Kaljeno staklo

5.7 Sigurnosno staklo RX SAFE
Posljedica suvremenih tehnologija velika su poboljšanja karakteristika stakla u
smislu zaštite od topline, sunca i zvuka.
Građevinski elementi od stakla daju poseban pečat suvremenoj arhitekturi. Mogućnost da se staklo iskoristi kao nosivi
element arhitekte, konstruktere i inženjere potaknula je na oblikovanje sve hrabrijih konstrukcija. Odgovor na te izazove
su vrste stakla koje u sebi ujedinjavaju
mnoge karakteristike aktivne, pasivne i
konstrukcijske zaštite.
Sigurnosna stakla dijele se na:
• lijepljena sigurnosna stakla VSG i
• kaljena sigurnosna stakla ESG – toplinski obrađena
Vrijednosti toplinskih i mehaničkih karakteristika pri djelomično kaljenom staklu
TVG negdje su između float stakla i kaljenog stakla ESG. Djelomično kaljeno staklo TVG nije sigurnosno staklo u uobičajenom značenju tog pojma.
Oznaka CE
5.7
Pojam aktivna zaštita znači zaštitu zdravlja ili života ljudi, zaštitu od požara, provale, pucnjeva ili oštećenja imovine.
Pod pojmom pasivna zaštita podrazumijeva se zaštita od oštećenja do kojih dolazi pri lomu stakla.
Pod pojmom konstrukcijska zaštita označava se sposobnost stakla da, usprkos
lomu, još uvijek, barem djelomično, ispunjava zahtjeve sigurnosti.
134
Sigurnosna stakla RX SAFE ispunjavaju
zahtjeve sljedećih normi:
- EN 12150 – 2 za kaljeno staklo ESG
- EN 1863 – 2 za djelomično kaljeno staklo TVG
- EN 14 179 – 2 za kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H
- EN 14 449 za lijepljeno i lijepljeno sigurnosno staklo VSG
Oznaka CE potvrđuje sukladnost proizvoda sa zahtjevima važećih normi.
Tehnologija i značajke
Posljedica suvremenih tehnologija velika su poboljšanja karakteristika stakla u
smislu zaštite od topline, sunca i zvuka.
Time su se otvorile mogućnosti planiranja
vrlo velikih ostakljenih površina i korištenje stakla i na onim područjima na kojima
su još nedavno prevladavali drukčiji materijali.
Veću prepreku pri ostvarivanju novih zamisli moglo bi predstavljati samo nepostojanje sigurnosne funkcije stakla. Obično prozorsko staklo vrlo je krhak materijal.
Usprkos sposobnosti odupiranja većim
tlačnim napetostima, ima iznimno nisku
nateznu čvrstoću. Natezne napetosti na
površini stakla nastaju kada se staklo
savija ili ako na njemu nastanu temperaturne promjene: iznenadna promjena za
40 do 50 K dovoljna je da se staklo slomi.
Komadi slomljenog stakla srpastog su
oblika i imaju jako oštre rubove.
Uzrok takvog ponašanja stakla treba
tražiti u posebnosti njegove unutarnje
strukture. Prijelaz iz tekućeg u čvrsto stanje pri staklu protječe bez nastanka kristalizacije, a rezultat toga je neuređena
kristalna mreža. Pojedine molekule su,
istina, stabilne, ali je veza među susjednim molekulama slaba, često i prekinuta.
Tako nastaju mikroskopsko mali prijelomi
(prvenstveno na površini) zbog kojih se
već pri minimalnom nateznom opterećenju aktivira lom cijele strukture. Ti prijelomi manifestiraju se u obliku mikroskopskih rezova i samo u njima se može tražiti
uzrok stvarne čvrstoće stakla na savijanje
koja je više od sto puta niža od teoretske.
Ako staklo treba biti čvršće i sigurnije, moraju se smanjiti broj i veličina površinskih
lomova. To se postiže kaljenjem stakla.
Pod pojmom kaljeno staklo podrazumijeva se toplinski ojačano sigurnosno staklo
koje se stručno-tehnički naziva i termički prednapregnutim staklom. Kako već i
sam naziv govori, prednaprezanje se postiže toplinskom obradom stakla. Obrada
se provodi tako da se obje površine stakla najprije zagrijavaju do određene temperature, a zatim se brzo hlade.
Ventilatori
Slaganje
Zagrijavanje
Kaljenje
Hlađenje
Oduzimanje
135
5.7.1
5.7.1 Kaljeno sigurnosno staklo ESG prema EN 12150
Prednaprezanje
- Tlak
U opisanom procesu u kaljenom staklu
nastaje karakteristična distribucija napetosti: molekule na površini trajno su izložene tlačnim, a molekule u unutrašnjosti
nateznim napetostima. Te napetosti moraju biti uravnotežene jer je to uvjet za stabilno stanje koje osigurava odgovarajuće
sigurnosne značajke kaljenog stakla.
+ Natezanje
137
5.7.1
Taj proces odvija se tijekom hlađenja s
pribl. 640 na 470 °C, odnosno do temperature pri kojoj se i molekule u unutarnjim
slojevima stakla vraćaju u čvrsto stanje.
Kaljenje je učinkovito samo u slučaju ako
se tijekom hlađenja stvori dovoljno velika
temperaturna razlika između površine
i unutrašnjosti. U nastavku staklo treba
ohladiti do temperature pri kojoj je moguća ručna manipulacija.
Debljina stakla
Budući da staklo zbog amorfne strukture nema klasičnu točku taljenja, nije moguće točno odrediti pri kojoj temperaturi
staklo više nije u čvrstom stanju, odnosno
pri kojoj je već u tekućem stanju. Između
ta dva stanja postoji transformacijsko
temperaturno područje: staklo najprije
omekša, zatim postaje tjestasto i, konačno, tekuće. Za kaljenje pločastog prozorskog stakla u tom su području najprikladnije one temperature pri kojima je staklo
u početnoj fazi omekšavanja. Pri tim temperaturama, odnosno između 610° i 660
°C, veze između pojedinih molekula se
smanjuju, odnosno nisu više krute. Tijekom zagrijavanja pojedine molekule se
rastežu. Kada se postigne tražena temperatura, dovođenjem komprimiranog
atmosferskog zraka staklo treba što prije
ohladiti. Molekule u vanjskim slojevima
stakla brzo se hlade. Pri tome se stežu i
učvršćuju. Zbog slabe toplinske provodljivosti te molekule zadržavaju hlađenje, a
time i stezanje molekula u srednjem sloju. Posljedica toga je da su molekule na
površini gušće, a u sredini stakla rjeđe.
Rezultat veće gustoće je smanjenje broja, odnosno veličine površinskih mikropukotina.
U okviru početnog ispitivanja i unutarnje
kontrole proizvodnje kontroliraju se dvije
najvažnije značajke kaljenog stakla prema EN 12150:
- struktura loma: u slučaju rušenja ravnoteže napetosti, odnosno loma, u trenutku se oslobađa sva energija nakupljena
tijekom kaljenja. Nastaje fina mreža
sitnih djelića tupih rubova. Zbog toga je
opasnost od ozljeda mnogo manja.
- mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje): izmjerena vrijednost > 120 N/mm2
(kaljeno staklo od float stakla), pri nekaljenom staklu vrijednost je 45 N/mm2.
5.7.1
Uz te sigurnosne karakteristike, kaljeno
se staklo odlikuje i sljedećim prednostima:
- veća udarna čvrstoća: ispitivanje njihanja prema EN 12600.
- veća opstojnost na temperaturne razlike: opstojnost na temperaturne razlike
na površini stakla iznosi 200 K. Normalno float staklo mnogo je osjetljivije na
temperaturne razlike (40 K).
Kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem
ESG-H prema EN 14179
Nakon određenog vremena (nakon nekoliko sati ili godina) kaljeno se staklo može
slomiti bez primjetnih vanjskih utjecaja.
Spomenuta pojava naziva se spontani
lom. Razlog je molekula NiS (niklov sulfid) koja ima negativno temperaturno rastezanje. Tijekom hlađenja molekule stakla se stežu, a molekula niklovog sulfida
se širi. Ako je molekula u sredini stakla (u
polju nateznih napetosti) nastaje lokalna
napetost koja može premašiti nateznu
čvrstoću stakla i ono se lomi.
Molekula
niklovog sulfida
Pojava je vrlo rijetka, ali se usprkos tome
mora spriječiti u skladu sa zahtjevima
standarda EN 14 179, prvenstveno pri
uporabi tih stakala u ventiliranim (hladnim)
fasadama. To se postiže tako da se stakla
izlažu “vrućem opterećenju”. Pri tom pokusu, koji se naziva i Heat soak test (HST),
stakla u posebnoj komori polako se griju
do 290 °C ±10 °C. Stakla se izlažu toj temperaturi 4 sata. Tijekom tog vremena stakla koja imaju molekulu niklovog sulfida
vrlo vjerojatno će puknuti. Spontani lom
ne smijemo miješati s lomom koji nastaje zbog mehaničkih utjecaja, odnosno
zbog oštećivanja rubova pri premještanju
i postavljanju stakla. Moramo znati da se
kaljeno sigurnosno staklo, usprkos većoj
čvrstoći, lomi, a uzrok za to je obično neodgovarajuće rukovanje (primjerice, nepropisan prijevoz).
138
Kriteriji za kalibraciju
U tvrtki REFLEX kaljeno se staklo po cijeloj
površini, u kalibriranoj Heat soak komori za
ispitivanje, izlaže temperaturi 290 °C ±10
°C. Proces toplinskog ispitivanja mora
odgovarati prikazanom tijeku vremena i
temperature. Sustav mora biti sposoban
slijediti tijeku pri 100 % zauzetosti, kao i
pri 10 %.
5.7.1
Legenda:
T – temperatura stakla u svakoj točki, oC
t – vrijeme, h
t1 – vrijeme pri kojem prvo staklo dostiže 280 oC
t2 – vrijeme pri kojem zadnje staklo dostiže 280 oC
a – faza grijanja
b – faza održavanja
c – faza hlađenja
d – temperatura okruženja
1 – prvo staklo koje je dostiglo 280 oC
2 – zadnje staklo koje je dostiglo 280 oC
3 - temperatura stakla
Svaka partija nadzire se putem vanjskog njemačkog instituta F & K.
140
Uz te sigurnosne karakteristike, kaljeno
se staklo odlikuje i sljedećim prednostima:
- veća udarna čvrstoća: ispitivanje njihanja prema EN 12600.
- veća opstojnost na temperaturne razlike: opstojnost na temperaturne razlike
na površini stakla iznosi 200 K. Normalno float staklo mnogo je osjetljivije na
temperaturne razlike (40 K).
Ubuduće, kada se predviđa upotreba kaljenog stakla ESG, uvijek koristimo kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H
s vanjskim nadzorom, osim kada ostakljenje nije na prometnoj površini, odnosno
iznad nje i ugrađuje se do 4 m visine.
Područja upotrebe kaljenog stakla ESG i
kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem
ESG-H
• stambeni i poslovni objekti (stepenice,
vrata, automatska vrata, pregradne stijene, pomične stijene)
• sportski objekti (otporno na udarce
loptom prema DIN 18032, dijelovi 1 i 3)
• škole i vrtići (iz sigurnosnih razloga za
sprječavanje ozljeda)
• ugradnju u blizini vrućih tijela (radi sprečavanja toplinskih lomova. Ako je udaljenost između grijaćeg tijela i unutarnjeg stakla manja od 30 cm s unutarnje
strane mora se upotrijebiti kaljeno staklo).
• staklene fasade (parapeti prema DIN
18516, dio 4)
• primjena u svrhu zaštite (zaštita od
pada na stepeništima, balkonima,
ograde. TRAV “Tehnički pravilnik za
primjenu ostakljenja za zaštitu od pada
u dubinu” definira područje primjene
ESG)
• vanjska primjena (zaštita od buke na
cestama, stajališta, reklamni panoi, vitrine...).
To određuje TRLV pravilnik za upotrebu
linijski učvršćenih ostakljenja.
141
5.7.1
U okviru početnog ispitivanja i unutarnje
kontrole proizvodnje kontroliraju se dvije
najvažnije značajke kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem prema EN 14179:
- struktura loma: u slučaju rušenja ravnoteže napetosti, odnosno loma, u trenutku se oslobađa sva energija nakupljena
tijekom kaljenja. Nastaje fina mreža
sitnih djelića tupih rubova. Zbog toga je
opasnost od ozljeda mnogo manja.
- mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje): izmjerena vrijednost > 120 N/
mm2 (kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem od float stakla), pri nekaljenom
staklu vrijednost je 45 N/mm2.
5.7.2 Obrada kaljenog stakla
Zbog karakterističnog rasporeda napetosti, kaljeno staklo nakon kaljenja ne
može se više obrađivati (primjerice rezati, bušiti, brusiti...). Svaki takav zahvat
mogao bi, naime, izazvati rušenje ravnoteže napetosti i staklo bi se slomilo. To
znači da se toplinska obrada treba izvoditi tek nakon što su završene sve druge
vrste obrade.
Priprema stakla za kaljenje
• Polirani rub dobiva se na isti način kao
fino brušeni, damo mu se dodatnim postupkom vraća stakleni sjaj.
• skinuti rub u odnosu na površinu stakla
pod kutom od 45° ≤ α < 90°. Rub može
biti fino brušen ili poliran.
Obrada rubova
5.7.2
Svako staklo prije kaljenja mora imati obrađene rubove. Minimalni stupanj
obrade, koji ispunjava ovaj tehnološki
uvjetovan zahtjev, jest grubo brušenje ili
odstranjivanje sloja s rubova.
Maks. 2 mm
Skraćeni rez
• Grubo brušen rub dobiva se kada se
rezanom rubu tračnom brusilicom odstrani oštrina. Tim postupkom ne mogu
se izravnati dimenzijska odstupanja
koja su nastala pri rezanju stakla.
Skraćeni
rez
Staklu nepravilnog oblika, s jednim od
uglova po kutom oštrijim od 30°, dimenzija se u tom kutu skraćuje.
• Fino brušen rub dobiva se strojnom
obradom po cijelom presjeku. Na presjeku ne smiju ostati sitna oštećenja ili
nebrušeni odsjeci. Takav rub naizgled
nema sjaja.
142
Rupe, otvori, kutni i rubni izrezi
A, B = odmak od ruba stakla
D = promjer rupe, odnosno otvora
K = duljina stranice
S = debljina stakla
Izvedbe takvih rupa ograničene su sljedećim tehnološkim zahtjevima:
• promjer rupe, odnosno otvora mora
iznositi barem onoliko koliko iznosi debljina stakla: D ≥ S
• udaljenost između ruba stakla i rupe,
odnosno otvora, ne smije biti manja od
polovice njezina promjera: A ≥ D/2.
Za udaljenost između dva otvora vrijede
jednaka pravila kao za udaljenost između rupe i ruba stakla. Dijagonalni odmak
rupe od kuta stakla neka bude veći od
šesterostruke debljine. Promjer otvora
(izreza) ne smije biti veći od 1/3 duljine
stranice: D ≤ K/3
Kada stakla za fasadne elemente treba
vijcima pričvrstiti na podkonstrukcije,
mogu se izraditi upuštene rupe.
Dimenzijske tolerancije za rupe
(EN 12150)
Nominalni radijus
rupe (mm)
Tolerancija
4 ≤ D ≤ 20
± 1,0
20 < D ≤ 100
± 2,0
100 < D
Savjetovanje s proizvođačem
Tolerancije rasporeda rupa:
Raspored, odnosno
položaj rupa
Rubno područje
Udaljenost od ruba
Kutno područje
Udaljenost od dva ruba
S < 8 mm
S ≥ 8 mm
D ≥ 1,5S
S ≤ D < 1,5S
D ≥ 1,5S
S ≤ D < 1,5S
A ≥ 2S
A ≥ 2S
A ≥ 2,5S
A ≥ 2,5S
A ≥ 2S + 5 mm
B ≥ 2S + 5 mm
A ≥ 5S
B ≥ 2S + 5 mm
A ≥ 2,5S + 5 mm
B ≥ 2,5S + 5 mm
A ≥ 5S
B ≥ 2,5S + 5 mm
143
5.7.2
Udaljenost između ruba stakla i rupe,
odnosno otvora, može biti manja samo
u slučaju da se izvede rasteretni rez od
ruba do rupe. Promjer reza mora biti 1,5x
debljina stakla: D ≥ 1,5 S.
Tolerancije rupa i izreza određene su
tehnološki uvjetovanim mogućnostima.
Općenito te tolerancije odgovaraju tolerancijama duljine i širine stakla koje se
navode u tablici u nastavku. Promjer rupe
i veličina izreza moraju se dimenzionirati
tako da se time može poravnati odstupanje od tolerancija za promjer i tolerancija
za rupe, odnosno izreze. Zbog umetnutog distancera, koji sprječava kontakt
vijka i stakla, promjer rupe treba biti za 4
mm veći od debljine vijka.
Izrezi na rubu ili u kutu stakla moraju biti
polukružni. Radijus mora biti jednak ili
veći od debljine stakla, ali ne manji od
10 mm. Veličina izreza mora se dimenzionirati tako da se izravnaju tolerancije
udaljenosti. Izrez ne smije biti veći od 1/3
duljine stranice.
5.7.3
Kako bi montaža stakala bila što jednostavnija, pri dimenzioniranju promjera
rupe treba uzeti u obzir toleranciju udaljenosti i toleranciju promjera rupe. Kada
u staklu u istom redu treba napraviti više
od četiri rupe, treba povećati minimalnu
udaljenost među njima.
5.7.3 Kriteriji kvalitete kaljenog stakla
Područje primjene
Tolerancije
Ti zahtjevi vrijede za ravno kaljeno staklo,
izrađeno horizontalnom tehnologijom,
namijenjeno primjeni u građevinarstvu.
Kaliti se može float (EN 572-2) ili ornamentirano staklo (EN 572-5). Stakla
mogu biti:
1. Tolerancija širine i visine stakla
(EN 12150)
• bezbojna ili obojena u masi
• prozirna, transparentna ili netransparentna
• s nanosom (primjerice emajlom, pirolitičkim nanosom)
• površinski obrađena (primjerice pjeskarena, gravirana).
144
Tolerancija
Nominalna
dimenzija stranica
(Š ili V)
Nominalna
debljina
stakla d ≤ 12
Nominalna
debljina
stakla d > 12
≤ 2000
± 2,5
± 3,0
2000 < Š ili V ≤ 3000
± 3,0
± 4,0
> 3000
± 4,0
± 5,0
Float staklo
±0,5
±0,2
3
4
5
6
8
±0,8
10
±1,0
12
-
15
-
19
-
25
±0,3
±0,5
±1,0
3. Planimetrija (EN 12150)
Tijekom kaljenja staklo, zagrijano na temperaturu blizu točke omekšavanja, ciklički se pomiče preko keramičkih valjaka.
Zbog toga nije moguće izraditi staklo
koje nema (barem minimalno) deformirane površine. Odstupanje u ravnini (planimetriji) ovisi o debljini stakla, njegovim
dimenzijama i odnosu stranica i izražava
se oblikom iskrivljenja. Ravnina stakla od
odlučujućeg je značaja za optičke značajke stakla. Spomenute deformacije
dijele se u dvije skupine: kompletnu i lokalnu iskrivljenost.
a) Kompletna iskrivljenost tc
Ako se želi izmjeriti ta vrsta deformacije,
dulja stranica stakla mora se položiti vertikalno na dvije podloške širine 100 mm
koje trebaju biti udaljene od kutova 1/4
duljine stranice. Odgovarajućim pomagalom, primjerice napetom žicom, treba izmjeriti najveću udaljenost (h1) između žice
i konkavne površine stakla. Iskrivljenost
se mjeri uzduž svih stranica i obje dijagonale. Kompletna iskrivljenost izražava se
odnosom između izmjerene udaljenosti
h1 i širine (Š), odnosno visine stakla (V).
-LH>IK>£
FPHOFSIGBKLPQ
QL
E[
,LJMIBQK>£
FPHOFSIGBKLPQ
tc =
h1
Š ili V
tl =
h2
300
EZ
Q(
Najviše dopuštene vrijednosti
Kompletna
iskrivljenost
(mm/mm)
Lokalna
iskrivljenost
(mm/300 mm)
Float staklo
(EN 572-2)
0,003*
0,5
Ostala stakla
0,004
0,5
Vrsta stakla
*kod kvadratnih ili gotovo kvadratnih stakala s
odnosom stranica od 1:1 do 1:1,3 odstupanja
u planimetriji u pravilu su veća nego kod uskih
pravokutnih stakala. Zato ima smisla da pri
kvadratnim oblicima umjesto stakla debljine 4 do
6 mm odaberete deblje staklo ili se posavjetujte s
tehnolozima tvrtke REFLEX.
145
5.7.3
Tolerancija (mm)
Ornamentno
staklo
\cc£JJ
Nazivna
debljina
(mm)
b) Lokalna iskrivljenost
Lokalna iskrivljenost (boranje stakla) uvijek se mjeri samo između dvije točke koje
su međusobno udaljene 300 mm. Postupak mjerenja jednak je kao kod mjerenja
kompletne iskrivljenosti. Odgovarajućim
pomagalom, primjerice napetom žicom,
odnosno metalnim mjerilom, izmjeri se
najveća udaljenost h2. Deformacija se
mjeri u polju koje je paralelno s rubom
stranice i udaljeno od nje najmanje 25
mm. Lokalna iskrivljenost izražava se
odnosom između udaljenosti h2 i duljine
300 mm. Kod ornamentnog stakla lokalna iskrivljenost mjeri se na ornamentnoj
strani tako da se na najviši vrh konstrukcije stavi ravnalo i izmjeri udaljenost do
najviše točke konstrukcije.
£FIF£7
2. Tolerancije nazivnih debljina
(EN 12150)
4. Promjene u boji i strukturi
Struktura loma u skladu s EN 12 150 - 1
Pri ornamentnim staklima ne može se
osigurati simetrija strukture uz upotrebu
više stakala postavljenih jedno pokraj
drugoga u zajedničku površinu.
Iz istog razloga kod ornamentnih i u masi
obojenih stakala djelomično se mijenja i
vlastita boja.
Ispitno staklo (1.100 x 360 mm) mora slobodno ležati u okviru koji sprečava rasipanje djelića, a istovremeno ne sprječava
njihovo širenje. Na polovici duže stranice
treba udariti čekićem (masa 75 g; radijus zaobljenog vrha 0,2 mm) u točki koja
je od ruba stakla udaljena 13 mm. Četiri
do pet minuta nakon udarca počinju se
brojiti djelići. Za brojanje se koristi maska
50 x 50 mm. Maska se ne smije stavljati
na polja koja su u radijusu od 100 mm od
mjesta udarca ili u pojasu od 25 milimetara od staklenih rubova.
Testiranje
Ispitivanje njihanjem
U okviru unutarnje kontrole proizvodnje
i vanjskog nadzora (Institut za prozorsku
tehniku (IFT) iz njemačkog mjesta Rosenheima) stalno se provjerava proizvodnja kaljenog stakla RX SAFE ESG prema
uvjetima važećih normi.
U skladu s EN 12 600.
Zbog proizvodno-tehničkih uvjeta kod
nekih ornamentnih stakala tijekom toplinske obrade može se djelomično iskriviti
tijek strukture.
5.7.3
Vizualno ocjenjivanje kvalitete
U poglavlju 6.9.6 navode se “Smjernice
za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla
za građevinarstvo”, u kojima su opisane
Broj i dimenzije djelića
Kaljeno
steklo od
Najveća dužina
najvećeg djelića
(mm)
Nominalna debljina
(mm)
Najmanji broj
djelića
float stakla
4 – 12
40
100
float stakla
15 – 19
30
100
ornamentnog stakla
4 – 10
30
100
Vrsta stakla
Mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje) u skladu s EN 1288 - 3 / EN 12150 - 1
Vrsta stakla
Kaljeno
steklo od
Mehanička čvrstoća (čvrstoća
na savijanje) (N/mm2)
float stakla
4 – 19
120
ornamentnog stakla
4 – 10
90
emajliranog stakla
4 – 19
75*
* Emajlirana površina je u nateznoj zoni.
146
Nominalna debljina
(mm)
• Optičke posebnosti
Tijekom postupak toplinske obrade staklo
se u peći pomiče po vrućim keramičkim
valjcima. Zbog toga se na njegovoj površini povremeno pojavljuje blaga valovitost
(naziva se i “roller waves”). Spomenuta
pojava ne može se izbjeći, a u praksi se
primjećuje kao iskrivljenje slike, gledane
u odbijenoj svjetlosti. Zbog termičkog postupka kaljenja može doći i do kemijskih
i mehaničkih promjena površine, kao što
su točkice na površini koje se nazivaju i
“roller pick up”, odnosno otisci valjaka.
• Ovlaživost staklenih površina
Otisci valjaka, prstiju i korištenih vakuumskih držača ili etiketa pod posebnim uvjetima mogu izazvati minimalne promjene
u mreži atoma na površini stakla. Ako su
stakla mokra, mjesta na kojima je došlo
do takve pojave postaju vidljiva, jer imaju drukčiju prijemčivost za vodenu paru
(ovlaživost). Pri suhom staklu ta pojava,
naravno, nestaje. Budući da je navedena
promjena fizikalno uvjetovana, ne može
biti predmet reklamacije.
• Označavanje stakala
Svako RX SAFE ESG kaljeno staklo mora
imati vidljiv i trajan otisak (EN 12150 i ime
ili oznaka proizvođača) iz kojega je vidljivo
da je to sigurnosno staklo. Otisak prema
toj normi mora biti trajan i neuklonjiv.
• Anizotropija
Tijekom termičke obrade kaljenom sigurnosnom staklu mijenja se stanje napetosti. U njemu nastaju polja napetosti na
kojima se polarizirana svjetlost (određeni
dio dnevne svjetlosti je, ovisno o vremenskim uvjetima, uvijek polariziran) dvostruko lomi. Zato se u posebnim svjetlosnim
uvjetima, pri pogledu na kaljeno staklo
primjećuju polarizacijska polja u obliku
raznih uzoraka. Taj fenomen primjetan je
samo na kaljenom staklu.
• Toplinska opstojnost
Posebna distribucija napetosti, karakteristična za kaljeno staklo, ostaje u ravnoteži i pri trajnoj upotrebi pri temperaturi od +
250 °C. Zato kaljeno staklo dobro podnosi
brz pad temperature i velike temperaturne razlike između dvije točke (do 200 K).
RX SAFE ESG-H kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem također mora imati vidljiv i trajan otisak (EN 14179 i ime ili oznaka
proizvođača).
Vidljiv i trajan otisak RS SAFE ESG – H sadrži sljedeće podatke:
- proizvođač: RX ESG-H
- standard: EN 14179
- nadzorni, odnosno certifikacijski organ: F & K
RX ESG-H
EN 14179
F&K
147
5.7.3
metode ocjenjivanja i prikazane tablice
s dopuštenim odstupanjima. U nastavku
navedene posebnosti kaljenog stakla fizikalno su uvjetovane, zato se na njihov nastanak ili intenzivnost ne može utjecati.
5.7.4 Proizvodni program i maksimalne dimenzije
Maksimalne dimenzije u cm za RX SAFE ESG i RX SAFE ESG-H
Vrsta stakla
Boja
Debljina stakla/dimenzije (cm)
4 mm
Float
Planibel Color
Planibel
6 mm
8 mm
10 mm
12 mm
15 mm
19 mm
Prozirna
120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 244x480 244x480
Bronze
120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480
-
-
Green
120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480
-
-
Grey
120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480
-
-
Dark Blue
120x200
-
244x480 244x480 244x480
-
-
-
Priva Blue
120x200
-
244x480 244x480 244x480
-
-
-
Azur
120x200
-
244x480 244x480 244x480
-
-
-
Clearvision,
bijelo staklo
120x200
-
-
120x200
Low-e T
5.7.4
Clear
Stopsol
Supersilver
5 mm
150x250 244x480 244x480 244x480 244x480
-
244x480 244x480
-
-
-
-
120x200 150x250 244x480 244x480
-
-
-
-
-
-
-
-
Grey
-
150x250 244x480 244x480
Green
-
-
244x480 244x480
-
-
-
-
-
-
244x480 244x480
-
-
-
-
Clear
120x200 150x250 244x480 244x480 244x480
-
-
-
Bronze
120x200 150x250 244x480
-
-
-
-
-
Grey
120x200 150x250 244x480
-
-
-
-
-
Green
120x200 150x250 244x480 244x480
-
-
-
-
Prozirna
120x200
-
-
-
-
-
Smeđa
120x200
-
-
-
-
-
-
-
Prozirna
120x200
-
185x335
-
204x435
-
-
-
Smeđa
120x200
-
-
-
-
-
-
-
Prozirna
120x200
-
-
-
-
-
-
-
Žuta
120x200
-
-
-
-
-
-
-
Plava
120x200
-
-
-
-
-
-
-
Prozirna
120x200
-
-
-
-
-
-
-
Smeđa
120x200
-
-
-
-
-
-
-
Prozirna
120x200
-
-
-
-
-
-
-
Žuta
120x200
-
-
-
-
-
-
-
Plava
120x200
-
-
-
-
-
-
-
Smeđa
120x200
-
-
-
-
-
-
-
Mastercarre
Prozirna
120x200
-
321x200 330x204
-
-
-
-
Masterpoint
Prozirna
-
-
200x321 204x252
Matelux
Satinirana
120x200
-
225x321 225x321 244x321
-
-
-
Dark Blue
Stopsol
Classic
Chinchilla
Ornament
504/rosa
Katedral
Gothic
Altdeutsch
185x400 185x435
Minimalna dimenzija: 100 x 250 mm za pravokutna stakla RX SAFE ESG i RX SAFE ESG-H
Minimalni promjer: 250 mm
Maksimalni omjer stranica: 1:10
Maksimalna težina: 300 kg
Za oblike koji su slični kvadratnima i imaju omjer stranica između 1:1 i 1:1,3 odstupanje od ravnine neizbježno je veće od
pravokutnih stakala. Posebno za stakla debljine ≤ 6 mm, preporučuje se pravovremeno savjetovanje s tvrtkom REFLEX.
148