Zemlji.
LITORAL, obalni pojas razine vode za
vrijeme plime i oseke.
LITOSFERA, čvrsti dio Zemlje.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
sporangij
mejoza
sporogon
spore
zigota
klijanje
spore
LTH (luteotropni hormon), v. gonadotropni hormoni.
oplodnja
prokličnica
LUBANJCI, v.svitkovci.
arhegonij
(jaje)
odrasla
mahovina
LIZIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
LIZOSOMI, stanični organeli obavijeni
jednostrukom membranom. To su mjehurići koji se odvajaju od Golgijeva tijela, a
sadrže hidrolitičke enzime. Pomoću enzima razgrađuju složene organske spojeve i
zbog toga imaju funkciju staničnog probavila. Ošteti li se njihova membrana počinju
razgrađivati vlastitu stanicu.
LUES, v. sifilis.
LUGOLOVA OTOPINA, sastoji se od, u
vodi otopljenih, kalijevog jodida (0.66 %) i
joda (0.33 %). Služi za dokazivanje škroba
s kojim daje ljubičastomodru boju.
LUMP BRUSH KROMOSOMI, v. četkasti kromosomi.
LUTEINIZIRAJUĆI HORMON,v. LH.
LUTEOTROPNI HORMON, v. gonadotropni hormoni.
M
MAHOVINE, kopnene biljke kojima se
gametofit (steljka ili talus) prilagodio životu na kopnu. Na gametofitu razaznajemo
korjenčiće ili rizoide, stabalce i listiće. To
nisu pravi korijen, prava stabljika ili pravi
listići. U određenom dobu godine na vrhu
stabalca mahovine (nakon oplodnje) razvije se sporofit (sporogon) koji se sastoji od
drška i tobolca za spore. Pioniri su vegetacije. Od njih je nastao tresetni ugljen u
prošlosti. Danas sudjeluju u stvaranju sedrenih barijera u vodotocima.
anteridij
(muška gameta)
sporofit (2n)
gametofit (n)
MAJMUNI, skupina sisavaca s najrazvijenijim mozgom, očima usmjerenim prema
naprijed, pokretljivim prstima na dugačkim rukama i nogama te plosnatim noktima. Razvili su se vjerojatno od primitivnih
kukcojeda. Većinom se zadržavaju na drveću. Palac mogu primicati svim ostalim
prstima i tako dobro obuhvaćati grane.
Majmuni jedu gotovo sve, plodove biljaka,
kukce, ptice, voće i dr. Žive u toplim
dijelovima Azije, Afrike i Amerike. Dijele
se na polumajmune i prave majmune. Polumajmuni su primitivniji i žive na drveću.
Najrasprostranjenija je skupina lemura.
Pravi majmuni se dijele na širokonosce (na
pr. kapucini), uskonosce (npr. makaki, afrički mandril) i čovjekolike majmune (npr.
orangutan, čimpanza, gorila).
MAKIJA, šikara, gusta teško prohodna
šuma karakteristična za Sredozemlje.
MAKROELEMENTI, v. elementarni sastav.
81
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
MAKROEVOLUCIJA (adaptivna radijacija), evolucijski procesi iznad razine vrste
koji vode nastajanju viših sistemskih grupa
odnosno velikih skupina (rodova, porodica, redova, razreda, koljena).
MAKROMOLEKULE, velike molekule
građene od većeg broja manjih podjedinica. Najvažnije makromolekule živih
organizama su nukleinske kiseline i bjelančevine. Nukleinske kiseline izgrađuje
veći broj nukleotida, a bjelančevine veći
broj aminokiselina.
MAKROMUTACIJE, mutacije u genu
koji kontrolira bitne metaboličke procese u
organizmu.
MAKROSPORA, v. sjemeni zametak.
MAKROSPORANGIJ, v. sjemeni zametak.
MAKROSPOROGENEZA, proces kojim
se matična stanica embrijske vrećice u biljaka dijeli mejozom dajući četiri haploidne stanice od kojih tri propadaju, a jedna
se razvija u embrijsku vrećicu. Time je ona
jedina preživjela makrospora iz koje će se
razviti ženski gametofit (haploidna generacija).
MALARIJA, v. plazmodij.
MALI MOZAK (cerebellum), leži u stražnjem dijelu lubanje, ispod velikog mozga.
Građen je od vanjske sive i unutarnje bijele tvari. Ima dvije hemisfere. Kontrolira
mišićni tonus, osigurava ravnotežu, koordinira mišićne kretnje.
MALI (plućni) OPTOK KRVI, deoksigenirana (venska) krv se iz srca sistolom
(kontrakcijom) desne klijetke izbacuje u
plućnu arteriju odnosno u pluća. Tu će se
hemoglobin iz krvi osloboditi viška ugljikovog dioksida i obogatiti kisikom (oksigenirati). Iz pluća se oksigenirana (arterijska) krv vraća u lijevu pretklijetku kroz
82
dvije plućne vene. Tijekom sistole lijeve
pretklijetke krv se potiskuje u lijevu klijetku, a odatle snažnom kontrakcijom u aortu
tj. u veliki optok krvi.
MALOČETINAŠI, životinje iz skupine
kolutićavaca, isp. Žive na kopnu i u slatkim vodama. Nemaju parapodije, ticala ni
oči. Duž tijela su poredane četine. Najpoznatija vrsta je gujavica, koja živi u tlu. Na
pojedinim su susjednim kolutićima jako
razvijene žljezdane stanice koje luče sluz i
stvaraju zadebljanje - pas ili klitelum. Klitelum služi pri razmnožavanju i stvara
ovojnicu (kokon) oko oplođenih jaja koja
ostavlja u zemlji.
MALOKOLUTIĆAVCI (Oligomeria),
životinje iz skupine bezkralježnjaka. Preci
su im davni kolutićavci koji su prešli na
sjedilački ili polusjedilački način života.
Postepeno se smanjio broj kolutića, a simetrija tijela je kod nekih oblika prešla iz
dvobočne u zrakastu simetriju. Najpoznatiji su lovkaši, bodljikaši (trp, ježinac,
zvjezdača i zmijača), žiroglavci, bradnjaci
i streličari. Žiroglavci (isp.) i bradnjaci su
bilateralno simetrične pokretne životinje
koje ruju po morskom dnu.
MALPIGHI, M., (1628.-1694.), talijanski
biolog, mikroskopom proučavao građu životnja i prvi vidio kapilare, te opisao
živce, kožu i bubreg. Po njemu je nazvano
Malpighijevo tjelešce u nefronu bubrega i
Malpighijev sloj kože.
MALPIGHIJEVE CJEVČICE, organi
za izlučivanje i osmoregulaciju tjelesnih
tekućina kod većine člankonožaca: klještara i uzdušnjaka. To su cjevasta izbočenja
crijeva u tjelesnu šupljinu. Produkti izmjene tvari filtriraju se u cjevčice i pražnjenjem crijeva izlaze van.
MASLAČNO VRENJE, stoji u temelju
kvarenja maslaca, ali i fermentacije različitih sireva (rupice!). Temeljna reakcija je:
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
C6H12O6 → 2CO2 + 2H2 + energija +
+ 2CH3CH2CH2COOH
maslačna kiselina
MASNE NASLAGE (aterom), v. ateroskleroza.
MASTI, složeni organski spojevi sastavljeni od trovalentnog alkohola glicerola i
masnih kiselina. U sastavu masnih kiselina
dominiraju zasićene masne kiseline. Ne
otapaju se u vodi, ali se dobro otapaju u
eteru, benzenu, kloroformu i sl. U stanici
služe kao pričuva energije.
MATERNICA (uterus), organ u kojem se
razvija plod (kod većine sisavaca). Kod
žena je to kruškoliki, mišićni organ smješten u donjem trbuhu. Sastoji se od dna,
tijela i vrata (cervix) maternice. Vrat maternice vodi u rodnicu. Kroz taj kanal izlazi
menstruacijska krv, a u maternicu ulaze
spermiji. Unutarnja je stijenka maternice
obložena sluznicom (endometrijom) koja
se u vrijeme menstruacije oljušti, a u trudnoći stvara posteljicu.
MAYER, A., njemački znanstvenik koji je
istraživao mozaičnu bolest duhana. Pretpostavlja da je uzročnik te bolesti sitna
bakterija.
MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA, v.
mikrobiologija.
MEDUZA, jedan od morfoloških oblika
kod žarnjaka. Izgledom je slična zvonu ili
klobuku. Usna (oralna) strana je u
unutarnjosti, a lovke su na rubu zvona.
Meduza je slobodno plivajući oblik.
MEGAEVOLUCIJA (aromorfoza), evolucija osnovnih i najviših sistematskih
skupina živoga svijeta prilikom prijelaza
živog svijeta iz jednog medija u drugi
primjerice iz vode na kopno.
MEGAKARIOCITI, v. krvotvorni organi
i koštana moždina.
MEHANIZAM POVRATNE SPREGE
(mehanizam povratne veze), princip na
kojem se temelji rad svih žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Prema tom principu
svaka promjena koncentracije nekog hormona u krvi utječe na rad hipotalamusa i
hipofize koji će normalizirati koncentraciju tog hormona. Na primjer, smanjena
količina muškog spolnog hormona testosterona u krvi potaknut će izlučivanje faktora oslobađanja gonadotropnih hormona
iz hipotalamusa. Ti faktori potaknut će
izlučivanje gonadotropnih hormona iz
adenohipofize koji će zatim povećati izlučivanje testosterona iz testisa. Time će se
ponovno uspostaviti potrebna koncentracija testosterona u krvi.
MEHANIZAM POVRATNE VEZE, v.
mehanizam povratne sprege.
MEJOZA (zoridbena dioba, redukcijska
dioba), stanična dioba kojom nastaju spolne stanice, gamete. Osnovna značajka mejoze je da u njoj dolazi do redukcije broja
kromosoma. Tako iz jedne stanice s diploidnim brojem kromosoma (2n) nastaju 4
stanice s haploidnim brojem kromosoma
(n). Mejoza se sastoji od dvije uzastopne
diobe od kojih je prva redukcijska (mejoza
I), a druga je slična mitozi. Stanice (gamete) koje nastaju mejozom su genetički
različite zbog pojave crossing overa. Proces nastajanja gameta mejozom naziva se
gametogeneza. Ako nastaju ženske gamete, jajne stanice, govorimo o oogenezi, a
nastaju li muške gamete, spermiji, tada
govorimo o spermatogenezi.
MEJOZA I (prva mejotička dioba), dioba
kojom počinje nastanak spolnih stanica.
Sastoji se od 4 uzastopne faze: profaza I,
metafaza I, anafaza I i telofaza I. Najvažnija zbivanja u mejozi I su redukcija broja
kromosoma te rekombinacija homolognih
kromosoma (isp. krosingover).
83
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
MEJOZA II (druga mejotička dioba), dioba kojom završava nastanak spolnih stanica. Sastoji se od 4 uzastopne faze: profaza
II, metafaza II, anafaza II i telofaza II. Zbivanja tijekom mejoze II slična su zbivanjima tijekom mitoze (isp.).
MEKUŠCI (Mollusca), beskralježnjaci;
najrazvijenija i vrstama najbogatija skupina beskolutićavaca. Poznato je više od
100 000 vrsta. Žive u moru, kopnenim vodama i na kopnu. Najrasprostranjeniji mekušci su: puževi, školjkaši i glavonošci.
Tijelo je mekano i obavijeno plaštem.
Plašt izlučuje vapnenu ljušturu: kod puževa jednodjelnu (kućicu) a kod školjkaša
dvodjelnu (školjku). Mekušci su većinom
bilateralno simetrični. Na tijelu se mogu
razlikovati: glava, mišićavo stopalo i utrobna vreća s unutarnjim organima. Probavilo je prohodno. U ustima je trenica ili
radula. Probava je izvanstanična (u želucu)
i unutarstanična (u probavnoj žlijezdi).
Optjecajni sustav je otvoren t.j. krv istječe
iz krvnih žila i oplakuje tkiva i organe.
Srce je građeno od klijetke i jedne ili više
pretklijetki. Krvni ili dišni pigment se
naziva hemocijanin. Organi za disanje su
škrge (ktenidije) ili "pluća" t.j. dio plašta
kod kopnenih puževa. Za izlučivanje imaju
metanefridije. Živčani sustav se sastoji od
više parnih ganglija međusobno povezanih
živčanim vrpcama. Osjetni organi su oči,
statocisti, ticala i osfradiji. Mekušci su razdvojena spola, ali ima i dvospolaca. Oplodnja je vanjska ili unutarnja. Ličinački
stadiji su trohofora i velinger-ličinka. Mekušci su bogati bjelančevinama i vitaminima pa se rabe za hranu.
njima se iz aminokiseline tirozina uz pomoć enzima fenol - oksidaze i drugih sintetizira pigment melanin (crni) i feomelanin (crveno - smeđi ili žuti) koji koži daju
boju. Proizvodnja pigmenta u koži pod
kontrolom je hormona - MSH (melanocit
stimulacijski hormon) iz srednjeg režnja
hipofize. Pigment se u melanocitu nalazi u
melanosomima koji štite kožu od štetnog
djelovanja ultraljubičastih zraka. Pretjerano izlaganje kože ultraljubičastim zrakama
može dovesti do pojave tumora –melanoma.
MELANOCIT STIMULACIJSKI HORON (MSH), luči ga srednji režanj hipofize, a služi za raspodjelu kožnog pigmenta melanina, v. melanociti.
MELANOM, maligni tumor koji se najčešće javlja u koži, a rjeđe u mrežnici oka.
Tumorske stanice sadrže različite količine
melanina, v. melanociti.
MELIORACIJE, opsežni zahvati isušivanja močvarnih terena, dijelova mora i reguliranje tekućih voda u svrhu dobivanja
plodnog i obradivog tla.
MEMBRANSKI PROTEINI, proteini
koji dolaze u sastavu stanične membrane.
Neki su proteini samo djelomično uronjeni
u dvosloj fosfolipida dok se drugi protežu
kroz čitavu debljinu lipidnog dvosloja
tvoreći proteinske “kanaliće”. Neki od njih
su i enzimski aktivni.
MENARHA, prvo menstrualno krvarenje
iz spolovila u djevojčica u pubertetu.
MELANIN (grč. melas = crn), pigment
crne boje koji se stvara u koži kao zaštita
od štetnog djelovanja UV zraka, v. melanociti.
MENDEL, G. (1822. – 1884.), češki znanstvenik koji je godine 1865. objasnio
mehanizme prenošenja nasljeđa s roditelja
na potomstvo. Poznati su Mendelovi zakoni u kojima je iznio osnovne zakonitosti
nasljeđivanja.
MELANOCITI, stanice koje se nalaze
između bazalnih stanica epiderme kože. U
MENDELOVI ZAKONI, zakoni nasljeđivanja koje je postavio Mendel radeći
84
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
pokuse s biljkama. Zakoni vrijede kod biljaka, životinja i čovjeka. Postoje tri Mendelova zakona:
1. Zakon jednoličnosti (uniformnosti) F1
generacije: križaju li se homozigotni
roditelji, svi potomci F1 generacije su
međusobno jednaki.
2. Zakon cijepanja (segregacije) svojstava u F2 generaciji po stalnim brojčanim odnosima: međusobnim križanjem jedinki F1 generacije nastaju
potomci s različitim svojstvima i to:
a) kod monohibridnog križanja s
dominacijom u omjeru 3:1 u korist
dominantnog oblika;
b) kod monohibridnog intermedijarnog križanja u omjeru 1:2:1.
3. Zakon nezavisnosti nasljednih faktora:
kada se križaju jedinke s više svojstava pojedina se svojstva nasljeđuju
nezavisno, što znači da se aleli u
zigoti ne spajaju nego samo mozaično
kombiniraju.
skih spolnih hormona. Istovremeno, maternica se priprema za prihvat zametka ako
dođe do oplodnje. U slučaju da jajašce nije
oplođeno sluznica maternice se ljušti i ta
se pojava naziva menstruacija ili mjesečnica koja se ponavlja u pravilnim razmacima, obično svakih 28 dana.
MENINGITIS, upala mozgovnih ovojnica i leđne moždine mikroorganizmima iz
krvotoka ili onima koji su dospjeli u tijelo
ozljedom glave.
MENORAGIJE, obilne menstruacije koje
traju dulje od sedam dana, uz izbacivanje
većih ugrušaka krvi. Mogu biti uzrokovane
hormonalnim poremećajem ili različitim
patološkim razlozima, kao npr. benignim
tumorm maternice, miomom.
MENSTRUACIJA, v. mjesečnica.
MENSTRUALNI CIKLUS (menstruacijski ciklus), ženski spolni ciklus karakteriziran periodičkim promjenama koje se
odvijaju u jajnicima i maternici, a započinju u pubertetu. Tada iz spolnih centara
u mozgu dolaze impulsi do hipofize u
kojoj se počinju izlučivati gonadotropni
hormoni koji pak u jajnicima potiču sazrijevanje jajnih stanica i izlučivanje žen-
Prikaz promjena tijekom menstrualnog ciklusa:
A - količine gonadotropnih hormona, B – količine estrogena i progesterona, C - bazalne temperature, D - plodnih i neplodnih dana.
Menstrualni ciklus se dijeli u tri
uzastopne faze. Prva je folikularna faza
koja počinje mjesečnicom, tj. menstruacijskim krvarenjem (3 do 5 dana). U toj
fazi u jednom mjehuriću započinje sazrijevanje jajne stanice (traje oko 12 dana).
Druga faza je ovulacijska faza, u kojoj
jajna stanica konačno dozre, a završava se
ovulacijom i traje 2 do 3 dana. Treća je
sekrecijska faza, tj. faza s povećanom sek-
85
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
recijom hormona progesterona i estrogena.
Traje 13 do 14 dana. S padom koncentracije estrogena i progesterona nastupa
opet mjesečnica.
MERISTEM, v. tvorno staničje.
MEROZOITI, v. plazmodij.
MESOJEDI, v. karnivori, zoofagi.
MESOJEDNE BILJKE, v. karnivorne
biljke.
METABOLIČNA VODA je voda koja
nastaje tijekom metabolične razgradnje ugljikohidrata, masti i bjelančevina iz hrane.
METABOLIZAM MASTI, skup svih
biokemijskih reakcija u organizmu kojima
se iz masti dobiva energija.
METABOLIZAM PROTEINA, skup
svih biokemijskih reakcija u organizmu
kojima se iz proteina dobiva energija. Metabolizmom proteina upravljaju hormoni iz
kore nadbubrežne žlijezde.
METABOLIZAM
UGLJIKOHIDRATA, skup svih biokemijskih reakcija u organizmu kojima se iz
ugljikohidrata dobiva energija.
METACENTRIČAN
KROMOSOM,
kromosom koji ima svoju pričvrsnicu u
sredini.
METAFAZA, jedna od etapa stanične diobe - mitoze u kojoj su kromosomi pravilno smješteni u sredini stanice u središnjoj
ili ekvatorijalnoj ravnini pričvršćeni za niti
diobenog vretena.
METAFAZA DRUGE MEJOTIČKE
DIOBE, v. metafaza II.
METAFAZA I, (metafaza prve mejotičke
diobe), jedna od etapa redukcijske diobe
mejoze I u kojoj su konjugirani kromosomi (spareni homologni kromosomi) smješteni u središnjoj ili ekvatorijalnoj ravnini.
86
METAFAZA II, (metafaza druge mejotičke diobe), jedna od etapa mejoze II u
kojoj su jednostruki kromosomi smje-šteni
u središnjoj ili ekvatorijalnoj ravnini. U
metafazi II broj kromosoma u svakoj stanici je polovičan (haploidan) s obzirom na
broj kromosoma na početku mejoze I.
METAFAZA PRVE MEJOTIČKE DIOBE, v. metafaza I.
METAGENEZA, izmjena nespolne generacije sjedilačkih polipa i spolne generacije meduza u životnom ciklusu žarnjaka,
isp. Polipi mnogih obrubnjaka i režnjaka
pupanjem stvaraju meduze koje se otkidaju i kada postanu spolno zrele proizvode
jaja i spermije. Nakon oplodnje razvija se
trepetljikava ličinka planula koja se
pričvrsti za dno i razvije u polip.
METAMORFOZA, v. preobrazba.
METANEFRIDIJI, organi za izlučivanje
kod mekušaca i kolutićavaca. To su otvorene cjevčice koje na vrhu imaju trepetljikavi lijevak koji skuplja izlučevine iz
tjelesne šupljine. U cjevčicama se stvara
mokraća i izbacuje kroz otvore metanefridija van.
METANEFROS, v. treći bubreg.
METAZOA, v. mnogostanične životinje.
METILJAVOST, v. ovčji metilj.
METILJI, beskolutićave životinje koje
pripadaju koljenu plošnjaka, isp. Opisano
je oko 11000 vrsta metilja koji su nametnici u probavilu sisavaca. Tijelo im je
prekriveno kutikulom i imaju prianjalke na
prednjem dijelu tijela. Anaerobni su organizmi kao i drugi crijevni nametnici.
Dvospolci su i za razvitak im je potreban
barem jedan međudomadar, a najčešće je
to puž. Najprepoznatljivija vrsta je ovčji
metilj, isp.
METIONIN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
MEZODERM, srednji zametni listić koji
se formira tijekom druge etape embrionalnog razvoja, gastrulacije u nekih bezkralježnjaka (npr. ježinaca) i svih kralježnjaka. Nastaje iz dijela endoderma koji se
useljava u prostor blastocela. U kralježnjaka, iz mezoderma se razvijaju: mišići, srce
i krvne žile, kosti, hrskavica, spolne žlijezde, limfatički organi itd. Isp. gastrulacija.
MEZOFIL (grč. mesos = srednji, fyllon =
list), tkivo lista koje se nalazi između
gornje i donje epiderme; specijalizirano za
obavljanje procesa fotosinteze.
MEZOFILNE ŽIVOTINJE (grč. mesos
= srednji, filos = prijatelj), životinje prilagođene životu na umjereno vlažnim staništima. Tu pripada većina kopnenih organizama.
MEZOFITI (grč. mesos = srednji, fyton =
biljka), biljke prilagođene životu na umjereno vlažnim staništima. Tu pripada većina
našeg listopadnog drveća i kulturnih biljaka.
MEZONEFROS, v. drugi bubreg.
MEZOSOMI, v. bakterije.
MICELIJ, vegetativno tijelo gljiva izgrađeno od nitastih tvorevina zvanih hife.
Također i spužvasto tijelo lišajeva (isp.).
MIGRACIJA RIBA, v. selidbe riba.
MIJELOIČNA LEUKEMIJA, v. leukemija.
MIJELOM, bolest prekomjernog umnožavanja plazma - stanica u koštanoj moždini.
MIKOPAZMODIJI, v. mikoplazme.
MIKOPLAZME (mikopazmodiji), najmanji (0,1 – 0,3 μm) i najjednostavniji
prokarioti (isp.). Njihove stanice sadrže i
DNA i RNA, a obavijene su plazmatskom
membranom, ali za razliku od većine osta-
lih prokariota ne sadrže staničnu stijenku.
Neke mikoplazme uzrokuju bolesti čovjeka, životinja i biljaka.
MIKORIZA, združivanje gljiva i viših biljaka pri čemu hife gljiva obavijaju korjenje biljaka preuzimajući ulogu korijenovih
dlačica od kojih su djelotvornije, a za
uzvrat biljke gljive opskrbljuju organskom
hranom.
MIKROBIOCENOZA, biocenoza mikroorganizama.
MIKROBIOLOGIJA, znanost koja se
bavi proučavanjem mikroskopski sitnih
organizama. Zbog velikog područja istraživanja i široke primjene mikrobiologija se
dijeli na mnogo grana, npr. medicinska
mikrobiologija, prehrambena mikrobiologija, industrijska mikrobiologija itd.
MIKROELEMENTI, v. elementarni sastav.
MIKROEVOLUCIJA, procesi evolucije
u kraćim razdobljima koji se zbivaju na
razini postanka vrste, odnosno populacije.
MIKROMUTACIJE, mutacije gdje se teško uspostavi međuodnos između promjene genotipa i neke fenotipske karakteristike.
MIKROPILA, otvor na sjemenom zametku, v. tučak.
MIKROSFERE, okrugla tjelešca proteinskog sastava slična jednostavnim živim
stanicama. Mikrosfere je u svojim pokusima dobio američki biokemičar Fox. Njegovi pokusi pridonijeli su razumijevanju
razvoja živog svijeta na Zemlji.
MIKROSKOP, instrument pomoću kojeg
se mogu promatrati predmeti nevidljivi
ljudskom oku. Svjetlosni mikroskop građen je od mehaničkih i optičkih dijelova.
Mehanički dijelovi su podnožje, stalak,
stolić, tubus, veliki i mali vijak. Optički
87
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
dijelovi su kondenzor s iris-zaslonom,
objektivi, okulari i kod nekih koji nemaju
ugrađenu rasvjetu zrcalo. Mehanički dijelovi nose optičke dijelove i služe za njihovo pomicanje i namještanje predmeta
promatranja. Optički dijelovi omogućuju
osvjetljavanje i povećavanje promatranog
predmeta. Školski mikroskopi povećavaju
400-600 puta, a primjenom posebnih objektiva (imerzija) do 1000 puta.
U biološkim istraživanjima koriste
se i neki posebni tipovi mikroskopa: fazni
mikroskop, polarizacijski i fluorescencijski
mikroskop. Faznim mikroskopom mogu se
istraživati neobojene stanične strukture
koje se razlikuju samo u indeksu loma
svjetlosti. Polarizacijskim mikroskopom
vidljiva je fina građa i kristalna struktura
preparata na osnovi pojave dvoloma svjetlosti pri prolazu kroz preparat. Fluorescencijski mikroskop omogućuje otkrivanje
sitnih struktura preparata (stanične bjelančevine i dr. molekule) na osnovi fluorescencije. Elektronski mikroskop umjesto
vidljive svjetlosti koristi snop elektrona
koji prolazi kroz tanki prerez mikroskopskog preparata čija slika postaje vidljiva na
fluorescentnom zaslonu. Umjesto staklenih
leća koje ima svjetlosni mikroskop elektronski mikroskop ima prstenaste elektromagnete (elektronske leće). Elektronskim
mikroskopom možemo vidjeti predmete
promjera manjeg od 1 nm. Različiti mikroskopi imaju različitu moć razlučivanja
(isp.).
MIKROSPORA, v. prašnik.
MIKROSPORANGIJ, v. prašnik.
MIKROSPOROGENEZA, proces kojim
nastaju peludna zrnca (mikrospore), isp.
prašnik.
MILLER, S., (rođ. 1930.), američki znanstvenik koji je, imitirajući uvjete koji su
vladali u prvom razdoblju postanka Zem-
88
lje, u laboratorijskim uvjetima dobio aminokiseline i neke druge organske spojeve.
MILLEROV POKUS, v. Miller.
MIMIKRIJA (grč. mimeomai = oponašam), obilježje nekih životinja da bojom i
oblikom tijela oponašaju druge životinje ili
predmete iz svojeg okoliša u svrhu zaštite
od neprijatelja, predatora.
MINERALI, v. mineralne tvari.
MINERALNE TVARI (minerali), anorganski prirodni spojevi. Pojedini elementi
koji izgrađuju minerale su sastavni dio
mnogih, za život važnih spojeva. Na primjer, magnezij (Mg) je sastavni dio klorofila, željezo (Fe) hemoglobina, kalcij (Ca)
kostiju i zubi, jod (I) je potreban za
stvaranje hormona štitnjače, tiroksina, a
mnogi su sastavni dijelovi enzima, npr.
Mg, Fe, bakar (Cu), cink (Zn) itd.
MINUTNI VOLUMEN DISANJA, je
ukupna količina novog zraka koji svake
minute dospije u dišne putove. Jednak je
umnošku dišnog volumena i frekvencije
disanja. Normalni dišni volumen iznosi
oko 500 ml, a normalna frekvencija disanja oko 12 puta u minuti. Prema tome,
minutni volumen disanja iznosi oko 6000
ml ili 6 litara u minuti (u mirovanju).
MINUTNI VOLUMEN SRCA, volumen
krvi koje srce utisne u krvotok u minuti.
Mijenja se tijekom različitih aktivnosti
tijela. Umnožak je broja otkucaja srca u
minuti i udarnog volumena srca (npr. 70 x
70 mL = 4900 mL/min).
MIOFIBRILE, tanka proteinska vlakna
koja izgrađuju mišićno tkivo, isp. poprečno-prugasti mišić.
MIOKARD, srčani mišić.
MIOZIN, bjelančevinasta molekula koja
izgrađuje miofibrile, v. poprečnoprugasti
mišić.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
MIRACIDIJ, v. ovčji metilj.
MIŠIĆI, omogućuju pokretanje tijela i
njegovih pojedinih dijelova, skraćivanjem
(kontrakcijom) i opuštanjem (relaksacijom). Mišići energiju dobivaju razgradnjom glukoze (reakcija glikolize) i glikogena. Postoje tri vrste mišića: poprečnoprugasti mišići, glatki mišići i srčani mišić
koji se sastoji od poprečnoprugastih međusobno spojenih vlakana, v. poprečnoprugasti mišić. Prijenos podražaja sa živca na
mišićno vlakno odvija se na živčano mišićnoj vezi, isp.
MIŠIĆNA ATROFIJA, kržljanje mišića
uslijed slabe mišićne aktivnosti ili prestanka upotrebe pojedine skupine mišića.
Mišić postaje tanji i slabih kontraktilnih
sposobnosti.
MIŠIĆNA HIPERTROFIJA, povećanje
mišićne mase uzrokovano povećanom
mišićnom aktivnošću. Promjeri pojedinih
mišićnih vlakana postaju veći, povećava se
i ukupni broj miofibrila u vlaknu. Povećava se kapilarna mreža i opskrba kisikom
i hranidbenim tvarima.
MITARENJE, mijenjanje perja kod ptica.
Ptice se mitare jedanput ili dva put
godišnje, većinom nakon sezone parenja.
Budući da pero nije živa struktura, ono
otpada, a staro se perje zamjenjuje novim.
Mitarenje kontrolira štitna žlijezda.
MITOHONDRIJI, stanični organeli koji
se nalaze u citoplazmi eukariotskih stanica. Obavijeni su dvostrukom membranom,
a unutarnjost im je ispunjena žitkom
masom koja se zove matriks (matrix). U
matriksu se nalazi DNA, ribosomi, RNA.
Unutarnja membrana tvori mnogostruke
nabore koji mogu biti u obliku grebena i
pregrada (kriste) ili poput cjevčica. U
njima se nalaze dišni enzimi. U mitohondrijima se odvija proces staničnog disanja
pri kojem se dobiva energija potrebana za
stanične aktivnosti. Zbog toga se mitohondriji još nazivaju i “energetskim centralama” stanice. Imaju sposobnost umnožavanja neovisno od diobe stanice.
MITOZA, dioba somatskih (tjelesnih) stanica. Sastoji se od četiri glavne faze: profaze, metafaze, anafaze i telofaze. Temeljna značajka mitoze je da ovom diobom
nastaju dvije stanice koje imaju isti, dvostruki (2n) broj kromosoma kao i stanica od
koje su nastale.
MJESEČNICA (menstruacija), mjesečno
krvarenje kod žena koje se pojavljuje
redovito, svakih 28 dana, osim u trudnoći,
dojenju i klimakteriju. Menstruacijska krv
je razgrađena sluznica maternice (endometrij) pomiješana sa krvi iz kapilarne
mreže koja je hranila endometrij, v. menstrualni ciklus.
MJEŠČIĆNICE, v. plaštenjaci.
MJEŠINARKE, kopnene gljive s micelijem građenim od vrlo dugih hifa s poprečnim stijenkama. Spore im se razvijaju u
mješinicama. Mješinice stručno zovemo
askusima, a spore askosporama. Askusi se
razvijaju na posebno građenom jednoslojnom plodištu, himeniju. Imaju izraženu
izmjenu generacija gametangiogamijom i
kariogamijom. Predstavnici mješinarki su
kvaščeve gljivice, zelene plijesni, smrčci,
tartufi (gomoljače) itd.
MLIJEČNI ŠEĆER, v. laktoza.
MLIJEČNO-KISELO VRENJE, postupak kojim se dolazi do kislog mlijeka i
kupusa, jogurta, kefira i sl., a uzrokovano
je anaerobnim bakterijama, npr. Lactobacillus bulgaricus i Streptococus lactis. U
osnovi je proces:
C6H12O6 → 2CH3CHOHCOOH
mliječna kiselina
MNOGOČETINAŠI, životinje iz skupine
kolutićavaca, isp. Žive u moru kao pokret-
89
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ni ili sjedilački oblici. Cjevaši izlučuju oko
tijela cijev od vapnenca. Mnogi ruju po
dnu praveći hodnike. Na svakom kolutiću
imaju parapodije na kojima su četine
(hete). Na glavi su usta, oči, ticala i pipala
(palpi). U Jadranu su poznati: afroditin
palolo i morska gusjenica.
MNOGOKOLUTIĆAVCI (Polymeria),
najbrojnija skupina beskralješnjaka; pripadaju im: kolutićavci i člankonošci. Tijelo
im je bilateralno simetrično i podijeljeno
na kolutiće. Unutarnji organi uglavnom
prate vanjski kolutićavi raspored. Svi imaju celom ili sekundarnu tjelesnu šupljinu.
Kod člankonožaca kolutićavost nije jasno
izražena.
MNOGOSTANIČARI, v. mnogostanične
životinje.
MNOGOSTANIČNE ŽIVOTINJE (metazoa, mnogostaničari), se sastoje od velikog broja specijaliziranih stanica različitih
oblika. Razlikujemo pet organizacijskih tipova: spužve, beskolutićavce, mnogokolutićavce, malokolutićavce i svitkovce.
MOĆ RAZLUČIVANJA, sposobnost mikroskopa da dvije bliske točke prikaže
razdvojeno. Svjetlosnim mikroskopom u
najboljem slučaju mogu se razlučivati točke udaljene jedna od druge 0,2-0,4 μm, a
elektronskim mikroskopom može se postići razlučivanje od 0,2-0,5 nm.
MODEL TEKUĆEG MOZAIKA, model
membrane koji su zamislili S.J.Singer i
G.L. Nicolson. Prema tom modelu neke
membranske bjelančevine su na površini
(periferni proteini), a druge su djelomice
ili potpuno uronjene (integralni proteini) u
dvosloj lipida. Raspored bjelančevina u
membrani nije stalan već se mijenja ovisno
o stanju stanice.
MODIFIKACIJE (somatske varijacije),
nenasljedne promjene organizma nastale
90
pod utjecajem okoliša. Na primjer, sobni
jaglac pri temperaturi od 10 °C cvate
crveno, a pri 25 °C bijelo.
MODROZELENE ALGE (cijanobakterije), jednostanične biljke koje nemaju potpuno izgrađenu jezgru i zbog toga ih
ubrajamo u prokariote. U osnovnoj građi
su slične bakterijama, također prokariotskim organizmima, ali za razliku od bakterija koje sadrže bakterioklorofil, modrozelene alge sadrže klorofil. To su autotrofni
fotosintetski organizmi. Nikad nemaju
bičeva. Nemaju plastide, mitohondrije ni
golgijeva tjelešca. Mogu se kromatski adaptirati. Najčešće se razmnožavaju vegetativno. Mogu prijeći i u trajni oblik, spore.
Kao prvi pravi fotosintetski organizmi, pretpostavlja se da su odigrale odlučujuću ulogu u stvaranju atmosferskog kisika, a time i u razvoju života na Zemlji.
Također provode fiksaciju dušika iz zraka.
Negativni utjecaj ima njihovo naglo vegetativno razmnožavanje u moru poznato
pod nazivom “cvjetanje mora”. Njihova
biomasa na kraju životnog ciklusa se i
raspada uzrokujući onečišćenje.
MOKRAĆA (urin), izlučevina bubrega
kojom se iz organizma odstranjuju čovjeku
suvišne i štetne tvari topljive u vodi.
MOKRAĆNA CIJEV (uretra), završni
dio mokraćnog sustava. Po građi i funkciji
različita je u muškaraca i žena. U muškaraca služi provođenju i mokraće i sperme,
a u žena samo mokraće.
MOKRAĆNI (urinarni) SUSTAV, sustav
organa koji mokraćom izlučuje štetne tvari
iz organizma. Kod čovjeka se sastoji od
nekoliko organa koji su smješteni u trbušnoj šupljini iza potrbušnice. To su bubreg,
mokraćovod (ureter), mokraćni mjehur i
mokraćna cijev (uretra).
MOKRAĆNI MJEHUR, neparni šuplji
organ smješten u maloj zdjelici, a služi za
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
skupljanje mokraće nastale u bubrezima.
Prosječno može u odrasle osobe primiti
oko 500 mL mokraće. Na izlasku iz mjehura je prstenasti mišić (sfinkter) koji je
pod nadzorom simpatikusa i parasimpatikusa. Sfinkter se otvara refleksno kada tlak
mokraće podraži receptore u stijenci mokraćnog mjehura. Mokraću iz mokraćnog
mjehura odvodi izvan tijela neparna mokraćna cijev (uretra).
MOKRAĆOVOD (ureter), tanka cijev
dužine oko 25 cm koja se obostrano iz
bubrežne nakapnice spušta u mokraćni
mjehur s njegove gornje strane.
MOLEKULARNA BIOLOGIJA, znanost koja proučava životne procese u stanici na razini molekula. Posebice se bavi
proučavanjem odnosa između makromolekula DNA, RNA i proteina.
MONERE, v. prokarioti.
MONGOLIZAM, v. Downov sindrom
MONOCITI, pokretni leukociti, spadaju u
velike fagocite - makrofage. Sudjeluju u
imunološkim reakcijama obradom antigena ili fagocitiraju raličite čestice, uključujući mikroorganizme, oštećene ili mrtve
stanice i nepotrebne bjelančevine.
MONOHIBRIDNO INTERMEDIJARNO KRIŽANJE, jedan tip križanja u kojem se prati nasljeđivanje jednog svojstva i
u kojem nema dominantnog alela za takvo
svojstvo. I u ovom primjeru križanja kao i
u primjerima križanja s dominacijom, početna roditeljska generacija i generacije
potomaka označuju se odgovarajućim slovima. Razlika postoji u označavanju alela
jer su ovdje aleli podjednako vrijedni te ih
sve označujemo malim slovima (a1, a2). U
sljedećem primjeru križanja početnu roditeljsku P (parentalnu) generaciju čine homozigotna crvena zijevalica (a1a1) i homozigotna bijela zijevalica (a2a2). Njihovim
križanjem dobit ćemo u F1 generaciji sve
ružičaste jedinke (a1a2) jer nema dominantnog alela pa se pojavljuje srednji (intermedijarni) fenotip. U F2 generaciji, koju
dobijemo međusobnim križanjem jedinki
F1 generacije, pojavljuju se tri fenotipa:
crveni (genotip a1a1), ružičasti (genotip
a1a2) i bijeli (genotip a2a2) u omjeru 1:2:1.
(V. shemu u Dodatku 1.)
MONOHIBRIDNO KRIŽANJE S DOMINACIJOM, jedan oblik križanja u
kojem se prati nasljeđivanje jednog svojstva, u ovom primjeru to je visina stabljike
graška. U prikazima križanja početna roditeljska (parentalna) generacija označuje se
uvijek s P, a generacije potomaka (filijalne) prema redoslijedu s F1, F2, F3 itd. Aleli
pojedinih svojstava označuju se slovima i
to dominantni velikim slojevima, a recesivni malim. Visok rast je dominantno
svojstvo te ga označujemo velikim slovom
(A), a nizak rast je recesivno svojstvo te ga
označujemo malim slovom (a). P generaciju predstavljaju: homozigotni visoki grašak (AA) i homozigotni niski grašak (aa).
Njihovim križanjem dobit će se svi visoki
potomci (Aa) koji predstavljaju F1 generaciju. Međusobnim križanjem jedinki F1 generacije dobiva se potomstvo F2 generacije
u kojem je 75 % jedinki visokog rasta
(AA, Aa; aA), a 25 % jedinki niskog rasta
(aa) što znači da je omjer fenotipa 3:1.
Ako se želi saznati da li je jedinka homozigotna (AA) za dominantno svojstvo ili
heterozigotna (Aa) tada se provodi test
križanje. (V. Dodatak 1.)
MONOMERI, građevne podjedinice polimera, npr. aminokiseline su podjedinice
proteina, nukleotidi nukleinskih kiselina, a
jednostavni šećeri polisaharida.
MONONUKLEOTIDI, isto što i nukleotidi.
MONOSAHARIDI, v. ugljikohidrati.
91
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
MORFOGENETSKA KRETANJA, v.
morfogeneza.
MORFOGENEZA, proces koji omogućuje stvaranje specifičnih razvojnih struktura
i oblika kojima se odlikuje svaki organizam. Tijekom razvitka iz zigote višestanični životinjski organizmi mitotičkim diobama povećavaju broj stanica koje se pomiču
zauzimajući nove položaje (morfogenetska
kretanja) i tako stvaraju nove oblike zametka, npr. blastulu, gastrulu, neurulu.
MORFOLOGIJA, znanost koja proučava
izvanjsku građu tijela svih živih bića.
MORSKA SALATA, v. zelene alge.
MORTALITET (smrtnost), broj smrtnih
slučajeva nekog područja u odnosu na cjelokupno stanovništvo.
MORULA, v. brazdanje.
MOŠNJA (scrotum), kožna vrećica u kojoj se nalaze testisi.
MOTORIČKI ŽIVČANI SUSTAV, v.
pokretački živčani sustav.
MOZGOVNI ŽIVCI, v. moždani živci.
MOŽDANI MOST (pons), nalazi se na
prijelazu srednjeg mozga u produženu
moždinu. Kroz njega prolaze živčani putovi koji povezuju produženu leđnu moždinu
s velikim mozgom.
MOŽDANI (mozgovni) ŽIVCI (nervi
craniales), izlaze iz baze velikog mozga ili
ulaze u njega. Ima ih 12 pari, a prema funkcionalnim značajkama mogu se podijeliti
na: osjetilne, motoričke i mješovite živce.
Inerviraju glavu, vrat i unutarnje organe u
prsnoj i trbušnoj šupljini. Označuju se
rimskim brojevima od I do XII.
MOŽDANO DEBLO, čine ga međumozak, srednji mozak, moždani most i produžena moždina. U njemu se nalaze živčana
vlakna koja povezuju veliki i mali mozak,
92
te velike motoričke jezgre koje imaju važnu ulogu u mišićnim radnjama kao što su:
stajanje, hodanje i sjedenje.
MOŽDINSKI (kralježnički) ŽIVCI, izlaze iz leđne moždine, između kralježaka.
Podijeljeni su u pet skupina: 8 pari vratnih,
12 pari prsnih, 5 pari slabinskih, 5 pari
križnih i 2 para trtičnih. Nakon izlaska iz
kralježnice, osjetilna i pokretačka živčana
vlakna spajaju se u mješoviti živac koji ide
prema periferiji tijela.
MREŽNICA (retina), treći unutarnji sloj
očne jabučice. Sastoji se od fotoreceptora:
štapića i čunjića. Štapići su osjetljivi na
intenzitet svjetlosti, a čunjići na tri osnovne boje (modru, zelenu i crvenu), a njihovim podraživanjem doživljavamo sve boje
u vidljivom dijelu spektra. U mrežnici se
svjetlosni podražaj (elektromagnetski valovi svjetla) fotokemijskim procesima u
štapićima i čunjićima pretvara u živčani
podražaj i očnim živcem odvodi u središte
za vid u stražnjem režnju velikog mozga.
Mjesto na kojem vidni živac izlazi iz
mrežnice naziva se "slijepa pjega". Slika
predmeta koja se stvara na "žutoj pjegi" je
realna, umanjena i obrnuta, a u vidnom
središtu slika se uspravlja i usklađuje.
mRNA (glasnička RNK ili gRNK, informacijska RNK ili iRNK, tj. iRNA, messenger RNA), tip ribonukleinske kiseline
čija je uloga da na ribosom donosi informaciju o rasporedu dušičnih baza u molekulama DNA.
MUKOZA, sluz koju luče sporedne (mukozne) stanice gastričnih žlijezda. Mukoza
oblaže želučanu stijenku kao obrana od
razgradnje stijenke želuca pepsinom i kloridnom kiselinom.
MULTIPLI ALELI, više od dva alela gena. Na primjer, krvne grupe čovjeka određene su s tri alela - A, B i 0. U jednom
organizmu za jedno fenotipsko svojstvo
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
mogu biti najviše dva različita alela. No
broj različitih alela u nekoj populaciji ili
vrsti može biti veći.
MUREIN, v. bakterije.
MUŠKI SPOLNI HORMONI, v. androgeni.
MUŠKI SPOLNI ORGANI, sastoje se od
unutarnjih organa: sjemenika, dosjemenika
ili pasjemenika, sjemenovoda i pomoćne
spolne žlijezde prostate, te vanjskih organa: spolnog uda i mošnje.
MUTACIJE (lat. mutare = mijenjati), nasljedne iznenadne promjene u genomu.
Ako do promjena dođe u tjelesnim stanicama tada ih nazivamo somatske mutacije i
one se ne nasljeđuju. Dođe li do promjena
u rasplodnim stanicama ili u samoj zigoti
tada se one prenose dalje na potomke. Na
osnovi morfoloških ili kemijskih promjena
kromosoma i gena razlikujemo tri vrste
mutacija:
1. mutacije gena;
2. mutacije građe kromosoma;
3. mutacije broja kromosoma.
S obzirom na uzroke mutacija
razlikujemo spontane mutacije, nenamjerno izazvane nekim prirodnim fizičkim ili
kemijskim faktorima i inducirane mutacije
koje se namjerno izazivaju umjetnim putem. Činitelji koji izazivaju mutacije nazivaju se mutageni faktori, a to su različita
zračenja dovoljne energije koja mogu izazvati promjene (npr. UV i γ zrake) te
različite tvari koje različitim mehanizmima
također mogu izazvati promjene (peroksidi, manganovi spojevi, formaldehid, nitriti,
akridinske boje, proflavin itd).
Mutacije su stečene promjene koje
je organizam stekao promjenom DNK, odnosno gena. Prenose se spolnim načinom
razmnožavanja. Mutacije se uvijek zbivaju
pod određenim utjecajima, npr. radijacije,
kemijskih tvari itd. Mogu biti pozitivne i
negativne. Pozitivne su mutacije one koje
će pomoći potomcima bolje snalaženje u
okolišu od svojih roditelja nasuprot negativnih mutacija. Mutacija osigurava nasljednu promjenljivost (varijabilnost), čime se
zapravo omogućuje evolucija.
MUTAGENI FAKTORI, v. mutacije.
MUTANTNI TIP, organizam ili stanica
koja nosi mutaciju.
MUTUALIZAM, v. simbioza.
N
NADCARSTVO, v. filogenetski sustav.
NADMETANJE, v. kompeticija.
NADP (nikotinamid-adenin-dinukleotidfosfat), organski spoj koji ima važnu ulogu
u procesu fotosinteze kao prenosilac elektrona.
NAMETNICI (paraziti), biljni ili životinjski organizmi koji žive na ili u drugom
organizmu (domadaru) hraneći se tvarima
iz njihova tijela i to na štetu domadara.
Među biljkama poznati je parazit potajnica, a među životinjama metilji, trakavice
itd.
NANOSOMIJA, v. patuljasti rast.
NASLJEDNA TVAR ili DNA.
NASLJEDNA UPUTA, zapisana je redosljedom nukleotida u molekuli DNA. To je
uputa koja sadrži plan građe, funkcije i
razvoja stanice i cijelog organizma. Ona se
prenosi s generacije na generaciju, a ostvaruje se putem sinteze proteina.
NASLJEĐIVANJE, proces prenošenja
svojstava roditelja na potomke putem gena.
93
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
NASTIJE, organomotorno gibanje biljnih
organa čiji je smjer određen građom organa, a ne smjerom iz kojeg dolazi podražaj.
Većinom su uzrokovana reverzibilnim promjenama turgora, a dijelom rastenjem. Razlikujemo: fotonastije (uzrokovano svjetlošću, a temelje se na rastu, npr. otvaranje
cvjetova), termonastije (uzrokovane razlikom u temperaturi), kemonastije (izazvane
kemijskim tvarima), seizmonastije (potaknute mahaničkim podražajima, kao npr. u
sramežljive mimoze, zbog promjena turgora) i tigmonastije (savijanje vitica rezultat
je promjene turgora).
NATALITET, broj rođenih (okoćenih) jedinki u jedinici vremena prema sveukupnom broju jedinki u populaciji.
NEANDERTALAC, v. neandertalski pračovjek.
NEANDERTALSKI PRAČOVJEK (neandertalac), izumrli čovjekov predak čiji
su prvi ostaci otkriveni u dolini Neandertalu blizu Dizeldorfa u Njemačkoj. Živio
je prije 100 do 150 tisuća godina u razdoblju gornjeg pleistocena, isp. dodatak 5.
NEČISNICA (kloaka), zajednički otvor
kroz koji izlaze fekalije, mokraća i spolni
produkti kod nekih životinja, kao na pr.
kod riba hrskavičnjača, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca koji legu jaja. Kod
beskralježnjaka nečisnicu imaju mužjaci
nekih oblića.
NEFRON, osnovna građevna i funkcionalna jedinica bubrega. Sastoji se od Bowmanove čahure, silaznog i uzlaznog kraka
koji su međusobno povezani suženom tzv.
Henleovom petljom. Uzlazni krak ulijeva
se u zajedničke sabirne kanaliće, koji se
ulijevaju u bubrežnu čašicu. Kroz silazni
krak i petlju prolazi filtrat pod tlakom u
uzlazni krak nefrona. Stanice koje čine
stijenku nefrona upijaju (reapsorbiraju)
veći dio tvari potrebnih tijelu iz filtrata
94
(sva količina glukoze te znatne količine
iona natrija, klora, kalija, vodika, fosfata
zatim aminokiseline i vode). Upijene tvari
ulaze u kapilare, koje su ogranci bubrežne
odvodne arterije te kroz stijenke tih kapilara prebacuju se iz nefrona ponovno u krvotok. Dakle, nefroni obavljaju selektivnu
filtraciju krvi, reapsorbiraju u krvnožilni
sustav sve potrebite tvari iz filtrata, a
sekrecijom se oslobađaju iz tijela nepotrebne i štetna tvari (npr. ureja), v. glomerul.
Svaki bubreg sadrži milijun nefrona.
NEKTAR, v. žljezdano staničje.
NEKTARIJ, v. žljezdano staničje.
NEKTON, životinjski organizmi sposobni
da se samostalno i aktivno kreću u vodi,
npr. ribe, neki mekušci itd.
NEODARVINIZAM, novije evolucijske
teorije koje su nastale poslije Darwina, a
smatraju da su selekcija, mutacija, izolacija i aktivni izbor staništa glavni čimbenici
evolucije.
NEOLAMARKIZAM, shvaćanje da vrste
evoluiraju pod učinkom raznih čimbenika
sredine u kojoj organizmi žive. Oživljavanje pretpostavki što je dao Lamarck.
NEOTENIJA, pojava nastupanja spolne
zrelosti i sposobnosti razmnožavanja prije
završetka preobrazbe ličinke u odraslu
jedinku, v. repaši. Neotenija omogućuje
tim životinjama da nastave živjeti u vodi.
NESPOLNA GENERACIJA (diploidna
generacija), isp. haploidna generacija.
NEURALNA PLOČA, struktura koja nastaje tijekom embrionalnog razvoja kralježnjaka. Uz neuralni žlijeb i neuralnu cijev
predstavlja osnovu živčanog sustava, mozga i leđne moždine. Razvija se međusobnom suradnjom dvaju zametnih listića:
mezoderma i ektoderma.
NEURIT, v. živčana stanica.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
NEUROHORMONI (neurotransmiteri),
tvari koje se izlučuju iz završnih dijelova
aksona, a vežu se na specifične receptore
narednog neurona i kemijski ga podražuju.
iz presinaptičkog neurona (enzim za acetilkolin je acetil-kolin esteraza). Razlikujemo
eksitacijske (podraživačke) neurohormone
(noradrenalin, NA, acetil-kolin, AcH), koji
uzrokuju prijenos podražaja podraživanjem postsinaptičkog neurona i inhibicijski
(kočnički) neurohormoni (gama-aminomaslačna kiselina), koji mogu zakočiti prijenos informacije kroz sinapsu. Inhibicijske
neurohormone luče tzv. inhibicijski neuroni iz završnih nožica. Oni uzrokuju otvaranje ionskih kanala za klor, te će uz katione
natrija u postsinaptički neuron ulaziti i
anioni klora koji će poništiti pozitivan
naboj uzrokovan ulaskom samo natrijskih
kationa.
NEURON, v. živčana stanica.
NEUROSEKRECIJSKE STANICE, živčane stanice koje na podražaj reagiraju
stvaranjem i izlučivanjem hormona, v.
neurosekrecijski faktori.
Sinapsa
Najučestaliji neurohormoni su acetil-holin,
noradrenalin, dopamin itd. Oni se neprestalno sintetiziraju u neuronima te se pohranjuju u mjehurićima završnih nožica
(presinaptički neuron). Kada električni potencijal, nastao na prijemnom dijelu receptora stigne do završnih nožica, uzrokuje
naglo oslobađanje neurohormona iz mjehurića u sinaptičku pukotinu. Neurohormon se veže na specifične membranske
neurohormonske receptore sljedećeg neurona. Otvaraju se Na-kanali, te ioni natrija
ulaze iz izvanstanične tekućine u postsinaptički neuron. Neurohormon koji se vezao na receptore postsinaptičkog neurona
biva razgrađen enzimom koji se oslobađa
NEUROSEKRECIJSKI FAKTORI, tvari koje izlučuju stanice hipotalamusa i koje
živčanim putem podražuju hipofizu te
kontroliraju izlučivanje njenih hormona.
Tako, npr. stanice hipotalamusa izlučuju
faktore za oslobađanje gonadotropnih hormona koji potiču hipofizu na izlučivanje
gonadotropnih hormona.
NEUROTRANSMITERI, v. neurohormoni.
NEUTRALNE MASTI, isto što i masti.
NEUTROFILI, v. leukociti.
NEUTROFILNI LEUKOCITI, glavna
su obrana protiv infekcije bakterijama, jer
ih fagocitiraju i razgrađuju u svojim vakuolama (fagosomima) pomoću probavnih
enzima lizosoma fagocita.
NICOLSON, G.L., v. Singer, S.J.
NIKOTINAMID-ADENIN-DINUKLEOTID-FOSFAT, v. NADP.
95
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
NITRIFICIRAJUĆE BAKTERIJE, v.
dušikove bakterije.
NITRIFIKACIJA, proces obogaćivanja
tla nitratima. Nitrificirajuće bakterije oksidacijom prevode (oksidiraju) amonijak u
nitrite, a nitrite u nitrate dobivajući pri tom
energiju potrebnu za sintezu organskih
spojeva:
2NH3 + 3O2 → 2HNO2 + 2H2O + energija
(bakterija Nitrosomonas)
2HNO2 → 2HNO3 + energija
(bakterija Nitrobacter)
Djelovanjem nekih anaerobnih bakterija
moguć je i suprotan proces, denitrifikacija.
NITROFIKSACIJA (nitrogena fiksacija),
svojstvo vezivanja atmosferskog dušika i
prevođenje u nitrate i amonijak kojega
imaju neke bakterije i modrozelene alge, v.
dušikove bakterije.
NITROGENA FIKSACIJA, v. nitrofiksacija.
NITROGENE BAKTERIJE, dušikove
bakterije.
NIŽE BILJKE, v. steljnjače.
NOĆNE (nokturalne) ŽIVOTINJE (nokturna, lat. nocturnus = noćni), životinje
koje su noću aktivne. To su npr. sove i šišmiši.
NODULI, v. korijenski gomoljići.
NOKTURALNE ŽIVOTINJE, v. noćne
životinje.
NONSENSE CODE, v. genetička uputa.
NORADRENALIN, hormon kojeg luči
srž nadbubrežne žlijezde, a oslobađa se i
na živčanim završecima simpatičkih živčanih vlakana. On se oslobađa pri porastu
tjelesnih potreba za kisikom, npr. zbog
povećanja tjelesne aktivnosti te povećava
udarni volumen srca.
96
NOSITELJ, jedinka s mutantnim alelom
koji nije izražen u fenotipu jer je uz njega
prisutan dominantni alel.
NOSNOPROLAZNICE, stara skupina riba važna za evoluciju kralježnjaka jer upućuju na prijelaz tih životinja iz vode na
kopno. Nosne su se šupljine (v. ribe) otvorile unutarnjim nosnim otvorima (hoane) u
usnu šupljinu. Tako je otvoren nosni put za
udisanje zraka do pluća koja su se razvila
od plivaćeg mjehura. Danas živi samo oko
10 vrsta nosnoprolaznica. Dijele se na
resoperke i dvodihalice.
NOVOČELJUSKE (grebenke), ptice koje
mogu letjeti jer imaju greben na prsnoj
kosti. Dijele se na dvadesetak skupina.
Neke od njih su: pingvinke, rodarice, guščarice, sokolovke, kokoške, ždralovke, golubovke, papigovke, djetlovke i vrapčarke.
NUKLEIN, naziv za kiselu tvar u staničnim jezgrama koju je otkrio znanstvenik
Miescher čime je doprinio definiranju nukleinskih kiselina.
NUKLEINSKE KISELINE, složeni organski spojevi građeni od: ugljika (C), vodika (H), kisika (O) i dušika (N). Otkrio ih
je švicarski znanstvenik Miescher 1869.
god, a nazvao ih je nukleinske kiseline jer
ih je uočio u jezgrama stanica (lat. nucleus
= jezgra). Kasnije je otkriveno da su prisutne i u drugim dijelovima stanice. Poznate
su dvije vrste nukleinskih kiselina: dezoksiribonukleinska kiselina (DNA) i ribonukleinska kiselina (RNA).
DNA se nalazi u jezgri, mitohondrijima i plastidima, a RNA se, osim u tim
staničnim dijelovima, nalazi i u citoplazmi. Razlika koja se uočava već u imenima
nukleinskih kiselina je u tome što u sastavu DNA nalazimo šećer dezoksiribozu, a
u RNA šećer ribozu. Temeljne građevne
jedinice nukleinskih kiselina su nukleotidi.
Nukleotidi DNA ili dezoksiribonukleotidi
se sastoje od fosfatne skupine, šećera dez-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
oksiriboze i jedne od četiriju dušičnih baza
(adenina, gvanina, timina ili citozina).
Nukleotidi RNA ili ribonukleotidi sadrže
fosfatnu skupinu, šećer ribozu te također
jednu od navedenih dušičnih baza s razlikom da se uvijek umjesto timina pojavljuje
uracil. Molekulu DNA tvore dva polinukleotidna lanca obično spiralno uvijena, a
molekulu RNA jednostruki lanac koji sadrži manji broj nukleotida.
(uracil + riboza) kao derivati pirimidinskih
baza.
NUKLEOID, struktura koja se nalazi u
sastavu prokariota. Izgrađen je od dugačke
molekule DNA zatvorene u prsten i gusto
sklupčane. Po funkciji odgovara jezgri
odnosno kromosomu eukariotskih stanica
jer predstavlja nasljednu tvar stanice.
OBLENJACI (Aschelminthes), beskralješnjaci iz skupine beskolutićavaca. Nastanjuju mora i kopnene vode ili su nametnici. Tijelo je pokriveno kutikulom.
Probavilo je prohodno: imaju usni i crijevni (izmetni ili analni otvor). Tjelesna
šupljina (pseudocel) je dobro razvijena.
Nemaju sustav za optjecanje ni disanje
(dišu preko kože). Imaju živčani sustav i
osjetne organe. Organi za izlučivanje su
protonefridiji. Uglavnom su razdvojenog
spola. Najrasprostranjeni su oblići.
NUKLEOLUS, v. jezgrica.
NUKLEOPROTEINI, složeni organski
spojevi građeni od nukleinskih kiselina
(DNA ili RNA) i proteina. Nukleoproteini
s DNA dolaze u sastavu jezgre (u kromosomima), a nukleoproteini s RNA dolaze
uglavnom u citoplazmi, npr. u sastavu ribosoma.
NUKLEOSOM, okruglo tjelešce, osnovna je jedinica kromatina. Sastavljen je od
osam histonskih molekula koje su obavijene dvostrukom zavojnicom DNA.
NUKLEOTID, osnovna građevna jedinica
nukleinskih kiselina, spoj triju molekula:
purinskih ili pirimidinskih dušičnih baza,
šećera pentoze (šećer s pet C atoma) i fosforne kiseline, npr. ATP. Spajanjem dvaju
nukleotida nastaje dinukleotid, triju trinukleotid, a više nukleotida polinukleotid.
NUKLEOZIDI, organske tvari nastale
spajanjem purinskih ili pirimidinskih baza
sa šećerima i to C-N vezom. To su npr.
adenozin (adenin + riboza) i gvanozin
(gvanin + riboza) kao derivati purinskih
baza te citidin (citozin + riboza) i uridin
NUKLEUS, v. jezgra.
O
OBLIĆI, životinje iz skupine oblenjaka.
Poznato je više od 10000 vrsta. Najpoznatiji nametnički oblici su dječja glista i zavojita trihina, isp.
OBRUBNJACI, životinje iz skupine žarnjaka. Svi obrubnjaci osim hidra su morski
organizmi. Obrubnjaci žive kao polipi, ili
meduze, a mogu izmjenjivati generacije.
Većinom stvaraju zadruge. Pojedini polipi
u zadruzi nazivaju se hidranti.
OCELE, jednostavne oči, isp. virnjaci.
OCTENO VRENJE, postupak je pretvaranja alkohola u ocat uzrokovan aerobnim
bakterijama, a u temelju je reakcija:
C2H5OH + O2 → CH3COOH + H2O +
+ energija
OČNA JABUČICA, je kuglasto tijelo
promjera oko 25 mm. Vanjski dio očne
jabučice sastoji se od tri koncentrična sloja
tkiva: bjeloočnice, žilnice i mrežnice.
97
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
Unutarnjost je ispunjena staklastim tijelom
(staklovinom).
OČNA PJEGA (stigma), organel za primanje svjetlosnih podražaja kod praživotinja, npr. euglene. To je uleknuće na
pelikuli ispunjeno crvenim pigmentom karotinom.
ODABIR, isto što i prirodni odabir.
ODJELJAK, v. filogenetski sustav.
ODRŽIVI RAZVOJ, proizvodnja s minimalno štetnim učincima na biosferu.
ODUŠAK, v. uzdušnice.
OGRANIČAVAJUĆI EKOLOŠKI ČIMBENIK, abiotički ili biotički čimbenik
koji se snažnije udaljuje od ekološkog optimuma ili pak prelazi granice ekološke
valencije, te tako ograničava rasprostranjenost vrste, a može uzrokovati smanjenje
ili propadanje populacije organizama.
OKAMENJIVANJE (petrifikacija), proces nastajanja fosila zamjenom organske
tvari (istrunulih dijelova organizma) anorganskom tvari: silikatima, karbonatima i
dr. Minerali se mogu taložiti unutar skeleta
ili na površini organizma, v. inkrustacija.
OKO, osjetilo za vid. Sastoji se od pomoćnih dijelova: gornji i donji kapci ili vjeđe,
trepavice, obrve, suzne žlijezde, suzno nosni kanal i mišići pokretači oka. Glavni
dijelovi oka su očna jabučica i očni živac.
Receptorski potencijal koji je nastao u
fotoreceptorima prenosi se vidnim živcem
iz oba oka u vidnu regiju mozga, u zatiljni
dio mozga.
OKOLIŠ, prirodno i kulturno okružje odnosno sve što čovjeka okružuje. To su mikroorganizmi, biljke, životinje i ljudi kao
predstavnici žive prirode. Neživu prirodu
čine tlo, kopnene i podzemne vode, mora,
oceani, minerali.
98
OKOŠTAVANJE, stvaranje koštane mase tj. postupni prelazak hrskavičnog tkiva
u koštano. Rastom koštanog tkiva upravlja
parathormon kojeg luči doštitna žlijezda
uz djelovanje vitamina D te iona kalcija i
fosfata.
OKSIDACIJA HRANE, razgradnja hranjivih tvari (ugljikohidrata, lipida, proteina) u stanici uz pomoć kisika pri čemu se
oslobađa energija potrebna za životne aktivnosti stanice. Konačni produkti oksidacije hrane su ugljik(IV)-oksid i voda (isp.
disanje).
OKSIDACIJA, kemijska reakcija u kojoj
neka molekula, atom ili ion otpušta ili gubi
jedan ili više elektrona. To su, npr. reakcije spajanja s kisikom, reakcije oduzimanja vodika itd.
OKSIDACIJSKA FOSFORILACIJA,
jedna od aerobnih faza staničnog disanja
ili stanične respiracije koja se odvija u mitohondrijima. U toj fazi se atomi vodika,
oslobođeni u prethodnim reakcijama, vežu
s kisikom pri čemu nastaje voda i velika
količina energije. Oslobođeni atomi vodika se ne vežu izravno s kisikom nego
atomi vodika postupno predaju elektrone
nizu prenositelja (dišnih enzima) što omogućava i postupno oslobađanje energije
koja se koristi za sintezu ATP-a. Na taj se
način energija pohranjuje u energetski bogatim vezama ATP-a.
OKSIGENIRANA KRV, krv koja transportira kisik, v. mali i veliki optok krvi.
OKSIHEMOGLOBIN, molekula hemoglobina koja prenosi vezani kisik.
OKSITOCIN, hormon koji izlučuje stražnji režanj hipofize (neurohipofiza). Uzrokuje kontrakcije maternice pri porodu, a
nakon poroda potiče sekreciju mlijeka iz
dojke. Izlučivanje ovog hormona, kao i os-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
talih hormona hipofize, je pod kontrolom
podražaja iz hipotalamusa.
OLAKŠANA DIFUZIJA, v. pasivni prijenos.
OLIGOELEMENTI, v. elementarni sastav.
OLIGOPEPTIDI, v. peptidi.
OLIGOSAHARIDI, v. ugljikohidrati.
OLIGOSAPROBNE VODE, jedan od
stupnjeva onečišćenja voda, a označuje
čiste vode.
OMATIDIJE (okašca), dijelovi složenih
očiju kod kukaca i rakova, v. rakovi.
OMNIVORI (raznojedni organizmi), organizmi koji uzimaju biljnu i životinjsku
hranu.
ONEČIŠĆENJE OKOLIŠA, unošenje
štetnih tvari (ksenobiotika, otrova) u okoliš
što dovodi do narušavanja ekosustava, temeljenih na samoregulaciji. Dolazi do promjena u sastavu biocenoza i poremećaja
svih metaboličkih procesa. Tako npr. unos
većih količina otpadnih razgradivih organskih tvari u jezerski ekosustav izazvati će
bujniji razvoj alga i povećanje koncentracije kisika u površinskim slojevima te
nedostatak kisika u pridnenim slojevima.
OOCITE, v. oogeneza.
OOGENEZA, proces nastajanja jajne stanice u jajnicima. Započinje u doba puberteta kada iz zametnih stanica – oogonija
nastaju velike nezrele stanice – primarne
oocite (oocite I) koje sadrže diploidan broj
kromosoma. Nakon mejoze I, iz svake pojedine oocite I nastaju dvije stanice: jedna
sekundarna oocita (oocita II) i jedna primarna polocita (polocita I). Oocite II i polocita I sadrže haploidan broj kromosoma.
Iz oocite II u procesu mejoze II nastaje
jedna zrela jajna stanica i jedna sekundar-
na polocita (polocita II), a iz polocite I
nastaju dvije polocite II. I jajna stanica i
polocite II sadrže haploidan broj kromosoma. Sve tri polocite II propadaju čime je
osigurana pohrana dovoljne količine hranjivih pričuvnih tvari u citoplazmi jedne
jajne stanice. Te tvari su potrebne za
razvitak zametka u slučaju oplodnje jajne
stanice.
OOGONIJE, zametne stanice u jajnicima
s kojima započinje oogeneza (isp). Dijele
se mitozom pa imaju diploidan broj kromosoma. Od jedne oogonije tijekom oogeneze nastaje, između ostalog, i jedna jajna
stanica s haploidnim brojem kromosoma.
OPARIN, A.J., (1894. – 1980.), ruski biokemičar koji je eksperimentirao s koacervatima.
OPĆA ADAPTACIJA (prilagodba), skup
morfoloških, fizioloških i biokemijskih
osobina određenih skupina. Npr. prilikom
naseljavanja kopna razvijala su se pluća,
udovi za hodanje i pokrov tijela.
OPISTOMA, stražnji dio tijela (zadak)
klještara iz skupine člankonožaca. Nastao
stapanjem 12 tjelesnih kolutića. Ne nosi
udove za hodanje.
OPLODNJA, proces stapanja dviju različitih spolnih stanica, gameta (spermija i
jajne stanice) u zajedničku stanicu, zigotu.
Oplodnja može biti vanjska (izvan tijela
ženke), npr. u riba i vodozemaca u vodi.
Unutarnja se oplodnja (u tijelu ženke), npr.
u sisavaca događa u jajovodu.
OPLODNJA (fertilizacija) KOD ČOVJEKA, počinje stapanjem spermija i jajne
stanice u prvoj trećini jajovoda. Spermij
nosi u akrosomskoj kapi enzime (akrozin)
za razgradnju obložnih stanica (Corona
radiata) jajne stanice. Nakon prodora prvog spermija zona pellucida zadeblja te
onemogućuje ulazak ostalim spermijima
99
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
odnosno sprečava poliploidiju. U jajnoj
stanici udružuju se haploidne predjezgre
jajašca i spermija u zajedničku, diploidnu
jezgru oplođene stanice, zigotu. Nakon
mnogobrojnih brazdanja zigote nastaje
blastocista koja se ugnježđuje (implantira)
duboko u sluznicu maternice. U stanicama
sluznice maternice nakupljaju se hranjive
tvari. To su decidua stanice. Oko 7. dana
nakon implantacije postupno se razvija posteljica (placenta). Nakon brazdanja slijedi
druga faza zametnog razvoja - gastrulacija,
te nakon nje organogeneza.
OPRAŠIVANJE, prenošenje polena od
muških na ženske dijelove cvijeta. Kod
golosjemenjača se prenosi polen na mikropilu sjemenog zametka gotovo isključivo
pomoću vjetra. Oprašivanje kritosjemenjača zbiva se najčešće uz pomoć kukaca i
vjetra, a polenova zrna počinju klijati kada
dospiju na njušku tučka.
OPTOK KRVI, v. mali i veliki optok krvi.
ORGANELI, isto što i stanični organeli.
ORGANIZAM, životna cjelina koju može
izgraditi jedna ili više stanica pa ih stoga
nazivamo jednostanični, odnosno višestanični organizmi. Danas je poznato oko dva
milijuna različitih biljnih i životinjskih organizama. U organizacijskoj ljestvici živih
bića organizam se nalazi između stanica,
odnosno organa, koji su na nižem stupnju
ustroja i populacije koja je na višem stupnju.
ORGANOGENEZA, etapa embrionalnog
razvitka koju karakterizira postanak organa i organskih sustava. Slijedi nakon gastrulacije kada se uzajamnim djelovanjem
stanica triju zametnih listića (ektoderma,
mezoderma i endoderma) počinju oblikovati budući organi. Na primjer, uzajamnim
djelovanjem ektoderma i mezoderma u
kralježnjaka nastaje živčani sustav.
100
ORGANSKI SPOJEVI, spojevi koji izvorno nastaju u organizmima djelatnošću
protoplazme. Mogu se dobiti i u laboratoriju. Svi organski spojevi obavezno sadrže
ugljik, a u pravilu i vodik. Najvažniji organski spojevi u sastavu živih organizama
su: ugljikohidrati, lipidi, proteini i nukleinske kiseline.
ORNITOLOG, znanstvenik - zoolog koji
proučava ptice.
OSFRADIJ, osjetilo za njuh kod mekušaca. Osfradijem mekušci ispituju vodu
koju koriste za disanje. Većinom se nalazi
uz škrge.
OSIKULE, sitne vapnene pločice različitih oblika kod trpova (bodljikaši) uložene u tjelesnu stijenku (kožu) i čine unutarnji kostur.
OSJETILNI ŽIVČANI SUSTAV (senzorički ili receptivni), služi za primanje i
prenošenje informacija. Podražaj primaju
specijalizirani osjetilni neuroni koji na
dendritima imaju posebna osjetilna tjelešca
(receptore ili senzore). Postoji pet skupina
osjetnih receptora: mehanoreceptori, termoreceptori, nocireceptori, elektromagnetski receptori i kemoreceptori. Podjelu vidi
u tablici PODJELA RECEPTORA.
OSJETILO ZA MIRIS (njuh), receptori
za njuh smješteni su u mirisnoj (olfaktornoj) regiji nosa u sluznici krovnog dijela
gornjeg nosnog hodnika. Sluznica je puna
žljezdanih stanica koje izlučuju sluz između kojih se nalazi od 10 milijuna do 20
milijuna mirisnih (olfaktornih) stanica s
mirisnim dlačicama okrenutima prema
nosnoj šupljini.
OSJETILO ZA OKUS, nalazi se na jeziku. Osjetni organi za okus su okusni pupoljci. Građeni su od potpornih i receptorskih
stanica iz kojih izlaze živčana vlakna koja
se stapaju u živce što vode podražaje u
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
koru velikog mozga. Na površini jezika
nalaze se brojne okusne bradavice (papile),
koje su najizraženije na korijenu jezika.
Razlikujemo četiri osnovna okusa: slatko
(na vrhu jezika), slano (prednji dio iza
područja za slatko), kiselo (duž rubova
jezika) i gorko (na korijenu jezika).
Tablica
PODJELA RECEPTORA
Skupina
Osjet
Receptori
živčani
završeci,
dodir,
Pacinijevo,
tlak
Meissnerovo
Mehanoi Krauseovo
receptori
tjelešce i dr.
Cortijeve
slluh
stanice
ravnopolukružni
teža
kanalići
hladživčani
noća
završeci
Termoreceptori
živčani
toplina
završeci
Nociživčani
bol
receptori
završeci
Elektroštapići i
magnetski
vid
čunjići
receptori
okusni
okus
pupoljci
mirisni
miris
receptori
ugljikov
produžena
Kemodioksid
moždina
receptori
aortna i
kisik
karotidna
tjelešca
alfa i beta st.
glukoza
gušterače
OSJETILO ZA RAVNOTEŽU, smješteno je u unutarnjem uhu u labirintu. Labirint se sastoji od: predvorja (vestibulum) s
dva proširenja (utriculus i sacculus) i tri
polukružna kanala. Ampule su proširenja
polukružnih kanala i u njima se nalaze
osjetilne stanice s dlačicama. U dva proširenja predvorja nalaze se nakupina osjetilnih stanica s dlačicama - makula. Iz bazalnog dijela osjetilnih stanica izlaze ogranci
vestibularnog živca koji prenosi receptorske potencijale u primozak, mali i veliki
mozak.
OSKULUM, v. spužve.
OSMOTSKI TLAK (π ), tlak u otopini ili
stanici koji raste s porastom množine
(množinske koncentracije) otopljenih čestica, a ovisan je o apsolutnoj temperaturi,
T i konstanti jednakoj plinskoj konstanti R.
Matemtički
π = cRT
Otopine koncentracije 1 mol/L šećera i 1 mol/L NaCl uz jednake uvjete
nemaju isti osmostski tlak iako im je
koncentracija ista jer NaCl, za razliku od
šećera, disocira na Na+ i Cl– što daje 2
mola/L čestica o kojima ovisi osmotski
tlak. Tako će i tlak biti dvostruko veći u
otopini NaCl nego u otopini šećera iste
koncentracije.
Osmotski se tlak stanice, ovisno o
organu, mijenja od 0.5 do 3.0 MPa (0.1
MPa = 1 bar).
OSMOZA, difuzija kroz polupropusnu
membranu (opnu), koja je za otapalo propusna (permeabilna), a za otopljenu tvar
nepropusna. Osmoza se zbiva bez utroška
energije. Molekule vode se u otopini kreću
niz gradijent kemijskog potencijala vode
(koncentracijski gradijent ili vodni potencijal), odnosno iz područja više koncentracije vode (niža koncentracija otopljenih
tvari) prema području niže koncentracije
vode (viša koncentracija otopljenih tvari).
Pojava osmoze vrlo je važna za funkcioniranje stanica jer se njihove stijenke sastoje
od približno polupropusne mebrane, a sa-
101
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ma stanica sadrži otopljnene tvari, npr.
soli, šećere itd. U fiziologiji bilja se umjesto kemijskog potencijala vode često upotrebljava naziv: vodni potencijal. Voda
može osmozom i ulaziti i izlaziti iz stanice.
OSNOVNO STANIČJE (biljni parenhim),
vrsta trajnog tkiva u biljaka koje čini najveći dio mase biljnog tijela. Povezuje i
učvrščuje sva ostala staničja, a nerijetko se
stanice osnovnog tkiva preoblikuju u druga staničja. Parenhimske stanice u listovima ispunjene su kloroplastima pa se zovu
asimilacijski parenhim. Rahlo osnovno
staničje, transpiracijski parenhim služi izmjeni plinova. Osnovno staničje služi i
kao spremište pričuvne hrane pa ga zovemo spremišni parenhim. Vrlo rahlo raspoređene parenhimske stanice s velikim
pravilnim međustaničnim prostorom koji
osim prozračivanju služe i lakšem plutanju
biljnih organa nazivamo aerenhim.
OSNOVNO TKIVO, v. osnovno staničje.
OSRČJE, v. srce.
OSTEOBLASTI, tvorne stanice koštanog
tkiva; proizvode koštanu tvar, v. kost.
OSTEOCITI, v. koštane stanice.
OSTEOKLASTI, koštane stanice koje razaraju koštanu tvar stvorenu od osteoblasta. Osteoklasti su višejezgrene stanice koje
se mogu ameboidalno pokretati.
OSTEON, osnovna funkcionalna jedinica
u kompaktnom sloju kosti. Oko Haversovog kanalića, kroz koji prolaze krvne žile i
živci, poredane su u krugu koštane stanice
ili osteociti, isp.
OSTEOPOROZA, smanjenje gustoće koštanog tkiva (česta u starosti) zbog narušenog stvaranja organskog dijela kostiju.
Kosti postaju slabe i lomljive. Javlja se sa
smanjenjem razine spolnih hormona. Češ-
102
ća je u žena (u postmenopauzi). Bolest se
može usporiti terapijom tableta kalcija, vitamina D, a u žena i spolnim hormonima.
OTROVNI ELEMENTI, v. toksični elementi.
OTROVNOST (toksičnost), osobina neke
kemijske tvari da može izazvati štetne,
toksične učinke u organizmu.
OVARIJI, v. jajnici.
OVČJI METILJ, nametnik u žućovodu i
jetri ovce (v. metilji). Životni ciklus se
sastoji od nespolne i spolne faze. Stvaraju
veliki broj jaja (hiperprodukcija potomaka). Iz oplođenih jaja u vodi se razvija
miracidij, trpetljikava ličinka. Ako nađe
međudomadara puža malog barnjaka, u
njemu se nespolno razmnožava. Nastaje
mnogo ličinki (redije), a iz njih se razvijaju nove ličinke sa repićem (cerkarije).
Cerkarije napuštaju puža i začahure se na
barskoj biljci. Kada ovca (prvi domadar)
pojede travu s čahurom, u probavilu se
razvije u odrasli oblik. Bolest se naziva
metiljavost.
OVULACIJA, pojava izbacivanja zrele
jajne stanice (jajašca) iz Graafovog folikula u trbušnu šupljinu. Karakteristična je
za sisavce, a u čovjeka se obično događa
četrnaestog dana menstrualnog ciklusa.
Ovulacija se periodički ponavlja najčešće
u razmacima od 28 dana.
OZNAČAVANJE NASLJEDNIH FAKTORA I GENERACIJA, provodi se radi
lakšeg snalaženja u praćenju nasljeđivanja
svojstava. Već je Mendel uveo označavanje nasljednih faktora i generacija simbolima (slovima), a suvremena genetika je
većim dijelom zadržala to označavanje. U
prikazima križanja početna roditeljska (parentalna) generacija označuje se uvijek s P,
a generacije potomaka (filijalne) prema
redoslijedu s F1, F2, F3 itd. Ako se prati
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
samo jedno svojstvo govori se o monohibridnom križanju. Ako se prate dva
svojstva govori se o dihibridnom križanju.
Za praćenje triju svojstava govori se o
trihibridnom, a za praćenje više svojstava
o polihibridnom križanju. Aleli pojedinih
svojstava mogu se označavati na više načina, a najčešće se označuju slovima i to
za dominantni faktor (svojstvo) velikim, a
za recesivni faktor malim. Na primjer, za
jedno svojstvo A i a, a za drugo svojstvo B
i b itd. Ako dominantnost nije izražena
obično se svojstva označuju s a1 i a2, b1 i
b2 itd. U primjerima križanja, da bi se
jednostavnije i preglednije pokazalo koja
svojstva roditelja nasljeđuju potomci, prate
se sve moguće kombinacije njihovih gameta. Tako, npr. u monohibridnom križanju s dominacijom jedinka genotipa AA
dat će jednu vrstu gameta: A, a jedinka
genotipa Aa dat će dvije vrste: A i a. U
dihibridnom križanju s dominacijom jedinka genotipa AAbb dat će samo jednu vrstu
gameta: Ab, a jedinka genotipa AaBb dat
će četiri vrste: AB, Ab, aB i ab. U trihibridnom križanju s dominacijom jedinka
genotipa AABB CC dati će samo jednu
vrstu gameta ABC, a jedinka genotipa
AaBbcc dat će četiri vrste: ABc, Abc, aBc
i abc, v. Dodatak 1.
OZONSKA OVOJNICA, sloj plinovitog
ozona na visini oko 40 km iznad površine
tla. Ozon štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog zračenja.
OZONSKE RUPE, stanjenje zemljine
ozonske ovojnice tj. smanjenje ozona u
ozonosferi uglavnom zbog kemijskih spojeva koje proizvode ljudi, primarno halogeniranih ugljikovodika (freona).
P
PACEMAKER, v. umjetni elektrostimulator srca.
PAKLARE, v. kružnouste.
PALEONTOLOGIJA, znanost koja se
bavi proučavanjem ostataka izumrlih organizama (fosila).
PALP, pipalo.
PAMĆENJE, sposobnost kore velikog
mozga da pohranjuje neke podatke ili doživljaje. Ono može biti trenutačno (samo
nekoliko sekundi), kratkotrajno (do 3 dana) i dugotrajno (doživotno). Fiziološka
osnova trenutačne i kratkotrajne memorije
jest električna aktivnost skupine neurona
mozga. Dugotrajno se pamćenje temelji na
kemijskim promjenama koje nastaju nakon
ponovljenog podraživanja skupine neurona
mozga.
PANCREAS, v. gušterača.
PANKREASNA AMILAZA, v. probavni
enzimi gušterače.
PANKREASNA LIPAZA, v. probavni
enzimi gušterače.
PANKREATITIS, v. upala gušterače.
PAPA TEST, ispitivanje stanica grla maternice bojenjem prema metodi Papanicolau. Koristi se za otkrivanje raka grla
maternice i njegovih predstadija. Test je
negativan ako su sve stanice normalne, a
pozitivan ako su među stanicama grla
maternice nalaze tumorske stanice.
PAPRATI, biljke iz skupine papratnjača.
Listovi su im redovito veliki, prizemni,
različitih oblika. S donje strane nose soruse. Rastu iz podzemne stabljike (podanka).
Razmnožavaju se izmjenom spolne i nespolne generacije. Iz izospora izraste protalij (haploidni gametofit), a nakon oplodnje
103
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
razvije se iz embrija mlada paprat (diploidni sporofit). U hrvatskoj flori ima svega
oko 50 vrsta paprati. Rastu u sjenovitim i
vlažnim šumama (oslad, jelenak), polušpiljama (gospin vlasak). Naša najveća paprat
je bujad (listovi dosegnu visinu i preko 2
m). Ljekovite paprati su oslad i slezenica.
Paprati većinom žive u vlažnim tropskim
krajevima ili kao epifiti.
odrasla
paprat
sorusi sa
sporangijama
mlada
paprat
mejoza
embrio
spore
oplodnja
klijanje
spore
arhegonij
(jaje)
protalij
anteridij
(muška gameta)
sporofit (2n)
gametofit (n)
PAPRATNJAČE, prve prave kopnene biljke jer imaju korijen, stabljiku i list. Vegetativno tijelo je snažni sporofit, dok je
gametofit nježna i mala biljčica, ali je
samostalna, t.j. prehrambeno neovisna o
sporofitu. Za vrijeme oplodnje pokretnim
spermatozoidima potrebna je voda. Spore
su većinom istovrsne (izospore) pa im je
gametofit jednodoman. Samo su neke papratnjače s različitim sporama te imaju
dvodomni gametofit. npr. selaginela. Današnje papratnjače su zeljaste biljke, trajnice s podzemnom stabljikom (podankom) i
s adventivnim korijenjem. Dijele se na
104
preslice, crvotočine i paprati. Izumrle su
drvenaste paprati, koje su imale dvojake
spore, preci golosjemenjača. Do danas su
se pojedine drvenaste papratnjače sačuvale
kao fosili koje nalazimo u naslagama kamenog ugljena (geološko razdoblje karbon).
PAPUČICA (Paramecium caudatum), v.
trepetljikaši i praživotinje.
PARAPATRIJSKA SPECIJACIJA, specijacija kada se dvije populacije samo dotiču i tako imaju nepreklapajući prostorni
kontakt. Isp. specijacija.
PARAPODIJ (bataljica), izdanak sa strane svakog kolutića kod mnogočetinaša.
Služe pri pokretanju. Iz njih izlaze četine
ili hete. Na njima su i škrge.
PARASIMPATIKUS, dio autonomnog ili
vegetativnog živčanog sustava čija živčana
vlakna nadziru rad većine unutarnjih organa. Djelovanje parasimpatikusa je suprotno djelovanju simpatikusa, npr. simpatikus
ubrzava rad srca dok ga parasimpatikus
usporava.
PARATHORMON, hormon kojega izlučuju nuzštitne žlijezde, a važan je za regulaciju prometa kalcija u tijelu.
PARAZITI, v. nametnici.
PARENHIM, v. osnovno staničje.
PARENHIMULA, v. spužve.
PARENTALNO KRIŽANJE, križanje
početne roditeljske (parentalne) generacije
kojim nastaje prva generacija potomaka
(filijalna) F1 generacija.
PARTENOGENEZA; razvitak zametka
iz neoplođene jajne stanice. Partenogenezu
susrećemo kod mnogih kukaca i drugih
bezkralježnjaka, ali i kod nekih riba, vodozemaca te nekih guštera.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
PASJA TRAKAVICA (ehinokok), najopasnija trakavica za čovjeka. Velika je oko
5 mm i ima samo nekoliko proglotida. Živi
u crijevu psa. Čovjek se može zaraziti dirajući zaraženog psa. Ikrice se razvijaju u
jetri, plućima ili mozgu čovjeka.
PASIVNI PRIJENOS (pasivni transport),
prijenos tvari kroz staničnu membranu iz
područja veće koncentracije u područje
manje koncentracije bez utroška energije s
ili bez pomoći prenositelja. Ovaj prijenos
se zasniva na procesu difuzije. Kroz membranu se pasivno prenose manje molekule,
npr. voda, ugljik(IV)-oksid, kisik, urea itd.
Uz pomoć prenositelja prolaze veće molekule, npr. glukoze, aminokiselina itd.
PASIVNI TRANSPORT, v. pasivni prijenos.
PASIVNO STEČENA SPECIFIČNA
IMUNOST, omogućena je unašanjem u
organizam gotovih protutijela. Prirodnim
putom protutijela prolaze kroz posteljicu iz
majke u zametak. Umjetno izazvana imunost postiže se davanjem već gotovih protutijela, nastalih imunizacijom druge jedinke, čovjeka ili životinje.
PASJEMENIK (dosjemenik, epididymis),
dio muškog spolnog sustava u kojem spermiji dozrijevaju i stječu sposobnost samostalnog kretanja.
PASTERIZACIJA, zagrijavanje supstrata
na temperaturu oko 60 do 70 oC što dovodi
do uništenja bakterija, ali ne i njihovih
spora.
PASTEUR, L. (1822. – 1895.), francuski
mikrobiolog koji je otkrivajući cjepivo
protiv bjesnoće (1881 - 1885) prvi uporabio naziv virus označivši njime uzročnika
te bolesti.
PATOGENE BAKTERIJE, bakterije
koje uzrokuju bolesti čovjeka, životinja i
biljaka izlučujući u organizam domaćina
otrovne spojeve, tzv. toksine. Teške bolesti
koje uzrokuju bakterije u čovjeka su kuga,
tuberkuloza, guba, tetanus, upala pluća,
gangrena, sifilis, gonoreja, kolera, difterija
itd.
PATULJASTI RAST (nanosomija), nastaje kad hipofiza ne stvara dovoljne količine hormona rasta. Može biti vidljivo kod
rođenja, kasnije u djetinjstvu ili adolescenciji.
PAUCI, v. paučnjaci.
PAUČNJACI, grabežljive životinje iz
skupine klještari, člankonošci, isp. Njima
pripadaju pauci, štipavci ili škorpioni i
grinje. Pauci imaju 2 -6 predljivih žlijezda
na trbušnoj strani opistome. U njima se
stvara bjelančevinasta predljiva tvar koja
izlazi kroz predljive bradavice, a na zraku
se stvrdne. Paučinaste niti pauk plete
stopalnim češljićem u mrežu. Za disanje
imaju lepezaste uzdušnice. Pauci izlučuju
produkte izmjene tvari pomoću Malpighijevih cjevčica. Razdvojenog su spola.
Ženka paučinom zaprede oplođena jaja u
kokon iz kojeg izlaze mladi slični odraslima. Poznati su: pauk krstaš (križar) i crna
udovica. Škorpioni na kraju tijela imaju
otrovnu bodlju. Ženka rađa žive mlade.
Nametnički oblici grinja su npr. čovječji
svrabac iz skupine šugaraca koji buši hodnike u pousmini kože i krpelji. Obični krpelj može biti prijenosnik virusnog encefalitisa i nekih nametničkih piroplazmi.
PAVLOV, I., (1848.-1936.), ruski psiholog, otkrio da se refleksi mogu izmijeniti
učenjem. Po njemu se tzv. uvjetovani refleksi nazivaju Pavlovljevim refleksima.
PEDICELARIJE, štipaljke.
PEKARSKI KVASAC, v. kvaščeve gljivice.
PELAGIJAL, životne zajednica koje žive
u slobodnoj vodi i kreću se pasivno, lebde
(plankton) ili aktivno (nekton).
105
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
PELIKULA (lat. pellicula, grč. pelis =
kožica), tanka elastična opna koja obavija
tijelo mnogih praživotinja, npr. papučice i
bičaša. Ima zaštitnu, pokrovnu i potpornu
funkciju. Također sudjeluje u kretanju i
uzimanju hrane te primanju podražaja iz
okoliša. Pelikula je nastala spajanjem dvoslojne membrane i površinskog sloja tijela,
tj.ektoplazme.U papučice je sastavljena od
niza alveolarnih mjehurića, a površinu
pelikule prekrivaju trepetljike. Na osnovici
je svake trepetljike bazalno, osnovno tijelo
– kinetosom. Međusobno su kinetosomi
povezani bjelančevinastim nitima – kinetodezmama koje provode podražaje. Kinetodezme i kinetosomi čine kinetički aparat.
PELUD, v. prašnik, oprašivanje.
PELUDNA ZRNA, v. prašnik, oprašivanje.
PENICILIJUM, (kistac, Penicillium notatum), najpoznatija zelena plijesan sa sporangijskim nositeljima raspoređenih poput
kista na čijim se ograncima razvijaju spore
u nizovima, konidiospore. Ima antibiotsko
djelovanje, tj. djeluje antibakterijski, odnosno baktericidno zahvaljujući izlučivanju
tvari penicilin. To djelovanje prvi je otkrio
A. Fleming 1929. godine, za što je dobio
Nobelovu nagradu 1945. Kasnije se otkrilo
da antibiotsko djelovanje imaju i druge
tvari pa otuda i postojanje različitih antibiotika.
PENICILIN, v. penicilijum.
PENIS, v. spolni ud.
PENTOZE, jednostavni šećeri ili monosaharidi s pet ugljikovih atoma u molekuli.
Pentoze su npr. deoksiriboza i riboza.
PEPSIN, najvažniji probavni enzim želuca. To je proteolitični enzim, tj. enzim koji
probavlja bjelančevine, a najaktivniji je u
jako kiseloj sredini (pH oko 2). Glavne
stanice fundusnih i piloričkih žliježda že-
106
luca luče inaktivni oblik enzima pepsinogen koji se aktivira uz prisutnost kloridne
kiseline u pepsin, v. kloridna kiselina.
PEPSINOGEN, v. pepsin.
PEPTIDI, kemijski spojevi građeni od
dvije do 20-40 vezanih aminokiselina,
ukupne molekulske mase manje od 5000.
Aminokiseline se međusobno vežu peptidnim vezama. Vezanjem dviju aminokiselina nastaje nastaje dipeptid, triju tripeptid,
četiriju tetrapeptid itd. Općenito, vezanjem
10 i manje aminokiselina nastaju oligopeptidi, a vezanjem više od 10 aminokiselina
nastaju polipeptidi.
PEPTIDNA VEZA, nastaje kada karboksilna skupina jedne aminokiseline reagira
s amino skupinom druge aminokiseline pri
čemu se izdvaja molekula vode.
H
H O
R O
N C C N
H
H
H
C C OH
R1
PERAJARI, skupina sisavaca prilagođenih životu u vodi. Imaju obilježja zvijeri.
Hrane se najčešće ribama. Udovi su se razvili u peraje. Perajarima pripadaju tuljani i
morski lavovi. U Jadranu živi sredozemna
medvjedica.
PERIFERNI ŽIVČANI SUSTAV, provodi živčane impulse (informacije) u središte ili iz središta u izvršni organ. Dijeli
se na osjetilni i pokretački. Sastoji se od
dvije skupine živaca: moždani i moždinski
živci.
PERIGON, v. cvijet.
PERIKARD, v. srce.
PERINUKLEARNI PROSTOR, prostor
između dviju membrana jezgrine ovojnice.
PERIOST (pokosnica), v. kost.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
PERJE, proizvod kože koji pokriva tijelo
ptica i štiti od gubitka topline. Sastoji se
od rožnate tvari keratina. Razlikuju se velika pokrovna pera i nježna perca pahuljice, a na krilima su letna pera. Svako pero
ima badrljicu i zastavicu sastavljenu od
isperaka. Isperci su međusobno povezani
resicama.
PERONOSPORA (plamenjača, Plasmopara viticola), gljiva algašica, nametnik na
vinovoj lozi nanoseći velike štete. Suzbija
se bordoškom juhom, smjesom vode, modre galice i gašenog vapna.
PGTH (placentarni gonadotropni hormoni), hormoni koji se u ranoj fazi trudnoće
izlučuju iz stanica trofoblasta, a kasnije iz
posteljice. Uloga im je da sprečavaju propadanje žutog tijela nakon ovulacije te da
ga potiču na izlučivanje povećane količine
hormona estrogena i progesterona. Kasnije
u trudnoći estrogene i progesterone izlučuje sama posteljica, a ti hormoni spriječavaju menstruaciju koja bi uzrokovala gubitak
ploda.
pH, oznaka za negativan logaritam koncentracije vodikovih iona, pH = – log [H+].
Što je viša koncentracija vodikovih iona to
je niža vrijednost pH. Kiseline povisuju, a
baze snizuju koncentraciju H+. U živom
organizmu pH – vrijednosti se uglavnom
kreću u rasponu pH = 6 – 8 iako ima i
izuzetaka npr. u ljudskom želucu gdje je
izrazito kisela sredina pH = 1.5.
PIGMENT (lat. pigmentum = boja), tvar
koja daje boju tkivima ljudi, životinja, biljaka i nekim bakterijama. Biljke stvaraju
pigmente za apsorpciju sunčeve svjetlosne
energije, potrebne za proces fotosinteze, v.
biljna bojila.
PIJAVICE, životinje iz skupine kolutićavaca. Žive uglavnom u slatkim vodama.
Nemaju parapodija ni četina ali imaju prednju i stražnju prijanjalku. Sišu krv mno-
gim kralješnjacima i beskralješnjacima. Da
se krv ne bi zgrušala slinske žlijezde izlučuju enzim hirudin. Poznata vrsta je
liječnička pijavica.
PINOCITOZA (grč.pinosis = piti, kytos =
šupljina), način uzimanja hranjivih tvari u
praživotinja, npr. tekuće hrane: otopljenih
makromolekula kao što su bjelančevine ili
aminokiseline, isp. endocitoza.
PIRETICI (pirogene tvari), tvari koje povisuju tjelesnu temperaturu (mnogi toksini
patogenih mikroorganizama).
PIRIMIDINSKE BAZE, vrsta dušičnih
baza koje izgrađuju molekule DNA i
RNA. U sastavu DNA uvijek dolaze pirimidinske baze timin i citozin, a u sastavu
RNA citozin i umjesto timina uracil.
PITEKANTROPUS, v. javanski pračovjek.
PIVSKI KVASAC, v. kvaščeve gljivice.
PJEVALO, organ kod ptica za proizvodnju glasova, osobito kod ptica pjevica.
Smješteno je na prijelazu iz dušnika u
dušnice. Sastavljeno je od sustava hrskavičnih i koštanih potpora i opni.
PLACENTA (posteljica), embrionalni organ u većine sisavaca čija je uloga prehrana zametka odnosno ploda. U žena se
placenta formira iz stanica trofoblasta i decidua stanica (stanice sluznice maternice)
oko 16 dana nakon oplodnje jajne stanice,
odnosno 7. dana nakon njenog “ukopavanja” (implantacije) u sluznicu maternice.
Kroz posteljičnu opnu izmjenjuju se kisik,
ugljikov dioksid, hranjive i otpadne tvari
između krvotoka majke i krvotoka ploda.
Krvne i druge stanice ne mogu prolaziti
kroz placentnu opnu.
PLACENTARNI
GONADOTROPNI
HORMONI, v. PGTH.
PLAMENJAČA, v. peronospora.
107
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
PLANKTON, biljni i životinjski organizmi koji lebde u morskoj vodi ili kopnenim
vodama jer nemaju sposobnost samostalnog, aktivnog kretanja. Lebdenje u vodi im
omogućuju razne izrasline i nastavci na
njihovom, najčešće jednostaničnom tijelu.
Dio planktona kojega čine biljni organizmi
nazivamo fitoplankton, a dio kojega čine
životinje zooplankton. U sastav fitoplanktona ulaze najčešće bičaši i alge kremenjašice, a u sastav zooplanktona neki račići
i različite ličinke i praživotinje.
PLANULA, kod žarnjaka ličinka obavijena trepetljikavim stanicama.
PLASTIDI, stanični organeli biljnih stanica koji najčešće sadrže biljne boje (pigmente). Najvažnija vrsta plastida su kloroplasti koji sadrže zeleni pigment klorofil.
PLAŠTENJACI (Tunicata), najprimitivniji svitkovci, bezlubanjci. Sličnosti s njima: imaju svitak (iako samo u zametnom i
ličinačkom stadiju), živčana cijev je s leđne strane, prednji dio probavila (ždrijelo)
prorezan je škržnim pukotinama te ima
ulogu i organa za disanje, krvožilni sustav
je na trbušnoj strani. Najpoznatiji plaštenjaci su mješčićnice. Žive u moru. Odrasli
oblici su sjedilački, a ličinka je plankton.
Tijelo im je obavijeno plaštem ili tunikom
koji je izgrađen od tunicina. Mješčićnice
su dvospolci. Razmnožavaju se nespolno
(pupanjem) i spolno. Imaju veliku sposobnost regeneracije.
PLAZMA-STANICE, zreli oblici limfocita B u kojima se stvaraju protutijela. Nalazimo ih u limfnim čvorovima, koštanoj
moždini, slezeni i jetri.
PLAZMALEMA, u biljnoj stanici vanjski
granični sloj plazme prema staničnoj stijenci.
PLAZMATSKA MEMBRANA, isto što
i stanična membrana.
108
PLAZMIDI, male kružne molekule DNA
koje mogu biti prisutne u citoplazmi stanice uz bakterijski "kromosom". Te su izvankromosomske čestice DNA pronađene
kod prokariota i eukariota. Svaki plazmid
sadržava jednu kratku, "golu" dvolančanu
DNA - molekulu koja predstavlja male
nizove gena (od 2 do 300) i pripadaju
genomu stanice u kojoj se nalaze. Neke
bakterije sadrže plazmide koji im daju
otpornost na antibiotike, a neke bakterije
imaju plazmide koji im omogućuju korištenje dodatnih izvora hrane. Plazmidi imaju sposobnost samoumnožavanja i mogu
se konjugacijom prenositi na druge bakterije.
PLAZMODEZMIJE, citoplazmatski izdanci pomoću kojih se održava veza između dvije biljne stanice.
PLAZMODIJ, nametnička praživotinja iz
skupine truskovaca. Uzročnik malarije u
čovjeka. Prenosnik plazmodija je komarac
malaričar. Kada čovjeka ubode zaraženi
komarac, spore (truske ili sporozoiti) se
slinom komarca prenesu u krv čovjeka.
Zajedno s krvlju truske se raznesu kroz
tijelo, a nespolno se razmnožavaju diobom
u stanicama jetre i eritrocitima stvarajući
truske koje se nazivaju merozoiti. Merozoiti se hrane hemoglobinom te uzrokuju
raspadanje crvenih krvnih stanica popraćeno groznicom i visokom temperaturom.
Ovisno o vrsti plazmodija razlikujemo
tropsku, tercijarnu i kvartarnu malariju.
Umjesto merozoita mogu se u eritrocitima
razviti spolni oblici - gametociti. Kada komarac usiše krv zaraženog čovjeka, gametociti dospiju u probavilo komarca i spoje
se u pokretnu zigotu. Uzastopnim dijeljenjem zigote nastaju truske koje putuju do
žlijezda slinovnica komarca. Nakon uboda
komarca sporozoiti ponovo zaraze zdravog
čovjeka. Preventivne mjere suzbijanja razvoja komarca malaričara su: isušivanje
močvara, insekticidi te biološka metoda
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
unašanja ribe gambuzije u močvare jer se
ona hrani ličinkama komaraca.
njaka uključuje virnjake, metilje i trakavice.
PLAZMODIJALNA TEORIJA O POSTANKU METAZOA, v.hipoteze o postanku mnogostaničnih životinja.
PLUĆA, organi za disanje kod čovjeka i
drugih kopnenih kralježnjaka. Sastoje se
od dva plućna krila. Lijevo se sastoji od
dva režnja, desno od tri režnja. Svako plućno krilo obavijeno je poplućnicom ili
pleurom. Pluća su građena od plućnih mjehurića ili alveola koje su okružene mrežom
krvnih kapilara. Ispod pluća nalazi se ošit
ili dijafragma, koji ima ulogu u disanju.
PLAZMOLIZA (grč. plasma = tvorevina,
lysis = razrješavanje), pojava smanjenja
obujma vakuole i odvajanje protoplasta od
stanične stijenke. Kada je stanica u hipertoničnoj otopini soli, šećera ili sl., voda
izlazi iz vakuole (mjesta veće koncentracije vode) u okolnu otopinu. Vakuola postaje sve manja i povlači okolni protoplast.
Suprotan proces naziva se deplazmoliza.
PLIVAĆI MJEHUR, služi ribama iz
skupine koštunjača kao hidrostatski organ.
Razvija se kao šuplji izdanak stijenke
jednjaka. Kada je napunjen plinom, ribe
postaju lakše i dižu se prema površini.
Kada se iz njega istisne plin, ribe postaju
teže od vode i tonu. Kod dvodihalica
plivaći se mjehur razvio u pluća, koja
povremeno preuzimaju funkciju pluća, isp.
PLOD, generativni organ svojstven kritosjemenjačama. Sastoji se od sjemenki i usplođa koje se razvija iz plodnice. Usplođe
štiti sjemenku i služi njihovu rasprostranjivanju. Razlikujemo sočne i suhe plodove. Također i fetus, isp.
PLODNICA, v. tučak.
PLODVAŠI, v. pravi sisavci.
PLOŠNJACI (Platodes), bilateralno simetrični beskolutićavci. Tijelo im je splošteno s leđne i trbušne strane. Žive slobodno ili kao nametnici. Nemaju nikakva
kostura ni tjelesnih šupljina. Plinove, kisik
i ugljikov dioksid, izmjenjuju preko kože.
Živčani sustav je mrežast ili u obliku
vrpci. Za izlučivanje imaju protonefridije.
Tijelo im je ispod pokrovnog sustava ispunjeno parenhimom. Oko 18500 vrsta ploš-
PLUĆNA ARTERIJA, krvna žila, izlazi
iz desne klijetke srca, v. mali optok.
PLUĆNA EMBOLIJA, v. tromboza.
PLUĆNE VENE, krvne žile koje ulazi u
lijevu pretklijetku srca, v. mali optok.
PLUĆNI MJEHURIĆI (alveole, lat. alveolus = korito), obavijeni su kapilarnom
mrežom ogranaka plućne arterije, koja je
krvlju dopremila iz tijela ugljikov dioksid
radi izmjene s kisikom. Na tu se kapilarnu
mrežu nadovezuju venule i plućne vene
koje oksigeniranu krv dovode u lijevu
pretklijetku, zatvarajući tako mali optok
krvi, isp.
PLUĆNI OPTOK KRVI, v. mali optok
krvi.
PLURIPOTENTNE STANICE, stanice
koje se mogu neograničeno reproducirati.
PLUTEUS, slobodno plivajuća dvobočno
simetrična ličinka kod bodljikaša, isp.
PNEUMATIČNE KOSTI, v.ptice.
PNEUMONIJA, v. upala pluća.
PODANAK, v. stabljika.
POIKILOTERMNI ORGANIZMI, životinjski organizmi čija temperatura tijela
ovisi uglavnom o temperaturi okoliša. Poikilotermni organizmi su svi beskralje-
109
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
žnjaci, a od kralježnjaka ribe, vodozemci i
gmazovi.
leotida, a polisaharidi od jednostavnih šećera.
POKAČA, ličinka kod kružnousta.
POLINUKLEOTIDI, v. nukleotidi.
POKOSNICA, v. kost.
POLIO, v. dječja paraliza.
POKRETAČKE SILE EVOLUCIJE,
pojave koje su omogućile razvoj i usavršavanje živih bića na Zemlji. To su prirodna
selekcija (odabiranje), izolacija, mutacije i
genska snaga.
POLIOMIJELITIS, v. dječja paraliza.
POKRETAČKI (motorički) ŽIVČANI
SUSTAV, dio je perifernog živčanog sustava, a po funkciji se dijeli na voljni i
autonomni.
POKROVNO TKIVO, v. epitelno tkivo.
POKUS, v. eksperiment.
POLARIZACIJSKI MIKROSKOP, v.
mikroskop.
POLEN, v. prašnik, oprašivanje.
POLENOVA ZRNA, v. prašnik, oprašivanje.
POLICITEMIJA, bolest povećanja broja
crvenih krvnih stanica u perifernoj krvi.
Jedan od uzroka je poremećaj regulacijskih mehanizama proizvodnje eritrocita u
koštanoj moždini.
POLIFENILALANIN, kemijski spoj građen od većeg broja molekula aminokiseline fenilalanina. Nastaje tijekom sinteze
proteina, a njegovo nastajanje određuje genetska uputa na mRNA koja se označava
UUU UUU UUU ∼.
POLIMERAZA, enzim koji kontrolira
pravilnu ugradnju DNA nukleotida na matricu starog lanca DNA.
POLIMERI, su velike molekule, makromolekule izgrađene od manjih podjedinica
monomera, npr. proteini su izgrađeni od
aminokiselina, nukleinske kiseline od nuk-
110
POLIP, jedan od morfoloških oblika kod
žarnjaka. Živi sjedilački pričvršćen za dno.
Na gornjoj strani valjkastog tijela je usni
(oralni) otvor okružen lovkama. Mnogi polipi žive u zadrugama ili kolonijama.
POLIPEPTIDI, v. peptidi.
POLIPLOIDIJA, pojava kada se čitava
garnitura kromosoma povišestručuje. Poliploidne stanice nastaju tako da se udvostruče kromosomi, ali se ne dijeli citoplazma ili ne funkcionira diobeno vreteno u
mitozi, nego svi kromosomi ostanu nagomilani u istoj stanici. Ako se ta pojava
ponovi broj kromosoma se opet udvostručuje, a udvostručiti se može i samo pola
garniture. Tako umjesto diploidne 2ngarniture nastaju triploidi (3n), tetraploidi
(4n), pentaploidi (5n) itd. Ova pojava je
česta u biljaka, a vrlo je rijetka u životinja.
POLISAHARIDI, v. polimeri i ugljikohidrati.
POLISAPROBNE VODE, jedan od stupnjeva onečišćenja voda, a označava vrlo
snažno onečišćene vode.
POLISOMI, nakupine ribosoma.
POLITENI KROMOSOMI, v. gorostasni kromosomi.
POLI-U, 1. 1. genetska uputa koja nosi
veliki broj uracil dušičnih baza i određuje
ugradnju više molekula aminokiseline fenilalanina u proteinski lanac. 2. skraćenica
za poliuridilnu kiselinu.
POLIURIDILNA KISELINA (poli-U),
organski spoj iz skupine polinukleotida
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
nastao polimerizacijom samo jedne vrste
nukleotida i to onog koji sadrži uracil,
ribozu i fosfatnu kiselinu.
POLOCITE, stanice koje nastaju za vrijeme oogeneze (isp.).
POLOVIČAN BROJ KROMOSOMA,
v. haploidan broj kromosoma.
POLUCIJA, povremeno, spontano izbacivanje sperme (naročito noću) zbog nakupljanja veće količine sperme u sjemenicima
i sjemenim kanalićima. Najčešće se javlja
u mladića u pubertetu.
POLUPROPUSNA MEMBRANA, semipermeabilna ili probirno propusna (selektivno permeabilna) membrana. Lako
propušta vodu i male nenabijene molekule
(npr. CO2), ali ne i velike molekule, posebice one s nabojem, v. osmoza, stanična
membrana.
POLUSVITKOVCI, v. žiroglavci.
POPLUĆNICA ili pleura, tanka dvolisna
opna koja obavija svako plućno krilo.
Vanjski list opne (porebrica) oblaže rebra s
unutarnje strane prsnog koša. Unutarnji list
opne oblaže plućna krila. Između obje poplućnice nalazi se malo tjelesne tekućine.
POPREČNO-PRUGASTI MIŠIĆ, sastoji se od mišićnog tkiva koje promatrano
mikroskopom pokazuje poprečnu prugavost. Osnovna jedinica poprečno prugastog
mišićnog tkiva je mišićno vlakno izduženog cilindričnog oblika. Ovojnica mišićnog vlakna zove se sarkolema, a unutarnjost je ispunjena sarkoplazmom u kojoj
su pravilno uzdužno smješteni snopovi mišićnih vlakanaca, miofibrila. Mišićno vlakno ima veći broj jezgara koje su površinski
smještene ispod sarkoleme. Pojedini dijelovi miofibrila nejednako lome svjetlo pa
pod mikroskopom vidimo izmjenično poredana svijetla i tamna polja, tj. miofibrili
su poprečno isprugani. Razlog tome je
raspored proteinskih filamenata (niti) aktina (tanji) i miozina (deblji) u samim miofibrilima. Tamne pruge sadrže i aktinske i
miozinske filamente, a svijetle samo aktinske. Poprečno prugasto mišićno tkivo izgrađuje mišiće koji su tetivama vezani za
kosti pa omogućuju pokretanje dijelova tijela. Rad ovog tkiva je pod utjecajem naše
volje. Poseban oblik poprečno prugastog
mišićnog tkiva je srčano mišićno tkivo, ali
njegov rad nije pod utjecajem naše volje.
POPULACIJA, skupina jedinki iste vrste,
različite životne dobi, koje žive na istom
prostoru, a međusobno su vezane prvenstveno odnosima razmnožavanja. Rasprostranjenost većine ljudske populacije ovisi
o vegetaciji područja.
POREBRICA, v.poplućnica.
PORODICA, v. filogenetski sustav.
POROĐAJ (porod), doba na kraju trudnoće u kojem dolazi do pravilnih ritmičkih
stezanja i opuštanja mišića maternice što
rezultira potiskivanjem ploda kroz porođajni kanal i izbacivanjem posteljice. Tijek
poroda reguliraju hormoni, pa se neposredno prije poroda pojača izlučivanje hormona estrogena iznad vrijednosti koncentracije progesterona, kao i izlučivanje
oksitocina. Porast količine tih hormona
uzrokuje stezanje mišića maternice.
POSTANAK VRSTA, proces u prirodi
koji se odvija dugotrajno i polagano, a rezultira nastajanjem novih bioloških vrsta.
Potiču ga pokretačke sile evolucije: prirodna selekcija, izolacija i genska snaga.
POSTELJICA , v.placenta.
POTISNUTO SVOJSTVO, v. recesivno
svojstvo.
POTPORNO STANIČJE, neke od stanica koje su se prilagodile isključivo pružanju mehaničke čvrstoće biljnim organima.
111
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
Dvije su vrste potpornog staničja: kolenhim, izgrađen od živih stanica i sklerenhim, izgrađen od mrtvih stanica. U mnogim biljkama te su stanice vrlo dugačke i
elastične, a zovu se likovnice.
POTRKUŠCI, mladunci nekih vrsta ptica
(npr. kokoši, patke, guske, ždralova) koji
se legu dobro razvijeni. Imaju otvorene
oči, perje, mogu trčati i snalaziti se u
prostoru.
POTROŠAČI (konzumenti), heterotrofni
organizmi koji se prema vrsti hrane koju
troše dijele na: biljojede (fitofage, herbivore), mesojede (zoofage, karnivore) i
saprofage.
POUGLJENJIVANJE (karbonizacija),
proces fosilizacije pod tlakom i bez prisutnosti kisika. Tako su npr.u karbonu procesom karbonizacije u vodama stajačicama
(močvare, jezera) od dijelova papratnjača i
drugih biljaka nastale velike naslage ugljena.
POVEĆANJE MIKROSKOPA, omjer
veličine slike promatranog predmeta i samog predmeta. Ukupno povećanje mikroskopa jednako je umnošku povećanja objektiva i okulara. Npr. ako je povećanje
objektiva 40 puta, a okulara 10 puta ukupno povećanje bit će 400 puta. Svjetlosni
mikroskop povećava najviše 1000 puta, a
elektronski 400 000 puta.
POVRATNA VEZA, isto što i mehanizam povratne sprege.
POVRATNO KRIŽANJE, v. test križanje.
PRAATMOSFERA, plinoviti omotač Zemlje u početku njenog nastanka, prije 4.5
do 4 milijarde godina. Smatra se da je
praatmosfera sadržavala slobodan vodik
(H2) i dušik (N2), metan (CH4), amonijak
(NH3), cijanid ion (CN–), vodenu paru,
okside ugljika (CO i CO2) i sumporovodik
112
(H2S). Stoga se smatra da se bitno razlikovala od današnje atmosfere jer nije sadržavala slobodan kisik (O2).
PRABUBREG, v.drugi bubreg.
PRACRIJEVO, v. arhenteron.
PRAORGANIZMI (protobionti), prvi organizmi koji su se pojavili na Zemlji. O
njihovom izgledu i načinu života danas
postoje samo različite pretpostavke.
PRAPTICA (Archaeopteryx), najpoznatiji
i najtipičniji prijelazni oblik između gmazova i ptica. Živjela je krajem perioda jura,
u mezozoiku. Bila je vrlo slična današnjim
pticama (oblik tijela, perje, kljun, krila i
dr.), ali je imala i mnogo obilježja gmazova od kojih potječu, kao npr. kralješke u
repu, tri prsta s pandžama na repu, zube u
kljunu.
PRAŠNIK, muški dio cvijeta. Sastoji se
od prašničke niti (filamenta) i prašnice
(antere). U prašnicama se nalaze peludnice
ili polenovnice (mikrosporangiji, muški
sporangiji). Unutar polenovnica, iz diploidnih matičnih stanica, mejozom (redukcijskom diobom) nastaju četiri haploidne mikrospore (muške spore) koje zovemo polenova ili peludna zrna. Proces kojim nastaju
mikrospore zove se mikrosporogeneza.
Unutar polenovog zrna razvija se muški
gametofit (haploidna generacija) s dvije
muške gamete (spermalne, generativne jezgre tj. stanice) i jedne vegetativne stanice.
PRAVI BUBREG, v. treći bubreg.
PRAVI SISAVCI (plodvaši, placentalni
sisavci), skupina životinja čiji se mladi
razvijaju u maternici obavijeni plodvom,
posteljicom ili placentom (ime!). Danas se
razvrstavaju u dvadesetak skupina. Neke
od njih su: šišmiši, kukcojedi, majmuni,
glodavci, zvijeri, perajari, kitovi, slonovi,
kopitari i papkari.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
PRAŽIVOTINJE (protozoa), jednostanične životinje, eukarioti, članovi carstva
protista. Razvili su se tijekom evolucije iz
prokariota. Mikroskopske su veličine. Najčešće žive samostalno ili kao zadružni
oblici. Većinom su pokretni i heterotrofi.
Žive u svim tipovima staništa: u moru i
vodama na kopnu, a mnoge od njih su
nametnici na drugim životinjama i na
čovjeku. Na površini je protoplazmatskog
tijela stanična membrana, pelikula ili čvrsta ljušturica. U protoplazmi se nalaze
organeli koji obavljaju životne funkcije.
Kreću se uz pomoć pseudopodija, bičeva i
trepetljika. U nepovoljnim uvjetima često
se začahure. Hranu uzimaju endocitozom,
a kroz membrane hrana prolazi procesom
difuzije. Probava se odvija u hranidbenim
mjehurićima koji se kreću unutar organizma strujanjem citoplazme. Izmjena plinova, osmoregulacija i ekskrecija, također
se obavljaju difuzijom kroz memebrane.
Razmnožavaju se najčešće nespolno (diobom) i spolno. Poznato je oko 30.000 različitih vrsta praživotinja. Najpoznatije skupine su: bičaši, korjenonošci, trepetljikaši i
truskovci.
PREČNOUSTE, v. hrskavičnjače.
PREDATORI (grabljivci), organizmi koji
su u specifičnom odnosu ishrane s jedinkama druge vrste (predator-plijen), npr. ris
je predator koji se hrani zečevima, lav je
predator koji se hrani antilopama itd.
PREDBUBREG, v.prvi bubreg.
PREDLJIVE BRADAVICE, v. paučnjaci.
PREHLADA, najčešća bolest dišnog sustava koju uzrokuju različiti virusi. Najčešće su inficirani gornji dišni putovi: nos i
grlo. Simptomi su kihanje, suzenje, grlobolja, promuklost, kašalj i curenje iz nosa.
Rijetko traje dulje od tjedan dana.
PREDMENSTRUACIJSKI SINDROM
(PMS), skup različitih simptoma (fizičkih i
psihičkih) koji se javljaju u mnogih žena
prije mjesečnice. Uzrok tim promjenama
je stalna izmjena koncentracije estrogena i
progesterona za vrijeme menstruacijskog
ciklusa.
PREMOSNICA (engl. by-pass), dio vene
uzet iz bedra s pomoću koje se operativno
premošćuju oboljele koronarne arterije radi optimalnog opskrbljivanja srčanog mišića kisikom i hranjivim tvarima.
PREMOSNICI, stara skupina gmazova.
Jedini živi predstavnik i živi fosil je pilasti
premosnik, jer se gotovo ništa nije promijenio već 150 milijuna godina . Danas živi
uz obalu Novog Zelanda. Duž leđa ima
pilasti greben od trokutastih ljusaka. Na
glavi se nalazi tjemeno oko.
PREOBRAZBA (metamorfoza) proces
promjene oblika tijela. Neke životinje tijekom razvoja i rasta podliježu velikim promjenama, npr. kod beskralježnjaka kukci,
isp., a kod kralježnjaka vodozemci, isp.
punoglavac.
PREPISIVANJE, v. sinteza proteina.
PRESLICE, biljke iz skupine papratnjača.
Poznata je poljska preslica. Zelena je stabljika člankovita i pršljenasto razgranata.
Listovi su sitni i neugledni te obavijaju
stabljiku iznad svakog koljenca. U rano
proljeće uočavaju se smeđe nerazgranate
stabljike koje na vrhu nose češerić sa sporangijima i sporama. Izospore su prilagođene raznošenju vjetrom pomoću haptera.
PRETILOST (gojaznost, adipoznost), porast tjelesne mase uvjetovan nakupljanjem
masti, koje nastaje zbog viška uzete hrane.
Višak masnog tkiva posebno opterećuje
srce i krvotok. Povećava se i rizik pojave
različitih bolesti (ateroskleroza, hipertenzija, infarkt, bolesti jetre, šećerna bolest i
dr.).
113
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
PRETVORBA ENERGIJE, proces kad
se svjetlosna, električna, toplinska, kemijska i mehanička energija pretvaraju jedna
u drugu jer se energija ne može ni stvoriti
ni razoriti.
PREVOĐENJE, v. sinteza proteina.
PRIČVRSNICA (centromera), mjesto suženja na kromosomu za koje se prihvaćaju
niti diobenog vretena tijekom diobe stanice.
PRIDOŠLO KORIJENJE, v. korijen.
PRIJELAZNI OBLICI, organizmi koji
su po nekim svojim obilježjima na prijelazu između velikih razvojnih skupina. Na
primjer, izumrle biljke pteridosperme, napola paprati napola sjemenjače, fosilna
praptica s nekim osobinama gmazova,
čudnovati kljunaš koji sjedinjuje obilježja
gmazova, ptica i sisavaca, štitoglavac sejmurija bio je prijelazni oblik između vodozemaca i gmazova. itd.
PRIJENOSNA RNK, v. tRNA.
PRILAGODBA (adaptacija), osobina organizma kao konačna posljedica selekcijskog procesa. Oni oblici koji su najbolje
prilagođeni uvjetima okoliša imaju izgleda
za daljnji razvoj i množenje, a time i za
održavanje svoje vrste u tom okolišu. Poznate su opće i specijalne adaptacije, isp.
PRIMARNA IMUNOLOŠKA REAKCIJA, v.imuna memorija.
PRIMARNA ORGANSKA PROIZVODNJA (primarna bioproizvodnja), proces
stvaranja organske tvari iz anorganskih
koji se odvija u autotrofnim organizmima,
isp. autotrofi. Bioproizvodnost ekosustava
ovisi o hranjivim i mineralnim tvarima,
Sunčevoj energiji, toplini i dr. Od kopnenih ekosustava najproduktivnije su šume, a
od vodenih ekosustava najveća je bioproizvodnja u zapadnom Atlantiku.
114
PRIMARNE SPERMATOCITE, stanice
koje nastaju za vrijeme spermatogeneze
(isp.).
PRIMARNI RAST BILJAKA, rast biljaka u dužinu pomoću vršnih meristema izdanka i korijena.
PRIMATI, najsavršenija skupina sisavaca
kojoj pripadaju polumajmuni, majmuni, a
sa zoološkog gledišta i čovjek.
PRIONI, sitne zarazne čestice (manje od
virusa i viroida) koje uzrokuju bolesti u
čovjeka i životinja (kravlje ludilo). Otkriveni su 1980. god. Veliki su 2 do 3 nm, a
građeni su samo od proteina.
PRIRODNI ODABIR (selekcija, selekcijski pritisak), po Darwinu, glavni čimbenik
evolucije koji uvjetuje stalno povećavanje
prilagođenosti organizama životnoj sredini. Preživljavaju samo najbolje prilagođene jedinke, v. prilagođavanje. Za razliku
od prirodnog odabira umjetni odabir nastaje djelovanjem čovjeka pri čemu se korisni oblici održavaju, a nekorisni propadaju.
PRIRODNI SUSTAV, v. filogenetski
(prirodni) sustav.
PRIROĐENA IMUNOST (nespecifična),
otpornost organizma na različite antigene,
koja je prisutna u tijelu od rođenja bez
posebnih oblika pokretanja imunološke
reakcije. Nositelji te vrste imunosti su
fagociti, neutrofilni leukociti i monociti.
PROBAVA, proces razgradnje hrane u
sastojke koji se mogu upiti u krv ili limfu
ili nekim drugim načinom prenijeti do
stanica. Razlikujemo intracelularnu i ekstracelularnu probavu.
PROBAVNI ENZIM, v. pepsin.
PROBAVNI ENZIMI GUŠTERAČE,
probavljaju ugljikohidrate, bjelančevine i
masti. Enzim za razlaganje ugljikohidrata
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
je pankreasna amilaza koja hidrolizira škrob i glikogen (ne i celulozu!) do disaharida. Proteolitični su enzimi: tripsin, kimotripsin, karboksipolipeptidaze i (deoksi)
ribonukleaze. Pankreasna lipaza hidrolizira
neutralne masti u glicerol i masne kiseline.
Enzimatski učinak lipaze na masti pospješuje se djelovanjem žuči koja uzrokuje raspršivanje masti u male kapljice (hilomikrone).
kromatide koje nazivamo kromosomske
tetrade. Tijekom konjugacije kromosoma
česta je pojava ispreplitanja njihovih
kromatida, a mjesta ispreplitanja nazivamo
hijazme. Na hijazmama može doći do pucanja i izmjenjivanja kromatida homolognih kromosoma. Tu pojavu nazivamo krosingover (crossing over). Ona je važna jer
doprinosi genetičkoj raznolikosti stanica
koje nastaju mejozom.
PROBAVNI SUSTAV, proteže se gotovo
duž čitave dužine tijela kao probavna cijev
- od usta do analnog otvora. Sastavljen je
od niza probavnih organa i probavnih žlijezda s izlučivanjem (sekrecijom) probavnih sokova u probavilo. To su npr. kod čovjeka: usna šupljina sa zubima i jezikom,
ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo
crijevo te žlijezde slinovnice, gušterača i
jetra.
PROFAZA II, (profaza druge mejotičke
diobe), jedna od etapa mejoze II u kojoj su
zbivanja slična zbivanjima u profazi mitoze. U profazi II razgrađuje se jezgrina
ovojnica i jezgrica, a kromosomi se počinju spiralizirati. Centrosom se podijeli na
dva dijela koja putuju na suprotne polove
stanice formirajući diobeno vreteno. Za
razliku od stanica koje ulaze u profazu
mitoze i imaju dvostruki (2n) broj kromosoma, stanice koje ulaze u profazu II imaju
jednostruk (n) broj kromosoma.
PRODUCENTI, proizvođači hrane u prirodi, zelene biljke.
PRODUŽENA MOŽDINA (medulla oblongata), smještena je ispod velikog i ispred malog mozga. Završava kod velikog
zatiljnog otvora, odakle se dalje u kralježnicu nastavlja leđna moždina. Produžena
moždina je građena od vanjske bijele i
unutarnje sive tvari. Regulira vegetativne
funkcije, kao što su: disanje, krvni tlak,
peristaltika crijeva i dr. Oštećenjem produžena moždine, npr. središta za disanje,
nastupa smrt.
PROFAZA DRUGE MEJOTIČKE DIOBE, v. profaza II.
PROFAZA I (profaza prve mejotičke diobe), početna faza redukcijske diobe, mejoze I. U toj fazi dolazi do sparivanja, tj.
konjugacije homolognih kromosoma. Parove tako sparenih kromosoma nazivamo
bivalenti, a kako je svaki kromosom dvostruk (sastoji se od dvije kromatide),
spareni kromosomi tvore snopove od četiri
PROFAZA PRVE MEJOTIČKE DIOBE, v. profaza I.
PROFAZA, početna faza diobe stanice,
mitoze. U njoj se kromosomi počinju spiralizirati i tako postaju vidljivi. U toj fazi
gubi se jezgrina ovojnica i jezgrica, a
centrosom se podijeli na dva dijela koji
putuju na suprotne polove stanice formirajući diobeno vreteno.
PROGESTERON, jedan od ženskih spolnih hormona kojega izlučuju ženske spolne žlijezde, jajnici. U pubertetu progesteron utječe na razvoj spolnih karakteristika
i pojavu menstruacijskog ciklusa. Tijekom
menstruacijskog ciklusa izlučuje ga i tvorba nazvana žuto tijelo. U trudnoći ga
izlučuje i posteljica. Uloga progesterona
tijekom trudnoće je sprečavanje menstruacije koja bi uzrokovala gubitak ploda.
PROGLOTIDI, v. trakavica.
115
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
PROKARIOTI, (prokariotski organizmi),
jednostanični organizmi koji nemaju oblikovanu jezgru ni stanične organele kao što
su mitohondriji, plastidi i Golgijevo tijelo,
ali imaju ribosome i umjesto jezgre nukleoid. Prokarioti su bakterije i modrozelene alge (cijanobakterije). Pošto su prokarioti jednostanični organizmi, njihov opis
ujedno predstavlja i opis prokariotskih
stanica. Dio znanstvenika ih ne ubraja ni u
biljke ni u životinje, već u zasebno carstvo
pod imenom Monere.
PROKARIOTSKE STANICE (protocite,
grč. pro = prije, karyon = jezgra), prijejezgrene stanice, v. prokarioti.
PROKARIOTSKI
prokarioti.
ORGANIZMI,
v.
PROKLIČNICA (protonema), malena nitasta tvorevina slična steljci koja se razvija
u većine mahovina iz proklijale spore. Iz
prokličnice se razvije mahovina koja nosi
na sebi spolne organe (anteridije i arhegonije) pa je prema tome, prokličnica dio
spolne generacije (gametofita).
PROLAKTIN, hormon kojega izlučuje
prednji režanj hipofize (adenohipofiza), a
uloga mu je da dan-dva nakon porođaja
izaziva izlučivanje mlijeka iz žljezdanih
stanica dojke.
PROLIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
PRONEFROS, v. prvi bubreg.
PROPLASTIDI, stanični organeli, ubrajamo ih u skupinu staničnih organela čiji je
zajednički naziv plastidi (isp.). Proplastidi
su ishodišni oblik plastida iz kojeg se
mogu razviti svi ostali tipovi plastida: kloroplasti, kromoplasti, leukoplasti. Nalaze
se u embrionalnim stanicama npr. stanice
vegetacijskog vrška. Obavijeni su dvostrukom membranom. Iz unutarnje membrane
uvrtanjem nastaju tilakoidne membrane.
116
PROPLIOPITEKUS (Propliopithecus),
vrsta pramajmuna koja je živjela u razdoblju oligocena, dakle prije 25 do 30 milijuna godina.
PROSOMA, prednji dio tijela (glavopršnjak) klještara iz skupine člankonožaca.
Nastao stapanjem 8 tjelesnih kolutića. Na
prosomi je pet pari nogu: četiri služe za
hodanje, a prvi par je promijenjen u
čeljusne nožice za pridržavanje plijena ili
kao osjetilo. Uz usta su kliješta ili helicere,
isp.
PROSTATA, žlijezda koja je dio muškog
spolnog sustava. Izlučuje lužnate sekrete
koji neutraliziraju kiselost sperme.
PROTALIJ, malena višestanična tvorevina krpastog, srcolikog ili gomoljastog
oblika koja se razvija iz proklijale spore
papratnjača. Na protaliju se razvijaju spolni organi (anteridiji i arhegoniji) pa je
prema tome, protalij dio spolne generacije
(gametofita).
PROTEINI (bjelančevine), složene organske molekule građene od aminokiselina
koje su međusobno povezane peptidnim
vezama. U građi proteina živih bića dolazi
20 različitih aminokiselina. Proteini u živim bićima imaju strukturnu ulogu, nositelji
su biokemijskih procesa u organizmu (npr.
hormoni, enzimi), a u manjoj mjeri koriste
se kao izvor energije.
PROTEINOIDI, tvari slične proteinima
koje je zagrijavanjem aminokiselina suhim
postupkom dobio znanstvenik Fox. Kada
ih je otapao u vrućoj morskoj vodi proteinoidi su se pretvarali u okrugla tjelešca
(mikrosfere) slična jednostavnim živim
stanicama.
PROTEINURIJA, pojava bjelančevina u
mokraći kod nekih bubrežnih bolesti.
PROTEOLITIČKI ENZIM, v. probavni
enzimi gušterače.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
PROTISTI, svi jednostanični organizmi
od kojih su neki svojim osobinama slični
biljkama (fotosintetski autotrofni producenti), neki životinjama (heterotrofni potrošači, konzumenti), a neki gljivama (heterotrofni razgrađivači).
PROTOBIONTI, v. praorganizmi.
PROTOCITE, v. prokariotske stanice.
PROTONEFRIDIJI, organi za izlučivanje i osmoreglaciju kod mnogih beskolutićavaca (npr. plošnjaka i oblića). Sastoje
se od sustava cjevčica smještenih u parenhimu. Svaka cjevčica završava tjemenom
stanicom kroz čiju se membranu apsorbiraju produkti metabolizma i odvode van.
Cjevčice se na površini tijela otvaraju malim otvorom - porom.
PROTONEMA, v. prokličnica.
PROTOPLAZMA, živa tvar stanice koju
čine jezgra i sadržaj citoplazme.
PROTOZOA, v. praživotinje.
PROTUŠIFRA, v. antikodon.
PROTUTIJELA, v. antitijela.
PROVODNI (karakteristični) FOSILI,
fosilni ostaci organizama koji se smatraju
karakterističnim za određeno razdoblje Zemljine prošlosti. Važni su za prosudbu
kakav je bio živi svijet pojedinih geoloških
razdoblja i za određivanje njihove relativne starosti. Tako su primjerice nalazi trilobita, izumrlih člankonožaca karakteristični
za slojeve starog paleozoika; nalazi amonita, izumrlih glavonožaca upućuju na mezozoik; nalazi školjke kongerije karakteristični su za slojeve tercijara.
PROVODNO STANIČJE, oblikuje provodne žile koje sežu u sve dijelove biljke.
Provođenje vode i otopljenih minerala
odvija se putem dijela žile koji se zove
ksilem. U golosjemenjača to su vrlo duge
stanice koje se zovu traheide. Ksilem
kritosjemenjača čine traheje, duge cijevi
nastale od niza produžnih stanica kojima
su reducirane poprečne mebrane. Ksilemski su elementi čvrste stanice odebljalih,
ligniziranih (odrvenjenih) stijenki koji daju
i potrebnu čvrstoću žili što je važno za
njezin rad. U jednogodišnjih biljki, ali i
višegodišnjih tijekom njihove prve godine
ti ksilemski dijelovi žile daju čvrstoću
čitavoj biljki. U višegodišnjih drvenastih
biljaka ksilemski elementi preuzimaju postupno samo ulogu održanja čvrstoće i
izgrađuju dio stabla koji zovemo drvo.
Drugim dijelom žile, floemom provode se
organske tvari od listova u sve biljne dijelove.
PRVA MEJOTIČKA DIOBA, v. mejoza
I.
PRVI BUBREG (predbubreg ili pronefros), organ za izlučivanje samo kod kružnousta i ličinke riba. Kod ostalih skupina
kralježnjaka zakržlja u njihovu zametnom
razvitku. Sastavljen je od tri para cjevčica
sa trepetljikavim lijevcima ispred kojih je
klupko krvnih žila (glomerul). Iz njih se
krv filtrira u zajednički izvodni kanal,
predbubrežnu cijev.
PRVI VIŠESTANIČNI ORGANIZMI,
organizmi koji su nastali tijekom biološke
evolucije prije 600 do 700 milijuna godina.
Njihov razvoj započeo je u vodi.
PSEUDOCEL, tjelesna šupljina koja po
postanku odgovara primarnoj tjelesnoj šupljini ili blastocelu, isp. blastula.
PSEUDOPODIJI (lažne nožice, grč. pseudos = laž, podos = noga), izdanci u praživotinja (npr. amebe) koji služe za pokretanje i uzimanje hrane procesom endocitoze. Nastaju kao posljedica strujanja protoplazme (endoplazme prema ektoplazmi ili
egzoplazmi) i mijenjanja fizikalnog stanja
citoplazme (sol i gel stanje).
117
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
PSILOFITI (grč. psilos = gol, phiton =
biljka), prve papratnjače, koje su imale
samo zelenu, golu i vitičasto razgranatu
stabljiku bez listova. Pojavile su se prije
oko 390 milijuna godina (geološko doba
devon), v.dodatak 5.
PTERIDOSPERME, t.j. "paprati sa sjemenkama", drevne izumrle biljke nalik na
papratnjače, koje su na vrhovima listova
umjesto sporangija nosile sjemenke. Mogu
se smatrati prijelaznim oblicima između
papratnjača i golosjemenjača.
PTICE (Aves), skupina kralježnjaka koja
se potpuno prilagodila životu na kopnu.
Toplokrvnost i sposobnost da lete omogućili su pticama široku rasprostranjenost na
Zemlji. Tijelo im je pokriveno perjem.
Imaju dva para udova: prednji par su krila,
a stražnji noge za hodanje, najčešće s 4
prsta. Na glavi je kljun s ustima bez zuba.
Prsna kost ima greben za koji se drže prsni
(letni) mišići. Mnoge kosti su šuplje i ispunjene zrakom tzv. pneumatične kosti. Ptice
imaju dobar sluh i izvrstan vid. Razlikuju
boje. Srce je sastavljeno od dvije pretklijetke i dvije klijetke. Dišu plućima. Pluća
su povezana sa pet pari zračnih vrećica
koja zalaze među organe i u kosti. Ptice se
hrane zrnjem a mnoge su mesojedi. Probavu olakšava volja i žljezdani želudac gdje
se hrana razgrađuje enzimima. U mišićnom se želucu hrana usitnjava mehanički.
Za izlučivanje imaju jedan par pravih bubrega (v. treći bubreg). Nemaju mokraćni
mjehur. Sve ptice legu jaja. Ženke imaju
samo lijevi jajnik i jajovod. Oplodnja je
unutarnja. Mužjaci prenose sjeme izravno
u nečisnicu. Za vrijeme prolaska kroz jajovod jaja se obavijaju ovojnicama. Površinska je ovojnica tvrda lupina ili ljuska. Oko
zametka se stvaraju zametne ovojnice:
amnion, alantois i seroza, isp. Snesena ptičja jaja trebaju za zametni razvitak inkubaciju - zagrijavanje ležanjem roditelja na
njima. Kad se iz jajeta izlegu mladunci,
118
oni su potrkušci ili čučavci. Ptice pokazuju
raznolike oblike pojedinačnog i zadružnog
ponašanja kao npr. gradnja gnijezda, leženje na jajima, briga za podmladak, život u
jatima i seobe. Ptice su važne kako za
čovjeka tako i u održavanju prirodne ravnoteže. Danas u biosferi živi oko 8600, a u
Hrvatskoj oko 250 vrsta. Ptice su se razvile od pragmazova. Najstarija poznata vrsta
je jurska ptica, praptica ili Archaeopteryx,
isp. Današnje se ptice dijele u dvije skupine: staročeljuske ili bezgrebenke i novočeljuske ili grebenke.
PTIJALIN (alfa amilaza), probavni enzim
koji se nalazi u sastavu sline, a sudjeluje u
razgradnji škroba do šećera maltoze i glukoze.
PUBERTET (spolno sazrijevanje), započinje lučenjem GTH iz adenohipofize. Lučenje GTH nadzire hipotalamus gdje se,
počevši od puberteta, luče neurohormonske tvari za oslobađanje gonadotropnih
hormona. Pubertat započinje u djevojčica
oko 10. do 13. godine, a u dječaka jednu
do dvije godina kasnije. Traje nekoliko
godina, a završava između 16. i 18. godine. Djelovanjem muških spolnih hormona (testosteron), odnosno ženskih spolnih
hormona (estrogen, progesteron) iskazuju
se primarne i sekundarne spolne oznake.
Kod djevojčica se javlja menarha, a kod
dječaka polucija. Osim fizičkih promjena u
pubertetu se pojavljuje niz fizioloških i
psihičkih promjena.
PUČI (stome), mikroskopski otvori u epidermi, najčešće na naličju listova, kroz
koje se izmjenjuju plinovi između okoliša i
unutarnjosti biljke te izlučuje voda. Puči
okružuju dvije stanice zapornice uz koje se
nalaze mnogo veće stanice susjedice. Puči
se otvaraju kada u njima poraste turgor (u
odnosu prema susjedicama) zbog primanja
vode u zapornice. Naime, kada u stanice
zapornice ulaze kalijevi ioni, a fotosin-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
tezom nastaje šećer, povisuje se osmotski
tlak i voda ulazi u stanice zapornice. Puči
se zatvaraju kad se turgor smanji u odnosu
prema susjedicama.
PUFERI, kemijske tvari u krvnoj plazmi,
npr. bikarbonatni, fosfatni ili proteinski
puferi, koji se opiru bitnijoj promjeni pH,
v. acido - bazna ravnoteža.
PULS (bilo), pulsiranje arterija koje se
može mjeriti na mjestima koja su bliže
površini tijela. Budući da srce ubacuje u
aortu krv na mahove (oko 70 puta u minuti), krv u arterijama teće pulsirajućim
tlakom.
PUNOGLAVAC, ličinka žabe. Živi u vodi. Hrani se algama i postupno se preobražava u odrasli oblik. Ličinački razvoj žabe naziva se preobrazba ili metamorfoza.
Vanjskim izgledom punoglavac je sličan
mladoj ribici. Ima škrge, neparnu repnu
peraju, dvodjelno vensko srce, svitak i bočnu prugu. Tijekom metamorfoze razvijaju
se pluća, noge, kostur i drugi organi, a
nestaju škrge i rep. Metamorfoza traje oko
3 mjeseca.
PUPILARNI REFLEKS, v. bjeloočnica.
PUPULJICA, v. čempresi.
PURINSKE BAZE, organski spojevi iz
skupine dušičnih baza koje se nalaze u
sastavu nukleinskih kiselina (DNA, RNA).
Purinske baze su adenin i gvanin. U molekuli DNA, purinske baze jednog lanca
vežu se s komplementarnim bazama drugog lanca. Princip komplementarnosti vrijedi i pri sintezi RNA.
PURKINJE, J. (1787. – 1869.), češki citolog koji 1839. god. opisuje protoplazmu.
Otkrio razgranate neurone u mozgu nazvane Purkinjove stanice.
PUŽEVI, najbrojnija skupina mekušaca,
isp. Asimetrične su životinje jer je tijekom
evolucije nastalo zakretanje ili torzija tijela. Puževi imaju spiralno zavijenu kućicu
ili su bez nje (npr. balavci). S obzirom na
stupanj torzije tijela dijele se na: prednješkržnjake, stražnjoškržnjake i plućnjake. Prednjoškržnjaci su razdvojenog spola,
a stražnjoškržnjaci i plućnjaci su dvospolci. Najpoznatiji puževi na kopnu su: puž
vinogradnjak i balavac, u moru: volak,
priljepak, ogrc i puzlatka, a u kopnenim
vodama: barnjak, ploštenjak i ogrc.
R
RAČVASTA EVOLUCIJA, v. divergentna evolucija.
RADIJALNA SIMETRIJA, v. zrakasta
simetrija.
RADIONUKLIDI (radioizotopi), izotopi
elemenata koji imaju nestabilne jezgre, te
se one raspadaju uz pojavu ionizirajućeg
zračenja. Koriste se u istraživanju stanica
npr. pomoću radioaktivnog izotopa ugljika
dokazano je da se u procesu fotosinteze
ugljik(IV)-oksid iz zraka ugrađuje u molekulu šećera.
RADNI METABOLIZAM, količina energije koju tijelo dnevno utroši na radne
aktivnosti.
RADULA, v. trenica.
RAHITIS, dječja bolest kostiju koja nastaje zbog slabe kalcifikacije kostiju. Ako u
hrani nemaju dovoljno kalcija i vitamina
D3, neće se ni ispravno ni dovoljno stvarati anorganski dio kostiju što uzrokuje
savitljivost i deformaciju. kosti.
RAKOVI (Crustacea), životinje iz skupine člankonožaca, isp. Na kopnu uz more
žive npr. mokrice ili babure (pokretni
119
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
oblici) i vitičari (sjedilački oblici). Ostali
su rakovi vodeni organizmi. Jednostavnije
građeni rakovi su planktonski niži raci,
kao vodenbuha i ciklop. Od viših rakova
(imaju 20 kolutića) poznati su npr. riječni
rak, jastog, škamp i hlap. Pripadaju skupini deseteronožnih rakova. Glava i prsa
najčešće su srasli u glavopršnjak. Na glavi
se nalaze dva para ticala i jedan par
složenih očiju. Na prsima imaju tri para
čeljusnih nogu i pet pari za hodanje. Na
zatku su noge za hodanje. U glavi je glavni
ganglij, "mozak". Oči se sastoje od mnogo
malih okašaca, zvanih omatidije. Svako
okašce prima dio slike koja se slaže poput
mozaika. Druga osjetila su za ravnotežu
(statociste), opip, miris. Dišu škrgama koje
su na nogama hodalicama. Za izlučivanje
imaju ticalne ili antenalne žlijezde . Oplođuju se pomoću paketića spermija. Ženke
nose oplođena jaja prilijepljena na nekom
vanjskom organu. Iz njih se razvijaju ličinke koje se presvlače nekoliko puta tijekom
svog poslijezametnog razvitka. Presvlačenje je fiziološki proces koji kontroliraju
hormoni iz neurosekretornih stanica živčanog sustava.
RAK PLUĆA, (bronhalni karcinom), jedan od najčešćih i najteže izlječivih oblika
raka, u 99% slučajeva se susreće kod pušača. Dim cigarete oštećuje stanice dušnika, a te oštećene stanice početni su stupanj
razvoja tumora koji raste i širi se na pluća.
RAMAPITEKUS (Ramapithecus), izumrli oblik primata koji je živio već prije 15
milijuna godina, a njegovi ostaci nađeni su
u istočnoj Africi, Indiji i Europi. Danas se
smatra da je u toj skupini kroz vrlo dugo
razdoblje došlo do najveće preobrazbe u
smjeru nastanka čovjeka.
RAZLAGAČI v. saprofagi.
RAZMNOŽAVANJE, razvitak novih jedinki, potomaka, a može biti spolno ili
nespolno. Spolnim razmnožavanjem se
120
dobivaju potomci s novom kombinacijom
gena. Spolnim razmnožavanjem nastaju
raznolikije jedinke nego nespolnim. Postoji više oblika nespolnog razmnožavanja:
dvojna (binarna) dioba, mnogostruka
(multipla) dioba, pupanje i vegetativno
razmnožavanje (dijelovima tijela višestaničnih biljaka). Potomci nastali nespolnim
načinom razmnožavanja genetički su identični matičnoj stanici, odnosno biljci. Jedinke koje nespolnim načinom daju potomke
stvaraju klon, isp.
RAZNOJEDNI ORGANIZMI, v. omnivori.
RAZRED, v. filogenetski sustav.
RAZVITAK ČOVJEKA, proces koji započinje začećem, a obuhvaća embrionalni,
fetalni i postnatalni (poslijeporodni) razvitak čovjeka do njegove zrele dobi.
RAZVOJNI (filogenetski) NIZOVI, uzastopni prijelazni oblici na kojima se mogu
pratiti postupne promjene i razvoj neke
vrste ili cijele skupine. Dobro su proučeni
razvojni nizovi konja, slona i barskog puža
ogrca. Važan su paleontološki dokaz evolucije.
RAŽOVA GLJIVICA, (ergot, Claviceps
purpurea), parazit na plodnici trava gdje
se u klasu na mjestu pšena razvija roščić,
sklerocij. Ti sklerociji sadrže otrovni alkaloid ergotin koji je ljekovit ako se
ispravno primjeni. Služi za dobivanje
preparata koji se u porodiljstvu rabi za
izazivanje grčenja uterusa te kao temelj
halucinogene droge LSD.
REAKCIJE NA SVJETLU (reakcije ovisne o svjetlosnoj energiji), početne reakcije fotosinteze koje započinju kada
svjetlosna energija Sunca izbija elektrone
iz molekule klorofila. Elektroni putuju preko niza prenosilaca natrag prema klorofilu,
a pri tom prijenosu dio energije predaju za
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
sintezu molekula ATP-a. Dio elektrona
koje svjetlosna energija izbija iz klorofila
ne vraća se natrag nego prelazi na spoj
NADPH. Osim elektrona, NADPH prima i
ione vodika koji nastaju razlaganjem vode
te na taj način NADPH prelazi u reducirani oblik NADPH2. Voda se razlaže djelovanjem svjetlosne energije (fotoliza vode,
ionizacija vode) na H+ i OH- ione. Kao što
je rečeno, vodikovi ioni se vežu na NADP,
a hidroksil ioni otpuštaju elektrone koji
odlaze preko niza prenosilaca u klorofil
nadomještajući mu elektrone koji su mu
izbijeni da bi prešli na molekule NADP.
Kao produkt ovih reakcija oslobađa se kisik koji odlazi u atmosferu. Vodik iz vode
privremeno vezan u spoj NADPH2 poslužit
će u reakcijama u tami za redukciju CO2.
REAKCIJE NEOVISNE O SVJETLOSNOJ ENERGIJI, v. reakcije u tami.
REAKCIJE OVISNE O SVJETLOSNOJ ENERGIJI, v. reakcije na svjetlu.
REAKCIJE U TAMI (reakcije neovisne
o svjetlosnoj energiji, Kalvinov ciklus),
reakcije fotosinteze koje se nadovezuju na
reakcije na svjetlosti. Za njihovo odvijanje
neophodni su ugljikov dioksid, NADPH2
kao izvor vodika i ATP kao izvor energije.
To je skup vrlo složenih biokemijskih reakcija u kojima se ugljik(IV)-oksid postupno reducira vodikom do šećera glukoze
uz utrošak energije. Jednadžbu reakcija u
tami možemo sumarno prikazati ovako:
NADPH2 + CO2 + E (ATP) → C6H12O6
(glukoza)
REAKCIJSKO SREDIŠTE, položaj jedne molekule ili para molekula klorofila a u
fotosistemu.
RECESIVNO SVOJSTVO, (potisnuto
svojstvo), svojstvo koje ne dolazi u fenotipu uvijek do izražaja. U primjerima križanja aleli za recesivno svojstvo označuju
se malim slovima. Recesivno svojstvo do-
lazi u fenotipu do izražaja samo u slučaju
homozigotnosti, tj. kada organizmi nose
iste alele za to svojstvo, npr. aa ili bb itd.
Recesivna svojstva su, npr. niski rast graška, smeđa boja dlake goveda, krvna grupa
0 u čovjeka itd.
RED, v. filogenetski sustav.
REDIJE, v. ovčji metilj.
REDUCENTI, razlagači organskih tvari,
gljive i bakterije. Isp. saprofagi.
REDUKCIJA, kemijska reakcija u kojoj
neka molekula, atom ili ion prima ili dobiva jedan ili više elektrona. To su, npr. reakcije oduzimanja kisika, reakcije spajanja
s vodikom itd.
REDUKCIJSKA DIOBA, v. mejoza.
REFLEKS, brza, svrsishodna, motorička
reakcija na primljeni podražaj bez sudjelovanja kore velikog mozga i bez reakcije
svijesti. Refleks je usmjeren na zaštitu
organizma. Pojedini refleksi su prirođeni
refleksi (npr. sisanje, gutanje, kašljanje, kihanje i dr.), a drugi su stečeni na temelju
iskustva. Posebnu skupinu čine uvjetovani
refleksi.
REFLEKSNI LUK, zatvaraju ga živčane
stanice sa svojim živčanim vlaknima, koje
sudjeluju u odvijanju refleksa, isp. Sastoji
se od osjetilnog (receptorskog) neurona,
sinapse u leđnoj moždini, motoričkog neurona i izvršitelja (efektora) tj. mišića koji
će izvršiti radnju. To je monosinaptički
refleksni luk (jedna sinapsa i dva neurona osjetilni i motorički). Postoje i disinaptički
refleksni luk (dvije sinapse i tri neurona osjetilni, međuneuron i motorički neuron).
REGENERACIJA, sposobnost obnavljanja izgubljenih dijelova tijela. Kod npr.
bezkralježnjaka: spužve, hidre, virnjaka,
zvjezdače, ježinca ili mješčićnice. Među
kralježnjacima to se svojstvo očituje u re-
121
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
patih vodozemaca. Daždevnjaci mogu obnoviti stopalo, nogu, oči, rep, pa čak pluća
i gonade, a punoglavac žabe rep i noge.
Sposobnost regeneracije je manja u životinja na višem stupnju razvoja.
REGULATORI RASTA, v. biljni hormoni.
REKOMBINACIJE, pojava novih kombinacija gena koje se u fenotipu očituju
kao nove osobine, kojih nije bilo u roditelja, a posljedica su nezavisnog odvajanja
kromosoma i krosingovera.
REKOMBINANTNA DNA, DNA proizvedena spajanjem gena od različitih vrsta.
Rekombinantna DNA - tehnologija omogućava prijenos gena iz jedne vrste u genom druge vrste: biljne, životinjske i ljudske.
REKOMBINANTNI TIP, naziv koji se
primjenjuje za: genotip, fenotip, gamete
stanica ili organizme koji su nastali prirodnom genetičkom rekombinacijom.
RELIKTI, biljne i životinjske vrste kojima je areal u prošlosti bio mnogo širi, ali
se kasnije smanjio zbog promjene klime,
podneblja ili drugih obilježja staništa. Biljni relikti u Hrvatskoj su velebitska degenija, hrvatska sibireja, vučja stopa itd. a
životinjski relikti su čovječja ribica, sredozemna medvjedica itd. Neki su relikti ujedno i endemi.
RENIN, enzim kojega izlučuje želudac
djeteta u vrijeme sisanja mlijeka, a sudjeluje u razgradnji bjelančevine kazeina iz
mlijeka.
REPAŠI, skupina vodozemaca koji i kao
odrasli oblici imaju rep. Najpoznatiji su repaši daždevnjaci i vodenjaci. Imaju dobro
razvijene udove za kretanje. Koža je bogata žlijezdama koje mogu izlučivati otrovne
tvari. Neki kopneni daždevnjaci nemaju
pluća, pa se plinovi izmjenjuju kroz kožu.
122
Odrasli repaši žive uglavnom na vlažnim
mjestima, ali se razmnožavaju u vodi.
Ličinke su slične odraslima. Imaju vanjske
škrge, koje se u nekih vrsta zadrže tijekom
čitava života, kao kod čovječje ribice, isp.
Neki se od repaša mogu razmnožavati u
ličinačkom stanju. Ta se pojava zove neotenija, isp.
RESOPERKE, stara skupina riba koštunjača iz perioda devon, u paleozoiku. Prijelazni su oblik jer prve pokazuju razvoj
prema kopnenim životinjama. Kostur njihove prsne peraje ima sličnosti s kosturom
prednje noge vodozemaca. Neke resoperke
iz roda Latimeria žive i danas i nazivaju se
živi fosili, isp.
RESPIRACIJA, v. disanje.
RESPIRACIJSKO (dišno) SREDIŠTE,
čine živčane stanice smještene u produženoj moždini koje autonomno određuje frekvenciju disanja. Dišno središte se dopunski podražuje povećanom razinom ugljikovog dioksida u krvi odnosno smanjenom
razinom kisika u krvi.
RESPIRATORNI SUSTAV, v. dišni
sustav.
RESTRIKCIJSKI ENZIM (restrikcijska
endonukleaza), enzim koji reže dvostruki
lanac DNA na specifičnom mjestu na
određene dijelove. Ti se enzimi izoliraju iz
bakterija, a genetički ih inženjeri upotrebljavaju za stvaranje rekombinantne DNA.
RETROVIRUSI, RNK virusi čija se genetička uputa prevodi u DNK uz pomoć
vlastitog enzima reverzne transkriptaze.
REVERZNA TRANSKRIPTAZA, v. retrovirusi.
Rh – FAKTOR, v. Rh-sustav.
Rh SUSTAV (Rh-faktor, rhesus faktor),
jedan od antigena, tzv. Rh-aglutinogen,
koji se može nalaziti na membranama eri-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
trocita, a naziv je dobio prema vrsti majmuna (Macacus rhesus) kod koje je prvi
put otkriven. Osobe koje imaju taj antigen
su Rh-pozitivne, Rh(+), a one koje ga
nemaju Rh-negativne, Rh(–). U krvnoj
plazmi Rh(+) i Rh(–) osoba nema prirođenih protutijela kao što su uobičajena kod
osoba krvne skupine A, B i 0. Do sinteze
stečenih Rh-aglutinina dolazi u imunološkom sustavu samo imunizacijom Rh(–)
osobe eritrocitima Rh(+) osobe i to samo u
2 slučaja: nakon pogrešne transfuzije krvi
Rh(+) osobe u Rh(–) osobu i tijekom trudnoće Rh(–) majke koja nosi Rh(+) dijete.
molekula: proteina i RNA. Nalaze se slobodni u citoplazmi ili su vezani uz membrane zrnate (hrapave) endoplazmatske
mrežice. Ribosomi koji se u citoplazmi
nalaze slobodni mogu biti povezani u
skupine, grozdove od 5, 6, 7 ili 8 ribosoma, u tzv. poliribosome (polisome). Na
ribosomima se odvija sinteza proteina. Na
ribosomima koji se nalaze slobodni u citoplazmi sintetiziraju se proteini koji će ostati u stanici, dok se na ribosomima vezanim
uz membrane endoplazmatske mrežice sintetiziraju proteini koji će se izlučiti izvan
stanice.
RHESUS FAKTOR, v. Rh-sustav.
RIBOSOMSKA RNA, v. rRNA.
RIBE (Pisces), prvi kralješnjaci u kojih su
razvijene čeljusti i hrskavična ili koštana
kralježnica. Žive u moru i slatkim vodama.
Poznato je oko 20000 vrsta. Na vretenastom tijelu razlikuje se glava, trup i rep.
Tijelo je pokriveno ljuskama. U koži su
žlijezde koje izlučuju sluz. Imaju 2 para
parnih peraja i 3 ili više neparnih. Plivaći
je mjehur ispunjen plinom i služi kao hidrostatski organ. Osjetilni organi su prilagođeni životu u vodi. Ribe vide na malu
udaljenost. Očni su kapci prozirni i srasli.
Nosne šupljine su samo mirisne jamice.
Ribe imaju samo unutarnje uho. Strujanje
vode osjećaju bočnom prugom. Ribe dišu
škrgama. Krvotok je zatvoren. Srce je dvodjelno i vensko. Hladnokrvne su životinje.
Za izlučivanje im služi drugi bubreg (mezonefros). Razmnožavaju se jajima, a neke
su i živorodne. Oplodnja je uglavnom vanjska. Ženke legu jaja (ikru), a mužjaci ih
prekrivaju spermom (mliječ). Prema građi
tijela ribe dijelimo na: hrskavičnjače i koštunjače (zrakoperke i nosnoprolaznice).
RIBOZA, kemijski spoj iz skupine monosaharida (jednostavnih šećera) pentoza opće formule C5H10O5, a strukturne:
RIBONUKLEINSKA
RNA.
KISELINA,
v.
RIBOSOMI, zrnca u citoplazmi svih vrsta
stanica. Vidljiva su samo elektronskim
mikroskopom. Građeni su od dviju vrsta
HO CH2
H
H
HO
O
H
OH
OH
H
Izgrađuje nukleotide ribonukleinske
kiseline (RNA).
RIKECIJE, bakterije izuzetno malih dimenzija, kuglastog ili štapićastog oblika.
Kao obligatni paraziti, kod životinja i čovjeka uzročnici su teških oboljenja, psitakoze, pjegavog tifusa, trahoma itd.
RIZODERMA, pokrovno tkivo, kožno
staničje posve mladih dijelova korijena.
RIZOMA (grč. rhiza = korijen), podzemna stabljika, podanak, v. stabljika.
RNA (ribonukleinska kiselina, RNK), složeni organski spoj građen od većeg broja
ribonukleotida. Svaki ribonukleotid sastoji
se od triju vrsta molekula: fosfata, šećera
riboze i jedne od četiri dušične baze (adenina, gvanina, citozina ili uracila). Molekula RNA građena je samo od jednog poli-
123
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
nukleotidnog lanca koji može biti ispružen
ili savijen na različite načine. Razlikujemo
tri tipa RNA: glasnička (messenger) RNA
(gRNK ili mRNA), ribosomska RNA
(rRNK ili rRNA) i transportna RNA
(tRNK ili tRNA). Molekule RNA sintetiziraju se u jezgri na kalupu molekule
DNA, a najviše ih ima u citoplazmi stanice
i na ribosomima. RNA ima važnu ulogu u
sintezi proteina.
RNaza, enzim koji ubrzava razgradnju
molekula RNA.
RNK, v. RNA.
ROD, v. filogenetski sustav.
zakržljali organi koji u organizmu nemaju
više nikakve funkcije ili je ona svedena na
minimum. To su, npr. ostaci kukovlja u
kita i nekih zmija, kod čovjeka su to crvuljak slijepog crijva, trtica, zub mudrosti,
tjelesna dlakavost itd. Dokaz su evolucije.
RUŽE, predstavnici ove skupine dvosupnica imaju pravilne, dvospolne cvjetove s
peteročlanim obojenim vjenčićem i mnogo
prašnika. Položaj i broj plodnih listova je
promjenljiv. Dijele se na: ružičnjače (divlja ruža, kupina, malina, šumska jagoda),
koštunjače (trešnja, šljiva, breskva, badem) i jabučnjače (jabuka, kruška, dunja,
glog, oskoruša).
RODBINSKO SUSTAVOSLOVLJE, v.
filogenetska sistematika.
RODNICA (vagina), cjevasta tvorevina
duga 7 do 11 cm. Povezuje vrat maternice
s vanjskim spolovilom. Stijenke su rodnice
vrlo rastezljive. Vanjski otvor rodnice leži
ispod vanjskog otvora mokraćne cijevi. U
predvorju rodnice je djevičanski zalistak
(hymen).
ROŽNICA (cornea), v. bjeloočnica.
rRNA (rRNK, ribosomska RNA), tip ribonukleinske kiseline koja zajedno s proteinima izgrađuje ribosome. Na molekule
rRNA otpada 60 do 80 % ukupne stanične
RNA. Molekule rRNA sintetiziraju se u
jezgrici (nukleolusu).
S
S-FAZA, v. interfaza.
SAHARIDI, v. ugljikohidrati.
SAHAROZA (tršćani šećer), kemijski
spoj, ugljikohidrat iz skupine saharida,
disaharid. Sastavljen je od dvije molekule
jednostavnih šećera i to od jedne molekule
glukoze i jedne molekule fruktoze. Dobiva
se iz šećerne trske i šećerne repe.
SAMOAMPUTACIJA, v. samosakaćenje.
RUBISKO (ribuloza-1,5-difosfat karboksilaza), enzim koji katalizira prvu reakciju
Calvinova ciklusa tijekom fotosinteze.
Kloroplasti sadržavaju vrlo mnogo tog
enzima. U biosferi ga ima više negoli bilo
koje druge bjelančevine.
SAMOOČIŠĆENJE
(autopurifikacija)
VODA, pročišćavanje otpadnih voda na
osnovu bioloških zakonitosti tj. odstranjenje organskih tvari u smislu odvijanja
kruženja tvari i protjecanja energije u ekosustavu.
RUDIMENTARNI ORGANI, v. rudimenti.
SAMOOSAKAĆIVANJE, v. samosakaćenje.
RUDIMENTI (rudimentarni organi, lat.
rudimentum = prvi početak, pokušaj),
SAMOSAKAĆENJE
(autoamputacija,
autotomija, samosakaćenje, samoosakaći-
124
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
vanje), otkinuće u slučaju opasnosti npr.
repa kod daždevnjaka ili guštera. Rep se
odvaja na posebnome mjestu. Novi rep
kod gušterice se brzo obnovi i naraste, ali
umjesto kralješaka podupire ga hrskavica.
SAPROFAGI, organizmi koje ubrajamo u
skupinu heterotrofa. Hrane se usitnjenim,
djelomično razgrađenim i uginulim biljnim
dijelovima ili životinjskim izmetom ili životinjskim lešinama. Posebno važni saprofagi su heterotrofne bakterije koje razlažu
organske tvari do anorganskih sastojaka:
vode, ugljikovog dioksida i mineralnih
tvari. Te tvari mogu iskoristiti zelene biljke u procesu fotosinteze. Zbog te svoje
uloge heterotrofne bakterije nazivamo i
razlagači (reducenti).
SAPROFITI, organizmi koji žive na uginulim organizmima, hraneći se organskim
tvarima u raspadanju (npr. gljive).
SARKOLEMA, ovojnica mišićnog vlakna v. poprečnoprugasti mišić.
SCHLEIDEN, M. J. (1804. – 1881.), njemački botaničar koji je 1838. god. utvrdio
da su stanice osnovne strukturne jedinice
svih biljaka. Zajedno s njemačkim zoologom Schwannom utemeljitelj je tzv. “stanične teorije”.
SCHULTZ, M. 60 - ih god. 19. stoljeća
opisuje stanicu kao nakupinu protoplazme
s jezgrom, a protoplazmu naziva fizičkim
temeljem života.
SCHWANN, T. (1810. – 1882.), njemački
zoolog koji je 1839. god. utvrdio da su
stanice osnovni građevni elementi svih životinja. Zajedno s njemačkim botaničarem
Schleidenom utemeljio tzv. “staničnu teoriju”.
SCROTUM, v. mošnja.
SEDIMENTACIJA, v. brzina sedimentacije.
SEDRA, v. sedrene barijere.
SEDRENE BARIJERE, barijere u vodotocima nastale vrlo složenim procesom
koji završava taloženjem otopljenog vapnenca na mahovine sedrotvorce. S vodom
najprije reagira ugljikov dioksid nastao disanjem organizama u vodi pri čemu nastaje ugljična kiselina:
CO2 + H2O → H2CO3
Ugljična kiselina otapa vapnenac dajući
topljivi kalcijev hidrogenkarbonat:
H2CO3 + CaCO3 → Ca(HCO3)2
Cijanobakterije iz bikarbonata otopljenih u
vodi uzimaju CO2, a, uz vodu, nastali
CaCO3 talože na površini mahovina koje
odumiru i na koje se slažu nove što uzrokuje “rast” barijera:
Ca(HCO3)2 → H2O + CO2 + CaCO3
SEIZMONASTIJE, v. nastije.
SEKUNDARNA IMUNOLOŠKA REAKCIJA, v. imuna memorija.
SEKUNDARNA ORGANSKA PROIZVODNJA (sekundarna bioproizvodnja),
proces proizvodnje organskih tvari heterotrofnih organizama, odnosno rast, povećanje mase i volumena tijela te razmnožavanje heterotrofnih organizama. Najznačajniji heterotrofi koji ostvaruju sekundarnu organsku produkciju su životinje.
SEKUNDARNI RAST, povećanje promjera stabljike i korijena mnogih biljaka
(posebice drvenastih trajnica) kao rezultat
diobe stanica bočnih meristema.
SELEKCIJA, v. prirodni odabir.
SELEKCIJSKI PRITISAK, v. prirodni
odabir.
SELIDBA (migracija) RIBA, oblik ponašanja riba. Uzroci putovanja riba na druga
mjesta su sezonske promjene u temperaturi, slanoći i količini hrane ili mriještenje.
125
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
SERIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
zbog različitog ponašanja ili različitog sazrijevanja gonada. Isp. specijacija.
SEROZA, kod amniota treća zaštitna zametna ovojnica.
SINANTROPUS, v. kineski pračovjek.
SESILNI ORGANIZMI, sjedilački, slabo
pokretni organizmi, isp. zrakasta simetrija
i bentos.
SIDA, v. AIDS.
SIFILIS (lues), spolna zarazna bolest čiji
je uzročnik bakterija spiroheta. U ranim
stadijima bolest je izlječiva, a neliječeni
sifilis uzrokuje teška oštećenja gotovo svih
organa i na kraju smrt.
SINAPSA (grč. synapsis = sveza), mjesto
prijenosa živčanog podražaja (impulsa) s
aksona na drugu živčanu stanicu, žljezdanu stanicu ili mišić, v. živčano - mišićna
veza. Preko sinapse se prenosi impuls
samo u jednom smjeru. Kroz sinaptičku
pukotinu impuls prenose kemijski prijenosnici (neurotransmiteri) tj. neurohormoni, isp. Prema djelovanju sinapsi na neuron, razlikujemo pobuđivačke (eksitacijske) i potiskivačke (inhibicijske) sinapse.
SIMBIOGENEZA, udruživanje pojedinih
prokariotskih organizama. Primjer simbiogeneze jednostaničnih alga i gljiva je lišaj.
Smatra se da je prva biljna stanica nastala
simbiogenezom: modrozelene alge (plastid), protobakterije (mitohondrij), mikoplazmodija (citoplazma), pravirusa (jezgra)
i zavojite bakterije tipa današnje spirohete
(bič).
SINDROM, skupina različitih znakova
(simptoma) bolesti koji se javljaju zajedno.
SIMBIOZA (potpomaganje), odnos između dviju ili više jedinki različitih vrsta iz
kojega te jedinke imaju korist, npr. neke
alge i gljive žive u simbiozi u obliku lišaja,
rak samac živi u simbiozi s moruzgvom
(tzv. mutualizam) itd. Odnos u kojem jedna vrsta ima koristi, a druga nema niti
koristi niti štete, kao npr. bršljan ili slak,
nazivamo komenzalizam.
SINTEZA PROTEINA (sinteza bjelančevina), proces koji se odvija na ribosomima
u citoplazmi stanice u kojem se iz
aminokiselina sintetiziraju proteini. Ovim
procesom upravlja molekula DNA uz posredovanje nekoliko vrsta RNA (mRNA,
tRNA, rRNA). DNA koja se nalazi u
jezgri (genska DNA) u redoslijedu svojih
nukleotida, odnosno dušičnih baza sadrži
uputu za sintezu nekog proteina. Jedinice
takve upute čine grupe od po tri dušične
baze, tzv. trojke ili tripleti. Svaka trojka je
šifra za jednu određenu aminokiselinu.
Početna etapa u procesu sinteze proteina je
transkripcija ili prepisivanje, a odvija se u
jezgri gdje se genska uputa prepisuje s
DNA na glasničku RNK (mRNA). Pri
prepisivanju se sintetizira lanac mRNA po
principu komplementarnosti. Svaki triplet
prepisan s DNA na mRNA zove se kodon i
SIMPATIKUS, dio autonomnog ili vegetativnog živčanog sustava čija živčana vlakna nadziru rad većine unutarnjih organa
povećavajući ili smanjujući aktivnost tih
organa. Djelovanje simpatikusa je suprotno djelovanju parasimpatikusa.
SIMPATRIJSKA SPECIJACIJA, specijacija kada se populacije nalaze na istom
prostoru, ali su reproduktivno izolirane
126
SINGER, S.J. i NICOLSON, G.L., znanstvenici koji su 1972. god. razradili i danas
prihvatljiv model membrane koji se zove
“model tekućeg mozaika”, isp.
SINTEZA BJELANČEVINA, v. sinteza
proteina.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
odgovara pojedinoj vrsti aminokiseline.
mRNA s preuzetom uputom odlazi iz jezgre u citoplazmu i veže se za ribosom. Time započinje druga etapa sinteze proteina
koja se zove translacija ili prevođenje zato
jer se kodoni na mRNA prevode u točno
određene aminokiseline. U procesu translacije veliko značenje imaju molekule
transportne ili prijenosne RNK (tRNA)
koje na sebe vežu po jednu aminokiselinu i
donose je na ribosom. Svaka tRNA ima
posebnu trojku baza, tzv. antikodon preko
kojega se veže na odgovarajući kodon na
mRNA. Tako će se npr. na kodon UAU
vezati tRNA s antikodonom AUA i donijeti aminokiselinu triptofan. Molekule
aminokiselina vežu se u molekulu proteina
tako da se mRNA pomiče na površini
ribosoma i prima redom molekule tRNA
koje donose sa sobom aminokiseline.
Sinteza određenog proteina završava kada
mRNA donosi kodon koji ne odgovara niti
jednoj vrsti aminokiseline. Postoje tri
takva kodona: UAA, UGA i UAG.
SISAVCI (Mammalia, lat. mamma = sisa,
dojka), zadnja (i najrazvijenija) skupina
kralježnjaka koji su se razvili u životinjskom svijetu biosfere. Tijelo sisavaca je
pokriveno dlakom koja ih štiti od gubitka
topline. Toplokrvni su organizmi. Zameci
se razvijaju u maternici obavijeni posteljicom (placentom). Nakon rođenja mladi
sišu majčino mlijeko. To je svojstveno samo sisavcima, kao i mliječne žlijezde koje
su zapravo promijenjene kožne žlijezde.
Kostur i mišići prilagođeni su četveronožnom, rijetko dvonožnom, kretanju. Udovi
su ispod tijela i mogu se okretati. Prednji
dio mozga ili veliki mozak dobro je razvijen i na površini ima sivu koru. Raznolikom funkcionalnom građom svih organskih sustava prilagodili su se najrazličitijim načinima života i preživljavanju u
svim mogućim staništima. Tako sisavci
imaju prilagodbe na toplinu i hladnoću (v.
linjanje i zimski san). Da bi održali stalnu
tjelesnu temperaturu moraju imati brz
metabolizam tj. moraju mnogo jesti i
potrebna je velika izmjena O2 i CO2.
Čeljusti i zubi im omogućavaju da žvaču
hranu. Resice u tankom crijevu povećavaju
probavnu površinu. Površina pluća se
povećala velikim brojem plućnih alveola.
Kisik se veže za dišni (krvni) pigment
hemoglobin. Srce je podijeljeno na lijevu i
desnu stranu, pa se venska i arterijska krv
ne miješaju. Za izlučivanje mokraće,
sisavci imaju pravi bubreg, tj. treći bubreg,
isp. Sisavci su se razvili od skupina mezozojskih prasisavaca. Preci pravih sisavaca
bili su prakukcojedi. Danas u biosferi živi
oko 4500 vrsta sisavaca, od čega 109 vrsta
u našoj zemlji. Prema raznolikosti tjelesne
građe dijele se na: jednootvore (kljunaše),
tobolčare i prave sisavce (plodvaši ili placentalni sisavci).
SISTEMATIKA (sustavoslovlje, taksonomija), znanost koja se bavi svrstavanjem
živih bića u određene sustave koji se
temelje na srodstvenim odnosima, odnosno razvrstavanje živih bića u filogenetski
prirodni sustav.
SISTEMATSKE JEDINICE, v. filogenetski sustav.
SISTEMSKI OPTOK KRVI, v. veliki
optok krvi.
SISTOLA (grč. systole = stezanje), kontrakcija ili stezanje srčanog mišića (klijetke
ili pretklijetke).
SISTOLIČKI TLAK, tlak krvi na stijenke arterija u trenutku kada stezanjem (sistolom) srčanog mišića uđe u aortu nov
(udarni) volumen krvi. Taj tlak se prenosi
kroz velike i male arterije do arteriola i
kapilara.
SITASTE CIJEVI, provodni elementi u
većine biljaka. One služe za provođenje
asimilata (produkata fotosinteze).
127
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
SJEDILAČKI ORGANIZMI, v. bentos.
SJEMENI ZAMETAK, organ svojstven
sjemenjačama. U golosjemenjača leži otvoreno na plodnim listovima, a u kritosjemenjača je "sakriven" u plodnici tučka.
Homologan je makrosporangiju (megasporangiju, ženskom sporangiju). U njemu se
nalazi makrospora (megaspora, embrionska vreća, ženski gametofit) nastala tijekom makrosporogeneze i sastoji se od
osam stanica. Jajna se stanica, s dvije
pomoćnice (sinergide), nalazi na jednom
polu, a na drugom su tri stanice: antipode.
U sredini su dvije središnje stanice embrionske vreće, isp. tučak.
SJEMENICI (testisi), muške spolne žlijezde koje su u čovjeka smještene u kožnim
vrećicama, mošnjama. Iznutra su ispunjeni
stanicama i sjemenim kanalićima. U sjemenim kanalićima odvija se spermatogeneza. Specijalizirane stanice sjemenika,
tzv. intersticijske stanice izlučuju muške
spolne hormone.
SJEMENKA, biljni organ koji služi rasprostranjenju nove generacije biljaka. Sjemenka se razvija iz sjemenog zametka, a
sastoji se od sjemene lupine, klice (embria) i hranjivog staničja (endosperma). U
obliku sjemenke biljka se nalazi u
pritajnom (latentnom) stanju. U povoljnim
uvjetima (vlaga, temperatura, zrak) sjemenka će proklijati i razvit će se mlada
biljka. Sve biljke koje stvaraju sjemenke
nazivamo sjemenjače.
SJEMENOVOD (ductus deferens), dio
muškog spolnog sustava, odvodni kanal
koji provodi muške spolne stanice, spermije od spolnih žlijezda do mokraćne cijevi. U čovjeka su sjemenovodi parni organi.
SJEMENJAČE, najopsežnija skupina kopnenih biljaka. Imaju sjemeni zametak
unutar kojeg se razvija ženski gametofit
(embrionska vreća). Tu se zbiva i oplod-
128
nja. Od sjemenog zametka razvija se sjemenka. Prema smještaju sjemenih zametaka sjemenjače se dijele u dvije velike
skupine: golosjemenjače i kritosjemenjače.
SKLERENHIM, v. potporno staničje.
SKLEROCIJ, v. ražova gljivica.
SLEZENA, krvotvorni organ smješten
ispod lijevog svoda ošita. U slezenu se
pružaju vezivni tračci između kojih se
smjestilo specifično tkivo slezene - pulpa.
Razlikujemo crvenu i bijelu pulpu. Crvena
pulpa je mješano krvotvorno tkivo gdje se
stvaraju eritrociti, granulociti, monociti i
plazma stanice. Bijela pulpa su nakupine
manjih limfnih čvorića (folikula) u samoj
slezeni. U sredini svakog čvorića nalazi se
središnja arterija kroz koju odlaze u optok
krvi nastali limfociti. Slezena nije uključena u limfni optok, nego samo u krvni.
SLONOVI, najveći kopneni sisavci. Hrane se biljkama, a hranu skupljaju pomoću
dugačke mišićave surle ili rila. Surla je
preobražen nos i gornja usna. Kljove su
izmijenjeni sjekutići. Očnjaka nemaju. Na
nogama imaju tri (afrički slon) ili četiri
prsta (azijski slon) koji završavaju kopitastim noktom. Slonovi pripadaju skupini
polukopitara.
SLUZAVCI, v. korjenonošci.
SLUZNJAČE, najprimitivnije gljive, različite od ostalih vrsta gljiva. U vegetativnoj fazi više se osobinama podudaraju sa
životinjama (praživotinjama) – nemaju staničnu stijenku time ni stalan oblik, kreću
se plaženjem, ameboidno. Prehranom su
većinom saprofiti, ali ima ih i koje se se
hrane poput životinja – uzimaju i probavljaju komadiće čvrste hrane. U vrijeme
razmnožavanja pokazuju sličnosti s biljkama. Njihove su spore s bičevima (zoospore) i čvrstom stijenkom od proteinskih tvari ili celuloze, nikada od hitina. Sporangiji
se razvijaju u obliku plodišta.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
SLJEPOĆA NA BOJE (daltonizam), nesposobnost raspoznavanja boja koja se
nasljeđuje kao spolno vezano svojstvo.
Geni koji su odgovorni za to svojstvo nalaze se u x spolnom kromosomu. Većinom
se pojavljuje u muškaraca, a u žena samo
ako se gen za sljepoću boja (gen cb) nalazi
u oba x kromosoma.
SLJEPULJE, v. kružnouste.
SMEĐE ALGE, višestanični organizmi
koji pretežito žive u moru. Kloroplasti im,
uz klorofil a i b, sadrže i druge boje, posebno smeđi fukoksantin. Produkti sinteze
su različiti, ali nikada škrob. Razmnožavaju se vegetativno, spolno i nespolno.
Predstavnik je jadranski bračić (Fucus virsoides). Neke se smeđe alge koriste kao
hrana i začini naročito zato jer obiluju
vitaminima A, B i C. Neke sadrže sluzavu
tvar algin (alginske kiseline) koja se primjenjuje u tekstilnoj, papirnoj, prehrambenoj i drugim industrijama.
SMOLENICE, v. žljezdano staničje.
SMRČCI (Morchella), gljive mješinarke s
razvijenim plodištem, jestive.
SOJ, jedinstvena vrsta biljaka i nižih organizama.
SOL-stanje, tekući oblik koloidnih otopina.
SOMATOGAMIJA, stapanje vršaka ženskih (+) i muških (–) primarnih hifa u sekundarnu hifu kod razmnožavanja stapčarki.
SOMATOTROPNI HORMON, v. hormon rasta.
SOMATSKA STANICA, v. tjelesna stanica.
SOMATSKE MUTACIJE, v. mutacije.
SOMATSKE VARIJACIJE, v. modifikacije.
SOMATSKI ŽIVČANI SUSTAV, v. tjelesni živčani sustav.
SOREDIJ, tjelešce u lišaja koje sadrži jednu kuglastu stanicu alge obavijenu kratkom hifom odgovarajuće gljive.
SORTA, v. svojta.
SORUS, nakupina sporangija s donje strane lista paprati.
SPECIFIČNA PROTUTIJELA, isto što
i antitijela.
SPECIJACIJA, evolucijski proces nastajanja novih vrsta. Specijacija se brže odvija u dobro odijeljenim područjima, isp.
izolacija. Poznate su alopatrijska, simpatrijska i parapatrijska specijacija.
SPECIJALIZIRANE FUNKCIJE STANICA, određene funkcije koje obavljaju
stanice višestaničnih organizama koje su
srodne po svojoj građi te formiranju tkiva.
Takve stanice, osim uobičajenih staničnih
struktura (jezgre, membrana, mitohondrija,
ribosoma, lizosoma i sl.) sadrže i specifične strukture koje određuju njihovu funkciju. Na primjer, mišićne niti u mišićnoj
stanici omogućuju kontrakcije, klorofil u
biljnim stanicama omogućuje fotosintezu
itd.
SPECIJALNA ADAPTACIJA (prilagodba), skup osobina koje se razvijaju u određenim uvjetima. Npr. zakržljale oči kod
životinja koje žive u tami.
SPERMA, sjemena tekućina koju izlučuju
muški spolni organi. Sastoji se od spermija
i sekreta prostate i drugih žlijezda. Sekreti
sadržavaju fruktozu, pojedine aminokiseline i enzime, te tako prehranjuju spermije.
Prosječno se u tijeku spolnog akta muškarca izluči oko 3 mL sperme. U svakom
mililitru ima oko 120 milijuna spermija;
ukupno oko 360 milijuna.
129
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
SPERMATIDE, stanice koje nastaju u
procesu spermatogeneze (isp.).
ko kojeg se potpuno pretoči sadržaj stanice
jedne u stanicu druge niti.
SPERMATOCITE, v. spermatogeneza.
SPOJEVI, čiste kemijske tvari izgrađene
od dva ili više različitih, međusobno spojenih kemijskih elemenata.
SPERMATOGENEZA, proces nastajanja
muških spolnih stanica, spermija, u sjemenim kanalićima muških spolnih žlijezda,
sjemenika. U sjemenicima iz zrelih zametnih stanica, spermatogonija mitotičkim
diobama nastaju velike stanice, primarne
spermatocite (spermatocite I). One sadrže
diploidan broj kromosoma i iz njih će nakon mejoze I (prve mejotičke diobe) nastati sekundarne spermatocite (spermatocite
II) s haploidnim brojem kromosoma. Iz
svake spermatocite II u mejozi II (drugoj
mejotičkoj diobi) nastaju po dvije spermatide iz kojih će postupnim izduživanjem
nastati zreli spermiji. Znači, iz svake primarne spermatocite, procesom spermatogeneze, nastaju četiri zrela spermija.
SPERMATOGONIJE, nezrele zametne
stanice u sjemeniku iz kojih tijekom spermatogeneze nastaju spermiji.
SPERMIJI, muške spolne stanice, gamete
koje nastaju u sjemenicima tijekom spermatogeneze. Spermiji čovjeka su vrlo male
stanice čiji su glavni dijelovi glava i rep.
Glava sadrži jezgru s 23 kromosoma, a na
njenom vršnom dijelu nalazi se vršno
tjelešce, akrosom koji sadrži enzime koji
omogućuju prodor spermija u jajašce.
Repni dio je vrlo dug i omogućuje aktivno
kretanje spermija. Prednji dio repa sadrži
brojne mitohondrije u kojima se oslobađa
energija potrebna za pokretanje spermija.
SPIKULE, v. spužve.
SPIRILI, v. bakterije.
SPIROGIRA (Spirogyra), nitasta zelena
alga. Sklone su konjugaciji, izmjeni genetičkog materijala do kojeg dolazi kada se
po dvije stanice susjednih niti spoje kanalićem, tzv. citoplazmatskim mostićem pre-
130
SPOLNA GENERACIJA, v. haploidna
generacija.
SPOLNA ODREĐENOST POTOMAKA, ovisi o tome koji spolni kromosom
donosi spermij pri oplodnji. U mnogih
životinja i u čovjeka nastaju dvije vrste
spermija: jedna vrsta nosi x spolni kromosom, a druga vrsta y spolni kromosom.
Spajanjem jajne stanice sa spermijem koji
nosi x spolni kromosom nastaje potomak
ženskog spola, a spajanjem jajne stanice sa
spermijem koji nosi y spolni kromosom
nastaje potomak muškog spola.
SPOLNI HORMONI, hormoni koji utječu na razvoj spolnih obilježja. Uglavnom
ih izlučuju spolne žlijezde (sjemenici, jajnici), a neke, tzv. androgene, izlučuje kora
nadbubrežne žlijezde. Po svom kemijskom
sastavu spolni hormoni su steroidi. Sintezu
i lučenje spolnih hormona stimuliraju gonadotropni hormoni.
SPOLNI UD (penis), mišićno, spužvasto,
cjevasto tijelo dobro opskrbljeno krvnim
žilama i živcima. Kroz ud prolazi mokraćna cijev koja izvodi mokraću i spermu.
Najbitniji dijelovi za funkciju penisa su tri
spužvasta tijela, građena od brojnih šupljina, koje kada se napune krvlju iz arterija
služe za ukrućenje (erekciju) što omogućavae unošenje sjemena u rodnicu.
SPOLNO RAZMNOŽAVANJE, stapanje spolnih rasplodnih stanica, gameta što
dovodi do rekombinacije gena.
SPOLNO SAZRIJEVANJE, v. pubertet.
SPOLNO VEZANA SVOJSTVA, svojstva vezana za spolne kromosome, npr. u
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
čovjeka, nasljedna nesposobnost grušanja
krvi (hemofilija), nemogućnost raspoznavanja boja (daltonizam) itd. Geni koji
određuju ta svojstva smješteni su u x
spolnom kromosomu i zovemo ih spolno
vezani geni.
SPOLNO VEZANO NASLJEĐIVANJE, nasljeđivanje pojedinih svojstava čiji
su geni smješteni u x spolnom kromosomu. U čovjeka su takva svojstva daltonizam, hemofilija itd. a ona se zbog svoje
recesivnosti ispoljavaju kod muških potomaka, dok su žene većinom samo prenositelji gena za ta svojstva. U primjerima
praćenja spolno vezanog nasljeđivanja,
gen za recesivno svojstvo daltonizam može se označavati malim slovom (a ili d) ili
x, a slično se označuje i gen za hemofiliju
(h) ili x. Pravila spolno vezanog nasljeđivanja mogu se izvesti iz slijedećih primjera:
1.
2.
3.
4.
Iz odnosa muškarca oboljelog od hemofilije i zdrave žene rađaju se zdrava
muška djeca dok su ženska djeca
prenositelji. (V. shemu u Dodatku 1.)
Iz odnosa zdravog muškarca i žene
prenositelja dobiva se potomstvo u
kojem je 50 % muške djece oboljelo
od hemofilije, a 50 % ženske su
prenositelji. Ostalih 50 % muške i 50
% ženske djece je zdravo. (v. shemu u
Dodatku 1)
Iz odnosa muškarca oboljelog od
hemofilije i žene prenositelja dobiva
se potomstvo u kojem će 50 % muške
djece oboljeti od hemofilije, a 50 %
bit će zdravo, dok će 50 % ženske
djece oboljeti od hemofilije, a 50 %
bit će prenositelji. (V. shemu u Dodatku 1.)
Iz odnosa zdravog muškarca i žene
oboljele od hemofilije sva ženska djeca bit će prenositelji, a sva muška
5.
djeca će oboljeti od hemofilije. (V.
shemu u Dodatku 1)
Iz odnosa muškarca oboljelog od hemofilije i žene oboljele od hemofilije
sva će djeca oboljeti od hemofilije.
(V. shemu u Dodatku 1.)
SPONGIN, v. spužve.
SPONGOCEL, šupljina u tijelu spužve, v.
spužve.
SPONTANE MUTACIJE, v. mutacije.
SPORANGIJ, v. spore.
SPORE, nespolne rasplodne stanice biljaka. Nastaju u posebnim organima – sporangijima. Iz spora se u povoljnim uvjetima
razvijaju nove biljke.
SPOROFIT, nespolna generacija u biljaka
u kojoj nastaju nespolne rasplodne stanice,
spore. Evolucijom biljnog svijeta jače se
razvija sporofit u odnosu na spolnu generaciju, gametofit. Tako je kod papratnjača i
sjemenjača sama biljka sporofit dok je
gametofit veoma reduciran. Isp. haploidna
generacija.
SPOSOBNOST
SAMOUMNOŽAVANJA, isp. DNA i
RNA.
SPUŽVE (Spongia), najprimitivnije mnogostanične životinje. Žive u morima, a
samo mali broj vrsta u kopnenim vodama
sjedilačkim načinom života. Nemaju izgrađena tkiva. Stijenka tijela sastoji se od tri
sloja stanica. U unutarnjosti je šupljina
spongocel obložena bičastim stanicama ili
hoanocitama. U spongocel voda s hranom
(npr. bakterijama, algama i sitnim životinjama) i kisikom ulazi kroz mnogobrojne
sitne otvore na površini tijela. Neprobavljeni ostaci izlaze kroz najveći otvor ili
oskulum. Skelet izgrađuju vapnene ili
kremene iglice (spikule) ili pak elastične
bjelančevinaste niti spongina. Spužve su
131
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
većinom dvospolci (hermafroditi). Razmnožavaju se nespolno pupanjem i spolno.
Nespolni pup se naziva gemula. Spolne
stanice spermiji i jaja nastaju od tzv.
ameboidnih stanica i hoanocita. Oplođuju
se unutar tijela spužve iz kojeg izlazi
trepetljikava ličinka parenhimula koja se
pričvrščuje za dno i izraste u spužvu.
Spužve imaju sposobnost regeneracije.
Danas je poznato oko 5000 vrsta. Zoolozi
smatraju da su se spužve razvile iz zadružnih bičaša, isp. hipoteze o postanku metazoa.
SRCE, šuplji mišićni organ koji kod čovjeka teži oko 300 g. Smješteno je u sredini
prsne šupljine između dva plućna krila u
osrčju ili perikardu. Osrčje štiti od neposrednog pritiska na srce ili od trenja plućnih krila pri disanju. Između srca i stijenki
perikarda nalazi se tekućina. Po dužini
podijeljeno je na lijevo (arterijsko) i desno
(vensko) srce. Svaki taj dio podijeljen je
poprečno, pa srce ima dvije pretklijetke
(atriji) i dvije klijetke (ventrikuli). Između
lijeve pretklijetke i klijetke nalaze se
mitralni ili bikuspidalni zalisci, a između
desne pretklijetke i klijetke trikuspidalni
zalisci. Vraćanje krvi iz aorte ili plućne
arterije u srce nakon sistole sprječavaju
semilunarni (polumjesečasti) zalisci.
SRČANI MIŠIĆ, v. poprečnoprugasti mišić.
SRDOBOLJNA AMEBA, praživotinja iz
skupine korjenonošci, nametnik u debelom
crijevu čovjeka. Dok se hrani crijevnim
bakterijama, nije opasna. Kada se poremeti
rad debelog crijeva (drugim zarazama,
uzimanjem droge, alkohola, pušenjem itd.)
počinje se hraniti eritrocitima iz sluznice
crijeva te uzrokuje patogene promjene.
Čovjek se zarazi zaraženom hranom ili
vodom.
SREDIŠNJI (centralni) ŽIVČANI SUSTAV, obrađuje i pohranjuje primljene in-
132
formacije te upravlja brojnim tjelesnim
voljnim i autonomnim radnjama. Čine ga:
veliki mozak (cerebrum), mali mozak (cerebellum), produžena moždina (medulla
oblongata) i leđna moždina (medulla spinalis).
SREDIŠTE AUTOMACIJE RADA SRCA, u srcu se nalaze središta koja upravljaju radom srca. To su: primarno središte
automacije srca - atrijski ili sinus-atrijski
(S - A) čvor (nalazi se u desnoj pretklijetki
i predvodnik je rada srca) te sekundarno
središte automacije srca ili atrio – ventrikularni (A - V) čvor (nalazi se na granici
između pretklijetki i klijetki).
SREDNJE UHO, mala šupljina između
bubnjića i unutarnjeg uha, premoštena sa
tri slušne košćice: čekić (malleus), nakovanj (incus), stremen (stapes). Srednje uho
je povezano s gornjim dijelom ždrijela
Eustahijevom cijevi. Služi za izjednačivanje tlaka zraka u srednjem uhu s vanjskim
tlakom.
SRPASTA ANEMIJA (anemija srpastih
stanica), nasljedna je bolest uzrokovana
sintezom nenormalnog hemoglobina HbS. Eritrociti su u obliku srpa i imaju
smanjenu sposobnost prijenosa kisika.
Bolest je neizlječiva.
STABLAŠICE (više biljke, kopnene biljke), biljna skupina prilagođena životu na
kopnu. Razlikujemo tri temeljna, vegetativna organa, tri dijela njihovih tijela:
korijen, stabljiku i list. Stabljika i list
nazivaju se jednim imenom izdanak, u
njemu se odigrava fotosinteza. Korijen
služi za učvršćivanje biljke i upijanje vode
i otopljenih minerala. Postoje i generativni
organi koji isključivo služe razmnožavanju. U biljaka postoje i provodni organi,
žile koje služe za provođenje minerala,
hranjivih tvari i kao potporno tkivo jer
imaju lignizirane stanične stijenke; postoji
kožno staničje prekriveno voštanom pre-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
vlakom (kutikulom) koja štiti biljku od
isušivanja; postoje otvori, puči za izmjenu
plinova.
Stablašice su se razvile iz pradavnih zelenih alga, a mogu se podijeliti na tri
velike skupine, tri odjeljka: mahovine, papratnjače i sjemenjače.
STABLJIKA, jedan od tri temeljna organa kopnenih biljaka, a razvija se iz klicinog pupoljka. Ona je os izdanka, nosi
listove i druge organe koji su se razvili
bilo preobrazbom stabljike bilo preobrazbom listova, npr. cvjetove i plodove. Na
vrhu stabljike i bočnih ogranaka nalazi se
vršni pup s tvornim staničjem za produžni
rast. Stabljika može biti zeljasta ili drvenasta. Drvo ili stablo je oblik višegodišnje
drvenaste stabljike s nerazgranatim dijelom deblom i razgranatim, krošnjom.
Preobrazbe stabljike: podzemne stabljike su podanak ili rizoma (npr. u perunike i paprati), lukovica (u sunovrata) i
gomolj (krumpir); sprermišni organi (u korabice); trnovi; vitice; stapke; filokadije
itd.
STAFILOKOKI, v. bakterije.
STANICA, temeljna građevna i funkcionalna jedinica svakog živog bića (organizma). Sva živa bića, s obzirom na
složenost građe njihovih stanica, možemo
podijeliti na prokariote i eukariote. Najjednostavniji jednostnanični organizmi su
prokarioti čije stanice ne sadrže oblikovanu jezgru ni druge stanične strukture
obavijene membranama. Ostale jednostanične organizme i višestanične organizme,
bilo biljne ili životinjske, izgrađuju eukariotske stanice.
Tipične eukariotske stanice sadrže
jezgru obavijenu ovojnicom koja ima
mnogobrojne pore kroz koje se izmjenjuju
tvari između jezgre i citoplazme. U citoplazmi tipične eukariotske stanice nalaze
se različite stanične strukture: endoplaz-
matska mrežica, Golgijevo tijelo, lizosomi,
mitohondriji i mikrotubuli. Osim tih struktura koje se nalaze gotovo u svim eukariotskim biljnim i životinjskim stanicama
postoje i strukture karakteristične samo za
biljnu, odnosno životinjsku stanicu. Tako,
biljne stanice sadrže staničnu stijenku, kloroplaste i druge plastide što ne nalazimo u
životinjskih stanica. Većina životinjskih
stanica sadrži centriole koji se još nalaze
samo u stanicama nekih algi. Zelena biljna
stanica je autotrofna za razliku od heterotrofne životinjske stanice.
Osnovne razlike između biljnih i
životinjskih stanica
Biljne stanice
Životinjske
stanice
Obavijene su
celuloznom
stijenkom.
Nemaju
celulozne
stijenke.
Imaju velike
vakuole
ispunjene
staničnim
sokom.
Kada su i
prisutne,
vakuole su
male.
Velike stanice
određenog
oblika.
Male stanice
nepravilna
oblika.
Sadrže
kloroplaste
(klorofil).
Bez kloroplasta
(klorofila) su.
Obavljaju
fotosintezu pa
su time
autotrofne.
Moraju dobiti
hranu izvana pa
su heterotrofne.
STANICE ZAPORNICE, specijalizirane
epidermske stanice lista koje okružuju otvor puči, isp.
STANIČNA IMUNOST, oblik stečene
imunosti u kojoj organizam nakon podražaja antigenom stvara veliki broj aktivira-
133
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
nih limfocita T koji specifično uništavaju
antigen.
STANIČNA JEZGRA, v. jezgra.
STANIČNA MEMBRANA, tanka ovojnica (7 do 10 nm) koja obavija stanicu.
Građena je od proteina i lipida pa se naziva još i lipoproteinska ovojnica. Stanična
membrana je selektivno propusna što znači
da ne propušta sve tvari jednako, već vrši
selekciju: neke tvari propušta lako, neke
teže, a za neke je nepropusna.
STANIČNA STIJENKA, Stanična tvorevina koja obavija većinu biljnih stanica i
daje im oblik i čvrstoću. Najvažnija tvar
stijenke je celuloza, a samo u gljiva celuloza je nadomještena hitinom.
STANIČNA TEKUĆINA je tekućina
unutar stanice. U ljudskom tijelu je ima
oko 25 litara. Glavni sastojci stanične
tekućine su voda, kalijev kation (K+) te
hidrogen karbonatni ( HCO 3− ) i sulfatni
( SO 24− ) anion. Ljudska stanična tekućina
ima pH 7.0.
STANIČNA TEORIJA, teorija po kojoj
sva živa bića imaju staničnu građu. Utemeljitelji ove teorije su njemački znanstvenici, botaničar M. Schleiden i zoolog T.
Schwann. Značenje ove teorije je u tome
što ukazuje na jedinstvo građe živih bića i
na njihovo zajedničko podrijetlo.
reakcije u stanici možemo podijeliti u dvije skupine: procesi izgradnje (anabolizam)
i procesi razgradnje (katabolizam).
STANIČNI ORGANELI, specifično građene strukture unutar stanice koje su obavijene membranom i obavljaju određenu
funkciju. Stanični organeli su jezgra, mitohondrij, endoplazmatska mrežica, Golgijevo tijelo, plastidi. Postoje i manje strukture
unutar stanice koje također vrše važne funkcije npr. ribosomi, jezgrice, kromosomi,
centrioli, ali kako nisu obavijeni membranom ne smatramo ih organelima u užem
smislu.
STANIČNO DISANJE, v. disanje.
STANIČNO FRAKCIONIRANJE, rastavljanje stanica na sastavne dijelove. To
je postupak izdvajanja pojedinih staničnih
organela ili još manjih dijelova stanice u
zasebne homogene frakcije da bi se bolje
upoznala njihova fiziološka uloga i biokemijski sastav. Najprije se stanice kidaju
gnječenjem tkiva u tarioniku, protiskivanjem stanica kroz uski prostor određenih
dimenzija, rezanjem vrtećim noževima ili
ultrazvučnim vibracijama. Zatim se tako
dobivena stanična kaša centrifugira. Centrifugiranjem se pojedini stanični dijelovi
razdvajaju na osnovi razlika u brzini njihova taloženja.
STANIŠTE (biotop, grč. bios = život, topos = mjesto), prostor sa svim životnim
uvjetima (svjetlo, ugljik(IV)-oksid, voda,
mineralne tvari itd.) u kojem živi populacija jedne vrste.
STANIČNI CIKLUS, životni ciklus stanice koji se sastoji od dva razdoblja interfaze (razdoblje između dvije stanične
diobe) i mitoze (diobe stanice). Stanični
ciklus započinje od trenutka kada ta stanica nastaje diobom i traje sve dok se i ona
sama ne podijeli na dvije nove stanice.
STANLEY, W.M., (1904.-1971.) američki znanstvenik koji je prvi izdvojio virus u
čistom stanju. To je bio virus mozaične
bolesti duhana.
STANIČNI METABOLIZAM, skup svih
kemijskih reakcija u stanici odnosno izmjena tvari i energije u stanici. Kemijske
STAPČARKE, skupina od oko 30 000 vrsta gljiva u koje spadaju i sve one što ih u
svakodnevnom govoru zovemo gljive. Plo-
134
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
dišta su im najčešće oblika kišobrana ili
klobuka na stručku. Uz različite druge spore, kariogamijom se razvijaju i posebne –
bazidiospore i to po 4 na zajedničkoj stapci, bazidiju. Stapčarke imaju raznolike
skupine, npr. snijeti, lističarke (pečurka,
zelena pupavka), rupičarke (vrganji), zupčarke (prosenjak), puhare itd. Šumske gljive žive u mikorizi s drvećem.
STARENJE, sve promjene koje nastaju u
odrasloj dobi kada se nepovratno mijenja
građa i funkcija stanica, tkiva i organa, a s
vremenom nastupa i smrt. Postoji niz pretpostavki o uzrocima starenja, a najvažniji
su fiziološki i patološki. U stanicama se
zbiva niz fizioloških promjena, npr. gubitak vode zbog čega se mijenjaju bjelančevine u citoplazmi, nakupljanje štetnih
tvari, oštećenja membrana lizosoma, smanjenje regeneracijskih sposobnosti oštećenih stanica itd. Patološki razlozi starenja
posljedica su težih oštećenja pojedinih
organa. Starenje i umiranje nekih stanica
započinje zapravo odmah nakon začeća i
traje sve do smrti iako se najčešće pod
starenjem podrazumijevaju procesi koji
nastaju nakon pedesete godine.
STAROČELJUSKE (bezgrebenke), velike kopnene ptice koje ne mogu letjeti jer
im je prsna kost bez grebena. To su npr.
afrički noj, južnoamerički nandu i australski emu.
STATOCISTI, osjetila za ravnotežu kod
nekih beskralježnjaka, npr. mekušaca i rakova. Kod mekušaca većinom se nalaze u
stopalu.
STEČENA IMUNOST (specifična), oblik
otpornosti organizma koja nastaje nakon
unosa antigena u organizam. Pokreće se
imunološka reakcija. Nositelji te vrste
imunosti su limfociti (B i T). Dva su osnovna oblika stečene imunološke reakcije,
humoralna i stanična imunost. Specifična
imunost može biti stečena aktivno i pasivno, v. imunizacija.
STELJKA (talus), biljno tijelo jednostavne građe na kojemu se ne razlikuju pojedini vegetativni organi (korijen, stabljika,
list i cvijet).
STELJNJAČE, niže biljke, talofiti, jednostanične ili všestanične. Jednostavne su
građe, prvenstveno vodeni organizmi pa
cijela njihova površina sudjeluje u primanju vode i izmjeni tvari. To objašnjava
zašto steljnjače nemaju tijelo razlučeno u
tkiva i organe. Obuhvaćaju različite organizme nazvane jednim imenom ALGE.
STERILIZACIJA, izlaganje supstrata temperaturi iznad 100 oC i više pri čemu
ugibaju ne samo bakterije već i njihove
spore.
STERKOBILIN B, v. eritrociti.
STEROIDI, organski spojevi iz skupine
lipida. U organizmu čovjeka poznati steroidi su spolni hormoni, hormoni kore
nadbubrežne žlijezde i neki vitamini, npr.
vitamin D.
STEŽLJIVI MJEHURIĆI (kontraktilna
vakuola), organeli u protoplazmi praživotinja pomoću kojih izbacuju suvišnu
tekućinu iz tijela i na taj način održavaju
osmotsku ravnotežu. To je značajno za
praživotinje slatkih voda jer voda zbog
osmotskog tlaka neprestano ulazi kroz
membranu u tijelo i razrjeđuje koncentraciju anorganskih i organskih tvari u
protoplazmi. Broj mjehurića može biti od
jednog do nekoliko.
STH, v. hormon rasta.
STIGMA, v. uzdušnice i očna pjega.
STOME, v. puči.
STONOGE, jednostavno građeni uzdušnjaci iz skupine člankonožaca, isp. Na
135
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
kolutićima imaju 1 ili 2 para člankovitih
nogu, ukupno i do 200 pari. Na glavi su
ticala i jednostavne oči. Žive na vlažnim
staništima. Poznate su strige i dvojenoge.
STRATIGRAFSKA GEOLOGIJA (povijesna geologija), znanost koja proučava
razvojni put Zemlje od postanka litosfere
do danas.
STREPTOKOKI, v. bakterije.
STROBILA, v. trakavica.
STROMATOLITI, tvorevine posebne
građe u kojima se nalaze fosilizirane bakterije i cijanobakterije.
STUPANJ OTROVNOSTI (toksicitet),
količina otrova koja ubija 50 posto otrovanih jedinki. To je tzv. 50 %-tna letalna
doza ili LD50.
SUKCESIJE, procesi smjenjivanja čitavih
biocenoza na nekom prostoru.
SUKCESIVNA EVOLUCIJA (filetička,
susljedna), postupno nakupljanje malih nasljednih promjena i novih svojstava organizama te postupan prijelaz jedne vrste u
drugu.
SUNAŠCE, v. korjenonošci.
SUSLJEDNA EVOLUCIJA, v. sukcesivna evolucija.
SVINJSKA TRAKAVICA, nametnik u
crijevu čovjeka, (isp. trakavice). Čovjek se
zarazi ako pojede njezinu ikricu s mesom
zaražene svinje. Iz ikrice se razvije trakavica. Stražnji zreli članci s oplođenim
jajnim stanicama se otkidaju i izlaze iz
crijeva čovjeka. Ako te članke pojede svinja, u njezinu crijevu će se razviti ličinke
koje se u mišićima začahure stvarajući
ikricu.
SVITAK (horda, chorda dorsalis), potporni savitljivi prutić sastavljen od vezivnog
tkiva. Proteže se na leđnoj strani duž čita-
136
vog tijela iznad crijeva i ulazi u glavu. U
embrionalnom razvitku razvija se iz endoderma. Plaštenjaci imaju svitak samo u
stadiju ličinke, a svitkoglavci u svim stadijima razvitka.
SVITKOGLAVCI (Cephalochordata),
pripadaju bezlubanjcima iz koljena svitkovci. Najpoznatija skupina su kopljače.
Žive u morima. Uvijek imaju svitak. Mišići, organi za izlučivanje i krvotok te škržne
pukotine na ždrijelu imaju kolutićav raspored. Živčani je sustav cjevast i proteže se
iznad svitka s leđne strane tijela. Kopljača
je razdvojena spola. Oplodnja je vanjska.
U Jadranskom moru živi zašiljena kopljača
koja obitava u pijesku, a i pliva. U Tihom
oceanu živi kalifornijaka kopljača. U Kini
kopljača služi kao hrana.
SVITKOVCI (Chordata), životinje koje
na leđnoj strani (ispod živčanog sustava, a
iznad crijeva) imaju svitak ili hordu, isp.
Svitkovci su dvobočno simetrične životinje bez znakova vanjske kolutićavosti.
Naseljavaju sva staništa u vodama i na
kopnu. Danas živi oko 45000 vrsta. Svitkovcima pripadaju tri potkoljena: plaštenjaci, svitkoglavci i kralježnjaci. Plaštenjaci i svitkoglavci su bezlubanjci, a
kralježnjaci su lubanjci. Preci svitkovaca
su davni srodnici žiroglavaca ili polusvitkovaca, isp. Osnovna obilježja svih svitkovaca jesu, osim svitka, i škržne pukotine
na prednjem dijelu probavila. Kod viših
kralješnjaka postaju prave škrge ili pluća.
Dalje, živčani sustav je s leđne strane
trupa. U kralješnjaka se razvija u leđnu
moždinu koja je smještena u kralješnici.
Na prednjem dijelu leđne moždine razvija
se mozak, u lubanjaca zaštićen hrskavičnom ili koštanom lubanjom. Optjecajni
(krvožilni) sustav je zatvoren, sa srcem s
trbušne strane.
SVOJTA, filogenetske sustavske jedinice
bez obzira na njihov stupanj. Svojte koji-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
ma označujemo različite oblike nekih vrsta
koje je čovjek postigao na umjetan način,
tj. uzgojem su kultivar, sorta, klon i linija.
Š
ŠARENICA (iris), v. bjeloočnica.
ŠARLAH (scarlatina, škrlet), akutna zarazna bolest uzrokovana bakterijama (streptokokima).
ŠEĆERI, v. ugljikohidrati.
ŠEĆERNA BOLEST (dijabetes), bolest
koja nastaje zbog smanjenja ili potpunog
izostanka izlučivanja hormona inzulina
beta stanicama Langerhansovih otočića u
gušterači. Nedostatkom inzulina u krvi
nastaje povećana razina šećera u krvi (hiperglikemija), a istovremeno nedostatak
šećera za energetske potrebe u stanicama.
Kod bolesnika s smanjenom proizvodnjom
inzulina daju se lijekovi koji stimuliraju
gušteraču na pojačano lučenje inzulina.
Kod težeg oblika dijabetesa, tzv. inzulin
ovisan dijabetes daju se injekcije inzulina.
Bolesnici se moraju strogo držati ugljikohidratne dijete. Bolest se javlja u djece
(juvenilni dijabetes) i u odraslih (adultni
dijabetes).
ŠEŠVA, v. boginje.
ŠIŠMIŠI (netopiri), jedina skupina sisavaca koji mogu letjeti. Krila imaju letnu
kožicu ili letnicu razapetu između dugačkih kosti prstiju. Kada se odmaraju,
pričvrste se stražnjim nogama za stijenu i
vise glavom prema dolje. Neki spavaju
zimski san. Hrane se kukcima ili malim
kralježnjacima, voćem, nektarom, peludom, a neki sišu krv. Šišmiši ispuštaju
ultrazvuk kojim pronalaze hranu i lakše se
snalaze u prostoru.
ŠKOLJKAŠI,. pripadaju skupini mekušaca, isp. Većinom žive u moru, npr. dagnje,
prstaci, periske. U slatkim vodama najpoznatija je bezupka. Tijelo im je bočno
spljošteno i smješteno između dviju ljuštura. Ljušture su spojene zubićima i ligamentom, a otvaraju ih i zatvaraju mišići
zatvarači. Stopalom se pričvršćuju za podlogu. Između plašta i tijela je plaštena šupljina u koju stalno ulazi voda. Filtrirajući
vodu školjkaši dolaze do hrane i kisika.
Nemaju radulu. Većina su rastavljenog
spola. Oplodnja je vanjska.
ŠKORPIONI, v. paučnjaci.
ŠKRGE, organi za disanje kod kružnousta, riba i ličinke vodozemaca. Nastaju u
području škržnih pukotina u ždrijelu. Škrge su u obliku resa (škržni listići) i dobro
su prokrvljene krvnim kapilarama. Voda
ulazi kroz usta i oplakuje škržne listiće.
Otopljeni kisik iz vode difuzijom prelazi u
krv, a iz krvi izlazi ugljik dioksid.
ŠKROB, složeni organski spoj iz skupine
polisaharida koji sadrži kemijski vezano
nekoliko stotina molekula glukoze. Opća
formula mu je (C6H10O5)n. On je pričuvni
polisaharid biljaka koji se u obliku škrobnih zrnaca nalazi u spremišnim organima
biljaka (zadebljali dijelovi korijena, lukovice, gomolji itd.). U slučaju kada su
ugljikohidrati potrebni i kao izvor energije
u stanicama, škrob se postupno razgrađuje
uz pomoć niza enzima (npr. amilaze, maltaze) do glukoze koja zatim ulazi u proces
staničnog disanja. U ljudskom organizmu
prvi se počinje probavljati, v. probava.
ŠTIPALJKE (pedicelarije), nalaze se, kod
bodljikaša, između bodlji (npr. kod ježinaca i zvjezdača). Služe za obranu, hvatanje
plijena i čišćenje.
137
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ŠTITARKE, skupina uglavnom zeljastih
biljaka dvosupnica. Listovi su im razdijeljeni, stabljika je šuplja, a cvijetovi skupljeni u štitac. U svim dijelovima, naročito
u plodićima, sadrže aromatične i ljekovite
tvari pa se štitarke rabe u prehrani, farmaciji i kao začinske biljke. Neke od njih
su: mrkva, peršin, celer, kopar i kim.
ŠTITNA ŽLIJEZDA (štitnjača), žlijezda
s unutarnjim izlučivanjem, smještena je
ispod grkljana s obje strane dušnika. Žlijezdane stanice štitnjače izlučuju hormone
tiroksin (T4), trijodtironin (T3), tireokalcitonin i dr. Ti hormoni stimuliraju metabolizam u tijelu. U svom sastavu imaju jod.
ŠULJEVI (hemoroidi), proširene vene na
kraju zadnjeg crijeva (rektum) i čmara.
Vene oteknu zbog učestalo povišenoga
tlaka, što je obično posljedica opetovanog
naprezanja prilikom ispražnjivanja crijeva.
Hemoroidi mogu biti unutarnji i vanjski.
Prolaskom fekalija mogu lako popucati i
krvariti.
ŠUPLJE VENE, gornja i donja, najveće
vene, ulaze u desnu pretklijetku srca. Nemaju venskih zalisaka, v. veliki optok.
ŠUPLJINA, v. celom.
njuje vrijeme predviđeno za odmor srčanog mišića.
TAKSIJA, vrsta lokomotornog gibanja biljaka čiji je smjer gibanja ovisan o smjeru
vanjskog podražaja. Kreću li se organizmi
u smjeru podražaja, gibanja nazivamo
pozitivnom taksijom, a ako se organizmi
kreću od izvora podražaja, gibanja nazivamo negativnom taksijom. Prema podražajima koji ih uzrokuju razlikujemo: kemotaksije (uzrokovane kemijskim tvarima),
fototaksije (reakcije na svjetlost), tigmotaksije (izazvane dodirom), hidrotaksije
(reakcije na vlagu), termotaksije (izazvane
temperaturom) i geotaksije (podražaj je
sila teže). Taksije su osobito važne za
mnoge jednostanične organizme koji se
kreću bičevima, trepljama, ameboidalno ili
kližu po podlozi.
TAKSIN, v. tise.
TAKSON, isto što i svojta.
TAKSONOMIJA, (grč. taksis = raspored,
poredak + nomos = zakon) znanost o zakonima razvrstavanja organizama, hijerarhija
sistematskih kategorija (vrsta, rod, porodica, red, razred, odjeljak/koljeno, carstvo),
isp. filogenetski (prirodni) sustav i sistematika.
TALUS, v. steljka.
T
T - LIMFOCITI, vrsta leukocita koji nastaju najviše u timusu (prsnoj žlijezdi), a
manje u limfnim čvorovima i slezeni. Oni
su jedni od nositelja stanične specifično
stečene imunosti.
TAHIKARDIJA, nagli porast frekvencije
srca s prosječnih 70 otkucaja u minuti na
100 i više. Tahikardija je štetna jer se sma-
138
TANKO CRIJEVO, cjevasti organ probavnog sustava koji se proteže od želuca, a
nastavlja debelim crijevom. Ukupna dužina iznosi 5 do 6 metara. Sastoji se od: početnog dijela – dvanaesnika (duodenum),
srednjeg dijela (jejunum) i krajnjeg dijela
(ileum). Unutarnja površina crijeva sadrži
crijevne resice. Sluznica tankog crijeva
ima brojne žlijezde a to su: Brunnerove
žlijezde koje se nalaze na početnom dijelu
duodenuma i luče sluz koja štiti crijevnu
stijenku od probavnog djelovanja želučanog soka prije neutralizacije himusa u
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
dvanaesniku; Liberkühnove kripte su žlijezde koje se osim u duodenumu nalaze po
cijeloj površini tankog crijeva i luče sluz i
crijevni sekret.
TARAXACUM OFFICINALE, stručni
latinski naziv za maslačak.
TARTUFI (gomoljače), gljive mješinarke,
rastu petnaestak centimetara pod zemljom
u listopadnim šumama. Kulinarski su specijalitet posebne arome pa ih ljudi pronalaze uz pomoć dresiranih pasa ili svinja.
TELOCENTRIČAN
KROMOSOM,
kromosom s pričvrsnicom na svom kraju.
TELOFAZA, završna faza stanične diobe,
mitoze. U telofazi se kromosomi koji su
stigli na suprotne polove stanice počinju
despiralizirati i oko njih nastaje jezgrina
ovojnica. Dvije novonastale stanice imaju
diploidan broj kromosoma, a svaki kromosom je građen od jedne kromatide. U
stanicama se formiraju jezgra i jezgrica.
TELOFAZA DRUGE
DIOBE, v. telofaza II.
MEJOTIČKE
TELOFAZA I (telofaza prve mejotičke
diobe), završna etapa mejoze I u kojoj su
vidljive dvije novonastale stanice s
haploidnim brojem kromosoma koji su
građeni od dvije kromatide. Kromosomi se
despiraliziraju, a oko njih se formira
jezgrina ovojnica. U stanicama postaju
vidljive jezgra i jezgrica.
TELOFAZA II (telofaza druge mejotičke
diobe), završna etapa mejoze II u kojoj
nastaju četiri stanice s haploidnim brojem
kromosoma od kojih je svaki kromosom
građen od jedne kromatide. Oko despiraliziranih kromosoma formira se jezgrina
ovojnica te nastaju jezgra i jezgrica.
TELOFAZA PRVE MEJOTIČKE DIOBE, v. telofaza I.
TENTAKULA, ticalo, isp. virnjaci.
TEPALA, v. cvijet.
TERMONASTIJE, v. nastije.
TERMOREGULACIJA, održavanje stalne tjelesne temperature čovjeka i homeotermnih životinja. U čovjeka središta za
regulaciju tjelesne temperature nalaze se u
hipotalamusu. Sastoje se od središta za
"produkciju" i središta za "redukciju" topline. Ako je tijelo pregrijano, uključuje se
središte za redukciju topline koje šalje informacije živčanim putovima na periferiju.
Dolazi do širenja krvnih kapilara (vazodilatacija), povećava se dotok krvi u kožu pa
se toplina otpušta u okoliš. Stezanjem
žlijezda znojnica oslobodit će se znoj koji
isparavanjem hladi kožu. Hormonalnim
putem regulirat će se smanjenje razgradnje
hranjivih tvari i time smanjiti proizvodnja
topline. Ako je tijelo pothlađeno, aktivira
se središte za produkciju topline. Tada
prestaje znojenje, krvne kapilare se stežu
(vazokonstrikcija), smanjuje se protok krvi
u koži, a hormonima (tiroksin) stimuliraju
se kataboličke reakcije.
TEST KRIŽANJE (povratno križanje),
križanje koje se koristi kada se želi provjeriti da li su jedinke F2 generacije
homozigotne (npr. AA) ili heterozigotne
(npr. Aa) za određeno svojstvo jer se
razlika ne može zamijetiti po fenotipu.
Jedinka nepoznatog genotipa se križa s
recesivnim homozigotom (aa). Ako su svi
dobijeni potomci dominantnog tipa, testirana jedinka je bila homozigotna, a ako je
50 % dominantnih i 50 % recesivnih,
jedinka je bila heterozigotna. (v. shemu u
Dodatku 1.) Test križanje može se koristiti
i ako se želi provjeriti genotip jedinki F2
generacije koje su nastale dihibridnim
križanjem s dominacijom. U tom slučaju
jedinka nepoznatog genotipa križa se s
recesivnim homozigotom za oba svojstva
(aabb). Ako je testirana jedinka bila homozigotna za oba svojstva (AABB), dobiveni
139
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
će potomci biti dominantnog tipa, a ako je
bila heterozigotna za oba svojstva (AaBb),
dobit će se omjer fenotipova 1/4:1/4: 1/4:
1/4. (v. Dodatak 1.)
TESTISI, v. sjemenici.
TESTOSTERON, muški spolni hormon
kojega izlučuju intersticijske stanice sjemenika. Manje količine testosterona izlučuju se već u embrionalnoj i fetalnoj dobi,
a veće količine u pubertetu. Utječe na razvoj primarnih i sekundarnih spolnih obilježja muškaraca. Izlučivanje testosterona
pod kontrolom je gonadotropnih hormona
iz prednjeg režnja hipofize.
TETRADA, grupa od četiri kromatide u
mejozi, v. profaza I.
TETRAPLOIDNI BROJ KROMOSOMA, v. poliploidija.
TIGMONASTIJA, v. nastije.
TIGMOTROPIZAM, v. tropizam.
TILAKOIDI, sustav membrana u unutarnjosti kloroplasta (isp.) i drugih plastida.
TILAKOIDNE MEMBRANE, specifično građene membrane koje se nalaze u
unutarnjosti kloroplasta i drugih plastida.
Mogu sadržavati različita biljna bojila
(klorofil, karotene, ksantofile) ovisno o tipu plastida u kojima se nalaze. U tilakoidnim membranama koje sadrže klorofil
odvija se fotosinteza.
TIMIN, organski spoj s dušikom iz skupine pirimidinskih baza. Sudjeluje u izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih kiselina i to samo DNA. Strukturna formula
mu je:
O
H
O
N
C
C
N
H
140
C
C
CH 3
H
TIMPANALNI ORGANI, osjetila za
sluh kod kukaca. Smješteni su na različitim dijelovima tijela. To su udubine u
kutikuli prekrivene timpanalnom membranom ili bubnjičnom opnom. Opne titraju
podražene zvukom, a titranje primaju osjetne stanice i podražaj dalje prenose u moždana središta.
TIMUS (prsna žlijezda), smješten je u
prsnoj šupljini iznad dušnika i srca. U
embrionalno i fetalno doba pa sve do puberteta, to je najveći proizvođač limfocita,
koji su po timusu i dobili prefiks T – limfociti.
TIREOKALCITONIN, hormon štitne
žlijezde koji regulira koncentraciju iona
kalcija u krvi i potiče ugradnju kalcija (i
fosfora) u kosti.
TIREOSTIMULACIJSKI
v. tireotropni hormon.
HORMON,
TIREOTROPNI HORMON (tireostimulacijski hormon, TSH), hormon kojega izlučuje prednji režanj hipofize (adenohipofiza), a koji potiče rast štitne žlijezde i
izlučivanje tiroksina.
TIROKSIN (T4), hormon kojega izlučuje
štitna žlijezda, a stimulira cjelokupni metabolizam u organizmu, v. štitna žlijezda.
TIROZIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
TISE, porodica biljaka iz skupine četinjača (golosjemenjača). Listovi su plosnati. Sjemenke se nalaze unutar mesnatog
ovoja (arilus) koji sadrži hranjive tvari.
Ostali dijelovi tise sadrže taksin (otrovni
alkaloid). U hrvatskoj flori zastupljena je s
jednom vrstom: običnom tisom koja je
zaštićena jer je rijetka i ugrožena na
prirodnim staništima .
TJELESNA STANICA (somatska stanica), osnovna građevna jedinica višestaničnih organizama. Nastaje diobom mitozom
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
od stanice majke, a njen životni vijek traje
dok se i ona mitotičkom diobom ne podijeli u dvije nove stanice kćeri. Razdoblje u
životu stanice između dviju dioba naziva
se interfaza.
TJELESNI (somatski) ŽIVČANI SUSTAV, prima i prenosi različite osjete (i
svjesno zapažanje), te upravlja radom mišića. Sastoji se od središnjeg živčanog sustava (kojem pripadaju mozak i leđna
moždina) i perifernog živčanog sustava tj.
perifernih živaca.
TJEMENO OKO (parijetalno oko, tjemeni organ), mjehurić sličan oku kod nekih
gmazova, npr. premosnika i gušterice.
Sastoji se od osjetnih stanica za svjetlo i
pigmentnih stanica. Unutarnjost mjehurića
ispunjena je staklastim tijelom. Na lubanji
je iznad mjehurića otvor koji je presvučen
prozirnom kožicom kroz koju pada svjetlost na tjemeni organ.
TKIVNI MAKROFAGI, stanice sa sposobnošću fagocitoze, nastaju iz monocita
koji su iz optoka krvi došli u tkiva. Nalaze
se npr. u jetri i slezeni i nemaju mogućnost
ameboidnog kretanja.
TMV, v. virus mozaične bolesti duhana.
TOBOLČARI, primitivni sisavci koji se
razvijaju unutar majčina tobolca. U tobolac se otvaraju mliječne žlijezde. Ženke
tobolčara imaju kratkotrajnu trudnoću te
rađaju male i slabo razvijene mlade. Razvitak u tobolcu traje nekoliko puta dulje od
razvitka u majčinom tijelu. Danas u
biosferi živi oko 200 vrsta. Poznatiji su:
klokan, koala, oposum i psoglavi vučak.
TOKSICITET, v. stupanj otrovnosti.
TOKSIČNI ELEMENTI (otrovni elementi), elementi kao što su živa, olovo,
kadmij, radioaktivni izotopi itd. Oni se
najčešće javljaju u otpadnim tvarima industrije, prometa itd. Slijedom hranidbenih
lanaca postupno se nakupljaju u pojedinim
dijelovima organizma postižući koncentraciju koja je za organizam toksična,
otrovna.
TOKSIČNOST, v. otrovnost.
TOKSINI, otrovi živih organizama, a mogu biti bakterijskog (bakteriotoksini), gljivičnog (mikotoksini), životinjskog (zootoksini) i biljnog (fitotoksini) porijekla.
TONOPLAST, u biljnoj stanici granični
sloj plazme prema vakuoli.
TORNARIJA, ličinka žiroglavaca iz skupine malokolutićavaca.
TOTIPOTENTNOST, mogućnost diferencirane somatske stanice da sačuva potencijal razvitka čitavog novog organizma,
v. klon. Stanična diferencijacija često je
povratna (reverzibilna), a dediferencirane
(ponovo nediferencirane) se stanice mogu
opet dijeliti i po potrebi regenerirati čitavu
biljku (osobito kada se biljno tkivo uzgaja
u kulturi). Pojava je rezultat regulacije aktivnosti gena.
TRAHEJE, v. uzdušnice.
TRAHEOLA, v. udušnice.
TRAKAVICA, beskolutićava životinja
koja pripada koljenu plošnjaka, isp. Žive
kao nametnici u probavilu kralježnjaka.
Tijelo im je plosnato i pokriveno kutikulom, dugačko i 15 m. Na prednjem dijelu
je "glava" (skoleks) s kukicama i prianjalkama te vrat i tjelesni članci (proglotidi)
koji tvore strobilu. Trakavice su anaerobni
organizmi i nemaju organa za disanje ni
optjecanje. Nemaju ni probavilo već hranu
uzimaju osmotski preko površine tijela.
Dvospolci su. Svaki proglotid sadrži muške i ženske rasplodne organe. Imaju hiperprodukciju potomaka. Tijekom života
trebaju barem jednog međudomadara. Najpoznatije trakavice su goveđa, svinjska i
pasja trakavica ili ehinokok.
141
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
TRANSDUKCIJA, prijenos genetičkog
materijala jedne bakterije u drugu virusom.
TRANSFER RNA, v. tRNA.
TRANSFORMACIJA STANICA, uzrokovana je komadićem molekule DNA koji
sadrži gen, a koji se oslobađa iz mrtvih
bakterija i ugrađuje u žive bakterije. Novougrađeni gen daje bakteriji nove osobine.
TRANSFUZIJSKA REAKCIJA, reakcija koja nastaje prilikom transfuzije krvi,
kada se krvna grupa davatelja ne podudara
s krvnom grupom primatelja krvi. Transfuzijsku reakciju karakterizira sljepljivanje
(aglutinacija) i raspadanje (hemoliza) eritrocita.
TRANSKRIPCIJA, v. sinteza proteina.
TRANSLACIJA, v. sinteza proteina.
TRANSLOKACIJA, prebacivanje segmenta jednoga kromosoma na drugi nehomolog.
TRANSPIRACIJA, izlučivanje (isparavanje) vode iz biljaka u obliku vodene
pare. Isparavanje vode s vanjskih površina
biljke naziva se kutikularna transpiracija,
kroz puči (stome) - stomatalna tranpiracija,
a kroz lenticele - lenticelna transpiracija.
Proces transpiracije je važan pokretač za
kretanje vode kroz biljku. Također može
spriječiti pregrijavanje biljke.
TRANSPLATACIJA, presađivanje tkiva
ili organa na drugo mjesto istog organizma
ili na drugi organizam. Imunološki sustav
organizma prepoznaje svoje bjelančevine
kao vlastite i na njih ne reagira (imunološka tolerancija). Da ne bi došlo do odbacivanja presađenog organa ili tkiva davatelja zbog pokretanja imunološke reakcije
na strani antigen, mora se nakon presađivanja tkiva imunološki sustav primatelja
zakočiti svakodnevnim uzimanjem lijekova koji slabe imunoreakciju.
142
TRANSPORT, MASOVNI, specifičan
način transporta kroz staničnu membranu
kada se transportiraju velike molekule ili
krute čestice koje zbog svoje veličine ne bi
mogle proći kroz staničnu membranu na
drugi način. Oblici masovnog transporta su
endocitoza i egzocitoza.
TRANSPORTNA RNK, v. tRNA.
TRBUŠNI TIFUS (tifus) je akutna zarazna crijevna bolest s temperaturom, zatvorom u prvoj fazi, a eventualno proljevom u
drugoj. Inkubacija traje od 7 do 14 dana.
Uzročnik bolesti je bakterija Salmonella
typhi koja izaziva upalu crijevnih stijenki,
te se krvotokom prenosi po cijelom tijelu.
TREĆI BUBREG (pravi bubreg ili metanefros), organ za izlučivanje kod gmazova,
ptica i sisavaca. Bubrežne cjevčice počinju
Bowmanovim čahurama. Osnovna anatomska jedinica bubrega je nefron. U nefronima se stvara mokraća koja kroz mokraćovod ulazi u nečisnicu ili kod sisavaca u
mokraćni mjehur. Mokraćovod nastaje iz
donjeg dijela Wolfove cijevi, isp.drugi bubreg.
TRENICA (radula), struktura u usnoj šupljini mekušaca (puževa i glavonožaca) za
mrvljenje hrane. Trenica je "jezik" pokriven rožnatim zubićima kojima životinje
stružu čestice hrane po podlozi.
TREONIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
TREPETLJIKAŠI, najveća skupina praživotinja. Žive u moru i slatkim vodama.
Rijetko su nametnici. Vrlo su pokretljivi.
Na površini pelikule imaju trepetljike ili
cilije. Najprepoznatljiviji su papučice (parameciji) i zvončići (vorticele). Svi trepetljikaši imaju barem 2 jezgre: malu jezgru mikronukleus i veliku jezgru – makronukleus. Mikronukleus ima diploidan broj
kromosoma (2n) i sudjeluje u konjugaciji.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
Makronukleus upravlja drugim životnim
aktivnostima (hranjenjem, izmjenom plinova, osmoregulacijom). Trepetljikaši se
najčešće razmnožavaju dvojnim ili binarnim dijeljenjem.
TRIHIBRIDNO KRIŽANJE S DOMINACIJOM, križanje u kojem se prati
nasljeđivanje triju svojstava. I u ovom
slučaju, kao i u ostalim prikazima križanja,
početna roditeljska (parentalna) generacija
se označuje s P, a generacije potomaka
(filijalne) prema redoslijedu s F1 i F2. Aleli
pojedinih svojstava označuju se slovima i
to dominantni velikim slovima, a recesivni
malim. U ovdje navedenom primjeru parentalnu generaciju predstavlja biljka visokog rasta, zelenih i glatkih sjemenki i
biljka niskog rasta, žutih i naboranih sjemenki. Obje biljke su homozigoti za navedena svojstva s tim da su svojstva:
visoki rast, zelena boja sjemenke i glatka
površina sjemenke dominantna. Križanjem
takvih biljaka dobiva se F1 generacija čije
su sve jedinke istog fenotipa: visokog
rasta, zelenih i glatkih sjemenki. Jedinke
F1 generacije mogu stvarati 8 različitih
tipova gameta, a njihovim međusobnim
križanjem dobivamo F2 generaciju koja
može imati 8 različitih fenotipova. Omjer
fenotipova u F2 generaciji je:
27:9:9:3:9:3:3:1,
tj. mogući su sljedeći fenotipovi:
1. visoki, zelenih glatkih sjemenki-27
2. visoki, zelenih naboranih sjemenki-9
3. visoki, žutih glatkih sjemenki-9
4. visoki, žutih naboranih sjemenki-3
5. niski, zelenih glatkih sjemenki 9
6. niski, zelenih naboranih sjemenki-3
7. niski, žutih glatkih sjemenki-3
8. niski, žutih naboranih sjemenki-1
(V. shemu u Dodatku 1.)
TRIHOCISTI, posebni mjehurići koji se
nalaze u donjem sloju pelikule. Ispunjeni
su sekretom koji se na podražaj izbacuje
van. Ti organeli služe za obranu i zaštitu
praživotinja.
TRIHOMONAS, v. bičaši.
TRIJODTIRONIN (T3), v. štitna žlijezda.
TRIPANOSOMA, jednostanična životinja (praživotinja) iz skupine bičaša koja u
čovjeka uzrokuje smrtonosnu bolest spavanja. Javlja se u tropskom području Afrike.
TRIPLET, v. kodon.
TRIPLOIDNI BROJ KROMOSOMA,
v. poliploidija.
TRIPSIN, jedan od probavnih enzima
kojega izlučuje gušterača u početni dio
tankog crijeva (dvanaesnik, duodenum), a
sudjeluje u razgradnji bjelančevina do
aminokiselina.
TRIPTOFAN, kemijski spoj iz skupine
aminokiselina.
TRISOMIK, stanica, tkivo ili organizam
koji ima uz homologni par još jedan
kromosom viška (2n+1).
tRNA (transportna RNK ili tRNK, prijenosna RNK, transfer RNA), vrsta ribonukleinske kiseline koja se nalazi u citoplazmi. Njena je uloga da veže na sebe odgovarajuće aminokiseline i prenosi ih na
ribosom gdje će se sintetizirati proteini.
Građena je od 80-ak nukleotida pa je po
veličini najmanja vrsta RNA. Ona sačinjava 10 do 15 % ukupne stanične RNA.
Postoji 20 različitih vrsta molekula tRNA,
a svaka se odlikuje sposobnošću da veže
na sebe samo jednu određenu aminokiselinu.
TROFOBLAST, vanjski sloj stanica blastociste čovjeka i ostalih sisavaca. Nastaje u
jednoj od etapa embrionalnog razvitka,
blastulaciji. Trofoblast okružuje unutarnji
sloj stanica (embrioblast). Iz stanica trofo-
143
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
blasta i decidua stanica (stanice sluznice
maternice), oko 16 dana nakon oplodnje,
započinje razvoj posteljice koja će osigurati prehranu zametka u kasnijoj fazi embrionalnog razvitka.
kod plućne embolije dio se krvnog ugruška
zaustavi u plućima ili kod infarkta srca
(isp.) u srčanom mišiću što uzrokuje neprokrvljenost dijelova pluća i srca te
odumiranje tih dijelova.
TROFOGENI SLOJ, površinski osvjetljeni sloj, u moru do 200 m, a u kopnenim
vodama stajačicama do oko 50 m, u kojem
se odvija proces fotosinteze i primarne
organske proizvodnje (bioproizvodnje).
TROPIZAM, jedna vrsta gibanja biljnih
organa u obliku svijanja uzrokovana i usmjeravana jednostranim vanjskim podražajima. Do svijanja dolazi redovito zbog
različito jakog rastenja suprotnih strana
organa. Pozitivan je tropizam ako se organ
giba prema izvoru podražaja, a negativan
ako se giba od izvora podražaja. Prema
vrsti podražaja koji uzrokuju ova gibanja
razlikujemo fototropizam (gibanje rastenjem uzrokovano jednostranim djelovanjem svjetlosti), geotropizam (gibanje kojim biljke dovode svoje organe u određeni
položaj prema sili teže), kemotropizam
(izazvan kemijskim tvarima) i tigmotropizam (uzrokovan mehaničkim podražajima).
TROHOFORA, ličinka kod mekušaca i
morskih kolutićavaca. Razvija se iz oplođene jajane stanice, ima vijenac trepetljika
te može slobodno plivati. U jednostavnijih
oblika mekušaca trohofora se razvija u odraslu jedinku, a mnogi imaju kasniji stadij
ličinke, tzv. velinger linčiku.
TROJKA, v. genetička uputa.
TROMB, krvni ugrušak, isp. ateroskleroza, infarkt.
TROMBOCITI (krvne pločice), citoplazmatski dijelovi velikih stanica megakariocita iz kojih se oslobađaju raspadanjem.
Imaju važnu ulogu u kontroli krvarenja
sudjelujući u procesima zgrušavanja krvi
nakon ranjavanja; ljepljeći se za ozljeđeno
mjesto zajedno s fibrinogenom i krvnim
stanicama, začepljuju otvor.
TROMBOCITOPENIJA, bolest kod koje
je smanjen broj krvnih pločica – trombocita. To stanje mogu uzrokovati pojedini
lijekovi, npr. antibiotici, protuupalni lijekovi i dr.
TROMBOZA, nenormalno stvaranje ugrušaka krvi (tromba) u žilama (venama ili
arterijama) zbog različitih uzroka (ateroskleroza, ozljede krvnih žila i dr.). Tromb
može potpuno ili djelomično spriječiti
protok krvi kroz žilu ili se može otkinuti
od hvatišta na stijenci žile i slobodno
kolati po tijelu (embolus), te djelomično ili
potpuno začepiti neku užu krvnu žilu. Npr.
144
TROPOSFERA, najniži sloj atmosfere
gdje žive mikroorganizmi, biljke i životinje.
TRŠĆANI ŠEĆER, v. saharoza.
TRUDNOĆA, u sisavaca, razdoblje od
oplodnje do rođenja. Trudnoća u žene traje
u prosjeku 280 dana ili 40 tjedana. Tijekom trudnoće zbivaju se različite hormonalne promjene, npr. izlučuje se više
progesterona nego estrogena što sprječava
pojavu menstruacije koja dovodi do gubitka ploda.
TRUDOVI, pravilna ritmička stezanja i
opuštanja mišića maternice koja će uzrokovati potiskivanje ploda kroz porođajni
kanal. Trudovi su uzrokovani izlučivanjem
hormona oksitocina kao i povećanim izlučivanjem estrogena i to iznad vrijednosti
progesterona. Trudovi se u početku pojavljuju svakih 15 do 20 minuta, kasnije sva-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
ke dvije do tri minute, a traju 30 do 60
sekundi.
TUNICIN, organska tvar slična biljnoj
celulozi, v. plaštenjaci.
TRUSKOVCI, nametničke praživotinje.
Razmnožavaju se nespolno truskama ili
sporama i spolno. Najpoznatiji truskovci
su plazmodiji, uzročnici malarije u čovjeka. Također su nametnici na mnogim bezkralježnjacima i kralježnjacima.
TURGOR (turgorski tlak), unutarnji hidrostatski tlak stanice koji pritišće plazmalemu uz staničnu stijenku biljnih stanica.
Povećava se ulaženjem vode u stanicu.
Kada turgorski tlak po visini postane jednak tlaku bubrenja (a po smjeru djelovanja
mu je suprotan), zaustavi se ulazak vode.
Turgor je važan za čvrstoću biljke. Ako
biljka gubi vodu, turgorski tlak opada,
stanice postaju mlohave i biljka vene.
Turgorski se tlak, ovisno o organu, mijenja
od 0.1 do 1.0 MPa (0.1 MPa = 1 bar).
TSH, v. tireotropni hormon.
TUBA UTERINA, v. jajovod.
TUBERKULOZA (sušica), teška zarazna
bolest uzrokovana Kochovim bacilom,
bakterijom štapićastog oblika. Uzrokuje
oštećenja tkiva pluća.
TUČAK, ženski dio cvijeta. Nastao je sraštavanjem jednog plodnog lista (megasporofila) ili više njih. Sastoji se od plodnice,
vrata i njuške. U plodnici se nalazi jedan
sjemeni zametak (makrosporangij) ili više
njih, u kojima se razvija makrospora (embrionska vreća). Makrosporogenezom razviti će se ženski gametofit. Nakon oprašivanja vegetativna stanica peludnog zrna klije
u polenovu mješinicu koja provodi dvije
spermalne stanice kroz mikropilu u embrionsku vreću. Jedna spermalna stanica oplodi jajnu stanicu. Iz diploidne zigote (2n)
nastaje klica (embrij). Druga se spermalna
stanica stapa s dvije središnje jezgre (stanice) embrionske vreće pa nastaje triploidna stanica (3n) iz koje se, mitotičkom
diobom, razvija endosperm, isp. sjemeni
zametak.
TUMOR, u širem smislu svaka izraslina u
organizmu, a u užem smislu novo-stvoreno
tkivo karakterizirano nekontroliranim rastom stanica.
TUNDRA, karakteristična biljna zajednica
rasprostranjena u sjevernim polarnim područjima Zemlje, npr. Sibiru, Kanadi, Grenlandu itd. Sastoji se uglavnom od mahovina i lišajeva.
TURGORSKA GIBANJA, nastaju zbog
promjena turgora u pojedinim susjednim
tkivima ili slojevima tkiva nekih plodova
(npr. štrcalica, nedirak). Kao posljedica
velikih napetosti među tkivima dolazi do
pucanja tih plodova i izbacivanja sjemenki.
TURNEROV SINDROM, v. aneuploidija.
TVORNO STANIČJE, meristem, tkivo
koje omogućuje rast bilja. Stanice koje izgrađuju tvorno staničje su razmjerno male,
bogate citoplazmom, bez vakuole, imaju
veliku jezgru, stanične stijenke su tanke, a
glavno im je obilježje da se dijele mitozama. Razlikujemo tjemenišne ili vršne meristeme koji se nalaze na vršcima izdanaka
i korijena, bočne meristeme (kambij) koji
omogućuju rast stabljike u debljinu itd.
TVORNO TKIVO, v. tvorno staničje.
U
UČINAK STAKLENIKA, zadržavanje
topline u atmosferi zbog stakleničkih pli-
145
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
nova (naročito ugljikovog dioksida) koji
upijaju toplinsko zračenje sa Zemlje umjesto da ga propuštaju u svemir. Rezultat je
povećavanje prosječne temperature Zemlje
ili globalno zagrijavanje.
UDARNI VOLUMEN SRCA, volumen
krvi (oko 70 ml) koje srce utisne u krvotok
za vrijeme jedne kontrakcije.
UGLJENO DOBA, v. karbon.
UGLJIKOHIDRATI, prirodni organski
spojevi koji se nalaze u svim dijelovima
staničnog tkiva, i kao funkcionalni i kao
strukturni sastojci. Neki ugljikohidrati
(pentoze) izgrađuju nukleinske kiseline.
Predstavljaju i izvore i skladišta energije
koja je dobijena fotosintezom od Sunca
(npr. glukoza, škrob, glikogen). Definiraju
se kao spojevi opće formule Cn(H2O)n.
Naziv ugljikohidrat se obično upotrebljava
u mnogo užem značenju i označuje tvari
sastavljene od polihidroksi aldehida i ketona i njihovih derivata. Šećeri ili saharidi su
tipični predstavnici ugljikohidrata. Monosaharidi su ugljikohidrati koji se obično
sastoje od 3 do 9 atoma ugljika pa se
prema tome mogu i svrstavati u trioze,
tetroze, pentoze, heksoze itd. Najpoznatiji
monosaharidi ili jednostavni šećeri su
pentoze riboza i dezoksiriboza te heksoze
glukoza, fruktoza i galaktoza. Povezivanjem 2 do 10 monosaharida nastaju oligosaharidi pa se prema tome mogu svrstati u
disaharide, trisaharide, tetrasaharide itd.
Najpoznatiji oligosaharidi su disaharidi
saharoza, laktoza i maltoza. Povezivanjem
više od 10 monosaharida nastaju polisaharidi. Najpoznatiji polisaharidi su škrob,
glikogen, celuloza i hitin.
UHO, osjetilo za sluh. Sastoji se od vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha.
VANJSKO UHO, sastoji se od ušne školjke (uške), građene od hrskavice, od zvukovoda (vanjskoga slušnoga kanala), koji
146
vodi od uške do bubnjića (membrana tympani).
ULTRAMIKROELEMENTI, v. elementarni sastav.
UMJETNI ELEKTROSTIMULATOR
RADA SRCA, tzv. pacemaker, mali generator na baterije koji je povezan s elektrodama koje se stavljaju na stijenku srca.
Električni impulsi dolaze na srčani mišić
frekvencijom programiranom prije ugradnje u rahlo tkivo stijenke prsnog koša.
Pacemaker se ugrađuje kod nenormalnog
rada S - A čvora, v. središte automacije
rada srca.
UMJETNI SUSTAV, sustav u koji su
svrstane jedinke u skupine s gledišta njihova korištenja, npr. samonikle i kultivirane biljke.
UMNI ČOVJEK, v. Homo sapiens.
UMOR MIŠIĆA, nastaje zbog nakupljanja mliječne kiseline nakon dugotrajne i
snažne mišićne kontrakcije. Razlog nakupljanja mljiječne kiseline je utrošeni ATP
u mišićnim vlaknima, nedostatak glukoze
ili kisika. Bez kisika glukoza se razgrađuje
u dvije molekule pirogrožđane kiseline
koje prelaze u mliječnu kiselinu.
UNUTARNJE UHO, sastoji se od pužnice (cochlea) i polukružnih kanalića važnih
za održavanje ravnoteže. Pužnica je šuplji
kanal, zavijena dva i pol puta. Kanal je
podijeljen sa dvije tanke membrane u tri
hodnika (skale). Ti su hodnici ispunjeni
tekućinom (endolimfom u sredini i perilimfom u gornjem i donjem hodniku). Na
donjoj pregradnoj - bazilarnoj membrani
nalaze se receptori za sluh tzv. Cortijev organ koji sadržava slušne Cortijeve stanice
s dlačicama. Iz Cortijevih stanica izlaze
živčana vlakna koja se udružuju u slušni
živac i prenose električne potencijale nastale u Cortijevim stanicama u slušnu regiju
mozga (sljepoočni režanj).
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
UNUTARNJI FAKTOR, luči ga pilorusni dio želuca. Omogućuje apsorpciju vitamina B 12 u tankom crijevu. Taj vitamin
je važan u proizvodnji eritrocita. Nedostatak unutarnjeg faktora uzrokuje anemiju.
UPALA CRVULJKA (apendicitis), nastaje kod zastoja crijevnog sadržaja u
šupljini crvuljka. Upalu mogu izazvati i
strana tijela (koštice) ili paraziti koji uđu u
crvuljak. Crvuljak se upali i ispuni gnojem
uz pojavu jake boli u donjem desnom dijelu trbušne šupljine. Liječi se brzim kirurškim odstranjivanjem upaljenog crvuljka
(apendektomija).
UPALA GUŠTERAČE (pankreatitis),
vjerojatno nastaje djelovanjem probavnih
gušteračinih enzima na samo tkivo gušterače. Kod upale se javlja izrazito jaka bol
u gornjem dijelu trbušne šupljine. Bol se
širi u leđa i prsni koš, uz povraćanje i jaku
mučninu.
UPALA PLUĆA (pneumonija), teška
bolest pluća koja je najčešće uzrokovana
bakterijom pneumokokom. Uzrok može
biti i infekcija virusima ili mikoplazmom.
Alveole se pune tekućinom što otežava
disanje jer se bitno smanjuje respiracijska
površina.
UPOZORAVAJUĆA
OBOJENOST
(aposemija), izrazita obojenost tijela živim
i upadljivim bojama kojom se predatori
opominju na prisutnost otrovnih izlučevina, neugodne mirise, žalac i sl. Poznati su
primjeri aposemične obojenosti kod daždevnjaka, mnogih zmija ili tvora.
O
H
O
Uracil
N
C
C
N
H
C
C
H
H
URACIL, organski spoj s dušikom iz
skupine pirimidinskih baza. Sudjeluje u
izgradnji nukleotida odnosno nukleinskih
kiselina i to samo RNA.
UREMIJA, otrovanje organizma zbog
nakupljanje ureje u tjelesnim tekućinama
(krvi) jer se kod oboljelih bubrega smanjuje se mogućnost izlučivanja tog otrovnog spoja (ureje) iz krvi.
URETRA, v. mokraćna cijev.
URIN, v. mokraća.
UROBILIN B, v. eritrociti.
URTIKARIJA v. koprivnjača.
USNAČE, skupina pretežno zeljastih biljaka dvosupnica. Stabljika je četverobridna. Cvijetovi su jednosimetrični, a na
vjenčiću razlikujemo gornju i donju usnu
(ime!). Plod je kalavac koji se raspada na
četiri oraščića. Većina usnača sadrži eterična ulja i ljekovite tvari te se rabe kao
začinsko i ljekovito bilje. To su npr: bosiljak, mravinac (origano), mažuran, majčina dušica, metvica, ružmarin, lavanda i
ljekovita kadulja. Česte su vrste mrtve
koprive.
USPRAVNI ČOVJEK, v. Homo erectus.
UZDUŠNICE (traheje), hitinske cjevčice
kod uzdušnjaka (stonoge i kukci) za udisanje zraka i prijenos kisika neposredno u
tkiva. Na površini se tijela otvaraju otvorima koje nazivamo odušak ili stigma, a u
unutarnjosti se granaju u sve manje cjevčice: dušnice ili traheole. Dopiru u tkivima
do samih stanica, a ulaze i u krila.
UZDUŠNJACI (Tracheata), životinje iz
skupine člankonožaca, isp. Prilagođeni su
životu na kopnu. Dišu uzdušnicama ili trahejama, isp. Uzdušnjacima pripadaju stonoge i kukci.
UZLAZNI TOK VODE U BILJCI, prolazak vode kroz kapilarni sustav stabljike
147
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
od korijena do vrha biljke. Omogućen je
pojavama osmoze i korijenovog tlaka,
silama kohezije i adhezije, kapilarnosti,
transpiracijom i gutacijom, isp.
V
VAGILNI ORGANIZMI, v. bentos.
VALIN, kemijski spoj iz skupine aminokiselina.
VANJSKO DISANJE, v. disanje.
VAPNENAČKE BILJKE, v. bazofilne
biljke
VARIOLA, v. boginje.
VAZODILATATORI, lijekovi koji šire
male krvne žilice i na taj način snizuju
krvni tlak
VEGETACIJA, sve biljne zajednice nekog područja. Flora i vegetacija nekog
područja čine njegov biljni pokrov.
VEGETATIVNI ORGANI, v. stablašice.
VEGETATIVNI ŽIVČANI SUSTAV, v.
autonomni živčani sustav.
VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE,
razmnožavanje kojim od dijelova vegetativnih organa (korijena, listova, stabljike)
nastaju jedinke koje su genetički istovjetne
s matičnom biljkom.
VELIKE BOGINJE, v. boginje.
VELIKI (sistemski) OPTOK KRVI, započinje s aortom. Krv se dalje potiskuje
velikim a potom malim arterijama u
arteriole, te dalje u arterijski i venski kraj
kapilara. U području kapilara izmjenjuju
se plinovi. Oksigenirana (arterijska) krv
otpušta stanicama kisik, a od stanica pre-
148
uzima ugljikov dioksid. Otpuštanjem kisika arterijska krv se deoksigenira i postaje
venska krv. Venska krv teče dalje venulama, malim i velikim venama te gornjim i
donjim šupljim venama ulazi u desnu pretklijetku. Kontrakcijom desne pretklijetke
krv se potiskuje u desnu klijetku, a odatle
malim (plućnim) krvotokom u pluća, isp.
VELIKI MOZAK (cerebrum), zaštićen je
kostima lubanje i obavijen s tri ovojnice
(dura mater, pia mater i arahnoidea). Podijeljen je na dvije hemisfere: lijevu i
desnu. Kora mozga se sastoji od brojnih
vijuga (gyrusa) i udubina (sulcusa) a
podijeljena je i na režnjeve. To su čeoni ili
frontalni, tjemeni ili parijetalni, zatiljni ili
okcipitalni, te sljepoočni ili temporalni
režanj. Koru (cortex) velikog mozga čini
siva tvar građena od živčanih stanica, a srž
(medullu) velikog mozga čini bijela tvar
kroz koju prolaze motorički i osjetni završeci živčanih vlakana. Siva kora velikog
mozga upravlja voljnim pokretima tijela,
prima, sređuje i pamti informacije, određuje svijest, ponašanje, inteligenciju i središte je više živčane (nervne) djelatnosti.
VELIKI PRASAK, (engl. “big bang”),
velika eksplozija kojom je vjerojatno nastao svemir. Smatra se da je to bilo prije 10
do 20 miljardi godina.
VELINGER-LIČINKA, ličinka kod mekušaca. Razvija se iz trohofore.
VENE, žile dovodnice, jer dovode krv u
srce. Manje su elastične od arterija. Izvana
su obavijene vezivnim tkivom ispod kojeg
se nalazi tanki mišićni sloj ili ga uopće
nema te zatim unutarnji sloj (endotel). U
unutarnjosti vena se nalaze venski zalisci
koji priječe vraćanje krvi u suprotnom
smjeru.
VENSKI ZALISCI, v. vene.
VERNALIZACIJA, proces u kojem se
cvjetanje stimulira izlaganjem hladnoći (u
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
stadiju sjemenke ili u razvijenom, olistalom stadiju).
VERTIKALNE ZONE BIOSFERE, podjela biosfere u slojeve karakteristične po
svojim klimatskim i drugim uvjetima o
kojima ovisi raspored biljnih i životinjskih
vrsta. Najvažnije zone odnosno njihove
granice dane su u tablici.
Granica
Najviša točka na
Zemlji
Gornja granica za
životinje
Gornja granica za
cvjetnice
Gornja granica za
prebivanje čovjeka
Gornja granica kultura
Gornja granica šuma
Gornja granica šuma u
Alpama
Donja granica za
organizme ovisne o
svjetlu
Donja granica biosfere
Nadmorska
visina, m
8880
7000
6000
5000
4500
4000
2200
-200
-11 000
VETERNICA, spilja u Medvednici (Zagrebačkoj gori) u kojoj su pronađeni ostaci
slični krapinskom pračovjeku.
VEZANI GENI, geni koji se nalaze na
istom kromosomu jedan blizu drugoga, a
određuju različita svojstva. Ta se njihova
svojstva nasljeđuju uvijek zajedno. Iznimno, ima slučajeva kada se vezani geni ne
nasljeđuju zajedno i to onda kada dođe do
pojave crossing overa. Prilikom praćenja
križanja, kada su geni vezani i kada nema
krosingovera treba paziti na označavanje
gameta. Geni za različita svojstva koja se
nasljeđuju vezano, u gametama moraju biti
zajedno. Na primjer ako križamo AaBb x
aabb, a geni su vezani i nema crossing
overa dobiva se potomstvo čiji je omjer
fenotipova 1:1 umjesto 3:1 kao kod dihibridnog križanja s dominacijom gdje nema
vezanih gena. (V. shemu u Dodatku 1.)
VIBRIONI, v. bakterije.
VINSKA MUŠICA (Drosophila melanogaster), maleni kukac dvokrilac čije ličinke u velikom broju žive svuda gdje vrije
grožđe i drugo voće. Lako se uzgaja, brzo
razmnožava pa je pogodna za genetička i
druga biološka istraživanja.
VINSKA MUŠICA, KROMOSOMSKA
GARNITURA, svi kromosomi pojedine
stanice vinske mušice. U tjelesnim stanicama vinske mušice nalazi se 8 kromosoma i
oni predstavljaju diploidnu garnituru. Od
tih 8 kromosoma 6 je autosoma, a 2 su
spolna kromosoma. Ženke imaju 6 autosoma i 2 x spolna kromosoma, a mužjaci 6
autosoma, 1 x i 1 y spolni kromosom. U
gametama ili spolnim stanicama nalaze se
4 kromosoma i to predstavlja haploidnu
garnituru kromosoma. Ženske gamete ili
jajne stanice imaju 3 autosoma i 1 x spolni
kromosom, a muške gamete ili spermiji
mogu imati ili 3 autosoma i 1 x spolni
kromosom ili 3 autosoma i 1 y spolni
kromosom. Prema tome, kod vinske mušice mužjak stvara dvije vrste spermija s
različitim kromosomskim garniturama u
odnosu 50 %:50 %. Ta je shema značajna
jer se u istom obliku pojavljuje i kod čovjeka.
VINSKI KVASAC, v. kvaščeve gljivice.
VIRCHOW, R. (1821. – 1902.), njemački
patolog koji je 1858. godine dao ključni
prilog staničnoj teoriji tvrdnjom da sve
nove stanice nastaju diobom od stanica
koje su postojale (lat. Omnis cellula ex
cellula.)
VIRION, potpuno izgrađena infektivna
virusna čestica.
149
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
VIRNJACI, beskolutićave životinje koje
pripadaju koljenu plošnjaka. Od oko 3000
vrsta većina živi slobodno u moru i
kopnenim vodama. Dugački su do 20 mm.
Površina virnjaka je pokrivena trepetljikavim epidermom. Ispod se nalaze mišići.
Tijelo je ispunjeno parenhimom koje im
daje potporu i služi za spremanje rezervnih
tvari, npr. glikogena. Hrane se manjim
životinjama. Imaju jedan usni otvor i probavilo koje se sastoji od ždrijela i crijeva.
Za izlučivanje imaju protonefridije. Živčani se sustav sastoji od glavina ganglija i
živčanih vrpci. Od osjetila imaju ticala
(tentakule) i jednostavne oči (ocele). Razmnožavaju se uglavnom spolno. Većina
virnjaka su dvospolci ili hermafroditi. Imaju veliku moć regeneracije. v. i plošnjaci.
Virusi su dugi od 10 do 300 nm pa
se ne mogu vidjeti svjetlosnim, već samo
elektronskim mikroskopom. Ne pokazuju
sve osobine žive tvari pa se ne smatraju
organizmima, već ih se najčešće naziva
česticama žive tvari. Neki virusi brzo mutiraju.
VIROIDI, čestice manje od virusa, otkrivene sedamdesetih godina. Sastoje se
samo od gole ribonukleinske kiseline, a
uzrokuju bolesti samo u biljaka.
VODA, najvažnija anorganska tvar u živim stanicama. Ona je polarna molekula i
zbog toga je dobro otapalo za veliki broj
anorganskih, ali i organskih tvari. Od svih
kemijskih spojeva voda ima najveći udio u
masi živih bića i njihovih stanica. Tako je,
npr. maseni udio vode u protoplazmi
stanice 70 do 85 %. Gubitak vode uzrokuje
različite poremećaje u živim organizmima,
npr. gubitak 15 do 20 % vode tijekom
gladovanja u sisavaca uzrokuje fiziološke
promjene, a na kraju i smrt. Mnoge tvari
unutar organizma prenose se uz pomoć
vode, kao vodene otopine. Voda je važna
pri sintezi mnogih spojeva u organizmu,
npr. u procesu fotosinteze sudjeluje kao
jedna od sirovina. Vodene otopine podmazuju zglobove pa možemo reći da voda
sudjeluje u omogućavanju kretanja mnogih
organizama. Mnogi organizmi koriste vodu kao medij kroz koji muške spolne stanice putuju do ženskih omogućujući na taj
način oplodnju. Voda je i neizostavan sudionik regulacije tjelesne temperature itd.
VIROZE, bolesti biljaka, životinja i čovjeka uzrokovane virusima.
VIRUS MOZAIČNE BOLESTI DUHANA (TMV), virus koji uzrokuje mozaičnu
bolest duhana. Bolesne biljke imaju listove
sa žućkastim pjegama poput mozaika i
sporije rastu.
VIRUSI (lat. virus – otrov), sitne čestice
koje uzrokuju često opasne zaraze, jedan
od najjednostavnijih oblika života. Sadrže
samo jednu nukleinsku kiselinu (ili DNA
ili RNA) koja je obavijena proteinskom
ovojnicom (kapsidom). Svi virusi su paraziti (nametnici) jer mogu živjeti i razmnožavati se samo u živim stanicama biljaka
(npr. duhana, mozaična bolest duhana),
životinja i čovjeka (npr. gripa, bjesnoća,
velike boginje, vodene kozice, ospice,
dječja paraliza, herpes, AIDS itd.). Osim
biljnih i životinjskih virusa postoji i skupina virusa koja napada bakterije, tzv bakteriofagi.
150
VIŠE BILJKE, v. stablašice.
VITAMINI, organski spojevi potrebni za
normalno odvijanje mnogih metaboličkih
procesa u organizmu. Vitamini kao i minerali ne sadrže energetske zalihe, ali su
neophodni za izgradnju i održavanje organizma. Najvažniji vitamini su: vitamin C,
B1, B2, A i D.
VOĆNI ŠEĆER, v. fruktoza.
VODENJACI, v. repaši.
VODIKOVA VEZA, vrsta kemijske veze
elektrostatičke prirode. Javlja se među pol-
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
arnim molekulama, gdje se pozitivan kraj
jedne molekule okreće prema negativnom
kraju druge molekule. Vodikovim vezama
npr. međusobno su povezane molekule vode kao i odgovarajuće (komplementarne)
duščine baze u molekuli DNA.
VODOZEMCI (Amphibia), prvi kralježnjaci koji su se djelomično prilagodili životu na kopnu. Žive u vlažnim staništima.
Koža je višeslojna, bogata žlijezdama i
vlažna. Ima pokrovnu i zaštitnu ulogu te
sudjeluje u disanju. Dobro je razvijen
koštano - mišićni sustav. Kralježnica je
sastavljena od 9 kralježaka. Prvi, na koji se
vežu kosti lubanje zove se nosilac ili atlas.
Rebra su jako smanjena ili ih uopće
nemaju, kao npr. bezrepci. Za kretanje po
tlu i plivanje služe se razvijenim prednjim
i stražnjim udovima. Oko zaštićuju kapci i
suzne žlijezde. Mogu prilagođavati oči
blizom i dalekom gledanju. Uho počinje
bubnjićem na površini tijela. Srednje uho
je Eustahijevom cijevi povezano s usnom
šupljinom. U unutarnjem uhu nalazi se
labirintni organ. Odrasli vodozemci dišu
plućima i preko vlažne kože. Na dnu su
usne šupljine, u grkljanu, glasne žice. Njihovim se titranjem proizvode glasovi. Za
pojačanje glasa mužjaci nekih vrsta žaba
imaju zvučne mjehure. Srce je trodjelno:
sastoji se od 2 pretklijetke i 1 klijetke.
Arterijska i venska krv se djelomično miješaju u klijetki. Vodozemci su hladnokrvne životinje i ne mogu živjeti na niskim
temperaturama. Zimi zapadaju u "zimski
san", stanje mirovanja. Za izlučivanje služi
drugi bubreg. Mokraću i spolne stanice
izvode prvo u nečisnicu. Većina vrsta se
razmnožava u vodi ili vlažnim kopnenim
staništima. Oplodnje je vanjska. Iz oplođenih jaja se razviju u vodi ličinke punoglavci, isp. Oni se hrane algama i postupno
se preobražavaju u odrasle. Vodozemci
imaju sposobnost regeneracije. Danas živi
oko 2500 vrsta podijeljenih u 3 skupine:
beznošci (rijači), repaši (daždevnjaci, vodenjaci i čovječja ribica) i bezrepci (žabe).
VODOŽILNI (ambulakralni) SUSTAV,
kod bodljikaša sustav prstenasto i zrakasto
raspoređenih cjevčica kroz koje struji morska voda. Služi za pokretanje, hranjenje,
kao osjetilo, za izmjenu plinova i za
izlučivanje. Iz pet zrakasto postavljenih
cjevčica izlaze prionljive ili ambulakralne
nožice.
VOLVOKS (Volvox), jednostanična zelena alga s bičevima udružena u velike kuglaste nakupine, cenobije. Za razliku od
kolonija u cenobiju vlada podjela rada:
neke stanice su zadužene za kretanje, neke
preuzimaju prehrambenu ulogu a neke
ulogu u razmnožavanju.
VOLJNI ŽIVČANI SUSTAV, dio je
pokretačkog živčanog sustava. Kontrolira
mišiće koji rade našom voljom.
VRENJE, v. fermentacija.
De VRIES H. (1848.-1935.), nizozemski
botaničar, proučavao genetiku i promicao
Mendelove zakone nasljeđivanja.
VRSTA, osnovna sistematska kategorija
filogenetskog sustava (isp.) koja se sastoji
od biljnih i životinjskih jedinki slične
građe i načina života koje se mogu međusobno rasplođivati. Vrstu čine: jedinka,
dem i populacija. Dem je skupina genetički sličnih, vremenski i prostorno blisko
povezanih jedinki. Populaciju čini više
dema među kojima još postoji mogućnost
genske izmjene.
VRŠNI (apikalni) MERISTEMI, skupina
meristemskih stanica smještenih u vršnim
dijelovima korijena stabljike koje se
kontinuirano dijele i pomoću kojih biljka
raste u visinu (primarni rast).
VRUĆICA, stanje povišene tjelesne temperature uzrokovano pireticima. Uništava-
151
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
njem uzročnika bolesti i uzimanjem antipirogenih lijekova (antipiretici) moguće je
tjelesnu temperaturu vratiti u normalu.
W
WATSON, J., (rođ. 1928.), američki biolog koji je zajedno s britanskim fizičarom
F: Crickom 1953. godine iznio model molekule DNA.
WHITTAKER, R.H., 1969. god. predložio je razdiobu živog svijeta u pet carstva.
WIENER, A., američki znanstvenik koji
je s austrijskim znanstvenikom Landsteinerom otkrio Rhesus faktor.
WILKINS, M.H.F., britanski biokemičar
koji je svojim istraživanjima strukture
molekule DNA potvrdio vrijednost modela
molekule DNA kojeg su predložili Watson
i Crick.
WOHLER, F., njemački kemičar koji je
1828. god. kemijskim putem sintetizirao
ureu. Time je dokazao mogućnost sinteze
organskih spojeva bez djelovanja živih
bića.
Z
ZAKONI NASLJEĐIVANJA, v. Mendelovi zakoni.
ZAKRŽLJALI ORGANI, v. rudimenti.
ZALISCI SRČANI (valvule), nalaze se u
otvoru između svake pretklijetke i klijetke.
Oni osiguravaju jednosmjeran protok krvi
iz pretklijetke u klijetku, bez mogućnosti
152
povratka krvi iz klijetke u pretklijetku.
Zalisci mogu biti oštećeni i to najčešće
zbog upale, kada nastaje zadebljanje zalistaka, što sužava otvor (stenoza) i otežava
protok krvi. Druga mogućnost su promjene
u građi zalistaka što sprečava potpuno
zatvaranje zalistaka.
ZAMETAK, v. embrij.
ZAMETNI LISTIĆ, v. embrioblast.
ZAŠTITA OKOLIŠA, skup aktivnosti
kojima se nastoji smanjiti štetno djelovanje čovjeka na živi i neživi okoliš. Zaštita
prirode u Hrvatskoj utemeljena je 69. člankom. Ustava Također su donešeni, osim
temeljnih (Zakon o zaštiti okoliša i Zakon
o zaštiti prirode), zakoni o npr. vodama,
šumama, zaštiti bilja i zraka. Osnivanjem
različitih kategorija zaštite prirode pokušavaju se očuvati određena biogeografska
područja, v. dodatak 4. (kategorije zaštite
prirodne baštine Hrvatske).
ZAŠTITNA OBOJENOST (kriptična
obojenost, grč. krypto = skriven), obojenost tijela ili dijelova tijela kojom organizmi oponašaju svoj okoliš te ih čini manje
uočljivim njihovim neprijateljima, kao npr.
bijela boja polarnih životinja. Ta prilagodba ima važnu ulogu pri prirodnom odabiru.
ZAVOJITA TRIHINA, opasan nametnik
iz skupine oblića. Čovjek se zarazi ako
jede zaraženu svinjetinu. Trihine se u
organizam unose u obliku čahura. Brzo se
razmnožavaju, a mlade trihine koje se
izlegu u limfnim žilama čovjeka, naseljuju
se u mišićima. Oko njih se stvara čahura
od vezivnog tkiva. Uzrokuju bolove u mišićima, povišenu temperaturu i dr.
ZEISS, C., njemački tvorničar, znameniti
graditelj optičkih instrumenata.
ZELENA PUPAVKA, v. stapčarke.
ZELENE ALGE, jednostanični i višestanični zeleni organizmi čija boja potječe od
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
a i b klorofila. Produkt fotosinteze je
škrob. Stanična stijenka je od celuloze.
Predstavnici su kišna alga (Pleurococcus),
klamidomonas (Chlamydomonas), volvoks
(Volvox), spirogira (Spirogyra), morska
salata (Ulva lactuca) itd.
Razmnožavaju se vegetativno (mitotičkom diobom), spolno gametama koje
proizvodi spolna generacija ili gametofit te
nespolno sporama koje se razvijaju na sporofitu, uz prethodnu redukcijsku diobu. Iz
zigote gametofita razvija se nespolna generacija, sporofit, a iz spore se razvije spolna generacija, gametofit. Spolno i nespolno razmnožavanje pravilno se izmjenjuju i
nadopunjuju. Sporofit je uvijek diploidna
generacija, a gametofit haploidna. To je bit
izmjene generacija. Taj proces se zove i
antitetska izmjena generacija.
ZELENE PLIJESNI, v. mješinarke i penicilijum.
ZEMLJINA PRAATMOSFERA, v. praatmosfera.
ZIGOTA, oplođena jajna stanica koja
nastaje stapanjem različitih spolnih stanica
(gameta). Sadrži diploidan broj kromosoma (2n), tj. haploidan broj kromosoma
(n) od oca i haploidan broj kromosoma (n)
od majke. Zigota se dijeli mitotičkim diobama te se tako iz nje razvija novi organizam.
ZIMSKI SAN (hibernacija), zimsko mirovanje životinja nalik na san. Za to vrijeme
životinje se ne hrane a štitna žlijezda
održava tjelesnu toplinu i 20 0C nižu od
normalne. Tako se čuva energija jer se metabolizam jako uspori, do točke smrzavanja organizma. Na pr. od sisavaca: kukcojedi, šišmiši, glodavci i neki medvjedi.
Mnogi vodozemci i gušteri nepovoljne
zimske uvjete preživljavaju zakopani u
mulju ili u tlu.
ZJENICA (pupilla), v. bjeloočnica.
ZMIJE, ljuskaši iz skupine gmazova. Koža im je pokrivena rožnatim ljuskama.
Nemaju noge već se pokreću svijanjem
trupa i repa koji zajedno imaju 200 i više
kralješaka. Hrane se isključivo drugim
životinjama. Imaju kvadratnu kost, a svaka
se strana donje čeljusti može pomicati
neovisno dok gutaju plijen. U čeljustima
imaju zube. Zmije otrovnice imaju žljebaste ili šuplje zube koji su povezani s
parom otrovnih žlijezda. Te su žlijezde
preobražene žlijezde slinovnice. Zmije
nemaju pokretne očne kapke već im je oko
pokriveno prozirnom opnom. Nemaju ni
bubnjić, ali vibracije osjete preko kostiju
lubanje. Umjesto organa za sluh imaju
osjetljiv rašljasti jezik koji služi i za opip i
njuh. U našim krajevima česte su, od neotrovnih zmija npr. bjelouška, crvenkrpica i
kravosas, a od otrovnica poskok i riđovka.
ZNANOST, sveukupno, povezano organizirano i sistematizirano ljudsko znanje.
Razlikujemo prirodne i društvene znanosti.
U prirodne znanosti ubrajaju se biologija,
matematika, fizika i kemija.
ZNANSTVENI RAD, tekst u kojem
znanstvenik iznosi u javnost način rada i
rezultate svojih istraživanja. Znanstveni
rad iz područja biologije obično sadrži
naslov rada, ime autora, sažetak, uvod,
materijal i metode rada, rezultate, raspravu, zaključak, zahvalu i popis literature.
ZNOJ, tekućina po kemijskom sastavu
slična mokraći. Sastoji se od 95 do 98
posto vode, otopljena NaCl, mokraćevine,
mokraćne kiseline, amonijaka i hlapljivih
masnih kiselina. Ishlapljivanje znoja ima
važnu ulogu u termoregulaciji i regulaciji
sastava tjelesnih tekućina.
ZNOJNE ŽLIJEZDE, isto što i žlijezde
znojnice.
ZOOCENOLOGIJA, znanost o zoocenozama, isp.
153
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ZOOCENOZA (grč. zoon = životinja,
koine = zajednica), prirodna životna zajednica životinja u nekoj biocenozi. Ovu životinjsku komponentu biocenoze proučava
znanost zoocenologija.
ZOOFAGI, drugo ime za mesojede.
ZOOLOGIJA, znanost koja proučava životinje.
ZOOPLANKTON, v. plankton.
ZORIDBENA DIOBA, v. mejoza.
ZRAČENJE, emitiranje različitih vrsta
zraka od kojih neke mogu štetno djelovati
na organizme. Utjecaj zračenja na neki
organizam ovisi, ne samo o samom
organizmu, već i o vrsti i količini zračenja.
Tako je za zdravlje čovjeka posebno opasno radioaktivno zračenje (alfa, beta, gama
i neutronsko zračenje) čije posljedice mogu biti vidljive odmah nakon ozračivanja
ili se mogu ispoljiti u potomstvu (mogu
izazvati mutacije).
ZRAKASTA (radijalna) SIMETRIJA, simetrija kod koje su organi smješteni zrakasto oko središnje osi. Radijalno simetrične životinje su sjedilački (sesilni) ili slabo
pokretni organizmi, kao npr. žarnjaci ili
bodljikaši.
ZRAKAŠI, v. korjenonošci.
ZVIJERI, skupina sisavaca koja se hrani
mesom. Grabežljivci su i zubi su im prilagođeni za hvatanje, ubijanje i komadanje
plijena. Kod nas su poznate zvijeri: medvjed, vuk, lisica, ris, lasica, kuna, vidra i
dr.
Ž
ŽABE, v. bezrepci.
154
ŽABNJACI, jedna od najprimitivnijih
skupina dvosupnica. Zeljaste su biljke.
Listovi su najčešće razdijeljeni. U dvospolnom se cvijetu nalaze zavojito poredani
veći broj prašnika i plodnih listova. Plod je
orah ili mjehur. Žabnjacima pripadaju
mnoge livadne biljke (žabnjak ljutić, zlatica), šumske biljke (bijela šumarica, crni
kukurijek) te močvarne biljke (kaljužnica).
Jedini drvenasti žabnjak je pavitina.
ŽARNE STANICE (knidociti), posebni
oblici stanica kod žarnjaka. Najgušće su
poredane na lovkama. Njima love hranu. U
svakoj se stanici nalazi žarnica ili knida.
To je stanični organel koji sadrži otrov i
jednu smotanu cjevčicu. Kada se žarnica
podraži, izbaci se cjevčica kroz koju istječe otrov. Nove se žarnice mogu obnoviti
za 48 sati.
ŽARNJACI (Cnidaria), zrakasto simetrični bezkralježnjaci. Žive pretežno u moru,
a porodica hidri u slatkoj vodi. Pojavljuju
se u dva oblika tijela - polip i meduza.
Sistematski se dijele na tri skupine: obrubnjaci, koralji i režnjaci. Mnogi žarnjaci,
posebno zadružni, izgrađuju unutarnje i
vanjske kosture. Usta su okružena lovkama i nastavljaju se u probavnu (gastrovaskularnu) šupljinu, bez crijevnog otvora.
Tijelo izgrađuju tri sloja: epiderm ili ektoderm, mezogleja i gastroderm ili endoderm. U epidermu se nalaze i žarne stanice. Nemaju organe za disanje i izlučivanje.
Živčani sustav je mrežast. Polipi žarnjaka
imaju veliku moć regeneracije. Razmnožavaju se nespolno pupanjem (polipi) i spolno. Ako se spolno razmnožavaju spolovi
su razdvojeni. Oplodnja je vanjska. Iz
oplođenog jajeta razvija se trepetljikava
ličinka planula. Mnogi žarnjaci imaju
izmjenu nespolne i spolne generacija, isp.
metageneza.
ŽELUČANA LIPAZA, probavni enzim
iz želučanog soka koji sudjeluje u razgradnji masti.
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
ŽELUČANE ŽLIJEZDE, nalaze se u
stijenci želuca. One luče na dan oko 2000
mL probavnih sokova i sluzi (mukoza).
Probavni želučani sokovi sastoje se od
probavnih enzima (pepsin) i kloridne kiseline (HCl).
početkom razvoja leđne moždine kod svitkovaca. Optjecajni sustav je otvoren. Za
izlučivanje imaju dva para nefridija. Žiroglavci su razdvojena spola. Iz oplođenog
jaja nastaje ličinka tornarija koja se razvija
u odrasli oblik.
ŽELUDAC, prošireni je dio probavne cijevi u čovjeka, volumena oko 1200 do
1500 ml. Sastoji se od ulaznog dijela jednjaka u želudac, kardije (cardia), tijela
želuca (fornix, corpus, fundus) i izlaznog
dijela, pilorusa koji se veže na dvanaesnik,
duodenum. Na izlazu iz želuca nalazi se
prstenasti mišić - pilorični sfinkter koji
zadržava hranu u želucu dok se dovoljno
ne probavi, nakon čega se hrana, sada pod
nazivom himus, otpušta u dvanaesnik. U
stijenci se nalaze želučane žlijezde. Zbog
prisutnosti razrijeđene HCl u želucu je pH
oko 1.5.
ŽIVA BIĆA, biljni i životinjski organizmi
i čovjek. Razlikuju se od nežive prirode po
sljedećim obilježjima: imaju staničnu građu, hrane se, dišu, izmjenjuju tvari s okolišem, osjetljivi su na podražaj, rastu, razmnožavaju se i umiru.
ŽENSKI SPOLNI ORGANI, razlikujemo unutarnje organe: jajnike, jajovode,
maternicu i rodnicu i vanjske organe:
stidnicu i dražicu (klitoris).
ŽILNICA (chorioidea), srednji sloj tkiva
očne jabučice. Bogata je krvnim kapilarama koje oku dopremaju kisik i hranidbene tvari.
ŽIROGLAVCI, morske životinje koje
pripadaju malokolutićavcima. Nazivaju se
i polusvitkovci. Smatra se da je iz sličnih
oblika u davnoj prošlosti poteklo razvojno
stablo svitkovaca. Pokretni su i bilateralno
simetrični oblici. Tijelo je oblo, crvoliko i
podijeljeno na tri dijela: glavicu (prosomu,
rilo), ogrlicu na kojoj su usta (sa donje
strane) i dugačak trup. U šupljinu glavice
ulazi potporni štapić koji se može smatrati
začetkom svitka. Na ždrijelu imaju niz
škržnih pukotina, što također pokazuje
sličnost sa svitkovcima. Filtrirajući vodu
sakupljaju hranu, ali i dišu jer je ždrijelo
dobro prokrvljeno. Žiroglavci imaju i
leđnu živčanu vrpcu koja se može smatrati
ŽIVAC, snopovi živčanih vlakana (aksona, neurita) obavijeni ovojnicom. Ima osjetilnih, motoričkih ili mješovitih živaca.
ŽIVČANA STANICA (neuron), osnovna
građevna i funkcionalna jedinica živčanog
sustava koja ima svojstvo primanja i
provedbe podražaja. Građena je od tijela
stanice (soma) iz kojega izlazi veći broj
kratkih živčanih vlakana (dendrita) i jedno
duže živčano vlakno, akson (neurit). Tijelo
živčane stanice sadrži većinom iste
organele kao i ostale tjelesne stanice osim
centrosoma, zbog čega se ne mogu dijeliti.
Neurit je obavijen mijelinskom ovojnicom.
Snopovi aksona čine živčane putove u
mozgu i leđnoj moždini, a na periferiji
živce. Na okončinama aksona nalaze se
završne nožice pomoću kojih se ostvaruje
sveza - sinapsa. Neurone možemo podijeliti na osjetilne (receptorne, senzorične),
prijenosne i pokretačke (motorične).
ŽIVČANI PODRAŽAJ, podražaj koji
nastaje i prenosi se u živčanom sustavu
između živčanih stanica i to kemijskim
putem pomoću posebnih kemijskih tvari,
neurohormona (neurotransmitera). Pri prolasku živčanog podražaja mijenja se propusnost membrane živčanih stanica za
ione natrija što uzrokuje promjenu membranskog potencijala stanice.
155
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
ŽIVČANI SUSTAV, sustav koji s milijardama živčanih stanica (neurona) prima,
prenosi, obrađuje, pohranjuje i očitava
brojne informacije iz tijela i okoline, te
reagira na primljene podražaje ili obavlja
misaonu radnju. Zajedno s endokrinim
(hormonalnim) sustavom upravlja životnim funkcijama. Funkcionalno ima dva osnovna dijela: tjelesni (somatski) i vegetativni (autonomni). Prema građi, smještaju i
ulozi koju obavlja, živčani sustav možemo
podijeliti na osjetilni i pokretački, središnji
i periferni, voljni i autonomni.
ŽIVČANO-MIŠIĆNA VEZA (motorička
pločica, sinapsa), mjesto prijenosa živčanog podražaja (impulsa) sa živca na mišićno vlakno. Vlakno sadrži brojna mišićna
vlakanca, miofibrile, koja su građena od
niti miozina i aktina. Živčani podražaj
uzrokuje oslobađanje prijenosne tvari acetil-kolina, koji ulazi u sinaptičku pukotinu
i omogućuje prijenos podražaja na mišić.
Nastaje akcijski potencijal mišićnog vlakna i povećava se koncentracija iona kalcija
u vlaknu. To potiče oslobađanje energije iz
ATP-a, koja je potrebna za klizanje aktina
i miozina jednih među druge odnosno
kontrakciju mišićnih vlakana.
ŽIVI FOSILI, biljni i životinjski organizmi koji su živjeli u davnoj prošlosti, a
održali su se do danas. Npr. riba latimerija
(iz Indijskog oceana) preostala je od davno
izumrle skupine resoperki ili kinesko drvo
ginko, primitivna golosjemenjača koja je
po nekim obilježjima srodna papratnjačama.
ŽIVI SVIJET, čine živa bića (isp.). Iako
nema posve oštrih granica među pojedinim
skupinama živih bića ipak ih možemo
podijeliti prije svega na nadcarstva prokariote, eukariote i posebno izdvojene viruse.
U prokariote spada carstvo monere, a u
eukariote protisti, gljive, biljke i životinje.
156
Biljke
Gljive
Životinje
Eukarioti
Protisti
Monere
Prokarioti
Shema podjele živih bića
ŽIVOTINJE, heterotrofni eukarioti. Dijele se na jednostanične i mnogostanične.
ŽIVOTINJSKA STANICA, v. stanica.
ŽIVOTINJSKI VIRUSI, v. virusi.
ŽIVOTNA ZAJEDNICA (biocenoza,
grč. bios = život, koine = zajednica), zajednica raznovrsnih biljnih i životinjskih
organizama na određenom staništu, odnosno skupina jedinki različitih populacija
koje žive na određenom staništu, a usko su
povezane različitim međuodnosima, posebno u hranidbenim lancima. Tako npr.
postoje šumske, livadne, močvarne, jezerske i druge biocenoze. Životne se zajednice sastoje od biljaka (fitocenoza), životinja (zoocenoza) i mikroorganizama (mikrobiocenoza).
ŽLIJEZDE S UNUTARNJIM IZLUČIVANJEM, v. endokrine žlijezde.
ŽLIJEZDE SLINOVNICE, žlijezde koje
luče slinu. Kod čovjeka postoje tri para:
podušne (parotidne), podvilične (submandibularne) i podjezične (sublingvalne) i
imaju svoje izvodne kanale u usnu šupljinu. Izlučuju na dan 1 do 1,5 sline, pH
vrijednosti 5,6 do 7,6, u kojoj se nalazi
probavni enzim ptijalin (alfa amilaza). Taj
enzim već u ustima razgrađuje škrob u
maltozu i glukozu. Lučenje je sline refleksna reakcija.
ŽLIJEZDE ZNOJNICE, nalaze se usmini kože. Važne su za regulaciju sastava
tjelesnih tekućina i termoregulaciju. U
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
tijelu ih ima oko 2 do 3 milijuna, a najviše
na čelu, nosu, pod pazuhom, na dlanovima
i tabanima. Izlučuju znoj, isp.
ŽLJEZDANO (ekskrecijsko) STANIČJE, služi proizvodnji i izlučivanju određenih vrsta tvari u biljaka. Jako se međusobno razlikuju u svim elementima ovisno o
bljnoj vrsti. Nektariji su žljezde koje luče
slatki (“cvjetni”) sok nektar koji primamljuje kukce oprašivače. Tu su još žljezdane
dlake koje proizvode različite hlapljive i
mirisne tvari, npr. porodica usnača (majčina dušica, kadulja, bosiljak i druge). Eterična ulja u štitarki proizvode proizvode se
u posebnim stanicama i izlijevaju u uljne
kanale. Mliječne cijevi s mliječnim sokom
svojstvene su biljkama iz porodica makova, mlječika itd. Četinjače, osim porodice
tise, u svim svojim dijelovima sadrže smolenice, smolne kanale s bogatim sadržajem
hlapljivih smola.
ŽUČ, stvara se u stanicama jetre. Zajednički izvodni kanal žučovoda (ductus
choledocus) ulijeva žuč u dvanaesnik. Žuč
je složena otopina koja sadržava soli žučnih kiselina za emulgiranje (raspršivanje)
masti, žučnu boju bilirubin (produkt
raspalog hemoglobina iz mrtvih eritrocita),
kolesterol, lecitin te različite elektrolite.
ŽUČNI KAMENCI, stvaraju se u žučnom mjehuru u početku kao male krute
čestice, koje s vremenom postaju sve veće.
Uzrok nastanku žučnih kamenaca nije
poznat. Ako kamenac zapne u žučovodu,
spriječit će se protok žuči u crijevo. Može
nastati upala, infekcija mjehura i žučovoda, a javljaju se grčevi i jaka bol (žučne
kolike). Kod potpunog začepljenja žučovoda nastaje žutica. Liječi se odstranjenjem žučnog mjehura s kamencima (kolecistektomija).
ŽUČNI MJEHUR, tvorba kruškolikog
oblika smještena na donjoj strani jetre,
pohranjuje i koncentrira žuč nastalu u jetri.
Kapacitet žučnog mjehura je oko 500 mL
žuči na dan.
ŽUTICA NOVOROĐENČETA, v. fetalna eritroblastoza.
ŽUTO TIJELO (corpus luteum), tvorba
koja nastaje u jajniku sisavaca iz Graafovog mjehurića nakon ovulacije. Sastoji se
od luteinskih stanica koje sadrže masti i
koje su žute jer sadrže žutu boju lutein po
čemu je čitava tvorba i dobila ime. Luteinske stanice izlučuju hormone estrogene i
progesteron. Tijekom trudnoće žuto tijelo
izlučuje povećane količine estrogena i
progesterona koji sprječavaju pojavu menstruacije i time gubitak ploda. Ako nije
došlo do oplodnje žuto tijelo se smanjuje,
prestaje izlučivati hormone, iz svojih stanica gubi masti i postaje bijelo tijelo (corpus
albicans).
157
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
158
____________________________________________________ ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE
PITANJA
159
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
160
_________________________________________________________________________ Pitanja
Pitanja s jednim točnim odgovorom
1. Trofoblast nalazimo u embrionalnom
razvitku:
A) ježinaca
B) žabe
C) daždevnjaka
D) kukaca
E) čovjeka
2. Srednji zametni listić se zove:
A) ektoderm
B) endoderm
C) mezoderm
D) blastoderm
E) blastocista
3. Raspored kromosoma i gena u gametama ovisi o:
A) prvoj mejotičkoj diobi
B) drugoj mejotičkoj diobi
C) metafazi mitoze
D) u jednakoj mjeri o obje mejotičke diobe
E) o rasporedu kromosoma koji se uspostavi već u zigoti
4. Razasuti u citoplazmi ili vezani uz opne
endoplazmatske mrežice su:
A) lizosomi
B) mitohondriji
C) kloroplasti
D) grana
E) ribosomi
5. Tilakoide nalazimo u:
A) mitohondrijima
B) ribosomima
C) Golgijevom tijelu
D) kloroplastima
E) kromosomima
6. Jezgru nemaju:
A) spermiji
B) jajašca
C) spolne prastanice
D) jednostanične alge
E) modrozelene alge
7. Mitoza je važna jer se za njenog trajanja:
A) udvostručuju DNK
B) udvostručuju kromosomi
C) odvajaju kromatide istog kromosoma
D) sparuju homologni kromosomi
E) vrši redukcija broja kromosoma
8. Aktivni prijenos kroz staničnu membranu ovisi o:
A) veličini čestica koje se prenose
B) koncentracijama otopina s jedne i s
druge strane membrane
C) veličini pora u membrani
D) svojstvima otapala
E) raspoloživom ATP
9. Kromatin je sastavni dio:
A) jezgre
B) ribosoma
C) endoplazmatske mrežice
D) centriola
E) lizosoma
10. Kretanje molekule otopljene tvari iz
područja veće u područje manje koncentracije dviju otopina odvojenih opnom zove se:
A) difuzija
B) dijaliza
C) osmoza
D) fagocitoza
E) Brownovo gibanje
11. Nakupine hidrolitičkih fermenata nalaze se u:
A) jezgri
B) jezgrici
C) kromatinu
D) lizosomima
E) ribosomima
161
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
12. Kromosomi se udvostručuju u:
A) profazi
B) metafazi
C) anafazi
D) telofzi
E) ni u jednoj navedenoj fazi
13. Oba roditelja (zamorci) s crnim krznom daju potomke i s crnim i s bijelim
krznom. Kojih su genotipova roditelji ili o
kakvom se križanju radi:
A) Aa x AA
B) AA x AA
C) Aa x Aa
D) intermedijarno križanje
E) test križanje
D) koji se događa samo za vrijeme svjetlosnih reakcija fotosinteze
E) koji se događa samo u mitohondrijima
18. RNK su nasljedna tvar:
A) bičaša
B) bakterija
C) modrozelenih alga
D) bakterijskih virusa
E) biljnih virusa
19. Sastavni dio enzima je uvijek:
A) neki metal
B) oligosaharid
C) jedan ili više polipeptida
D) jedan ili više polinukleotida
E) oligonukleotid
14. Razgradnja glukoze do alkohola i CO2
zove se:
A) glikoliza
B) fosforilacija
C) redukcija CO2
D) fermentacija
E) Krebsov ciklus
20. ATP je spoj skupine:
A) aminokiselina
B) monosaharida
C) oligosaharida
D) steroida
E) nukleotida
15. Disaharid je:
A) škrob
B) riboza
C) saharoza
D) fruktoza
E) galaktoza
21. Izvor vodikovih iona u fotosintezi je:
A) klorofil
B) NADPH2
C) atmosferski vodik
D) voda
E) glukoza
16. Glikoliza se odvija u:
A) hrapavoj endoplazmatskoj mrežici
B) glatkoj endoplazmatskoj mrežici
C) Golgijevom tijelu
D) citoplazmatskom matriksu
E) mitohondriju
22. Dušične baze nalaze se u:
A) polisaharidima
B) trigliceridima
C) polipeptidima
D) polinukleotidima
E) aminokiselinama
17. Oksidacija je proces:
A) u kojem neka molekula prima elektrone
B) u kojem neka molekula gubi elektrone
C) uzajamnog primanja i gubitaka elektrona
23. Proces u kojem se formiraju zametni
listići zove se:
A) brazdanje
B) gastrulacija
C) sporulacija
D) partenogeneza
E) metamorfoza
162
_________________________________________________________________________ Pitanja
24. Zigota je:
A) jajna prastanica
B) spermijska prastanica
C) neoplođeno jaje
D) oplođeno jaje
E) partenogenetski aktivirano jaje
25. Jajna stanica sazrijeva u:
A) Graafovom folikulu
B) jajovodu
C) maternici
D) sjemeniku
E) žutom tijelu
26. Hipotalamus:
A) sintetizira gonadotropne hormone
B) izlučuje gonadotropne hormone
C) kontrolira sintezu gonadotropnih hormona
D) sintetizira prolaktin
E) izlučuje tiroksin
27. Bijelo tijelo (korpus albikans) susreće
se u:
A) u svakoj stanici viših biljaka
B) u spolnim stanicama životinja
C) sjemeniku
D) jajniku
E) prostati
28. Za vrijeme trudnoće:
A) luči se više estrogena od progesterona
B) luči se više progesterona od estrogena
C) prestaje sinteza progesterona
D) prestaje sinteza estrogena
E)adenohipofiza počne izlučivati oksitocin
29. Prolaktin izlučuje:
A) hipotalamus
B) mliječna žlijezda
C) jajnik
D) adenohipofiza
E) neurohipofiza
30. Stalnu funkciju sjemenika regulira i
održava:
A) hipotalamus
B) prostata
C) muški spolni hormon kore nadbubrežne
žlijezde
D) timus
E) neurohipofiza
31. Izlučivanje oksitocina za vrijeme dojenja uvjetuje:
A) mliječna žlijezda
B) neurohipofiza
C) adenohipofiza
D) hipotalamus
E) jajnik
32. Trojku ili kodon čine tri:
A) dušične baze
B) deoksiribonukleinska kiselina
C) aminokiseline
D) molekule ATP
E) hormona hipofize
33. Koliko dušičnih baza određuje ugradnja jedne aminokiseline pri sintezi bjelančevina?
A) 1
B) 3
C) 6
D) 9
E) 16
34. 4 fenotipa omjera 25%:25%:25%:25%
nastaju križanjem:
A) dvaju različitih homozigota
B) dvaju različitih heterozigota
C) dvaju jednakih heterozigoa
D) jednog heterozigota s recesivnim homozigotom
E) jednog heterozigota s dominantnim homozigotom
35. Zakone nasljeđivanja formulirao je:
A) Darwin
163
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
B) Mendel
C) Mendelejev
D) Morgan
E) Lamarck
B) fitofagi
C) zoofagi
D) heterofagi
E) autotrofi
36. U Mendelovim križanjima graška duge
i kratke stabljike djelovanje recesivnog
činioca izrazilo se u F2 generaciji u:
A) 50% potomaka
B) 25% potomaka
C) 75% potomaka
D) 10% potomaka
E) 0% potomaka
42. Primarna organska produkcija je proizvodnja:
A) autotrofnih biljaka
B) heterotrofnih biljaka
C) heterotrofnih životinja
D) heterotrofnih bakterija
E) mesojeda
37. U tundri se uglavnom nalaze:
A) crnogorično drveće
B) listopadno drveće
C) travnjaci
D) papratnjače
E) mahovine i lišaji
38. Svi ekosustavi zajedno čine:
A) biotop
B) biosferu
C) populaciju
D) biocenozu
E) ionosferu
39. Važni razlagači u ekosustavima su:
A) mesojedi
B) stonoge i kukci
C) zelene biljke
D) biljojedi
E) heterotrofne bakterije
40. Prostor na kojem je raspoređena neka
vrsta organizama je:
A) biom
B) relikt
C) areal
D) vegetacija
E) endem
41. Na prvom mjestu hranidbenog lanca u
biocenozi su:
A) saprofagi
164
43. Suvremenom shvaćanju evolucije ne
pripada činilac:
A) genska snaga
B) izolacija
C) svrsishodnost
D) divergencija
E) prirodna selekcija
44. Endoplazmatska mrežica:
A) dobro je razvijena u embrionalnim stanicama
B) dobro je razvijena u stanicama gušterače
C) slabo je razvijena u stanicama gušterače
D) dobro je razvijena u stanicama tumora
E) u jednakoj je mjeri razvijena u svim
tipovima životinjskih stanica, dok je manje
razvijena u biljnih stanica
45. Zelene biljke u morskoj vodi dopiru
prosječno do dubine:
A) 100 m
B) 200 m
C) 300m
D) 400m
E) 450 m
46. Omjer fenotipova 9:3:3:1 dobije se samo ako su genotipovi dvaju roditelja:
A) AAbb i AAbb
B) aaBB i aaBb
_________________________________________________________________________ Pitanja
C) AaBb i AaBb
D) AaBb i aabb
E) AAbb i aaBB
47. Koji će od navedenih genotipova dati
fenotip koji se razlikuje od ostala 4 fenotipa:
A) AABB
B) AaBB
C) AaBb
D) AABb
E) AAbb
48. Heterozigoti su zijevalice:
A) samo bijele
B) samo crvene
C) samo ružičaste
D) crvene i bijele
E) crvene i ružičaste
49. Za pripadnike krvne grupe A karakteristično je da na membranama svojih eritrocita imaju:
A) aglutinogen A
B) aglutinogen B
C) aglutinogen A i aglutinogen B
D) anti A aglutinin
E) anti A i anti B aglutinin
50. Križanjem ružičaste i crvene zijevalice
nastaju:
A) sve ružičaste zijevalice
B) sve crvene zijevalice
C) 50% bijelih i 50% crvenih zijevalica
D) 25% crvenih i 75% ružičastih zijevalica
E) 50% crvenih i 50% ružičastih zijevalica
51. Najpovoljniji pH za većinu enzima
(fermenata) kreće se oko:
A) 3
B) 5
C) 7
D) 9
E) 11
52. Točan rezultat fotosinteze je:
A) C6H10O5 + 6O2 + 6H2O
B) C6H12O6 + 12O2 + 6H2O
C) C6H12O6 + 6O2 + 12H2O
D) C6H12O6 + 6O2 + 6H2O
E) C6H12O6 + 10O2 + 6H2O
53. Što se ne odnosi na oksitocin:
A) hormon koji izlučuje adenohipofiza
B) hormon koji izlučuje neurohipofiza
C) potiče sekreciju mlijeka nakon poroda
D) dospijeva krvlju do maternice
E) izaziva kontrakciju mišića maternice
54. Konjugacija kromosoma događa se u:
A) profazi mitoze
B) metafazi mitoze
C) profazi I mejotičke diobe
D) profazi II mejotičke diobe
E) metafazi II mejotičke diobe
55. Prvi sisavci javljaju se u:
A) permu
B) trijasu
C) srednjem mezozoiku
D) tercijaru
E) kvartaru
56. Grašak genotipa AABb može proizvoditi gamete s genima:
A) A
B) B
C) b
D) Bb
E) AB
57. Jednostruku membranu imaju:
A) jezgra
B) ribosomi
C) mitohondriji
D) centrosom
E) lizosomi
58. Citologija je znanost o:
A) strukturi stanice
165
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
B) molekulskoj građi stanice
C) biokemijskoj građi jezgre
D) biokemijskoj građi i funkciji stanice
E) tri su odgvora točna
B) gonadotropni hormoni
C) intersticijskih stanica
D) žutog tijela
E) bijelog tijela
59. Vezivanjem jedne molekule glukoze i
jedne molekule galaktoze nastaje:
A) saharoza
B) celuloza
C) laktoza
D) galaktoza
E) fruktoza
65. Citoplazmatske organele obavijene
membranom imaju:
A) samo biljne stanice
B) samo životinjske stanice
C) bakterije
D) modrozelene alge
E) eukariotske stanice
60. Pasivni transport ne može biti:
A) preko proteinskih prenosilca
B) u smjeru pada koncentracije
C) preko kanalnih proteina
D) od manje koncentracije prema većoj
E) olakšana difuzija
66. Zametni listići su slojevi stanica koji
nastaju:
A) brazdanjem
B) gastrulacijom
C) organogenezom
D) histogenezom
E) zbog posebne privlačnosti među stanicama
61. Koji su parovi komplementarnih baza
u DNK?
A) adenin-uracil
B) adenin-gvanin
C) citozin-timin
D) citozin-gvanin
E) citozin-uracil
62. Najveće količine energije u stanici veže molekula ovog sastava:
A) adenozin, riboza i fosfat
B) adenozin, riboza i trifosfat
C) adenin, riboza i difosfat
D) adenin, riboza i fosfat
E) adenozin i trifosfat
63. Molekula klorofila može reagirati na
svjetlosnu energiju Sunca ako je u:
A) oksidiranom stanju
B) reduciranom stanju
C) blizini molekule glukoze
D) blizini molekule glikogena
E) blizini molekule škroba
64. Estrogen i progesteron su hormoni:
A) hipofize
166
67. Što ukazuje na početak gastrulacije u
žaba:
A) formiranje zametnih listića
B) pojava blastoporusa
C) povećanje blastule
D) nestanak blastocela
E) pojava arhenterona
68. Za razvitak živčanog sustava potreban
je kontakt:
A) mezoderma s ektodermom
B) endoderma s ektodermom
C) endoderma s mezodermom
D) svih triju zametnih listića
E) trofoblasta s embrioblastom
69. U kojem križanju dolazi do izražaja
princip slobodne kombinacije?
A) monohibridnom s dominacijom
B) monohibridnom intermedijarnom
C) dihibridnom s dominacijom
D) u svim tipovima križanja
E) u križanjima s diploidnim organizmima
_________________________________________________________________________ Pitanja
70. Kod intermedijarnog nasljeđivanja u
biljke zijevalice pojavljuju se u F2 generaciji i fenotipovi i genotipovi u omjeru:
A) 1/2:1/2
B) 1/4:1/4:1/4:1/4
C) 3:1
D) 9:3:3:1
E) 1:2:1
71. Vezani geni se nalaze:
A) samo na X kromosomu
B) samo na autosomima
C) na spolnim kromosomima
D) na različitim kromosomima
E) na istom kromosomu
72. Modrozelene alge se razlikuju od bakterija po tomu što imaju:
A) plastide
B) kloroplaste
C) klorofil
D) jezgru
E) jezgricu
73. Kloroplast se sastiji od:
A) mikrofilamenata
B) mikrotubula
C) tilakoida
D) endoplazmatskog retikuluma
E) svi su odgovori točni
74. Peptidnu vezu tvore skupine:
A) OH i H
B) COOH i NH2
C) COOH i COOH
D) NH2 i NH2
E) COOH i OH
75. Genetski materijal bakteriofaga je:
A) DNK
B) RNK
C) polinukleotidni lanci obilježeni izotopom
D) polipeptidni lanci obilježeni izotopom
E) DNK iRNK
76. Testosteron se najjače izlučuje u:
A) doba oplodnje
B) embrionalno doba
C) fetalno doba
D) novorođenačko doba
E) pubertetu
77. DNK možemo razlikovati od RNK po:
A) broju C-atoma u šećerima
B) broju H-atoma u šećerima
C) fosfornoj kiselini
D) sustavu pirimidina
E) sustavu purina
78. Ovulacija se događa na:
A) 1. dan menstrualnog ciklusa
B) 7. dan menstrualnog ciklusa
C) 14. dan menstrualnog ciklusa
D) 21. dan menstrualnog ciklusa
E) 28. dan menstrualnog ciklusa
79. Neurosekrecijski faktori oslobađanja
gonadotropnih hormona imaju kao glavni
cilj tkivo:
A) hipotalamusa
B) hipofize
C) uterusa
D) dojke
E) ovarija
80. Adenohipofiza luči:
A) testosteron
B) estrogen
C) progesteron
D) gonadotropne hormone
E) oksitocin
81. Blastocistu u svom razvoju imaju:
A) morski ježinac
B) vodozemci
C) sisavci
D) identični blizanci
E) višejajni blizanci
167
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
82. Interfaza je:
A) razdoblje mirovanja stanica
B) dioba kromosoma
C) G1, S i G2 faza
D) vrijeme spiralizacije kromosoma
E) vrijeme nestanka jezgrice
88. Timin je:
A) pirimidin
B) purin
C) vitamin
D) nukleozid
E) nukleotid
83. Omjer fenotipova 75%:25% dati će roditelji:
A) AA x aa
B) Aa x aa
C) aa x aa
D) Aa x Aa
E) AA x AA
89. DNK i RNK ponašaju se kao kiseline
zbog svojih:
A) deoksiriboza
B) riboza
C) purinskih baza
D) pirimidinskih baza
E) fosfata
84. Membranski proteini mogu biti:
A) Djelomično hidrofilni
B) djelomično hidrofobni
C) enzimski aktivni
D) u obliku kanalića
E) sve su tvrdnje točne
90. RNK prepoznajemo po prisutnosti:
A) riboze i fosforne kiseline
B) riboze i adenina
C) deoksiriboze i uracila
D) riboze i timina
E) riboze i uracila
85. Aminokiseline se u bjelančevinama
vežu:
A) slabim vezama
B) vodikovim vezama
C) nekovalentnim vezama
D) peptidnim vezama
E) slabim kovalentnim vezama
86. Svojstva i ulogu neke bjelančevine određuje:
A) broj aminokiselina
B) broj i vrsta aminokiselina
C) broj, vrsta i raspored aminokiselina
D) broj, vrsta i raspored trideset raznih
aminokiselina
E) broj, vrsta i raspored četrdesetak raznih
aminokiselina
87. Nukleotidi izgrađuju:
A) nukleus
B) nukleolus
C) nukleoid
D) adenozin
E) polinukleotide
168
91. Promjer dvostruke uzvojnice DNK iznosi:
A) 3.4 nm
B) 0.34 nm
C) 1 nm
D) 2 nm
E) 10nm
92. Enzimi:
A) omogućuju kemijske reakcije u stanici
B) mogu djelovati samo u stanicama
C) se u stanicama nalaze u kristalnom stanju
D) su dijelovi molekula vitamina
E) djeluju kao hormoni
93. Lipaza razgrađuje:
A) maltozu
B) škrob
C) lipide
D) proteine
E) glukozu
_________________________________________________________________________ Pitanja
94. Pasivni prijenos kroz membranu:
A) odvija se od niže prema višoj koncentraciji tvari
B) odvija se "nizbrdo" kao u osmozi i dijalizi
C) odvija se uz utrošak energije
D) odvija se pomoću membranskih prenosilaca
E) troši ATP
95. U nukleolusu se sintetizira:
A) DNK
B) RNK
C) gRNK
D) tRNK
E) rRNK
96. Korpus luteum luči:
A) luteotropni hormon
B) gonadotropne hormone
C) FSH, LH i LTH
D) progesteron i estrogen
E) oksitocin
97. Prolaktin nastaje u:
A) režnjevima hipofize
B) hipotalamusu
C) neurohipofizi
D) adenohipofizi
E) žlijezdanom tkivu dojke
100. Blastomera je dio:
A) neoplođenog jajeta
B) zigote
C) blastule
D) gastrule
E) blastocela
101. Genotip recesivnog homozigota je:
A) Aa
B) aa
C) AA
D) AaBb
E) AABB
102. Omjer fenotipova 1:1 dati će roditelji:
A) AA x aa
B) Aa x aa
C) aa x aa
D) Aa x Aa
E) AA x AA
103. F1 generaciju dobiti ćemo križanjem
roditelja:
A) Aa x Aa
B) Aa x aa
C) AA x aa
D) AaBb x AaBb
E) AaBb x aabb
98. Zametni listići nastaju:
A) iz blastocela
B) trofoblasta
C) blastule
D) blastoderma
E) blastoporusa
104. Ako se geni A i C nalaze na dva
razna mjesta istog kromosoma onda govorimo o:
A) slobodnoj kombinaciji
B) vezanim genima
C) spolno vezanim genima
D) monohibridnom nasljeđivanju
E) intermedijarnom nasljeđivanju
99. Trofoblast se razvija u:
A) embrij
B) fetus
C) placentu
D) blastoderm
E) blastocel
105. U biologiju spada:
A) citologija
B) molekulska biologija
C) taksonomija
D) histologija
E) svi su odgovori točni
169
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
106. Koji od navedenih organela nemaju
membrane?
A) mitohondriji biljnih stanica
B) kloroplasti
C) lizosomi
D) ribosomi
E) Golgijevo tijelo
112. Molekula koja veže najveće količine
energije u stanici sastoji se od:
A) adenina, riboze i fosfata
B) adenozina, riboze i fosfata
C) adenozina, riboze i trifosfata
D) adenina, riboze i trifosfata
E) ništa od navedenog
107. Kada se udvostručuje DNK?
A) u anafazi mitoze
B) u anafazi mejoze
C) u profazi mitoze
D) u profazi mejoze
E) u interfazi
113. Ovulacija je:
A) formiranje žutog tijela
B) formiranje bijelog tijela
C) izbacivanje jajašca iz Graafovog mjehurića
D) putovanje jajne stanice u maternicu
E) spajanje jajašca sa spermijem
108. Kojom se citološkom metodom služimo za proučavanje stanica izvan organizma?
A) autoradiografijom
B) svjetlosnim mikroskopom
C) elektronskim mikroskopom
D) kulturom stanica i tkiva
E) svi su odgovori točni
114. Hormon testosteron:
A) je gonadotropni hormon
B) luče intersticijske stanice
C) luče stanice adenohipofize
D) ne luči se u pubertetu
E) luči se tek u doba spolne zrelosti
109. U sastav adenina ne ulazi:
A) vodik
B) dušik
C) sumpor
D) ugljik
E) kisik
110. Vezanjem jedne molekule glukoze i
jedne molekule fruktoze nastaje:
A) laktoza
B) galaktoza
C) saharoza
D) fruktoza
E) celuloza
111. Koji su parovi komplementarnih baza
u RNK?
A) adenin-timin
B) citozin-uracil
C) gvanin-citozin
D) citozin-timin
E) adenin-gvanin
170
115. Mejoza je dioba:
A) jajnih stanica
B) spermija
C) slična mitozi
D) spermatogeneze i oogeneze
E) poznata samo u sisavaca
116. Mezoderm u žaba nastaje kretanjem
stanica:
A) u unutrašnjost blastule
B) u arhenteron
C) po površini gastrule
D) ektoderma
E) endoderma
117. Fenotip je genetički izraz koji označuje:
A) oblik i boju organizma
B) strukturu i funkciju organizma
C) "miješanje" očevih i majčinih gena
D) rezultat uzajamnog djelovanja okoliša i
genotipa
E) kakav je genotip
_________________________________________________________________________ Pitanja
118. Križanjem graška duge i kratke stabljike dobijeno je i potomstvo duge i kratke stabljike. U kojem omjeru ih treba očekivati od ukupno 120?
A) 60 dugih i 60 kratkih
B) 80 dugih i 40 kratkih
C) 90 dugih i 30 kratkih
D) 70 dugih i 50 kratkih
E) 100 dugih i 20 kratkih
119. Koji od navedenih genotipova može
biti potomak roditelja AABB x aabb?
A) AaBB
B) aaBB
C) aabb
D) AaBb
E) AAbb
120. Omjeri fenotipova u F2 generaciji
intermedijarnog križanja su:
A) 9:3:3:1
B) 3:1
C) 1:2:1
D) 1:1
E) 1:1:1:1
121. Mutacije gena su uvijek:
A) spontane mutacije
B) inducirane mutacije
C) nasljedne promjene gena
D) dominantne
E) na istom kromosomu
122. Znanost koja se bavi odnosima u biocenozi i odnosima biocenoze i okoliša zove se:
A) ekologija
B) biocenologija
C) biogeografija
D) biogeokemija
E) fitocenologija
123. Geološko razdoblje karbon ili ugljeno
doba značajno je po razvoju:
A) gljiva
B) alga
C) papratnjača
D) golosjemenjača
E) kritosjemenjača
124. Za endoplazmatsku mrežicu vezani
su:
A) mitohondriji
B) kloroplasti
C) centrioli
D) ribosomi
E) lizosomi
125. Konačni proizvod fotosinteze je:
A) CO2
B) H2O
C) NADP-H2
D) C6H12O6
E) O2
126. U kemijskom sastavu gvanina nema:
A) kisika
B) natrija
C) ugljika
D) vodika
E) dušika
127. Naziv ATP je kratica za molekulu
sljedećeg sastava:
A) adenin, riboza i fosfat
B) adenozin, riboza i trifosfat
C) adenozin i trifosfat
D) adenozin i fosfat
E) ništa od navedenog
128. Prijelaz tvari između dviju otopina
različitih koncentracija
odvojenih opnom zove se:
A) osmoza
B) difuzija
C) dijaliza
D) aktivan prijelaz
E) svi su odgovori točni
129. U sastav kože ne ulaze stanice:
A) žlijezda znojnica
171
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
B) žlijezda lojnica
C) dlake
D) masnog tkiva
E) hrskavice
130. Što je karakteristično za oogenezu?
A) dvije redukcijske diobe
B) jedna mejotička dioba
C) nema mitoze
D) tri diploidne polocite
E) jedna haploidna jajna stanica
131. Što od navedenog ne odgovora prvoj
mejotičkoj diobi?
A) konjugacija kromosoma
B) spiralizacija kromosoma
C) odvajanje homolognih kromosoma
D) odvajanje kromatida
E) odvajanje centriola
132. Arhenteron je šupljina:
A) koja odgovara blastocelu
B) koja odgovara blastoporusu
C) pracrijeva
D) obavijena mezodermom
E) obavijena ektodermom
133. Od kojeg se zametnog listića razvije
živčano tkivo?
A) od mezoderma
B) od ektoderma
C) od bilo kojeg zametnog listića
D) od endoderma
E) svi su odgovori točni
134. Za vrijeme gastrulacije posebnom
aktivnošću endodermalnih stanica nastaje:
A) mezoderm u sisavaca
B) trofoblast u sisavaca
C) mezoderm u ježinaca
D) sekundarna tjelesna šupljina
E) ništa od navedenog
135. Adenohipofiza luči velike količine
prolaktina:
172
A) u trudnoći
B) neposredno prije poroda
C) neposredno nakon poroda
D) za vrijeme ovulacije
E) za vrijeme oplodnje
136. Nasljeđivanje:
A) je prenošenje osobina na potomstvo
B) vrši se preko jajeta
C) vrši se preko spermija
D) je spajanje gameta
E) nijedan odgovor nije točan
137. Koje križanje ima kao rezultat uniformnost potomstva:
A) test križanje
B) monohibridno
C) dihibridno
D) križanje roditeljske (P) generacije
E) križanje filijalne F1 generacije
138. Genotip jednog roditelja je AaBb.
Koji je genotip drugog roditelja ako je
omjer potomstva 1/4 : 1/4 : 1/4 : 1/4?
A) aaBB
B) AAbb
C) AaBB
D) AABB
E) aabb
139. Kakve cvjetove ima zijevalica u F1
generaciji:
A) crvene cvjetove
B) bijele cvjetove
C) ružičaste cvjetove
D) ima i crvenih i bijelih cvjetova
E) ima crvenih, bijelih i ružičastih cvjetova
140. Mutacije spolnih stanica se pojavljuju:
A) u muškim spolnim stanicama
B) u ženskim spolnim stanicama
C) u određeno vrijeme
D) u sljedećim generacijama
_________________________________________________________________________ Pitanja
E) zajedno sa somatskim mutacijama
141. Genetičke šifre UAG i UAA
A) ne znače ništa (nonsense code)
B) su degenerirane šifre za leucin
C) su degenerirane šifre za prolin
D) su degenerirane šifre za arginin
E) su degenerirane šifre za serin
142. Mjerilo gustoće svake populacije je:
A) abiotski činilac
B) skup ekoloških činilaca
C) skup bioloških činilaca
D) biomasa
E) ekološka valencija
143. Procesi smjenjivanja biocenoze na
nekom prostoru spadaju u:
A) evoluciju
B) sukcesiju
C) melioraciju
D) fenološku pojavu
E) svi su odgovori točni
144. Koliko milijardi godina su stari prvi
tragovi organizama na zemljinoj kori?
A) 1,5
B) 2
C) 2,5
D) 3
E) 4
145. Pramajmun nazvan prophilopitekus
živio je u:
A) eocenu
B) oligocenu
C) miocenu
D) pliocenu
E) pleistocenu
146. Molekulska biologija proučava:
A) sve molekule u prirodi
B) uzajamno djelovanje makromolekula
C) male molekule stanica
D) velike molekule žive i nežive prirode
E) metabolizam
147. Bjelančevine su izgrađene od:
A) aminokiselina
B) glicina
C) alanina
D) glicil-alanina
E) dipeptida
148. Gvanin je:
A) pirimidin
B) purin
C) nukleozid
D) nukleotid
E) polinukleotid
149. DNK prepoznajemo po prisustvu:
A) riboze i citozina
B) gvanina
C) adenina
D) deoksiriboze i timina
E) deoksiriboze i uracila
150. DNK se sintetizira:
A) udvostručavanjem ishodišne molekule
B) na kalupu RNK
C) od pojedinačnih baza
D) od parova baza
E) od dinukleotida
151. Enzimi su:
A) organske molekule male molekuske
mase
B) anorganske molekule
C) bjelančevine
D) vitamini
E) hormoni
152. Fotosinteza je predočena jednadžbom:
A) CO2 + H2O → C6H12O6 + H2O
B) 6CO2 + 6H2O → C6H12O6 + 6O2 +
6H2O
C) 6CO2 + 12H2O → C6H12O6 + 6O2 +
6H2O
173
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
D) 4H- + 2NADP + 4e- → 2NADP-H2
E) ADP + P + ENERGIJA → ATP
153. Kodon UUU u glasničkoj RNK uvjetuje ugradnju sljedeće aminokiseline u
rastući peptidni lanac:
A) metionina
B) lizina
C) serina
D) fenilalanina
E) valina
154. Gonadotropni hormoni utječu na:
A) hipotalamus
B) adenohipofizu
C) neurohipofizu
D) gonade
E) klimakterij
155. Poznati aksiom "Svaka stanica od
stanice" dao je:
A) R. Virchow
B) J. Purkinje
C) M. J. Schleiden
D) Th. Schwann
E) R. Brown
156. Na proizvodnju mlijeka nakon poroda utječu:
A) estrogeni u ovarija
B) progesteron iz luteinskih stanica
C) prolaktin iz adenohipofize
D) oksitocin iz adenohipofize
E) gonadotropni hormoni
157. Blastula je konačni proizvod:
A) oplodnje
B) organogeneze
C) brazdanja
D) metamorfoze
E) gastrulacije
158. Trudnoća u čovjeka, računajući od
prvog dana poslijednje menstruacije, traje:
174
A) 38 tjedana
B) 40 tjedana
C) 42 tjedna
D) 270 dana
E) 9 mjeseci
159. Omjer fenotipova 9 : 3 : 3 : 1 dat će
roditelji:
A) Aa x Aa
B) AA x aa
C) AABB x aabb
D) AaBb x aabb
E) AaBb x AaBb
160. Križanjem graška duge stabljike (Aa)
s kratkom (aa) dat će omjer
fenotipova:
A) 1 : 1
B) 1 : 1 : 1 : 1
C) 75% : 25%
D) 9 : 3 : 3 : 1
E) 1 : 2 : 1
161. Evolucija proučava:
A) postanak jedinke
B) razvoj jedinke od začeća do rođenja
C) embrionalni razvoj čovjeka
D) postanak vrsta
E) razvoj odnosa žive i nežive prirode
162. Embriologija proučava:
A) razvoj vrste
B) razvoj jedinke od njenog začeća do rođenja
C) samo embrij
D) samo fetus
E) samo gastrulu
163. Disaharid laktoza sastoji se od:
A) glukoze i glukoze
B) glukoze i fruktoze
C) glukoze i galaktoze
D) galaktoze i galaktoze
E) fruktoze i fruktoze
164. Bjelančevine ubrajamo u:
A) male organske molekule
_________________________________________________________________________ Pitanja
B) velike anorganske molekule
C) polinukleotide
D) polisaharide
E) makromolekule
165. U sastav proteina ulazi sljedeći broj
različitih prirodnih aminokiselina:
A) 5
B) 10
C) 15
D) 20
E) 25
166. Što se od navedenog ne nalazi u eukariotskim stanicama?
A) bičevi
B) cilije
C) vaukole
D) nukleoidi
E) stanična stijenka
167. Nukleotidi izgrađuju:
A) šećer
B) lipide
C) polisaharide
D) enzime i proteine
E) nukleinske kiseline
168. Citozin je:
A) pirimidin
B) purin
C) vitamin
D) aminokiselina
E) nukleotid
169. Polinukleotid je sastavljen od mnogo:
A) aminokiselina
B) polipeptida
C) dušičnih baza
D) nukleotida
E) adenozina
170. ATPaza razgrađuje:
A) AMP
B) ADP
C) ATP
D) škrob
E) maltozu
171. Adenozin monofosfat je:
A) purinska baza
B) pirimidinska baza
C) spoj baze i šećera
D) nukleotid
E) energetski vrlo bogat
172. Puno ima NADP iz svjetlosnih reakcija fotosinteze glasi:
A) adenozin difosfat
B) nikotin-adenin difosfat
C) nikotinamid-adenin difosfat
D) nikotinamid-adenin dinukleotid
E) nikotinamid-adenin dinukelotid fosfat
173. Aktivni prijenos kroz membranu:
A) odvija se od više prema nižoj koncentraciji tvari
B) teče "nizbrdo"
C) odvija se uz pomoć prenosilaca i energije
D) uključuje dijalizu i osmozu
E) predstavlja difuziju
174. Stanična jezgra u interfazi:
A) sadrži kromosome
B) ima jednostruku opnu
C) prisutna je u toku čitavog staničnog
ciklusa
D) sadrži jezgrin sok i kromatin
E) prisutna je u svim stanicama čovječjeg
tijela
175. Intersticijske stanice testisa:
A) luče testosteron
B) luče faktore oslobađanja hormona hipofize
C) predstavljaju germinativni epitel
D) luče gonadotropne hormone
E) aktivne su samo u toku puberteta
175
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
176. ICSH (engl. Interstitial Cell Stimulating Hormone) djeluje na:
A) folikule
B) uterus
C) dojku
D) testis
E) intersticijske stanice
177. Embrioblast se razvija u:
A) placentu
B) resice
C) embrij
D) blastoderm
E) blastocel
178. F2 generaciju dobit ćemo križanjem
roditelja:
A) aa X AA
B) aa X aa
C) AA X AA
D) aA X AA
E) aA X aA
179. Križanjem graška duge stabljike
(AA) s kratkom (aa) dati će u potomstvu
omjer:
A) 1 : 1
B) 1 : 1 : 1 : 1
C) 75% : 25%
D) 9 : 3 : 3 : 1
E) 100% dugih
E) u virusima
182. Bakterijskom nukleoidu u eukariota
po funkciji odgovara:
A) nuklein
B) nukleolus
C) nukleotid
D) kromosom
E) nukleozid
183. Anafaza I je značajna po:
A) razdvajanju centriola
B) udvostručavanju pričvrsnica
C) razdvajanju kromatida
D) razdvajanju kromosoma
E) konjugaciji kromosoma
184. Haploidan broj kromosoma, koji se
sastoje od dviju kromatida, nalazimo u:
A) profazi I
B) metafazi I
C) anafazi I
D) telofazi I
E) telofazi II
185. Žuto tijelo izlučuje:
A) LH
B) LTH
C) FSH
D) ICSH
E) progesteron
180. Intermedijarno nasljeđivanje pokazuje u F2 generaciji:
A) jednu klasu fenotipova
B) dvije klase fenotipova
C) tri klase fenotipova
D) proporciju 3 : 1
E) proporciju 1 : 1
186. Genetička šifra koja daje uputu za
sintezu polipeptida koji se sastoji isključivo od fenilalanina je sljedeća:
A) GUA
B) CUC
C) AUC
D) AUA
E) UUU
181. Golgijevo tijelo se nalazi:
A) samo u životinjskim stanicam
B) samo u biljnim stanicama
C) u stanicama eukariota
D) u bakterijama
187. Kako će se prepisati genetska poruka
koja na molekuli DNK ima sljedeći redoslijed baza TAGGCCA?
A) TUGGCCU
B) AUGGCCU
176
_________________________________________________________________________ Pitanja
C) TUGGCCU
D) AUCCGGU
E) TAGGCCT
188. Koji produkt sinteze očekujemo od
redoslijeda nukleotida na lancu DNK:
CGTATGCGTACGCAAGCACCA?
A) monopeptid
B) dipeptid
C) tripeptid
D) polipeptid
E) ništa od navedenog
189. U aktiviranoj zigoti najprije se javljaju:
A) nove stanice
B) mejotičke diobe
C) mitotičke diobe
D) blastomere
E) sve su tvrdnje točne
190. Koja je od navedenih zigota po fenotipu različita od svih ostalih?
A) AaBB
B) AABb
C) AABB
D) AAbb
E) AaBb
191. Koliko ima različitih fenotipova u F2
generaciji dihibridnog križanja:
A) 16
B) 9
C) 8
D) 4
E) 2
192. Koji od navedenih roditelja mogu dati potomstvo koje za jedno svojstvo pokazuje omjer 3 : 1:
A) aabb x AABB
B) AABb x aaBB
C) aaBb x aaBb
D) AaBb x aabb
E) aabb x aaBb
193. Geni A i b nalaze se na različitim
kromosomima pa zato govorimo o:
A) intermedijarnom nasljeđivanju
B) monohibridnom nasljeđivanju
C) slobodnoj kombinaciji
D) vezanim genima
E) spolno vezanim genima
194. Omjer genotipova u F2 generaciji intermedijarnog križanja je sljedeći:
A) 1 : 1
B) 3 : 1
C) 1 : 1 : 1 : 1
D) jednak je omjeru fenotipova
E) ništa od navedenog
195. Koji od navedenih primjera odgovara
gameti zadanog roditelja AaBb:
A) aa
B) bb
C) Aa
D) Bb
E) niti jedan odgovor nije točan
196. Međusobnim križanjem roditelja istih
genotipova CcDd dobiva se potomstvo u
sljedećem omjeru:
A) 1 : 1
B) 1 : 1 : 1 : 1
C) 1 : 2 : 1
D) 9 : 3 : 3 : 1
E) 3 : 1
197. Omjer genotipova i fenotipova 1 : 1
dobiva se križanjem roditelja:
A) BB x bb
B) Bb x Bb
C) Bb x bb
D) Bb x BB
E) bb x bb
198. Vrste kojima je areal rasprostranjenosti u prošlosti bio mnogo širi, a sada su
ograničene na uže područje zovu se:
A) biomi
177
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
B) populacije
C) relikti
D) endemi
E) svi su odgovori točni
199. Biologija je znanost o:
A) biljkama
B) životinjama
C) čovjeku
D) životu
E) jednostaničnim organizmima
200. Eukariotska stanica:
A) nema jezgru
B) ima jezgru
C) otkrivena je elektronskim mikroskopom
D) velika je 1 mikrometar
E) je stanica bakterije
C) bakterijske stanice
D) ljudske stanice
E) eukariotske stanice
205. Jezgru nalazimo u:
A) virusa
B) bakterija
C) prokariota
D) eukariota
E) eritrocitima čovjeka
206. Biljna stanica, za razliku od životinjske ima sposobnost:
A) mitotičkih dioba
B) metabolizma
C) disanja
D) fotosinteze
E) mejotičkih dioba
201. Bakterija je:
A) eukariotska stanica
B) prokariotska stanica
C) stanica s jezgrom
D) životinjska stanica
E) stanica bez DNA
207. Zeleni pigment koji omogućuje fotosintezu nalazi se u:
A) jezgri
B) mitohondriju
C) ribosomu
D) endoplazmatskoj mrežici
E) kloroplastima
202. Ribosomi su zrnca na kojima se odvija sinteza:
A) DNA
B) RNA
C) proteina
D) masti
E) šećera
208. Biljna stanica, za razliku od životinjske ima:
A) ribosome
B) jezgru
C) citoplazmu
D) staničnu stijenku
E) staničnu membranu
203. Kloroplaste nalazimo u:
A) bakterija
B) životinja
C) prokariota
D) biljaka
E) virusa
204. Bakteriofagi predstavljaju viruse koji
napadaju:
A) biljne stanice
B) životinjske stanice
209. Najvažnija anorganska molekula našeg tijela je:
A) šećer
B) voda
C) protein
D) mast
E) DNA
210. Deoksiribonukleinska kiselina sastavljena je od:
A) nukleusa
B) nukleolusa
178
_________________________________________________________________________ Pitanja
C) nukleoida
D) nukleotida
E) riboza
211. DNA ima u svom sastavu šećer:
A) ribozu
B) heksozu
C) saharozu
D) triozu
E) deoksiribozu
212. Adenin je:
A) šećer
B) aminokiselina
C) purin
D) pirimidin
E) hormon
213. Citozin je:
A) polisaharid
B) polipeptid
C) pirimidin
D) purin
E) vitamin
214. DNA izgrađuje:
A) ribosome
B) citoplazmu
C) mitohondrije
D) gene
E) membrane
215. DNA je odgovorna za sintezu:
A) masti
B) ugljikohidrata
C) bjelančevina
D) lipida
E) steroidnih hormona
216. Molekula RNA najčešće je:
A) jednolančani polinukleotid
B) dvolančani polinukleotid
C) jednolančani polisaharid
D) dvolančani polisaharid
E) trolančani polipeptid
217. Pentapeptid je lanac sastavljen od:
A) 3 aminokiseline
B) 5 aminokiselina
C) 7 aminokiselina
D) 3 glukoze
E) 5 nukleotida
218. Genetska šifra sastoji se od:
A) jednog nukleotida
B) dva susjedna nukleotida
C) tri susjedna nukleotida
D) četiri susjedne aminokiseline
E) pet susjednih aminokiselina
219. Brazdanje završava oblikom zametka
koji zovemo:
A) blastula
B) gastrula
C) zigota
D) blastocel
E) blastoderm
220. Gonadotropne hormone luči:
A) cijela hipofiza
B) prednji režanj hipofize
C) stražnji režanj hipofize
D) hipotalamus
E) sjemenik
221. Estrogene i progesteron luče:
A) hipotalamus
B) stražnji režanj hipofize
C) prednji režanj hipofize
D) jajnik
E) sjemenik
222. Anatomija istražuje:
A) mikroskopsku građu živih bića
B) mikroskopsku građu pojedinih organa
C) makroskopsku građu živih bića
D) pojedine sustavne kategorije živih bića
E) međusobne odnose pojedinih organa
223. Ekologija proučava:
179
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
A) uzajamne odnose žive i nežive prirode
B) postanak vrsta u prirodi
C) uzroke sličnosti i razlika među organizmima
D) funkciju pojedinih staničnih dijelova
E) pojedine vrste živih bića
224. Koji je od navedenih elemenata neophodan za život za razliku od ostalih koji
se javljaju samo u tragovima:
A) Cl
B) H
C) Mn
D) Zn
E) J
225. Tirozin i serin spadaju u:
A) aminokiseline
B) purinske baze
C) pirimidinske baze
D) nukleotide
E) ni jedan odgovor nije točan
226. U prevođenju genetičke poruke jedna
je aminokiselina određena:
A) s jednom bazom
B) s tri baze
C) s četiri baze
D) s dvije baze
E) svi odgovori mogu biti točni
227. Koje od navedenih baza nema DNK?
A) citozina
B) uracila
C) timina
D) gvanina
E) adenina
228. Gvanin se veže za:
A) uracil
B) adenin
C) citozin
D) timin
E) bilo koju pirimidinsku bazu
180
229. Koji je od navedenih primjera homozigot samo za 1 par alela:
A) aAbB
B) aaBB
C) AABB
D) aabb
E) aaBb
230. Koje od spomenutih križanja daje potomstvo u omjeru 1 : 1:
A) AaBb x AAbb
B) Aa x aa
C) Aa x Aa
D) AA x aa
E) nijedno
231. Koje od navedenih križanja nije test
križanje?
A) Aa x aa
B) Bb x bb
C) AAbb x aaBB
D) AaBb x aabb
E) Aabb x aaBb
232. Gamete dihibridnog križanja su
sljedeće:
A) Aa
B) Bb
C) AA
D) Ab
E) svi su odgovori točni
233. Koji je omjer fenotipova u potomstvu
koje dobijemo križanjem AaBb x AaBb
ako su geni vezani i među njima nema
krosingovera?
A) 1 : 1
B) 3 : 1
C) 1 : 2 : 1
D) 9 : 3 : 3 : 1
E) 1 : 1 : 1 : 1
234. Koliko kromosoma imaju gamete
vinske mušice?
A) 2
_________________________________________________________________________ Pitanja
B) 4
C) 6
D) 8
E) ni jedan od navedenih
235. Koji od navedenih genotipova spada
u P (parentalnu ili roditeljsku) generaciju?
A) aaBb
B) aabb
C) AaBB
D) AABb
E) Aabb
236. Koliko % muške djece će imati hemofiliju ako je majka prenosilac, a otac
zdrav?
A) 50%
B) 25%
C) 100%
D) 75%
E) Svi će sinovi biti zdravi
237. Što se događa u anafazi I mejotičke
diobe?
A) konjugacija homolognih kromosoma
B) redukcija broja kromosoma
C) odjeljivanje homolognih kromosoma
D) odjeljivanje kromatida svakog kromosoma
E) sve navedeno
238. Virusi nemaju:
A) jezgre
B) ribosome
C) membrane
D) RNK i DNK zajedno
E) svi su odgovori točni
239. Od trofoblasta će se razviti:
A) blastoderm
B) posteljica (placenta)
C) tijelo embrija
D) embrioblast
E) amnion ili alantois
240. Ekologiji danas pripada zadatak da
ispita odnos:
A) biljaka prema životinjama
B) nežive prirode prema biljkama
C) nežive prirode prema životinjama
D) čovjeka prema fizičkim faktorima okoline
E) čovjeka prema ostaloj prirodi
241. Crossing over omogućuje postanak
novih vrsta gameta u:
A) monohibridnih homozigota
B) monohibridnih heterozigota
C) dihibridnih homozigota
D) dihibridnih heterozigota u slobodnoj
kombinaciji
E) dihibridnih heterozigota s vezanim genima
242. Promjenu genske upute zovemo:
A) varijacija
B) mutacija
C) rekombinacija
D) transformacija
E) degenerirana šifra
243. Prvi antibiotik je otkrio:
A) L. Pasteur
B) R. Koch
C) A. Fleming
D) R. Virchow
E) E. Haeckel
244. Homologni kromosomi uključuju u
svojem paru:
A) kromosom 1 i kromosom 21
B) kromosom 2 i kromosom 22
C) kromosom 5 i kromosom 15
D) kromosom 8 i kromosom 18
E) kromosom X i kromosom Y
245. FSH, LH i LTH proizvodi su:
A) ovarija
B) testisa
C) hipofize
181
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
D) hipotalamusa
E) neurohipofize
246. Prolaktin nastaje u:
A) hipotalamusu
B) adenohipofizi
C) neurohipofizi
D) dojci
E) mliječnim mjehurićima
247. Otac koji normalno raspoznaje boje i
majka daltonist imat će:
A) sve kćeri daltoniste
B) svu djecu daltoniste
C) sve sinove daltoniste
D) svu djecu normalnu
E) sve sinove normalne
248. Djed albino (aa, autosomsko recesivno svojstvo) i baka normalne pigmentacije
(AA) imali su kćer normalne pigmentacije.
Ona je u svom braku imala četvoro djece,
među kojima je jedno dijete albino.
Kakvog je genotipa najvjerojatnije bio
otac?
A) AA
B) Aa
C) XY
D) XX
E) XXY
249. Obzirom na sastav svojih spolnih
kromosoma, dvije različite vrste stanica
nalazimo među:
A) jajnim stanicama
B) somatskim stanicama žena
C) somatskim stanicama muškaraca
D) spermatogonijama
E) spermijima
250. Jednak broj ženka i mužjaka u potomstvu drozofile nastaje stoga što vinska
mušica ima:
A) jednaki broj jajnih stanica s X i onih sa
Y kromosomima
182
B) jednaki broj spermija s X i onih sa Y
kromosomima
C) 3 para autosoma i 1 par spolnih kromosoma
D) 6 autosoma i 2 X kromosoma
E) ukupno 8 kromosoma
251. Križanjem genotipa Aabb s aaBb
dobit ćemo u njihovom potomstvu omjer
fenotipova:
A) 1 : 1
B) 3 : 1
C) 9 : 3 : 1
D) 1 : 1 : 1 : 1
E) 1 : 2 : 1
252. Križanje roditelja AaBbCC s reoditeljem AaBbCC dati će u potomstvu sljedeći
omjer fenotipova:
A) 1 : 1
B) 3 : 1
C) 9 : 3 : 3 : 1
D) 1 : 1 : 1 : 1
E) uniformnu generaciju (100%)
253. Križanje roditelja AAbbCC i aaBBcc
dati će potomstvo sa sljedećim genotipom:
A) AABBCC
B) AaBbCc
C) aabbcc
D) 50% AaBbCc i 50% aabbcc
E) 50% AABBCC i 50% AaBbCc
254. Vezani geni moraju se nalaziti na:
A) X kromosomu
B) Y kromosomu
C) prvom kromosomu
D) dvadesetprvom kromosomu
E) istom kromosomu
255. ATP se dobiva spajanjem:
A) adenozina s monofosfatom
B) adenozina s difosfatom
C) AMP + P
_________________________________________________________________________ Pitanja
D) ADP + P
E) adenina s trifosfatom
256. Pomoću adenozin trifosfata u stanicama se obavlja sljedeće:
A) sintetske aktivnosti
B) proizvodnja topline
C) proizvodnja podražaja
D) kretanje
E) svi su odgovori točni
257. Stanicu je prvi opazio:
A) Leeuwenhoek
B) Hooke
C) Schleiden
D) Schwann
E) Buchner
258. Za mitozu je karakteristično:
A) dioba kromosoma
B) reduplikacija DNK
C) redukcijska dioba kromosoma
D) jednak broj kromosoma u novim stanicama
E) dioba centriola
259. Pričvrsnica je posebno mjesto na:
A) centriolu
B) endoplazmatskoj mrežici
C) Golgijevom tijelu
D) kromatinu
E) kromosomu
260. Nukleoidi su:
A) jezgrice
B) jezgre
C) područja s DNK u bakterija
D) spolni kromosomi
E) kariotipovi
261. Blastocel je:
A) otvor blastule
B) otvor gastrule
C) šupljina blastule
D) šupljina gastrule
E) osnova celoma
262. U ježinaca se mezoderm razvija od
stanica:
A) animalnog pola blastule
B) vegetativnog pola blastule
C) gastrule
D) endoderma
E) ektoderma
263. Živčani sustav razvija se od:
A) mezoderma
B) endoderma
C) trbušnog ektoderma
D) bočnog ektoderma
E) leđnog ektoderma
264. Od endoderma nastaju:
A) bubrezi
B) vezivna tkiva
C) spolne žlijezde
D) krvne žile
E) sluznica probavila
265. Test križanje se primjenjuje:
A) da bi se otkrio genotip dominantnog fenotipa
B) da bi se otkrio genotip recesivnog fenotipa
C) samo u monohibridnom križanju
D) samo u dihibridnom križanju
E) u intermedijarnom križanju
266. Koji od navedenih primjera odgovara
test križanju:
A) aa x AA
B) aa x Aa
C) Aa x Aa
D) AaBb x AaBb
E) aaBB x AAbb
267. U monohibridnom križanju s dominacijom omjer fenotipova u F2 generaciji
je sljedeći:
A) 1 : 2 : 1
183
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
B) 3 : 1
C) 1 : 1
D) 1 : 1 : 1 : 1
E) 9 : 3 : 3 : 1
268. Koliko različitih gameta može dati
genotip AaBb ?
A) 1
B) 2
C) 3
D) 4
E) 8
269. Kojoj aminokiselini odgovara slijed
baza UUU u g-RNK:
A) glicinu
B) lizinu
C) valinu
D) argininu
E) fenilalaninu
270. Fiziologija proučava:
A) čovjeka
B) funkcije pojedinih organa
C) životinje
D) biljke
E) biljna i životinjska tkiva
271. Nauka o evoluciji proučava:
A) uzajamne odnose živih bića
B) postanak vrsta u prirodi
C) pojedine vrste životinja
D) pojedine vrste biljaka
E) funkciju pojednih organa
272. Autoradiografija:
A) pomaže kod proučavanja staničnog
metabolizma
B) zasniva se na primjeni nestabilnih radioaktivnih izotopa
C) pomaže kod praćenja sinteze molekula
D) pomaže kod praćenja raspada molekula
u stanici
E) svi su odgovori točni
184
273. Adenin i uracil spadaju u:
A) peptide
B) aminokiseline
C) dušikove baze
D) nukleinske kiseline
E) nukleotide
274. Za Golgijevo tijelo nije točno:
A) da spada u stanične organele
B) da se sastoji od kanalića
C) da ima ribosome
D) da se nalazi u žlijezdanim stanicama
E) da se nalazi u biljnim stanicama
275. Za ribosome je značajno:
A) da su obavijeni membranom
B) da su uvijek vezani za membrane endoplazmatske mrežice
C) da se nalaze u svim tipovima stanica
D) da u svome sastavu nemaju bjelančevina
E) da u svome sastavu nemaju enzima
276. Koje od navedenih baza nema u
RNK?
A) gvanina
B) adenina
C) uracila
D) timina
E) citozina
277. Kemijski sastojci stanične membrane
su:
A) RNK
B) DNK
C) svi tipovi nukleinskih kiselina
D) lipidi
E) sve navedeno
278. Koji je od spomenutih primjera recesivan za jedan par alela ?
A) Aabb
B) aaBB
C) aaBb
D) AAbb
E) svi primjeri
_________________________________________________________________________ Pitanja
279. Koje od navedenih križanja nije test
križanje ?
A) AaBb x aabb
B) AaBB x AAbb
C) Aabb x aaBb
D) Aa x aa
E) Bb x bb
280. Vezani geni se nalaze:
A) na različitim kromosomima a određuju
ista svojstva
B) na istom kromosomu a određuju ista
svojstva
C) na istom kromosomu a određuju različita svojstva
D) na istom kromosomu bez obzira na
svojstva koja određuju
E) jedino na kromosomima vinske mušice
281. Gamete dihibridnog križanja su sljedeće:
A) Ab
B) AA
C) Bb
D) Aa
E) svi su odgovori točni
284. Koji je diploidan broj kromosoma u
drozofile:
A) 4
B) 6
C) 8
D) 10
E) 12
285. Ako u dihibridnom test križanju ne
dobijemo cijepanje alela u potomstvu nego
su svi potomci jednaki, to zanči da je
dominantni fenotip roditelja morao biti
sljedećeg genotipa:
A) AaBB
B) AABB
C) aaBb
D) AABb
E) Aabb
286. Genotipovi F2 (druge sinovske) generacije mogu biti:
A) AaBB
B) aaBb
C) AaBb
D) Aabb
E) svi navedeni
282. Koji omjer genotipova dobijemo u
potomstvu ako križamo AABB x Aabb uz
pretpostavku da se radi o vezanim genima?
A) isti kao i omjer fenotipova
B) svi su genotipski jednaki
C) isti kao da geni nisu vezani
D) 3 : 1
E) 1 : 1 : 1 : 1
287. Aleli su geni:
A) koji kontroliraju jedan drugog
B) koji mogu biti u odnosu dominacije i
recesivnosti
C) u parovima za svako svojstvo
D) na paru homolognih kromosoma
E) svi su odgovori točni
283. Ako je majka prenosilac hemofilije a
otac hemofiličar, koja je vjerojatnost da
njihova djeca dobiju hemofiliju ?
A) 25% ženske djece
B) 50% muške i 50% ženske djece
C) 100% ženske djece
D) 100% muške djece
E) nijedan odgovor nije točan
288. Virusi imaju:
A) staničnu membranu
B) staničnu stijenku
C) ribosome
D) RNK i DNK
E) sve gore navedeno
185
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
289. Čovjek kao i sva druga živa bića
pokazuje sljedeće značajke:
A) staničnu građu
B) individualnost
C) metabolizam
D) razmnožavanje
E) sve nabrojene
295. Ribonukelinsku kiselinu prepoznajemo po prisustvu:
A) citozina
B) gvanina
C) adenina
D) pentoze
E) uracila
290. Golgijevo tijelo nalazimo u:
A) mitohondrijima
B) citoplazmi
C) ribosomima
D) jezgri
E) jezgrici
296. Sintezu proteina prema genetskoj
uputi zapisanoj u glasničkoj RNK
zovemo:
A) prepisivanje
B) udvostručavanje
C) mutiranje
D) čitanje
E) prevođenje
291. Križanac ili hibrid prikazan je sljedećim genotipom:
A) AABBCC
B) aabbcc
C) AAbbCC
D) aaBBcc
E) AABbCC
292. Tripansoma spada u:
A) zelene alge
B) zelene bičaše
C) korijenonošce
D) truskovce
E) praživotinje
293. Izrazito polarna molekula našeg tijela
je:
A) kolesterol
B) mast
C) steroidni hormon
D) estrogen
E) voda
294. Struktura i funkcija svake ljudske
stanice ovisi prvenstveno o njenim:
A) lipidima
B) ugljikohidratima
C) nukleinskim kiselinama
D) proteinima
E) RNK
186
297. Novi oblici gena, aleli, nastaju:
A) prevođenjem genske upute
B) prepisivanjem genske upute
C) udvostručavanjem
D) mutiranjem
E) čitanjem
298. Omjer od 3/4 graška duge stabljike
prema 1/4 biljaka kratke stabljike dobivamo križanjem:
A) dviju biljaka kratke stabljike
B) dviju biljaka dugih stabljika (homozigotnih)
C) dviju biljaka dugih stabljika (heterozigotnih)
D) kratkih s dugim biljkama (homozigotnih)
E) kratkih s dugim biljkama (heterozigotnih)
299. Četiri različite vrste gameta dati će
jedinka genotipa:
A) Aa
B) AA
C) AAbb
D) AaBb
E) AaBbCc
_________________________________________________________________________ Pitanja
300. Dvije različite vrste gameta dati će
jedinka genotipa:
A) AA
B) aa
C) AaBB
D) AaBb
E) AaBbCc
305. Što se od navedenog nalazi i u bakterija i u modrozelenih algi ?
A) ribosomi
B) kloroplasti
C) mitohondriji
D) lizosomi
E) ništa od navedenog
301. Ljudski kromosomi 1,2 i 3 čine u kariotipu skupinu:
A) A
B) B
C) C
D) D
E) E
306. Atavizmima se najintenzivnije bavi:
A) genetika
B) pedijatrija
C) kirurgija
D) citologija
E) evolucija
302. Fiziološka otopina sadrži 0.9% NaCl
i eritrociti čovjeka u njoj ostaju neoštećeni. Fiziološka je otopina dakle prema eritrocitima:
A) monotonična
B) izotonična
C) hipertonična
D) hipodonična
E) atonična
303. Broj jedinki neke vrste ne određenom
prostoru predstavlja njenu:
A) biomasu
B) populaciju
C) gensku snagu
D) konkurenciju
E) simbiozu
304. Humana genetika raspoređuje gene
čovjeka u genetičke karte. Pojam genetič
ka karta potječe iz znanstvenog rada:
A) G. Mendela
B) T. Morgana
C) F. Cricka
D) J. Watsona
E) A. Hersheya
307. Ostatak repića u novorođenčeta predstavlja:
A) relikt
B) mutaciju
C) rudiment
D) endem
E) edem
308. Kodoni predstavljaju trojke nukleotida u:
A) DNK
B) virusnoj RNK
C) ribosomskoj RNK
D) transportnoj RNK
E) glasničkoj RNK
309. Poliuridilnu kiselinu predočuje:
A) uridin-uridin
B) AAA AAA
C) UUA UUA
D) AUG AUG
E) poliU
310. Polifenilalanin nastavit će u toku sinteze bjelančevine na kalupu sljedeće ribonukleinske kiseline:
A) AAA
B) UUU AAA
187
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
C) TTT UUU AAA
D) UUU UUU UUU UUU
E) AAA AAA AAA AAA AAA
C) dušikove baze
D) peptide
E) aminokiseline
311. Genetska uputa u molekule DNK za
ugradnju aminokiseline fenilalanin
u peptidni lanac glasi:
A) UUU
B) TTT
C) AAA
D) CCC
E) GGG
317. Pirimidinske baze su:
A) dušične baze
B) citozin
C) timin
D) uracil
E) svi su odgovori točni
312. Histologija je nauka o:
A) biljkama
B) životinjama
C) funkciji pojedinih organa
D) biljnim i životinjskim tkivima
E) međusobnom djelovanju tkiva i organa
313. Ekologija je nauka o:
A) pojedinim vrstama životinja
B) pojedinim vrstama biljaka
C) pojedinim vrstama živih bića
D) međusobnim odnosima živih bića i njihove okoline
E) postanku vrsta u prirodi
314. Hipoglikemija je:
A) nedostatak minerala u organizmu
B) pomanjkanje tekućine u organizmu
C) smanjena razina glukoze u krvi
D) nedostatak vitamina C
E) nedostatak vitamina D
315. Steroidi su:
A) posebna skupina lipida
B) spolni hormoni
C) hormoni kore nadbubrežne žlijezde
D) neki vitamini
E) svi su odgovori točni
316. Glicin i alanin spadaju u:
A) nukleinske kiseline
B) nukleotide
188
318. Koji je od spomenutih primjera dominantan fenotip ?
A) Aa
B) AA
C) AaBb
D) AABb
E) svi navedeni primjeri
319. Koje od navedenih križanja nije test
križanje ?
A) AaBb x aabb
B) Aabb x aaBb
C) Aa x aa
D) AA x Aa
E) Bb x bb
320. Vezanim genima nazivamo gene koji
se nalaze:
A) na istom kromosomu a određuju različita svojstva
B) na istom kromosomu a određuju ista
svojstva
C) na istom kromosomu bez obzira na
svojstva koja određuju
D) na različitim kromosomima a određuju
ista svojstva
E) nijedan odgovor nije točan
321. Koji od navedenih primjera nije recesivan samo za jedan par alela ?
A) aaBb
B) AAbb
C) aaBB
D) Aabb
_________________________________________________________________________ Pitanja
E) aabb
322. Koji od navedenih omjera odgovara
rezultatu test križanja ?
A) 9 : 3 : 3 : 1
B) 1 : 1 : 1 : 1
C) 3 : 1
D) 1 : 2 : 1
E) niti jedan
323. Ako križamo AaBb x aabb a geni su
vezani i nema krosingovera, koji omjer
dobivamo kod potomstva?
A) 1 : 1
B) 1 : 1 : 1 : 1
C) 9 : 3 : 3 : 1
D) 3 : 1
E) 1 : 2 : 1
324. Koje nasljeđivanje nazivamo spolno
vezanim?
A) koje je vezano za jedan spol
B) nasljeđivanje gena na X kromosomu
C) nasljeđivanje gena na Y kromosomu
D) nasljeđivanje gena na spolnim kromosomima
E) svi su odgovori točni
325. Ako je majka slijepa za boje a otac
nije, koliko je njihove djece slijepo za boje?
A) sva muška djeca
B) sva ženska djeca
C) 50% muške djece
D) 50% ženske djece
E) nijedan odgovor nije točan
326. Koji je haploidan broj kromosoma u
vinske mušice?
A) 1
B) 2
C) 3
D) 4
E) 5
A) klorofil
B) kloroplaste
C) nukleoid
D) jednostavnu steljku
E) posebnu boju
328. Koji od navedenih genotipova može
biti iz P (parentalne ili roditeljske) generacije?
A) Aabb
B) AABb
C) AAbb
D) aaBb
E) AaBB
329. Cijepanje osobina se javlja:
A) u parentalnoj generaciji
B) u F1 generaciji
C) u F2 generaciji
D) samo u test križanju
E) ništa od navedenog
330. Za I mejotičku diobu nije točno da
dolazi do:
A) odvajanja homolognih kromosoma
B) odvajanja kromatida svakog homologa
C) konjugacije homolognih kromosoma
D) spiralizacije kromosoma
E) nestajanja jezgrine ovojnice
331. Bakteriofagi nemaju:
A) DNK
B) proteinsku ovojnicu
C) “glavice”
D) “repa”
E) membrane
332. Što je embrioblast:
A) svaka skupina embrinalnih stanica
B) skupina embrionalnih stanica u sisavaca nakon brazdanja
C) isto što i trofoblast
D) odgovara zametnim listićima
E) sudjeluje u formiranju posteljice
327. Nije točno da modrozelene alge imaju:
189
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
333. Najtočniji odgovor za ATP je sljedeći:
A) adenin i trifosfat
B) adenozin i monofosfat
C) adenozin i difosfat
D) AMP+P
E) adenin, riboza i trifosfat
334. Za oksidaciju i redukciju molekula je
značajno:
A) oksidacijom se gube elektroni
B) oksidacijom se prihvaćaju elektroni
C) redukcijom se gube elektroni
D) ishodište su im anoganski spojevi
E) niti jedan odgovor nije točan
335. Fagocitoza spada u:
A) enzimske reakcije
B) endocitozu
C) električni potencijal stanične membrane
D) aktivni prijenos iona
E) pasivni prijenos
336. DNK se nalazi u:
A) kromosomima
B) kloroplastima
C) mitohondrijima
D) bakterijama
E) svi su odgovori točni
337. Jezgrica nema:
A) bjelančevina
B) rRNK
C) DNK
D) ribosomskih podjedinica
E) ovojnice (membrane)
338. Kromosomi se nalaze u središtu stanice u:
A) profazi
B) metafazi
C) anafazi
D) telofazi
E) mejozi
190
339. Neuron je:
A) neurit
B) akson
C) dendrit
D) živčana stanica
E) živac
340. U koži se nalaze:
A) opipna tjelešca
B) živčani ogranci
C) žlijezde lojnice
D) masne stanice
E) svi su odgovori točni
341. Blastoderm je sloj stanica koji okružuje:
A) embrioblast
B) trofoblast
C) blastocel
D) celom
E) pracrijevo
342. Blastoporus je:
A) otvor na embrioblastu
B) otvor na trofoblastu
C) otvor na gastruli žabe
D) šupljina blastule
E) šupljina gastrule
343. Od mezoderma se razvijaju:
A) sluznica probavila
B) jetra
C) gušterača
D) mišići
E) pluća
344. Bakterije imaju:
A) jezgru
B) jezgricu
C) nukleoide
D) plastide
E) endoplazmatsku mrežicu
_________________________________________________________________________ Pitanja
345. Koji od spomenutih organizama spadaju u prokarite:
A) jednostanične alge
B) neke gljive
C) praživotinje
D) virusi
E) modrozelene alge
351. Slijed baza UUU odgovara sljedećoj
aminokiselini:
A) tirozinu
B) serinu
C) fenilalaninu
D) asparginu
E) metioninu
346. Koja od spomenutih zigota nije homozigota?
A) aaBB
B) AAbb
C) aabb
D) AABB
E) AaBb
352. Kodon na gRNK je CUG-AUC. Koji
je odgovarajući antikodon na tRNK?
A) GAC-UAG
B) GTC-TAG
C) CAC-UAC
D) GAG-TAC
E) GUC-UAC
347. Drugi Mendelov zakon nasljeđivanja
je primjenjen u:
A) svakom križanju
B) intermedijarnom križanju
C) monohibridnom križanju
D) slobodnoj i nezavisnoj kombinaciji
E) križanju s vezanim genima
353. Lizosomi:
A) obavijeni su dvostrukom opnom
B) nemaju membrane
C) sadrže enzime
D) sadrže mitohondrije
E) niti jedan odgovor nije točan
348. Test križanje je sljedeće:
A) aaBb x Aabb
B) aaBB x AAbb
C) AaBb x AaBb
D) aabb x AABB
E) AaBb x AABB
349. Koja gameta pripada genotipu AaBb?
A) A
B) a
C) B
D) b
E) Ab
350. Morgan je nazvao crossing-overom:
A) razmjenu dijelova kromosoma i gena
B) razdvajanje homolognih kromosoma
C) razdvajanje kromatida pojedinih kromosoma
D) pojavu kod nevezanih gena
E) niti jedan odgovor nije točan
354. Mitohondriji su organele:
A) samo životinjskih stanica
B) samo biljnih stanica
C) važne za sintezu proteina
D) važne za sintezu nukleinskih kiselina
E) važne kao energetske centrale
355. Za jezgricu je značajno:
A) nije obavijena opnom
B) ima RNK
C) ima DNK
D) sintetizira rRNK
E) svi su odgovori točni
356. Kromatin se nalazi u:
A) profazi
B) metafazi
C) anafazi
D) interfazi
E) telofazi
357. u anafazi I mejoze:
A) nastaju 2 nove jezgre
191
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
B) nastaje haploidan broj kromosoma
C) odvajaju se homologni kromosomi
D) odvajaju se kromatide
E) kromosomi se ne vide
358. Spermatogeneza i oogeneza odgovaraju:
A) diobi citoplazme
B) mejotičkoj diobi
C) mitotičkoj diobi
D) diobi kromosoma
E) niti jedan odgovor nije točan
359. Haploidan broj kromosoma, svaki sa
svoje dvije kromatide, nalazimo u:
A) telofazi I
B) interfazi
C) profazi
D) metafazi I
E) telofazi II
360. Nije točno da od ektoderma nastaju:
A) koža
B) osjetila
C) živčani sustav
D) epitel
E) hrskavica
361. Koji od navedenih roditeljskih parova
daje potomstvo u omjeru fenotipova 3:1 za
jedno od spomenutih svojstava:
A) AaBb x AAbb
B) AaBb x aaBB
C) AaBb x aabb
D) AABB x aabb
E) AaBB x Aabb
362. Geni A i b nalaze se na različitim
mjestima istog kromosoma pa govorimo o:
A) monohibridnom nasljeđivanju
B) intermedijarnom nasljeđivanju
C) slobodnoj kombinaciji
D) vezanim genima
E) spolno vezanom nasljeđivanju
192
363. Omjer genotipova i fenotipova 1:1
dobijamo križanjem roditelja:
A) Bb x bb
B) Bb x Bb
C) Bb x BB
D) BB x bb
E) bb x bb
364. Nukleoid je:
A) spolni kromatin
B) jezgra biljnih stanica
C) DNK u jednostaničnim organizmima
D) organela u citoplazmi
E) DNK u bakterija
365. Tilakoide i grana pripadaju:
A) vakuolama biljnih stanica
B) mitohondrijima
C) kloroplastima
D) kromosomima
E) centrosomima
366. U biologiju spada:
A) fiziologija
B) taksonomija
C) paleontologija
D) zoologija
E) svi su odgovori točni
367. Prijelaz vode kroz membranu zove
se:
A) difuzija
B) osmoza
C) dijaliza
D) aktivan prijelaz
E) nijedan odgovor nije točan
368. Žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem
su:
A) hipofiza
B) štitnjača
C) nusštitne žlijezde
D) nadbubrežne žlijezde
E) svi su odgovori točni
_________________________________________________________________________ Pitanja
369. U profazi I mejotičke diobe odvija se:
A) smještaj kromosoma u sredini stanice
B) konjugacija kromosoma
C) odvajanje homolognih kromosoma
D) odvajanje kromatida
E) isto kao u mitozi
375. Rezultat križanja je omjer fenotipova
9:3:3:1. Koji su genotipovi roditelja?
A) aabB x AABb
B) AABB x aabb
C) AaBb x AaBb
D) AaBB x AABb
E) AaBb x aabb
370. Blastoderm je sloj embrionalnih stanica koji se nalazi:
A) oko blastoporusa
B) oko blastocela
C) na vegetativnom polu blastule
D) oko trofoblasta
E) oko embrioblasta
376. Nasljeđivanje vezano za spol prenosi
se:
A) izravno s oca na sina
B) izravno s oca na kći
C) s majke samo na sina
D) s majke samo na kći
E) na potomstvo jednako s oca i majke
371. Blastoporus je otvor koji vodi u:
A) arhenteron
B) blastocel
C) sekundarnu tjelesnu šupljinu
D) amnionsku tekućinu
E) blastocistu
377. Na polovima diobenog vretena nalaze
se:
A) ribosomi
B) lizosomi
C) centrosomi
D) Golgijeva tijela
E) nukleoidi
372. Ektoderm nastaje:
A) u unutrašnjosti gastrule
B) na površini gastrule
C) na animalnom polu gastrule
D) oko blastocela
E) oko arhenterona
373. Trofoblast je sloj stanica koji:
A) okružuje zigotu
B) okružuje gastrulu
C) okružuje embrioblast
D) se razvija u amnion
E) se razvija u alantois
374. Životinjski virusi imaju od genetskog
materijala:
A) samo DNK
B) RNK ili DNK
C) samo RNK
D) proteine
E) polisaharide
378. Hrapavi endoplazmatski retikulum
najviše je razvijen u stanicama:
A) embrionalnim
B) tumora
C) koje sintetiziraju mnogo bjelančevina
D) živčanim
E) koje sintetiziraju mnogo ugljikohidrata
379. Nakupine hidrolitičkih enzima nalaze
se u:
A) jezgri
B) jezgrici
C) kromatinu
D) lizosomima
E) ribosomima
380. Razgradnja glukoze do alkohola i
CO2 zove se:
A) glikoliza
B) fosforilacija
C) redukcija CO2
193
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
D) fermentacija ili vrenje
E) Krebsov ciklus
D) ekološke valencije
E) vegetativne promjene
381. Oksidacijski proces:
A) u kojem neka molekula prima elektrone
B) u kojem neka molekula gubi elektrone
C) uzajamnog primanja i gubitka elektrona
D) koji se događa samo za vrijeme svjetlosnih reakcija fotosinteze
E) koji se događa samo u mitohondrijima
387. Prostor na kojemu je raspoređena
neka vrsta organizama je:
A) biom
B) relikt
C) areal
D) vegetacija
E) endem
382. Do oplodnje jajne stanice sisavaca
dolazi u:
A) vagini
B) maternici
C) jajovodu
D) trbušnoj šupljini
E) jajniku
388. Na prvom mjestu hranidbenog lanca
u biocenozi su:
A) saprofagi
B) fitofagi
C) zoofagi
D) heterofagi
E) autotrofi
383. Zigota je:
A) jajna prastanica
B) spermijska prastanica
C) neoplođeno jaje
D) oplođeno jaje
E) partenogenetski aktivirano jaje
389. Primarna organska produkcija je proizvodnja:
A) autotrofnih biljaka
B) heterotrofnih biljaka
C) heterotrofnih životinja
D) heterotrofnih bakterija
E) dušikovih bakterija
384. U tundri se uglavnom nalaze:
A) crnogorično drveće
B) listopladno drveće
C) travnjaci
D) papratnjače
E) mahovine i lišajevi
385. Važni razlagači u ekosistemima su:
A) mesojedi
B) stonoge i kukci
C) zelene biljke
D) biljojedi
E) heterotrofne bakterije
386. Periodičke sezonske promjene organizama zovu se:
A) sukcesije
B) fenološke pojave
C) biotičke pojave
194
390. Vrsta ograničena na uže područje je:
A) relikt
B) endem
C) plankton
D) nekton
E) rudiment
391. Koji je ekosustav najproduktivniji u
proizvodnji organskog ugljika?
A) stepa
B) obrađena površina
C) šuma
D) jezero s tvrdom vodom
E) jezero s mekom vodom
392. Najstariji ostaci prvih hominida pripadaju:
A) australopitekusu
B) ramapitekusu
C) neandertalcu
_________________________________________________________________________ Pitanja
D) javanskom pračovjeku
E) krapinskom pračovjeku
393. Biološki indikatori zagađenja okoliša
su:
A) virusi i bakterije
B) bakterije i modrozelene alge
C) bičaši i zelene alge
D) gljive i mahovine
E) lišajevi i borovi
394. Zelene biljke u morskoj vodi dopiru
prosječno do dubine:
A) 100 m
B) 200 m
C) 300 m
D) 400 m
E) 450 m
395. Bakteriofagi pripadaju:
A) biljnim virusima
B) primitivnim jednostaničnim biljkama
C) primitivnim jednostaničnim životinjama
D) pneumokokima
E) ni jednoj navedenoj skupini
396. Escherichia coli:
A) koristi se u genetskom inženjerstvu
B) može proizvoditi inzulin
C) je crijevna bakterija
D) može se naći u mokraći
E) svi su odgovori točni
397. Fenotip je genetički izraz koji označuje:
A) oblik i boju organizma
B) strukturu i funkciju organizma
C) “miješanje” očevih i majčinih gena
D) rezultat uzajamnog djelovanja okoliša i
genotipa
E) kakav je genotip
398. Mutacije gena su uvijek:
A) spontane mutacije
B) inducirane mutacije
C) nasljedne promjene gena
D) dominantne
E) na istom kromosomu
399. U sastav kože ne ulaze stanice:
A) žlijezda znojnica
B) žlijezda lojnica
C) dlake
D) masnog tkiva
E) Bowmanove čahure
400. Dječja paraliza (polio) uzrokovana je:
A) virusom
B) bakterijom
C) kokima
D) bacilima
E) spirilima
401. Trajne oblike bakterija zovemo:
A) prokariot
B) nukleoid
C) spora
D) viroid
E) prion
402. Kuga (crna smrt) uzrokovana je:
A) bakterijom
B) virusom
C) viroidom
D) prionom
E) bakteriofagom
403. Trajnu promjenu genske upute zovemo:
A) varijacija
B) mutacija
C) rekombinacija
D) transformacija
E) degenerirana šifra
404. Antropologija pručava ponajprije:
A) antropomorfne majmune
B) australopitekusa
C) neandertalce
195
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
D) pračovjeka Homo erectus
E) čovjeka
405. Humana genetika raspoređuje gene
čovjeka u genetičke karte. Pojam genetička karta potječe iz znanstvenog rada:
A) G. Mendela
B) T. Morgana
C) F. Cricka
D) J. Watsona
E) A. Hersheya
406. Kultura stanica i tkiva:
A) su izolirane stanice i tkiva uzgajane u
strerilnim uvjetima
B) su stanice i tkiva uzgajane izvan organizma
C) je rast stanica i tkiva na posebnim hranilištima
D) je uzgoj stanica i tkiva u različitim eksperimentalnim uvjetima
E) svi su odgovori točni
407. Životinjski virusi se razmnožavaju:
A) konjugacijom
B) diobom
C) pomoću DNA
D) pomoću RNA ili DNA
E) cijepanjem
408. Bakterije imaju:
A) jezgru
B) jezgricu
C) nukleoide
D) plastide
E) endoplazmatski retikulum
409. Koji od spomenutih organizama spadaju u prokariote?
A) jednostanične alge
B) neke gljive
C) praživotinje
D) virusi
E) modrozelene alge
196
410. Dvostruku membranu imaju:
A) ribosomi
B) lizosomi
C) centrioli
D) Golgijevo tijelo
E) mitohondriji
411. Prijelaz vode kroz membranu zove se:
A) difuzija
B) osmoza
C) dijaliza
D) aktivan prijelaz
E) olakšana difuzija
412. Populacija različitih biljnih i životinjskih vrsta čine složeniju cjelinu:
A) biomasu
B) biocenozu
C) biocenologiju
D) biotop
E) biosferu
413. Biljojedi kao članovi ishrane svake
biocenoze spadaju u:
A) razlagače
B) autotrofne organizma
C) heterotrofne organizme
D) saprofage
E) karnivore
414. Najznačajniju sekundarnu organsku
produkciju ostvaruju:
A) virusi
B) bakterije
C) protisti
D) biljke
E) životinje
415. Na dnu hranidbene piramide nalaze
se:
A) konzumenti
B) fitofagi
C) zoofagi
D) karnivora
E) autotrofni proizvođači
_________________________________________________________________________ Pitanja
E) trbušnu šupljinu
416. U ishrani biocenoze na prvom su
mjestu hranidbenog lanca:
A) saprofagi
B) heterotrofne bakterije
C) autotrofni proizvođači
D) fitofagi
E) zoofagi
417. Koje su bakterije uzročnici upale pluća?
A) streptokoki
B) spirili
C) stafilokoki
D) diplokoki
E) vibrioni
418. Stanično disanje:
A) nazivamo respiracijom
B) razgradnjom ugljikohidrata oslobađa
energiju
C) počinje glikolizom
D) nastavlja se Krebsovim ciklusom
E) sve su prethodne tvrdnje točne
419. Mitohondriji:
A) su energetske centrale stanica
B) su glavni proizvođači ATP
C) imaju dvostruku ovojnicu
D) sadrže DNA
E) sve su prethodne tvrdnje točne
420. Limfa se razlikuje od krvi po tome
što nema:
A) plazme
B) leukocite
C) trombocite
D) eritrocite
E) krvne pločice
421. Oplođeno jaje sisavca implantira se
u:
A) sluznicu maternice
B) tijelo maaternice
C) sluznicu jajovoda
D) cerviks uterusa
422. Među stanicama odrasla čovjeka ne
dijele se:
A) spermatogonije
B) neuroni
C) oogonije
D) primarne spermatocite
E) sekundarne spermatocite
423. U zdrava čovjeka osmotski tlak urina
može biti 2 do 3 puta veći od osmotskog
tlaka plazme. Urin je dakle prema plazmi:
A) izotoničan
B) monotoničan
C) hipertoničan
D) hipotoničan
E) hipertrofičan
424. Porast ljudske populacije određen je:
A) natalitetom
B) morbiditetom
C) genskom snagom
D) biološkim faktorima (isključivo)
E) fizičkim faktorima (isključivo)
425. Opseg prostorne rasprostranjenosti
ljudske vrste zovemo njegovim:
A) biomom
B) ekosistemom
C) biocenozom
D) arealom
E) biotopom
426. Tuberkulozu i šarlah uzrokuju:
A) amebe
B) protoza
C) fagi
D) virusi
E) bakterije
427. U zdrava čovjeka osmotski tlak urina
može biti 2 do 3 puta veći od osmotskog
tlaka plazme. Plazma je dakle prema urinu:
A) atonična
197
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
B) monotonična
C) hipertonična
D) hipotonična
E) izotonična
428. Rasprostranjenost većine ljudse populacije na Zemlji ovisi o:
A) vegetaciji tog područja
B) bentoskim biocenozama
C) planktonu
D) nektonu
E) reliktima
429. Bentosku biocenozu čine:
A) životinje koje se pomoću mišića brzo
kreću u vodi
B) svi organizmi koji žive u vodi stajaćici
C) svi organizmi koji žive uz morsku
obalu
D) organizmi koji žive na morskom dnu
E) organizmi koji lebde u slojevima morske vode
430. Krapinski pračovjek:
A) živio je prije milijun godina
B) imao je istaknutu bradu
C) poznavao je vatru
D) pripadao je tipu kromanjonca
E) pripadao je tipu australopitekusa
198
434. U heterotrofne organizme ne spadaju:
A) alge
B) gljive
C) člankonošci
D) spužve
E) jednostanične životinje
435. Posebni zoološki rezervat je:
A) otok Mljet
B) Risnjak
C) Plitvička jezera
D) Ćorkova uvala
E) Kopački rit
436. Virusi mogu uzrokovati:
A) tuberkulozu
B) aterosklerozu
C) dječju paralizu
D) sifilis
E) tetanus
437. Bakteriofagi su sastavljeni od:
A) citoplazme i membrane
B) jezgre i ovojnice
C) mitohondrija i proteina
D) glavice i repa
E) prokariontskih stanica
431. Ekosustav čine:
A) ekološka valencija
B) biotop i biocenoza zajedno
C) populacija
D) abiotički učinci
E) biotički učinci
432. Koje tvrdnje odgovaraju
krapinskog pračovjeka?
A) potječe iz pleistocena
B) kromanjonac
C) visine do 160 cm
D) satar 300 – 500 000 godina
E) ima izraženu bradu
433. Jezgre nemaju:
A) primitivne životnjske stanice
B) neuroni
C) stanice glatkog mišića
D) eritrociti sisavaca
E) poprečno prugasti mišić
opisu
438. Koki su:
A) virusi
B) bakterije
C) eukariotske stanice
D) animalne stanice
E) štapićastog oblika
439. Prema načinu ishrane bakterije mogu
biti:
A) autotrofne
_________________________________________________________________________ Pitanja
B) mesojedi
C) biljojedi
D) zoofagi
E) fitofagi
440. Eukariontske stanice uključuju:
A) koke
B) bacile
C) vibrione
D) sve bakterijske stanice
E) biljne stanice
441. Endocitoza je pojava vezana uz sljedeće organele u stanici:
A) mitohondrije
B) lizosome
C) jezgricu
D) ribosome
E) endoplazmatsku mrežicu
442. Vitamin D:
A) spada u skupinu ugljikohidrata
B) spada u skupinu nukleinskih kiselina
C) važan je za razvitak crvrenih i bijelih
krvnih stanica
D) važan je za razvitak kostiju i zubi
E) važan je za razvitak spolnih žlijezda
443. Menstrualni ciklus karakteriziran je:
A) visokim progesteronom u preovulacijskoj fazi
B) visokim progesteronom u postovulacijskoj fazi
C) visokim progesteronom od 1. do 14.
dana
D) visokim LTH od 1. do 14. dana
E) visokim LH od 1. do 28. dana
445. Iz srednjeg kvartara – pleistocena –
potječe
A) kromanjonski čovjek
B) neandertalski pračovjek
C) australopitekus
D) driopitekus
E) propliopitekus
446. Među “živim fosilima” su poznati:
A) ihtiostega
B) kinesko drvo ginkgo
C) mamut
D) praptica
E) pteridosperme
447. Biljni virusi:
A) razaraju biljnu stijenku
B) svi se prenose kukcima
C) genetski materijal je RNA
D) slični su bakterijskim virusima
E) razmnožavaju se diobom
448. Najveće količine kisika u atmosferi
potrebnog za disanje potječu:
A) od vulkanske aktivnosti
B) od aktivnosti razlagača
C) od fotosintetske aktivnosti
D) od nektona
E) od bentosa
449. Bujnost života na kopnu ovisna je uglavnom o:
A) biotičkim faktorima
B) svim abiotičkim faktorima
C) povoljnoj temperaturi
D) raspoloživosti dušika
E) raspoloživosti ugljika
450. Znanstveno ime (binarna nomenklatura) suvremenog čovjeka:
A) glasi Hominidae
B) glasi Homo erectus
C) glasi Homo sapiens
D) zahvaljujemo radu D.G. Krambergera
E) zahvaljujemo radu Ch. Darwina
451. Modifikacije:
A) spadaju u mutacije
B) su mutacije građe kromosoma
C) su mutacije gena
D) su nasljedne
E) nisu nasljedne
199
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
452. Plazmidi su:
A) specifični virusi
B) vrste mikroorganizama
C) hibridne molekule DNA
D) hibridne molekule RNA
E) male čestice DNA
453. Koji od pojmova su krivo spareni?
A) bakterija – nukleoid
B) protocita – organeli
C) eucita – jezgra
D) eucita – citoskelet
454. Saprofiti su organizmi koji
A) obitavaju u drugim organizmima
B) se razmnožavaju samo pomoću spora
C) žive na štetu domadara
D) upijaju hranu iz mrtvih organizama
455. Endocitoza je
A) aktivan prijenos kroz membranu
B) stanično “proždiranje” velikih čestica
C) unošenje molekula direktno u citosol
D) unošenje iona u stanicu
456. Amiloplasti su
A) leukoplasti koji sadrže škrob
B) proplastidi koji sadrže proteine
C) kloroplasti koji sadrže škrob
D) leukoplasti koji sadrže aminokiseline
457. Lišaj je osobit oblik simbioze između
A) gljive i alge
B) gljive i bakterije
C) alge i bakterije
D) bakterije i korijena lepirnjača
B) nakupine sporangija na listu paprati
C) diploidna generacija mahovina
D) stabalce mahovine s muškim rasplodnim organima
460. Makrosporangij odgovara
A) plodnom listu
B) zametnoj vrećici
C) sjemenom zametku
D) mikrospori
461. Točna tvrdnja je
A) dvosupnice imaju čupavo korijenje
B) stabljika dvosupnica raste u debljinu
pomoću kambija
C) glavne žile u listu jednosupnica su razgranjene
D) glavne žile u listu dvosupnica su usporedne
462. Prijelazni oblici između vodozemaca
i gmazova su:
A) štitoglavci (Seymouria)
B) resoperke (Crossoptergia)
C) zvijerogušteri (Theriodontia)
D) gmaz Ichtiosaurus
463. Homologni organi su:
A) isti po funkciji, a različitog postanka
B) istog postanka, a različiti po funkciji
C) istog postanka i istih funkcija
D) različitog postanka i različitih funkcija
464. Rudimentarni organ nije:
A) crvuljak slijepog crijeva
B) trtica
C) palčana kost
D) zub mudrost
458. U razvojnom putu mahovine spolna
generacija su
A) protonema s mahovinom
B) mahovina sa sporangijem
C) sporogon
D) protalij
465. Uobičajeni predstavnici planktona su:
A) algašice
B) bentonski organizmi
C) bičaši i kremenjašice
D) zelene alge
459. Sorusi su
A) muški spolni organ mahovine
466. Kod alga kremenjašica kao produkt
asimilacije nastaje:
200
_________________________________________________________________________ Pitanja
A) škrob
B) bjelančevine
C) ulje
D) kremen
467. Steljka je:
A) rasplodni organ alge
B) tijelo alge
C) mala stabljika
D) embrionalni organ biljke
468. Protalij je
A) razvojni stadij paprati
B) razvojni stadij mahovina
C) sporofit
D) nespolna generacija
469. Smatramo da su se sjemenjače (cvijetnjače) razvile od:
A) vodenih biljka koje su prešle na kopno
B) mnogostaničnih alga
C) cikadina
D) izumrlih heterospornih papratnjača
470. Koji od pojmova su krivo spareni?
A) plodni list – listić s makrosporangijem
B) sjemeni zametak – makrosporangij
C) peludovo zrno – mikrospora
D) peludnica – makrosporangij
471. Predstavnici porodice ruža imaju
A) cvjetove s peteročlanim ocvijećem i
mnogo prašnika
B) devet prašnika i plod mahunu
C) četiri lapa i četiri latice
D) cvijetove skupljene u rese
472. Plod komušku imaju
A) žabnjaci
B) ruže
C) lepirnjače
D) krstašice
473. Sve biljne zajednice nekog područja
čine
A) floru
B) vegetaciju
C) biocenozu
D) biotop
474. Autosomi su
A) svi kromosomi nekog organizma
B) spolni kromosomi
C) svi kromosomi nekog organizma osim
x i y kromosoma
D) samo kromosimi vinske mušice
475. Centromera je
A) mjesto na kromosomu za koje se vežu
ili diobenog vretena
B) sekundarno suženje kromosoma
C) satelitski kromosom
D) dio centrosoma
476. Svjetlosnim mikroskopom ne vidimo:
A) pseudopodije amebe
B) staničnu jezgru
C) plastide
D) trepetljike papučice
E) uzročnika herpesa
477. Točan redoslijed živih sustava u organizacijskoj ljestvici (od najvišeg prema
najnižem) je:
A) atomi, molekule, makromolekule, stanica, organizam, populacija, ekosustav
B) atomi, molekule, stanica, makromolekule, organizam, biocenoza, populacija,
ekosustav
C) atomi, makromolekule, organizam,
stanica, molekule, populacija, biocenoza,
ekosustav
D) ekosustav, biocenoza, populacija, organizam, stanica, makromolekule, molekule,
atomi
E) biocenoza, populacija, ekosustav, stanica, organizam, makromolekule, molekule, atomi
478. Ako se biljna stanica nalazi u hipertoničnoj otopini, dolazi do:
A) osmoze
201
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
B) plazmolize
C) dijalize
D) deplazmolize
E) difuzije
479. Spolna generacija kod papratnjača
A) razvijenija je od sporofita
B) protalij je diploidan
C) na protaliju se nalazi arhegonij i
antreridij
D) je sorus
E) spermatozoidi nastaju u arhegoniju
480. Za kritosjemenjače je karakteristično:
A) sjemeni zameci smješteni su otovreno
na plodnim listovima
B) sjemeni zameci su zatvoreni u plodnici
C) imaju plodnicu, a nemaju plod
D) od sjemenog zametka nastaje plod
E) za razmnožavanje im je potrebna voda
481. U izgradnji sedrenih naslaga na jezerima sudjeluju:
A) lišaji i gljive
B) dvosupnice i jednosupnice
C) paprati
D) alge kremenjašice
E) modrozelene alge i mahovine
482. Prve kopnene zelene biljke bile su
A) mahovine
B) psilofiti
C) pteridosperme
D) lišaji
E) papratnjače
483. Reliktni endem je:
A) krški runolist
B) degenija
C) ilirska perunika
D) dubrovačka zečina
E) hrvatska sibireja
484. Koja od navedenih biljaka pripada
porodici trava?
A) vladac
202
B) bijeli luk
C) riža
D) preslica
E) divlji kupus
485. Ulogu korijena kod mahovina vrši:
A) protonema
B) hifa
C) rizom
D) rizoid
E) grebenica
486. Florni elementi nekog područja su:
A) biljke rasprostranjene samo u nekom
većem području i značajne za floru tog
područja
B) sve biljne vrste nekog područja bez
obzira na površinu koju pokrivaju
C) biljne zajednice nekog područja
D) biljke kojima je areal ograničen na
usko područje
E) svi odgovori su točni
487. “Crossing-over” se događa u mejozi
za vrijeme:
A) profaze I
B) anafaze I
C) interfaze
D) profaze II
E) telofaze II
488. Spol čovjeka određuju spolni kromosomi x i y, a to znači da:
A) sve tjelesne stanice žene imaju po jedan
x kromosom
B) sve tjelesne stanice muškarca imaju po
jedan y kromosom
C) 50 % spermija sadrži x kromosom
D) 50 % jajnih stanica sadrži x kromosom
E) svi spermiji imaju y kromosom
489. Iz oplođene jajne stanice u kritosjemenjača razvija se:
A) sekundarni endosperm
B) embrionska vreća
C) klica
_________________________________________________________________________ Pitanja
D) peludna mješinica
E) plodnica
490. Ostatke kukovlja u kita ubrajamo u:
A) atavizme
B) zakržaljale rudimentarne organe
C) prijelazne oblike
D) prilagodbe na život u vodi
E) ništa od navedenog nije točno
491. Najvažniji činilac u postanku vrsta je:
A) genska snaga
B) mutacija
C) divergencija
D) prekobrojno potomstvo
E) varijabilnost
492. Rast biljke u debljinu ostvaruje se
diobom stanica
A) epiderme
B) parenhima
C) felogena
D) floema
E) kambija
493. RNA može biti izvor genetičkih informacija kod:
A) mikoplazma
B) priona
C) bakterija
D) virusa
E) alga
494. Uzročnici biljnih bolesti, viroidi, građeni su od:
A) proteina
B) RNA i proteina
C) RNA
D) DNA
E) DNA i proteina
495. Najjednostavniji virusi izgrađeni su
od:
A) lipida
B) proteina i nukleinske kiseline
C) proteina i masti
D) lipida i organskih kationa
E) lipida i nukleinskih kiselina
496. Bakterije sadrže:
A) DNA i RNA
B) samo DNA
C) nekad DNA, nekad RNA
D) samo dvolančanu RNA
E) samo RNA
497. Vegetacija je:
A) popis životinjskih vrsta nekog područja
B) skup biljnih zajednica nekog područja
C) popis biljnih vrsta nekog područja
D) skup endemičnih biljaka nekog
područja
E) flora i fauna nekog područja
498. Organel prisutan u animalnoj stanici,
a nije zastupljen u biljnoj stanici je:
A) jezgrica
B) centriol
C) vakuola
D) mitohondrij
E) kloroplast
499. Svjetlosna energija apsorbirana tijekom fotosinteze pohranjuje se u:
A) klorofilu
B) karotenoidima
C) ATP i ugljikohidratima
D) NADPH2
E) vodi
500. Katabolizam je:
A) podražaj koji izaziva osjet boli
B) reakcija u kojoj se oslobađaju kationi
C) razgradnja većih molekula u manje
jedinice
D) sinonim za stanično disanje
E) sintetički proces
501. Fototropno svijanje klice uzrokovano
je:
A) djelovanjem sile teže
203
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
B) razlikama u sadržaju škroba između
gornjeg i donjeg dijela
C) prejakim osvjetljavanjem
D) promjenom turgora na osvjetljenoj
strani
E) razlikama u sadržaju hormona između
osvjetljene i zasjenjene strane
502. Nitrifikacijske bakterije su kemosintetske bakterije koje:
A) razgrađuju organske spojeve uginulih
organizama
B) su uzročnici brojnih bolesti
C) dobivaju energiju oksidacijom organskih spojeva
D) oksidiraju amonijak u nitrit
E) vežu dušik iz zraka
503. Kriptorhizam je:
A) prilagodba biljaka na hladna staništa
B) razvoj adventivnog korjenja u kritosjemenjača
C) zadržavanje sjemenika u trbušnoj šupljini
D) vrsta hemofilije
E) suženje porođajnog kanala
B) hipotalamusu
C) adenohipofizi
D) nadbubrežnoj žlijezdi
E) neurohipofizi
507. Centri za regulaciju tjelesne temperature nalaze se u:
A) termoreceptorima kože
B) hipotaalamusu
C) stijenkama krvnih žila
D) kori velikog mozga
E) štitnjači
508. Koacervatne kapljice su:
A) koloidne kapljice s opnom koje nastaju
otapanjem nekih organskih spojeva u vodi
uz dodatak različitih soli
B) agregati aminokiselina nastali suhim
zagrijavanjem
C) prve žive stanice
D) kapljice lipida i proteina
E) koloidne kapljice s čvrstom membranom
Pitanja s dva točna odgovora
504. Bulbili su:
A) rasplodni pupovi
B) spore gljiva
C) mlade lukovice
D) organeli u biljnim stanicama
E) vrste gomolja
509. Olistala biljka paprati je:
A) diploidna generacija
B) haploidna generacija
C) gametofit
D) sporofit
E) sporangij
505. Od polisaharida u životinjskim organizmima dolazi:
A) škrob
B) fruktoza
C) glukoza
D) glikogen
E) laktoza
510. Zaštićene vrste našeg područja su:
A) vidra
B) podbjel
C) potajnica
D) obična kockavica
E) bizamski štakor
506. Pubertet započinje lučenjem neurosekretornih tvari i hormona u:
A) štitnjači
204
512. Koje se od navedenih tvrdnji odnose
na populaciju?
A) sastoji se od jedinki različitih vrsta koje
naseljavaju isto područje
_________________________________________________________________________ Pitanja
B) sastoji se od jedinki iste vrste koje su
prostorno izolirane
C) sastoji se od jedinki iste vrste koje
nadeljavaju određeni prostor
D) skup jedinki povezanih prehrambenim
lancima
E) skup jedinki čija je genetska osnova zajednička i u stalnoj je međusobnoj razmjeni
513. Od navedenih endokrinih žlijezda samo su dvije s unutarnjim i vanjskim izlučivanjem
A) gušterača
B) štitna žlijezda
C) spolna žlijezda
D) nadbubrežna žlijezda
E) hipofiza
514. Brzinu reakcije u stanici reguliraju
sljedeći spojevi:
A) ugljikovodici
B) enzimi
C) ugljikohidrati
D) masti
E) hormoni
A) monocit
B) trombocit
C) eozinofil
D) neutrofil
E) bazofil
518. Pomoću albumina u krvi se može transportirati:
A) željezo
B) tiroksin
C) vitamin C
D) fibrin
E) holesterol
519. Probavne enzime ne izlučuje:
A) želudac
B) taanko crijevo
C) jetra
D) gušterača
520. Voda koju izlučujemo u mokraći potječe od:
A) tekućine koju pijemo
B) hrane koju jedemo
C) metaboličkih procesa
D) A+B
E) A+B+C
Pitanja s jednim točnim odgovorom
515. Najproduktivniji ekosistem je:
A) obradivo tlo
B) listopadne šume
C) jezero
D) zapadni Atlantik
516. Prema Haeckelovoj hipotezi o podrijetlu (metazoa) višestaničnih organizama,
višestanične životinje razvile su se iz:
A) bičaša
B) volvoksa
C) organizma koji se razvio udruživanjem
većeg broja jednostaničnih bičaša
D) trepetljikaša
521. U ljudskom organizmu prvo se počmu probavljati:
A) masti
B) proteini
C) škrob
D) fosfolipidi
E) nukleinske kiseline
F) celuloza
522. Ciklus limunske kiseline ili Krebsov
ciklus je:
A) prva faza disanja koja se odvija u citoplazmi
B) proces u kojemu se iz 1 mola glukoze
oslobodi energija 1254 kJ
517. Koja je od navedenih stanica agranularni leukocit?
205
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
C) dio aerobne respiracije u kojem se
pirogrožđana kiselina razlaže u molekule
ugljik(IV)-oksida i atome vodika
D) dio anaerobne respiracije kojom se
oslobađa 25 % energije pohranjeno u 1
molu glukoze
E) proces koji oslobađa energiju iz
produkata oksidativne fosforilacije
523. Lipidi u biološkim membranama čine
dvosloj zato jer:
A) su to molekule dipolna karaktera kao i
voda
B) su na jednom kraju pozitivno, a na drugom kraju negativno nabijeni
C) se povezuju s bjelančevinama koje ih
pravilno orjentiraju
D) su izgrađeni od ugljika, vodika, kisika i
fosfata
E) je jedan kraj molekule hidrofilan, a drugi hidrofoban
Pitanja s dva točna odgovora
A) dolazi do izražaja u malim populacijama
B) dominantni geni se brže šire
C) recesivni geni se mogu izgubiti ili proširiti
D) značajna je za veliki otvoren skup populacija
527. Koje su od navedenih tvrdnji točne:
A) najslabiju moć regeneracije imaju primitivne životinje
B) najslabiju moć regeneracije imaju odvedene životinje
C) sposobnost regeneracije je manja u
životinja na višem stupnju razvoja
D) sposobnost regeneracije je manja u
životinja na nižem stupnju razvoja
528. U oligomeria spadaju:
A) trp
B) peripatus
C) zmijača
D) volak
524. Većina vode koju biljka prima:
A) cijepa se tijekom fotosinteze i služi kao
izvor elektrona i vodika
B) gubi se stomatalnom transpiracijom
C) apsorbiraju stanice tijekom produžnog
rasta
D) ulazi u korijen iz tla osmozom
E) ugrađuje se neposredno u organski materijal
529. Zajedničko mahovinama i papratnjačama su:
A) sporogoni
B) spore
C) anteridiji
D) sorusi
E) sorediji
F) protaliji
G) protoneme
H) plazmodiji
525. Molekulu RNA čini različitom od
molekule DNA:
A) šećer riboza
B) fosfat
C) baza uracil
D) baza timin
E) ništa od navedenog nije točno
530. Homeotermni organizam je:
A) morski ježinac
B) aligator
C) šaran
D) šišmiš
E) daždevnjak
F) pingvin
526. Genetska snaga ili genetska slučajnost:
531. Polumjesečasti zalisci nalaze se između:
A) lijeve pretklijetke i klijetke
206
_________________________________________________________________________ Pitanja
B) lijeve klijetke i aorte
C) desne pretklijetke i klijetke
D) desne klijetke i plućne arterije
532. Izlučivanje mlijeka prilikom dojenja
potiče:
A) estrogen
B) prolaktin
C) progesteron
D) oksitocin
Pitanja s povezivanjem odgovora
533. Uz pojmove u gornjem stupcu na praznu crtu upiši broj iz donjeg stupca uz koji
je naveden odgovarajući opis!
A) __ oogeneza
B) __ spermalna stanica
C) __ speramtogeneza
D) __ gametogeneza
1. postanak spermija
2. stvaranje spolnih stanica
3. muška spolna stanica
4. postanak jajnih stanica
534. Uz nazive životinja u gornjem stupcu
na praznu crtu upiši broj iz donjeg stupca
uz koji je napisan način razmnožavanja.
A) __ tuljan
B) __ skakavac
C) __ šaran
D) __ hrušt
1. ima vanjsku oplodnju
2. ima potpunu preobrazbu
3. koti žive mlade
4. ima nepotpunu preobrazbu
535. Uz ime biljke u gornjem stupcu upiši
broj koji je napisan uz naziv porodice kojoj određena biljka pripada.
A) __ kukurijek
B) __ glog
C) __ soja
D) __ livadna kadulja
E) __ uljana repica
1. prodica ruža
2. prodica krstašice
3. prodica žabnjaka
4. prodica lepirnjača
5. prodica usnjače
536. Uz ime biljke u gornjem stupcu upiši
broj koji je napisan ispred dijela kojim se
ta biljka vegetativno razmnožava.
A) __ magnolija
B) __ lukovičasta režuha
C) __ perunika
D) __ begonija
1. rizom
2. povaljenica
3. list
4. bulbil
537. Uz naziv čovjekovih predaka u gornjem stupcu upiši broj ispred navedenog
vremena kada su živjeli.
A) __ kromanjonski čovjek
B) __ ramapitekus
C) __ australopitekus
1. prije 15 milijuna godina
2. prije 30-40 tisuća godina
3. prije 500 tisuća godina
Pitanja kojima treba upisati odgovore
538. Imela je poluparazit jer od svog domadara prima vodu s mineralnim tvarima
pomoću __________.
539. Populaciju čine jedinke iste vrste koje
žive na istom prostoru i međusobno su
povezane __________.
Pitanja s jednim točnim odgovorom
540. Fotosinteza je proces
207
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
A) kojim označavamo sve kemijske sinteze na svjetlosti
B) koji se zbiva u kromoplastima biljne
stanice
C) kojim se iz organskih tvari oslobađa
kisik
D) kojim se Sunčeva svjetlost pretvara u
kvantume energije
E) kojim se svjetlosna energija pretvara u
kemijsku
541. Koja od navedenih životinja je dvospolac i nema organa za disanje ni probavila ni krvotoka
A) gujavica
B) hobotnica
C) hidra
D) trakavica
542. Koja je izjava o peludnom zrncu pogrešna?
A) Peludna zrnaca nastaju u peludnicama.
B) Mejozom se u peludnim zrncima razvija muški gametofit.
C) Prodor peludne mješinice u embrionsku
vreću omogućuje oplodnju.
D) Nakon oprašivanja vegetativna stanica
razvija se u peludnu mješinicu.
543. Glavonošci su najrazvijenija skupina
mekušaca. Koja se od navedenih osobina
ne odnosi na glavonošce?
A) imaju vrlo razvijen mozak
B) građa oka im je slična kralješnjacima
C) imaju razvijen krvožilni sustav
D) dvospolci su
544. Kemosintetske bakterije dobivaju energiju za asimilaciju ugljik(IV)-oksida
A) pomoću bakterioklorofila
B) apsorpcijom UV-zraka
C) apsorpcijom infracrvenih zraka
D) oksidacijom organskih spojeva
E) oksidacijom anorganskih spojeva
208
545. U uvjetima bez kisika kvasci dolaze
do energije za životne procese
A) vrenjem
B) trulenjem
C) eksplozivnim oslobađanjem toplinske
energije
D) ciklusom limunske kiseline
E) kemosintetski
546. Pri klijanju sjemenke pšenice u aleuronskom sloju pod utjecajem hormona događa se sljedeće:
A) enzim amilaza razgrađuje škrob
B) hormoni auksini i citokinini potiču diobu stanica
C) enzimi proteaze razgrađuju pričuvne
bjelančevine
D) razgradnja aleuronskog sloja bakterijama uvjetuje klijanje
Pitanja s dva ili više točnih odgovora
547. Četverodjelno srce (dvije klijetke i
dvije predklijetke) imaju sljedeće životinje:
A) pastrva
B) čovječje ribica
C) krokodil
D) grlica
E) klokan
F) stonoga
548. Iz 12 spermatogonija, odnosno 12
primarnih spermatocita razvit će se
A) 48 sekundarnih spermatocita
B) 24 spermatide i 48 spermija
C) 48 spermija
D) 12 spermija
E) 24 sekundarne spermatocite
F) 48 sekundarnih spermatocita
549. U molekuli crvenog pigmenta hemiglobina dolazi do vezanja
A) kisika za žaljezo
_________________________________________________________________________ Pitanja
B) ugljik(IV)-oksida za željezo
C) kisika za bjelančevinasti (globinski) dio
molekule
D) kisika za željezo i bjelančevinasti (globinski) dio molekule
E) ugljik(IV)-oksida bjelančevinasti (globinski) dio molekule
550. Radom srčanog mišića usmjerava se
A) venska krv iz desne klijetke plućnim
arterijama u pluća
B) arterijska krv iz pluća plućnom venom
u lijevu pretklijetku
C) venska krv iz desne klijetke plućnom
venom u pluća
D) arterijska krv iz pluća plućnim arterijama u lijevu pretklijetku
E) venska krv iz tijela plućnom venom u
desnu pretklijetku
551. Svaki prethodni član mesojed u hranidbenom lancu u pravilu je
A) manji od sljedećeg
B) veći od sljedećeg
C) brojniji od sljedećeg
D) ima manju ukupnu biomasu
E) ima manju ukupnu energiju
552. Otvaranje i zatvaranje puči na listu
ovisi o sljedećim događajima:
A) fotosintezi i porastu sadržaja šećera u
svim epidermskim stanicama
B) fotosintezi i porastu sadržaja šećera u
stanicama zapornicama
C) povišenju osmotskog tlaka u stanicama
zapornicama
D) ualženju vode u zapornice bubrenjem i
kapilarnošću
E) primanju vod etranspiracijom
553. Podražavanje receptorskog dijela
neurona ima za posljedicu
A) ulaženje kalija u stanicu
B) ulaženje neurohormona u stanicu
C) uspostavu pozitivnog električnog naboja u stanici
D) oslobađanje neurohormona u međuneuronski prostor
E) uspostavu negativnog električnog naboja u stanici
F) oslobađanje auksina u međuneuronski
prostor
G) ulaženje natrija u stanicu
Pitanja kojima treba upisati odgovor
554. Sadnice hrasta sade se na razmaku od
4 m. Koliko se sadnica može posaditi u
ravan niz na zemljište dužine 80 m?
__________.
555. U neprozirnoj vreći nalazi se 12
ružinih cvjetova, od toga se po dva cvijeta
crvene, bijele, žute, ružičaste, ljubičaste i
narančaste boje. Koliko cvijetova treba
izvaditi iz vreće da bi se sigurno izvadile
najmanje dvije ruže jednake boje?
_________.
556. Četiri prijatelja biologa: mikrobiolog,
ekolog, genetičar i zoolog pomažu si u
znanstvenom radu.
1. Božo i Vlado pomagali su zologu
2. Ivo, genetičar i mikrobiolog pomagali
su Juri
3. Genetičar je pomagao Boži, a zoolog
Juri
Što su po specijalnosti Jura, Božo, Ivo i
Vlado?
Jura je __________.
Božo je __________.
Ivo je __________.
Vlado je __________.
Pitanja s jednim točnim odgovorom
557. Partenogeneza je:
A) stapanje spermija s jajnom stanicom
B) razvoj jedinke iz neoplođene jajne stanice
C) razvoj spolnog partnera
209
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
D) vanjska oplodnja
E) unutarnja oplodnja
558. Probava bjelančevina (proteina) počinje u:
A) ustima
B) jednjaku
C) želucu
D) tankome crijevu
559. U posudi s vodom postavljena su dva
osmometra, s oznakom A i B. Osmometar
A sadrži otopinu šećera koncentracije 1
mol/L, a B otopinu kuhinjske soli iste
koncentracije. Osmotski tlak
A) jednak je u oba osmometra
B) 4 puta viši je u A nego B
C) 2 puta viši je u A nego B
D) u A iznosi ½ vrijednosti tlaka u B
E) u B iznosi ½ vrijednosti tlaka u A
560. Metodom antibiograma utvrđuje se:
A) najdjelotvorniji antibiotik za ljiječenje
virusnih infekcija
B) nove lijekove protiv gripe
C) nove lijekove protiv AIDS-a
D) najdjelotvorniji antibiotik po najmanjoj
zoni inhibicije rasta bakterija
E) najdjelotvorniji antibiotik po najvećoj
zoni inhibicije rasta bakterija
561. Koji od navedenih organa ima ključnu ulogu u održavanju stalnog volumena
tjelesnih tekućina?
A) jetra
B) slezena
C) bubreg
D) mišić
562. Od tri metabolička segmenta razgradnje glukoze jedan je anaeroban:
A) glikoliza
B) Krebsov ciklus
C) oksidativna fosforilacija
210
563. Sintezu i lučenje spolnih hormona induciraju:
A) tireotropni hormon
B) gonadotropni hormon
C) ACTH
564. Fosilni ostaci južnog pračovjeka
(australopitekusa) nađeni su u:
A) zapadnoj Australiji
B) južnoj Aziji
C) istočnoj i južnoj Africi
D) južnoj Europi
Pitanja s dva točna odgovora
565. Otrovne gljive su
A) vrganj
B) blagva
C) pupavka
D) rujnica
E) muhara
566. Lišće zimi otpada
A) boru
B) arišu
C) bukvi
D) tisi
E) omoriki
567. Koja je tvrdnja točna?
A) Svi svitkovci imaju barem začetak pluća.
B) Svi svitkovci imaju škržne pukotine na
prednjem dijelu crijeva i svitak na leđnoj
strani tijela, barem tijekom embrionalnog
razvoja.
C) Plaštenjaci i svitkoglavci nemaju kralježnicu.
D) Plaštenjaci i svitkoglavci nemaju svitak, ali imaju kralježnicu.
E) U svitkovce ubrajamo kopljaču i žiroglavce.
_________________________________________________________________________ Pitanja
568. Među navedenim žlijezdama endokrine su:
A) slinovnice
B) hipofiza
C) znojnice
D) lojnice
E) štitnjča
F) jetra
569. Hormon inzulin:
A) pospješuje ulazak glukoze u stanice
B) olakšava izlazak glukoze iz stanica
C) pospješuje sintezu glikogena u stanicama jetre
D) pospješuje razgradnju glikogena (glikogenolizu) u stanicama
570. Koje od navedenih tvari nazivamo
spolnim hormonima?
A) tiroksin
B) oksitocin
C) adrenalin
D) kortizol
E) estrogen
F) progesteron
571. U procesu fotosinteze:
A) dolazi do oksidacije CO2
B) toplina Sunca pobuđuje molekule klorofila
C) se dio Sunčeve energije veže i pretvara
u kemijsku energiju
D) Sunčeva svjetlost oksidira NADPH2
E) Sunčeva svjetlost razlaže molekule
vode
F) sve sinteze ovise izravno o svjetlosti
572. Dormancija je
A) bolest spavanja
B) uzrokovana nedostatkom vitamina C
C) nemogućnost klijanja sjemenke zbog
nedostatka vlage
D) razdoblje mirovanja kada sjemenka ne
može proklijati
E) bolest koju prenosi muha ce-ce
F) nemogućnost klijanja sjemenke uzrokovana unutarnjim čimbenicima
573. Kljunaši i tobolčari:
A) nesu jaja
B) su aplacentalni sisavci
C) nose mlade u tobolcu
D) hrane mladunčad mlijekom koje se
stvara u mliječnim žlijezdama majke
E) su fosili
F) su placentalni sisavci
574. U biocenozama saprofagi se harane:
A) živim algama
B) uginulim biljnim dijelovima
C) bakterijama
D) algama i bakterijama koje žive u moru
E) životinjskim lešinama
575. Među nacionalne parkove Hrvatske
ubrajamo:
A) Malostonski zaljev
B) otok Lokrum
C) Risnjak
D) Kopački rit
E) otok Biševo s Modrom spiljom
F) dio otoka Mljeta
576. Mjerilo gustoće populacija je:
A) odnos između malađih i starijih članova populacije
B) odnos spolova u populaciji
C) broj jedinki neke vrste na određenom
prostoru
D) broj ženskih jedinki neke vrste u zajednici
E) ukupna biomasa neke vrste na nekom
prostoru
577. U ciklusu kruženja dušika u biosferi,
dušik iz zraka mogu vezati:
A) nitrifikacijske bakterije
B) denitrifikacijske bakterije
C) dušikove bakterije
D) patogene bakterije
211
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
E) modrozelene alge
F) djetelina
Pitanja kojima treba upisati odgovore
578. Genetičar i zoolog imali su jednak
broj vinskih mušica. Genetičar je planirao
pokus te mu je zoolog dao 880 mušica. Za
koliko je veći broj mušica kojima sada raspolaže genetičar od onog koji je preostao
zoologu?
__________
579. U kavezu ima 20 miševa, od toga su
polovica ženke. Koliko najmanje miševa
treba nasumce prebaciti u novi kavez ako
se žele dobiti potomci?
__________
580. Gubari su napali šumu i svakim
danom bilo je dvostruko više zaraženog
drveća nego dan ranije. Za sedam dana
cijela šuma bila je zaražena. Za koliko je
dana bilo zaraženo pola šume?
_________
581. U jednom polinukleotidnom lancu
dvolančane molekule DNA brojevni udio
pojedinih baza je: x(G) = 20 %, x(A) = 35
%, x(C) = 24 %, x(T) = 21 %, to znači da
je sastav drugog lanca sljedeći:
x(G) __________ %
x(A) __________ %
x(C) __________ %
x(T) __________ %
582. Upiši brojeve koji nedostaju:
A) 2, 5, 10, 17, __, 37
B) 2, 8, 18, 32, __, 72
C) 0, 3, 8, 15, 24, __
D) 2, 3, 5, __, 12, __
212
Pitanja s jednim točnim odgovorom
583. Gametofit je veći od sporofita kod:
A) heterospornih papratnjača
B) mahovina
C) golosjemenjače ginka
D) kritosjemenjača
584. Leđna moždina se nalazi
A) ispod svitka
B) iznad svitka
C) unutar svitka
D) ispod škržnog ždrijela
585. Koliki je ukupni udarni volumen srca
u mililitrima ako srce kuca 1 sat, 20 minuta i 30 sekundi:
A) 2.94×106
B) 2.94×105
C) 3.9445×105
D) 3.9445×106
E) 9.8×106
586. Unutrašnju oplodnju imaju:
A) svi kralješnjaci
B) kukci
C) ježinci
D) meduze
587. U pauka krstaša predljive žlijezde se
otvaraju na
A) helicerama (kliještima)
B) nogama za hodanje
C) stražnjem dijelu tijela
D) žalcu
588. U regulaciji koncentracije natrija putem bubreega sudjeluje:
A) aldosteron
B) antidiuretički hormon
C) kortizon
D) kortizol
E) tiroksin
589. U proksimalnom (silaznom) tubulu
bubrega resorbira se:
_________________________________________________________________________ Pitanja
A) ukupna količina fruktoze
B) ukupna količina glukoze
C) ukupna količina saharoze
D) ukupna količina maltoze
E) ukupna količina inulina
590. U kambriju su na Zemlji živjele
A) bakterije, alge, papratnjače i vodeni
beskralježnjaci
B) bakterije, alge, papratnjače, vodeni
beskralježnjaci i primitivne ribe
C) bakterije, alge i vodeni beskralježnjaci
D) bakterije, alge, gljive, papratnjače, vodeni beskralježnjaci, primitivne ribe i prvi
kopneni kralješnjaci
591. Neurohormoni ili neurotransmiseri su
spojevi koji se
A) vežu za eksitacijske receptore neurona
u kojem nastaju
B) vežu za inhibicijske receptore neurona
u kojem nastaju
C) vežu za eksitacijske mjehuriće
D) vežu na specifične receptore narednog
neurona
E) vežu na specifične receptore istog neurona
592. Hidatode su žlijezde za
A) izlučivanje vodene pare
B) izlučivanje vode
C) izlučivanje sluzi
D) primanje vode
E) primanje sluzi
593. U procesu glikolize od jedne molekule glukoze nastaju
A) dvije molekule jabučne kiseline i 2
ATP-a
B) četiri molekule jabučne kiseline i 4
ATP-a
C) dvije molekule pirogrožđane kiseline i
2 ATP-a
D) četiri molekule pirogrožđane kiseline i
2 ATP-a
E) dvije molekule pirogrožđane kiseline i
jedna molekula jabučne kiseline
594. Čovjek se može zaraziti trihinom ako
A) jede neoprano voće i povrće onečišćeno zrelim jajima trihine
B) pojede trihinom zaraženo meso
C) pije vodu onečišćenu zrelim jajima
trihine
D) ga ubode trihinom zaraženi komarac
595. Ako je kod u genu za protein
ATGGGATGACCA, onda pri sintezi proteina ribosomu redom pristupaju tRNA sa
sljedećim antikodima:
A) CCA, UGA, GGA, AUG
B) AUG, GGA, UGA, CCA
C) ATG, GGA, TGA, CCA
D) UAC, CCU, ACU, GGU
E) TAC, CCU, ACT, GGT
Pitanja s dva točna odgovora
596. Kod navedenih hranidbenih lanaca u
ekosustavima nije moguć:
A) u moru planktonska alga – planktonski
račić – punoglavac – skuša – morska mačka
B) u jezeru planktonska alga – planktonski
račić – riba ukljeva – riba pastrva – vidra
C) u moru bakterije – školjkaš – hobotnica
D) na kopnu trava – skakavac – zec – ris
E) na kopnu biljni plodovi – šumski miš –
kobac
597. Infekciju virusom HIV, uzročnikom
SIDE, karakterizira:
A) povećanje broja leukocita (leukemija)
B) propadanje limfocita zbog umnažanja
virusa u njima
C) pojava oportunističkih infekcija
D) virus ne pobuđuje nastajanje specifičnih protutijela
213
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
E) zaraza se ustanovljava samo elektronskim mikroskopom
F) osobe bez simptoma bolesti nisu prenosioci virusa
598. Smreku prepoznajemo po sljedećim
morfološkim karakteristikama:
A) iglice su duge do 5 cm i drže se u parovima
B) iglice su plosnate i tupe s dvije bijele
usporedne pruge na donjoj strani
C) iglice su četverouglaste i na vrhu šiljaste
D) iglice su poredane okolo čitave grančice
E) češeri stoje uspravno i ne otpadaju cijeli
F) krošnja je nepravilnog oblika
599. U karakteristike jednosupnica ubrajamo:
A) čupavo krijenje
B) žile u stabljici poredane u krugu
C) peteročlani prsten
D) rast u debljinu
E) usporedne glavne žile u listu
F) četveročlani cvijet
600. Dvije od navedenih bolesti uzrokovane su bakterijama:
A) dječja paraliza
B) bjesnoća
C) mumps
D) gripa
E) encefalitis
F) tuberkuloza
G) sifilis
601. Unos većih količina otpadnih razgradljivih organskih tvari u jezerski ekosustav izazvat će:
A) bujniji razvoj alga i povećanje koncentracije kisika u površinskim slojevima
B) nedostatak kisika u pridnenim slojevima
214
C) razvoj veće brojnosti vrsta s malim brojem jedinki
D) smanjenje primarne organske proizvodnje
E) smanjenje sekundarne organske proizvodnje
602. Karakteristike bakterija su:
A) razmnožavaju se sporama
B) vide se samo elektronskim mikroskopom
C) ne mogu se uzgajati na umjetnim hranjivim podlagama
D) neke fotosintezom stvaraju organske
spojeve
E) iz zraka vežu kisik i njime obogaćuju
tlo
F) po organizaciji stanice pripadaju prokariotima
Pitanja kojima treba upisati odgovore
603. Najmanji uzročnici bolesti su
__________ i __________.
604. Organomotorna gibanja čiji je smjer
neovisan o smjeru izvora podražaja i određen samo građom organa zovu se:
__________.
605. Kratkovidna žena crne kose, čiji je
otac plavokos, ima plave oči. Kratkovidan
muškarac, čija je majka normalnog vida,
ima plavu kosu i smeđe oči. Ako je vjero
jatnost da njihovo dijete vidi normalno
1:4, a ima vjerojatnost da ima smeđe oči
1:2, kolika je vjerojatnost da uz normalan
vid i smeđe oči ima još i plavu kosu?
(Napomena: kratkovidnost je dominantna
osobina, a boja kose i očiju određena je
većim brojem gena, no možemo reći da su
tamna kosa i smeđe oči dominantne
osobine)
__________.
Pitanja otvorenog tipa
606. Slika prikazuje molekulu kojoj nedostaje središnji element.
606.1. Upišite na slici simbol kemijskog elementa koji nedostaje.
606.2. Kojoj skupini organskih spojeva pripada molekula na slici?
606.3. Kako se zove veza kojom se međusobno povezuju takve molekule?
606.4. Kako se naziva polimer sastavljen od mnogo takvih molekula?
607. Bakterije se u povoljnim uvjetima razmnožavaju velikom brzinom.
607.1. Koliko će bakterijskih stanica nastati od jedne bakterije nakon triju
uzastopnih dioba?
607.2. Kakve su bakterije nastale diobom od jedne ishodišne?
607.3.
A.
B.
C.
D.
E.
Bakterija Diplococcus pneumoniae uzrokuje upalu pluća. Na slici zaokruži slovo
odgovarajućeg oblika ove bakterije.
607.4. U vodi koju smo uzeli iz obližnjeg potoka otkrili smo prisutnost bakterije
Escherichia coli. O kakvoj vrsti onečišćenja govorimo u tom slučaju?
215
608. Slike od 4. do 7. prikazuju cvjetove i cvatove.
608.1. Cvat je prikazan na slici/slikama?
608.2. Što je cvat?
608.3. Koja slika prikazuje zaštićenu biljku i kako se biljka zove?
608.4. Navedite četiri glavna dijela cvijeta.
609. Slika prikazuje rodoslovno stablo svitkovaca.
216
609.1. Napišite imena glavnih skupina prikazanih svitkovaca.
609.2. Navedite dvije zajedničke osobine svitkovaca.
609.3. Iz kojih su se peraja vodenih kralježnjaka razvile noge kopnenih
kralježnjaka?
609.4. Koji od svitkovaca prikazanih na slici imaju amnion i zašto?
610. Slika prikazuje dišni sustav.
610.1. Imenujte dijelove dišnog sustava označene slovima A, B i C
610.2. Zbog čega CO2 izlazi iz kapilarne krvi u alveole?
610.3. Navedite dvije uloge dišnog epitela.
610.4. Imenujte strukturu koja je na slici označena slovom D i navedite njezinu
ulogu u disanju.
611. Slika prikazuje shematski prikaz građe eukariotske stanice.
217
611.1. Prikazuje li slika životinjsku ili biljnu stanicu? Po čemu to zaključujete?
611.2. Koji je organel na slici označen slovom A? Koja je njegova uloga?
611.3. Kako se zovu mjehurići koji sadrže probavne enzime i na kojem organelu
nastaju?
611.4. Navedite tri osobine koje su zajedničke mitohondrijima i plastidima.
612. Slika prikazuje bakteriju.
612.1. Koji tip stanice imaju bakterije?
612.2. Po čemu to zaključujete? Navedite jedan razlog.
612.3. Kako se naziva genetički materijal bakterijske stanice koji je na slici
označen slovom A?
612.4. Koja molekula čini genetički materijal bakterijske stanice?
613. Slika prikazuje građu plodišta gljiva.
218
613.1. Kojoj skupini gljiva pripada plodište označeno slovom A, a kojoj plodište
označeno slovom B?
613.2. Navedite dvije osobine gljiva po kojima su slične životinjama.
613.3. Zbog čega dolazi do „dizanja” tijesta pod utjecajem kvaščevih gljivica?
613.4. Koje gljivice proizvode antibiotike i koja je svrha primjene antibiotika?
614. Slika prikazuje shematski prikaz građe srca.
614.1. Koja je krvna žila označena na slici slovom A i koju krv provodi?
614.2. Koja srčana komora ima najdeblju mišićnu stijenku? Objasnite zašto?
614.3. Objasnite koja je uloga srčanih zalistaka.
614.4. Objasnite kako se uznapredovala arteroskleroza odražava na vrijednosti
krvnog tlaka.
615. Slika prikazuje list i detalj njegova presjeka.
219
615.1. prikazuje li slika list jednosupnice ili dvosupnice? Po čemu to zaključujete?
615.2. Kako se naziva tkivo lista koje se nalazi ispod gornje epiderme i koja mu je
uloga?
615.3. Navedite dvije važne uloge puči.
615.4. Koje tvari provode žile lista?
616. Slika prikazuje vinsku mušicu.
616.1. Na slici označite strjelicama tri glavna dijela od kojih se sastoji tijelo kukca.
Na svakoj strjelici napišite njegov naziv.
616.2. Navedite prilagodbe u razmnožavanju kukaca za život na kopnu.
616.3. Koji organski spoj sudjeluje u izgradnji oklopa kukaca?
616.4. Po čemu se nepotpuna preobrazba kukaca razlikuje od potpune?
617. Slika prikazuje ljudski jezik.
617.1. Na slici na prazne crte upišite okusna područja: slano, slatko, gorko i kiselo.
220
617.2. Navedite još dvije uloge jezika osim osjetilne.
617.3. U koju skupinu receptora pripadaju osjetilna tjelešca za okus?
617.4. Kojoj skupini kralježnjaka jezik pomaže u „sakupljanju” mirisa?
618. Glikoliza je metabolički proces zajednički svim živim bićima.
618.1. U kojem se dijelu stanice događa glikoliza?
618.2. Koja je početna molekula u tom procesu, a koja molekula nastaje tim
procesom?
618.3. Koji se proces nastavlja na glikolizu u aerobnim uvjetima?
618.4. Koja je uloga glikolize u metabolizmu stanice?
619. U nastavi biologije ispituju se svojstva škroba u različitim namirnicama.
619.1. Navedite dvije namirnice u kojima smo mogli dokazati škrob.
619.2. Koji enzim iz sline razgrađuje škrob?
619.3. Zaokružite na slici osnovnu građevnu jedinicu škroba.
619.4. Kako se naziva osnovna građevna jedinica škroba?
620. Slika prikazuje stanicu euglene.
221
620.1. Koji je organel na slici označen slovom F? Koja je njegova uloga?
620.2. Gdje je veća vjerojatnost za pronalazak euglene, u čisto vodi ili u vodi
opterećenoj organskim tvarima? Objasnite zašto?
620.3. Može li euglena živjeti bez stežljivog mjehurića (kontraktilne vakuole)?
Objasnite zašto?
620.4. Objasnite koje je značenje prabičaša u tumačenju evolucije živoga svijeta.
621. Na slici slovima A, B, C i D označeni su sastojci ljudske krvi.
621.1. Koja su krvna tjelešca na slici označena slovom D?
621.2. Koja je uloga tjelešaca označenih slovom D?
621.3. Koja krvna tjelešca odstupaju brojnošću ili strukturom kod osobe koja je
anemična?
621.4. Koje je najvažnije krvotvorno tkivo čovjeka?
622. Slika prikazuje kloroplast.
622.1. Koje eukariotske stanice sadrže kloroplast?
222
622.2. Koji se proces događa u kloroplastima?
622.3. Kako se naziva dio kloroplasta označen slovom A?
622.4. Iz čega su se prema teoriji o endosimbiozi, razvili kloroplasti?
623. Slika prikazuje stanicu u jednoj fazi mitoze.
623.1. U kojoj se fazi mitoze nalazi stanica na slici? Navedite jednu značajku po
kojoj je ta faza prepoznatljiva.
623.2. Kako se naziva tvorba koja je na slici označena slovom A? Koja je njezina
uloga u mitozi?
623.3. Što je kariotip?
623.4. Jednom rečenicom objasni koja je uloga mitoze u živim bićima.
223
624. Slika prikazuje pet carstava živih bića.
624.1. Navedite imena carstava sa slike.
624.2. Kojim su slovom označeni prokariotski organizmi?
624.3. Kako se naziva osnovna taksonomska (sistematska) kategorija?
624.4. Navedite po jednog predstavnika iz svakog prikazanog carstva.
625. Slika prikazuje promjenu broja bakterija u likvoru bolesnika. Bolesnik se
liječio antibioticima. Proučite sliku i odgovorite na postavljena pitanja.
224
625.1. Kojeg je dana počeo djelovati antibiotik?
625.2. Jednom rečenicom objasnite koji su mogući uzroci porasta broja bakterija u
likvoru nakon 24. dana.
625.3. Kojim će se krvnim tjelešcima povećati brojnost nakon što je osoba
zaražena bakterijama?
625.4. Kako se zove znanstvenik koji je dokazao da su mikroorganizmi uzročnici
zaraznih bolesti?
626. Slika prikazuje kruženje dušika u prirodi.
626.1. Dušik je značajan biogeni element. Navedite jednu organsku molekulu u
koju se dušik ugrađuje.
626.2. Kako se naziva proces koji na slici provode bakterije označene slovom A?
626.3. Jednom rečenicom objasnite zašto mahunarke mogu rasti na tlu siromašnom
dušikovim spojevima?
626.4. Navedite dvije biljke mesožderke.
627. Slika prikazuje šest predstavnika jedne skupine algi: volvoks, kaulerpu,
klamidomonas, jadranski klobučić, morsku salatu i spirogiru.
627.1. Koje dvije od prikazanih algi žive u planktonu kopnenih voda?
225
627.2. Kako se naziva alga pridošlica u Jadran iz tropskih mora?
627.3. Navedite dvije zajedničke osobine zelenih, smeđih i crvenih algi.
627.4. Znanstvenici smatraju da su se iz drevnih zelenih algi razvile današnje
kopnene biljke. Navedite jednu osobinu koja ukazuje na njihovo zajedničko
podrijetlo.
628. Slika prikazuje organe kritosjemenjača.
628.1. Koji od prikazanih organa pripadaju jednosupnicama?
628.2. Koja se dva tipa provodnih cijevi nalaze u provodnim žilama lista
kritosjemenjača?
226
628.3. Navedite dvije uloge korijena.
628.4. Koja je razlika u geotropizmu korijena i stabljike?
629. Slika prikazuje predstavnike mekušaca.
629.1. Kojim je slovom označen najrazvijeniji mekušac na slici? Kojoj skupini
mekušaca pripada?
629.2. Kako organizam označen slovom C uzima hranu?
629.3. Kakvu tjelesnu simetriju ima organizam označen slovom B? Jednom
rečenicom obrazložite svoj odgovor.
629.4. Na slikama strjelicom označite stopalo svakog organizma
630. Slika prikazuje rezultat reakcija krvi različitih krvnih grupa (stupci označeni
brojevima od 1 do 4 ) s test-serumima koji sadrže anti-A, odnosno anti-B
aglutinine.
630.1. Kojoj krvnoj grupi pripada testirani uzorak označen na slici brojem 1?
630.2. Koje aglutinogene sadrži osoba krvne grupe 0?
630.3. Koja je krvna grupa „univerzalni primatelj”?
630.4. Razgradnjom kojeg spoja nastaje bilirubin?
227
631. Na shemi je nedovršen prikaz razina koje rezultiraju izlučivanjem spolnih
hormona u žene. Dopunite shemu tako da na prazne crte upišete pune nazive
odgovarajućih hormona.
631.1. Navedite puni naziv hormona koji oslobađa adenohipofiza a djeluje na
jajnike.
631.2. Navedite puni naziv hormona koji izlučuju jajnici.
631.3. Kako se naziva struktura u jajniku u kojoj sazrijeva jajna stanica?
631.4. Jednom rečenicom objasnite zašto propadanje žutog tijela u jajniku ima za
posljedicu pojavu menstrualnog krvarenja?
632. Slika prikazuje unutarnje ženske spolne organe.
228
632.1. Kojim je slovom na slici označen jajovod? Navedite dvije uloge jajovoda.
632.2. Kako se naziva faza menstrualnog (ovarijskoga) ciklusa u kojoj je
endometrij maternice najrazvijeniji (najdeblji)?
632.3. Karcinom maternice je jedan od najučestalijih karcinoma u žene. Na kojem
se dijelu maternice najčešće razvija? Koja je najpoznatija metoda koja doprinosi
ranomu otkrivanju ovoga oblika raka?
632.4. Navedite dvije mjere koje smanjuju rizik obolijevanja od spolno prenosivih
bolesti.
633. Slika prikazuje niz kodona na mRNA.
633.1. Navedeni niz kodona na mRNA nosi uputu za neki peptid. Uz pomoć tablice
napišite redoslijed aminokiselina u tom peptidu.
633.2. Kako se naziva proces u kojem se aminokiseline povezuju u protein na
ribosomu prema redoslijedu zapisanom u mRNA?
633.3. Kako se naziva veza kojom se povezuju aminokiseline?
633.4. Kako se naziva triplet na tRNA koji je komplementaran kodonu u mRNA?
634. Slika prikazuje par homolognih kromosoma tijekom mejoze. Na
kromosomima je naznačen položaj alelnih gena za dvije osobine dlake neke
životinje. Slovo D označava dugu dlaku a d kratku, dok E označava crnu boju
dlake a e bijelu.
229
634.1. Napišite genotip organizma za dva prikazana svojstva prije udvostručenja
DNA.
634.2. Napišite sve moguće genotipove gameta koje će nastati na kraju II.
mejotičke diobe ako se dogodio krosingover na način prikazan na slici.
634.3. Kakav će biti fenotip jedinke genotipa ddEe?
634.4. Napišite genotipove gameta koje bi nastale na kraju II. mejotičke diobe u
slučaju da se nije dogodio krosingover.
635. Katarina i Luka su supružnici normalne boje kože koji normalno raspoznaju
boje. Katarinin otac je daltonist i albino. Lukini roditelji su zdravi homozigoti.
Aleli za normalno razlikovanje boja (XD ) i daltonizam (Xd) su spolno vezani geni.
Aleli koji određuju normalnu pigmentaciju kože (A) ili albinizam (a) dolaze na
jednom od parova autosoma.
635.1. Napišite genotipove Katarine i Luke.
635.2. Napišite moguće genotipove gameta Katarine i Luke za navedena svojstva.
635.3. Prikažite sve moguće genotipove njihove djece za navedena svojstva,
odnosno tablicu križanja.
635.4. Kolika je vjerojatnost da navedeni bračni par dobije sina daltonista koji je
istodobno i nositelj gena za albinizam ? Vjerojatnost izrazite razlomkom.
230
636. Slika prikazuje glave lisica koje žive u različitim geografskim pojasevima.
636.1. Kojemu geografskom području pripadaju lisice sa slike?
Na praznu crtu upišite slovo kojim je označena odgovarajuća lisica.
Umjereni pojas:__________
Polarni pojas:
__________
Pustinjski pojas:
__________
636.2. Koji abiotički čimbenik utječe na veličinu uški lisice u različitim
područjima?
636.3. Jednom rečenicom objasnite razlike u boji krzna lisica koje žive u različitim
geografskim područjima.
636.4. Navedite dvije promjene u ekosustavu koje mogu dovesti do smanjenja
populacije polarnih lisica.
637. Slika prikazuje prehrambeni lanac u moru.
637.1. Koji članovi lanca prikazanoga na slici imaju najveću biomasu i količinu
energije a koji najmanju?
637.2. Koji je član hranidbenog lanca mesožder i potrošač drugoga reda?
231
637.3. Kod kojih se sve članova lanca prikazanih na slici odvija sekundarna
organska proizvodnja?
637.4. Kako će se povećanje biomase fitoplanktona odraziti na biomasu svih
ostalih članova lanca?
638. Slika A. prikazuje stanicu u trenutku kada smo je stavili u kap vode, a slika B.
istu stanicu nakon nekoliko minuta.
638.1. Što se dogodilo sa stanicom dok je stajala u kapi vode (slika B.)?
638.2. Kako se naziva vrsta prijenosa kroz membranu koji prokazuje slika?
638.3. Kakva je citoplazma stanice na slici A. u odnosu na kap vode?
638.4. Jednom rečenicom objasnite zbog čega se dogodila prikazana promjena.
639. Slika prikazuje stanicu u jednoj fazi mitoze.
232
639.1. U kojoj se fazi mitoze nalazi stanica na slici? Navedite jednu značajku po
kojoj je ta faza prepoznatljiva.
639.2. Kako se naziva tvorba koja je na slici označena slovom A.?
639.3. Koliko će kromosoma imati svaka stanica-kći, nastala diobom stanice koja
ima 48 kromosoma?
639.4. Jednom rečenicom objasnite razliku u građi metafaznih i anafaznih
kromosoma u mitozi.
640. Slika prikazuje životinjsku i bakterijsku stanicu.
640.1. Navedite dvije osnovne razlike u građi prikazanih tipova stanica.
640.2. Navedite dvije zajedničke strukture prokariotske i životinjske stanice.
640.3. Koja je molekula nositeljica nasljedne upute u bakteriji?
640.4. Koji se organel životinjske stanice tijekom evolucije najvjerojatnije razvio iz
aerobne bakterije.
233
641. Slika prikazuje promjenu broja bakterija u urinu bolesnika. Bolesnik se liječio
antibioticima. Proučite sliku i odgovorite na postavljena pitanja.
641.1. Koliko je dana prošlo od infekcije do početka djelovanja antibiotika?
641.2. Jednom rečenicom objasnite koji su mogući uzroci porasta broja bakterija u
urin u nakon 16. dana.
641.3. Koja je bakterija mogla izazvati ovakvu zarazu, a inače je normalni simbiont
u ljudskim crijevima?
641.4. Kako se naziva prvi antibiotik koji je korišten za liječenje ljudi? Imenujte
znanstvenika koji ga je otkrio.
642. Slike prikazuju šest predstavnika jedne skupine algi: volvoks, kaulerpu,
klamidomonas, jadranski klobučić, morsku salatu i spirogiru.
234
642.1. Na praznu crtu uz slova kojima su označene alge na slici upišite
odgovarajuća imena algi.
A.______________________________ B._______________________________
C.______________________________ D._______________________________
E.______________________________ F._______________________________
642.2. Kojoj skupini algi pripadaju prikazane vrste?
642.3. Jednom rečenicom objasnite koje je značenja volvoksa za evoluciju.
642.4. Alge su značajne za život u vodenim ekosustavima. Navedite dva razloga
koja podupiru ovu tvrdnju.
643. Slika prikazuje životni ciklus paprati.
643.1. Kako se zove nespolna generacija paprati? Kojim je slovom označena slici?
643.2. Kako se naziva gametofit papratnjača?
643.3. Imaju li stanice tvorbe, koja je na slici označena slovom B. haploidan ili
diploidan broj kromosoma? Jednom rečenicom obrazložite svoj odgovor.
643.4. Jednom rečenicom objasnite zašto je tijekom evolucije kopnenih biljaka
došlo do redukcije spolne generacije?
235
644. Slika prikazuje rezultat reakcija krvi različitih krvnih grupa (stupci označeni
brojevima od 1 do 4) s test-serumima koji sadrže anti-A, odnosno anti-B aglutinine.
644.1. Kojoj krvnoj grupi pripada testirani uzorak označen na slici brojem 4 i
zaokružen?
644.2. Koje aglutinine sadrži osoba krvne grupa AB?
644.3. Koja se krvna grupa smatra„ univerzalnim davateljem”?
644.4. Što su po kemijskom sastavu aglutinini i aglutinogeni?
645. Slika prikazuje probavni sustav čovjeka.
236
645.1. Na slici označite žučnu vrećicu. Koja je uloga žuči?
645.2. Kako se naziva organ koji svoje probavne enzime izlučuje u dvanaesnik?
Kojim je slovom označen na slici?
645.3. Koja je uloga crijevnih resica u tankome crijevu?
645.4. Koji je najčešći uzrok ciroze jetre u razvijenim zemljama?
646. Slika prikazuje unutarnje ženske spolne organe.
646.1. Kojim je slovom na slici označe jajnik? Navedite dvije najvažnije uloge
jajnika.
646.2. Kojim je slovom na slici označen spolni organ u kojem se događa oplodnja?
Kako se naziva taj organ?
646.3. Kojim je slovom na slici označena maternica? Koja je uloga maternice?
646.4. Navedite tri spolne zarazne bolesti.
647. Niz baza na lancu DNA je sljedeći:
647.1. Napišite niz baza na komplementarnome lancu iste molekule.
647.2. Kako se naziva enzim pomoću kojega se replicira (udvostručuje) DNA?
647.3. U kojem se dijelu interfaze događa replikacija (udvostručenje) DNA?
647.4. Napišite niz baza na mRNA koja nastaje transkripcijom zadanoga niza:
237
648. Slika prikazuje par homolognih kromosoma tijekom mejoze. Na
kromosomima je naznačen položaj alelnih gena za dva svojstva neke biljke. Slovo
E označuje crvenu boju cvijeta, a e bijelu, dok slovo F označuje dugu stabljiku, a f
kratku.
648.1. Jednom rečenicom objasnite što su homologni kromosomi.
648.2. Napišite genotip organizma za dva prikazana svojstva prije udvostručenja
DNA.
648.3. Napišite sve moguće genotipove gameta koje će nastati na kraju II.
mejotičke diobe ako se dogodio krosingover na način prikazan na slici.
648.4. Kako će izgledati fenotip sljedećeg potomka: eeFf
649. Marta i Petar su zdravi supružnici i imaju dvoje djece. Martin otac boluje od
hemofilije. Marta ima krvnu grupu AB, a Petar krvnu grupu 0. Aleli za hemofiliju
(Xh ) i normalno zgrušavanje (XH) su spolno vezani geni, a krvne grupe određuju
aleli (A,B,0) koji dolaze na jednom od parova autosoma.
649.1. Napišite genotipove Marte i Petra.
649.2. Napišite moguće genotipove gameta Marte i Petra za navedena svojstva.
649.3. Prikažite moguće genotipove njihove djece za navedena svojstva, odnosno
tablicu križanja.
649.4. Kolika je vjerojatnost da Marta i Petar dobiju zdravoga sina krvne grupe B?
238
650. Na slikama A., B., C. označena su krila različitih životinja.
650.1. Kako se nazivaju organi različiti po postanku koji obavljaju sličnu funkciju?
650.2. Iz kojeg tkiva/organa nastaju krila kukaca?
650.3. Iz koje su se skupine (razreda) kralježnjaka razvile današnje ptice i sisavci?
650.4. Navedite dvije osobine koje je imala praptica (Archaeopteryx), a nemaju ih
današnje ptice.
651. Slika prikazuje dva odrasla primjerka pingvina vrste A. i B.
651.1. U kojem dijelu svijeta žive prikazane vrste pingvina A. i B.? Upišite slova
na karti svijeta u dvama od ponuđenih četiriju kvadratića.
239
651.2. Jednom rečenicom obrazložite svoj odabir.
651.3. Koje ekološko pravilo govori o razlozima različitih veličina tijela srodnih
vrsta u ovisnosti o temperaturi?
651.4. Pripadaju li pingvini grebenkama ili bezgrebenkama?
652. Slika prikazuje prehrambeni lanac u moru.
652.1. Koji su članovi lanca na slici biljojedi a koji mesojedi?
652.2. Kako će se povećanje biomase zooplanktona odraziti na biomasu riba i
liganja?
652.3. Hoće li biomasa fitoplanktona u moru biti veća zimi ili proljeće? Jednom
rečenicom objasnite zašto?
240
652.4. Jednom rečenicom objasnite razliku između primarne i sekundarne organske
proizvodnje.
653. Slika pokazuje strukturu molekule ATP-a.
653.1. Koju ulogu u stanici ima spoj prikazan na slici?
653.2. U kojem je dijelu molekule ATP-a pohranjena energija?
653.3. Navedite naziv jednoga staničnog procesa u kojem nastaje ATP.
653.4. Kako se naziva stanični organel u kojem nastaje veliki broj molekula ATPa?
654. Slika prikazuje životinjsku stanicu.
241
654.1. Kako se naziva jedna stanična struktura koju ima životinjska, a nema biljna
stanica? Uz naziv stanične strukture upišite slovo kojim je označena na slici.
654.2. Navedite jedan od staničnih organela u kojem se nalaze molekule DNA i
kojim je slovom označen na slici.
654.3. Pretpostavimo da slika prikazuje stanicu gušterače. Kako se naziva stanični
organel na kojem će se sintetizirati inzulin, na slici označen slovom E ?
654.4. Na kojoj staničnoj tvorbi nastaju lizosomi?
655. Na slici je pojednostavljen prikaz mejoze.
242
655.1. U kojoj fazi mejoze dolazi do razdvajanja homolognih kromosoma? Kojim
je slovom ta faza označena na slici?
655.2. Kojim je slovom na slici prikazana metafaza II.?
655.3. U kojim se spolnim organima muškaraca zbiva mejoza?
655.4. Koji je proces u profazi I. najvažniji uzrok genetičke raznolikosti stanica?
656. Slika prikazuje umnožavanje virusa u bakterijskoj stanici.
656.1. Koji je virus označen slovom A na slici?
656.2. Pogledajte sliku i ponuđenim opisima etapa u razmnožavanju pridružite
odgovarajuća slova.
Vezanje virusa na površinu bakterije:___
Sklapanje novih virusnih čestica:___
656.3. Koji je najpouzdaniji način zaštite od virusnih bolesti?
656.4. Kako se nazivaju subvirusne čestice koje uzrokuju bolest stoke „kravlje
ludilo”?
243
657. Slika prikazuje papučicu.
657.1. U koju skupinu praživotinja (Protozoa) pripadaju papučice?
657.2. Kako se naziva struktura koja ima ulogu izbacivanja suviška vode iz
papučice i kojim je slovom označena na slici?
657.3. Kako se naziva struktura koja obavija tijelo papučice i daje mu stalni oblik i
čvrstoću?
657.4. Kako se zove „otac mikroskopa” koji je prvi promatrao jednostanične
organizme?
658. Slika prikazuje cvijet kritosjemenjače.
244
658.1. Kako se naziva dio cvijeta koji je na slici označen slovom A ?
658.2. U kojem se dijelu tučka događa oplodnja?
658.3. Kako se naziva cvijet koji sadrži i tučak i prašnike?
658.4. Preobrazbom kojih organa nastaju dijelovi cvijeta?
659. Slika prikazuje kostur ptice.
659.1. Na temelju izgleda prsne kosti odredite skupinu ptica čiji je primjer kostura
prikazan na slici.
659.2. Navedite jednu prilagodbu za letenje u građi kostura ptica.
659.3. Kojim je slovom na slici označena bedrena kost?
659.4. Navedite jednu zajedničku osobinu ptica i gmazova.
245
660. Slika prikazuje osnovnu građevnu jedinicu bubrega.
660.1. Kojim je slovom na slici označen glomerul i koja je njegova uloga u radu
bubrega?
660.2. Kakva će biti koncentracija mokraće osobe koja je jela pršut nakon otprilike
četiri sata u odnosu na osobu koja je jela lubenicu?
660.3. Navedite jednu tvar iz koje nastaje ureja ili karbamid.
660.4. Kako se zove poremećaj povećane koncentracije ureje u krvnoj plazmi?
661. Pacijentu su dijagnosticirali patuljasti rast. Liječnik mu je odredio hormonsku
terapiju.
661.1. Koja je žlijezda prestala ispravno funkcionirati?
661.2. Navedite puni naziv hormona koji će pacijent morati uzimati.
661.3. Koji poremećaj nastaje ako se isti hormon luči u prekomjernoj količini?
661.4. Jednom rečenicom objasnite razliku u načinu izlučivanja egzokrinih i
endokrinih žlijezda.
246
662. Slika prikazuje životni ciklus čovjeka.
662.1. Zaokružite na slici haploidnu fazu životnoga ciklusa čovjeka.
662.2. Upišite riječ „mejoza” i „oplodnja” na za to predviđena mjesta u
pravokutnicima na slici.
662.3. Kako se naziva niz mitoza kojima iz oplođene jajne stanice nastaje
blastocista?
662.4. Navedite zametne listiće gastrule?
247
663. Slika prikazuje kariogram čovjeka.
663.1. Prikazuje li slika muškarca ili žene i po čemu se to može zaključiti?
663.2. Kako se naziva faza mitoze u kojoj se nalaze kromosomi na slici?
663.3. Koje organske makromolekule dolaze u sastavu kromosoma?
663.4. Koliko autosoma i koliko spolnih kromosoma ima gameta čovjeka?
664. Za označivanje osobina vinskih mušica rabe se međunarodno priznati simboli.
Divlji tip ima sivo-smeđu boju tijela(e+) i ravna krila dulja od tijela (vg+), a mutant
ima crno tijelo (e) i zakržljala krila (vg). Ove osobine nisu spolno vezane. Križana
je ženka divljeg tipa za obje osobine i mužjak mutant za obje osobine.
664.1. Napišite genotip mužjaka.
664.2. Napišite genotip ženke ako je za obje osobine heterozigot.
664.3. Kakve će osobine imati potomak sljedećeg genotipa: eevg+vg ?
664.4. Kako se zove znanstvenik koji je započeo istraživanja na vinskim
mušicama?
248
665. Slika prikazuje Miller – Urayev pokus kojim je dokazana teorija organske
evolucije.
665.1. Na prazne crte upišite slova kojima su na slici označeni glavni dijelovi
Miller – Urayeva pokusa.
Praatmosfera ___________
Stvaranje vodene pare __________
„Prajuha” ___________
665.2. Navedite jednu molekulu koja se nalazila u praatmosferi.
665.3. Jednom rečenicom objasnite pojam kemijske evolucije.
665.4. Kolika je starost Zemlje prema suvremenim procjenama geologa?
249
666. Slika prikazuje ovisnost broja ličinki pčela izlegnutih iz jajašaca pri
određenim temperaturama.
666.1. Očitajte sa slike temperaturu pri kojoj će se razviti najviše ličinki pčela iz
jajašaca.
666.2. Očitajte sa slike temperaturni minimum pri kojem se razvija najmanji broj
ličinki pčela iz jajašaca.
666.3. Očitajte sa slike koliki je broj ličinki pčela pri temperaturi od 150C.
666.4. Navedite jednu prilagodbu na oprašivanje pčelama.
667. Slika prikazuje kruženje vode u prirodi.
250
667.1. Kako se naziva proces kojim biljke vodu iz tla oslobađaju u atmosferu?
667.2. Kojim procesom površinska voda prelazi u atmosferu?
667.3. Navedite jednu prilagodbu četinjača za štednju vode.
667.4. Kako se nazivaju najvažniji kemijski elementi koji izgrađuju živa bića i čije
cikluse pratimo u prirodi?
251
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
252
_______________________________________________________________________ Odgovori
ODGOVORI
253
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
254
_______________________________________________________________________ Odgovori
1. odg. E, v. trofoblast
2. odg. C, v. mezoderm
3. odg. A, v. mejoza I
4. odg. E, v. ribosomi
5. odg. D, v. kloroplasti
6. odg. E, v. modrozelene alge
7. odg. C, v. mitoza
8. odg. E, v. aktivni prijenos
9. odg. A, v. kromatin
10. odg. B, v. dijaliza
11. odg. D, v. lizosomi
12. odg. E, v. interfaza
13. odg. C, v. Dodatak 2
14. odg. D, v. fermentacija
15. odg. C, v. disaharidi
16. odg. D, v. glikoliza
17. odg. B, v. oksidacija
18. odg. E, v. biljni virusi
19. odg. C, v. enzimi
20. odg. E, v. ATP
21. odg. D, v. fotosinteza i reakcije na
svjetlosti
22. odg. D, v. dušikove baze
23. odg. B, v. gastrulacija
24. odg. D, v. zigota
25. odg. A, v. Graafov folikul
26. odg. C, v. hipotalamus
27. odg. D, v. bijelo tijelo
28. odg. B, v. trudnoća
29. odg. D, v. prolaktin
30. odg. A, v. hipotalamus
31. odg. D, v. oksitocin
32. odg. A, v. genetska uputa
33. odg. B, v. sinteza proteina
34. odg. D, v. test križanje
35. odg. B, v. zakoni nasljeđivanja
36. odg. B, v. monohibridno križanje s dominacijom
37. odg. E, v. tundra
38. odg. B, v. biosfera
39. odg. E, v. razlagači
40. odg. C, v. areal
41. odg. E, v. hranidbeni lanac
42. odg. A, v. primarna organska produkcija
43. odg. C, v. pokretačke sile evolucije
44. odg. B, v. endoplazmatska mrežica
45. odg. B, v. vertikalne zone biosfere
46. odg. C, v. dihibridno križanje s dominacijom
47. odg. E, v. označavanje nasljednih faktora i generacija
Genotip AAbb dati će fenotip u kojem će
se izraziti recesivno svojstvo za razliku od
ostalih.
48. odg. C, v. heterozigoti
49. odg. A, v. krvne grupe
50. odg. E, v. Dodatak 2
51. odg. C, v. enzimi
52. odg. D, v. fotosinteza
53. odg. A, v. oksitocin
54. odg. C, v. profaza I
55. odg. C, v. Dodatak 5
56. odg. E, v. označavanje naslijednih faktora i generacija
57. odg. E, v. lizosomi
58. odg. E, v. citologija
59. odg. C, v. laktoza
60. odg. D, v. pasivni transport
61. odg. D, v. komplementarne baze
62. odg. E, v. ATP
63. odg. B, v. klorofil
64. odg. D, v. žuto tijelo
65. odg. E, v. eukarioti
66. odg. B, v. gastrulacija
67. odg. B, v. blastoporus
68. odg. A, v. organogeneza
69. odg. C, v. Mendelovi zakoni
70. odg. E, v. monohibridno intermedijarno križanje
71. odg. E, v. vezani geni
72. odg. C, v, modrozelene alge
73. odg. C, v. kloroplasti
74. odg. B, v. peptidna veza
75. odg. A, v. bakteriofagi
76. odg. E, v. testosteron
77. odg. D, v. nukleinske kiseline
78. odg. C, v. ovulacija
79. odg. B, v. neurosekrecijski faktori
80. odg. D, v. gonadotropni hormoni
255
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
81. odg. C, v. blastocista
82. odg. C, v. interfaza
83. odg. D, v. monohibridno križanje s dominacijom
84. odg. E, v. membranski proteini
85. odg. D, v. proteini
86. odg. C, v. proteini
87. odg. E, v. nukleotidi
88. odg. A, v. timin
89. odg. E, v. nukleinske kiseline
90. odg. E, v. nukleinske kiseline
91. odg. D, vidi DNA
92. odg. A, v. enzimi
93. odg. C, v. lipaza
94. odg. B, v. pasivni prijenos
95. odg. E, v. nukleolus
96. odg. D, v. žuto tijelo
97. odg D, v. prolaktin
98. odg. D, v. blastoderm
99. odg. C, v. trofoblast
100. odg. C, v. blastomere
101. odg. B, v. homozigot
102. odg. B, v. test križanje
103. odg. C, v. monohibridno križanje s
dominacijom
104. odg. B, v. vezani geni
105. odg. E, v. biologija
106. odg. D, v. ribosomi
107. odg. E, v. interfaza
108. odg. E, v. citološke metode
109. odg. C, v. adenin
110. odg. C, v. saharoza
111. odg. C, v. komplementarne baze
112. odg. D, v. ATP
113. odg. C, v. ovulacija
114. odg. B, v. testosteron
115. odg. D, v. mejoza
116. odg. A, v. mezoderm
117. odg. D, v. fenotip
118. odg. A, v. test križanje
119. odg. D, v. test križanje
120. odg. C, v. monohibridno intermedijarno križanje
121. odg. C, v. mutacije
122. odg. B, v. biocenologija
256
123. odg. C, v. karbon
124. odg. D, v. ribosomi
125. odg. D, v. fotosinteza
126. odg. B, v. gvanin
127. odg. C, v. ATP
128. odg. C, v. dijaliza
129. odg. E, v. koža
130. odg. E, v. oogeneza
131. odg. D, v. mejoza I
132. odg. C, v. arhenteron
133. odg. B, v. ektoderm
134. odg. C, v. gastrulacija
135. odg. C, v. prolaktin
136. odg. A, v. nasljeđivanje
137. odg. D, v. Mendelovi zakoni
138. odg. E, v. test križanje
139. odg. C, v. monohibridno intermedijarno križanje
140. odg. D, v. mutacije
141. odg. A, v. genetska uputa
142. odg. D, v. biomasa
143. odg. B, v. sukcesija
144. odg. D, v. Dodatak 5
145. odg. B, v. prophliopitekus
146. odg. B, v. molekularna biologija
147. odg. A, v. proteini
148. odg. B, v. gvanin
149. odg. D, v. nukleinske kiseline
150. odg. A, v. DNA
151. odg. C, v. enzimi
152. odg. C, v. fotosinteza
153. odg. D, v. kodon
154. odg. D, v. gonadotropni hormoni
155. odg. A, v. Virchow
156. odg. C, v. prolaktin
157. odg. C, v. blastula
158. odg. B, v. trudnoća
159. odg. E, v. dihibridno križanje s dominacijom
160. odg. A, v. test križanje
161. odg. D, v. evolucija
162. odg. B, v. embriologija
163. odg. C, v. laktoza
164. odg. E, v. proteini
165. odg. D, v. proteini
_______________________________________________________________________ Odgovori
166. odg. D, v. eukarioti
167. odg. E, v. nukleinske kiseline
168. odg. A, v. citozin
169. odg. D, v. polinukleotidi
170. odg. C, v. ATPaza
171. odg. D, v. AMP
172. odg. E, v. NADP
173. odg. C, v. aktivni prijenos
174. odg. D, v. interfaza i jezgra
175. odg. A, v. testosteron
176. odg. E, v. ICSH
177. odg. C, v. embrioblast
178. odg. E, v. monohibridno križanje s
dominacijom
179. odg. E, v. monohibridno križanje s
dominacijom
180. odg. C, v. monohibridno intermedijarno križanje
181. odg. C, v. Golgijevo tijelo
182. odg. D, v. nukleoid
183. odg. D, v. anafaza I
184. odg. D, v. telofaza I
185. odg. E, v. žuto tijelo
186. odg. E, v. genetska uputa
187. odg. D, v. genetska uputa i sinteza
proteina
188. odg. D, v. genetska uputa i sinteza
proteina
189. odg. C, v. zigota
190. odg. D, v. fenotip
191. odg. D, v. dihibridno križanje s dominacijom
192. odg. C, v. Dodatak 2.
193. odg. C, v. Mendelovi zakoni
194. odg. D, v. monohibridno intermedijarno križanje
195. odg. E, v. označavanje nasljednih
faktora i generacija
196. odg. D, v. dihibridno križanje s dominacijom
197. odg. C, v. test križanje
198. odg. C, v. relikti
199. odg. D, v. biologija
200. odg. B, v. eukarioti
201. odg. B, v. prokarioti
202. odg. C, v. ribosomi
203. odg. D, v. kloroplasti
204. odg. C, v. bakteriofagi
205. odg. D, v. eukarioti
206. odg. D, v. biljna stanica
207. odg. E, v. kloroplasti
208. odg. D, v. biljna stanica
209. odg. B, v. voda
210. odg. D, v. DNA
211. odg. E, v. DNA
212. odg. C, v. adenin
213. odg. C, v. citozin
214. odg. D, v. DNA
215. odg. C, v. DNA
216. odg. A, v. RNA
217. odg. B, v. peptidi
218. odg. C, v. genetska uputa
219. odg. A, v. blastula
220. odg. B, v. gonadotropni hormoni
221. odg. D, v. estrogen i progesteron
222. odg. C, v. anatomija
223. odg. A, v. ekologija
224. odg. B, v. Dodatak 3
225. odg. A, v. aminokiseline
226. odg. B, v. genetska uputa
227. odg. B, v. DNA
228. odg. C, v. komplementarne baze
229. odg. E, v. homozigot
230. odg. B, v. test križanje
231. odg. C, v. test križanje
232. odg. D, v. dihibridno križanje s dominacijom
233. odg. B, v. dihibridno križanje s dominacijom i vezani geni
234. odg. B, v. vinska mušica, kromosomska garnitura
235. odg. B, v. test križanje i dihibridno
križanje s dominacijom
236. odg. A, v. spolno vezano nasljeđivanje
237. odg. C, v. anafaza I
238. odg. E, v. virusi
239. odg. B, v. trofoblast
240. odg. E, v. ekologija
241. odg. E, v. krosingover
257
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
242. odg. B, v. mutacija
243. odg. C, v. Fleming
244. odg. E, v. homologni kromosomi
245. odg. C, v. FSH, LH i LTH
246. odg. B, v. prolaktin
247. odg. C, v. spolno vezano nasljeđivanje
248. odg. B, v. Dodatak 2
249. odg. E, v. čovjek, kromosomska garnitura
250. odg. B, v. vinska mušica, kromosomska garnitura
251. odg. D, v. Dodatak 2
252. odg. C, v. Dodatak 2
253. odg. B, v. Dodatak 2
254. odg. E, v. vezani geni
255. odg. D, v. ATP
256. odg. E, v. ATP
257. odg. B, v. Hooke
258. odg. D, v. mitoza
259. odg. E, v. pričvrsnica
260. odg. C, v. nukleoidi
261. odg. C, v. blastocel
262. odg. D, v. mezoderm
263. odg. E, v. ektoderm
264. odg. E, v. endoderm
265. odg. A, v. test križanje
266. odg. B, v. test križanje
267. odg. B, v. monohibridno križanje s
dominacijom
268. odg. D, v. dihibridno križanje s dominacijom
269. odg. E, v. fenilalanin i genetska uputa
270. odg. B, v. fiziologija
271. odg. B, v. evolucija
272. odg. E, v. autoradiografija
273. odg. C, v. dušikove baze
274. odg. C, v. Golgijevo tijelo
275. odg. C, v. ribosomi
276. odg. D, v. RNA
277. odg. D, v. stanična membrana
278. odg. E, v. recesivno svojstvo
279. odg. B, v. test križanje
280. odg. C, v. vezani geni
258
281. odg. A, v. dihibridno križanje s dominacijom
282. odg. C, v. dihibridno križanje s dominacijom i vezani geni
283. odg. B, v. spolno vezano nasljeđivanje
284. odg. C, v. vinska mušica, kromosomska garnitura
285. odg. B, v. test križanje
286. odg. E, v. dihibridno križanje s dominacijom
287. odg. E, v. aleli
288. odg. D, v. virusi
289. odg. E, v. živa bića
290. odg. B, v. Golgijevo tijelo
291. odg. E, v. križanac
292. odg. E, v. tripanosoma
293. odg. E, v. voda
294. odg. D, v. proteini
295. odg. E, v. RNA
296. odg. E, v. sinteza proteina
297. odg. D, v. mutacije
298. odg. C, v. monohibridno križanje s
dominacijom
299. odg. D, v. dihibridno križanje s dominacijom
300. odg. C, v. označavanje nasljednih
faktora i generacija
301. odg. A, v. kariotip
302. odg. B, v. fiziološka otopina
303. odg. A, v. biomasa
304. odg. B, v. genetske karte
305. odg. A, v. prokarioti
306. odg. E, v. atavizam
307. odg. C, v. rudimenti
308. odg. E, v. kodon
309. odg. E, v. poliU
310. odg. D, v. polifenilalanin
311. odg. C, v. sinteza proteina i genetska
uputa
312. odg. D, v. histologija
313. odg. D, v. ekologija
314. odg. C, v. hipoglikemija
315. odg. E, v. steroidi
316. odg. E, v. aminokiseline
_______________________________________________________________________ Odgovori
317. odg. E, v. pirimidinske baze
318. odg. E, v. dominantno svojstvo i označavanje nasljednih faktora i generacija
319. odg. D, v. test križanje
320. odg. A, v. vezani geni
321. odg. E, v. recesivno svojstvo i homozigoti
322. odg. B, v. test križanje
323. odg. A, v. vezani geni
324. odg. B, v. spolno vezano nasljeđivanje
325. odg. A, v. spolno vezano nasljeđivanje
326. odg. D, v. vinska mušica, kromosomska garnitura
327. odg. B, v. modrozelene alge
328. odg. C, v. dihibridno križanje s dominacijom
329. odg. C, v. Mendelovi zakoni
330. odg. B, v. mejoza I
331. odg. E, v. bakteriofagi
332. odg. B, v. embrioblast
333. odg. E, v. ATP
334. odg A, v. oksidacija
335. odg B, v. fagocitoza
336. odg E, v. DNA
337. odg. E, v. jezgrica
338. odg. B, v. metafaza
339. odg. D, v. neuron
340. odg. E, v. koža
341. odg. C, v. blastoderm
342. odg. C, v. blastoporus
343. odg. D, v. mezoderm
344. odg. C, v. bakterije
345. odg. E, v. prokarioti
346. odg. E, v. homozigot
347. odg. D, v. Medelovi zakoni
348. odg. A, v. test križanje
349. odg. E, v. označavanje nasljednih
faktora i generacija
350. odg. A, v. krosingover
351. odg. C, v. fenilalanin i genetska uputa
352. odg. A, v. komplementarne baze i kodon
353. odg. C, v. lizosomi
354. odg. E, v. mitohondriji
355. odg. E, v. jezgrica
356. odg. D, v. kromatin
357. odg. C, v. anafaza I
358. odg. B, v. spermatogeneza i oogeneza
359. odg. A, v. telofaza I
360. odg. E, v. ektoderm
361. odg. E, v. Dodatak 2
362. odg. D, v. vezani geni
363. odg. A, v. test križanje
364. odg. E, v. nukleoid
365. odg. C, v. kloroplasti
366. odg. E, v. biologija
367. odg. B, v. osmoza
368. odg. E, v. endokrine žlijezde
369. odg. B, v. profaza I
370. odg. B, v. blastoderm
371. odg. A, v. blastoporus
372. odg. B, v. ektoderm
373. odg. C, v. trofoblast
374. odg. B, v. životinjski virusi
375. odg. C, v. dihibridno križanje s dominacijom
376. odg. B, v. spolno vezano nasljeđivanje
377. odg. C, v. centrosomi i diobeno vreteno
378. odg. C, v. endoplazmatska mrežica
379. odg. D, v. lizosomi
380. odg. D, v. fermentacija
381.odg. B, v. oksidacija
382.odg. C, v. oplodnja
383.odg. D, v. zigota
384. odg. E, v. tundra
385. odg. E, v. heterotrofi i bakterije
386. odg. B, v. fenološke pojave
387. odg. C, v. areal
388. odg. E, v. autotrofi
389. odg. A, v. primarna organska produkcija
390. odg. B, v. endem
391. odg. D, v. ekosustav
392. odg. A, v. australopitekus i dodatak 5
393. odg. E, v. biološki indikatori onečišćenja
259
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
394. odg. B, v. vertikalne zone biosfere
395. odg. E, v. bakteriofagi
396. odg. E, v. Escherichia coli
397. odg. D, v. fenotip
398. odg. C, v. mutacije
399. odg. E, v. koža
400. odg. A, v. virusi
401. odg. C, v. bakterije
402. odg. A, v. patogene bakterije
403. odg. B, v. mutacija
404. odg. E, v. antropologija
405. odg. B, v. Morgan, T.
406. odg. D, v. kultura tkiva
407. odg. D, v. virusi
408. odg. C, v. bakterije
409. odg. E, v. prokarioti
410. odg. E, v. mitohondriji
411. odg. B, v. osmoza
412. odg. B, v. biocenoza
413. odg. C, v. herbivori i heterotrofi
414. odg. E, v. sekundarna organska produkcija
415. odg. E, v. hranidbena piramida
416. odg. C, v. hranidbeni lanac
417. odg. D, v. patogene bakterije i upala
pluća
418. odg. E, v. disanje
419. odg. E, v. mitohondriji
420. odg. D, v. limfa
421. odg. A, v. implantacija jajašca
422. odg. B, v. živčana stanica
423. odg. C, v. hipertoničan
424. odg. A, v. natalitet
425. odg. D. v. areal
426. odg. E, v. patogene bakterije
427. odg. D, v. hipotoničan
428. odg. A, v. populacija
429. odg. D, v. bentoska biocenoza
430. odg. C, v. krapinski pračovjek
431. odg. B, v. ekosustav
432. odg. C, v. krapinski pračovjek
433. odg. D, v. eritrocit
434. odg. A, v. alge
435. odg. E, v. prirodni rezervat i dodatak
4
260
436. odg. C, v. virusi i dječja paraliza
437. odg. D, v. bakteriofag
438. odg. B, v. bakterije
439. odg. A, v. bakterije
440. odg. E, v. eukarionti
441. odg. B, v. lizosomi i endocitoza
442. odg. D, v. vitamini
443. odg. B, v. menstrualni ciklus
445. odg. B, v. neandertalski pračovjek i
dodatak 5
446. odg. B, v. živi fosili i ginkgo
447. odg. C, v. virusi
448. odg. C, v. fotosinteza
449. odg. C, v. abiotički faktori
450. odg. C, v. Homo sapiens
451. odg. E, v. modifikacije
452. odg. E, v. plazmidi
453. odg. B, v. prokariotska stanica
454. odg. D, v. saprofiti
455. odg. B, v. endocitoza
456. odg. A, v. leukoplasti
457. odg. A, v. lišaj
458. odg. A, v. mahovine i prokličnica
459. odg. B, v. sorus i paprati
460. odg. C, v. sjemeni zametak i tučak
461. odg. B, v. dvosupnice
462. odg. A, v. prijelazni oblici
463. odg. B, v. homologni organi
464. odg. C, v. rudimentarni organi
465. odg. C, v. bičaši i kremenjašice
466. odg. C, v. kremenjašice
467. odg. B, v. steljnače, steljka i alge
468. odg. A, v. protalij
469. odg. D, v. pteridosperme
470. odg. D, v. prašnik
471. odg. A, v. dvosupnice
472. odg. D, v. plod
473. odg. B, v. vegetacija
474. odg. C, v. autosomi
475. odg. A, v. pričvrsnica
476. odg. E, v. virusi
477. odg. D
478. odg. B, v. plazmoliza
479. odg. C, v. protalij
480. odg. B, v. kritosjemenjače
_______________________________________________________________________ Odgovori
481. odg. E, v. sedrene barijere
482. odg. B, v. psilofiti
483. odg. E, v. relikti
484. odg. C, v. jednosupnice
485. odg. D, v. mahovine
486. odg. B, v. flora
487. odg. A, v. krosingover
488. odg. C, v. spolna određenost potomaka
489. odg. C, v. klica
490. odg. B, v. rudimenti
491. odg. B, v. mutacije
492. odg. E, v. kambij
493. odg. D, v. virusi
494. odg. C, v. viroidi
495. odg. B, v. virusi
496. odg. B, v. bakterije
497. odg. B, v. vegetacija
498. odg. B, v. centriol
499. odg. C, v. fotosinteza
500. odg. C, v. katabolizam
501. odg. E, v. fototropizam
502. odg. D, v. nitrifikacija
503. odg. C, v. kriptorhizam
504. odg. A, v. vegetativno razmnožavanje
505. odg. D, v. ugljikohidrati, glikogen
506. odg. B, v. pubertet
507. odg. B, v. termoregulacija
508. odg. A, v. koacervati
509. odg. A i D, v. paprati
510. odg. A i D, v. zaštita okoliša
512. odg. C i E, v. populacija
513. odg. A i C, v. endokrine žlijezde
514. odg. B i E, v. enzimi, hormoni
515. odg. D, v. ekosistem
516. odg. C, v. višestanične životinje
517. odg. A, v. leukociti
518. odg. B, v. krvna plazma
519. odg. C, v. jetra, probavni sustav
520. odg. E, vidi bubreg
521. odg. C, v. škrob
522. odg. C, v. Krebsov ciklus
523. odg. E, v. stanična membrana
524. odg. A i D, v. osmoza, korijen, fotosinteza
525. odg. A i C, v, RNA
526. odg. A i C, v. drift
527. odg. B i C, v. regeneracija
528. odg. A i C, v. oligomeria
529. odg. B i C, v. mahovine, papratnjače
530. odg. D i F, v. homeotermni organizmi
531. odg. B i D, v. srce
532. odg. B i D, v. dojenje
533. odg. A4, B3, C1, D2
534. odg. A3, B4, C1, D2
535. odg. A3, B1, C4, D5, E2
536. odg. A2, B4,C1, D3
537. odg. A2, B1, C3
538. odg. sisulja (haustorija), v. haustorije
539. odg. raznožavanjem, v. populacija
540. odg. E, v. fotosinteza
541. odg. D, v. plošnjaci
542. odg. B, v. prašnik
543. odg. D, v. glavonošci
544. odg. E, v. kemoautotrofi
545. odg. A, v. fermentacija
546. odg. A, v. biljni hormoni, giberlini
547. odg. D i E, v. gmazovi i kralježnjaci
548. odg. C i E, v. spermatogeneza
549. odg. A i D, v. oksihemoglobin, hemoglobin
550. odg. A i B, v. srce
551. odg. A i C, v. hranidbeni lanac
552. odg. B, C i D, v. puči
553. odg. C, D i G, v. neuron
554. odg. 21 sadnica
555. odg. 7 cvjetova
556. odg. Jura je ekolog.
Božo je mikrobiolog.
Ivo je zoolog.
Vlado je genetičar.
557. odg. B, v. partenogeneza
558. odg. C, v. probava
559. odg. D, v. osmotski tlak
560. odg. E, v. antibiogram
561. odg. C, v. bubreg
562. odg. A, v. glikoliza
563. odg. B, v. gonadotropni i spolni
hormoni
564. odg. C, v. razvoj čovjeka i dodatak 5
261
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
565. odg.C i E, v. gljive
566. odg. B i C, v. borovi
567. odg. B i C, v. svitkovci
568. odg. B i E, v. endokrine žlijezde
569. odg. A i C, v. inzulin
570. odg. E i F, v. spolni hormoni
571. odg. C i E, v. fotosinteza
572. odg. D i F, v. dormancija
573. odg. B i D, v. sisavci
574. odg. B i E, v. saprofagi
575. odg. C i F, v. nacionalni parkovi i
dodatak 4
576. odg. C i E, v. gustoća populacije
577. odg. C i E, v. nitrofiksacija
578. odg. 1760 mušica
579. odg. 11 miševa
580. odg. 6 dana
581. odg. x(G) 24 %
x(A) 21 %
x(C) 20 %
x(T) 35 %
582. odg. A) 2, 5, 10, 17, 26, 37
B) 2, 8, 18, 32, 40, 72
C) 0, 3, 8, 15, 24, 35
D) 2, 3, 5, 8, 12, 17
583. odg. B, v. mahovine
584. odg. B, v. svitkovci
585. odg. C, v. srce
(80.5 min×70 mL×70/min = 3.9445×105 mL)
586. odg. B, v. kukci
587. odg. C, v. kliještari
588. odg. A, v. bubreg
262
589. odg. B, v. bubreg
590. odg. C, v. kambrij, dodatak 5
591. odg. D,. v. neurohormoni
592. odg. B, v. hidatode
593. odg. C, v. glikoliza
594. odg. B, v. oblići
595. odg. B, v. antikodon
596. odg. A i D, skuša ne jede punoglavce
kojih ni nema u moru, a zec ne jede skakavce, v. hranidbeni lanci
597. odg. B i C, v. HIV
598. odg. C i D, v. borovi
599. odg. A i E, v. jednosupnice
600. odg. F i G, v. bakterije
601. odg. A i B, v. onečišćenje voda
602. odg. D i F, v. bakterije
603. odg. viroidi i prioni
604. odg. nastije
605. odg. 1/16 (0.0625)
Odgovori na pitanja otvorenog tipa
606. Odgovori :
606.1.
U središtu molekule je C (ugljik), v. aminokiseline
606.2. aminokiselinama, v.aminokiseline
606.3. peptidna veza, v. peptidna veza
606.4.protein ili bjelančevina, v. proteini, peptidi
607. Odgovori:
607.1. 8 (osam), 23 = 8, v. bakterije
607.2. jednake su (klonovi), v. bakterije, dvojna dioba
607.3. E, v.bakterije
607.4. o fekalnom onečišćenju, E. coli je simbiont u probavilu , v. Escherichia coli
608. Odgovori:
608.1. cvat je prikazan na slikama 5. i 7.
608.2. cvat je skup cvjetova na istoj cvjetnoj stapci, v. cvat
608.3.slika 4., kockavica,
608.4. lapovi, latice, tučak, prašnici; v. cvijet
609. Odgovori:
609.1. v. svitkovci
263
609.2. svitak barem u jednoj fazi razvitka, škržno ždrijelo i živčana vrpca s leđne
strane tijela; v. svitkovci
609.3. iz parnih peraja (prsnih i/ili trbušnih)
609.4. gmazovi, ptice i sisavci kao prilagodba na kopneni način života tj. razvoj
zametka izvan vode; v.amniota i Dodatak 5.
610. Odgovori:
610.1. A. grkljan (ždrijelo), B. dušnik, C. pluća (desno plućno krilo); v. dišni
sustav
610.2. zbog toga što je u krvi veći parcijalni tlak CO2 nego u alveoli; v. alveola
610.3. pročišćavanje, zagrijavanje, vlaženje i dezinficiranje zraka
610.4. ošit ili dijafragma; svojim položajem omogućava promjenu volumena
prsnog koša (udisaj – izdisaj)
611. Odgovori:
611.1. životinjska stanica; nema staničnu stijenku, nema kloroplast, nema vakuole;
v. stanica
611.2. mitohondrij; stanično disanje , sinteza ATP-a; v. mitohondriji
611.3. lizosomi; nastaju na golgijevom tijelu (aparatu); v.lizosomi, golgijevo tijelo
611.4. ovojnica (dvostruka membrana), vlastita DNA prokariotskog tipa, ribosomi,
mogućnost umnožavanja neovisno o staničnoj diobi; v. mitohondrij, kloroplast
264
612. Odgovori:
612.1. prokariotski tip, v. bakterije, prokarioti
612.2. nema jezgru niti stanične organele, ima nukleoid; v. bakterije, prokarioti
612.3. nukleoid ili bakterijski kromosom, v. nukleoid, bakterije, prokarioti
612.4. DNA, v. nukleoid
613. Odgovori:
613.1. Slika A - mješinarke; slika B – stapčarke; v. mješinarke, stapčarke
613.2. hitinska stijenka kao kod člankonožaca, rezervna tvar glikogen, slična
struktura DNA, heterotrofnost; v. gljive
613.3. kvasci uzrokuje alkoholno vrenje i pritom nastaje CO2 koji „diže” tijesto; v.
kvaščeve gljivice
613.4. zelene plijesni (kistac), antibiotici sprječavaju rast i razvoj bakterija,
liječenje bakterioza; v. penicilijum, antibiotik
614. Odgovori:
614.1. plućna arterija; provodi vensku (deoksigeniranu) krv, v. mali optok krvi
614.2. lijeva klijetka; potrebna je najveća snaga da krv potisne u aortu, v. mali
optok, srce
614.3. sprječavaju vraćanje krvi, v. zalisci srčani
614.4. uzrokujući suženje krvnih žila povećava krvni tlak, v. ateroskleroza
615. Odgovori:
615.1. list dvosupnice; prema mrežastoj nervaturi u listu, v. dvosupnice (osobine
dvosupnica)
615.2. asimilacijski parenhim; u njemu se odvija fotosinteza, v. osnovno staničje
615.3. transpiracija i izmjena plinova, v. puči
615.4. vodenu otopinu mineralnih tvari i asimilate (produkte fotosinteze), v.
provodno staničje
616. Odgovori:
616.1.
265
v. kukci
616.2. unutarnja oplodnja i jaja sa zaštitnom ovojnicom, v. kukci
616.3. polisaharid – hitin, v. hitin, kukci
616.4. nema stadija kukuljice, v. kukci
617. Odgovori:
617.1.
617.2. miješanje hrane, potiskivanje hrane u ždrijelo, artikulacija glasa (govor)
617.3. kemoreceptori
617.4. gmazovima, v. gmazovi
618. Odgovori:
618.1. u citoplazmi, v. glikoliza
618.2. početna je glukoza a nastaje pirogrožđana kiselina, v. glikoliza
618.3. Krebsov ciklus ili stanično disanje, v. Krebsov ciklus
618.4. dobivanje energije, preduvjet za daljnju razgradnju šećera; v. glikoliza
266
619. Odgovori:
619.1. riža, krumpir, tjestenina …; v.škrob
619.2. α-amilaza (ptijalin), v. škrob, ptijalin
619.3.
v. škrob
619.4. glukoza, v. škrob
620. Odgovori:
620.1. F – crvena očna pjega (stigma) je fotoreceptor, v. očna pjega, euglena
620.2. u vodi opterećenoj organskim tvarima, ako ne obavlja fotosintezu euglena je
heterotrofna; v. euglena
620.3. ne može, zbog razlike u koncentracijama u euglenu prodire voda, stežljivim
mjehurićem izbacuje vodu, rasprsnula bi se, v. stežljivi mjehurići
620.4. to je ishodišna skupina za biljni (autotrofija) i životinjski svijet
(heterotrofija); v. bičaši
621. Odgovori:
621.1. trombociti, v. trombociti
621.2. zgrušavanje krvi, v. trombociti
621.3. eritrociti, v. eritrociti
621.4. koštana srž, v. koštana moždina, hematopoeza
622. Odgovori:
622.1. biljne stanice, v. kloroplast
622.2. fotosinteza , v.kloroplast i fotosinteza
622.3. tilakoidi, grana tilakoidi, v. kloroplast
622.4. iz modrozelenih algi, cijanobakterija , v. simbiogeneza
267
623. Odgovori :
623.1. u metafazi; kromosomi su pravilno smješteni u sredini stanice u
ekvatorijalnoj ravnini pričvršćeni za niti diobenog vretena, v. metafaza
623.2. centriol, centrosom; tvorba diobenog vretena, v.centrosom
623.3. kromosomska garnitura određene vrste, v.kariotip
623.4. omogućuje rast organizma, v. mitoza
624. Odgovori :
624.1. A. gljive, B. biljke, C. monera, D. životinje. E. protista; v. carstvo
624.2. C, v. protisti
624.3. vrsta, v. vrsta
624.4. A. muhara, B. hrast, C. Escherichia coli, D. zec, E. papučica
625. Odgovori :
625.1. 12. Ili 13., v., antibiotik, pogledaj na graf
625.2. bolesnik je prerano prestao uzimati antibiotik; bakterije su postale
rezistentne na antibiotik
625.3. leukocitima, v. leukocitoza
625.4. L. Pasteur, v. Pasteur,L.
626. Odgovori:
626.1. aminokiselina, bjelančevina, nukleinska kiselina; v.aminokiseline, proteini,
nukleinske kiseline
626.2. nitrifikacija, v.nitrifikacija
626.3. zbog odnosa simbioze s dušikovim bakterijama, v.dušikove bakterije
626.4. rosika, venerina muholovka; v. karnivorne biljke
627. Odgovori :
627.1. volvoks (B), spirogira (C); v. volvoks, spirogira
627.2. kaulerpa (F)
627.3. klorofil a (fotosinteza), izmjena generacija; v. crvene alge, smeđe alge,
zelene alge
627.4. provode pravu fotosintezu kojom se oslobađa kisik, v. crvene alge, smeđe
alge, zelene alge
268
628. Odgovori:
628.1. A,B,F; v, jednosupnice
628.2. traheje, sitaste cijevi; v. provodno staničje
628.3. učvršćuje izdanak, opskrbljuje biljku vodom i mineralnim tvarima, v.
korijen
628.4. korijen je pozitivno a stabljika negativno geotropna, v. tropizmi
629. Odgovori :
629.1. A; glavonošcima, v.glavonošci
629.2. filtracijom vode, v.školjkaši
629.3. asimetričan je, torzijom tijelo je zakrenuto i nestala je simetrija, v. puževi
629.4.
v. glavonošci
629. Odgovori :
629.1. krvnoj grupi B, v. krvne skupine
629.2. nema aglutinogena, v. krvne skupine
629.3. AB, krvne skupine
629.4. razgradnjom hemoglobina, v. eritrociti
Odgovori :
631.1. gonadotropni hormon, v.gonadotropni hormon
631.2. estrogen ili progesteron, v.jajnici
631.3. Graafov folikul, v.Graafov folikul
631.4. propadanjem žutog tijela prestaje izlučivanje spolni hormona ; pretvara se u
bijelo tijelo i dolazi do ljuštenja stijenke maternice i menstrualnog krvarenja, v.
žuto tijelo
269
632. Odgovori :
632.1. A, prihvaćanje i provođenje jajne stanice od jajovoda do maternice;
oplodnja, v. jajovod
632.2. sekrecijska faza, v. menstrualni ciklus
632.3. na grliću maternice; PAPA-test, v. PAPA test
632.4. 1. Higijena spolnih organa; upotreba prezervativa pro spolnom odnosu
633. Odgovori:
633.1. Met - Arg – Pro – Tyr, v. genetička uputa
633.2. prevođenje ili translacija, v. sinteza proteina
633.3. peptidna veza, v. peptidna veza
633.4. antikodon, v. antikodon, sinteza proteina
634. Odgovori:
634.1. DdEe , v.genotip, Dodatak 1. Dihibridno križanje
634.2. DE, De, dE, de, v. krosingover
634.3. kratka i crna dlaka, v. fenotip
634.4. DE, de, v. genotip, mejoza
635. Odgovori:
635.1. Katarinin genotip: XD Xd Aa
Lukin genotip: XD Y AA
v. albinizam, genotip, Dodatak 1. Dihibridno križanje i Spolno vezano
nasljeđivanje
635.2. Katarinine gamete: XD A, X D a, Xd A, Xd a
v. Dodatak 1. Dihibridno križanje i Spolno vezano nasljeđivanje
635.3.
v. Dodatak 1. Dihibridno križanje i Spolno vezano nasljeđivanje
635.4. 1/8 , v. Dodatak 1. Dihibridno križanje i Spolno vezano nasljeđivanje
270
636. Odgovori:
636.1. Umjereni pojas - C, Polarni pojas - B, Pustinjski pojas - A v. zaštitna
obojenost
636.2. temperatura, v. abiotički čimbenici, Alenovo pravilo
636.3. različita područja različita boja krzna; bolja prilagodba okolišu, v. zaštitna
obojenost
636.4. 1. promjena: nedostatak hrane; 2. promjena: paraziti, bolest, zatopljenje
637. Odgovori:
637.1. najveća biomasa - fitoplankton,najmanja biomasa - lignje, v. hranidbeni
lanac
637.2. riba, v. hranidbeni lanac
637.3. u zooplanktonu, ribama i lignjama; v. hranidbeni lanac, sekundarna
organska proizvodnja
637.4. povećanje biomase fitoplanktona dovodi do porasta biomase svih ostalih
članova lanca, v. hranidbeni lanac, primarna organska proizvodnja
638. Odgovori:
638.1. povećao se volumen stanice, v. osmoza, bubrenje
638.2. pasivni prijenos, osmoza, v. pasivni prijenos, osmoza
638.3. hipertonična, više koncentracije, v. hipertonična otopina, osmoza
638.4. voda (otapalo) se kreće iz područja više koncentracije vode u područje niže
koncentracije vode; voda se giba iz područja gdje je ima više u područje gdje je
ima manje, v. osmoza
639. Odgovori:
639.1. profaza; iz kromatina se oblikuju kromosomi, postupno nestaju jezgrica i
jezgrina ovojnica, v. mitoza, profaza
639.2. centrioli ili centrosom, v. centrioli, centrosom
639.3. svaka stanica-kćer će imati 48 kromosoma, v. mitoza
639.4. metafazni kromosomi su dvostruki (imaju 2 kromatide), anafazni
kromosomi su jednostruki (imaju 1 kromatidu), v. metafaza, anafaza
640. Odgovori:
640.1. prokariotska stanice nema jezgru već nukleoid, odnosno nema stanične
organele, v. prokarioti
271
640.2. stanična membrana, citoplazma, ribosomi, v. prokarioti, eukariotske stanice
640.3. molekula DNA, v. nukleoid
640.4. mitohondrij, v. simbiogeneza
641. Odgovori:
641.1. 8 ili 9 dana, v. antibiotik, pogledaj na graf
641.2. pacijent je prerano prestao uzimati antibiotik,/ neredovito je uzimao
antibiotik,/ bakterije su postale rezistentne na antibiotik,/ nastupila je neka nova
infekcija
641.3. Escherichia coli , v. Escherichia coli
641.4. penicilin, Aleksandar Fleming , v. penicilijum, Fleming, A.
642. Odgovori:
642.1. A-morska salata, B-volvoks, C-spirogira, D-jadranski klobučić, E klamidomonas, F-kaulerpa
642.2. zelene alge, v. zelene alge
642.3. Volvoks je kolonijalni oblik jednostaničnih algi s podjelom rada i
predstavlja prijelazni oblik iz jednostaničnih prema višestaničnim organizmima, v.
volvoks.
642.4. Alge su primarni proizvođači i čine osnovu svim hranidbenim lancima u
vodenim ekosustavima; fotosintezom oslobađaju kisik, v. alge, primarna organska
proizvodnja, hranidbeni lanac.
643. Odgovori:
643.1. sporofit, slovom A., v. sporofit , paprati
643.2. protalij, v. protalij, paprati
643.3. haploidan, zato što ta tvorba (protalij) nastaje iz haploidne spore, v. paprati,
protalij
643.4. zbog prilagodbe kopnenom načinu života, tj oplodnja je neovisna o
posredovanju vodom
644. Odgovori:
644.1. krvnoj grupi A, v. krvne skupine
644.2. nema aglutinina, v. krvne skupine
644.3. krvna grupa 0 jer nema aglutinogena na eritrocitima, v. krvne skupine
644.4. bjelančevine ili proteini
272
645. Odgovori:
645.1. emulgiranje (raspršivanje) masti u sitne kapljice čime se olakšava djelovanje
lipazama, v. žučni mjehur, žuč
645.2. gušterača (pankreas), slovo D, v. gušterača, gušteračin sok
645.3. povećavaju apsorpcijsku površinu crijeva, upijaju hranjive tvari iz crijevnog
sadržaja, v. tanko crijevo, apsorpcija hrane
645.4. alkoholizam, v. ciroza jetre
646. Odgovori :
646.1. slovom B , proizvodnja jajnih stanica (oogeneza) / lučenje ženskih spolnih
hormona (estrogen i progesteron), v. jajnici, oogeneza, endokrine žlijezde
646.2. slovom A , jajovod, v. jajovod
646.3. slovom C , u njoj se razvija razvoj zametka (embrio – fetus), v. maternica
646.4. gonoreja (kapavac), sifilis (lues), AIDS (SIDA), v. gonoreja, sifilis, AIDS
647. Odgovori:
647.1. ATGCTGCAT, v. komplementarne baze
647.2. DNA-polimeraza, v. polimeraza
647.3. u S fazi, v. interfaza
647.4. AUGCUGCAU, v. sinteza proteina
648. Odgovori:
648.1. Homologni kromosomi su parovi kromosoma koji su jednako dugački,
imaju pričvrsnicu na istome mjestu, izgledom su jednaki i nose gene za ista
svojstva, v. homologni kromosomi.
648.2. EeFf, v. genotip
648.3. EF, Ef, eF, ef, v. genotip, krosingover
648.4. bijeli cvijet ; duga stabljika, v. fenotip
649. Odgovori:
649.1. Martin genotip XH Xh AB; Petrov genotip XH Y 00, v. hemofilija, krvne
skupine, genotip, Dodatak 1. Dihibridno križanje i Spolno vezano nasljeđivanje
649.2. Martine gamete XH A, XH B, Xh A, Xh B; Petrove gamete XH 0, Y0, v.
Dodatak 1. Dihibridno križanje i Spolno vezano nasljeđivanje
649.3.
273
v. Dodatak 1. Dihibridno križanje i Spolno vezano nasljeđivanje
649.4. vjerojatnost je 1/8, v. Dodatak 1. Dihibridno križanje i Spolno vezano
nasljeđivanje
650. Odgovori:
650.1. analogni organi, v. analogni organi
650.2. nastala su iz pokrovnog tkiva (kože), v.
650.3. iz pragmazova, predaka današnjih gmazova, v.
650.4. zubi u kljunu, kralješnica u repu, pune kosti, kandže na krilima, v. praptica
651. Odgovori:
651.1. A-uz Čile (pretposljednji kvadratić); B-uz Patagoniju (posljednji, najjužniji
kvadratić)
651.2. vrste koje žive sjevernije, bliže ekvatoru su manje a vrste koje žive bliže
južnome polu su krupnije, v. Bergmanovo pravilo
651.3. Bergmanovo pravilo, v. Bergmanovo pravilo
651.4. grebenkama, v. novočeljuske
652. Odgovori:
652.1. biljojedi – zooplankton; mesojedi – riba i lignja v. hranidbeni lanac
652.2. povećanje biomase riba i liganja, v. hranidbeni lanac
652.3. U proljeće se očekuje veća biomasa fitoplanktona zbog viših temperatura i
više svjetla ( veći intenzitet fotosinteze i veće razmnožavanje), v. primarna
organska proizvodnja.
652.4. Primarna organska proizvodnja je sinteza organske tvari iz anorganske a
odvija se u autotrofnim organizmima (zelene biljke); dok je sekundarna organska
proizvodnja ona koja se odvija u heterotrofnim organizmima (životinje), v.
primarna organska proizvodnja, sekundarna organska proizvodnja.
653. Odgovori:
653.1. Pohranjivanje energije, skladištenje energije, zaliha energije, izvor energije;
v. ATP
274
653.2. U vezama između fosfata, između fosfatnih skupina; v. ATP
653.3. Glikoliza, stanično disanje, Krebsov ciklus, oksidativna fosforilacija, vrenje,
svjetlosne reakcije fotosinteze; v. glikoliza, disanje, fotosinteza
653.4. Mitohondrij, kloroplast; v. mitohondrij, kloroplast
654. Odgovori:
654.1. centrosom, centriol, označena slovom B; v. centrosom, centrioli
654.2. jezgra, slovo C ili mitohondrij slovo F; v. jezgra, mitohondrij
654.3. hrapava (zrnata) endoplazmatska mrežica (retikulum); v. endoplazmatska
mrežica
654.4. na Golgijevom aparatu (tijelu); v. Golgijevo tijelo
655. Odgovori:
655.1. anafaza I., slovo D; v. anafaza I., mejoza, mejoza I.
655.2. slovo E; v. mejoza, mejoza II.
655.3. u sjemenicima (testisima); v. spermatogeneza
655.4. crossing-over; v. krosingover, profaza I., mejoza, mejoza I.,
656. Odgovori:
656.1. bakteriofag, bakterijski virus, fag; v. bakteriofagi
656.2. vezanje virusa na površinu bakterije – B, sklapanje i sazrijevanje novih
virusnih čestica – D; v. bakteriofagi
656.3. cijepljenje, imunizacija, vakcinacija; v. cijepljenje, imunizacija
656.4. prioni; v. prioni
657. Odgovori :
657.1. trepetljikaše (Ciliata); v. papučica, trepetljikaši, praživotinje
657.2. stežljivi mjehurić, kontraktilna vakuola, slovo B; v. stežljivi mjehurić
657.3. pelikula; v. pelikula
657.4. A. van Leeuwenhoek; v. Van Leeuwenhoek A.
658. Odgovori:
658.1. latica ili vjenčić; v. cvijet
658.2. u plodnici tučka, u sjemenom zametku; v. tučak
658.3. dvospolni cvijet; v. cvijet
658.4. preobrazbom listova; v. list
275
659. Odgovori:
659.1. grebenke, letačice, novočeljuske; v. ptice, novočeljuske
659.2. šuplje (pneumatične) kosti, lake kosti, prsni greben, prednji udovi
preobraženi u krila; v. ptice
659.3. slovo A; v. ptice
659.4. nesu jaja, suha koža prekrivena rožnatim ljuskama, unutarnja oplodnja,
amniota; v. gmazovi, ptice, amniota
660. Odgovori:
660.1. slovo C, filtriranje krvi; v. glomerul, nefron
660.2. hipertonična, koncentriranija, veće koncentracije; v. antidiuretički hormon
660.3. proteini, aminokiseline; aminokiseline
660.4. uremija; v. uremija
661. Odgovori:
661.1. hipofiza, adenohipofiza; v. hipofiza, adenohipofiza
661.2. somatotropni hormon ili hormon rasta; v. hormon rasta, adenohipofiza
661.3. gigantizam, akromegalija; v. gigantizam, akromegalija
661.4. endokrine svoje produkte (hormone) izlučuju u krv, a egzokrine svoje
produkte (npr. probavne enzime), izlučuju u probavilo; v. endokrine žlijezde,
probavni enzimi
276
662. Odgovori :
662.1. i 662.2.
v. oogeneza, spermatogeneza, mejoza I., mejoza, oplodnja, zigota
662.3. brazdanje, blastulacija; v. brazdanje, blastula, blastoderm
662.4. ektoderm (vanjski listić), mezoderm (srednji listić), endoderm (unutarnji
listić) v. gastrulacija, ektoderm, mezoderm, endoderm
663. Odgovori:
663.1. kariogram muškarca, po prisutnosti Y kromosoma tj. po spolnim
kromosomima X i Y v. kariotip
663.2. metafaza; v. metafaza
663.3. DNA i proteini; v. kromosomi
663.4. 22 autosoma (tjelesna kromosoma) i 1 gonosom (spolni kromosom) 22 + 1;
v. spermiji, jajna stanica, gamete
664. Odgovori:
664.1. eevgvg; v. genotip, vinska mušica, kromosomska garnitura
664.2. e+evg+vg; v. genotip
277
664.3. crno tijelo i ravna krila dulja od tijela; v. fenotip
664.4. Thomas Morgan
665. Odgovori:
665.1. praatmosfera B , stvaranje vodene pare A , „prajuha” C; v. Miller,S.,
praatmosfera
665.2. amonijak, vodena para, metan; v. praatmosfera
665.3. stvaranje složenih organskih spojeva iz jednostavnih organskih ili
anorganskih spojeva; v. evolucija
665.4. približno 4 - 4,5 milijardi godina; v. praatmosfera
666. Odgovori :
666.1. 23-25 °C
666.2. 4-6 °C
666.3. 300
666.4. miris, boja; v. cvijet
667. Odgovori :
667.1. transpiracija; v. transpiracija, puči
667.2. isparavanje, evaporacija;
667.3. mala površina lista, (igličasti list), prekrivena smolom; v. četinjače
667.4. biogeni elementi; v. Dodatak 3.
278
_________________________________________________________________________ Dodatci
DODATCI
279
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
280
_________________________________________________________________________ Dodatci
DODATAK 1
U ovom dodatku prikazani su shematski primjeri koji su opisani pod određenim pojmom
u Leksikonu. Pod tim istim pojmom svrstani su i u ovom dodatku.
DIHIBRIDNO KRIŽANJE S DOMINACIJOM
Aleli:
za vrstu boje: crna = A, smeđa = a
za raspored boje: jednobojno = B, pjegavo = b
281
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
MONOHIBRIDNO INTERMEDIJARNO KRIŽANJE
Aleli:
282
za crveno = a1
za bijelo = a2
_________________________________________________________________________ Dodatci
MONOHIBRIDNO KRIŽANJE S DOMINACIJOM
Aleli:
za visok rast = A
za nizak rast = a
283
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
SPOLNO VEZANO NASLJEĐIVANJE
ženska djeca
xx, xx = prenositelji
xx = bolesna
xx = zdrava
muška djeca
xy = bolesna
xy = zdrava
1. Primjer
2. Primjer
284
_________________________________________________________________________ Dodatci
3. Primjer
4. Primjer
5. Primjer
285
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
TEST KRIŽANJE
AA, Aa = testirane jedinke
aa = recesivni homozigot
AABB, AaBb = testirane jedinke
aabb = recesivni homozigot za oba svojstva
286
_________________________________________________________________________ Dodatci
TRIHIBRIDNO KRIŽANJE S DOMINACIJOM
Aleli:
za rast: visok = V, nizak = v
za boju sjemenke: zelena = Z, žuta = z
za oblik sjemenke: glatki = G, naborani = g
Tablični prikaz F2 generacije
VZG
VZG VVZZG
G
1
VZg VVZZGg
1
VzG VVZzGG
1
Vzg VVZzGg
1
vZG VvZZGG
1
vZg VvZZGg
1
vzG VvZzGG
1
vzg VvZzGg
1
VZg
VzG
Vzg
VVZZGg VVZzGG VVZzGg
1
1
1
vZG
vZg
vzG
vzg
VvZZGG VvZZGg VvZzGG VvZzGg
1
1
1
1
VVZZgg
2
VVZzGg
1
VVZzgg
2
VvZZGg
1
VvZZgg
2
VvZzGg
1
VvZzgg
2
VvZZGg
1
VvZzGG
1
VvZzGg
1
vvZZGG
5
vvZZGg
5
vvZzGG
5
vvZzGg
5
VVZzGg
1
VVzzGG
3
VVzzGg
3
VvZzGG
1
VvZzGg
1
VvzzGG
3
VvzzGg
3
VVZzgg
2
VVzzGg
3
VVzzgg
4
VvZzGg
1
VvZzgg
2
VvzzGg
3
Vvzzgg
4
VvZZgg
2
VvZzGg
1
VvZzgg
2
vvZZGg
5
vvZZgg
6
vvZzGg
5
vvZzgg
6
VvZzGg
1
VvzzGG
3
VvzzGg
3
vvZzGG
5
vvZzGg
5
vvzzGG
7
vvzzGg
7
VvZzgg
2
VvzzGg
3
Vvzzgg
4
vvZzGg
5
vvZzgg
6
vvzzGg
7
vvzzgg
8
Brojevima od 1 do 8 označeno je 8 različitih fenotipova F2 generacije.
287
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
VEZANI GENI
Aleli:
za jedno svojstvo:
za drugo svojstvo:
AB = vezani geni
ab = vezani geni
288
dominantni = A, recesivni = a
dominantni = B, recesivni = b
_________________________________________________________________________ Dodatci
DODATAK 2
U samim opisima pojmova iz Leksikona dana su pravila i rješenja po jedog od tipičnih
primjera za svaki pojam. Zato su u ovom dodatku dana rješenja onih zadataka koji su
konkretni primjeri pojedinih pojmova. Broj rješenja odgovara broju zadatka.
13. Monohibridno križanje s dominacijom gdje je alel za crnu boju krzna dominantan.
Aleli: za crnu boju krzna = A, za bijelu boju krzna = a
Potomci genotipa AA i Aa su s crnim krznom, a potomak genotipa aa je s bijelim
krznom.
289
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
50. Monohibridno intermedijarno križanje gdje nema dominantnog alela.
Aleli: za crveno = a1, za bijelo =a2
Križanjem ružičaste (a1a2) zijevalice i bijele (a1a1) zijevalice nastaje 50 % crvenih (a1a1)
i 50 % ružičastih (a2a1) zijevalica.
56.
192. Dihibridno križanje s dominacijom.
Aleli:
za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a
za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b
Križanjem roditelja aaBb i aaBb moguće je dobiti potomstvo s dva različita fenotipa u
omjeru 3:1. U ovom slučaju omjer vrijedi samo za drugo svojstvo koje smo označili B i
b.
290
_________________________________________________________________________ Dodatci
248. Monohibridno križanje s dominacijom.
Aleli:
za normalnu pigmentaciju = A
za izostanak pigmentacije = a
U ovom slučaju iz odnosa albino muškarca (djed, aa) i žene normalne pigmentacije
(baka, AA) može se dobiti potomstvo u kojem su sva djeca, pa tako i njihova kći,
normalne pigmentacije i genotipa aA.
Iz odnosa žene normalne pigmentacije (kći, aA) i muškarca normalne pigmentacije i
istog genotipa (Aa) dobiva se četiri potomka (unuka) među kojima je jedno dijete albino
(aa), a ostala su djeca normalne pigmentacije (aA, AA, Aa).
251. Dihibridno križanje s dominacijom.
Aleli:
za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a
za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b
Križanjem genotipa Aabb s aaBa dobit će se potomstvo s četiri različita fenotipa.
291
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
252. Trihibridno križanje s dominacijom.
Aleli:
za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a
za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b
za tre}e svojstvo: dominantni = C, recesivni = c
Križanjem roditelja AaBbCC u F1 generaciji nastaju četiri fenotipa u omjeru 9:3:3:1.
253. Trihibridno križanje s dominacijom.
Aleli:
za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a
za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b
za treće svojstvo: dominantni = C, recesivni = c
Svo potomstvo dobiveno križanjem roditelja AAbbCC i aaBBcc ima isti genotip
AabBCc zato jer svaki od roditelja stvara samo jednu vrstu gameta.
292
_________________________________________________________________________ Dodatci
361. Dihibridno krianje s dominacijom
Aleli:
za jedno svojstvo: dominantni = A, recesivni = a
za drugo svojstvo: dominantni = B, recesivni = b
Roditelji AaBB i Aabb dat }e potomke čiji je omjer fenotipa 3:1 za jedno od spomenutih
svojstava. U ovom slučaju omjer vrijedi samo za svojstvo koje je označeno s A i a.
293
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
294
_________________________________________________________________________ Dodatci
DODATAK 3
ELEMENTI, BIOGENI ELEMENTI
Elementi su jednostavne čiste tvari koje se ne mogu kemijskim putem rastaviti na druge
čiste tvari. Oni se kemijskim reakcijama spajaju dajući spojeve. U tablici su dani svi
elementi koji se javljaju u prirodi.
IME
aktinij
aluminij
antimon
arsen
bakar
barij
berilij
bizmut
bor
brom
cerij
cezij
cirkonij
disporzij
dušik
europij
fluor
fosfor
gadolinij
galij
hafnij
helij
holmij
indij
SIMBOL
Ac
Al
Sb
AS
Cu
Ba
Be
Bi
B
Br
Ce
Cs
Zr
Dy
N
Eu
F
P
Gd
Ga
Hf
He
Ho
In
IME
itrij
jod
kalcij
kalij
kisik
klor
kobalt
kripton
krom
ksenon
lantan
litij
lutecij
magnezij
mangan
molibden
neodimij
neon
nikal
niobij
olovo
osmij
paladij
platina
SIMBOL
Y
I
Ca
K
O
Cl
Co
Kr
Cr
Xe
La
Li
Lu
Mg
Mn
Mo
Nd
Ne
Ni
Nb
Pb
Os
Pd
Pt
IME
praseodimij
prometij
radij
renij
rubidij
rutenij
samarij
silicij
skandij
srebro
stroncij
sumpor
tantal
tehnecij
telur
titan
tulij
ugljik
vanadij
vodik
zlato
željezo
živa
SIMBOL
Pr
Pm
Ra
Re
Rb
Ru
Sm
Si
Sc
Ag
Sr
S
Ta
Tc
Te
Ti
Tm
C
V
H
Au
Fe
Hg
Od navedenih elemenata dio njih je potreban u izgradnji živih organizama pa ih nazivamo biogeni elementi. To su abecednim redom: arsen, bakar, bor, cink, dušik, fluor, fosfor, jod, kalcij, kalij, kisik, klor, kobalt, krom, magnezij, mangan, molibden, natrij, nikal,
selen, silicij, stroncij, sumpor, ugljik, vanadij, vodik i željezo.
Isp.elementarni sastav.
295
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
296
_________________________________________________________________________ Dodatci
DODATAK 4
KATEGORIJE ZAŠTITE PRIRODNE BAŠTINE HRVATSKE
KATEGORIJA
ZAŠTITE
BROJ
1. Strogi prirodni rezervati
2
2. Nacionalni parkovi
8
3. Parkovi prirode
6
4. Specijalni rezervati
5. Park-šume
69
23
6. Spomenici prirode
72
7. Hortikulturni spomenici
8. Značajni krajolici
9. Pojedine vrste
a) biljne
114
28
b) životinjske
44
360
POLOŽAJ
Hajdučki i Rožanski kukovi na Velebitu te
Bijele i Samarske stijene na Velikoj kapeli
Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit
Kopački rit, Lonjsko polje, dio Medvednice,
dio Biokova i dio Velebita
npr. otok Lokrum, kanjon Zrmanje i Čikole
npr. Zlatni rt Rovinj, Marjan Split, Trakošćan
npr. otok Jabuka, Brusnik, Modra špilja, Gupčeva lipa, Cerovačke pećine
npr. Opeka Vinica, Trsteno, Perivoj Maksimir
npr. Zeleni vir, Vražji prolaz, Pakleni otoci
npr. runolist, velebitska degenija, kockavica,
tisa
npr. vidra, vuk, medvjed, jež, bjeloglavi sup
297
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
298
_________________________________________________________________________ Dodatci
DODATAK 5
GEOLOŠKA VREMENSKA SKALA I FOSILNI ZAPISI
PRVIH POJAVA POJEDINIH SKUPINA ŽIVIH BIĆA
Geološki eoni
Geološke ere
KENOZOIK
MEZOZOIK
FANEROZOIK
PALEOZOIK
PRETKAMBRIJ
Geološke
periode
Početak (prije
milijuna godina)
Kvartar
Tercijar
Kreda
Jura
Trijas
Perm
Karbon
Devon
Silur
Ordovicij
Kambrij
2
65
120
155
190
215
300
350
390
480
550
2500
4500
PROTEROZOIK
ARHEOZOIK
Fosilni zapisi prvih pojava pojedinih skupina organizama
Geološke periode
Kvartar
Tercijar
Kreda
Jura
Trijas
Perm
Karbon
Devon
Kralježnj
aci
Beskralježnjaci
Čovjek
Ptice
Sisavci
Kritosjemenjače
Gmazovi
Golosjemenjače
Papratnjače
Mahovine
Gljive
Kopnene biljke
(psilofiti)
Vodozemci
Kukci
Silur
Ordovicij
Kambrij
Proterozoik
Arheozoik
Biljke
Ribe
Eukarioti, vodeni
beskralježnjaci
Prokarioti
Alge
299
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
JEDNO OD MOGUĆIH FILOGENETSKIH STABALA
ČOVJEKOVIH PREDAKA
KVARTAR
gornji
pleistocen
Homo sapiens
Homo sapiens neanderthalensis
srednji pleistocen
Homo erectus
Paranthropus robustus
donji
pleistocen
Australopithecus africanus
pliocen
Rhamapithecus punjabicus
miocen
TERCIJAR
300
_________________________________________________________________________ Dodatci
DODATAK 6
TEMELJNA PODJELA GLJIVA,
BILJKI I ŽIVOTINJA
GLJIVE (Fungi)
Gljive
Sluznjače
Algašice
Mješinarke
Stapčarke
Lišajevi
BILJKE (Vegetabilia)
NIŽE BILJKE ILI
STELJNJAČE
Bičaši
Kremenjašice
Zelene alge
Smeđe alge
Crvene alge
Mahovine
VIŠE BILJKE ILI
STABLAŠICE
Papratnjače
Sjemenjače
Paprati
Preslice
Crvotočine
Golosjemenjače
Kritosjemenjače
301
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ___________________________________________________
ŽIVOTINJE (Animalia)
JEDNOSTANIÈNE ŽIVOTINJE
Praživotinje
Bičaši
Sluzavci ili
Korijenonošci
Truskavci
Trepetljikaši
MNOGOSTANIÈNE ŽIVOTINJE
Spužve
Plošnjaci
BESKOLUTIĆAVCI
MNOGOKOLUTIĆAVCI
MALOKOLUTIĆAVCI
Žarnjaci
Oblenjaci
Mekušci
Kolutićavci
Člankonošci
Bodljikaši
Žiroglavci
Plaštenjaci
Svitkoglavci
SVITKOVCI
Kralježnjaci
302
Kružnouste
Ribe
Vodozemci
Gmazovi
Ptice
Sisavci

BIOLOGIJA

Radio FM - RSG Radio

Limfomi - Medicinar

Samo za Vas - Poliklinika Terme Selce

SIMBOLI - CellSearch

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

13 Ova kemikalija se nalazi u brojnom voću i povrću

Kada pogledamo oko sebe i pomalo se udubimo u

LIJECENJE - Krijesnica