Koga sve zanima tema boli? BOL bol – zdravstveno pitanje bol – ekonomsko pitanje bol – socijalno pitanje Zrinka Pukljak Iričanin, prof. Katedra za zdravstvenu psihologiju bol – psihološko pitanje Zdravstveno veleučilište, Zagreb VIŠESTRUKO ZNAČENJE BOL – fizička bol BOL – patnja DEFINICIJA Bol je neugodni osjetilni i emotivni doživljaj povezan sa stvarnim ili mogućim oštećenjem tkiva ili opisima u smislu takvog oštećenja. Bol je uvijek subjektivna. (WHO, 1986.) DEFINICIJA Bol je što god osoba koja je doživjela kaže da jest i postoji kad ona kaže da postoji. OBILJEŽJA BOLI lokacija boli jačina boli kakvoća boli trajanje boli GDJE? KOLIKO JAKO? KAKO? KOLIKO DUGO? (McCafery & Beebe, 1994.) 1 VRSTE BOLI kriteriji PRAG BOLI I TOLERANCIJA NA BOL PRAG BOLI najmanja jačina podražaja koji izaziva bol 1. prevladavanje tjelesnih nasuprot afektivnih komponenti uzrok koji bol izaziva 2. TOLERANCIJA NA BOL najjača bol koju pojedinac može trpjeti 3. 2. intenzitet i trajanje podjela boli kriterij: uzrok boli 1. podjela boli kriterij: tjelesne - afektivne komponente tjelesna bol ozljeda tkiva ili patološki proces somatogena bol uvjetovana tjelesnim oštećenjem (sinonim: tjelesna bol) emocionalna bol patnja može se manifestirati i kroz tjelesne simptome psihogena bol uvjetovana emocionalnim stanjima slična boli koja nastaje zbog oštećenja tkiva, ali se od nje i bitno razlikuje 3. podjela boli kriterij: intenzitet i trajanje RAZLIKE IZMEðU TJELESNE I PSIHOGENE BOLI TJELESNA BOL dobro locirana povećava se kod pokreta, pritiska često prisutna noću jednako često učestala u cijelom tijelu PSIHOGENA BOL slabo locirana slabo reagira na dodatne podražaje rijetko prisutna noću učestalija u glavi • • • • • AKUTNA BOL intenzivna javlja se iznenada dobro lokalizirana najčešće oštra i probadajuća istegnuti mišić, slomljena kost, opekotina,… KRONIČNA BOL • kontinuirana • otporna na terapiju • najčešće loše lokalizirana i tupa • traje dulje od 6 mjeseci • bol u donjem dijelu leña, artristis, karcinom, glavobolje, fibromialigija 2 RAZLIKE IZMEðU BOLI I DRUGIH OSJETA podražaji – nisu specifični vrijeme latencije – dulje putovi prijenosa – manje poznati centri u mozgu – slabije locirani adaptacija - ne postoji popratne fiziološke reakcije – češće utjecaj psiholoških činilaca - jak BOL = osjet? BOL – složeni doživljaj OSJETLJIVOST POJEDINIH TKIVA NA BOLNE PODRAŽAJE jako osjetljiva FAKTORI pri nastajanju boli (neuro)fiziološki psihološki socio-kulturološki koža pokosnica potrbušnica moždane opne spolne žlijezde sluznica TEORIJE BOLI bubrezi mozak pluća kosti Teorija specifičnih receptora Teorija specifičnih receptora/posebnih prihvatača Max von Frey, 1890. osnovna postavka doživljaj boli = doživljaj drugih osjeta bol – osjet, nezavisan od drugih osjetnih modaliteta • • Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa Goldscheider, 1890. i Livingstone, 1943. Teorija kontrole prolaza Melzack & Wall, 1965. manje osjetljiva • • Decartes (1644.) postoji neprekinuta veza izmeñu mjesta podražaja i centra u mozgu gdje se bol odražava Frey (1895.) slobodni živčani završeci – posebni receptori za bolne podražaje 3 • Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa nedostaci osnovna postavka slobodni živčani završeci prenose i druge osjetne stimulacije (toplo, hladno,..) • • Teorija specifičnih receptora • doživljaj boli nije uvijek proporcionalan jačini podraživanja tkiva nemoguće objasniti utjecaj psiholoških procesa na doživljaj boli • bol nastaje kad je neki podražaj dovoljno jak ili čest • zbrajanje živčanih impulsa – najvažnije bol može izazvati bilo koja vrsta podražaja, na bilo kojem mjestu senzornog živčanog sustava ako su podražaji dovoljno jaki nedostatak ne objašnjava utjecaj psiholoških i socijalnih činitelja Teorija kontrole prolaza Melzack & Wall Teorija specifičnih receptora/posebnih prihvatača Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa • uključuju isključivo fiziološke komponente • svaka ozljeda tkiva nužno bi trebala dovesti do boli • ne objašnjavaju boli bez ozljede, ni razlike u intenzitetu doživljene boli uz isto oštećenje • • objedinjuje spoznaje o boli sa svih aspekata: anatomija, fiziologija, kemija i psihologija pojava boli ovisi o složenim neuralnim interakcijama - podražaji nastali zbog oštećenja tkiva pod utjecajem su istovremene aktivacije drugih uzlaznih i silaznih putova – mogu olakšavati ili blokirati prijenos informacije o boli • opisuje fiziološki mehanizam koji objašnjava djelovanja psiholoških i socijalnih čimbenika na bol kao neurološka “vrata” (mogu se otvarati i zatvarati i tako modulirati doživljaj boli) • lokacija: stražnji rogovi kralježničke moždine (cijelim njenim dijelom) NOVA TEORIJA Teorija kontrole prolaza Melzack & Wall Kako se bol prenosi? fizikalni podražaj procesi u želatinoznoj supstanci (hladetinasta tvar) mogu dovesti do odašiljanja informacije o boli prema višim dijelovima živčanog sustava ili do njihove inhibicije • receptori kemijska reakcija (histamin, serotonin, bradikinin, prostaglandin) senzorna živčana vlakna (stražnji rogovi kralježničke moždine) transmisijske T-stanice (supstantia geltinosa – hladetinasta tvar) • lateralni spinotalmički put objašnjava individualne i situacijske razlike u doživljaju boli talamus mozak 4 silazni inhibicijski procesi otklanjanje pozornosti humor vizualizacije relaksacija uzlazni leñna moždina inhibicijski vlakna za prijenos informacije o boli tanka A delta vlakna nemijelinizirana C vlakna procesi toplina hladnoća masaža TENS MOGUĆI NAČINI DJELOVANJA psiholoških čimbenika na bol PSIHOLOŠKI ČIMBENICI I BOL TRENUTAČNE PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE: značenje ozljede emocionalna stanja prijašnja iskustva očekivanja pozornost sugestija psihofiziološka stanja uzroci bol ublaživači boli pojačivači boli TRAJNE PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE: osobine ličnosti značenje ozljede emocionalna stanja mogu blokirati, ali i olakšavati prijenos informacija o boli objašnjenje teorijom kontrole prolaza osobna iskustva – nedovoljna za točnu procjenu tuñih bolova ozljede koje su očekivane, koje se smatraju dobrim ishodom te one uslijed kojih se okolinski uvjeti mijenjaju na bolje se lakše podnose (usp. radnici – ratnici) emocionalno uzbuñenje blokira informacije o boli: pokušaji samoubojstva – samoozljeñivanje ne izaziva bol sport – bol zbog ozljede tek nakon završetka aktivnosti vjerski obredi – hodanje po vatri bez boli i opekotina 5 emocionalna stanja potištenost (depresija), tjeskoba (anksioznost) i strah izrazito pojačavaju doživljaj boli - antidepresivi djelotvorno smanjuju i somatogene, i psihogene boli - složeni odnos: dugotrajna bol povećava vjerojatnost pojave depresije, a onda depresija dodatno smanjuje toleranciju na bol prijašnja iskustva • negativna iskustva s različitim aspektima zdravstva pojačavaju doživljaj boli • pridavanje velike pažnje i velika zabrinutost vezana uz bol u djetinjstvu, teže podnošenje boli u odrasloj dobi pozornost očekivanja • bol se bolje podnosi ako znamo GDJE i KADA će se javiti KOLIKO DUGO će trajati KOLIKO JAKA i KAKVA će biti ZAŠTO nastaje osjećaj kontrole nad bolnim podražajem usmjeravanje pozornosti na druge podražaje smanjuje intenzitet doživljaja boli (poticanje pacijenta na razgovor, brojanje, glazba, TV, slike, vizualizacije…) što zahtjevniji je paralelni misaoni proces, to je veća vjerojatnost da bude uspješan u smanjenju boli • priprema za operacije i sve vrste medicinskih postupaka • neizvjesnost i kriva očekivanja mogu dovesti do doživljaja boli čak i kod bezbolnih postupaka sugestija Trepancija je postupak uklanjanja kroničnih boli koji se provodi u nekim plemenima istočne Afrike. Vrač presijeca kožu lubanje i mišiće ispod nje da bi se vidjela što veća površina lubanje. Kako bi otklonio bol, vrač struže po lubanji, a pacijenti, bez grčenja lica i drugih bolnih manifestacija, drže pod svojom bradom posudu u koju kaplje krv. • placebo psihofiziološka stanja • umor pojačava bol, otežava procese zacjeljivanja i liječenja • relaksacija - smanjuje bol • hipnoza 6 osobine ličnosti ODNOS IZMEðU BOLI I OZLJEDE ozljede bez boli - uroñena analgezija • ekstrovertirane osobe lakše podnose bol nego introvertirane • sklonost tjeskobi i potištenosti utječe na percepciju boli boli bez ozljede boli neproporcionalne težini ozljede boli nakon izlječenja ozljede - kauzalgija, fantomska bol kauzalgija nakon brzih i nasilnih oštećenja perifernih živaca koja sadrže veliki broj simpatičkih vlakana vrlo jaka, žareća traje i nakon što su ozlijede zacijelile može je potaknuti vrlo slab taktilni podražaj na mjestu ozljede, ali i podražaji iz drugih osjetnih modaliteta NAČINI SUZBIJANJA BOLI kirurški zahvati - presijecanje živčanih putova za prijenos boli fantomska bol prvi put opisana u 16. st., naziv iz 19. st bol i druge senzacije u amputiranom dijelu tijela mehanizam nastajanja nije posve objašnjen PSIHOLOŠKI POSTUPCI SUZBIJANJA BOLI placebo biofeedback farmakološki pripravci - uzimanje lijekova za blokiranje prijenosa informacija o boli - nedostatak: tjelesna i psihička ovisnost psihološki postupci relaksacija buñenje pozornosti hipnoza psihoterapijski postupci 7
© Copyright 2024 Paperzz
