PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA - TURISTI»KI DOŽIVLJAJ 1 2 Stanovništvo konnentalne Hrvatske prepoznalo je turizam kao priliku za gospodarski razvitak, ali napor i želja za napretkom još uvijek ne pra potrebna razina markenškog znanja. Ministarstvo turizma u suradnji s Udrugom za razvoj konnentalnog turizma i gospodarsku djelatnost stoga pruža potrebnu pomoć obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, zadrugama, malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima koji pokušavaju ući na turisčko tržište. Naime, postojeći resursi nisu dovoljno iskorišteni, ni prezenrani korisniku tako da stvaraju prepoznatljivost i turisčki identet ovog područja koje na malom prostoru nudi iznimne prirodne i tradicijske vrednote. Ova brošura stoga je samo jedan od rezultata projekta ”Agroanimator” i alat koji Udruga uz pomoć Ministarstva nudi na putu pojedinaca, ili obitelji da izrastu u važan dio integrirane turisčke ponude konnentalne Hrvatske. MINISTARSTVO TURIZMA 3 Udruga za razvoj konnentalnog turizma i gospodarskih djelatnos organizirala je i provela jekom studenog i prosinca 2010. godine projekt ”Agro-turisčka animacija - kreavno korištenje kulturne i prirodne bašne za stvaranje turisčkog doživljaja” koji se sastojao od čeri tematske radionice; ”Briga o gostu”, ”Agroanimacija”, ”Agrodesnacija” i ”Tekslno blago”. Kreavne radionice bile su namijenjene pružateljima integralne turisčke ponude na područku Karlovačke i Sisačko - moslavačke županije, a rezulrale su razmjenom znanja, iskustava i zajedničkom stvaranju turisčkog doživljaja za posjetelje temeljenog na kulturnoj i prirodnoj bašni i tradicijskim običajima. Bogata tradicijska bašna i način života koji ruralno stanovništvo s ponosom čuva mogu posta poluge razvoja, a prirodna, kulturna i demografska obilježja ovog područja nameću održivi turizam kao alat razvoja. Ova brošura najprije treba posluži upotrebi tog alata. Brošura ”Prirodna i kulturna bašna - turisčki doživljaj” sadrži skraćeni sadržaj radionica i ideje za korištenje prirodne i kulturne bašne koje su osmislili sudionici. Brošura će tako posluži kao inspiracija čitateljima, pružateljima integrirane turisčke ponude da osmisle doživljaj primjeren njihovom kraju i njihovoj ponudi. Predsjednica Udruge Prof. dr. Ana Stavljenić Rukavina 4 PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA - TURISTI»KI DOŽIVLJAJ Projekt ”Agro-turisčka animacija - kreavno korištenje kulturne i prirodne bašne za stvaranje turisčkog doživljaja” je nastao u želji da poveća kvalitetu turisčke ponude u konnentalnom ruralnom području Hrvatske i podigne razina znanja i vješna osoba koje sudjeluju u stvaranju i provođenju turisčke ponude na obiteljskim gospodarstvima. Naglasak u današnjoj turisčkoj djelatnos i cilju putovanja se stavlja na doživljaj. Doživljaj turista, osjećaj koji je imao prilikom posjeta, ovisi naravno o kvalite smještaja, hrane, prijevoza, ali i o priči, atmosferi odnosno doživljaju koji na određenoj lokaciji stvaraju domaćini u interakciji s gosma. Ponovni dolazak kao i preporuka drugima prvenstveno ovisi o kvalite doživljenog, pa slobodno vrijeme turista ne treba ostavi slučaju. Umijeće stvaranja turisčkog doživljaja nije samo urođena sposobnost već ga treba neprestano razvija i poca. U propagandnim materijalima za desnacije ruralnog turizma ćemo obično naći izričaje kao: očekuju vas ljubazni domaćini, čis zrak i ljepote prirode, mogućnost uključivanja u seoske radove domaćina, razgled obližnje crkve i pogled s prekrasnog vidikovca. Iako to sve zaista i nude, obično nedostaju znanja i vješne komunikacije koje mogu postojeću kulturnu i prirodnu bašnu oblikova u zanimljiv, emovan turisčki doživljaj. Kao osnovni problem prilikom kreiranja turisčkog doživljaja može se izdvoji: • Nedovoljno poznavanje potencijala kulturnih i prirodnih vrijednos kraja za uključivanje u turisčki doživljaj • Nedovoljna svijest o ulozi komunikacije gost - domaćin u stvaranju doživljaja • Provođenje kvalitetne ”brige za gosta” kao preduvjeta za stvaranje pozivnog turisčkog doživljaja Sposobnost kreiranja i vođenja različih društvenih igara, natjecanja, stvaranja zabavne, pocajne, akvne atmosfere, uključivanje svih raspoloživih resursa određenog područja u turisčku ponudu- sve su to znanja i vješne koje će za posjetelja stvori specifičnu atmosferu te lokacije, doživljaj, postat će turisčki proizvod radi kojeg se posjetelj vraća i preporuča ga drugima. Sve nabrojeno dobiva posebnu dimenziju u ruralnom turizmu, a ovaj specifični oblik animacije možemo nazva agro-animacija, jer koris resurse ruralnog područja, kulturnu i prirodnu bašnu, tradicijsku kulturu i običaje kao pozadinu animacije. 5 Smatramo da se agro-animacija mora razvija paralelno s razvojem infrastrukture i kapaciteta u ruralnom turizmu kako bismo resurse koje imamo znali maksimalno iskoris, a one koje stvaramo izgradi prema potrebama tržišta. Potrebu za korištenjem animacije u turisčkoj ponudi ruralnog turizma prepoznale su i zemlje članice EU koje su strateški usmjerene na razvoj ruralnih područja. Tako je 2009. godine započeo zajednički projekt stvaranja sustavnog obrazovanja za zanimanje animatora u ruralnom turizmu čiji se završetak planira za 2012. kada će bi uspostavljena potpuna obrazovna verkala koja završava s magistarskim studijem iz ovog područja. Ovaj projekt je početak stvaranja takove obrazovne verkale i kod nas te je prema reakcijama korisnika i gosju za očekiva njegov daljnji razvoj. Opći cilj projekta ”Agro-turisčka animacija - kreavno korištenje kulturne i prirodne bašne za stvaranje turisčkog doživljaja” je razvoj turisčke ponude na području Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije kroz kvalitetnije uključivanje kulturne i prirodne bašne u ponudu ruralnog turizma. Specifični cilj projekta je kreavno korištenje kulturne i prirodne bašne za stvaranje turisčkog doživljaja korištenjem suvremenih tehnika i metoda animiranja turista. Ciljne skupine činilo je 150 korisnika s područja Karlovačke i Sisačko – moslavačke županije koji pripadaju nekoj od sljedećih skupina: • proizvođači hrane, voća, vina, suvenira, ljekovitog bilja • tradicijski i deficitarni obr, domaća radinost • obiteljska poljoprivredna gospodarstva • turisčka obiteljska gospodarstva • proizvođači ekoloških proizvoda i proizvoda sa zašćenim geografskim porijeklom • članovi sportskih, kulturnih, lovnih i ribolovnih udruga • pojedinci koji poču očuvanje tradicijskih objekata • davatelji smještaja u kućnoj radinos Krajnji korisnici • Ciljna skupina • Članovi obitelji sudionika projekta • Turisčki djelatnici Voditelji – moderatori radionica Gordana Tariba dobitnica je nagrade Hrvatske turisčke zajednice za najboljeg turisčkog animatora u Hrvatskoj u 2009. godini, te ima višegodišnje radno iskustvo u turizmu. Anita Alić je modna dizajnerica koja koris prirodne materijale i tradicijsku bašnu kao inspiraciju, vlasnica je modnog studija Mu:n, osvojila Mandu za najbolju kolekciju na Wella Fashion Week-a 2008. godine. u Josip Šut vlasnik je turisčke agencije ”Valdemar” u Karlovcu. Član Centra za ekspedicionizam ”Braća Seljan”, planinar i autor knjige ”Karlovačke pučke šetnje” te autor više putopisnih članaka. 6 te na BRIGA O GOSTU Radionicu je provela Gordana Tariba. Radionica je priređena prema Priručniku ”Briga o gostu”, izrađenom u sklopu projekta Skills&Work kojeg provodi Brish Council u Hrvatskoj u suradnji s Agencijom za strukovno obrazovanje, i temeljem višegodišnjeg iskustva voditeljice radionice Gordane Taribe. Radionica se sastojala od sljedećih akvnos i tema: • • • • • Uvod u općenitu briga o gostu Učinkovita komunikacija i afirmavni govor Prezentacija pozivne osobne i profesionalne slike Rješavanje pritužbi gosju Prakčne vježbe kvalitetnog komuniciranja u turizmu. Također su sudionici imali priliku samostalno proves prakčne vježbe. Svaki sudionik je pripremio i prezenrao ”Piće dobrodošlice”, sudionici su ”igrali uloge” djelatnika - gosta, rješavali pritužbe gosju i suočavali se sa svakodnevnim situacijama u turizmu. Neki od sudionika su već imali turisčkog iskustva te su njihove priče i znanja bili dodatne vrijednost same radionice. PITANJA I KOMENTARI SUDIONIKA: Tko sudjeluje u iskazivanju dobrodošlice gosma? Kako ih možemo dočeka? Oni bi samo nešto popili, ne interesira ih ostalo! Mi ne možemo ponudi ništa posebno! Da li odmah treba istaknu cijene proizvoda? Kako treba izgleda prostor za ”piće dobrodošlice”? Trebam li govori i o ponudi koju imaju moji susjedi, partneri? ? 7 BRIGA O GOSTU SREDIŠNJA JE USLUGA TURIZMA I UGOSTITELJSTVA, KOJA ISTODOBNO PRODAJE PROIZVOD I SAMU SEBE! Prijam gosju, smještaj, prehrana, zabava i niz dodatnih sadržaja u turizmu te ugosteljstvu predstavljaju skup poslovnih akvnos kojima se ispunjavaju potrebe i želje gosta. Uspješna komunikacija s gostom najbolja je promidžba i veliki doprinos kvalite poslovanja, a da ne govorimo da neprofesionalna i neuspješna komunikacija i nezadovoljstvo gosta mogu izazva nesagledive neželjene posljedice u poslovanju. Osim uspješne komunikacije s gostom, izrazito je važna međusobna povezanost, razumijevanje, tolerancija i suradnički odnos među djelatnicima. Što gost očekuje? Niz faktora utječe na očekivanja gosta. Ta je očekivanja potrebno što je moguće jasnije prepozna i na temelju njih formira ponudu proizvoda i usluga. Očekivanja gosta proizlaze: • Iz društvenog statusa i kulture kojoj pripada • Iz stavova o kulturi u kojoj gost boravi • Iz njegovih osobnih (unutarnjih) vrijednos i stavova • Iz trenutačnog raspoloženja uvjetovanog unutarnjim i vanjskim događanjima • Iz njegovih primarnih i sekundarnih potreba i navika Kako što bolje pruži kvalitetnu uslugu: • Poznavanje kulture iz koje gost dolazi • Razumijevanje i prihvaćanje specifičnos osobnos gosta • Prepoznavanje očekivanja gosta • Dobro poznavanje proizvodne i uslužne djelatnos hotela i turisčke desnacije u kojoj gost boravi • Komunikacijske vješne na materinjem i stranim jezicima • Odgovornost za preuzete obveze • Sposobnost prepoznavanja problema i pronalaženje zadovoljavajućih rješenja • Pozivan stav i prihvaćanje različitos kultura, vrijednos i stavova • Otvorenost i dobro raspoloženje • OSMIJEH 8 Kvaliteta usluge ima tri aspekta: materijalni, osobni i proceduralni. Materijalni aspekt odnosi se na sve ono što je moguće odredi osjelima dodira, mirisa ili okusa – interijer, dekoracija, posteljina, posuđe, standardi, uniforme itd. Osobni aspekt kvalitete neopipljiv je i odnosi se na osobnost zaposlenika, srdačnost, uslužnost, učinkovitost, ljubaznost itd. Svaki je zaposlenik odgovoran za osobni aspekt kvalitete usluge. Proceduralni aspekt određuje uprava, a odnosi se na način obavljanja pojedinih zadataka – procedura upisa gosta, naplate računa, rezervacije itd. U sva ova tri aspekta lako je zaključi da je komunikacija vrlo važan aspekt. KAKO KOMUNICIRATI VJEŠTINA PISANJA: jelovnici, brošure, oglasi, pozivnice za piće dobrodošlice, pisma isprike, ponude za upite U pisanju se koris isključivo književni, formalni jezik. Pisana poruka gosma u recepcijskom poslovanju (primjerice bilješka o telefonskom pozivu) treba bi kratka, čitljiva, točna, s čitljivim potpisom osobe koja je preuzela telefonsku poruku. Koriste se jednostavne riječi i fraze, poznate riječi, uljudna forma obraćanja (Vi, a ne ), izbjegavaju se nepotrebne riječi. Kod govora je važan kontakt pogledom, jer u tom trenutku dajete do znanja da ste posvećeni gostu. U komunikaciji s gostom vrijedi pravilo da je manje više, odnosno da nije poželjno pretjerano govori. Gost ima prednost i u govoru. Rječnik koji se koris treba bi uljudan, isključi pogrdne riječi, poštapalice i sleng. • • • • • Što mogu učini za Vas? Bilo mi je zadovoljstvo! Oproste što ste čekali, hvala na strpljenju! Hvala što ste nam to rekli! Da, učinit ću sve u mojoj moći! 9 NEGATIVNO / NEZAINTERESIRANO • Ne znam • Ne možemo mi to • Morate... • Ne ( na početku rečenice) • Nije to moj posao • Nazovite sutra, sada nikog nema... • kako se zovete? • Što želite? • Sad sam na pauzi... • Ja sam uvijek žrtva... POZITIVNO / ULJUDNO • Provjerit ću i javit vam • Pokušat ćemo nešto učini • Bilo bi dobro da... • Da! Nastojat ćemo • Za to je nadležan... Sad ću ga pozva • Ljubazno molim vaš broj, nazvat ćemo vas • Vaše vrijedno / cijenjeno ime je... • Što mogu učini za vas? • Rado ću to obavi za vas • Ja ću to najbolje obavi DETALJI: Obra pažnju na: uniformu, cipele, čarape, frizuru, šminku, miris, izgled vašeg turisčkog objekta, čistoću, horkulturu… PIĆE DOBRODOŠLICE Piće dobrodošlice je postalo sastavni dio turisčke ponude i najbolji način da se predstavite gosma, te da im u kratkim crtama predstavite svoje imanje i program. Piće dobrodošlice možete napravi odmah čim gos dođu, ali isto tako možete im na dolasku reći da će se piće dobrodošlice održa ispred restorana u 18 sa (najčešće se radi prije večere). Možete ih pozva i pismenim putem (veliki hoteli i turisčka naselja). Na svom imanju nađite zgodan kutak za piće dobrodošlice, ukoliko ga ne želite radi u zatvorenom prostoru ili još uvijek nemate restoran, kušaonu i sl. PRIPREMITE: stol, stolnjak ( bilo bi dobro da bude izvezen ili da predstavlja vaš kraj), natočeno piće (šampanjac, rakija, medica, višnjevača, pelinkovac, orahovac, borovniček), te sok za djecu, voće, sušeno voće, male kolačiće, dekoraciju od povrća iz vrta KADA IH PONUDITE PIĆEM: zaželite im dobrodošlicu na vaše imanje, predstavite vas i vašu obitelj ili djelatnike, objasnite im gdje se nalazi restoran, sobe za spavanje, toalet, najbliži dućan, gdje mogu izaći navečer, gdje mogu prošeta, ukoliko je neka zanimljivost ili manifestacija u blizini, gdje se djeca mogu igra, gdje ih molite da ne ulaze...., ono najvažnije - kakav je program (bilo bi najbolje da je napisan), zaželite im ugodan boravak, lijepo vrijeme, dobru zabavu..., na kraju nazdravite svi zajedno..., u pozadini može svira muzika... 10 RJEŠAVANJE PRITUŽBI Prvi korak u savladavanju prigovora je isprika i iskreno žaljenje zbog onog što se dogodilo, prestanak rada, gosta pozivamo u stranu ili u zatvoreni prostor, te je sva pažnja na njemu, slušanje mora bi usredotočeno na gosta, zapišemo prigovor, te ga ponovimo, kako bi još jednom utvrdili što se dogodilo, još jednom velika isprika, odmah rješavamo problem, javljamo gostu da je problem riješen 11 AGROANIMACIJA Radionicu je provela Gordana Tariba. Sadržaj radionice bio je: • Kako nadopuni turisčku ponudu metodama animiranja turista i • Kako iskoris detalje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za dodatnu animaciju , temeljeno na kulturnoj i prirodnoj bašni i tradicijskim običajima. • Prakčni prikaz i demonstracija metoda animacije gosta. Osim kratkog predavanja o animaciji u turizmu, sudionicima su podijeljene detaljne upute za različite igre i načine animacije, a posebno se govorilo o radu s djecom. Sudionici su na kraju sami osmislili nekoliko sadržaja i igara te ih prezenrali cijeloj grupi. PITANJA I KOMENTARI: Što sa djecom, ako dođu cijele obitelji? Nemamo rekvizite za animaciju! Nemamo dovoljno osoba za provodi animaciju! Može li uopće bi animacije na selu, odnosno u konnentalnom turizmu? Kada je loše vrijeme, gosma je dosadno i ukupan dojam našeg gospodarstva je tada veoma slab? Obično imam 5-6 gosju koji se ne poznaju međusobno. Kako ih animira i zabavi? ? 12 Nastanak i razvoj animacije u turizmu je u uskoj vezi s nastankom i razvojem samog turizma. Cilj animacije je movira i zadovolji gosta, turista u njegovim sve većim i raznovrsnijim zahtjevima i željama, kreira doživljaj njegova slobodnog vremena kojeg nazivamo turisčka dokolica. Turisčka animacija utječe na segment turisčke potražnje moviranjem i pocanjem turista da sudjeluju u ponuđenim sadržajima i turisčke ponude poboljšavanjem, oživljavanjem ponude po izboru, sadržaju, opsegu, trajanju i svekolikoj komunikaciji Animacija treba pomoći • Kod otkrivanja vlash sposobnos turista • Kod zbližavanja s drugim turisma i posjeteljima • Kao pomoć kod zbližavanja s domaćinom i tradicijskom bašnom kraja Članovi turisčkih obiteljskih gospodarstava, vlasnici domaće radinos, proizvođači domaće hrane, vina, trebaju bi ujedno i turisčki vodiči i turisčki animatori te su im potrebna znanja o kulturnoj i prirodnoj bašni kraja i vješne komunikacije i animacije kako bi se ”isplela” zanimljiva priča i gostu stvorio doživljaj koji će ga ponuka da ponovno dođe u desnaciju i da je preporuči drugima. IDEJE • Kreavni nered puno ruku zajedno u kratkom roku mogu napravi puno, snalažljivost i kreavnost bi će presudni za pobjedu… • Sportski turniri zbližimo naše ljude kroz sportske akvnos, ipak u svima nama leži sportski duh • Upoznajmo Karlovac grožđe, gljive, rijeke, brežuljci prepoznatljivi su za Karlovac, upoznajmo ih kroz igru i druženje • Avanturom do zabave ako želite da vaša skupina doživi pravu avanturu, obavezno odaberite jedan od ovih programa • Olimpijada u prirodi je također idealan program za veće grupe. Okušajte se u športovima na livadi gdje rekvizi nisu prepreka: prenašanje jajeta, potezanju užeta, penjanju na klizavi stup, bacanju kamena s ramena, skakanju u vrećama, obuci se što brže, pronađi svoju boju... ( na drvetu, ispod grma), hokej sa metlama, štafetne igre 13 Nakon športske olimpijade, prelazimo na kviz gdje je potrebno puno više sreće nego pame: • koliko čokota ima naš vinograd? • koliko se brojka 9 ponavlja od 1 do 100? • kada je izgrađeno ovo imanje? • koliko ukućana je punoljetno? • nabrojite ime kravica na našem imanju? • od kojeg meda smo radili medicu? • od kojeg voća smo pekli rakiju? Ukoliko imate vremena, na kraju možete zaokruži dan tako da imate natjecanje, tko će prvi oguli krumpire, a za djecu tko će prvi pojes dvije mrkvice ili podijelimo grupu u čeri ma i damo im recept i sliku, sami moraju napravi kolač ili koktel. Mali nogomet je najvažnija sporedna stvar na svijetu , treba samo vidje tko je bolji dame ili gospoda. Odbojka na pijesku. Sunce, pijesak ili trava i odbojkaška lopta dovoljni su da dva sata provedete veselo, na zraku i da na kraju završite u obližnjoj rijeci. Ukoliko želite specijalnu odbojku stavite plahtu preko mreže, tako da se ekipe ne vide. Ekipe mogu bi sastavljeni od tri do šest osoba. Streličarstvo. Pucanje iz puške, luk i strijela, pucanje iz pištolja. Mogu se natjeca svatko za sebe, ili napravite ekipe gdje su pobjednici oni koji skupe najviše bodova. Biciklisčke ture. Ukoliko želite upozna našu unutrašnjost, bicikli su idealno prijevozno sredstvo. Dogovori sa biciklisčkim klubovima... Orijentacijsko trčanje je sport u kojem ćete uz pomoć karte, skupi tražene elemente u određenom vremenu, kada ste na nepoznatom terenu, vaše snalaženje u prostoru doći će do izražaja. Rasporedite ekipe, nazovite ih prigodnim imenima i potraga neka krene Plesne radionice. Nakon nekoliko sa sjedenja možete se razgiba učeći neki od lokalnih plesova iz bogate folklorne bašne. Vrijeme trajanja: 1 sat. Turnir u Beli. Ukoliko želite napravi pauzu između seminara, organiziramo turnir u vrlo poznatoj kartaškoj igri Beli. Nordic walking ture. Uzmite štapove, ponesite ruksak i krećemo…. (do 30 osoba) Uz navedene sportske akvnos koje su najposjećenije možete ponudi i hokej na travi, boćanje, rukomet, košarku, stolni tenis, Potraga za blagom. Ekipe će dobi razrađene karte, kako da dođu do blaga… upoznat će šume, doline, dobro vino, a ekipa koja će ima najbolju takku osvaja 14 blago…nema razdvajanja. Vrijeme trajanja: 2 do 3 sata. Broj ekipa: do 10 ekipa (6 osoba u ekipi). Broj animatora: 4. Biljkica i vazica. Mali suvenir, izradite ga s kolegama i zasadite biljku. Ekipe će odmjeri snage u kreavnos, preciznos, a stručni žiri će da ocjene. Napravite drvenu ili glinenu posudu, i zasadite začinsko bilje i neka Vas podsjeća u kuhinji na prekrasan izlet. Vrijeme trajanja: 2 do 3 sata. Kulinarski team building. Kuhinja je idealno mjesto za razvijanje ekipnog rada, ono što skuhate na kraju ćete kuša, tako da treba bi oprezan sa začinima. Ekipe će dobi namjernice, zadatke, prepreke i ostalo je na vama. Kokteli team building. Uvijek ste uživali u koktelima, postanite i vi koktel majstor, napravite sa svojim ekipama najmaštoviji koktel sa otkačenom dekoracijom. Vrijeme trajanja: 1 sat Programi sa suradnicima, ili partnerima • paintball • free climbing • let sa balonom • posjet vinskih podruma i degustacija vina • ribolov • kajaci • potraga za vrganjima • berba grožđa • bubnjanje u krugu na bongosima • wellnes programi OBRATITE POZORNOST NA GODIŠNJA DOBA Koncentracija se i na obiteljske programe, pa pozovite obitelji na USKRŠNJI VIKEND: farbanje jaja, stari običaji vezani za Uskrs, skupljanje jaja, izrada velikog uskršnjeg zeca SNJEŽNI VIKEND: obitelji provedu vikend u bijeloj idili, kuhano vino, popodnevno natjecanje u građenju velikih snjegovića, izrada ukrasa za bor i drugi dan natjecanje, tko će ljepše ukrasi svoje drvce BERBA GROŽĐA: uvedite ljude u svijet vina, pokažite im kako se bere grože, škare u ruke i radna akcija neka počne, navečer im pokažite koja vina radite, te napravite malo natjecanje da pogode koja je koja vrsta vina BERBA LAVANDE: berba lavande, izrada malih vrećica, te punjenje lavande... Lijep suvenir za ponije kući BERBA GLJIVA: svatko svoju košaricu, ali samo znalac neka bere vrganje DJECO UPOZNAJTE FARMU: približimo djeci njihovo živonjsko carstvo, obilazak farme, hranjenje živonjica, crtanje njihove najdraže, izrada živonjica od drveta, kestena... 15 PROGRAM KOJI STE PRIPREMILI SVOJIM GOSTIMA OBAVEZNO NEKA BUDE NAPISAN I STAVLJEN NA VIDLJIVO MJESTO! 16 AGRODESTINACIJA Radionicu je vodio Josip Šut, vlasnik turisčke agencije Valdemar i član Centra za ekspedicionizam iz Karlovca. Osnovne teme ove radionice su bile : • Kako upotpuni turisčku ponudu i stvori cjelovitu desnaciju uz pomoć obližnjih znamenitos i prirodnih ljepota • Stvaranje turisčkog doživljaja koji će u potpunos dočara ljepote i kvalitete posjećenog kraja. Prakčni prijedlozi i osmišljavanje desnacija sukladno potencijalu kraja i regije Sudionici su samostalno vrednovali pojedine odabrane prirodne i kulturne lokalitete, a zam kroz grupni rad osmislili jednodnevne izlete čija su okosnica bili upravo lokalite. Ovom se radionicom posebno htjelo pomoći dionicima turisčke ponude da budu spremniji za prijavu na natječaj Ministarstva turizma ”Upoznaj Hrvatsku” čime će i sam program Ministarstva bi uspješniji. PITANJA I KOMENTARI: Nije li dovoljno obići lokalnu crkvu i naš vinograd? U našoj okolini nema baš ništa za posje! Mi ne poznajemo naše susjede koji se također bave seoskim turizmom! Čime nadopuni našu ponudu meda i je li to uopće moguće? Gdje pronaći činjenice i informacije o kulturnom i prirodnom blagu našeg kraja? Može li mi pomoći zavičajni muzej? ? PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA KAO DOŽIVLJAJ POSJETITELJIMA vrste turizma: masovni, kulturni, zdravstveni, gastronomski, vjerski, lovni, sportski… RURALNI TURIZAM nije masovni već pojedinačni turizam gdje se uživa u krajoliku, građevinama, običajima, ljudima, jelu, piću rus, ruris= selo, seljački, poljoprivredni, zemljoradnički. 17 ULOGE DIONIKA ITEGRIRANE TURISTIČKE PONUDE Udružuju se obrt, OPG, TZ, pojedinci, ustanove, zadruge, udruge, domaćinstva, KUDovi, čuvari tradicija, agencije, prijevoznici, ratari, sirari, voćari, pčelari, vinogradari, sportske udruge, planinari, špiljari, kanuis, biciklis, lovci, ribolovci, skupljači ljekovitog bilja… Podršku daje turisčka zajednica, a recepvna agencija postavlja natpise, signalizaciju, ska brošure i organizira dolazak turista na odredište. Pojedinac nije dovoljan pa ma kako dobar i sposoban bio. Za stvori turisčku ponudu treba puno hjenja, znanja, energije i vremena. PONUDA Ponuda posjeteljima je splet proizvoda i nevidljivih usluga. S ponudom se ide na tržište kad imamo sve spremno i kad pokrivamo svaki djelić te ponude. Vremenom se javlja konkurencija, dolaze nove tehnologije a sže i zasićenost tržišta ili kriza. Ponuda je veća od potražnje, imamo više proizvoda nego što ih možemo proda. Snižavamo cijene, otkrivamo nove originalne ponude i nikako se ne predajemo. Kao i u životu; sve ima uspon i pad - izdržimo i polako se vraćamo na bolje. Kod naše ponude moramo zna organiziramo li je zbog prihoda, gosta ili možda dobavljača, tko će realizira našu ponudu, kada ćemo i gdje krenu u njezino ostvarenje. Ovom djelatnošću popravljamo svoje prihode i stječemo samosvijest o svojoj vrijednos. Poču se razne djelatnos u domaćinstvima: ratarstvo, stočarstvo, ostaju autohtone vrste peradi, ovaca, koza, gusaka, pasa, pčela. Jača se i lov i ribolov, proizvode se izvorni suveniri, obnavljaju se tradicijske kuće, etno zbirke, nadopunjuju se razni sudionici u tom lancu. Jedni proizvode sir, rakiju ili med, drugi izrađuju ambalažu za te proizvode, treći organiziraju prodaju i predstavljaju nas na lokalnim sajmovima i manifestacijama. Prilagođenost gosma je izuzetno važna. Posjetelju nikada ne možemo reći da je nešto nemoguće i uvijek moramo realizira ono što smo obećali i što se od nas očekuje. POSJETITELJ bira odredište zbog zabave, prirode, bašne, jela i događanja, putuje zbog odmora, kulture, prirode i rekreacije. Većina želi jednostavno uživa u prirodi, kulturi i ponudi. Ponekad žele samo šeta, vesla, jaha, vozi se biciklom ili naprosto, uživa u jelu i piću našeg kraja Posjetelji počesto ne znaju što bi kod nas trebali vidje i cijeni će našu pomoć i prijedloge. Zapammo: koliko god nama neka livada s cvijećem ili neka bara s rodama bila obična i svakodnevna – za urbane posjetelje to je otkriće! DOBRA PRIČA Važna je uz svaku ponudu i uslugu. Dobra priča čini posjetelju cjelovit i jedinstven doživljaj. Lijepo je poznava običaje i kulturu kraja od kuda nam sže gost. Važno je uz osmjeh otvoreno komunicira . Jako važno! 18 PROGRAM POSJETE Ne smije bi pretrpan. Bolje vidje malo i bez žurbe. Moramo si ostavi rezervu i alternavni plan ako stvari ne krenu planski. Treba ostavi ljudima vremena za druženje, pitanja, osobne potrebe, kavu. Program uravnotežimo tako da ne ponavljamo vožnju istom relacijom, idemo od težeg ka lakšem, ne hodamo predugo, nismo na otvorenom previše. Sadržaj ponude mora nam bi dostupan a ne može se dogodi da je crkva zaključana, da se muzej otvara popodne, da se jelo ohladilo. NAŠA PRILIKA Alternavni oblici turizma kao što su ruralni ili ekoturizam sada su na redu. Više se ne traži samo sunce i more. U tome je prilika konnentalnog turizma. Sad do izražaja mora doći ono što mi oduvijek imamo, ali su trendovska usmjerenja bila drukčije dirigirana. Tu mi ugrađujemo svoj doprinos i sigurno podižemo kvalitetu odmora posjeteljima. Ruralni turizam i ekoturizam promiču održive akvnos bliske prirodi. Taj turizam opslužuje pojedince a ne masu i stavlja naglasak na kakvoću, a ne količinu. Pri tom se poče zanimanje za okoliš i domaće proizvode, a pomaže u podizanju svijes odgovornog ponašanja spram prirode. Za razliku od masovnog turizma, ruralni ima cilj ne uniš ono okružje koje je i privuklo posjetelje. ODRŽIVOST PODRUČJA AKTIVNOSTI Moramo se upita može li određeno područje podnije posjetelje. Neka područja podnose stone posjetelja a nekima je i desetak previše. Dobro je provjeri svoje mogućnos te izvaga svoje slabos i svoju snagu. RURALNI TURIZAM Osobe koje dočekuju turiste moraju cijeni prirodu i njezine darove, a moraju zna i skroji akvnos po mjeri posjetelja i njihovih interesa. Kako se m oblikom turizma isključivo bave mali privrednici i OPG, njihov je interes ionako prirodno čuva lokalni okoliš, kulturu i tradiciju. Za bavljenje ekoturizmom ne mora se bi stručnjak za prirodu i divljač. Kad ustreba, angažiramo stručnjake. Većina posjetelja ionako želi samo uživa u onom što im priredimo i stvarno će ih naš pristup i naša neposrednost obradova više od bilo kakvog akademskog izlaganja. A tu nastupamo mi! Primjeri zanimljivih lokaliteta koji se nedovoljno koriste u turisčke svrhe: Andautonija, Crna Mlaka, Gorski Kotar, Kozjača, Lađom po Kupi, Lonjsko Polje, Okić, Podravina, Pokupskim krajem, Rastoke, Putovima bašne, Žumberak. Prije nego se odlučimo bavi ruralnim turizmom dobro je odredi naše osobne mogućnos, znanja, slabos, vanjske prilike i prijetnje te istraži tržište. Također potrebno je napravi Poslovni plan čiji će rezultat pomoći da bolje osmislimo našu ponudu. 19 TEKSTILNO BLAGO Radionicu je provela Anita Alić. Teme radionice bile su: • Kako kreavno koris kulturnu bašnu i etnologiju pojedinog kraja u turisčke i komercijalne svrhe. • Kako iskoris autenčne predmete iz etnologije u turizmu i • Kako elemente folklora ugradi u turisčki proizvod. Predstavljanja su idejna rješenja etno ambalaže za autohtone proizvode OPG-a. Cilj je iskorištavanje već postojećih etno materijala u svrhu komercijalizacije proizvoda i animacije gosju. Na kraju je napravljena prakčna primjena predmeta i materijala u radionici. Svaki sudionik je po volji odabrao materijale i izradio neki od predmeta (ukrase, suvenire i slično) te ih ponio kući. PITANJA I KOMENTARI: Ja nemam vremena ni dovoljno ljudi za izradu ukrasne ambalaže! Mi nemamo ideje kako upakira naš proizvod! Zašto bismo to radili? Možemo li to jeino napravi? Ambalaža iznosi preko 30 % cijene proizvoda, kako smanji taj udio? ? 20 Glavni elemen idejnih rješenja: funkcionalnost, brzina izrade, ekonomičnost Svaki polaznik radionice imao je mogućnost osobno osmisli dizajn i likovnu formu svog ukrasnog suvenira tj. ambalaže: ukrasna vrećica, ukrasni jastučić, torbica za posjetnicu, te izloži nove prijedloge i ideje u svrhu komercijalizacije etno bašne. Dizajnerska rješenja su obuhvala: funkcionalnost proizvoda, jednostavnost izrade, brzinu izrade, ekonomičnost proizvoda Konačni produkt je uporaban, iskorisv u svrhu: promidžbe vaših proizvoda, bolje prodaje vaših proizvoda, animacije gosju, poklona, zahvala vašim gosma moguće ih je proizves kod kuće od strane vas tj. vaših ukućana u vremenu koje nije aktualno za turizam (posezona, predsezona) Korištenje lako pristupnih etno materijala: već postojećih, lako izradivih (korištenjem temeljnih vješna tekslnog rukotvorstva), lako dostupnih u trgovinama Vrlo bitna zbog količine proizvoda Koris: jednostavne krojeve, pročišćeni dizajn, jednostavne tehnike rada,mustre..., mašinsko šivanje Najbitnija i najinteresantnija činjenica Koris : papir, tkaninu, pleteninu Materijali mogu bi: rabljeni, izrađeni, kupovni Svaki polaznik radionice imao je mogućnost osobno osmisli dizajn i likovnu formu svog ukrasnog suvenira tj. ambalaže: ukrasna vrećica, ukrasni jastučić, torbica za posjetnicu, te izlaganje novih prijedloga i ideja u svrhu komercijalizacije etno bašne. Tekslno rukotvorstvo je umijeće kojim se većina odjevnih predmeta za obitelj kao i posteljno rublje i posoblje proizvodilo kod kuće. Sirovine su se stvarale na imanju, mogle su bi biljnog podrijetla (lan, konoplja) ili živonjskog (ovčja vuna, kozja kostrijet), licitarska srca, temeljna boja-crvena. Aplikacije - žuta, zelena, bijela, modra i ružičasta boja, u obliku vica, cvijeća, lisća uz dodatak zrcala, sličica i papirića s ljubavnom porukom u shu. Licitarsko srce nije samo običan kolač već je znak ljubavi, pažnje i poštovanja. Crvena boja,kao osnovna boja ukrasa i odjevnih haljetaka djevojaka i mladih žena, jedan je od elemenata, kao danas već zaboravljeni, magijski izraz životne sreće i rados. otkrili su da im nisu potrebna silna znanja vezenja i pletenja, njima je bilo zabavno – dakle moglo bi bi i gostu 21 ZAKLJUČAK Umrežavanje i razmjena iskustava sudionika dodana su vrijednost projekta. Nakon svake se radionice razvila veoma kvalitetna rasprava, razmijenjena su iskustva te su sudionici zaključili kako su im ovakve radionice iznimno zanimljive i korisne. Sudionici su se osim toga na početku radionica upoznali, govorili su o svojim iskustvima i proizvodima te su stvoreni preduvje za umrežavanje što se također treba smatra iznimnim uspjehom ovog projekta. Sudionici su osmislili turisčki doživljaj temeljen na prirodnoj i kulturnoj bašni njihovog kraja, prilagođen djelatnos i ponudi svakog od sudionika kreavnih radionica korištenjem stečenih znanja. Izdavač : Udruga za razvoj konnentalnog turizma i gospodarskih djelatnos Za izdavača: prof. dr. sc. Ana Stavljenić - Rukavina Naklada: 1000 Grafička priprema i sak: Tiskara Pečarić & Radočaj, Karlovac Naslovnica: Detalj sa zastora (pregače) iz okolice Karlovca (arhiva Gradskog muzeja Karlovac). Snimio Goran Vranić. Uprizorena berba grožda u Gorici Lipničkoj. Snimio Danko Hlača. Ostale fotografije ustupili: Goran Vranić, Danko Hlača, Centar za konnentalni turizam i Udruga za razvoj konnentalnog turizma i gospodarskih djelatnos Izdavač zahvaljuje Ministarstvu turizma na financijskoj potpori za izdavanje ove brošure. 22 23 KORICE SLIKE KOLOR Centar za kontinentalni turizam 24
© Copyright 2024 Paperzz
