ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA
2007.-2013. VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
VAŽNA NAPOMENA
Pitanja u vezi s sadržajem Županijske razvojne strategije molimo uputiti na adresu:
Služba za europske integracije i
regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije
Trg Lj. Patačića 1
Tel: 033/743 192, 743 145
web stranica županije: www.zupanija.info
ZAŠTITA PRAVA
Sadržaji što su ovdje izneseni izrañeni su isključivo za Virovitičko-podravsku županiju.
Dioničko društvo Inženjerski biro Zagreb izradilo je Županijsku razvojnu strategiju s skladu s
zahtjevima klijenta, Virovitičko-podravske županije, samo za njezinu specifičnu primjenu.
Ostale osobe koje koriste informacije iz Strategije čine to na vlastitu odgovornost i vlastiti
rizik.
Strategija je s hrvatskog jezika prevedena na engleski. U slučaju dvojbe vrijedi hrvatski
original.
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
S A D R Ž A J
Uvodna riječ župana............................................................................................................................ 1 PREDGOVOR .................................................................................................................................... 3 UVOD ................................................................................................................................................. 6 I. TEMELJNA ANALIZA .................................................................................................................. 8 1
POSEBNOSTI ŽUPANIJSKOG PROSTORA .......................................................................... 9 1.1
Položaj Županije u Republici Hrvatskoj ............................................................................ 9 1.2
Zemljište .......................................................................................................................... 12 1.2.1
Zemljopisna obilježja .............................................................................................. 14 1.2.1.1
Obilježje reljefa................................................................................................... 14 1.2.1.2
Hidrografska obilježja......................................................................................... 15 1.2.1.3
Klimatska obilježja ............................................................................................. 15 1.2.1.4
Temperature ........................................................................................................ 15 1.2.1.5
Padaline............................................................................................................... 16 1.2.1.6
Vlažnost zraka..................................................................................................... 16 1.2.1.7
Fragmentacija zemljišta ...................................................................................... 16 1.2.1.8
Minirano zemljište .............................................................................................. 16 1.3
Šume ................................................................................................................................ 17 1.4
Životinjski svijet .............................................................................................................. 17 1.5
Vodni resursi.................................................................................................................... 18 1.6
Mineralne sirovine ........................................................................................................... 18 1.7
Stanovništvo..................................................................................................................... 19 1.8
Urbana struktura............................................................................................................... 27 1.9
Lokalna uprava i samouprava .......................................................................................... 30 1.10
Područja s poteškoćama u razvoju ................................................................................... 31 1.11
Pogranična područja......................................................................................................... 32 1.12
Meñuregionalna suradnja................................................................................................. 32 2
GOSPODARSKA INFRASTRUKTURA................................................................................ 34 2.1
Veličina i struktura gospodarstva..................................................................................... 34 2.2
Poduzetnici i poduzetničke inicijative ............................................................................. 37 2.3
Zaposlenici....................................................................................................................... 42 2.4
Financijsko stanje poduzetnika ........................................................................................ 44 2.5
Gospodarstvo Županije u odnosu na gospodarstvo Hrvatske .......................................... 46 2.6
Poljoprivreda.................................................................................................................... 48 2.6.1
Žitarice .................................................................................................................... 51 2.6.2
Industrijsko bilje...................................................................................................... 51 2.6.3
Povrtlarstvo ............................................................................................................. 51 2.6.4
Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo..................................................................... 51 2.6.5
Stočarstvo................................................................................................................ 52 2.6.6
Pčelarstvo ................................................................................................................ 52 2.7
Šumarstvo ........................................................................................................................ 52 2.8
Lovno gospodarstvo......................................................................................................... 53 2.9
Slatkovodno ribarstvo ...................................................................................................... 53 2.10
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva........................................................................... 53 2.11
Zadrugarstvo .................................................................................................................... 53 2.12
Programi poticanja poljoprivredne proizvodnje............................................................... 54 2.13
Program gospodarenja poljoprivrednim zemljištem ........................................................ 55 2.14
Industrija .......................................................................................................................... 55 2.15
Turizam............................................................................................................................ 57 2.16
Obrtništvo ........................................................................................................................ 58 3
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA ................................................................................... 60 3.1
Promet .............................................................................................................................. 60 3.2
Vodoopskrba i odvodnja .................................................................................................. 61 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
4
5
6
7
8
3.2.1 Vodoopskrba ........................................................................................................... 61 3.2.2 Kanalizacija i odvodnja........................................................................................... 62 3.3
Električna energija ........................................................................................................... 62 3.4
Plinoopskrba .................................................................................................................... 63 3.5
Zbrinjavanje otpada i zaštita okoliša................................................................................ 64 3.6
Poduzetničke zone ........................................................................................................... 64 OBRAZOVNA INFRASTRUKTURA .................................................................................... 66 ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB...................................................................................... 68 5.1
Zdravstvene ustanove....................................................................................................... 68 5.1.1 Humana medicina.................................................................................................... 68 5.1.2 Veterinarska služba ................................................................................................. 68 5.2
Socijalna skrb................................................................................................................... 68
POVIJESNO, KULTURNO I PRIRODNO NASLIJEðE ....................................................... 70
CIVILNO DRUŠTVO.............................................................................................................. 71
ZAKLJUČNO: RAZVOJNI POTENCIJALI, SLABOSTI, MOGUĆNOSTI I OPASNOSTI 72
II. STRATEGIJA RAZVOJA ........................................................................................................... 74 9
SWOT ANALIZA .................................................................................................................... 75 9.1
Polazište ........................................................................................................................... 75 9.2
Snage, slabosti, prilike i prijetnje..................................................................................... 77 9.3
Uzajamnost prilika i snaga te slabosti i prijetnji .............................................................. 78 10 STRATEGIJA RAZVOJA ....................................................................................................... 79 10.1
Nalaz SWOT analize........................................................................................................ 79 10.2
Partnerstvo u ostvarivanju................................................................................................ 80 10.3
Strategija razvoja ............................................................................................................. 80 11 CILJEVI RAZVOJA ................................................................................................................ 81 11.1
Županija sutra - vizija 2013. godine................................................................................. 81 11.2
Strateški ciljevi................................................................................................................. 81 11.3
Prioritetna područja intervencije...................................................................................... 82 11.4
Svrhovitost prioriteta ....................................................................................................... 83 11.5
Prioriteti i njihove mjere .................................................................................................. 88 11.5.1 Intenzitet utjecaja mjera i prioritetnih područja intervencije na ostvarivanje ciljeva..
................................................................................................................................. 90
11.5.2 Intenzitet utjecaja mjera na područja intervencije................................................... 92 11.6
Razvojni učinak mjera ..................................................................................................... 94 11.7
Europska načela ............................................................................................................... 96 11.7.1 Informacijsko društvo ............................................................................................. 96 11.7.2 Okoliš i održivi razvoj............................................................................................. 97 11.7.3 Jednake mogućnosti ................................................................................................ 97 11.7.4 Partnerstvo............................................................................................................... 97 11.8
Veze EU načela i ciljeva ŽRS.......................................................................................... 98
III. PLAN PROVEDBE .................................................................................................................... 99 12 OD MJERA DO PROJEKTNIH IDEJA ................................................................................ 100 12.1
Uvod............................................................................................................................... 100 12.2
Tko sve može prijaviti projektne ideje?......................................................................... 100 12.3
Tko ne može prijaviti projektne ideje? .......................................................................... 100 12.4
Okvirni proračun projekta proizašlog iz projektne ideje................................................ 100 12.5
Od projektnih ideja do projekata.................................................................................... 101 12.5.1 Pregled projektnih ideja ........................................................................................ 101 12.5.2 Kriteriji za odabir projekata .................................................................................. 101 12.5.3 Baza i slijed projekata ........................................................................................... 103 12.6
Institucije i mehanizmi provedbe................................................................................... 104 12.6.1 Uvod...................................................................................................................... 104 12.6.1.1
Županijsko poglavarstvo i Županijska skupština.......................................... 105 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
12.6.1.2
Županijska razvojna agencija ....................................................................... 105 12.6.1.3
Županijsko partnerstvo ................................................................................. 106 12.6.1.4
Nevladine organizacije ................................................................................. 106 12.6.1.5
Javne ustanove.............................................................................................. 106 12.6.1.6
Privatni sektor............................................................................................... 106 12.6.1.7
Županijski centar za poduzetništvo i razvoj ................................................. 107 12.6.1.8
Ministarstva .................................................................................................. 107 12.7
Pribavljanje sredstava i financiranje .............................................................................. 107 12.8
Praćenje i vrednovanje................................................................................................... 108 12.8.1
Uvod...................................................................................................................... 108 12.8.2
Logički okvir za vrednovanje................................................................................ 108 12.9
Županijska razvojna strategija u budućnosti.................................................................. 111 12.10 Slijedeći koraci ..................................................................................................... 111
P R I L O Z I.................................................................................................................................... 112 1. Tim Županijske razvojne strategije ............................................................................................. 113 2. Poslovnik Županijskog partnerstva ............................................................................................. 115 3. Pravilnik Županijskog partnerstva............................................................................................... 116 4. Popis projektnih ideja (Javni poziv 12.05.2006.) ........................................................................ 123 5. Lista visokoprioritetnih projektnih ideja (Prijedlog za izradu najmanje tri projekta)
................................................................................................................................................ 134
6. Prijava projektne ideje ili projekta za bazu projekata u ŽRS-i.................................................... 135 Popis tabela ..................................................................................................................................... 138 Popis grafova................................................................................................................................... 139 Popis karata ..................................................................................................................................... 139 Izvori podataka................................................................................................................................ 140 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Uvodna riječ župana
¶
ŽRS je strateški razvojni program u razdoblju od 2007.–2013. godine, izrañen prema metodologiji propisanoj od Europske unije, u suradnji s nizom socijalnih i gospodarskih sudionika razvoja koji su putem Županijskog partnerstva zastupali svekoliki
interes društvenog i ekonomskog razvoja naše Županije. Dobro formulirana ŽRS omogućit će Županiji pristup fondovima Europske unije i sredstvima drugih izvora, kao što su multilateralni donori. Provedba projekta zamišljena je financiranjem implementacije niza manjih gospodarskih, infrastrukturnih i socijalnih razvojnih projekata koji trebaju biti usklañeni s razvojnim prioritetima Županije. Županijsku razvojnu strategiju treba sagledati u budućnosti. Vjerujem da će ovaj razvojni
dokument postati koristan instrument za planiranje sveukupnog socio-ekonomskog razvoja Županije. To je integralni gospodarski i općedruštveni razvojni okvir za razdoblje 2006.2013. godine i kao takav podložan je promjenama u okruženju. ŽRS je živi dokument koji
prati situaciju i koji se nastupanjem novih okolnosti može i mora mijenjati, kako bi u svakom trenutku bio aktualan i mogao odgovoriti izazovima vremena. Provedbom Županijske razvojne strategije stvorit će se pretpostavke za ostvarenje naše vizije: Do 2013. godine Virovitičko-podravska županija bit će zamijećena po svojim nastojanjima u promoviranju ujednačenog ekonomskog prosperiteta na ekološki prihvatljiv način. Ekonomski razvitak bit će temeljen na korištenju obilnih prirodnih resursa Županije, na izgradnji poduzetničke infrastrukture i na tradicionalnim vještinama i dosjetljivosti njenih stanovnika. Poljoprivredna proizvodnja bit će poboljšana i postavljena na komercijalnoj osnovi. Osnovat će se puno malih, prilagodljivih tvrtki i obrta u Županiji koji su spremni za izazove svjetskog tržišta. Unaprijedit će se kulturno, povijesno i prirodno nasljeñe. Razvit će se specifični oblici turističke ponude, prepoznatljivi za Županiju. Naglasak će biti
stavljen na obrazovanje i prekvalifikaciju s ciljem razvoja vještina potrebnih za konkurentno poslovanje u industriji, poljoprivredi i trgovini. Upravljanje Županijom bit će okarakterizirano efektivnim partnerstvom javnog i privatnog sektora. Najdalekosežniji cilj ŽRS je jačanje sposobnosti strateškog razvojnog planiranja i provedbe strateških razvojnih planova na razini Županije. To će zahtijevati velike napore kako bi se omogućilo funkcioniranje Županijskih partnerstva - stjecanje vještina, stručnih znanja i
izgradnja sustava unutar i izmeñu pojedinih skupina uključenih u razvojni proces. Za 1 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Županijska će partnerstva to zahtijevati vrijeme i trajni napor kako bi svi uključeni sektori
učinkovito surañivali na ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Ovaj će proces zahtijevati iskusno voñenje i potporu svim sektorima i partnerstvu u cjelini. Ovim putem zahvaljujem svima koji
su svojim prijedlozima pridonijeli konačnom oblikovanju ovog dokumenta. Značajan element razvojnog kapaciteta na razini Županije bit će Županijska razvojna jedinica/agencija koja će podupirati Županijsko partnerstvo i razvojne čimbenike u razvojnim izazovima u čitavoj Županiji. Najvažnije tek slijedi. Ključ za uspjeh ovog dokumenta su kvalitetno osmišljeni projekti
čijom ćemo realizacijom privući ulaganje predviñenih sredstava Europske unije. Pozivam sve poslovne subjekte, institucije, organizacije civilnog društva koja imaju sjedište na području Virovitičko-podravske županije, ali i one koji žele ulagati na ovo područje, da aktivno sudjeluju u osmišljavanju projekata u skladu s vizijom i prioritetima definiranim Županijskom razvojnom strategijom.
Župan:
Zvonimir Šimić
2 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
PREDGOVOR
Sve zahtjevnije i kompleksnije okolnosti društveno-gospodarskog razvoja i pitanje kako ga
ostvarivati postaju sve više briga sve većeg broja grañana. Očekivanja da se razvoj treba i da
će se dogañati nama bez našeg doprinosa pokazala su se iluzornima.
Istodobno odgovornost za razvoj, kako gospodarstva tako i društvene zajednice, sve više
postaje svakodnevnica i obvezna zadaća najodgovornijih u institucijama od države do općine.
Svaka od njih u tome ima i treba naći svoju ulogu i osjećati odgovornost za svoje činidbe ili
nečinidbe.
Bez dvojbe je da su za ovakav tretman razvoja i uloge institucija nastupile krajnje okolnosti.
Društvene i gospodarske nejednakosti narasle su do krajnjih granica, kako meñu društvenim
skupinama tako i meñu različitim dijelovima zemlje. U novije vrijeme tim okolnostima treba
dodati i pripremu Hrvatske za ulazak u EU.
Naime, EU gospodarski i društveni razvoj temelji na razvoju regija, uklanjanju uzroka
razvojnih poteškoća te uspostavi prekogranične i meñuregionalne suradnje.
U uskoj vezi s potrebama, a i pripremama Hrvatske za pristup u EU je izrada Nacionalnog
razvojnog plana i Strategije regionalnog razvoja Hrvatske. To su dokumenti kojima se
stvaraju dugoročne pretpostavke razvoja. Ključne meñu njima su da razvoj Republike
Hrvatske mora biti oslonjen na znanje pojedinca, na afirmaciju poduzetništva, na spremnost
svakoga za učenje i aktivan stav prema izazovima razvoja. Država treba postati servis grañana
i u tome treba biti dosljedna i pravična u svemu pa i u pomoći svojim regijama (županijama) u
ostvarivanju njihovih razvojnih zadaća i potreba. A one trebaju postati i biti kreatori i nositelji
svojeg razvoja.
Posljedično tome sve hrvatske županije su izradile ili privode kraju izradu svojih Regionalnih
operativnih programa ili Županijskih razvojnih strategija kao temeljnih dokumenata svojih
razvojnih namjera.
Pred Vama je Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije. Ona je
dokument u kojem je naznačena razvojna strategija, način i sredstva koja se smatraju
adekvatnima za dostizanje ciljeva njenog razvoja i ostvarenje njene vizije u 2013. godini.
Ovaj dokument vidi Virovitičko-podravsku županiju u 2013. godini kao gospodarski i
infrastrukturno razvijenu regiju s gospodarstvom izraslim na vlastitim prirodnim i stvorenim
resursima, s očuvanim okolišem, prirodnim, povijesnim i kulturnim naslijeñem, u kojoj su
njeni grañani ostvarili napredak jednak prosječnom hrvatskom grañaninu.
Ovakva vizija proizašla je iz analize gospodarskog i društvenog stanja Županije, a njeno
ostvarenje vidi se u mogućim realizacijama brojnih mjera iz kojih trebaju proisteći projekti
kojim će se znatno poboljšati i povećati imovina Županije, okolnosti privreñivanja, kao i
uvjeti življenja u njoj.
Ova strategija nije nepromjenjiv dokument. Vrijeme u kojem je nastala, a i buduće, vrijeme je
stalnih dogañanja i promjena okolnosti privreñivanja i življenja. Te okolnosti treba
3 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
prepoznavati i sukladno njima strategiju treba korigirati kako bi se pozitivne promjene
iskoristile, a negativni utjecaji umanjili ili otklonili.
Stoga ostvarivanje ove strategije treba biti kontinuirano i promišljeno, a u to trebaju biti
inkorporirani svi čimbenici koji su je izradili i usvojili te oni koji po prirodi svoje nadležnosti
imaju tu dužnost.
U tom poslu treba razumjeti potrebu uspostave suradnje na horizontalnoj razini, s
institucijama i županijskim interesnim skupinama predstavljenima u Županijskom
partnerstvu, kao i suradnje po vertikali jer mnoge opasnosti i slabosti nisu rješive samo u
Županiji i nižim razinama nego pretpostavljaju rješenja na državnoj razini. Drugim riječima,
potrebno je kompatibilno djelovanje tijekom implementacije razvojnih programa jedinica
lokalne samouprave i uprave te njihova meñusobna suradnja s državnom upravom.
4 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA
5 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
UVOD
Županijska razvojna strategija, kao razvojni dokument Virovitičko-podravske županije, u
svojem uvodnom dijelu - temeljnoj analizi - vidi je u skupini najmanje razvijenih hrvatskih
županija unatoč nekoliko snažnih vodećih hrvatskih gospodarskih subjekata.
Ona je prepoznaje kao županiju koja raspolaže s više važnih prirodnih resursa: čist okoliš,
ugodan i lijep prostor, kvalitetno poljoprivredno zemljište, mineralne sirovine, šume, vode,
značajno prirodno, povijesno i kulturno naslijeñe, geostrateški položaj te za rad
zainteresiranih djelatnika i stručnjaka.
Većina tih resursa je u korištenju. To je proizvelo odgovarajuću, izvozno orijentiranu
proizvodnju, industrijsku kulturu i obrazovnu razinu te je otvorilo prostor razvoju obrta i
drugih djelatnosti, što je povećalo potrebu za boljom obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom
te komunalnom infrastrukturom.
Ovaj dokument upućuje na to da se daljnji i brži razvoj Županije može temeljiti na korištenju
njenih komparativnih prednosti unapreñenjem eksploatacije ovih resursa. Takoñer ukazuje da
je za to potrebna obrazovna prilagodba, izgradnja poduzetničkih i razvojnih institucija,
financijska i materijalna sredstva te posvećenost ciljevima razvoja.
K tome, potrebno je otkloniti nedostatak sustava za očuvanje okoliša i gospodarenje otpadom,
nereguliranost vodnih tokova, neriješene vlasničke odnose nad zemljištem, neureñenost
zemljišta…
U drugom dijelu ovog dokumenta - strategiji razvoja - ove prednosti i slabosti Županije
predmet su korištenja odnosno eliminiranja definiranjem ciljeva njenog razvoja.
Oni se svode na:
� stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva zasnovanog na poljoprivredi, obrtu,
poduzetništvu, industriji i turizmu,
� izgradnju ljudskih potencijala u skladu s potrebama gospodarstva Županije,
� te na očuvanje okoliša, prirodnog, povijesnog i kulturnog naslijeña.
Njihovo ostvarenje temeljilo bi se na provedbi brojnih mjera projektima u području javnog
sektora koji će poboljšati postojeće i graditi nove resurse te tako omogućiti povećanje
individualnih ulaganja koja će pridonositi gospodarskom i društvenom razvoju.
U trećem dijelu upućuje se da je za provedbu mjera i projekata potrebno sinkrono djelovanje
institucija Županije, Županijskog partnerstva i civilnog društva te njihovih aktivnosti u državi
i šire radi pridobivanja potrebnih sredstava, kojih Županija nema u potrebnoj mjeri.
Čitatelja se upozorava da je proces pripremanja ove strategije, kao i njene provedbe, vrlo
specifičan i suvremen i stoga bitan za njeno razumijevanje i prihvaćanje kao osobito važnog
dokumenta, pa se on daje u nastavku.
6 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
PROCES IZRADE ŽRS-e
-
IZVORI
PODATAKA
DZS
FINA
HGK
HOK
DUVPŽ
Radna skupina
Partnerski odbor
Ankete
Konzultanti
TEMELJNA ANALIZA
-
Podaci za nadzor
provedbe ŽRS-e
što imamo?
što su nedostaci?
koji su razvojni problemi?
SWOT ANALIZA
Procjena:
- komparativnih prednosti
- razvojnih (gospodarskih)
potencijala
- razvojnih ograničenja
VIZIJA 2013.
NAČELA EU
(horizontalne teme)
MJERE (za unapreñenje)
- poljoprivreda
- infrastruktura
- turizam
- NVO
- gospodarstvo
- ljudski resursi
- okoliš, priroda
- kulturno-povijesno
naslijeñe
KRITERIJI ZA
ODABIR
PROJEKATA
PROJEKTNE IDEJE
PLAN PROVEDBE ŽRS-e
- institucionalne odgovornosti
- pribavljanje sredstava i
financiranje
- praćenje i evaluacija (ocjena,
vrednovanje)
-
projekti
studija
izvedivosti
PROVEDBA ŽRS-e
7 STRATEGIJA ŽRS-e
RAZVOJNI CILJEVI I
PODRUČJA PRIORITETNIH
INTERVENCIJA
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
I. TEMELJNA ANALIZA
8 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Uvodna napomena
Ova analiza temeljni je dokument iz čijeg nalaza proizlaze ocjene gospodarskog i društvenog
stanja u Županiji i zaključci o mogućim pravcima razvoja i sadržajima mjera za njegovo
unapreñenje.
Za tu svrhu razmotrit će se sadržaj i stanje prirodnih resursa, demografsko i gospodarsko
stanje te stanje fizičke i socijalne infrastrukture.
1 POSEBNOSTI ŽUPANIJSKOG PROSTORA
1.1 Položaj Županije u Republici Hrvatskoj
Virovitičko-podravska županija nalazi se u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske na
prostoru dodira Središnje i Istočne Hrvatske.
Slika 1 Smještaj Virovitičko-podravske županije u Hrvatskoj
Prema prirodno-geografskim obilježjima zapadni dio Županije nalazi se na prostoru
Bilogorske, a istočni dio Županije na prostoru Slavonske Podravine, s time da u prometnom
smislu kroz nju prolazi trasa podravskog prometnog koridora koji povezuje Središnju i
Istočnu Hrvatsku.
9 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Prostor Županije karakterizira izdužen oblik u pravcu istok-zapad i jasna reljefna podjela na
sjeverni prostor podravske nizine i južni brdsko-planinski prostor koji obuhvaća sjeverne
padine Bilogore i Papuka.
Sa sjeverne strane Županija graniči s Republikom Mañarskom, sa zapadne strane s
Koprivničko-križevačkom županijom, s južne strane sa županijama Bjelovarsko-bilogorskom
i Požeško-slavonskom, te s istočne strane s Osječko-baranjskom županijom.
Ona ima veliko prometno značenje jer se u ovom prostoru križaju dva važna prometna
koridora:
� transverzalni, primarnog značenja, jer je najkraća i prometno najpogodnija veza
srednjeg Podunavlja i srednjeg Jadrana i
� longitudinalni, sekundarnog značenja, koji slijedi tok rijeke Drave i povezuje
Republiku Hrvatsku sa zapadnim i istočnim susjedima.
Slika 2 Glavni cestovni pravci za Virovitičko-podravsku županiju
Upravo taj položaj Virovitičko-podravske županije u hrvatskom prostoru daje joj važnost u
geoprometnom značenju pa njegovo korištenje uz aktiviranje mikro lokacijskih i
demografskih potencijala predstavlja značajan čimbenik budućeg razvitka.
Za položaj Virovitičko-podravske županije može se reći da slijedi geoprometne, položajne,
prirodne i druge vrijednosti Hrvatske kao poveznice Zapadne i Srednje Europe sa Jadranom i
Mediteranom te sa Jugoistočnom Europom i Bliskim Istokom. Na te okolnosti upućuje
sljedeća karta.
10 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 20077. – 2013.
Slika 3 Glavni prometni pravci za Hrvatsku
Virovitičko-podravska županija predstavlja 3,57% površine Hrvatske i 13. je županija po
veličini te ima 2,10% njenog stanovništva, po čemu je na 19. mjestu, ispred Požeško
slavonske i Ličko-senjske županije. S obzirom na to ona spada meñu najmanje županije. No
po mnogim drugim resursima i pokazateljima ima bolju poziciju u odnosu na svoju veličinu.
Tabela 1 Županija u odnosu na Republiku Hrvatsku
Podaci
Površina km2
Stanovništvo
Dužina granica km
Obradive površine ha
Šumske površine
Broj naselja
Broj gradova
Broj općina
Udaljenost točaka istok-zapad
Udaljenost točaka sjever-jug
Hrvatska
56.542
4.437.460
2030
1.600.622
2.021.129
6.812
123
420
464
458
Županija
2.021
93.389
98.38
101.317
62.435
190
3
13
73,60
58,40
Udio žup.
3,58
2,11
4,80
6,33
3,09
2,79
2,44
3,07
Izvor: Ured državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji: Županija u brojkama, 2005. godine
Županija ima oko 5% hrvatske granice, i to na sjeveru s Mañarskom, a udaljenosti točaka
sjever-jug i istok-zapad su 58, odnosno 74 km.
11 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Slika 4 Prostorni obuhvat Virovitičko-podravske županije
1.2
Zemljište
Virovitičko-podravska županija ima vrlo velike, produktivne obradive zemljišne površine.
Obradivo i nezagañeno je oko 57% ukupne površine, a pod šumama čak jedna trećina. Ostalo
je grañevinsko zemljište i vodne površine.
Tabela 2 Struktura zemljišnih površina
Namjena
Obradivo zemljište
Šumsko zemljište
Grañevinsko zemljište
Vodne površine
Ukupno
km2
1.146
656
183
37
2.022
%
57
32
9
2
100
Izvor: Županijski zavod za prostorno ureñenje: Prostorni plan 2004. godine
12 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Graf 1 Struktura zemljišnih površina
Struktura zemljišnih površina
Obradivo zemljište
9% 2%
Šumsko zemljište
32%
57%
Grañevinsko
zemljište
Vodne površine
Tabela 3 Namjena obradivih površina zemljišta
Namjena
Oranice i vrtovi
Voćnjaci
Vinogradi
Livade i pašnjaci
Ukupno
km2
991
13
21
121
1.146
%
86,4
1,3
1,8
11,6
100,0
Izvor: Županijski zavod za prostorno ureñenje: Prostorni plan 2004. godine
Glavnina obradivih površina je namijenjena za ratarske kulture. No to je ranije stanje, koje je
doživjelo promjene u korist većeg učešća voćnjaka i vinograda.
Graf 2 Struktura obradivih površina
Oranice i vrtovi
Namjena obradivih površina
Voćnjaci
Vinogradi
11%
Livade i pašnjaci
1%2%
86%
13 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
1.2.1
Zemljopisna obilježja
1.2.1.1 Obilježje reljefa
Virovitičko-podravska županija smještena je izmeñu sjevernih obronaka Bilogore, Papuka i
Krndije na južnom, te rijeke Drave na sjevernom dijelu Županije uz granicu s Mañarskom.
Stoga njeno područje čine dvije reljefno različite cjeline: ravničarski dio (dravska podolina) i
brdski dio (Bilogora i Papuk).
Ravničarski dio je na sjeveru Županije i predstavlja ga nizina uz rijeku Dravu, dok južni dio
čine sjeveroistočni, osojni obronci lanca Bilogore, Papuka i Krndije, presijecani poprečnim
udolinama vodotokova. Tako je u Županiji pretežit nizinski i brežuljkasti reljef, a u manjoj
mjeri gorski reljef kojeg čine brda i gore Papuka visoke i do 850 m.
Ova slika je obogaćena nizom promjena koje čine blage kosine i promjene visina na južnom
dijelu, kao i promjene širine same ravnice. Prostor Županije čine i dijelovi izoliranih dolina uz
Čañavicu, Voćinsku rijeku i Ćeralinicu te slivovi prema Dravi: Josine rijeke, Lendave,
Oñenice, Dabrovice, Brežnice, Čañavičke, Vodeničke i Voćinske rijeke, Vučice i brojnih
manjih potoka.
Rijeka Drava je regulirana i plovna od Terezinog Polja gdje je premoštena za promet sa
Mañarskom. U tom prostoru izgrañeni su i kanali (Županijski), a ima i dva veća ribnjaka
(Grudnjak i u blizini Virovitica).
Tabela 4 Reljef prostora Županije
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
Visinski pojas
0 - 100 m
100 - 120 m
120 - 160 m
150 - 200 m
preko 200 m
km2
135
840
515
175
357
%
6,67
41,52
25,46
8,65
17,70
Status
nizina
nizina
nizina
pobrñe
gorje
Izvor: Županijski zavod za prostorno ureñenje: Prostorni plan 2004. godine
14 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Graf 3 Struktura reljefa
1.2.1.2 Hidrografska obilježja
Vodne površine u županiji Virovitičko-podravskoj su na 3.767 ha i čine oko 2% njene ukupne
površine. Veći vodotoci su Drava, Karašica, Vučica, Vojlovica, Voćinka, Voćinska Drava i
Slatinska Čañavica, Županijski kanal, Brežnica, Oñenica, Lendava i Sladojevačka Čañavica.
Dužina njihovih tokova je oko 350 km, od toga Drave 72,5 km.
1.2.1.3 Klimatska obilježja
Prostor Virovitičko-podravske županije pripada geografskom području Podravine, koje je
jednim dijelom prostor Središnje Hrvatske, a drugim dijelom Istočne Hrvatske.
Budući da je taj prostor na prijelazu prema Istočnohrvatskoj ravnici, to i klimatske osobine
pokazuju prijelazni karakter prema svježijoj i hladnijoj klimi Središnje Hrvatske, pa su
klimatske osobine ovog prostora svježa klima kontinentalnog tipa.
1.2.1.4 Temperature
Prosječne godišnje temperature zraka kreću se od sjeverozapada prema jugoistoku od 10°C do
10,7°C, s time da su prosječne temperature ljeti oko 20°C, a zimi je prosjek oko -0,3°C.
15 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
1.2.1.5 Padaline
Godišnja količina padalina varira od 552-1114 mm ili prosječno 815 mm godišnje, a
mjesečno od 45 (u veljači) do 90 mm (u lipnju), s time da su dva maksimuma u lipnju i
studenome, a minimumi su u kasno ljeto, početak jeseni i tijekom zime.
1.2.1.6 Vlažnost zraka
Područje Virovitičko-podravske županije relativno je bogato vlagom tijekom cijele godine.
Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka su iznad 70%.
Najučestaliji vjetrovi su iz jugo i sjeverozapadnog smjera, a zimi jugoistočnog smjera, dok su
tijekom proljeća i jeseni vjetrovi iz jugozapadnog pravca.
Pojave oblačnosti najčešće su u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno velika količina
padalina i prosječno mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju označavaju pljuskovit karakter
padalina.
1.2.1.7 Fragmentacija zemljišta
Poljoprivredno zemljište u Županiji je, slično kao i u drugim županijama, fragmentirano u
veliki broj zemljišnih čestica-parcela. Prema popisu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
2003. godine njih 19.062 raspolaže sa 65.441 ha koje se sastoje od 64.137 parcela. To znači
da je prosječna površina jedne parcele nešto veća od jednog hektara, takoñer da samo 489
domaćinstava u Županiji ima svako po 20 i više hektara zemljišta, ali se ta površina sastoji od
6.317 čestica ili parcela, što dalje znači da svako takvo domaćinstvo ima svoje zemljište u 13
parcela ili čestica.
Tabela 5 Veličina posjeda domaćinstava i broj parcela
Površina u ha
Broj domaćinstava
Do 0,10 ha
Od 0,11 do 0,50
Od 0,51 do 1,00
Od 1,01 do 2,00
Od 2,01 do 3,00
Od 3,01 do 5,00
Od 5,01 do 10,00
Od 10,01 do 20,00
20,00 i više ha
Ukupno
1.473
5.408
2.716
2.622
1.475
1.888
2.034
957
489
19.062
Raspoloživa
površina
93,03
1.463,14
1.958,04
3.756,43
3.622,94
7.364,60
12.805,08
12.976,82
20.069,63
65.441,12
Broj
parcela
1.307
7.582
5.463
7.134
5.229
8.611
13.382
9.112
6.317
64.137
Izvor: Ured državne uprave u VPŽ: Županija u brojkama 2004. godine
1.2.1.8 Minirano zemljište
Srpska agresija na Hrvatsku nanijela je velike i raznolike štete. Meñu njima su i minirane
velike površine poljoprivrednog i ostalog zemljišta. Budući da su ratna djelovanja bila na
gotovo cijelom području Županije, ostale su zagañene minama i nedostupne za korištenje
16 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
značajne zemljišne površine na različitim područjima Županije. Ta područja su još uvijek
minski zagañena pa se na njima ne može obavljati nikakva djelatnost.
Od ukupno 2.022 km2 površine Županije minski sumnjiv prostor utvrñen je na površini od
43,37 km2 ili 2,14% površine Županije. To je prostor u gradovima Orahovici i Slatini te
Općinama Voćin, Čačinci, Mikleuš i Nova Bukovica, što je 37,5% ukupnog broja gradova i
općina.
Do sada su stradale od minsko eksplozivnih naprava 52 osobe od čega 12 smrtno, 34 sa
teškom tjelesnom ozljedom, 6 sa lakom, a bilo je i 33 nesreće drugačijeg karaktera.
Najveći dio prostora pod minsko eksplozivnim napravama je: šumski - 97,5%, zatim livade i
pašnjaci - 1,4%, obradiva zemljišta - 0,8% i ostalo 0,2%.
Do sada je od 1.1.1998. od ukupne površine pod minama 43.374.248 m2 razminirano
2.154.117 m2, što znači da je očišćeno tek oko 5% prostora!
Planom za 2006. predviñeno je razminirati daljih 1.515.000 m2, što čini daljnjih 3,5%. Očito
je da je posao razminiranja vrlo spor čemu je uzrok nedostatak novca.
1.3 Šume
Uz zemljište šume su u Virovitičko-podravskoj županiji najznačajnije prirodno bogatstvo.
Pod šumama je oko 32% površine Županije (oko 68.000 ha), a to znači da u Hrvatskoj ona
sudjeluje s 3% površina pod šumama.
Značaj šuma je što su osnovica za razvoj drvne industrije i izvor toplinske energije za brojna,
posebno poljoprivredna, domaćinstva. No, šume su važan čimbenik i regulator hidroloških
uvjeta i prepreka eroziji tla u brdskim predjelima, ali, što je bitno za daljnji razvoj Županije,
one su i temelj razvitka turističke i lovne djelatnosti te su značajne za zdravlje ljudi.
Osobine reljefa odredile su i vrste šuma. U brdskim predjelima najveća je zastupljenost
bukve, hrasta kitnjaka i jele, dok je u nizinskim predjelima najveća zastupljenost hrasta.
Šume, kao osobito značajno nacionalno bogatstvo, predstavljaju obnovljivo dobro od općeg
interesa koje zahtijeva posebne uvjete očuvanja, zaštite i razvoja.
1.4 Životinjski svijet
Prostor koji zauzima Virovitičko-podravska županija, izražava osobine brdskog i nizinskog
prostora omeñenog rijekom Dravom i ispresijecanog brdskim vodotokovima, pošumljenog,
nepošumljenog, sa šumarcima, živicama i močvarnim područjima, predstavlja staništa
različite divljači, ptica i gmazova. Osobito vrijedna područja su Predrijevačka, Sopjanska i
druge bare s autohtonom močvarnom vegetacijom značajnom za gniježñenje ptica selica i
rijetkim i ugroženim vrstama.
17 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
1.5 Vodni resursi
Voda, kao jedan od najvažnijih prirodnih resursa i temeljni preduvjet općeg razvoja,
pretpostavlja kontinuiranu i potpunu brigu. Tome će pridonijeti ostvarivanje očekivane
Strategije upravljanja vodama što će posebno koristiti Virovitičko-podravskoj županiji jer u
njoj voda nije ravnomjerno zastupljena na cijelom prostoru, a vode zauzimaju oko 2% njene
površine što iznosi 3.767 ha.
Drava, kao dominantni vodotok cijelog prostora, predstavlja jednu cjelinu, dok drugu cjelinu
čine brdsko-ravničarski vodotoci sa snježno-kišnim režimom i obiljem protoka vode u
hladnom dijelu godine.
Stoga je južni, brdsko-planinski, dio Županije bogat oborinama, ali u manjem dijelu
podzemnim vodama, pa to odreñuje način njenog korištenja. U nizinskom dijelu se koriste
vodonosne zalihe, a u brdskom dijelu gorski izvori malih kapaciteta te je to ograničavajući
čimbenik razvoja tih područja.
Glavnina vodnih tokova Županije pripada slivnom području Drave kojim upravljaju vodna
gospodarstva Karašica-Vučica, Županijski kanal i Bistra, dok slivnim područjem rijeke Save
upravlja vodno gospodarstvo Ilova-Pakra.
Na području Županije postoje četiri vodocrpilišta koja su u Virovitici, Slatini, Orahovici i
Pitomači, a koja su zaštićena odgovarajućim Pravilnicima i Odlukama Županijske skupštine.
Ostali dijelovi Županije opskrbljuju se pitkom vodom iz bušenih ili kopanih bunara ili
kaptiranih malih brdskih izvora.
Vodni potencijal Županije omogućuje korištenje vode za dobivanje električne energije, no
njene eksploatacije za tu svrhu još nema.
Upotreba vode za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta simbolična je, a problemi za
poboljšanje tog stanja su veliki jer treba izgraditi sustave za navodnjavanje.
Ureñenost vodotokova je loša zbog neodržavanja, a takoñer nije potpun sustav za obranu od
poplava brdskih voda.
Postoje naznake postojanja mineralno-termalnih i geotermalnih voda (u blizini Virovitice).
Mali dio vodnih površina upotrijebljen je za ribnjačarstvo. Riječ je o dva ribnjaka površine
oko 700 ha.
1.6 Mineralne sirovine
Prostor Županije je po geomorfološkim karakteristikama višeznačan. Istraživanja upućuju na
nalazišta pretežito nemetalnih mineralnih sirovina: pijeska, šljunka, kamena i gline, ali i
drugih minerala kao što je grafit, feldšpat, kvarcit i sl.
Nalazišta i eksploatacija kvarcnog pijeska je na lokacijama Hercegovačka kosa, Zvečevo i
Humljani. Kamenolomi su Voćin, Jovanovica, Trešnjevica, ðedovica, Radlovac, Hercegovac,
Oršulica kosa, Žervanjska, Zajednica, Točak-Bremzberg i Duzluk. Glina se eksploatira za
potrebe Keramičke industrije Orahovica, ciglana u Sladojevcima, Slatini i Virovitici.
18 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Uz eksploataciju tih mineralnih sirovina na istočnim i zapadnim krajevima Županije su naftna
polja Obradovci i Mali Rastovac odnosno više polja u području Podravine, dok je plinsko
polje Pepelane južno od Suhopolja.
Očito je da je potencijal Županije glede mineralnih sirovina značajan pa predstavlja odreñeni
razvojni potencijal koji se koristi i na osnovi kojeg su u Virovitičko-podravskoj županiji
izgrañeni veliki industrijski kapaciteti za proizvodnju grañevinskog materijala ili proizvoda za
graditeljstvo.
1.7 Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Županije živi ukupno 93.389
stanovnika. Od toga u tri grada: Virovitici, Orahovici i Slatini 43.229 ili 46,3%, a 53,7% u
selima i zaseocima organiziranim u 13 općina.
Naseljenost Županije je znatno manje gustoće nego u Hrvatskoj jer prosječno na 1 km2
boravi 46 stanovnika, a u Hrvatskoj 78,5, što znači tek 58%.
Stoga je učešće Županije u ukupnom broju stanovnika Hrvatske manje (2,1%) nego je
učešće njene površine (3,57%).
Tabela 6 Karakteristike stanovništva Županije i Hrvatske
Pokazatelji
a) Spolna struktura
- Ukupno 100,0%
- muški
48,8%
- ženski
51,2%
b) Prosječna starost - god.
c) Nepismeno
- % nepismenih
d) Aktivno stanovništvo
- % aktiv. stanovnika
e) Osobe s prihodom
f) Uzdržavano stanovništvo
% osoba s prihodom
% uzdržavanih osoba
Hrvatska
Županija
% udjel
4.437.460
2.135.900
2.301.560
39,3
69.777
1,77
1.952.619
44,0
1.147.546
1.337.295
25,9
30,1
93.389
44.846
48.543
38,9
1.777
2,16
39.098
41,87
22.765
31.526
24,0
33,7
2,1
2,1
2,1
99,0
2,5
122,0
2,0
95,1
2,0
2,4
92,7
119,7
Izvor: Ured državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji: Županija u brojkama, 2004. godine
U Virovitičko-podravskoj županiji podjednak je odnos muških i ženskih osoba kao što je i u
Hrvatskoj. Doduše, nešto manje su zastupljene muške osobe (0,8%).
19 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Graf 4 Spolna struktura stanovništva
Spolna struktura
120
100
80
48,8
51,2
Ženski
60
Muški
40
20
48,8
51,2
HR
Županija
0
Graf 5 Aktivno i neaktivno stanovništvo
Struktura aktivnog i neaktivnog stanovništva
120
100
80
% neaktivnog st.
60
% aktivnih st.
40
20
0
HR
VPŽ
Veća je razlika izmeñu učešća aktivnog stanovništva u Županiji i Hrvatskoj. U Hrvatskoj ih
ima 44%, dok ih je u Županiji tek 41,87%. Dakle, ta razlika iznosi preko 2% poena i to se
smatra značajnom razlikom na štetu Županije. Nije dobar pokazatelj da u Hrvatskoj i u
Županiji ima znatno preko polovine neaktivnog stanovništva. S obzirom na daljnje mijenjanje
tog odnosa u nepovoljnom pravcu ta činjenica ne upućuje na optimizam.
Slična pozicija Županije u odnosu na Hrvatsku je i u pogledu osoba s prihodom. U Županiji
je tih osoba 2% poena manje nego u Hrvatskoj.
20 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Graf 6 Osobe s prihodima i bez prihoda
Osobe s prihodom
100
90
80
70
60
74,1
76
Bez
50
S prihodom
40
30
20
10
25,9
24
HR
VPŽ
0
Nepovoljnija je pozicija Županije i u pogledu uzdržavanih osoba. Županija ih ima 33,7%
poena, što je čak 3,6% više nego je tih osoba u Hrvatskoj. Sigurno je to posljedica
nepovoljnih odnosa aktivnog i uzdržavanog stanovništva u Županiji u odnosu na Hrvatsku.
Graf 7 Uzdržavane i neuzdržavane osobe
Dakle, demografska slika Županije je nepovoljna, kako po spomenutim pokazateljima u
usporedbi s Hrvatskom, tako i po vitalnom indeksu.
Indeks starosti je 75,3% što pokazuje da se stanovništvo nalazi u demografskoj starosti, pa
se očekuje nastavak pada prirodnog priraštaja.
Pokazatelji o broju roñenih i umrlih su negativni. Kontinuirano je broj umrlih veći od roñenih.
Taj tzv. vitalni odnos (postotak roñenih u broju umrlih) je oko 70% i on je lošiji od hrvatskog
prosjeka, koji je oko 80%.
21 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Ova pojava, ukoliko se nastavi, ima status bitno negativnog čimbenika razvoja Županije jer bi
se smanjivao kontingent radnog, a povećavao broj starog stanovništva. Ovakav negativni
prirodni prirast, kakav je bio od 2000. do 2004., do 2010. smanjio bi broj stanovnika Županije
za gotovo 2.000.
Tabela 7 Prirodno kretanje stanovništva
Godina
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
UKUPNO
Roñeni
925
867
867
843
846
4.348
Umrli
1.255
1.226
1.238
1.273
1.218
6.210
Vitalni indeks
73,7
70,7
70,0
66,2
69,5
70,0
Prirodni prirast
- 330
- 359
- 371
- 430
- 372
-1.862
Izvor: HGK: Neki aspekti gospodarskih gibanja, Zagreb XI/05.
Graf 8 Prirodno kretanje stanovništva
Prirodno kretanje stanovništva
2500
2000
1500
Umrli
Roñeni
1000
500
0
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
Iz podataka Državnog zavoda za statistiku u 2001. godini u Županiji je bila ovakva obrazovna
struktura (starijih od 15 godina):
22 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 8 Obrazovna struktura stanovništva
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
5a.
5b.
5c.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Stupanj obrazovanja
Nepismeni
Do 3 godine školovanja
4 - 7 god. školovanja
Osnovna škola
Srednja škola - ukupno
3 godine školovanja
4 godine školovanja
Gimnazija
Fakult. obrazov. 2 god.
Fakult. obrazov. 4 god.
Magistar znanosti
Doktor znanosti
Nepoznato
Ukupno
Ukupno
2.760
4.430
12.280
23.641
28.340
18.112
7.891
2.337
1.713
2.596
63
19
585
76.427
Muški
633
1.372
4.673
10.079
16.757
12.390
3.478
889
946
1.444
39
13
291
36.247
Ženski
2.127
3.058
7.607
13.562
11.583
5.722
4.413
1.448
767
1.152
24
6
294
40.180
%
3,6
5,8
16,1
30,9
37,1
23,7
10,3
3,1
2,2
3,4
0,1
0,0
0,8
100,0
Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31.5.2001. godine
Uz negativan prirodni prirast stanovništva Virovitičko-podravska županija je zahvaćena
pojavom migracija čiji saldo je negativan. Uočljivo je da je iz inozemstva u Županiju
doselilo 338 osoba, a u inozemstvo odselilo 666 osoba, dakle više je odselilo u inozemstvo
čak 328 osoba. Negativan saldo Županija ima i u meñužupanijskim migracijama – 321 pa je
Županiju napustilo u 2004. godini ukupno čak 649 osoba. Nastavi li se taj proces, na taj način
bi do 2010. Županija imala oko 3.500 osoba manje, sigurno aktivnih.
Iznenañujuće je da je Županija je po tome negativnom saldu migracija jedina jer je on kod
svih drugih županija pozitivan, a druga je (odmah iza Vukovarsko-srijemske županije) po
broju iseljenih u inozemstvo. Istodobno,s obzirom na metropolizaciju Zagreba i očekivanja od
turizma i pratećih djelatnosti, nije iznenañenje da je najveći prirast stanovništva na temelju
migracija u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Istarskoj i Zagrebačkoj
županiji.
Graf 9 Obrazovna struktura stanovništva
Obrazovna struktura
Nepismeni i do 3 g. škole
Nepotpuna OŠ
OŠ
SSS
VSS
5,7
9,4
16,1
37,1
30,9
23 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Obrazovna struktura će ubuduće apsolutno odreñivati tempo i sadržaj gospodarskog rasta.
Ona u Županiji sada nije zadovoljavajuća, što potvrñuje podatak da je u Hrvatskoj 22% osoba
s osnovnom školom, dok je u Županiji 30,9%, srednju školu ima 47% grañana Hrvatske, a
37,1% u Županiji. U Hrvatskoj višu i visoku naobrazbu ima 12,3% grañana, a u Županiji
5,7%. To znači da je obrazovno stanje za 6 do 10 postotnih poena nepovoljnije u Županiji
od obrazovnog stanja stanovništva Hrvatske.
U školskoj godini 2003./2004. osnovnu školu je pohañalo 8.937 učenika, srednju 3.881
učenik, što predstavlja neznatno smanjenje u odnosu na prethodnu godinu. To je vjerojatno
posljedica izostajanja prirodnog prirasta.
Pozitivno je povećanje broja upisanih (1.493) studenata u školskoj godini 2003./04. za gotovo
5% izvanrednih, a čak za 7% redovitih.
U 2003. godini diplomiralo je na svim fakultetima 166 studenata, od toga na stručnim
studijima 62, a 104 na sveučilišnim studijima (visoka stručna sprema). Nešto bolje stanje je
bilo u prethodnoj školskoj godini, te će se njihovom popravljanju trebati posvetiti puna
pažnja, ali i obrazovanje odraslih, posebno nezaposlenih i ruralnog stanovništva u svrhu
ponude rada i proizvoda usklañenih sa potrebama tržišta.
Tabela 9 Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih
R. br.
1.
2.
3.
4.
Status
Zaposleni
Nezaposleni
Ukupno
% nezaposlenih
2002.
23.702
10.943
34.645
31,6
2003.
22.789
10.230
33.019
31,0
2004.
23.901
9.716
33.617
28,9
Izvor: HGK: Neki aspekti gospodarskih gibanja, Zagreb, XI/05.
Broj zaposlenih se ne mijenja bitno, osim u slučajevima kriznih stanja u pojedinim
gospodarskim subjektima. Primjetno je da se broj nezaposlenih osoba kontinuirano smanjuje
jer ih je HZZ krajem prosinca 2005. evidentirao 9.822, dakle za oko 1.200 manje nego je bilo
u 2002. godini. Budući da se broj zaposlenih ne povećava, onda je pojava smanjenja broja
nezaposlenih druge naravi; zapošljavanja izvan Županije ili brisanja iz popisa nezaposlenih
zbog neodazivanja obvezi kontinuiranog prijavljivanja HZZZ.
24 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Graf 10 Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih
Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih
40.000
35.000
30.000
10.943
9.716
10.230
25.000
Nezaposleni
20.000
Zaposleni
15.000
10.000
23.702
22.789
23.901
2002.
2003.
2004.
5.000
0
Tabela 10 Stopa nezaposlenosti 31.12.2004.
R. br.
1.
2.
3.
4.
Status
Aktivno stanovništvo
Zaposleno stanovništvo
Nezaposleno stanovništvo
Stopa nezaposlenih
Hrvatska
1,695.634
1,378.057
317.577
18,7
Županija
39.098
23.951
9.716
24,8
% udjel
2,3
1,7
3,1
132,6
Izvor. HGK: Neki aspekti gospodarskih kretanja, Zagreb, XI/05.
Graf 11 Stopa nezaposlenosti
Stopa nezaposlenosti
13%
17%
Hrvatska
Županija
Zaposleni
70%
U Županiji je za trećinu veća stopa nezaposlenosti (24,8) nego je bila krajem 2004. godine u
Hrvatskoj (18,7). To je i razumljivo s obzirom da je struktura županijskog gospodarstva
pretežito proizvodna, prerañivačka industrija i poljoprivreda, a razvitak drugih, posebno
uslužnih djelatnosti, bez značajnijeg tržišnog potencijala. To nije slučaj u županijama čije
djelatnosti su bogatije strukture sa pretežito uslužnim i turističkim djelatnostima.
25 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 11 Kvalifikacijska struktura nezaposlenih 31.VIII 2005.
Školska sprema
Nezavršena osnovna škola
Osnovna škola
KV i VKV
SSS
VS
VSS
Ukupno
Ukupno
743
3.229
3.446
1.822
111
102
9.453
Žene
384
1.929
1.666
1.169
63
39
5.250
%
7,9
34,2
36,4
19,2
1,2
1,1
100,0
Izvor: HZZ-Područna služba Virovitica: Statistički bilten 8/05.
Kvalifikacijska struktura nezaposlenih je vrlo loša. Preko 40% nezaposlenih je bez ikakvih kvalifikacija i vjerojatno samo s radnim iskustvom koje je upitno da li je danas dostatno. Naime, u današnjem vremenu novih tehnologija preferiraju se specijalistička znanja, a ovdje
je sigurno riječ o osobama koje su izgubile posao zbog nestanka radnog mjesta, odnosno tvrtke, koja nije našla mjesto na tržištu. To se odnosi i na skupinu kvalificiranih i
visokokvalificiranih djelatnika, kao i srednje stručnog osoblja koje je proces informatizacije
učinio prekomjernim. S obzirom na stopu nezaposlenosti i snažnu konkurenciju u traženju zaposlenja u Županiji, kvalifikacije završenih srednjoškolaca i studenata ne odražavaju u potpunosti potrebe lokalnih poslodavaca. Preko dvije stotine nezaposlenih više i visoko stručnih osoba upućuje da je apsorpcijska moć
gospodarstva i javnog sektora slaba ili stagnirajuća. U ovom stanju težu situaciju imaju žene. Njihov udjel u nezaposlenosti je 55% i nekoliko je
postotnih poena veći od udjela u stanovništvu Županije. Sličnu situaciju imaju starije osobe i osobe bez radnog iskustva. To pokazuju sljedeći podaci s
kraja kolovoza prošle godine. Tabela 12 Nezaposlenost po starosti i radnom stažu
Starosna skupina
Do 19 god.
Od 20 – 29
Od 30 – 39
Od 40 – 49
Više od 50 god.
Ukupno:
Nezaposleni ukupno
%
637
2.874
2.014
2.210
1.718
9.453
6,7
30,4
21,3
23,4
18,2
100,0
Nezaposleni bez
staža
556
1.052
406
271
196
2.481
%
22,4
42,4
16,4
10,9
7,9
100,0
Izvor: HZZZ-Područna služba, Virovitica, 8/05.
Prosječne plaće u Županiji su manje od prosječnih plaća u Hrvatskoj. Razlog je u strukturi
gospodarstva koje se u Virovitičko-podravskoj županiji preteže na djelatnost drvne industrije i
poljoprivrede. Meñutim, ovi podaci pokazuju da se ta razlika smanjuje, ali je još uvijek
velika, oko 25%.
26 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 13 Kretanje prosječnih plaća
R. br.
1.
2.
3.
4.
Godina
2002.
2003.
2004.
I – IX / 05.
Hrvatska
3.342
3.462
3.614
3.777
Županija
2.342
2.625
2.831
2.811
% udjela
70,1
75,8
78,3
74,4
Izvor: HGK: Neki aspekti gospodarskih kretanja, Zagreb, XI/05.
Graf 12 Kretanje prosječnih plaća
Hrvatska
Kretanje prosječnih plaća
Županija
4.000
3.500
3.614
3.462
3.342
3.000
2.500
2.831
2.625
2.342
2.000
1.500
1.000
500
0
2002.
2003.
2004.
1.8 Urbana struktura
Na području Županije nalazi se ukupno 190 naselja, od čega 16 ima više od 1.000
stanovnika, što čini 53.855 stanovnika ili 51,47% ukupnog stanovništva Županije. Ostalih
oko 40.000 ili oko 48% stanovništva živi u 174 naselja pa je svako s prosječno 230
stanovnika.
Dakle koncentracija stanovništva, osim u Virovitici, Slatini, Pitomači i Orahovici, nije
značajna što pokazuju sljedeći podaci.
Tabela 14 Urbana struktura
Broj stanovnika
Do 200
Od 200 do 500
Od 500 do 1.000
Ukupno do 1.000
Od 1.000 do 3.500
Od 3.500 do 10.000
Od 10.000 do 15.000
Više od 15.000
Ukupno:
Broj naselja
78
66
30
174
8
5
2
1
190
%
41,1 34,7 15,8 91,6 4,2 2,6 1,1 0,5 100,0
Izvor: Ured za katastarsko-geodetske poslove VPŽ i DZS: Popis stanovništva 2001. godine
27
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Ukoliko se iz analize isključe ova četiri naselja, tada u preostalom dijelu Županije, dakle u
186 naselja živi 39.695 stanovnika, što znači prosječno 213 stanovnika po naselju.
Razumljivo da je ovo stanje urbanizacije nepovoljno i da proizvodi probleme povezivanja
naselja s općinskim i gradskim središtima, zatim u obrazovanju, a isto tako i u robnom
prometu selo-grad i sl. Uz to povećani su troškovi obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva.
Sva naselja s više od 1.000 stanovnika značajna su za daljnji razvoj Županije jer imaju
odreñene razvojne potencijale koji mogu zadovoljiti potrebe poduzetnika. O kojim mjestima
i njihovim mogućnostima je riječ vidljivo je u sljedećoj tabeli.
Tabela 15 Razvojna funkcija naselja s više od 1.000 stanovnika
R. br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Naziv naselja
Virovitica
Slatina
Orahovica
Pitomača
Suhopolje
Čačinci
Špišić Bukovica
Milanovac
Voćin
Rezovac
Broj
stanovnika
22.618
14.819
5.792
10.465
7.524
3.308
4.733
1.612
2.421
1.289
Grañevinsko
zemljište (ha)
1.505,5
1.352,1
564,3
570,6
596,9
450,2
300,3
320,6
416,3
91,1
Mogućnosti
Region. sred.
Manje r. sred
Manje r. sred
Manje r. sred
Malo raz. sr.
Malo raz. sr.
Inicij. raz. sr.
Lokal. raz. sr.
Inicij. raz. sr.
Inicij. raz. sr.
Izvor: DZS: Popis stanovništva 2001. godine i Prostorni plan VPŽ
Primjetno je da je svako od ovih mjesta potencijalno mjesto organiziranja poduzetništva i da
za tu svrhu raspolaže dovoljnim zemljišnim površinama koje se mogu koristiti za izgradnju
poduzetničkih zona i na njima proizvodnih i uslužnih objekata.
Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. br.
10/97) u Virovitičko-podravskoj županiji su samo 3 grada: Virovitica, koja je i sjedište
Županije te Orahovica i Slatina i 13 općina: Crnac, Čačinci, Čañavica, Gradina, Lukač,
Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin i Zdenci, koje
gravitiraju prema ovim gradovima, pa predstavljaju potencijalne lokalitete razvojnih
projekata.
28 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Slika 5 Teritorijalna podjela Virovitičko-podravske županije
Tabela 16 Površine, broj stanovnika, gradova i općina
R. br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Grad
Površina
km²
Općina
Virovitica
Slatina
Orahovica
169,81
166,75
123,67
79,13
145,02
90,60
120,90
83,32
35,29
76,43
158,14
117,80
166,65
107,94
295,80
84,88
2022,13
Crnac
Čačinci
Čañavica
Gradina
Lukač Mikleuš
Nova Bukovica
Pitomača
Sopje
Suhopolje
Špišić Bukovica
Voćin
Zdenci
UKUPNO:
Broj stanovnika
1991.
22.931
15.844
6.262
2.141
4.528
3.011
5.297
4.543
2.291
2.522
11.106
3.407
8.962
4.928
4.152
2.700
104.625
2001.
22.618
14.819
5.792
1.772
3.308
2.394
4.485
4.276
1.701
2.096
10.465
2.750
7.524
4.733
2.421
2.235
93.389
Izvor: Ured za katastarsko-geodetske poslove Virovitičko-podravske županije i DZS: Popis
stanovništva 2001.
29 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 17 Urbana struktura Hrvatske i Županije
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Pokazatelji
Broj gradova
Broj općina
Broj naselja
Broj domaćinstava
Broj stanova
Broj član.domaćinstva
Hrvatska
122
424
6.767
1.477.377
1.877.126
3,0
Županija
3
13
190
31.578
36.435
2,9
% udjela
2,46
3,07
2,81
2,14
1,94
103
Izvor: Ured državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji: Županija u brojkama 2004. godine
Županija ima sličan odnos po urbanizaciji i ustrojstvu općina kakav, prema stanju u
Hrvatskoj, ima po broju stanovnika. Tako je i u pogledu broja domaćinstava, no njih je manje
od prosjeka u državi.
1.9 Lokalna uprava i samouprava
Virovitičko-podravska županija je jedna od 21 županije (uključujući i Grad Zagreb) na koje je
podijeljena Republika Hrvatska. Stoga su županije jedinice regionalne samouprave i državne
uprave. One samostalno upravljaju odreñenim aktivnostima kao što su: planiranje i prostorno
ureñenje, razvoj gospodarstva, prometne infrastrukture, obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i
kulturnih institucija te koordiniraju rješenja zadovoljenja potreba zajedničkih za gradove i
općine.
Županija samostalno upravlja putem županijske skupštine, županijskog poglavarstva i
njegovih upravnih tijela.
Gradovi i općine su jedinice lokalne samouprave, a zajedno s naseljima u okruženju
predstavljaju gospodarsku i društvenu cjelinu povezanu meñusobnim potrebama stanovnika,
pa su gradovi i općine prirodni, gospodarski i društveni entitet.
I gradovi i općine su odgovorni za planiranje i prostorno ureñenje, zaštitu okoliša, brigu o
djeci, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, kulturnim i sportskim djelatnostima.
Županija svoje potrebe financira iz prihoda koji joj neposredno pripadaju te iz prihoda
proisteklih iz raspodjele i preraspodjele državnih prihoda.
Glavni prihodi Županije su porez na dohodak od nesamostalnog rada, dio poreza na dohodak
dobiven kroz potpore izravnanja za decentralizirane funkcije, porez na dobit, naknade za
korištenje mineralnih sirovina, porez na nasljedstva, motorna vozila itd.
Najveći rashodi Županije su za financiranje prosvjete, kulture, zdravstva, komunalnih poslova
te programi poticaja gospodarskih aktivnosti.
30 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 18 Osnovne stavke Proračuna za 2006. godinu
Prihodi
R. br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
(000 kn)
Proračun
2005.
Vrste prihoda
Porez i prirez na dohodak
Porez na doh. decentraliz.
Porez na dobit
Porez na nasljedstva
Porez na igre na sreću
Porez na cestovna vozila
Pomoći inozemnih vlada
Kapitalne pomoći držav. pror.
Prihodi od zakupa zemljišta
Naknada za korištenje min. sirov.
Lovozakupnina
Prihodi od državnih biljega
Prihodi od prodaje zemljišta
Ostalo
Ukupno:
12.110
30.244
1.001
30
400
2.472
120
5.787
2.000
500
578
1.200
200
*
62.298
Proračun
2006.
Indeks
12.110
34.672
1.000
30
400
2.472
120
6.011
2.343
500
550
1.200
500
*
64.609
100,0
114,6
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
103,9
117,2
100,0
95,2
100,0
250,0
*
103,7
Rashodi
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
(000 kn)
Vrste rashoda
Tajništvo
Ured župana
Javne financije
Služba za eurointegracije
Prosvjeta
Kultura
Zdravstvo
Socijalna skrb
Komunalni poslovi
Gospodarstvo
Poljoprivreda
Ostalo
Ukupno
2005.
2006.
Indeks
1.480
976
8.424
120
27.520
1.553
14.179
2.772
4.193
2.064
5.563
*
70.175
895
991
7.171
149
27.614
1.412
10.898
2.908
3.729
3.355
4.374
*
64.609
60
101
85
124
100
91
77
105
89
163
79
92
Izvor: Plan Proračuna VPŽ za 2006.godinu
* Kao nebitno ispušteno
1.10 Područja s poteškoćama u razvoju
Jedna od specifičnosti prostora Virovitičko-podravske županije su područja s poteškoćama u
razvoju, koja se tretiraju kao područja posebne državne skrbi, to znači područja posebne
državne brige i zaštite, koja je takvima odredio Zakon o područjima posebne državne skrbi.
Njime su utvrñene tri skupine takvih područja jer su zbog agresije u tijeku Domovinskog rata
i stanja okupiranosti pretrpjele štete ratnog razaranja i suočile se s teškim demografskim,
socijalnim i gospodarskim problemima.
U drugu skupinu takvih područja spadaju općine Čačinci, Mikleuš i Voćin te naselja
Ivanbrijeg, Golenić i Lukavac u gradu Slatini i Jasenaš u Gradu Virovitici, jer su za vrijeme
Domovinskog rata bila okupirana, dok u treću skupinu spadaju općine Gradina, Sopje,
Suhopolje, Crnac i Čañavica, jer zaostaju u razvoju u odnosu na druge dijelove Hrvatske na
31 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
temelju kriterija ekonomske razvijenosti, strukturnih poteškoća, demografskih kriterija i
posebnih kriterija za granične općine.
Spomenutim zakonom predviñene su i mjere za ubrzanje njihovog razvoja i naseljavanje. No,
one nisu dostatne da bi se riješili svi problemi pa su gospodarski, demografski i socijalni
problemi na ovim područjima veći i kompleksniji nego na drugom dijelu Županije. Stoga će i
Županijska razvojna strategija trebati pridonijeti bržem rješavanju tog stanja.
1.11 Pogranična područja
Virovitičko-podravska županija graniči s Republikom Mañarskom. Njenih šest općina sa 13
naselja su granična područja. To su općine Pitomača, Špišić Bukovica, Lukač, Gradina, Sopje
i Čañavica.
To pogranično područje ima 167 km², što je 8,25% površine Županije. Meñu najslabije je
naseljenim njenim prostorima. Ima samo oko 4.000 stanovnika, što je 4,3% stanovništva
Županije.
Nacrtom Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske predviñen je, kao posebni
instrument njenog razvoja, posebni program za prekograničnu i meñuregionalnu suradnju.
To upućuje na potrebu posebnih mjera razvojne prirode koje bi provodila Županija. One bi se
trebale odnositi na poticaje sudionicima u razvoju da zajedno s odgovarajućim
prekograničnim partnerima sudjeluju u razvojnim činidbama i prevladavanju razvojnih
nedostataka. Naime, kao dio Hrvatske i Virovitičko-podravska županija prisiljena je svoj
razvoj tražiti i u poslovnom i gospodarskom povezivanju sa susjednim prekograničnim
regijama.
Prioritetno je to u brizi za zajednički riječni sliv rijeke Drave i potrebu rješavanja
problematike površinskih i podzemnih voda, posebice u izradi tzv. RBM (River Basin
Management) planova što je zajednička obveza iz Okvirne direktive o vodama (WFD - Water
Framework Directive).
Takva suradnja je već uspostavljena izmeñu Slatine i Pitomače te mañarskih općina u okviru
Interrega, institucije za poticanje i razvijanje suradnje.
1.12 Meñuregionalna suradnja
Meñuregionalna, kao i prekogranična suradnja, pretpostavlja ostvarivanje koordinacije i
suradnje s partnerima iz susjednih zemalja i drugih regija kako bi se smanjio negativan utjecaj
granica na razvoj i ostvarila društveno-gospodarska kohezija.
Prijedlogom Strategije regionalnog razvitka predviña se, uz Program razvitka županija i širih
regija te Program za područja s razvojnim teškoćama i Program za prekograničnu i
meñuregionalnu suradnju.
Takvu suradnju Virovitičko-podravska županija već ostvaruje sa susjednim regijama i
regijama susjednih zemalja. Konkretno već 1997. uspostavljena je suradnja sa mañarskom
Županijom Somogy, 2000. je Županija postala članica Euroregionalne suradnje Drava-DunavSava, 2005. članica je Skupštine europskih regija (AER) i Instituta europskih regija (IRE), te
je iste godine pristupila Sporazumu o razvoju gospodarskih subjekata Štajerske i hrvatskih
32 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
županija Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Meñimurske. Ovome
treba dodati suradnju u savezu udruga Dravske lige i Dunavskog ekološkog foruma.
33 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
2 GOSPODARSKA INFRASTRUKTURA
2.1 Veličina i struktura gospodarstva
Glavnina gospodarske strukture Županije odraz je njenih prirodnih resursa, iz predratnog
vremena je, ali i ovovremenih promjena izazvanih tranzicijskim i ratnim dogañanjima.
U formiranju prihoda najveće učešće ima prerañivačka industrija (43%), trgovina je na
drugom mjestu (29%), a poljoprivreda je sa 16%, kao djelatnost na najvećim prirodnim
resursima Županije, tek na trećemu mjestu, a daleko iza su graditeljstvo i rudarstvo (vañenje
kamena i šljunka).
Gospodarstvo Županije, mjereno prihodima trgovačkih društava, je malo. U prihodima
trgovačkih društava Hrvatske sudjeluje sa skromnih 0,7 do 0,8%. Od njega je manje samo
gospodarstvo Ličko-senjske županije (0,3%), a gospodarstvo Požeško-slavonske županije po
pokazateljima je na istome mjestu.
Imovina poduzetnika Virovitičko-podravske županije predstavlja tek 0,71% imovine svih
poduzetnika Hrvatske i veća je samo od imovine poduzetnika Požeško-slavonske i Ličko
senjske županije. Po proizvodnosti imovina Hrvatske je nešto učinkovitija. Ona je u 2004.
godini ostvarila prihoda 68% vrijednosti imovine, a županijska 66%.
No, gospodarstvo Virovitičko-podravske županije je veoma snažno izvozno orijentirano i
ostvaruje veliki suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom, što najbolje ilustriraju sljedeći
podaci.
Tabela 19 Robna razmjena s inozemstvom
Pokazatelji
Izvoz
Uvoz
Saldo
Pokrivenost uvoza izvozom
(000 USD)
2002.
69.183
37.410
32.773
1,85
2003.
111.526
49.921
62.605
2,23
2004.
93.492
62.942
30.550
1,48
2005.
108.258
69.547
38.710
1,56
Izvor: HGK - Županijska komora Virovitica: Karakteristike gospodarstva VPŽ u 2005. godini
Virovitičko-podravska županija jedna je od malobrojnih s pozitivnom vanjsko-trgovinskom
bilancom. U 2003. godini bila je druga po veličini pozitivnog salda vanjsko-trgovinske
razmjene, odmah poslije Osječko-baranjske županije. Iza nje je bila Požeško-slavonska
županija s pozitivnom bilancom, a sve ostale županije su imale uvoz veći od izvoza.
Stanje se malo promijenilo u 2004. godini. Na drugo mjesto je došla Karlovačka, na treće
Sisačko-moslavačka županija, pa se Virovitičko-podravska županija našla na četvrtom, a
Požeško-slavonska na petome mjestu.
Proizvodi koji se izvoze su industrijski proizvodi: namještaj, šećer, keramičke pločice,
duhan, proizvodi od metala i od drva te poljoprivredni proizvodi. Drvna industrija je
najveći izvoznik i sudjeluje u županijskom izvozu svake godine s oko 50%.
Izvoz se ostvaruje u glavne zapadnoeuropske zemlje: Italiju, Francusku, Njemačku, Veliku
Britaniju, Belgiju, ali i SAD, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu itd.
34 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Financijski rezultati poslovanja su nepovoljni. Već niz godina gospodarstvo Županije
ostvaruje više gubitaka nego dobiti. Glavnina gubitaka se ostvaruje u djelatnosti
poljoprivrede. Gubici su se, prema podacima FINA-e za Virovitičko-podravsku županiju,
pojavili i u djelatnosti graditeljstva (2002. i 2003.) te nekih drugih manjih gospodarskih
djelatnosti.
Tabela 20 Osnovni financijski rezultati poduzetnika
R.br.
1.
2.
3.
Pokazatelji
Dobit
Gubitak
1 - 2 (Gubitak)
(000 kn)
2002.
83.024
172.180
89.156
2003.
121.708
164.882
43.174*
2004.
85.000
113.000
28.000
2005.
120.060
219.749
99.688
Izvor: Neki aspekti gospodarskih gibanja, Zagreb, XI/2005. godine
* FINA u Informaciji o rezultatima poslovanja poduzetnika-trgovačkih društava u 2004. pokazuje da je u 2003.
ostvarena dobit u iznosu od 23,3 mil. kn, a ne gubitak kako je navedeno u istom takvom dokumentu za 2003,
odnosno u prethodnoj tabeli. Dokument Karakteristike gospodarstva VPŽ u 2003. godini pokazuje da je te
godine ipak ostvaren veći gubitak od dobiti, ali u iznosu od 34,2 mil. kn. Isti takav dokument, ali za 2004.
iskazuje gubitak, ali u iznosu od 8,6 mil. kn.
Graf 13 Osnovni financijski rezultati poduzetnika
O snovni financijski re z ultati poduz e tnika
400.000
350.000
219.749
300.000
250.000
164.882
172.180
200.000
Gubitak
113.000
Dobit
150.000
121.708
100.000
120.060
85.000
83.024
50.000
0
2002.
2003.
2004.
2005.
Dinamika gospodarskog rasta je vrlo mala. Tek do 2 poena godišnje. U Hrvatskoj se
gospodarstvo razvijalo dinamičnije, pa je učešće Županije u ukupnim hrvatskim prihodima u
padu.
35 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Sljedeća tabela to potpunije pokazuje:
Tabela 21 Prihodi po djelatnostima u Županiji
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Djelatnost
Poljoprivreda
Rudarstvo
Industrija
Opsk. el. ener.
Graditeljstvo
Trgovina
Hoteli
Prijevoz i sklad.
Financ. posl.
Posl. nekretnin.
Obrazovanje
Zdrav. zaštita
Ost. dr. ogr.
UKUPNO
HRVATSKA
% učešća Županije
(000 kn)
2002.
579.695
30.640
1.395.021
67.620
82.299
956.845
30.605
37.037
6.203
42.576
3.441
13.123
19.466
3.264.570
392.243.000
0,83
2003.
490.979
33.950
1.455.515
80.867
70.827
982.280
39.250
33.552
6.280
54.566
3.022
14.585
24.652
3.290.329
451.948.000
0,73
2004.
534.640
39.787
1.438.221
81.845
77.847
956.678
43.127
32.099
4.576
93.296
3.320
15.727
22.392
3.343.556
484.079.000
0,69
2005.
536.586
43.684
1.669.994
85.406
117.212
948.832
42.489
34.930
8.281
56.984
3.616
15.195
28.984
3.592.193
513.170.000
0,7
Izvor: FINA, Informacija o rezultatima poslovanja poduzetnika-trgovačkih društava u 2005. godini s područja
Virovitičko-podravske županije.
Tabela 22 Redoslijed djelatnosti po ukupnom prihodu
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
Djelatnosti
Industrija
Trgovina
Poljoprivreda
Graditeljstvo
Rudarstvo
(%)
2002.
43
29
18
3
1
2003.
44
30
15
2
1
2004.
43
29*
16
2
1
2005.
47
26
15
3
1
Graf 14 Postotak najvažnijih djelatnosti u prihodima u 2005. godini
Postotak najvaž nijih dje latnosti u prihodima za 2005.
3%
1%
16%
Industrija
Trgovina
Poljoprivreda
52%
Graditelj stvo
Rudarstvo
28%
Trećinu prihoda Županije ostvaruje pet trgovačkih društava koja posluju u djelatnosti
proizvodnje namještaja, keramičkih pločica i šećera te prerade duhana i trgovine. U 2004.
godini to su bila trgovačka društva:
36 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
- 3 iz djelatnosti industrije: TVIN Virovitica (proizvodnja namještaja), KIO Orahovica
(proizvodnja keramičkih pločica) i VIRO Virovitica (proizvodnja šećera)
- 1 iz djelatnosti poljoprivrede: Hrvatski duhani, Virovitica * te
- 1 iz djelatnosti trgovine: Trgocentar, Virovitica.
* U 2003. godini u ovoj skupini nisu bili Hrvatski duhani nego PP Orahovica.
Gospodarstvo Virovitičko-podravske županije pretežito je u privatnom vlasništvu. Prema
podacima o prihodima ostvarenim u razdoblju siječanj-rujan 2005. godine 90% subjekata
koji su obavijestili FINA-u o svojim financijskim rezultatima, ima privatne vlasnike, a
ostvarili su 72% prihoda. Sljedeća skupina je skupina poduzeća koja su s više od 50% u
privatnom vlasništvu. Njih je bilo 4%, a ostvarili su 22 % ukupnih prihoda. Treću skupinu po
broju čini zadružno vlasništvo koje ima 3% poduzeća, a ostvarilo je oko 2% ukupnih prihoda
u Županiji. Gospodarski subjekti državnog vlasništva ostvarili su oko 3% prihoda, od 520
ima ih samo 6 (1,1%).
Izvor: FINA – Informacija o poslovanju poduzetnika VPŽ 2005.
2.2 Poduzetnici i poduzetničke inicijative
Tabela 23 Kretanje broja poduzetnika po djelatnostima
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Djelatnosti
Poljoprivreda
Rudarstvo
Industrija
Opskrba el. energijom
Graditeljstvo
Trgovina
Hoteli
Prijevoz i skladištenje
Financijsko poslovanje
Poslovanje nekretninama
Obrazovanje
Zdravstvena zaštita
Ost.društ.org.
UKUPNO
HRVATSKA
Indeksi
% udio Županije
2002.
61
1
93
4
42
263
24
23
4
63
5
11
13
607
63.561
100
0,95
2003.
79
1
98
3
51
257
21
19
4
63
4
12
12
624
68.084
107
0,92
2004.
77
2
90
3
36
240
20
17
3
66
5
13
9
581
68.981
101
0,84
Učešće (%)
13,2
0,3
15,4
0,5
6,2
41,3
3,8
2,9
0,5
11,4
0,8
2,2
1,5
96,0**
108**
88
Izvor: FINA - Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u 2002.-2004. godine
* Broj poduzetnika jednak je broju poduzetnika koji su slijedom svoje zakonske obveze predali FINA-i svoje
Godišnje financijske izvještaje.
** 108 je indeks iz odnosa broja iz 2004. i 2002. godine.
U Županiji se ne primjećuje povećavanje broja subjekata (koji izvještavaju FINA-u o
svojem financijskom stanju i financijskim rezultatima poslovanja). Točno je da se on
povećava, ali u većoj mjeri se oni gase. To proizlazi iz podataka prethodne tabele i činjenice
da je 2002. godine u Županiji bilo 607 tvrtki, sljedeće godine 624, a 2004. godine 581. To je
nepovoljno i u suprotnosti je sa stanjem u hrvatskom gospodarstvu koje je povećalo broj
gospodarskih subjekata u 2004. u odnosu na 2002. godinu za 8%.
U 2004. godini su ostvarena značajna ulaganja u opremu i nove tehnologije. Uloženih oko
338 mil. kn predstavlja veći iznos ulaganja nego u prethodnih deset godina. Može se očekivati
37 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
da će ona generirati učvršćenje izvozne sposobnosti županijskog gospodarstva i ostvarivanje
daljnjih pozitivnih financijskih rezultata poslovanja.
Najveća ulaganja su ostvarili KIO, TVIN, Hrvatski duhani, Radlovac, Brana, Ljekovito bilje i
Komrad. To znači da su najveća ulaganja bila u industriji nemetala, grañevinskog materijala,
drvnoj industriji, graditeljstvu i poljoprivredi.
Graf 15 Kretanje broja poduzetnika
Kretanje broja poduzetnika
630
620
610
600
590
580
624
607
570
581
560
550
2002.
2003.
2004.
Tabela 24 Kretanje broja poduzetnika Županije po veličini
R. br.
1. 2. 3. 4. 5. 6. Status
Veliki poduzetnici
Srednje veliki
poduzetnici
Mali poduzetnici
UKUPNO
HRVATSKA
% udio Županije
2002.
2003.
2004.
2005.
%
11
33
10
31
10
25
12
30
91
76
563
607
63.561
0,95
583
624
68.084
0,92
546
581
68.981
0,84
568
610
-
97
96
108
88
2002.=100
Učešće
1,7
4,3
94,0
100,0
Izvor: FINA, Informacija o rezultatima poslovanja poduzetnika - trgovačkih društava za 2002.-2005. godinu
Vrlo je značajan pad broja srednje velikih trgovačkih društava - poduzetnika. U dvije
godine smanjen je za četvrtinu. Znatno manje, ali vrlo indikativno je smanjenje i broja
malih poduzetnika. Je li to zbog neuspjeha novih poduzetnika ili je riječ o ispadanju s tržišta
ranije osnovanih gospodarskih subjekata, bilo bi korisno saznati. Ali i bez toga mora se
zaključiti da postoje ozbiljne teškoće u poslovanju gospodarstva, pa je nužan gospodarski rast
teško ostvariv bez potrebnih promjena i dopuna. Ovo zapažanje potvrñuje da je o poslovanju
u razdoblju I-IX/05. FINA-u izvijestilo samo 520 gospodarskih subjekata.
38 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 25 Ostvareni prihodi poduzetnika po veličini
R. br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Veličina
poduzetnika
Veliki poduzet.
Srednje veliki
Mali poduzetnici
UKUPNO
HRVATSKA
% udio Županije
2002.
1.065.148
1.174.007
1.025.414
3.264.570
392.243 *
0,83
(000 kn)
2003.
1.630.438
517.050
1.142.836
3.290.325
451.948*
0,73
2004.
1.631.550
632.109
1.079.897
3.343.556
484.079*
0,69
2005.
1.855.274
721.984
1.014.933
3.592.193
513.170*
0,7
%
48,8
18,9
32,3
102**
123**
83
Izvor: FINA, Informacija o rezultatima poslovanja poduzetnika - trgovačkih društava 2003. i 2004. godine
Prihodi iskazani u milijunima.
** Vrijednosti 102 i 123 su odnosi prihoda 2004. i 2002. godine
Graf 16 Kretanje prihoda poduzetnika
Kretanje prihoda poduz etnika
2.000.000
1.800.000
1.600.000
1.400.000
1.200.000
Veliki poduzet.
1.000.000
Srednje veliki
Mali poduzetnici
800.000
600.000
400.000
200.000
0
2002.
2003.
2004.
2005.
Zapažanja o sporom rastu prihoda županijskog gospodarstva imaju svoju potvrdu u
prethodnoj tabeli. Vidljivo je da oni rastu godišnje stopom 1-2%, dok je ukupno hrvatsko
gospodarstvo povećavalo svoje prihode stopama 7-15%.
Izgledno je da će se ovaj trend prekinuti. Potvrdu ovoga daju i podaci da je u razdoblju
siječanj-rujan 2005. županijsko gospodarstvo ostvarilo 2,35 mlrd. kn prihoda, što je više za
oko 7% od prošlogodišnjih devetomjesečnih prihoda. Taj porast prihoda ostvarili su veliki i
mali poduzetnici, dok su srednje veliki ostvarili nešto nižu razinu prihoda u odnosu na lanjsko
godišnje ostvarenje. Izrečeni optimizam o poboljšanju financijskih efekata županijskog
gospodarstva ilustrira činjenica da je navedeni porast ostvaren u svim gospodarskim
djelatnostima osim u tri od perifernog utjecaja.
Za to razdoblje županijsko poduzetništvo ostvarilo je oko 33 mil. kn dobiti, jer je malo
poduzetništvo opet iskazalo gubitak u iznosu od 20 mil. kn, dok su srednje veliki i veliki
poduzetnici poslovali s dobiti u iznosu od 6 odnosno 47 mil. kn, što iznosi 53 mil. kn.
Primjetno je da sve tri skupine gospodarskih subjekata ne pokazuju kontinuirani rast. Veliki
poduzetnici su u 2003. ostvarili 40 postotni rast prihoda, ali su dosegnutu razinu ponovili u
2004. godini.
39 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Prihod malih poduzetnika se, s malim oscilacijama, ponavlja u posljednje tri godine, a prihodi
srednje velikih poduzetnika su se u 2003. prepolovili i u 2004. su se zadržali na tom iznosu.
Tabela 26 Financijski rezultati poduzetnika po veličini
Veličina poduzetnika
Veliki
Srednje veliki
Mali
UKUPNO
(000 kn)
2002.
-14.392
-41.621
-23.539
-79.551
2003.
56.495
12.708
-77.852
-8.648
2004.
675
13.343
-34.083
-20.066
2005.
-52.092
2.259
-49.856
-99.688
Izvor: FINA - Područni centar Bjelovar: Informacija o rezultatima poslovanja poduzetnika VPŽ u 2005.
Te oscilacije utjecale su na stagnaciju temeljnih gospodarskih pokazatelja Županije. Očito je
da su tržišne okolnosti zaoštrene i rezultiraju ispadanjem iz njega ili nemogućnošću
povećavanja udjela na njemu.
Iz niže navedenih podataka proizlazi da su prisutne poduzetničke inicijative. U odnosu na
2002. godinu, u 2003. godini povećan je broj trgovačkih društava za 7%, a drugih poduzeća i
zadruga za 1%. Meñutim, od registriranih trgovačkih društava 84% su aktivna, kod zadruga i
drugih poduzetnika tek 12%.
No, ipak se pokazuje da uvećavanjem broja poduzetnika raste i broj onih koji postaju aktivni,
tj. koji posluju. Podaci o ovom za iduće dvije godine pokazali bi je li ovakvo ponašanje
ukorijenjeno ili je bilo iskazano u odreñenim okolnostima. Takoñer bi znatno pridonijelo
istraživanje otegotnih okolnosti osnivanja i funkcioniranja novih gospodarskih subjekata i u
kojim djelatnostima se vidi perspektiva.
Tabela 27 Poduzetničke inicijative
Vrste poduzetništva
1.Trgovačka društva
a) Registrirana
b) Aktivna
c) Neaktivna
2. Zadruge i dr.
a) Registrirano
b) Aktivne
c) Neaktivne
Ukupno-registrirani
Ukupno-aktivni
Ukupno-neaktivni
2002.
777
%
100
2003.
838
2004.
867
%
100
04/02
112
659
118
562
85
15
100
705
133
566
723
144
568
83
17
100
109
122
101
69
493
1.339
728
611
12
88
100
54
46
72
494
1.404
777
627
75
493
1.435
798
637
13
87
100
56
44
109
100
107
110
104
Izvor: Ured državne uprave u VPŽ: Županija u brojkama 2003.-2005. godine
Ovi podaci pokazuju da je u Virovitičko-podravskoj županiji značajna poduzetnička
aktivnost. U odnosu na 2002. godinu povećan je broj registriranih trgovačkih društava za 90,
aktivnih je bilo te godine 659, a u 2004. za 64 više, što znači da je usporeno njihovo
aktiviranje. U osnivanju zadruga pojave su suprotne. Povećan je broj registriranih zadruga za
1%, a aktivnih za 9%.
U kojoj mjeri se ove pojave izražavaju na pojedine djelatnosti vidljivo je iz sljedećih
podataka.
40 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 28 Pravne osobe prema aktivnosti i djelatnostima
Šifra
Djelatnost
2002.
2002.
2003.
2003.
2004.
Registr.
Aktivni
Registr.
Aktivni
Registr.
A
Poljoprivreda
131
78
147
94
156
B
Ribarstvo
C
Rudarstvo
1
1
1
1
2
D
Prerañiv. ind.
204
114
213
123
214
E
Opskrba energe.
4
4
4
4
4
F
Grañevinarstvo
88
57
96
65
99
G
Trgovina
647
322
660
327
674
H
Hoteli i restor.
63
36
67
38
67
I
Promet i veze
56
26
57
27
57
J
Financ. posred.
9
6
9
5
9
K
Posl. nekretnin.
107
61
119
68
125
UKUPNO
1310
705
1.373
752
1.407
967
251
1.003
250
1.035
LMN Ostale
OPQ djelatnosti *
Izvor: Državni ured u VPŽ: Županija u brojkama 2003.-2005. godine
* Odnosi se na sve ostale djelatnosti:uprava, obrana, zdravstvo, obrazovanje i usluge
2004.
Aktivni
97
2
123
4
69
334
38
27
5
74
773
250
2004/02
Reg. Aktiv.
119
124
200
200
105
108
100
100
112
121
104
104
106
106
102
104
100
83
117
121
107
110
107
99
Primjetno je da je najveći rast registriranja novih trgovačkih društava u djelatnosti
poljoprivrede i graditeljstva. Zapažen je i u ugostiteljstvu i prerañivačkoj industriji. Ove
poduzetničke inicijative izrazile su se u djelatnosti poljoprivrede i graditeljstva najvećim
stopama aktiviranja osnovanih tvrtki, a taj indeks je značajan i za industrijske djelatnosti.
Za povećanje broja aktivnih poduzetnika sa 705 u 2002. na 773 u 2004. godini, dakle za 68 ili
10%, može se reći da je zadovoljavajuće, iako je ostvareno u po jednoj trećini u
poljoprivrednoj i trgovinskoj djelatnosti te u poslovanju s nekretninama i u graditeljstvu.
Izvjesno je da je ovaj učinak posljedica činidbi Županije na poticanju osnivanja gospodarskih
subjekata i osamostaljivanja fizičkih osoba u gospodarskim aktivnostima. Za tu svrhu svake
godine Županija izdvaja odreñena sredstva i priključuje se kreditnim programima
ministarstava usmjerenima na osnivanje i razvoj poduzetničkih subjekata.
Ovo znači da se Županija, u okviru svojih skromnih mogućnosti, snažno odredila za poticanje
i razvoj malog poduzetništva, ocjenjujući ga instrumentom gospodarskog rasta. S obzirom da
su veliki gospodarski subjekti nastali na osnovi njenog prirodnog bogatstva (drvo, nemetalni
minerali i poljoprivreda), za daljnji razvoj, a posebno za zapošljavanje potrebno je usmjeriti
poduzetničke aktivnosti i namjere u druge resurse i djelatnosti.
U tu svrhu Županija je još 1997. donijela prvi Program poticajnih mjera za razvoj malog
poduzetništva. Do sada je u Županiji realizirano ili je u realizaciji 8 programa poticanja
malog i srednjeg poduzetništva. To su: Program poticajnih mjera za razvoj malog
poduzetništva iz 1997. i 1999., Poticaj za uspjeh u turizmu iz 1999., Gruda snijega iz 2000.,
Poduzetnik i Poduzetnik 2 iz 2001. i 2002., Program kreditiranja poduzetničkih projekata
žena i mladih iz 2003. i Lokalni projekti razvoja - Poduzetnik iz 2004. godine.
Svi ovi programi pretpostavljali su angažiranje izvornih sredstava Županije, poslovnih banaka
i odreñenih ministarstava, bilo u svrhu formiranja kreditnog potencijala ili subvencije kamata.
41 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 29 Programi kreditiranja malog poduzetništva
Kreditni programi-god.
1. 1997.
2. 1999.
3. 1999. - turizam
4. 2000. - Gruda snijega
5. 2001. - Poduzetnik
6. 2002. - Poduzetnik 2.
7. 2003. - Žene i mladi
8. 2004./05. LPRP-2004.
Ukupno
(000 kn )
Odobreno kredita
broj
kn
19
2.000
42
15.000
3
900
44
11.700
70
29.900
102
54.200
12
2.400
89
72.800
381
188.900
Predviñeno
zaposliti
*
*
*
108
244
284
33
298
967
Izvor: VPŽ: Informacija o provoñenju programa razvitka malog i srednjeg poduzetništva, 2005. godine
* Nema podatka
Iz ovog proizlazi da se u Županiji već dugo vremena, samostalno i u zajednici s bankama i
ministarstvima, ulažu znatna sredstva za osnivanje i razvoj poduzetništva i realizaciju
poduzetničkih projekata.
2.3 Zaposlenici
Tabela 30 Kretanje broja zaposlenih u poslovnim subjektima*
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
I
11.
12.
13.
14.
II
15.
16.
Djelatnost
Poljoprivreda i šumarstvo
Rudarstvo i vañenje
Prerañivačka industrija
Opskrba el. energijom, plinom i vodom
Grañevinarstvo
Trgovina
Hoteli i restorani
Prijevoz, skladištenje i veze
Financijsko poslovanje
Poslovanje nekretninama i usluge
Gospodarstvo ukupno
Javna uprava, obrana
Obrazovanje
Zdravstvena zaštita i socijalna
Ostale uslužne djelatnosti
Javni sektor ukupno
Pravni subjekti ukupno (I+II)
Sektor obrta ukupno
Sveukupno (15 + 16)
2003.
2004.
Učešće
1.818
89
4.780
300
546
2.002
132
800
310
205
10.982
712
1.372
1.024
259
3.367
14.349
3.901
17.886
1.766
87
4.500
305
501
1.926
150
767
296
237
10.535
736
1.414
1.037
263
3.450
13.985
4.000**
17.985
9,8
0,5
25,0
1,7
2,8
10,7
0,8
4,2
1,6
1,3
58,6
4,1
7,9
5,7
1,5
19,2
77,8
22,2
100,0
Izvor: Ured državne uprave: Županija u brojkama za 2003. i 2004. godine
*Pod poslovnim subjektima podrazumijevaju se trgovačka društva,
fondovi,organizacije te obrtnici i slobodne profesije.
** Podatak je proizvoljno uzet jer ne postoji u spomenutom izvoru.
zadruge,
ustanove,
udruge,
Trgovačka društva gospodarskih djelatnosti još uvijek pretežu sa 58,6% u broju zaposlenih
No zaposlenost u tim sektorima je u opadanju. Slijede obrtničke djelatnosti sa 22,2% i u njih
se zaposlenost povećava, što se smatra vrlo pozitivnim jer upućuje na pojačavanje tempa
razvitka poduzetništva. Isto tako je i povećavanje u javnom sektoru, no to se odnosi na
institucije obrazovanja, zdravstva i uprave.
42 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 31 Djelatnosti s najviše zaposlenih u 2004.
R. broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Djelatnost
Industrija
Trgovina
Ppoljoprivreda
Prijevoz i veze
Graditeljstvo
Ukupno gospodarstvo
Obrt
Ostali
Ukupno
Broj zaposlenih
4.500
1.926
1.766
767
501
9.460
4.000
4.525
17.985
%
25,0
10,7
9,8
4,3
2,8
52,6
22,2
25,2
100,0
Izvor: Ured državne uprave u VPŽ: Županija u brojkama 2004. godine
Graf 17 Djelatnost s najviše zaposlenih
Djelatnosti s najviše zaposlenih
Industrija
16%
17%
Trgovina
7%
15%
Polj oprivreda
Prijevoz i veze
6%
3%
2%
34%
Graditeljstvo
Ukupno gospodarstvo
Obrt
Ostali
43 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 32 Kretanje broja zaposlenih po djelatnostima
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Djelatnosti
Poljoprivreda
Rudarstvo
Industrija
Opskrba el. en.
Graditeljstvo
Trgovina
Hoteli
Prijevoz i sklad.
Financ. poslov.
Poslov. nekret.
Obrazovanje
Zdrav. zašt.
Ostale društv. djealtnosti
UKUPNO
HRVATSKA
Učeš. županije
2001.
1.366
79
5.150
173
468
1.612
82
75
14
177
30
64
108
9.398
710.551
1,32
2002.
1.314
89
5.094
173
437
1.828
94
77
14
202
32
76
112
9.542
754.186
1,26
2003.
1.375
88
4.984
174
516
1.813
112
57
12
174
29
82
114
9.530
796.896
1,19
2004.
1.357
89
4.489
189
312
1.759
152
59
10
224
30
87
119
8.876
811.776
1,09
2005.
1.329
94
4.621
196
398
1.694
161
60
5
197
31
98
147
9.031
813.762
1,11
Izvor: FINA - Informacija o rezultatima poslovanja poduzetnika - trgovačkih društava u 2001.-2005.
Prethodni podaci, koji se odnose na zaposlene u gospodarskim subjektima koji o svojem
poslovanju podnose izvještaje FINA-i, potvrñuju prethodno rečeno o smanjenju broja
zaposlenih u gospodarstvu, što uz njegovo povećanje u Hrvatskoj smanjuje udio Županije u
njoj u posljednje dvije godine za 18%. Vrlo je indikativno da se smanjuje broj zaposlenih u
industriji, poljoprivredi, ali i u graditeljstvu, dok raste u trgovini i uslužnim djelatnostima. U
razdoblju I-IX/05. povećan je prosječan broj zaposlenih za 18 osoba, ali uz smanjenje broja
zaposlenih u poljoprivredi, prerañivačkoj industriji, trgovini i poslovanju s nekretninama, dok
je povećanje uslijedilo u ostalim djelatnostima.
2.4 Financijsko stanje poduzetnika
Tabela 33 Sredstva i izvori sredstava poduzetnika
Imovina
Vrste
Dugotrajna
Kratkotrajna
Vremenska razgran.
Gubitak iznad kap.
UKUPNO
(000 kn)
2002.
1.741.354
1.957.968
4.722
446.178
4.150.223
2003.
1,815.449
1.799.696
5.542
733.723
4.354.411
2004.
2.194.701
1.996.998
8.471
845.912
5.046.081
2005.
2.000.141
2.233.542
10.305
392.760
6.636.750
Izvori imovine
Vrste
Kapital i rezerve
Dugoročne obveze
Kratkoročne obveze
Vremenska razgran.
UKUPNO
2005./02.
115
114
218
88
160
(000 kn)
2002.
1.395.383
647.795
2.004.267
102.777
4.150.223
2003.
1.636.613
557.412
2.069.302
91.083
4.354.411
2004.
1.712.590
738.075
2,499.148
96.267
5.046.081
2005.
1.657.783
930.959
1.918.260
129.746
4.636.750
2005./02.
118
143
96
126
112
Izvor: FINA - Podružnica Bjelovar: Informacija o rezultatima poslovanja poduzetnika VPŽ 2002.-2004. godine
Dugotrajna imovina poduzetnika Virovitičko-podravske županije u stalnom je rastu (u odnosu
na 2002. veća je za 15%), dok je kratkoročna imovina povećana za 14%. Doduše to je
44 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
proizašlo iz toga što je u 2003. godini za skoro 300 mil. povećan gubitak iznad kapitala. On je
povećan i u 2004. za 15%.
Virovitičko-podravska županija ima manje učešće dugotrajne imovine nego je to u imovini
svih hrvatskih poduzetnika (43:64% u 2004. godini). To je posljedica drugačije gospodarske
strukture i manjeg investiranja u Županiji. Suprotno tome, županijsko poduzetništvo ima
nešto veće učešće kratkotrajne imovine (40:31%). Bitna razlika je što gubitak iznad kapitala
sudjeluje u Županiji sa čak 17%, dok je to u Hrvatskoj tek 3,5%.
Županijsko gospodarstvo financira se iz nepovoljnih izvora sredstava: vlastitim kapitalom u
jednoj trećini, 15% dugoročnim obvezama, a u polovini sa kratkoročnim izvorima. Ukupno
hrvatsko gospodarstvo financira se vlastitim sredstvima sa 48%, dugoročnim obvezama
sa 21%, dok kratkoročne obveze sudjeluju sa oko 28%.
Tabela 34 Financijska stabilnost, likvidnost, zaduženost i uspješnost poduzetnika
Pokazatelji
I. Fin. stabil., likvid. i zaduženost
1. Stupanj samofinanciranja %
2. Pokriće dugor. imov. sa dugor. izv.
3. Stupanj financijske stabilnosti %
4. Koeficijent ubrzane likvidnosti
5. Koeficijent tekuće likvidnosti
6. Faktor zaduženosti (broj godina)
II. Koeficijent obrtaja i dani veziv.
1. Koeficijent obrt. ukupne imovine
2. Koeficijent obrt. kratkotr. imovine
3. Dani naplate kratkoroč. potraživ.
III. Uspješnost poslovanja
1. Rentabilnost prometa %
2. Rentabilnost ukupne imovine %
3.Rentabilnost vlastitog kapitala %
IV. Učinci po zaposleniku
1. Ukupni prihodi/zaposlenik
2. Ukupni rashodi/zaposlenik
3. Dobit prije oporeziv./zaposlenik
4. Dobit nakon oporeziv./zaposlenik
Županija
2004.
Županija
2005.
Hrvatska
2004.
Hrvatska
2005.
38,66
113,26
80,06
0,56
1,03
11,00
35,75
129,43
82,88
0,66
1,16
10,30
48,33
107,44
74,48
0,86
1,16
6,70
46,95
107,32
72,57
0,84
1,15
7,50
0,81
1,70
-
0,85
1,61
106,33
0,71
2,19
-
0,69
2,16
95,79
2,76
2,24
5,37
3,60
3,05
7,81
5,58
3,94
7,90
6,21
4,32
8,89
375.691
377.161
10.354
9.408
397.762
407.765
14.330
13.294
607.879
589.697
33.924
29.076
643.570
616.894
39.995
34.019
Izvor: FINA - Podružnica Bjelovar: Informacija o rezultatima poslovanja poduzetnika VPŽ za 2005. godinu
Ovi pokazatelji jasno pokazuju da je položaj županijskog poduzetništva lošiji od ukupnog
hrvatskog. Posebno to u pogledu razine samofinanciranja i vremena u kojem se uložena
sredstva mogu vratiti, u financiranju dugotrajne imovine kvalitetnim izvorima itd. Ostvaruje i
manje učinke po zaposlenom, što je posljedica velikog udjela djelatnosti poljoprivrede u
županijskom gospodarstvu i gubitaka koje je ostvarivalo.
45 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
2.5 Gospodarstvo Županije u odnosu na gospodarstvo Hrvatske
Tabela 35 Pozicija Županije u Republici Hrvatskoj u 2004.
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Pokazatelji
Ukupan prihod
Dobit
Gubitak
Broj poduzeća
Imovina
Ukup.prih./zaposl.
Prosječna plaća
BDP/stanovnik
Mjesto
20.
16.-19
19.
17.
19.
17.
17.
20.
Lošije pozicionirane županije
Ličko-senjska,
P-S, L-S, Karlovačka i Vukovarsko-srijemska
Požeško-slavonska i Ličko-senjska
P-S, V-S, Osječko-baranjska, L-S
L-S i P-S
L-S, P-S, Sisačko-moslavačka, Meñimurska
L-S, O-B, V-S, P-S
Ličko-senjska
Izvor: FINA - Analiza financijskih rezultat poslovanja poduzetnika po županijama za 2004. godine
Razina ostvarenih prihoda poduzetnika pokazuje da je Virovitičko-podravska županije na dnu
ljestvice svih hrvatskih županija. To stanje prati i vrijednost imovine kojom poduzetnici
raspolažu i prihod koji ostvaruje zaposlenik. Ova pojava je odraz djelatnosti koje pretežu u
Županiji.
To su prerañivačka industrija i poljoprivreda, djelatnosti koje po OECD klasifikaciji spadaju
u najnižu tehnološku razinu, osim industrije namještaja, koja spada u niže srednju
skupinu ove klasifikacije. Njihova sposobnost ostvarivanja dodane vrijednosti je mala ili
znatno manja od industrijskih djelatnosti visoke i više srednje tehnološke razine.
Jasno, ta okolnost se prenosi na plaće zaposlenika i nastupaju pojave povećanih gubitaka i
oscilacije u broju gospodarskih subjekata, budući da je nastajanje poduzetništva u tim
djelatnostima jednostavnije, ali i ispadanje s tržišta češće.
Iako se ne može tvrditi da i u nisko-tehnološkim djelatnostima ne može biti visoka
produktivnost u poduzećima, to ne znači da ona mogu postići prihode i efekte kako to mogu
poduzeća u djelatnostima visoko-tehnološke razine.
Posljedica te okolnosti je činjenica da je BDP po stanovniku Županije u odnosu na Hrvatsku u
2001. godini bio 52% manji (3.615 : 1721 USD/stanovniku), ali da je u sljedećim godinama
taj odnos pogoršan tako da je BDP/stanovnik Županije tek 38% BDP/stanovnik Hrvatske.
Više o tome govore sljedeći podaci.
46 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 36 BDP po stanovniku po županijama
Županija
Grad Zagreb
Istarska
Primorsko-goranska
Koprivničko-križevačka
Varaždinska
Karlovačka
Meñimurska
Dubrovačko-neretvanska
Splitsko-dalmatinska
Osječko-baranjska
Zagrebačka
Zadarska
Krapinsko-zagorska
Požeško-slavonska
Virovitičko-podravska
Sisačko-moslavačka
Bjelovar-bilogorska
Šibensko-kninska
Brodsko-posavska
Vukovarsko-srijemska
Ličko-senjska
HRVATSKA
(USD)
2001.
14.253
6.071
3.772
3.275
3.243
3.015
2.983
2.505
2.385
2.366
2.354
2.255
1.960
1.912
1.721
1.704
1.680
1.300
1.208
991
617
-
2002.
15.162
6.981
4.100
3.749
3.748
2.778
3.412
2.704
2.977
2.686
3.210
1.929
2.228
1.854
1.517
1.583
2.197
1.631
1.527
1.606
1.462
5.056
2003.*
19.125
9.147
5.662
4.461
4.225
4.470
4.115
3.992
3.832
2.775
3.326
3.542
2.724
2.429
2.369
1.045
2.305
1.992
1.650
1.496
1.350
6.305
03 / 01
134
151
150
136
130
148
138
159
161
117
141
157
139
127
138
61
137
153
137
151
219
124 **
Izvor: Centar za intelektualni kapital i HGK: Uspješnost u hrvatskom gospodarstvu 2004. godine
*Odnosi se na razdoblje I-IX /03.
** Odnosi se na odnos 2003/02.
Ukoliko prihvatimo da su danas djelatnosti visoke tehnologije: proizvodnja računala i
strojeva, radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme; da višoj srednjoj tehnološkoj
razini pripadaju: proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja ureñaja,
električnih aparata, medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata, satova i motornih vozila, a
niže srednjoj tehnološkoj razini: proizvodnja koksa, nafte, nemetalnih proizvoda, proizvoda
od metala, namještaja; te nižoj tehnološkoj razini: proizvodnja hrane i pića, duhanskih
proizvoda, tekstila, odjeće, proizvoda od kože, prerada i proizvodnja proizvoda od drva,
proizvodnja celuloze, papira te izdavačka i tiskarska djelatnost, onda komparirajući s ovom
klasifikacijom, zaključujemo da su u Virovitičko-podravskoj županiji zastupljene djelatnosti
niže i u manjoj mjeri niže srednje tehnološke razine.
S obzirom na ovo stanje može se očekivati u Županiji nastavak djelovanja poduzeća u tim
tehnološkim skupinama, već i radi blizine i cijene resursa koje koriste, njihov razvoj mora
biti temeljen da budu tehnološki suvremena, da više inoviraju, produktivnije koriste resurse i
snažnije ulaze na nova tržišta. No, u tome će ostvarivati uvijek manje prihode po zaposlenom
ili jedinici uloženog kapitala i biti u opasanosti od inovativnije konkurencije.
Iz ovog slijedi zaključak o potrebi proširenja gospodarskih djelatnosti u Županiji, što je
najprije i u najvećoj mjeri moguće u turizmu i djelatnostima koje mu inkliniraju. Ulazak
kapitala u djelatnosti visoke tehnološke razine pretpostavlja pored osnovnih uvjeta, koji u
jednoj mjeri postoje, i odgovarajuću ponudu za suvremenu tehnologiju obrazovanih osoba.
47 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 37 Pokazatelji uspješnosti poslovanja u 2004. godine
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Pokazatelji
Prihodi/Rashodi
Prihod/zaposlenik
Dobit/zaposlenik
Imovina/zaposlenik
Investicije (000 kn)
Saldo Izvoz - uvoz
Hrvatska
1,029
596.000
28.000
875.000
49.918.000
-8,565.015*
Županija
0,994
377.000
10.000
569.000
327.641
61.615 *
Pozicija
17.
17.
19.
19.
21.
4.
Izvor: HGK - Neki aspekti gospodarskih gibanja, Zagreb, XI/05.
* Iznosi su iskazani u tisućama USD.
Prethodno navedene okolnosti najbolje potvrñuje prethodna tabela. Vidljive su očigledne
razlike u prihodima i dobiti po zaposlenom, ali i imovini koju koriste za svoju proizvodnu
aktivnost. Budući da su u Županijskom gospodarstvu u 2004. godini ostvarena izuzetno velika
ulaganja vodećih poduzeća, to se može smatrati da je podignuta njihova tehnološka
sposobnost i da je to pretpostavka njihove konkurentnosti na domaćem, a posebno na
svjetskom tržištu.
Zaključno za gospodarstvo Virovitičko-podravske županije može se reći da je slabo unatoč tome što se u njemu nalaze četiri poduzeća najveća u svojim djelatnostima u Hrvatskoj
(industrija namještaja, šećera, keramičkih pločica i prerada duhana). Takvo gospodarstvo uz
poljoprivrednu proizvodnju ne omogućuje visok BDP. Realno, njegova struktura djelatnosti je
bogata.
Gotovo u svakoj djelatnosti Virovitičko-podravska županija ima makar jedno poduzeće. Riječ je o poduzećima uglavnom nastalim prije Domovinskog rata. Ona su uglavnom srednje
veličine. Susrela su se sa brojnim problemima, od problema restrukturiranja, prezaduženosti,
neadekvatnog managementa, konkurencije, a poljoprivredna povrh toga sa ograničenim
mogućnostima financiranja proizvodnje, nabave suvremene opreme i sl.
Poduzetničke inicijative su prisutne, ali je malo poduzetništvo suočeno sa mnogim
problemima koji usporavaju njegov rast. Neki od tih problema su needuciranost poduzetnika,
neadekvatno obrazovanje djelatnika, neorganiziran nastup na tržištima, ali i pojave izostajanja
ili kašnjenja naplate prihoda, suzdržanost banaka u kreditnoj podršci novom gospodarstvu.
2.6 Poljoprivreda
Poljoprivredne površine u Županiji obuhvaćaju 57% ukupnih zemljišnih površina, no
oranične površine, prema stanju 31.5.2003. godine iznose 99.420 ha što je 6,8% hrvatskih
poljoprivrednih površina.
Poljoprivredna djelatnost je značajna karakteristika Virovitičko-podravske županije zbog
povoljne klime i nizinsko-brežuljkastog prostora. Kao takav on omogućuje visoke urode
posebno žitarica, industrijskog (šećerna repa, duhan) i aromatičnog bilja, uljarica, povrća,
voća i grožña.
One su bile zasijane različitim kulturama sa 84,5%, što je znatno bolje od prosjeka za
Hrvatsku (74,0%). Iz ovog proizlazi da je u Županiji intenzivnija i produktivnija
poljoprivredna proizvodnja nego je to u Hrvatskoj. Osim toga, Virovitičko-podravska
županija je u većoj mjeri povećala broj kultura i s njima vrlo značajno sudjeluje u strukturi
sjetve u Hrvatskoj, što je vidljivo iz sljedeće tabele.
48 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
To se smatra pozitivnim procesom usmjerenim na promjenu i dopunu proizvodne strukture
tržišno i dohodovno prihvatljivije. To se odnosi na aromatično bilje (posebno kamilicu) u
čijoj proizvodnji Županija sudjeluje s 54,5%, a duhan sa čak 66%. Značajno je da Županija
u proizvodnji povrća sudjeluje s preko 7% u hrvatskoj proizvodnji, a u proizvodnju uljarica
s dvostruko većim učešćem (preko 14%).
Tabela 38 Zasijane površine u 2004. godini
Usjevi
Ukupno
Žitarice
Uljarice
Duhan
Šećerna repa
Aromatično bilje
Povrće
Krumpir
Krmno bilje
(ha)
Hrvatska
1,061.464
707.797
80.550
5.394
26.560
2.457
69.177
54.883
114.646
Županija
85.493
57.201
11.418
3.568
2.501
1.340
5.078
992
3.395
% Županije
8,05
8,08
14,18
66,15
9,42
54,54
7,34
1,81
2,96
Izvor: HGK, Županijska komora Virovitica: Karakteristike gospodarstva VPŽ u 2004. godini
Vlasnička struktura ovih zemljišta je pretežito privatna (77%), ali je 65% u vlasništvu
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ostale površine (23%) su u vlasništvu
gospodarskih subjekata i drugih osoba. Ovo je značajno jer je koncept razvitka
poljoprivredne proizvodnje oslonjen na privatno vlasništvo nad zemljom i izgradnju
suvremenih poljoprivrednih gospodarstava sa 50 i više hektara obradivih zemljišnih površina.
Tabela 39 Subjekti sjetve u 2004. godini
Površina ha
Ukupno
Gospod. subjekti
Obitelj. poljogosp.
Hrvatska
1,061.464
159.804
901.660
(ha)
%
100,0
15,1
84,9
Županija
85.493
20.029
65.464
%
100,0
23,4
76,6
% Županije
8,05
12,5
7,3
Izvor: HGK, Županijska komora Virovitica: Karakteristike gospodarstva VPŽ u 2004. godini.
Ovi podaci pokazuju da su u sjetvi 2004. godine gospodarski subjekti u Županiji imali veće
učešće nego oni koji sudjeluju u Hrvatskoj, takoñer da su gospodarski subjekti u Županiji
zasijali 12,5% od površina koje su zasijali svi gospodarski subjekti u Hrvatskoj. To znači da
je poljoprivredna proizvodnja u Županiji u manjoj mjeri u obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima nego je to u ostalom dijelu Hrvatske.
Najznačajnije tvrtke u poljoprivrednoj djelatnosti u Županiji su: poljoprivredno poduzeće
Orahovica, Diba Suhopolje, Hrvatski duhani Virovitica, Jan-spider Pitomača, Farma
Senkovac.
Karakteristično je za Županiju, kao za cijelu Hrvatsku, velika rascjepkanost zemljišnih
površina i male površine zemljišta koje koriste domaćinstva. Njih tek 2,6% ili 489 od 19.062
ima površine više od 20 tisuća ha ili prosječno 41 ha, ali se ta ukupna površina sastoji od
6.317 čestica.
49 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 40 Proizvodnja važnijih usjeva 2003. godine
Usjevi
Pšenica
Ječam
Kukuruz
Uljana repica
Suncokret
Soja
Šećerna repa
Krumpir
Duhan
(000 tona)
Hrvatska
609,2
134,2
1.569,1
28,6
69,2
82,6
677,6
375,0
9,7
Županija
56,1
8,0
143,5
6,0
2,2
12,1
94,2
7,1
7,9
%
9,21
5,96
9,15
20,97
3,26
14,7
13,9
1,88
81,8
Izvor: HGK-Županijska komora Virovitica: Karakteristike gospodarstva VPŽ u 2004. godini.
* Za 2004. DZS nema podatke za obiteljska gospodarstva.
Ovi podaci, uz one iz prethodne tabele, jasno pokazuju značaj županijske poljoprivredne
proizvodnje za ukupnu poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj što ostvaruje ne samo
značajnim učešćem u sjetvi usjeva nego i prirodima većim nego u ostalom dijelu Hrvatske.
Mora se primijetiti da su prirodi u Županiji gotovo kod svih usjeva veći od prosječnih
hrvatskih no da su i kao takvi mali. To upućuje na zaostalost, siromaštvo i druge razloge
(usitnjenost posjeda) poljoprivredne proizvodnje i otuda nemogućnost većih proizvodnih
učinaka.
O tome jasnije pokazuju sljedeći podaci.
Tabela 41 Prirod važnijih usjeva u 2003. godini*
Usjev
Pšenica
Ječam
Zob
Kukuruz
Šećerna repa
Uljana repica
Soja
Suncokret
Duhan
Krumpir
Grah
Kupus i kelj
(tona/hektar)
Hrvatska
2,96
2,49
1,71
3,86
24,79
1,84
1,66
2,45
1,68
5,93
0,78
9,34
Županija
3,21
2,80
1,83
4,53
26,62
1,80
1,53
1,50
1,74
12,71
0,81
12,16
Indeks
108
112
107
117
107
98
92
61
104
214
103
130
Izvor: Ured državne uprave VPŽ: Županija u brojkama 2004. godine.
* Za 2004. DZS nema podatke za obiteljska gospodarstva.
I ovakva poljoprivredna proizvodnja omogućuje zaključak da je ta djelatnost razvojni
potencijal Županije. No, da bi to bilo iskorišteno potrebno je ostvariti sve što je u ovoj analizi
navedeno kao nužno, dakle počevši od organiziranja poljoprivrednih proizvoñača u zadruge i
udruge, ureñenja zemljišta, definiranja vlasništva nad njim, navodnjavanja i odvodnje, do
promjene strukture sjetve i opremanjem suvremenom poljoprivrednom opremom.
50 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
2.6.1
Žitarice
U Županiji preteže proizvodnja žitarica (pšenica, kukuruz, ječam, zob) kojima je zasijano
64% obrañenih površina. Tim proizvodima Županija sudjeluje u Hrvatskoj s oko 9%.
2.6.2
Industrijsko bilje
Posebna karakteristika poljoprivredne proizvodnje u Županiji je velika zastupljenost
industrijskog bilja: soje, uljane repice (15-20% hrvatske proizvodnje), suncokreta, duhana čak
82%, ali šećerne repe tek 14%. Krmno bilje i krumpir su manje zastupljeni, ali je značajna
zastupljenost aromatičnog bilja (2003. godine kamilicom je bilo zasijano oko 1.600 ha).
Značajno je da je proizvodnja žitarica pa i šećerne repe uspješnija, većih prinosa, od
prosječne u Hrvatskoj. Isto je stanje i s duhanom i povrćem. Odreñeni zastoj u prinosima po
hektaru površine bilježi se u proizvodnji uljarica: uljane repice, soje i suncokreta.
2.6.3
Povrtlarstvo
Značajna je zastupljenost proizvodnje povrća. U 2003. godini bilo je zasijano preko 4 tisuće
ha. Kada mu se pridodaju površine zasijane krumpirom i mahunastim povrćem, tada je to oko
7% zasijanih površina.
2.6.4
Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo
Zastupljenost voćarske proizvodnje u Županiji je značajna jer je u Županiji, u 2002. bilo
zasañeno u odnosu na stanje u Hrvatskoj: 3% stabala jabuka, 4% šljiva i oraha, 5%
krušaka, bresaka 2,5%, a čak 9% višanja. Grožñe s obzirom na klimu sudjeluje u
Hrvatskoj sa značajnih preko 2,2%. Najviše ga proizvodi PP Orahovica koja je i jedan od
najpoznatijih slavonskih proizvoñača vina, posebno zelenog silvanca.
U Županiji je i najveća plantaža lješnjaka u Hrvatskoj, godišnje proizvodnje 370 - 380 tona.
Za potrebe voćara i povrtlara je izgrañena hladnjača za skladištenje voća i povrća kapaciteta
2.200 tona čime su stvoreni uvjeti za veću proizvodnju i ostvarivanje povoljnijih financijskih
efekata.
Za voćarstvo, povrtlarstvo i proizvodnju industrijskog i aromatičnog bilja može se reći da su
ključni pravci proizvodne orijentacije poljoprivredne djelatnosti u Županiji.
51 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
2.6.5
Stočarstvo
Stočarska proizvodnja nije izrazitije zastupljena, ali u posljednje tri godine značajno
oscilira s tendencijom pada što pokazuju ovi podaci.
Tabela 42 Stoka i perad
Vrste
Goveda uk.
Krave i junad
Svinje uk.
Krmače
Ovce-ukupno
Ovce-rasplod
Konji
Perad
Ukupno
2003.
15.534
6.418
81.668
12.302
16.186
10.390
130
361.816
(kom)
OPG *
2003.
10.230
5.936
40.637
6.365
14.910
9.198
92
361.816
Ukupno
2004.
18.492
8.470
93.701
14.662
10.070
6.031
211
352.230
OPG
2004.
13.030
8.230
57.639
8.874
8.820
5.130
170
351.630
Ukupno
2005.
16.427
9.289
77.902
13.401
8.491
4.602
215
356.700
OPG
2005.
12.893
9.052
48.406
9.502
7.063
3.619
170
356.400
Izvor: Ured državne uprave u VPŽ: Županija u brojkama za 2003.-2005. godine
* Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
U 2003. godini proizvedeno je tovne junadi oko 7.000, ali 2004. tek 4.513 komada što je
najmanja količina od 1999. godine. Svinja je utovljeno oko 40.000 komada, što je ostvarivano
i prethodnih godina. Najveću proizvodnju tovne stoke ostvarili su Interprodukt Pitomača,
Poljoprivredno dobro Gradina u tovu junadi te Farma Senkovac i Poljoprivredno
poduzeće Orahovica u tovu svinja.
2.6.6
Pčelarstvo
U Virovitičko-podravskoj županiji pčelarstvo je vrlo značajna djelatnost. Registrirano je
258 osoba koji se bave pčelarstvom, dok ima još najmanje 50-100 neudruženih pčelara. Oni
ostvaruju proizvodnju meda veću od 800 tona godišnje, što predstavlja čak 22,5% ukupne
hrvatske proizvodnje meda. Oni koriste oko 21.640 košnica pa je na 1 km² 8 – 10 košnica.
Glavnina dobivenog meda se izvozi (oko 90%) iako ne po prihvatljivim cijenama. Stoga je
zadatak promovirati u Virovitičko-podravskoj županiji proizvedeni med u brand s obzirom
na čistoću prirode iz koje je nastao.
2.7 Šumarstvo
U Županiji je gotovo trećina površine pod šumama. To je 62.364 ha šumskih površina od
čega je 97% lišćara. Pretežito su državno vlasništvo (92%). Godišnje se posiječe cca 250
tisuća m3, a pošumi oko 35 ha.
Šume u Virovitičko-podravskoj županiji su temelj razvitka drvne industrije, ali isto takvu
ulogu mogu imati i u razvitku turističke i lovne privrede.
52 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
2.8 Lovno gospodarstvo
Županija raspolaže sa 173.229 ha zemljišta za lovišta, od čega je preko 60 tisuća pod šumom
sa 18 lovačkih domova. Sve zajedno čini uvjete za razvoj lovnog gospodarstva i turističke
ponude.
2.9 Slatkovodno ribarstvo
Proizvodnja konzumne ribe je nakon 1998. godine, kada je proizvedeno 327 tona u stalnom
smanjivanju, ali je od 2002. godine u postupnom povećavanju, no to je trećina nekadašnjih
količina. Glavni proizvoñač konzumne ribe i ribljeg mlaña je PP Orahovica.
Tabela 43 Proizvodnja ribe u ribnjacima
Vrste riba
Konzumna riba
Riblja mlañ (kg)
2002.
78.197
68.845
2003.
88.243
112.739
2004.
94.932
136.796
Izvor: Ured državne uprave u VPŽ: Županija u brojkama za 2003.-2005. godine.
2.10 Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
Glavnina poljoprivredne proizvodnje ostvaruje
gospodarstvima. Njih je 2003. godine bilo 19.062.
se
u
obiteljskim
poljoprivrednim
Prema podacima Županija u brojkama Državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji, a iz
popisa obavljenog u poljoprivrednim domaćinstvima godine 2003. ona su raspolagala niže
navedenom strukturom korištenja 65.441 ha zemljišnih površina koje se sastoje od 64.137
parcela. To znači da je prosječna površina zemljišta poljoprivrednog gospodarstva iznosila
3,4 ha i da se sastojala od 3,3 parcele.
Tabela 44 Broj kućanstava i parcela
Broj kućanstava
Ukupno raspoloživa površina zemljišta
Korišteno poljoprivredno zemljište
Oranice i vrtovi
Povrtnjaci
Livade
Pašnjaci
Voćnjaci
Vinogradi
Rasadnici i košaraška vrba
Ostalo zemljište
Broj parcela
19.062
65.441 ha
58.862 ha
51.686 ha
254 ha
4.102 ha
1.275 ha
920 ha
607 ha
17 ha
6.579 ha
64.137
Izvor: Ured državne uprave u VPŽ: Županija u brojkama, 2004. godine
2.11 Zadrugarstvo
Na području Virovitičko-podravske županije evidentirano je 22 zadruge od kojih su dvije
štedno–kreditne, a ostalih 20 su zadruge poljoprivrednih djelatnosti: po dvije voćarsko
vinogradarske i sjemenarske, jedna pčelarske djelatnosti, jedna obrtnička, a 12 su općeg tipa.
Branitelji iz Gradine osnovali su zadrugu, a Višnjici djeluje zadruga Ergela.
53 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Izvjesno je da je proces udruživanja poljoprivrednika spor i da se stoga njihov položaj,
posebno na tržištu, ne poboljšava jer su orijentirani na vlastita rješenja trženja svojih
proizvoda.
2.12 Programi poticanja poljoprivredne proizvodnje
Već niz godina Županija realizira različite programe usmjerene na poticanje, unapreñenje i
razvoj poljoprivredne proizvodnje. Do sada ih je realizirano ili su u realizaciji 22 takva
programa. Njima su obuhvaćeni, vjerojatno, svi segmenti poljoprivredne djelatnosti koje
treba pomoći. Oni su sa jasno naznačenim uvjetima koje treba zadovoljiti poljoprivrednik ili
institucija u svrhu dobivanja sredstava za namjene konkretno navedene u programu. O kojim
namjenama i o kojim iznosima sredstava predviñenih uložiti u 2006. godini je riječ, vidljivo je
iz sljedećih podataka.
Tabela 45 Program i sredstva za poticanje poljoprivredne proizvodnje
R.br.
Naziv programa
Korisnici
1.
Sufinanciranje
HSSC
2.
Poticanje govedarstva
OPG
3.
Poticanje svinjog. proizv.
OPG
4.
Izložba vina
Turist. zajednica
5.
Poticanje proiz. povrća
OPG
6.
Poticanje eko proizvodnje
OPG
7.
Potpora proizv. šeć. repe
Proizv. šeć. repe
8.
Obrana od tuče
DHMZ
9.
Analiza tla
Poljopriv. subj.
10.
Pot. sad. trajnih nasada
Voćari i vinog.
11.
Donac. udrug. poljop.
Udruge poljop.
12.
Sufinanc. kta do 04.
Koris. kred. polj.
13.
Sufinanc. kta do 05.
Koris. kred. polj.
14.
Sufinanc. kta do 06.
Koris. kred. polj.
15.
Topografske karte
Ured za katastar
16.
Izmjera zemljišta
Lok. upr. i polj.
17.
Sufinanciranje
HZZPSS
18.
Ispit. osjetljivosti pčela
Udruge pčelara
19.
Plan navodnjavanja
OPG
20.
Projekt navodnjavanja
OPG
21.
Ublaž. posljedica suše
Poljop. gospod.
22.
Osiguranje usjeva
Poljop. gospod.
23.
Ukupno:
Izvor: VPŽ - Upravni odjel za gospodarstvo i poljoprivredu
Namjena
Eduk. OPG
Stimulacija
Stimulacija
Promidžba
Stimulacija
Stimulacija
Stimulacija
Obrana od tuče
Analiza tla
Stimulacija
Donacije
Potpora
Potpora
Potpora
Potpora
Potpora
Eduk. OPG
Potpora
Potpora
Potpora
Potpora
Potpora
Iznos kn
130.000
130.000
50.000
30.000
150.000
40.000
1,160.626
136.400
100.000
150.000
44.000
220.000
200.000
70.000
450.000
500.000
50.000
40.000
144.420
800.000
300.000
4,895.445
Sadržaj poticajnih i drugih financijskih mjera koje provodi Virovitičko-podravska županija,
ne uzimajući u obzir iznos sredstava koje za to daje, upućuje da je ona predana doprinositi
ostvarenju zadatka unapreñenja stanja u poljoprivrednoj djelatnosti. Ako sredstva izdvojena
za to nisu, posebno u odnosu na potrebe, značajna, predstavljaju 8% proračuna Županije za
2006. godinu.
Smatra se potrebnim doprinositi povezivanju, posebno malih, poljoprivrednih proizvoñača u
zadruge i prstenove. Time bi se racionalizirala i bolje usmjerila njihova proizvodnja te
podigao njihov dohodak. Takoñer i njihovom obrazovanju s obzirom da je perspektivna, sa
stajališta rentabilnosti i tržišnosti, proizvodnja voća, povrća, industrijskog i aromatskog bilja,
a za većinu nje postoje i sada neiskorišteni kapaciteti prehrambene industrije.
54 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
K tome se ističe meñu prioritetima gospodarenja poljoprivrednim zemljištem rješavanje
problema ureñenja poljoprivrednog zemljišta, navodnjavanja i odvodnje te njegovo
stavljanje u obradu putem koncesija, kao jednog prijelaznog rješenja.
2.13 Program gospodarenja poljoprivrednim zemljištem
Gospodarenje poljoprivrednim zemljištem pretpostavlja da je ono od poznatog vlasnika.
Sadašnje stanje vlasništva nad zemljom je djelomično tako. Oko 53 tisuće hektara
poljoprivrednog zemljišta u Županiji nominalno je u državnom vlasništvu i njega treba
privatizirati.
Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, Strategijom gospodarenja poljoprivrednim zemljištem
i Mjerilima i uvjetima za provedbu privatizacije poljoprivrednog zemljišta odreñeno je da to
učine općine i gradovi, koji su trebali izraditi Programe raspolaganja poljoprivrednim
zemljištem. U tom poslu Županija ima savjetodavnu i arbitražnu ulogu.
Sve općine i gradovi su izradili ove programe no njihova realizacija je spora. Naime, ovaj
zadatak je vrlo težak jer treba zadovoljiti pravo na rad zaposlenika u poljoprivrednim
tvrtkama i privatizirati zemljište. Osim toga problem je i nesreñeno vlasničko stanje
državnog zemljišta, neslaganje katastarskih i zemljišno-knjižnih evidencija, neostvareni
povrat ranije oduzetog zemljišta, pa se ne može očekivati da će se privatizacija zemljišta
ostvariti u kraćem roku i bez dodatnog angažmana državnih i lokalnih službi.
Razumije se da se u okviru Programa gospodarenja poljoprivrednim zemljištem treba
zadovoljavati potreba poljoprivrednih domaćinstava za okrupnjavanjem i povećanjem
zemljišta, ali ne nauštrb zemljišta koje koriste poljoprivredna gospodarstva (pravni
subjekti), te da apsolutnu prednost u kupnji zemljišta imaju poljoprivredna domaćinstva.
Takoñer da se problemi rascjepkanosti zemljišta rješavaju komasacijama i arondacijama.
Podizanje proizvodnosti zemljišta i promjene njegove namjene pretpostavljaju i njegovo
ureñenje, prvenstveno izgradnjom kanalske mreže kako bi se omogućilo navodnjavanje, ali i
riješio problem odvodnje. To se smatra većim zahvatom koji bez sudjelovanja državnih
sredstava nije rješiv. Njegovo rješavanje je započeto, ali na razini inicijalnih dokumenata pa
će trebati omogućiti njihovo dovršenje i financiranje tog projekta.
2.14 Industrija
Industrijska djelatnost preteže u županijskom gospodarstvu. Sudjeluje sa 43% u prihodima
ili 1,5 mlrd., ali zapošljava 4.489 djelatnika, što je 50,6% ukupno zaposlenih u trgovačkim
društvima.
Fizički obujam proizvodnje u Županiji je kontinuiranog, no ne i osobitog rasta. U 2001. u
odnosu na prethodnu godinu rast je bio sa stopom 4,16, u sljedećoj tek 2,13, da bi u 2003. u
odnosu na 2002. godinu rastao stopom od 3,76%.
Glavne industrijske djelatnosti su proizvodnja namještaja, šećera, keramičkih pločica i
fermentiranog duhana. Te djelatnosti su organizirane u velikim trgovačkim društvima,
vodećim u tim djelatnostima u državi. Iza njih su trgovačka društva koja se bave
55 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
proizvodnjom opeke, grañevinskog kamena, pasteriziranog povrća, pšeničnog brašna, kruha i
peciva, svježeg mesa, piljene grañe, lameliranog parketa, krmnih smjesa, obuće, odjeće itd.
Tabela 46 Proizvodnja glavnih industrijskih proizvoda i sirovina
R.br. Naziv
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
Pšenično brašno
Pasterizirano povrće
Šećer
Fermentirani duhan
Pilj. graña i elementi
Lamelirani parket
Opeka
Keramičke pločice
Odljevci metalni
Pokućstvo
Uredski namještaj
Odjeća
Obuća
Smjesa za stoku
Dorada kamena
Potrošnja el.energije
Potrošnja plina
Potrošnja vode
Jed.
mjere
tona
tona
tona
tona
m³
m³
m³
tona
tona
kom
kom
000 m²
000 p
tona
tona
Mwh
000 m³
000 m³
2001.
2002.
2003.
2004.
20.605
5.861
27.376
10.430
51.957
516.630
155.151
49.080
888
168.923
323.530
433
845
30.931
438.165
184.809
38.345
3.778
20.854
4.299
44.627
6.730
51.674
354.552
148.402
51.298
753
228.134
223.296
172
357
29.774
546.650
203.553
39.240
3.298
11.873
4.436
48.506
6.927
42.055
275.350
100.202
50.440
1.307
303.125
363.483
142
112
20.025
544.135
197.964
41.304
3.509
7.001
7.104
63.845
12.142
45.906
277.743
129.775
55.212
1.495
387.678
339.773
127
287
13.707
750.770
204.068
42.467
3.487
Izvor: Ured državne uprave u VPŽ: Županija u brojkama za 2003.-2005. godine
Evidentno je povećanje proizvodnje pokućstva, fermentiranog duhana, pasteriziranog povrća,
šećera, uredskog namještaja, keramičkih proizvoda i metalnih odljevaka te dorada kamena. U
djelatnostima proizvodnje brašna, opeka, odjeće i krmnih smjesa za stoku je kontinuirano
smanjivanje proizvodnje. Ostale djelatnosti u analizirane četiri godine osciliraju u fizičkim
učincima. Neobično je da je potrošnja vode iz javnih vodoopskrbnih sustava smanjena, dok je
potrošnja električne energije i plina promjenjiva s neznatnim povećanjem.
Industrijski kapaciteti smješteni su uglavnom u gradovima Virovitici, Slatini i Orahovici,
a odnose se na kapacitete nastale u predratnom vremenu. Osim u ovim gradovima
prerañivačkih kapaciteta ima i u 9 od 13 općina.
Najznačajnija, a istodobno i meñu najvećim u Hrvatskoj, su trgovačka društva:
� u drvoprerañivačkoj (namještaj, parket, piljena graña): TVIN Virovitica, Gaj Slatina,
Ciprijanović Orahovica;
� u prehrambenoj industriji (šećer, konzerviranje povrća, mlinski proizvodi): Viro
Virovitica, Euro Voće Orahovica, Silosi VTC Virovitica;
� u industriji grañevinskog materijala (keramičke pločice, opeka): KIO Orahovica,
IGM Sladojevci , Opeco Virovitica i IGM Radlovac Orahovica;
� takoñer u preradi duhana Hrvatski duhani.
S obzirom na izvore sirovina za ove kapacitete proizlazi da su oni nastali na lokalnim
resursima.
56 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
2.15 Turizam
Županija ima prirodne resurse, a i geoprometni joj položaj omogućuje razvoj turizma.
To se odnosi i na brojno kulturno-povijesno naslijeñe, brojna lovna područja s bogatim
fondom divljači, rijeku Dravu, ribnjake i akumulacije za lov, ribolov i rekreacijski turizam,
na šumska planinska izletišta i park prirode, pogodna za razvoj izletničkog turizma, te
ruralne prostore privlačne za seoski turizam.
Virovitičko područje pogodno je za razvoj tranzitnog, izletničkog, sportsko-rekreacijskog
i kulturno-edukativnog turizma jer sadrži značajne kulturno-povijesne sadržaje, a blizu je i
Bilogora s bogatstvom divljači i akumulacijama vode, što je pretpostavka za lovno, ribolovni,
izletnički i planinski turizam.
Područje Gradine uz Dravu pogoduje razvoju lovnog, ribolovnog, sportsko-rekreacijskog i
seoskog turizma. Isto tako i područje Slatine, sa sadržajima kulture i povijesti upućuje na
razvoj izletničkog i tranzitnog turizma.
Grad Orahovica posebno je značajan turistički potencijal radi srednjovjekovnog grada Ružice,
umjetnog jezera, vinogradskog područja i vinarske tradicije, što pretpostavlja izletnički i
rekreacijski turizam i kupališni lokalitet.
Drugi značajni turistički lokaliteti su planinarsko izletište Park prirode Papuk s park-šumom
Jankovac, umjetna jezera i planinski krajolik područja Voćina s gotičkom crkvom Bl. Djevice
Marije iz 15. stoljeća, arboretum Lisičine s preko 1.500 biljnih vrsta itd.
U turistički interesantna područja može se ubrojiti i Pitomača zbog bogate kulturne tradicije,
područja dravskih i bilogorskih šuma s bogatim fondom divljači, vinogradskim područjima,
tranzitnim položajem i sl.
Ne treba izostaviti da značajnu perspektivu ima i seoski turizam za kojeg može biti obilje
ponude s obzirom na sve veći broj seoskih obiteljskih domaćinstava koja se ne koriste, a
mogu se namijeniti turističkoj ponudi.
Unatoč tome u turističkoj ponudi i broju turista Virovitičko-podravska županija ne bilježi
značajnije pokazatelje u toj djelatnosti, na što upućuju podaci iz sljedeće tabele.
Dosadašnji razvitak turističko-ugostiteljskih kapaciteta, kako brojem, tako i raznovrsnošću,
nije zabilježio značajniji razvitak, nego je ostao na lokalnoj razini kao što je to u većini
kontinentalnih područja. Vrijedno je spomenuti da postoje odreñeni smještajni kapaciteti, u
Orahovici jedan hotel i na Jankovcu te u Špišić Bukovici.
Tabela 47 Ugostiteljska infrastruktura i korištenje
R. br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Pokazatelji
Ugost. posl. jed.
Broj zaposlenih
Sjedala
Postelja
Turista
Noćenja
Turista 2001. = 100
Noćenja 2001.= 100
2001.
241
499
10.172
142
4.492
12.298
100
100
2002.
217
490
9.137
158
3.677
10.199
82
83
2003.
198
495
9.286
185
4.302
13.930
96
113
Izvor: Ured državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji: Županija u brojkama 2004. godine
57
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Bez dvojbe je da Virovitičko-podravska županija ima ozbiljne pretpostavke za razvitak
turizma, no trebat će puno učiniti na povećanju te ponude, podizanju kvalitete smještaja
gostiju, a posebno na promicanju imidža Županije kao i turističke destinacije ili područja na
koje je ugodno, korisno i poželjno doći. Ovo znači da treba otkloniti dosadašnji način gotovo
autonomnog vrednovanja prirodnih resursa, geoprometnog položaja i pristupiti razvoju
turizma u Županiji promišljeno i aktivno.
2.16 Obrtništvo
Obrtništvo i slobodne profesije su u porastu. Takoñer i broj zaposlenih kod njih.
Tabela 48 Broj obrtnika i zaposlenih
R. br.
1.
2.
Naziv
Obrti i slobodne profesije
Broj zaposlenih
2002.
1.321
3.599
2003.
1.352
3.901
2004.
1.392
4.000*
2004/02
105,4
111,1
Izvor: Ured državne uprave u Županiji: Županija u brojkama 2003.-2005. godine
* Procjena
Podaci za ove tri godine, iako nedostatni, omogućuju zaključiti da je obrtništvo i djelatnosti
slobodnih profesija u laganom rastu, ali i da postojeći subjekti povećavaju broj zaposlenih, što
znači da su našli tržišnu nišu i povećavaju svoju poslovnu aktivnost.
Tabela 49 Zaposleni u obrtu po djelatnostima
Šifra
A
B
C
D
F
G
H
I
J
K
N
O
P
Djelatnost
Poljoprivreda
Ribarstvo
Rudarstvo i vañenje kamena
Prerañivačka industrija
Grañevinarstvo
Trgovina
Hoteli i restorani
Prijevoz, sklad.i veze
Financijsko poslovanje
Posl. nekretninama i posl. usl.
Zdravstvena zašt. i soc. skrb
Ost. društvena i usluž. djel.
Privat. kućanstva sa zaposlenic.
Nerazvrstani
Ukupno
2002.
83
1
10
572
640
783
498
305
8
197
189
142
153
18
3.599
2003.
113
1
13
590
704
833
549
312
7
222
191
166
192
8
3.901
2003/02.
136
100
130
103
110
106
110
102
87
127
101
117
125
44
108
Izvor: Ured državne uprave: Županija u brojkama 2003. i 2004. godine
Prema podacima Županijske obrtničke komore, iako su podaci o ukupnom broju obrta nešto
drugačiji, obrti su poslovali u niže navedenim djelatnostima.
58 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 50 Struktura obrtničkih djelatnosti
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Djelatnost
Proizvodnja
Usluge
Trgovina
Ugostiteljstvo
Prijevoz
Poljop. i prehr. indust.
Frizer
Ukupno
Porast - broj
% rasta
% rasta
Ukupno registrirano
2002.
1.501
100
-
2003.
158
463
342
214
161
116
77
1.531
30
101,98
105,51
1.569
2004.
161
485
355
199
136
130
77
1.543
12
100,78
106,34
1.585
Izvor: Županijska obrtnička komora: Izviješće o radu komore u 2003. i 2004. godine
Tabela 51 Udio Županije u broju zaposlenih u obrtu
Opis
Hrvatska
Županija
% učešća Županije
2002 = 100
2002.
220.124
3.346
1,52
100
2003.
233.695
3.599
1,54
101
2004.
240.000*
3.901
1,63
1,07
2004./02.
109
116
107
107
Izvor: Ured državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji: Županija u brojkama 2004. godine
* Broj zaposlenim osoba kod obrtnika je procijenjen na temelju podatka HOK-a da je u jednom obrtu zaposleno
prosječno dva djelatnika.
Obrtništvo u Županiji je s iznad proporcionalnim udjelom u hrvatskom obrtništvu i taj
udjel se iz godine u godinu povećava. Očito je da je ono dio tradicije ove Županije, a to
znači da je jedan od pravaca njenoga gospodarskog razvoja.
Obrtništvo i slobodne profesije u Virovitičko-podravskoj županiji pokazuju se kao najbrže
rastuća gospodarska aktivnost. To potvrñuje podatak da je broj obrtnika u 2005. godini
porastao za 20 tj. na 1.563, a učešće županije u obrtništvu Hrvatske je poraslo na 1,30.
Gotovo sve djelatnosti bilježe značajne stope rasta broja subjekata, ali i zaposlenih. To je
vidljivo i po tome što je udjel županijskog obrtništva u hrvatskom obrtništvu znatno veći nego
je udjel trgovačkih društava. Izvjesno je da u ovom području postoje još neiskorištene
mogućnosti, u turizmu npr., ali i u funkciji postojećih velikih gospodarskih subjekata, takoñer
i u području novih uslužnih djelatnosti koje producira informatizacija, a za kojima ima
potrebe postojeće i novo poduzetništvo.
59 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
3 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
3.1 Promet
Prostorom Županije dužine 70 i širine do 58 km dominira podravski prometni koridor kojim
se povezuju istočni hrvatski krajevi sa zapadnim i obrnuto. On je i prostor preko kojeg se
ostvaruje veza sjevernih predjela s Jadranom zbog čega služi granični prijelaz Terezino
Polje. To je prostor koji je izuzetno opterećen, jer kroz Viroviticu prolazi dnevno i 10 tisuća
vozila, pa su ceste nastale iz prethodnih makadamskih cesta neadekvatno osigurane i
nepodobne promet nacionalnog i internacionalnog značaja.
Cestovni prometni sustav nizinskog dijela Županije cjelovitiji je i u boljem stanju od onog u
bregovitim područjima što pretpostavlja ulaganja za njegovo poboljšanje.
U Županiji ima ukupno 918 km cesta. Od toga pod državnom upravom 160, županijskih cesta
ima 385 km, a lokalne ceste su duljine 373 km. To znači da je gustoća cestovne mreže
značajna jer na 1000 km2 površine dolazi 454 km cesta, odnosno 8,8 km na 1000 stanovnika.
Kroz cijelu Virovitičko-podravsku županiju po liniji Istok – Zapad prolazi, kroz brojna manja
naselja i gradove, značajna državna cesta koja spaja Sjeveroistočnu sa Središnjom Hrvatskom
tzv. Podravska magistrala. Kao takva ona predstavlja veliku smetnju razvoju naselja, a
posebno gradova Virovitice, Slatine i Orahovice, ali i samom prometu pa je izmještanje
prometa iz njih izgradnjom obilaznica značajna potreba.
Županijom prolaze dvije trase željezničkih pruga: pravac istok-zapad Osijek - Zagreb 82 km
i sjever-jug Pčelić-Banova Jaruga 10 km. One povezuju sva važnija županijska mjesta i
pridonijele su njihovom razvitku.
Kao i na prijelazima cesta tako i željezničkih pruga nedostaju putni prijelazi.
Riječni promet se odvija graničnom rijekom Dravom koji je stoga u meñudržavnom režimu.
Plovidba se odvija do Barsca (157 km) i ima dva pristaništa: Terezino Polje i Kapinci.
Strategija upravljanja vodama predviña razvoj riječnog prometa pa će Drava, kao granična
rijeka, dobiti i zbog na značaju i korisnosti.
Zračni promet ima osnovne uvjete jer postoje tri uzletno-sletne staze moguće za prihvat
malih putničkih i sportskih aviona.
Poštanski uredi su u 23 mjesta, što znači da na jednu poštu dolazi oko 4.500 stanovnika. U
Županiji je vrlo razvedena fiksna i mobilna telefonska mreža, kao dio jedinstvene hrvatske
mreže telekomunikacija.
Isto takvo stanje i sa Croapak mrežom, posebnom telekomunikacijskom mrežom, za
prijenos podataka u Republici Hrvatskoj. Ona omogućuje krajnjim korisnicima meñusobno
povezivanje i razmjenu podataka bez obzira na njihov način i brzinu rada kako u Republici
Hrvatskoj tako i u svijetu. Croapak takoñer omogućuje povezivanje s funkcionalnim mrežama
za prijenos podataka i pristup telematskim uslugama kao što su videotekst, elektronička
pošta i elektronički telefonski imenik.
60 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
3.2 Vodoopskrba i odvodnja
3.2.1
Vodoopskrba
Javnim vodoopskrbnim sustavom obuhvaćeno je 42 naselja od 190, što znači oko 22%, a
slijedom Strategije za upravljanje vodom predviñeno je njihovo integriranje u sustav javne
vodoopskrbe. U funkciji su vodoopskrbni sustavi gradova Virovitice, Slatine, Pitomače i
Orahovice kao veći sustavi. Manji sustavi su u Špišić Bukovici, Mikleušu i Voćinu, a lokalni
su u Gornjoj i Donjoj Pištani i Duzluku zasnovani na kaptiranim izvorima.
Stanje javne vodoopskrbne infrastrukture u Virovitičko-podravskoj županiji je sljedeće:
Tabela 52 Vodoopskrbni kapaciteti
Pokazatelji
Zahvaćeno vode 000 m³
dužina glavne mreže, m
dužina razdjelne mreže, m
broj priključaka
2002.
4.035
63.503
576.952
18.871
2003.
4.661
65.853
609.105
19.999
2004.
4.815
72.051
620.730
20.404
Izvor: Ured državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji: Županija u brojkama, 2003.-2005. godine
Ovi sustavi imaju gubitke vode pa su za sanaciju tog potrebna značajna sredstva.
Primjetno je ubrzano zadovoljavanje potreba za kvalitetnom vodoopskrbom, tj.
vodoopskrbom iz javne vodoopskrbne mreže. Meñutim, u nekoliko posljednjih godina (od
2000. godine) povećana je lokalna vodoopskrbna mreža za oko 88.694 m i za 3.276
priključaka. Predvidivo je da u budućnosti, zbog povećanja broja korisnika javnih
vodoopskrbnih sustava, neće biti dovoljne sadašnje lokacije crpilišta te će trebati oformiti
nova.
Jasno da stanje opskrbljenosti vodom naselja Županije nije zadovoljavajuće.
Vodoopskrbnim sustavom obuhvaćeno je oko 53.000 stanovnika ili oko 51% dok je u
Hrvatskoj opskrbljenost 68% domaćinstava. Ta činjenica zahtijeva vrlo velika ulaganja u
izgradnju vodoopskrbnog sustava.
Voda iz javnih vodoopskrbnih sustava je redovno kontrolirana i zadovoljava sve zdravstvene
kriterije.
Stanovnici ostalih naselja Županije vodom se opskrbljuju iz kopanih, rjeñe bušenih bunara
kojima je zahvaćen prvi vodonosni horizont gdje je voda podložna onečišćenju s površine s
obzirom na neriješenu odvodnju otpadnih i sanitarnih voda te upotrebu umjetnih preparata u
poljoprivrednoj proizvodnji.
Upotreba vode za navodnjavanje obrañenih i obradivih poljoprivrednih površina je sada
zanemariva. Navodnjava se samo oko 100 ha, što je u odnosu na obradive površine tek 0,9
%. Osnovni preduvjet modrenog navodnjavanja je okrupnjivanje poljoprivrednih čestica, što
je velik problem rješiv tek u dužem vremenu.
Budući da je navodnjavanje zemljišta neizostavno za poboljšanje i stabiliziranje prinosa, to se
pristupilo izgradnji sustava za navodnjavanje. Za sada se pripremaju pilot projekti
navodnjavanja na lokaciji Kapinci-Vaška u općini Sopje i na lokaciji ðolta u općini Špišić 61 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Bukovica. No, njihova realizacija bez sredstava državnog proračuna i drugih izvora nije
moguća.
Kao što je već rečeno da su potrebe u izgradnji vodoopskrbih sustava, uključivo i
navodnjavanja te sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda enormne isto kao i iznosi
ulaganja. U financiranju njihove izgradnje sudjelovati će korisnici tih sustava putem cijene
uzete ili ispuštene vode. Iz tog razloga biti će potrebno dinamizirati rješavanje ovih pitanja
sukladno ekonomskoj snazi korisnika. Zbog toga uspješnost ovog segmenta programa treba
staviti u ovisnost od socijalne prihvatljivosti ekonomske cijene vode.
3.2.2
Kanalizacija i odvodnja
Prema podacima Državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji stanje nadzora nad
otpadnim vodama putem javne kanalizacije je sljedeće:
Tabela 53 Javna kanalizacija
Pokazatelji
Otpadne vode 000 m 3
Pročišć. otpad. vode 000 m 3
Nepročiš. otp. vode 000 m 3
Zatvor. kanaliz. mreža m
Glavni kolektor m
Broj kanalizacijskih priključaka
% nepročišćenih voda
2002.
1.818
897
921
138.142
35.421
9.838
51
2003.
2.392
1.511
881
142.142
37.421
9.940
36
2004.
2.541
1.723
818
-
Indeks
131
168
96
102
106
101
71
Izvor: Ured državne uprave u VPŽ: Županija u brojkama 2003. i 2004. godine
Iz ovog proizlazi da na području Virovitičko-podravske županije odvodnja nije u
zadovoljavajućoj mjeri riješena jer od 190 naselja u Županiji odvodni sustavi postoje samo u
Virovitici, Slatini, Orahovici i djelomično Pitomači.
Dakako da je time standard življenja u svim drugim naseljima daleko niži, a opasnosti za
zagañenje okoliša veće jer se oborinske vode prihvaćaju otvorenim kanalima uz prometnice i
vode do najbližeg recipijenta-melioracijskog kanala ili vodotoka.
Stoga je primjetna potreba izgradnje kanalizacijske mreže s ureñajima za pročišćavanje
otpadnih voda kao mjera zaštite zdravlja ljudi i životinja te očuvanje okoliša, posebno
močvarnih staništa.
3.3 Električna energija
Virovitičko-podravska županija ne proizvodi energiju za vlastite potrebe i u potpunosti
ovisi o nabavi električne energije, nafte i plina, premda postoje odreñeni izvori nafte i plina.
Opskrba energentima je u djelokrugu „državnih poduzeća“ i privatnih distributera. Izuzetak
ovome je proizvodnja električne energije u Tvornici šećera za njene potrebe s tim da se
viškovi upućuju u elektromrežu HEP-a.
Virovitičko-podravska županija ima elektroenergetski potencijal rijeke Drave, za kojeg se
smatra da nije iskoristiv za eksploataciju, ali i manjih vodotokova, što još nije iskorišteno.
Smatra se da postoji mogućnost proizvodnje bio-energije i sunčeve energije.
Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Županiji je razgranata, visokonaponska
uglavnom omogućuje opskrba cijelog prostora s potrebnim količinama.
62 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Elektroenergetska mreža za prijenos električne energije sadrži samo objekte na 110 kV
naponskoj razini i to:
� Trafostanice 110/35/10 kV: Virovitica i Slatina.
� Zračne 110 kV dalekovode: Našice-Slatina, Slatina-Virovitica i Daruvar-Virovitica.
Fizički pokazatelji o izgrañenosti prijenosne mreže na području Županije prikazani su u
sljedećoj tablici:
Tabela 54 Izgrañenost prijenosne elektro mreže
Napon.razina
110 kV
110 kV
110 kV
110 KV
Objekti
TS
TS
ZDV
KDV
Jed. mj.
kom.
MVA
km
km
Količ.
2
120
71,8
-
Izvor: HEP-Zagreb, Direkcija za upravljanje i prijenos
Distribucijska mreža obuhvaća sve distribucijske naponske razine i pokriva područje
Županije. Na 35 i 10 kV naponskoj razini izgrañeni su sljedeći sadržaji:
Tabela 55 Izgrañenost distribucijske elektro mreže
Napon.razina
35 kV
35 kV
35 kV
35 kV
10 kV
10 kV
10 kV
10 kV
Vrsta obj.
TS
TS
ZDV
KDV
TS
TS
ZDV
KDV
Jed. mj.
kom
MVA
km
km
kom
MVA
km
km
Broj
13
93,0
75,2
7,4
503
88,5
728,5
62,6
Izvor: Elektra Virovitica i Elektroslavonija Osijek
*: Fizički pokazatelji obuhvaćaju i industrijske trafostanice i dalekovode.
Odreñene teškoće u opskrbi električnom energijom nastupit će u naseljima u sjevernim
dijelovima Županije jer se njihove potrebe podmiruju iz 10 kV mreže, što uskoro neće u
potpunosti omogućiti isporuku kvalitetne električne energije.
Cjelokupni razvitak uz povećanje potrošnje električne energije u kućanstvima uvjetovat će i
dogradnju distribucijske mreže na svim naponskim razinama.
3.4 Plinoopskrba
Na području Županije nalaze se vodovi visokotlačnog sustava veledistributera plina (50 bara),
mjerno-redukcijske stanice (MRS-e) na tim vodovima, srednjetlačne (3 bara) i niskotlačne
(100 mbar) distribucijske mreže u naseljima uz MRS-e.
Od visokotlačnih vodova dva su magistralna pravca: Budrovac-Donji Miholjac, kojim se
proteže vod profila 18", te Virovitica-Kutina kojim se proteže vod profila 20". Regionalni su
visokotlačni vodovi na pravcima Našice-Čačinci (6"), Suhopolje-Virovitica (10") i PepelanaSuhopolje (8").
63 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Mjerno-redukcijske stanice su smještene u Pitomači, ðolti, Virovitici, Suhopolju,
Sladojevcima, Slatini, Čañavici, Čačincima i Orahovici. Od navedenih MRS-a one u ðolti i
Sladojevcima izvedene su za priključenje velikih industrijskih potrošača direktno na
magistralnu mrežu veledistributera, dok je oko svih ostalih MRS-a postojeći razvod obuhvatio
široku i javnu potrošnju.
Od ukupnog broja naselja Virovitičko-podravske županije (190) njih 29 ili 15% je
plinoficirano ili ima izgrañenu mrežu. Nastavak plinofikacije u bližim naseljima
magistralnim vodovima je lakše ostvariti, dok će to biti teže za treću skupinu naselja koja su u
brdskom dijelu. Demografski je uočljiv pad broja stanovnika u gotovo svim tim naseljima. To
je najnerazvijeniji dio Županije i izgradnja plinskih sustava je vjerojatna tek u daljnjem
razdoblju.
3.5 Zbrinjavanje otpada i zaštita okoliša
Prostornim planom su utvrñeni uvjeti za racionalno korištenje i zaštitu prostora i okoliša.
Posebno se to odnosi na pitku vodu, autohtone šume, kvalitetna tla i prirodne krajobraze.
Zbrinjavanje otpada u Virovitičko-podravskoj županiji nije adekvatno riješeno. Sada
egzistiraju tri velika, ali neuvjetna, odlagališta otpada za potrebe gradova i oko stotinu
manjih. Uglavnom se nalaze na neodgovarajućim lokacijama i nisu izolirana od podzemnih
vodnih tokova.
Naime, postojeća rješenja su nezadovoljavajuća. Organizirano sakupljanje otpada putem
komunalnih poduzeća je u Virovitici, Slatini, Orahovici, Pitomači, Špišić Bukovici, Lukaču,
Voćinu i Čačincima te putem drugih osoba u Zdencima, Dugoj Meñi, Crncu, Breštanovcima i
Milanovcu. To znači da se otpad sakuplja i odvozi na odlagališta u samo oko 8% naselja.
Sakupljanje korisnog otpada, sekundarnih sirovina, tek je u začetku, a pojedini subjekti to
rade u Virovitici i Slatini za papir i staklo, ali još nije riješen plasman skupljenih sirovina.
Nije dovoljno riješeni problem zbrinjavanja glomaznog otpada, osim u Virovitici, Slatini i
Orahovici, a drugdje je to individualno. Stoga je problem zaštite okoliša, a posebno
zbrinjavanja otpada prioritetan, posebno imajući na umu eksploatiranje turizmu vrijednih
lokaliteta i prostora te u svrhu zaštite voda.
Stoga je potrebno uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, odrediti lokaciju za
smještaj otpada, a meñu ostalim treba nabaviti odgovarajuću opremu za sakupljanje otpada i
ostvarivati nadzor tokova otpada. Za tu svrhu Županija je osnovala tvrtku Županijski centar za
gospodarenje otpadom kao trgovačko društvo sa sjedištem u Virovitici.
3.6 Poduzetničke zone
U Virovitičko-podravskoj županiji postoje poduzetničke zone u Virovitici i Pitomači po 2, te
u Slatini i Orahovici po jedna sa 36 poduzetnika u njima.
Inače je Planom razvoja poduzetničkih zona na području Županije do 2013. godine
predviñeno, a od strane Vlade Republike Hrvatske odabrano, 43 zone koje će biti u 14 jedinca
lokalne samouprave.
64 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Grad Virovitica je osnovao trgovačko društvo Slobodna zona Virovitica koje je na zemljištu
cca 8 ha izgradilo potrebnu infrastrukturu, a bavilo bi se izgradnjom, organizacijom i
upravljanjem zonom u kojoj se očekuje izgradnja proizvodnih i drugih objekata inozemnih i
domaćih investitora.
Postojeće zone su u stanju visoke infrastrukturne opremljenosti i poduzetnicima
omogućuju kupnju i koncesiju zemljišta uz povoljne cijene i manje obveze za koje je nadležna
lokalna vlast.
U Županiji djeluje Županijski centar za poduzetništvo i razvoj takoñer kao trgovačko
društvo osnovano od Virovitičko-podravske županije.
Značajan za poticanje i razvoj poduzetništva je Sajam gospodarstva, obrtništva i
poljoprivrede, koji se organizira svake godine od 1995. i već je od lokalne sajamske
manifestacije prerastao u meñunarodnu sajamsku instituciju. Isto tako je značajan Sajam
vinogradarstva, vinarstva i voćarstva u Orahovici čija prva manifestacija je bila 1993.
godine.
Dosadašnja iskustva pokazala su da poduzetničke zone su opravdale svoje osnivanje i
izgradnju jer su iskorištene, a daljnji interes poduzetnika za njih postoji. Takoñer i za sajmove
koji su prepoznati kao mjesto vlastite prezentacije.
65 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
4 OBRAZOVNA INFRASTRUKTURA
Podaci Državnog zavoda za statistiku upućuju da je preko trećine, odnosno 37,1%,
stanovnika Virovitičko-podravske županije srednjoškolskog obrazovanja. Od toga je dvije
trećine sa stručnim usmjerenjem, dok je jedna trećina s općim, gimnazijskim i drugim
stručnim srednjoškolskim obrazovanjem. Tek je 2,2% stanovnika s fakultetskim
obrazovanjem, odnosno 5,6% više i visoke stručne spreme, što znači da je 56,4%
stanovnika s osnovnim, ili manje od toga, obrazovanjem.
U Virovitičko-podravskoj županiji osnovno i srednjoškolsko obrazovanje organizirano je
kao redovno, te posebno za djecu i mladež s teškoćama u razvoju i kao osnovno neobavezno
obrazovanje za odrasle te glazbeno obrazovanje.
Prema podacima Državnog ureda u Virovitičko-podravskoj županiji osnovno obrazovanje
omogućavalo je 80 škola, a srednjoškolsko 14. Za obrazovanje je bilo početkom školske
godine 2004/05 raspoloživo ovakvo stanje i kapacitet obrazovnih ustanova:
Tabela 56 Stanje i korištenje obrazovnog sustava
Osnovne i srednje škole
Redovno obrazovanje
Osnovne škole
Srednje škole – ukupno
- gimnazije
- tehničke i srodne škole
- industrijske i obrtničke
Obrazovanje djece i mladeži s
teškoćama u razvoju
Osnovna škola
Srednja škola
Osnovno posebno obrazovanje
Osnovna glazbena škola
Srednja škola za odrasle
SVEUKUPNO
Broj
škola
Broj
razreda
Broj
učenika
Broj
nastavnika
88
76
12
3
4
5
3
574
434
140
32
51
57
19
12.732
8.927
3.805
888
1.435
1.482
122
989
609
380
75
144
161
30
2
1
3
2
1
94
15
4
2
86
36
337
306
31
13.191
20
10
49
24
25
1.068
2
595
Izvor: Ured državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji: Županija u brojkama 2004. godine
Ovi podaci u komparaciji sa školskom godinom 2002/03. upućuju da je smanjen broj
osnovnih škola za dvije, srednjih za jednu, ali je povećan broj odjela iako je za nekoliko
smanjen broj učenika u osnovnim i srednjim školama redovnog obrazovanja.
Očito je da je u Županiji prepoznata potreba racionaliziranja i usklañivanja obrazovnog
sustava s financijskim mogućnostima, ali i s potrebama gospodarstva te je osnovan stručni
studij tehnologije prerade drva u suradnji sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu.
S obzirom na poziciju i povijesno i sadašnje značenje Virovitice u srednjoj Hrvatskoj smatra
se potrebnim u njoj osnovati Veleučilište i Visoku školu za menadžment u informatici i
turizmu u Virovitica, pa se otvaranje navedenih smatra njegovim početkom. Niže navedeni
podaci o broju studenata iz područja Virovitičko-podravske županije to najbolje potvrñuju.
Vjeruje se da bi to ubrzalo podizanje stupnja obrazovanosti i povećalo broj više i visoko
obrazovanih osoba.
66 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Uz ovo škole nemaju sredstava da bi se opremile odgovarajućom opremom i ostvarivale
zadaću obrazovanja gospodarstvu potrebnih djelatnika, što se primjećuje da je sada
nedostatak. Ponekad se u rješenje tog problema uključuju gospodarske tvrtke no to nije
dovoljno, ali ni odgovarajuće rješenje. To stoga ne omogućuje opremanje škola ukupno
potrebnom opremom, posebno informatičkom jer se to ostvaruje u minimalnom sadržaju.
Opredijeljenost za fakultetsko obrazovanje pokazuju podaci za školsku godinu 2003/2004.
kako slijedi:
Tabela 57 Broj studenata
Stanje studija
Upisano-ukupno
Diplomiralo-ukupno
Upisano-redovnih studenata
Diplomirani-red.studij
Upisano-izvanredni studenti
Diplomiralo-izvanredni
Ukupno upisano
1.493
166
1.160
123
333
43
Stručni studij
493
62
307
32
186
30
Sveučilišni studij
1.000
104
853
91
147
13
Izvor: Ured državne uprave: Županija u brojkama 2005. godine
Prema istom izvoru za obrazovanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju u Županiji postoje
dvije osnovne i jedna srednja škola sa 14 odnosno 4 razreda i ukupno 123 učenika te 29
nastavnika.
Uz to postoje i dvije glazbene sa oko 300 učenika te srednja škola za odrasle s 31 učenikom.
Osim toga, u Županiji je organiziran prihvat djece predškolske dobi u predškolske ustanove
te učenika u učenički dom u Virovitici. Kakvo je korištenje tih ustanova pokazuju sljedeći
podaci.
Tabela 58 Korištenje predškolskih ustanova i učeničkih domova
Ustanove/godina
Predškolske
2002/03.
2003/04.
2004/05.
ðački domovi
2002/03.
2003/04.
2004/05.
Broj
Br. djece
Br. djelatnika
8
8
8
952
941
944
128
130
135
1
1
1
89
88
84
18
18
18
Izvor: Ured državne uprave u VPŽ: Županija u brojkama 2004. godine
Iz ovih podataka proizlazi da je u Virovitičko-podravskoj županiji, u okviru njenih
mogućnosti posvećena puna pažnja obrazovnom sustavu u njegovom punom sadržaju. No,
unatoč tome primjetan je nedostatak školskih objekata, posebno za Industrijsko-obrtničku
školu u Virovitici, neopremljenost škola informatičkom i drugom opremom, a mnoge škole
trebaju i grañevinske zahvate.
67 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
5 ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB
5.1 Zdravstvene ustanove
5.1.1
Humana medicina
O zdravlju stanovnika Virovitičko-podravske županije brinu Zavod za javno zdravstvo koji
obavlja zdravstveno-preventivnu i sanitarnu zaštitu, Opća bolnica u Virovitici te Domovi
zdravlja u Virovitici, Slatini i Orahovici koji trajno obavljaju zdravstvene djelatnosti
primarne zdravstvene zaštite, hitne medicinske pomoći, sanitetskog prijevoza te odreñene
oblike specijalističke zdravstvene zaštite. Uz to primarna zdravstvena zaštita organizirana je
putem 22 ambulante locirane u svakom općinskom središtu i još devet većih naselja.
Budući da je 145 naselja s 500 i manje stanovnika, a do 1000 ima 30 naselja, to znači da je
zdravstvena zaštita grañana dovoljno sveobuhvatna i dostupna. Nedovoljna je opremljenost
prostorom i suvremenom opremom bolnice u Virovitici, a slična stanja su i u drugim
zdravstvenim objektima.
5.1.2
Veterinarska služba
U Županiji je organizirana veterinarska djelatnost koju obavljaju veterinarske stanice s
poslovnim jedinicama veterinarskim ambulantama u značajnijim općinskim središtima.
5.2 Socijalna skrb
Djelatnost socijalne skrbi obavljaju dva centra za socijalnu skrb i to Centar za socijalnu skrb
Virovitica s podružnicom Pitomača i Centar za socijalnu skrb s podružnicom Orahovica.
Takoñer i Dom za psihički bolesne odrasle osobe Borova. Za stare osobe osnovan je Dnevni
centar za stare i nemoćne u Virovitici, koji je u nadležnosti Ministarstva obitelji i branitelja,
a postoje još dva Doma za stare i nemoćne u privatnom vlasništvu (Slatina i pitomača), kao i
tri obiteljska doma.
U Županiji djeluju udruge invalidnih osoba i dvije (Virovitica i Slatina) gradske organizacije
Crvenog križa koje obavljaju humanitarne djelatnosti: distribuciju hrane, higijenskih
proizvoda i odjeće socijalno ugroženim grañanima te pomažu u socijalnim programima kao
što je dobrovoljno davanje krvi.
Ova društva i institucije obavljaju humanitarne djelatnosti, distribucije hrane, higijenskih
proizvoda i odjeće socijalno ugroženom pučanstvu, prognanicima i izbjeglicama, te provode
socijalne programe, dobrovoljna davanja krvi i aktivnosti prve pomoći.
Socijalna skrb provodi se u koordinaciji Upravnog odjela za društvene djelatnosti Županije.
Smatra se da, u uvjetima skromnih proračunskih sredstava, zadovoljava uključenost i
zainteresiranost lokalne zajednice u rješavanju problema socijalno ugroženih osoba, kao i
sve veća suradnja sa nevladinim organizacijama. No, to je daleko od zadovoljavanja
sadržajnijih potreba osoba socijalne skrbi. Stoga će trebati pojačati aktivnosti i povećati
sredstva za te svrhe uz pažnju da svi transferi dolaze u prave ruke.
68 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 59 Broj korisnika socijalne skrbi
R. br.
I
1.
2.
3.
4.
5.
II
1.
2.
3.
4.
5.
Korisnici i vrste potreba
Maloljetne osobe
Izostanak roditeljskog staranja
Smetnje u duševnom i tjelesnom razvoju
Društveno neprihvatljivo ponašanje
Duševno bolesne, ovisne o alk.i drogi
Zaštitne potrebe
Punoljetne osobe
Smetnje u duševnom i tjelesnom razvoju
Društveno neprihvatljivo ponašanje
Duševno bolesne, ovisne o alk. i drogi
Osobe bez prihoda
Druge potrebe
2002.
1.621
494
418
119
90
500
8.040
1.236
81
605
2.221
3.897
2003.
1.462
470
318
119
89
466
7.626
1.315
69
584
2.155
3.503
Izvor: Ured državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji: Županija u brojkama 2003. i 2004. godine
69 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
6 POVIJESNO, KULTURNO I PRIRODNO NASLIJEðE
Na području Virovitičko-podravske županije nalaze se vrijedni spomenici povijesne,
kulturne i prirodne baštine. Riječ je o arheološkim, profanim, etnološkim i sakralnim
spomenicima, spomenicima parkovne arhitekture, dvorcima, perivojima, parku prirode, park
šumi itd. Riječ je o 368 spomenika kulture evidentiranih, preventivno i definitivno zaštićenih,
15 zaštićenih prirodnih vrijednosti itd.
Prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićeni su sljedeći dijelovi prirode:
- u kategoriji parkova prirode Park prirode Papuk;
- u kategoriji posebnih rezervata šumske vegetacije Sekulinačke planine;
- u kategoriji parkova šuma Park šuma Jankovac;
- u kategoriji geoloških spomenika prirode Spomenik prirode Rupnica;
- u kategoriji spomenika parkovne arhitekture Parkovi u Virovitici, Suhopolju,
Slatini i Voćinu;
- u kategoriji spomenika parkovne arhitekture - skupina stabala u Noskovačkoj
Dubravi;
- u kategoriji spomenika parkovne arhitekture - pojedinačno stablo Mamutovac u
Slatini;
- u kategoriji zaštićenih krajolika: Križnica, Jelkuš, Vir i Širinski otok.
Osim ovih prirodnih vrijednosti u Županiji postoje i drugi lokaliteti u kategoriji
hortikulturnih spomenika, park šuma, zaštićenih krajolika kao što je Križnica, Jelkuš,
Širinski otok i močvarno stanište Vir u općini Pitomača te značajnih krajolika kao što je
potočna dolina Rakitovac, arboretum Lisičine, područje oko Ružica grada i manastira Sv.
Nikolaja, rezervat šumske vegetacije Mrtvi dol.
Od brojnih registriranih spomenika kulture i povijesti vrijedno je ponoviti da je to
srednjovjekovni grad Ružica pokraj Orahovice, prapovijesno i srednjovjekovno naselje
Gradina, prapovijesna nekropola Sijenjak u Novoj Bukovici, srednjovjekovni grad Turski
grad u Sopju, srednjovjekovni grad Ivanac u Orešcu, dvorac grofa Jankovića u Suhopolju,
Pejačevića u Virovitici, prapovijesno naselje Lenije u Macutama, rezidencija franjevačkog
samostana u Virovitici itd.
Na području Virovitičko-podravske županije održava se tijekom godine niz kulturnih priredbi
i manifestacija od kojih su najznačajniji: Festival Pjesme Podravine i Podravlja u Pitomači,
Dani Milka Kelemena u Slatini i Crkvaračko prelo u Crkvarima.
Prema ovome je nedvojbeno da je područje Virovitičko-podravske županije prostor bogatog
kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeña koji pretpostavljaju obnovu, zaštitu i
valorizaciju te promidžbu u turističke svrhe, što bi moglo utjecati da turizam bude vrlo
značajna djelatnost u Županiji. No, uz to treba raditi na ekološkoj edukaciji, izobrazbi o
održivom razvoju i promicanju aktivnosti ekoloških društava i turističkih zajednica.
70 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
7 CIVILNO DRUŠTVO
Civilno društvo, a posebno nevladine organizacije, ovovremeni je izraz ostvarivanja
demokratskih prava grañana na samoorganiziranje s ciljem zadovoljavanja ili doprinosa
rješenjima za zadovoljavanje onih društvenih potreba koje nisu zadovoljene.
Na području Virovitičko-podravske županije registrirano je oko 550 udruga grañana. U ovaj
broj ulaze tradicionalni načini udruživanja grañana u društva kao što su kulturno
umjetnička, sportska, lovačka, ribolovna, udruga pčelara, zatim strukovne udruge, udruge
humanitarnog karaktera i sl
Manji je broj grañana uključen u udruge novijih sadržaja djelovanja, tzv. nevladine
organizacije. Od ovih većina udruga nema dovoljan broj aktivno uključenih članova, iako te
udruge imaju veliki broj korisnika njihovih usluga.
Vodstvo i upravljanje udrugama je u rukama nekolicine aktivnih pojedinaca, koji često
nemaju dovoljnog znanja iz neprofitnog menadžmenta. Profesionalno zapošljavanje grañana u
udrugama je rijetkost. Sve ovo govori o većoj potrebi razvoja kulture civilnog društva
prepoznavanjem onih programa koji izravno uključuju grañane u donošenje odluka važnih za
cijelu zajednicu.
Osnivanje udruga je jednostavno. Županijski ured za opću upravu vodi registar udruga,
pomaže stručnim savjetima kod njihovog osnivanja pa i djelovanja. Djelovanje
netradicionalnih udruga civilnog društva u pravilu nije isplanirano. Ono ne poznaje
suvremene metode društvenog rada, javnog zagovaranja, akcijskog planiranja i jače promocije
svojeg rada u zajednici, pa je potrebita pomoć u promociji i načinu djelovanja ustanova
civilnog društva.
Gotovo sve udruge su ovisne o financijskim sredstvima iz javnog sektora što nije dovoljno
za obavljanje svih njihovih djelatnosti. Većina jedinica lokalne samouprave, kao i Županija,
raspisuju natječaje za dodjelu sredstava udrugama, a primjećuje se da kriteriji dodjele nisu
jasni, odnosno ne postoji sustav vrednovanja programa rada udruga. U financiranju poslovni
sektor je neprimjetno angažiran. To je posljedica neosposobljenosti udruga za nezavisno
pribavljanje sredstava, posebno izvan neposrednog okruženja, a da se i ne govori o
inozemnim donatorima.
Preporučuje se povezivanje udruga na području Županije, ali i povezivanje s udrugama u
drugim dijelovima Hrvatske putem koordinacija, koalicija, mreža, čime bi se ostvarilo
obrazovanje razmjenom iskustava, planiranjem djelovanja, promidžbom i angažiranjem
članstva.
71 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
8 ZAKLJUČNO: RAZVOJNI POTENCIJALI, SLABOSTI,
MOGUĆNOSTI I OPASNOSTI
Temeljna analiza upućuje da Virovitičko-podravska županija ima odreñene vrijednosti koje su
njena imovina i predstavljaju potencijale i snagu za njen brži razvitak.
To su u prvom redu značajna prirodna i stvorena bogatstva: prostor, voda, čist okoliš,
brojni objekti prirodne, povijesne i kulturne baštine, koji su preduvjet različitim vidovima
turizma.
Zatim je tu kvalitetno poljoprivredno zemljište, šume i minerali na temelju čega je
razvijena poljoprivredna proizvodnja i industrija prehrambenih, drvnih i proizvoda za
graditeljstvo.
Tome se dodaje ozbiljna izvozna orijentacija industrija zasnovanih na lokalnim resursima,
neiskorišteni kapaciteti prehrambene industrije, imovina jedinica lokalne samouprave te
geoprometni položaj i susjedstvo s regijama u susjednoj Mañarskoj, primjetan rast
obrtničkih djelatnosti, poduzetničke zone, slobodna zona, centar za razvoj i
poduzetništvo, širi proizvodni asortiman i veća proizvodnost u poljoprivrednoj
djelatnosti. Takoñer industrijska kultura i zadovoljavajuća radna obrazovanost
zaposlenih te ponuda mlade, obrazovane radne snage.
Temeljni problem u Županiji je u zaostajanju gospodarskog rasta, u nezaposlenosti i
depopulaciji izazvanoj deruralizacijom, deagrarizacijom i migracijama u mjesta i prostore
koji omogućuju bolji dohodak i životni standard.
Kao posljedica toga je veći postotak uzdržavanog stanovništva od hrvatskog, te manji
postotak aktivnog stanovništva kao i osoba s prihodima.
Pretežna orijentacija na proizvodnju slabo rentabilnih poljoprivrednih proizvoda,
rascjepkanost i neureñenost poljoprivrednog zemljišta te neorganiziran nastup na tržištu
poljoprivrednih proizvoda su slabosti koje poništavaju prirodne prednosti Županije.
Tome se treba dodati nesreñenost katastra, neureñenost vodnih tokova, nepostojanje
sustava za navodnjavanje, za zbrinjavanje otpada, pročišćavanja otpadnih voda,
stagnaciju broja poduzetnika i prihoda gospodarskog sektora te u njemu višegodišnje
ponavljanje negativnog konsolidiranog financijskog rezultata.
Stanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva stagnira, a nije dovoljan ni razvoj obrta, što
uz nedostatke kapitala i izostajanje inozemnih ulaganja, kao i nedostatak sredstava za
očuvanje i korištenje povijesne i kulturne baštine s nedostatkom specifičnih i novih
znanja, predstavlja takoñer slabost Županije.
Isto tako slabošću se smatra nisko obrazovno stanje stanovništva, njegova disperziranost na
veliki broj malih naselja, postojanje miniranih zemljišta i područja otežanog razvoja.
Mogućnosti razvoja Županije realno je ostvarivati preorijentacijom s tradicionalne
poljoprivredne proizvodnje na ekološku proizvodnju i druge netradicionalne poljoprivredne
proizvode koji apsorbiraju više rada, daju veću dodanu vrijednost te time omogućuju
72 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
zapošljavanje seoskog stanovništva uz rast dohotka. Zatim su tu mogućnosti u aktiviranju
prirodnih bogatstava, naslijeñenih znanja, kulturnih i povijesnih vrijednosti u turističke
svrhe za što trebaju dodatna znanja kao i za proizvodnju za druga tržišta, što je pretpostavka
razvitku malog poduzetništva.
Odreñene mogućnosti postoje u većem korištenju geoprometnog položaja Županije, i s tim
u vezi razvitku uslužnih djelatnosti.
Mogućnosti za razvoj Županije su turistička potražnja, bogata iskustva menadžmenta
gospodarskih subjekata u organiziranju poslovanja i proizvodnje za inozemna tržišta i
korištenje tim putem stvorenih komunikacija.
Bitna pretpostavka za ostvarenje ovih mogućnosti je povezivanje obrazovnog sustava s
gospodarstvom, dostupnost financijskih sredstava za realizaciju poduzetničkih ideja,
pomoć njima u tome, dosljednost u provedbi razvojnog programa i sl.
Uz moguće daljnje zaostajanje u tempu rasta ili njegovo stagniranje najveće opasnosti
Županiji prijete od migracije mladih i obrazovanih, od depopulacije i od domaće i
inozemne konkurencije u osnovnoj poljoprivrednoj proizvodnji te od slabosti u provedbi
agrarne politike, s naglaskom na promjenu strukture poljoprivredne proizvodnje.
Kao zaključak prethodno rečenom, proizlazi da u Virovitičko-podravskoj županiji postoje
mogućnosti i potreba izgradnje uspješnog i jačeg gospodarstva, potreba podizanja i proširenja
obrazovanosti, saniranja i činjenja suvremenom komunalne, obrazovne, zdravstvene i
socijalne infrastrukture te očuvanje okoliša i kulturnog i prirodnog naslijeña.
73 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
II. STRATEGIJA
RAZVOJA
74 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
9 SWOT ANALIZA
9.1 Polazište
Traženje odgovora na pitanje ciljeva i načina razvoja ima ishodište u Temeljnoj analizi. Ona je ukazala na to da Virovitičko-podravska županija raspolaže s više važnih i
kvalitetnih prirodnih resursa: čist okoliš, ugodan i lijep prostor, kvalitetno poljoprivredno zemljište, mineralne sirovine, šume, vode, značajno prirodno, povijesno i kulturno naslijeñe, geostrateški položaj, za rad zainteresirani djelatnike i stručnjake. Većina tih resursa su u korištenju. Najvažniji industrijski kapacitet Virovitičko-podravske
županije, a koji su u Hrvatskoj najveći, nastali su na osnovi prerade drva,
poljoprivrednih proizvoda, mineralnih sirovina i drvne mase (namještaj, šećer, keramičke
pločice). To je proizvelo odgovarajuću industrijsku, izvozno orijentiranu, proizvodnju,
industrijsku kulturu i obrazovnu razinu te je otvorilo prostor razvoju obrta i drugih
djelatnosti, što je povećalo potrebu bolje obrazovne, socijalne i zdravstvene te
komunalne infrastrukture.
Prema tome, daljnji razvoj može se temeljiti, prije svega, na očuvanju i unapreñenju
eksploatacije ovih resursa, za što je potrebna obrazovna prilagodba, izgradnja
poduzetničkih i razvojnih institucija, financijska i materijalna sredstva te posvećenost
ciljevima razvoja.
No, analiza je ukazala i na odreñene, neiskorištene, razvojne mogućnosti ili razvojne šanse.
One proizlaze iz rasta potražnje za svim vrstama turističke ponude, potražnje za
netradicionalnim poljoprivrednim kulturama, mogućnostima razvoja obrta i malog
poduzetništva te suradnje sa bliskim regijama. Takoñer iz korištenja pred pristupnih
fondova EU i stvaranja kritične mase potrebne za pronalaženje rješenja bržeg gospodarskog
razvoja Hrvatske.
Temeljna analiza pokazala je i zaostajanje županijskog gospodarstva u cjelini, veću
nezaposlenost, više ekonomski neaktivnog stanovništva, veći udjel neobrazovanog
stanovništva, manje visokoobrazovanih u odnosu na hrvatski prosjek, što ima za posljedicu
niži bruto domaći proizvod (2.369 USD, ili 38% od 6.305 USD, što je bio prosjek hrvatskoga
grañanina u 2003. godini).
Takoñer je ukazala i na nedostatak sustava za očuvanje okoliša, gospodarenje otpadom,
nereguliranost vodnih tokova, neriješene vlasničke odnose nad zemljištem, ali i na
mogućnost efikasnijeg korištenja lokaliteta i objekata naslijeña prirode, kulture i povijesti,
na malobrojne, ali ozbiljne otegotne okolnosti, meñu ostalim na visoku stopu
nezaposlenosti, nisku dohodovnost tradicionalnih ratarskih kultura, sporost u provedbi
agrarne politike, neureñenost zemljišta (navodnjavanje i odvodnja), dampinški uvoz
poljoprivrednih proizvoda, migracije, depopulaciju, izostanak kreditnih sredstava za
poduzetništvo.
Ali, radi preciziranja saznanja o tome gdje smo i radi stvaranja pretpostavki za utvrñivanje
gdje bismo htjeli biti i kako to ostvariti, potrebno je detaljnije istražiti okolnosti koje to
determiniraju.
75 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Te okolnosti proizlaze iz snaga ili prednosti kojima Županija raspolaže, slabosti ili
nedostataka koje ima te prilika i prijetnji, odnosno mogućnosti i opasnosti koje će otkriti i
iskoristiti, odnosno otkloniti. To će se postići primjenom SWOT analize.
Naime, SWOT analiza je metoda koja se koristi kako bi se stvorila slika trenutačnog stanja u
Županiji te prepoznali pravci kojima bi se razvijala u budućnosti. Stoga je ona glavni,
strateški, instrument za izradu ove razvojne strategije.
Ona omogućuje prepoznavanje SNAGA Županije, tj. njenih unutrašnjih sposobnosti koje joj
omogućuju postizanje svojih ciljeva, a i njenih unutrašnjih nedostataka, SLABOSTI koje
onemogućuju ostvarivanje očekivanih ciljeva Županije.
Ona omogućuje uočiti i PRILIKE, tj. čimbenike i situacije koje dolaze iz okruženja i koje se
mogu koristiti za ostvarivanje njenih ciljeva, takoñer i PRIJETNJE, odnosno okolnosti,
utjecaje iz okruženja, koje mogu onemogućiti ostvarivanje ili dosezanje razvojnih ciljeva
Županije.
Dakle, snage i slabosti su unutar Županije, to su njene prednosti ili nedostaci, ona ih ima i
prepoznaje ih u većoj ili manjoj mjeri, ona ih koristi odnosno eliminira, dok prilike i prijetnje
Županija treba uočiti u svojem okruženju, jer one dolaze iz njega.
U svemu ovom treba znati da se prilike i prijetnje pojavljuju i nestaju, a snage mogu ostati
„mrtvi kapital“, dok će slabosti uzrokovati izostajanje koristi. Sve to je moguće ako tijela
zadužena za razvoj ne ostvare svoju ulogu.
76 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
9.2 Snage, slabosti, prilike i prijetnje
Temeljna analiza upućuje na to da Virovitičko-podravska županija ima sljedeće snage i
slabosti te prilike i prijetnje:
SNAGE (PREDNOSTI)
1.
Potencijal za povećanje vrijednosti
proizvodnje u poljoprivredi i prerañivačkoj
industriji, te uslugama
2.
Kvalitetno poljoprivredno zemljište
3.
Poduzetničke zone, slobodna zona i Centar
za poduzetništvo i razvoj
4.
Čist okoliš, prirodno, povijesno i kulturno
naslijeñe - uvjeti za razvoj različitih vidova
turizma (Park prirode Papuk)
5.
Industrijska i obrtnička tradicija, te
inozemna proizvodna i poslovna suradnja
6.
Nalazišta mineralnih sirovina (glina,
kamen, pijesak)
7.
Neiskorišteni kapaciteti prehrambene i
drvne industrije
8.
Snažne izvozno orijentirane industrije
9.
Imovina jedinica lokalne uprave
10. Primjetna diverzificiranost poljoprivredne
proizvodnje
11. Spremnost lokalne uprave na poticanje
razvoja
12. Prazna seoska domaćinstva pogodna za
seoski turizam
13. Grupirana poljoprivredna zemljišta u
vlasništvu gospodarskih subjekata
14. Pokrivenost ukupnog teritorija mobilnom
komunikacijom
15. Geostrateški položaj i prometno raskrižje
SLABOSTI (NEDOSTACI)
1.
Slaba iskorištenost prirodnih resursa
2.
Visoka stopa nezaposlenosti djelatnika
dobre radne naobrazbe
3.
Orijentacija na nisko rentabilne ratarske
kulture
4.
Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta,
nedefinirano vlasništvo, nesreñen katastar
5.
Neorganiziran
nastup
na
tržištu
poljoprivrednih proizvoda
6.
Necjeloviti sustavi zaštite okoliša i
gospodarenja otpadom
7.
Nerazvijenost komunalne infrastrukture
8.
Nedovoljno
razvijena
turistička
infrastruktura
9.
Neureñenost vodnih tokova
10. Stagnantno stanje malog i srednjeg
poduzetništva
11. Industrija je niže i srednje tehnološke
razine
12. Nepostojanje cestovnih obilaznica gradova
13. Miniranost područja
PRILIKE (MOGUĆNOSTI)
1.
Rast potražnje svih vidova turističke
potrošnje
2.
Rast
potražnje
netradicionalnih
poljoprivrednih
kultura
i
ekološki
proizvedenih proizvoda
3.
Razvoj veza s regijama susjednih i bliskih
zemalja
4.
Omogućen pristup fondovima EU za
regionalni razvoj
5.
Strategija regionalnog razvoja Hrvatske
predviña poticanje razvoja Županije
PRIJETNJE (OPASNOSTI)
1.
Migracija mladih i obrazovanih osoba te
depopulacija i deruralizacija
2.
Sporost u provedbi potrebne agrarne
politike, neriješen katastar i vlasništvo nad
zemljom
3.
Nedovoljno stimulativan izvoz
4.
Izostajanje kreditnih sredstava za razvoj
poduzetništva i obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava
5.
Dampinški uvoz poljoprivrednih proizvoda
i postojanje crnog tržišta
6.
Centraliziranost fiskalnog sustava
7.
Visoka razina siromaštva i socijalne
isključenosti
77 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
9.3 Uzajamnost prilika i snaga te slabosti i prijetnji
Razvojna orijentacija uvelike ovisi o sposobnosti prepoznavanja i korištenja onih prilika koje
su kompatibilne snagama Županije. Isto tako ovisi o raspoznavanju, izbjegavanju i
otklanjanju slabosti i prijetnji. Što je bolje ostvareno to razlikovanje, nalaz SWOT analize bit
će korisniji.
Evidentno je da su uočene snage Virovitičko-podravske županije one koje proizlaze iz
prostora na kojem ona jest, na stvorenim vrijednostima, znanju i poduzećima. One
predstavljaju zavidan potencijal koji će biti podloga za obrtničke i djelatnosti malog
poduzetništva radi ponude široke palete proizvoda i usluga podobnih za svakodnevnu i
turističku potrošnju.
Stoga, npr. neiskorišteni kapaciteti prehrambene industrije su snaga koja daje priliku i
provocira proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Ili, poduzetničke zone predstavljaju priliku,
idealno mjesto za organiziranje poduzetničkih djelatnosti.
Ili dalje, evidentan rast potražnje za turističkim proizvodima iz ruralnih prostora, kao i rast
potražnje za industrijskim poljoprivrednim proizvodima i proizvodima proizvedenima u
ekološkim uvjetima, idealna su prilika za poticanje proizvodnje i ponude takvih proizvoda i
usluga u Županiji. Ona je po većini tih industrijskih poljoprivrednih proizvoda vodeća meñu
županijama, kako u apsolutnom smislu tako i po urodu po jedinici površine. Isto tako ona je
bogata prirodnim, povijesnim i kulturnim naslijeñem, ruralnim prostorima koji su veoma
zanimljivi kao turistička ponuda u raznovrsnim vidovima. Povezivanje tih prilika s
mogućnostima Županije predstavlja jedan od razloga optimizma za budućnost.
Županija, kao i mnoge druge županije, ima slabosti, a kontinuirano se suočava s različitim
prijetnjama: migracijom mladih i obrazovanih, depopulacijom, sa sporošću rješavanja
problema vlasništva i korištenja zemljišta, ali posebno sa sporim napuštanjem nisko
dohodovnih poljoprivrednih kultura i prijelazom na visoko dohodovne za kojima je velika
potražnja. To se odnosi na voće i povrće, na industrijsko i aromatsko bilje, na proizvodnju
mesa i mlijeka i sl.
Prijetnje se povećavaju i izostajanjem kreditne podrške razvojno orijentiranim
poljoprivrednim gospodarstvima, fizičkim ili pravnim subjektima isto kao što to čini
neograničeni uvoz poljoprivrednih proizvoda.
78 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
10 STRATEGIJA RAZVOJA
10.1 Nalaz SWOT analize
SWOT analiza pokazuje da se Virovitičko-podravska županija suočava s raznovrsnim
razvojnim potencijalom i opasnostima (zadatostima), a nominalno i s izazovima ubrzanoga
tehnološkog razvoja, globalizacije, ali i socijalne i ekološke održivosti.
Stoga strategija razvoja i njezini instrumenti moraju biti takvi da izazove provedu u činidbe
kako bi se postigli efekti iz prednosti, snaga, i prilika te smanjile slabosti i otklonile prijetnje.
Naime, Županija ima primjetne komparativne prednosti, snage, koje su sadržajem prirodni
resursi (poljoprivredno zemljište, mineralne sirovine, čist okoliš, prirodno, povijesno i
kulturno naslijeñe), industrijske i obrtničke tradicije, snažna izvozna orijentiranost
industrijske proizvodnje, neiskorišteni proizvodni i tržišni potencijali, razvojne mogućnosti
koje pružaju priroda i poduzetničke zone itd.
Nedostaci Županije su izraziti u visokoj stopi nezaposlenosti, orijentiranosti poljoprivrednika
na nisko rentabilne kulture, fragmentiranosti poljoprivrednog zemljišta, nedovoljno
izgrañenim sustavima zaštite okoliša, upravljanja otpadom, neureñenosti zemljišta i vodnih
tokova, niskoj obrazovnoj razini, skromnom korištenju prirodnih resursa u turističke svrhe i
sl. No glavna slabost Županije je što prednosti i mogućnosti nisu učinkovito iskorištene. No
to, kao i u drugim županijama, nije slabost samo Županije nego posljedica neadekvatnog
tretmana tranzicije i izostajanja konkretnije gospodarske politike.
Razvojne opcije Županije su stvoriti ponudu potražnji svih vidova netradicionalnih
poljoprivrednih proizvoda (industrijskog i aromatskog bilja, voća, povrća, a posebno
proizvoda iz ekološke proizvodnje), zatim ponudu usluga vezanih za turizam i prometni
položaj Županije. Ovo znači dopunu gospodarske strukture Županije. Stoga je realna opcija
dinamičnijeg rasta malog poduzetništva.
Prema tome srednjoročni gospodarski razvoj Virovitičko-podravske županije temeljiti će se
na poljoprivredi s naglaskom na proizvodnju industrijskog i aromatičnog bilja, proizvodnji
voća i povrća te, tim ekološki proizvedenim, proizvodima. Nastavno na tu, primarnu,
poljoprivrednu proizvodnju naslanjati će se i razvijati postojeća prerañivačka industrija sa
mogućnostima proširenja na specifične proizvode. Uz to obilati šumski i mineralni resursi
omogućuju preradu drva i proizvodnju poslovnog i kućnog namještaja te proizvodnju
keramičkih proizvoda, opeke i crijepa. U Županiji postoje predispozicije za proizvodnju i
drugih djelatnosti pa to predstavlja takoñer područje proširenja i povećanja industrijske
proizvodnje, obrtničkih i uopće poduzetničkih djelatnosti. Na ovo se naslanja raznovrsna
obrtnička proizvodnja te različite uslužne djelatnosti, proizašle iz prirodnih i krajobraznih
specifičnosti, orijentirane na turizam i usluge grañanima i gospodarstvu.
Posebno povoljna okolnost, koja ovu razvojnu strategiju, kao i razvojne strategije drugih
županija čini ostvarivim, je što su otvorene mogućnosti korištenja sredstava iz EU - razvojnih
fondova. Zapravo, bez uključivanja tih sredstava ne bi se bitno ubrzala preobrazba
Virovitičko-podravske u županiju razvijenoga gospodarstva utemeljenog na vlastitim
prirodnim resursima, izgrañene komunalne i ostale infrastrukture, očuvanog okoliša, ukupnog
naslijeña i identiteta.
79 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
10.2 Partnerstvo u ostvarivanju
Očekivana društvena i gospodarska preobrazba nije prepuštena samo tijelima vlasti. Ona nije
moguća bez participacije županijskih interesnih skupina, Županijskog partnerstva,
odgovarajuće organizacije i izgradnje institucije koje će imati za cilj provedbu mjera
utvrñenih ovom Strategijom.
U tome poslu treba razumjeti potrebu suradnje na horizontalnoj razini, ali i uspostavu
vertikalnih veza jer mnoge opasnosti i slabosti nisu rješive samo na županijskoj ili nižim
razinama nego pretpostavljaju rješenja na državnoj razini. Drugim riječima, potrebno je
kompatibilno djelovanje tijekom implementacije razvojnih programa jedinica lokalne
samouprave i uprave te njihova meñusobna suradnja s državnom upravom. U ovome,
očekivati je i aktivniju ulogu države u ostvarivanju Regionalne razvojne politike.
10.3 Strategija razvoja
Očito je da je u izvedbi Strategije razvoja potrebna interakcija brojnih subjekata,
Županijskog partnerstva, javnog, civilnog i privatnog sektora, ne samo radi prepoznavanja
snaga i slabosti, prilika i prijetnji, nego i radi izbora najboljih rješenja i prioriteta, koji u
najvećoj mjeri zadovoljavaju istodobno potrebe svih struktura lokalnog društva. Naime, u
suštini ove strategije stoje projekti koje provodi javni sektor, a oni su usmjereni da potiču
ili podupiru ulaganja privatnog sektora pa je to njen materijalni izraz.
Stoga se strategija razvoja svodi na:
� oživotvorenje vizije dostizanjem dugoročnih razvojnih ciljeva, proizašlih iz SWOT
analize,
� provedbom primjerenih mjera u vidu projekata, ostvarenih u nekoliko prioritetnih
područja javnog sektora u razdoblju do 2013. godine, koji će poboljšati postojeće i
graditi nove resurse te tako omogućiti povećanje individualnih ulaganja.
80 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
11 CILJEVI RAZVOJA
11.1 Županija sutra - vizija 2013. godine
Krajnje ciljeve Strategije razvoja sažeto izražava vizija budućega sveukupnog društvenog i
gospodarskog stanja u Županiji. Nju utvrñuju partneri, predstavnici relevantnih društvenih
skupina. Ona predstavlja ostvariv san, postignuća, koja bi proizašla dostizanjem strategijskih
ciljeva ostvarivanjem utvrñenih mjera intervencije proizašlih iz nalaza sadašnjega društvenog
i gospodarskog stanja u Županiji.
Imajući u vidu nalaz temeljne analize, prepoznate potencijale Županije, njene slabosti i
okolnosti u kojima se ostvaruju razvojni ciljevi, Županijsko partnerstvo smatra da je Županiji
primjereno je do 2013. ostvarenje ovakve vizije.
VIZIJA
Virovitičko-podravska županija je gospodarski i infrastrukturno razvijena, s
gospodarstvom izraslim na vlastitim prirodnim i stvorenim resursima, s očuvanim
okolišem, prirodnim, povijesnim i kulturnim naslijeñem, u kojoj njeni grañani
ostvaruju napredak jednak prosječnom hrvatskom grañaninu.
11.2 Strateški ciljevi
Oživotvorenje ove vizije moguće je sinkronim i koherentnim ostvarivanjem temeljnih,
strateških, konzistentnih ciljeva, koji trebaju obuhvatiti cjelinu potreba grañana Županije u
gospodarskoj, komunalnoj, obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj infrastrukturi.
Pritom županijska, gradska i općinska vlast, takoñer i lokalne interesne skupine, moraju
prepoznati svoju ulogu, a svi zajedno trebaju djelovati na institucije države kako bi se njeni
strateški razvojni interesi izrazili i na području ove Županije.
Virovitičko-podravska županija kao svoje temeljne razvojne ciljeve, čije ostvarenje bi u
najvećoj mjeri omogućilo ostvarenje vizije njenoga ukupnoga gospodarskog i društvenog
stanja 2013. godine, prepoznaje njih 3:
I. CILJ: Stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva zasnovanog na poljoprivredi,
obrtu, poduzetništvu, industriji i turizmu,
II. CILJ: Izgradnja ljudskih potencijala u skladu s potrebama gospodarstva
Županije,
III. CILJ: Očuvanje okoliša, prirodnog, povijesnog i kulturnog naslijeña.
Zašto bi ovi ciljevi u najvećoj mjeri osiguravali provedbu razvojne strategije?
To stoga što raznovrsnost, dovoljnost i vrijednost županijskih resursa upućuju na potrebu
pronalaženja mogućnosti i načina za njihovu efikasniju, raznovrsniju i svrsi primjereniju
upotrebu, te tržišno prihvatljiviju ponudu. To rezultira ostvarivanjem veće dodane vrijednosti,
gospodarskim rastom, razvojem i zapošljavanjem. No, da bi se to ostvarivalo neizostavno je
81 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
usvajati dodatna managerska, proizvodna, specifična, ali i opća znanja. Paralelno s ovim
dolazi briga za vrijednosti okoliša i podizanje kvalitete života.
Da bi se dosegli ovi ciljevi, Županijsko partnerstvo, Radna skupina i Glavni županijski tim
utvrdili su potrebu prioritetnog interveniranja odreñenim mjerama u 8 područja (prioritetna
područja intervencije-prioriteti) sa 38 mjera za postizanje strateških ciljeva.
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU za polazišta
ostvarivanja rasta, razvoja, zapošljavanja, socijalne uključenosti i pravednosti, kao temeljnih
društveno-gospodarskih ciljeva, u dokumentu Strateški okvir za razvoj 2006. – 2013. upućuje
na nužnost djelovanja na nizu područja, a posebno na obrazovanju, informacijskoj
povezanosti, socijalnoj koheziji, održivom i ujednačenom regionalnom razvoju.
Takoñer Strategija okvirnog razvoja upućuje da se Hrvatska kao mala ekonomija u odnosu na
svjetski proces globalizacije može izgrañivati kao regionalno središte u proizvodnji usluga,
posebno na području putovanja i turizma, prijevoza, graditeljstva i financijskih usluga, što bi
omogućilo daljnje oživljavanje industrijske proizvodnje, posebno uključene u mrežu
multinacionalnih korporacija utemeljene na visokotehnološkim procesima i proizvodnji
prepoznatljivih hrvatskih marki.
Virovitičko-podravska županija je suočena sa procesom globalizacije (drvna i prehrambena
industrija) i taj proces sagledava kao neizbježan te ostvarenjem svojim razvojnih ciljeva
(izgradnja ljudskih potencijala, očuvanje okoliša i kulturnog naslijeña, izgradnja malog
gospodarstva i obrta u turizmu i industriji) smatra ostvariti potrebnu konkurentnost i
prihvatljivu razinu socijalne sigurnosti.
Prioriteti koji se prepoznaju za ostvarivanje ovih ciljeva, a posljedično i mjere za njihovo
ostvarivanje, nalaze svoju sukladnost s Strategijom okvirnog razvoja 2006.-2013.
To je naročito izraženo mjerama za razvoj poljoprivrede, obrta, poduzetništva i industrije te
turizma na osnovi lokalnih potencijala i znanja te obrazovanjem u funkciji tržišta rada,
izgradnjom komunalne infrastrukture, sustava gospodarenja otpadom i zaštitom biološke i
krajobrazne raznolikosti. Ovo znači da bi se u punoj mjeri trebali aktivirati lokalni resursi te
ljudi, njihova iskustva i znanja uz prethodnu izgradnju poduzetničkih sposobnosti i usvajanje
poduzetničkih znanja.
11.3 Prioritetna područja intervencije
Postizanje ovih ciljeva moguće je odreñenim, dobro odabranim, pripremljenim i ostvarenim
intervencijama u područja na koja se odnosi cilj.
Područja u kojima treba intervenirati radi ostvarivanja svekolikih razvojnih ciljeva su brojna.
Izvjesno je da u sredinama koje se nalaze na nižem stupnju razvijenosti i nema područja u
kojem nisu potrebne značajne intervencije. Pod područjima intervencije treba razumjeti
gospodarsku, komunalnu, zdravstvenu, obrazovnu i socijalnu infrastrukturu, ili šire, područje
intervencije je cjelina društveno-gospodarskog stanja.
Područja intervencije jasno proizlaze iz nalaza SWOT analize, no zbog brojnosti,
ograničenosti financijskih sredstava i izvedbenih mogućnosti za njihovo ostvarivanje, treba
pristupiti operacionalizaciji manjeg broja, izabranih kao najznačajnijih, dakle područja
82 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
gdje je intervencija prioritetna pa je riječ o prioritetnim područjima intervencije odnosno o
prioritetima. Pritom treba voditi računa o ravnomjernosti i paralelnosti djelovanja u
prioritetima, što znači npr. da je primjereno razvijati gospodarsku infrastrukturu i ljudske
sposobnosti, a ne jedno bez drugog.
Iz nalaza SWOT analize, a u funkciji ostvarivanja dugoročnih ciljeva, smatra se da su
prioritetna područja intervencije, prioriteti, sljedeći:
I.
CILJ, koji predstavlja stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva zasnovanog na
poljoprivredi, obrtu, poduzetništvu, industriji i turizmu, moguće je postići odreñenim
intervencijama na ovim područjima:
Prioritet 1. Stvaranje uvjeta za razvoj poljoprivrede
Prioritet 2. Stvaranje uvjeta za razvoj obrta, poduzetništva i industrije na osnovi
lokalnih prirodnih potencijala, znanja i iskustva sa svrhom privlačenja investicija
Prioritet 3. Stvaranje uvjeta za razvoj turizma
II. CILJ: Izgradnja ljudskih potencijala u skladu s potrebama gospodarstva Županije,
zahtijeva prioritetno intervencije u ovim područjima:
Prioritet 4. Obrazovanje u funkciji tržišta rada
Prioritet 5. Javne službe i civilno društvo
III. CILJ: Očuvanje okoliša, prirodnog, povijesnog i kulturnog naslijeña, moguće je
ostvarivati prioritetno odreñenim mjerama na ovim područjima:
Prioritet 6. Razvoj komunalne infrastrukture
Prioritet 7. Razvoj sustava gospodarenja otpadom
Prioritet 8. Monitoring i zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti
11.4 Svrhovitost prioriteta
Prethodno utvrñeni prioriteti proizašli su iz ocjene svoje svrhovitosti što znači da se njima u
najvećoj mjeri vidi njihova svrha, cilj koji se želi postići te korisnici, tj. kome su namijenjeni.
Da je to tako vidljivo je u nastavku jer se daju odgovori na ova i druga pitanja.
I. CILJ: STVARANJE UVJETA ZA RAZVOJ GOSPODARSTVA ZASNOVANOG NA
POLJOPRIVREDI, OBRTU, PODUZETNIŠTVU, INDUSTRIJI I TURIZMU
PRIORITET 1.: Stvaranje uvjeta za razvoj poljoprivrede
Svrha: Povećati prihode u poljoprivrednoj djelatnosti i omogućiti povećanje dohotka
poljoprivrednom stanovništvu i poboljšanje uvjeta življenja u selu.
83 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Ciljevi:
- Povećati proizvodnju dohodovnijih i tržišno prihvatljivih proizvoda, - Usvajanje novih proizvodnih postupaka, - Ostvariti udruživanje proizvoñača u zadruge i udruge, - Provesti Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, - Ostvariti pretpostavke ruralnog razvoja, - Ostvariti Program ureñenja poljoprivrednog zemljišta. Razlozi intervencije: Zadržavanje na proizvodnji tradicionalnih proizvoda i na tehnološki
neracionalan način onemogućiti će doprinos poljoprivredne djelatnosti unapreñenju stanja u
selima jer ona ne omogućuje ostvarivanje većeg dohotka. Osim toga nije konkurentna
inozemnoj ponudi.
Korisnici:
- Poljoprivredna domaćinstva,
- Prehrambena industrija,
- Općine, gradovi, Županija,
- Poduzetnici iz trgovinske djelatnosti.
Provedbena tijela:
- Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu,
- Županijski centar za poduzetništvo i razvoj,
- HOK i HGK,
- Zadruge i udruge proizvoñača,
- Prerañivačka industrija,
- Ministarstva.
PRIORITET 2.: Stvaranje uvjeta za razvoj obrta, poduzetništva i industrije na osnovi
lokalnih prirodnih potencijala, znanja i iskustva sa svrhom privlačenja investicija.
Svrha: Ostvariti stimulativne uvjete za nastajanje poduzetništva, za povećanje i efikasnije
korištenje prirodnih potencijal, znanja i iskustva.
Ciljevi:
- Povećanje broja poduzetnika i zaposlenih, - Povećati raznovrsnost županijske proizvodnje, - Povećati konkurentnost županijskog gospodarstva. Razlozi intervencije: Uz velika poduzeća i mala trebaju biti temelj gospodarstva Županije.
Za to postoje uvjeti jer bi koristila i druge lokalne resurse, turističke i prometne prednosti.
Korisnici:
- Općine, gradovi, Županija, - Poduzetno sposobni grañani, - Proizvoñači primarnih proizvoda, - Nezaposleni grañani. Provedbena tijela:
- Županijski, gradski i općinski organi zaduženi za gospodarstvo i poljoprivredu,
- HOK i HGK,
84 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
-
Županijski centar za poduzetništvo i razvoj.
PRIORITET 3.: Stvaranje uvjeta za razvoj turizma
Svrha: Aktiviranje naslijeñenih prirodnih, povijesnih i kulturnih vrijednosti, starih zanata i sl.
sa ciljem zapošljavanja i povećavanja prihoda grañana, poduzetnika i lokalne samouprave.
Ciljevi:
- Ostvariti da Županija ostvari status ugodne turističke destinacije,
- Povećati raznovrsnost gospodarskih djelatnosti,
- Povećati broj usluga i proizvoda, a posebno starih zanata,
- Aktivirati seoska domaćinstva u davanju usluga seoskog turizma,
- Povećati mogućnost zapošljavanja i stjecanja dodatnog dohotka.
Razlozi intervencije: Brojni lokalni resursi prirode, povijesti i kulture, pa i sam prostor
Županije predstavljaju turistički potencijal i još nekorištenu razvojnu mogućnost Županije.
Korisnici:
- Seoska domaćinstva, - Hotelsko-ugostiteljska trgovačka društva i obrti, - Turističke agencije,
- Općine, gradovi, Županija, Država, - Nezaposleni grañani. Provedbena tijela:
- Općinska, gradska i županijsko poglavarstvo, - Turističke zajednice, - Općine, gradovi i Županija. II. CILJ: IZGRADNJA LJUDSKIH POTENCIJALA SUKLADNO POTREBAMA
GOSPODARSTVA ŽUPANIJE
PRIORITET 4.: Obrazovanje u funkciji tržišta rada
Svrha:
- Usklañivanje obrazovnih usmjerenja sa potrebama tržišta rada, - Povećanje mogućnost stjecanja specifičnih, danas potrebnih, znanja. Ciljevi:
- Osposobiti nezaposlene za prihvat raspoloživih poslova, - Povećati mogućnost stjecanja specifičnih znanja, - Učiniti dostupnijim više obrazovne razine blizu mjesta boravka. Razlozi intervencije: Postojeće općeobrazovno stanje uz tehnološki napredak i potrebe tržišta
za novim i drugačijim proizvodima, posebno proizvodima sa većom dodanom vrijednosti,
pretpostavljaju veća i nova znanja i vještine.
Korisnici:
- Nezaposlene osobe,
85 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
-
Poslodavci, Općine, gradovi i Županija. Provedbena tijela:
- Općinska, gradska i Županijsko poglavarstvo,
- Obrazovne ustanove.
PRIORITET 5.: Javne službe i civilno društvo
Svrha:
- Podjednake mogućnosti obrazovanja, zdravstvene i socijalne skrbi trebaju biti jednako
dostupne svim slojevima društva u široj zajednici,
- Potreba izgradnje uvjeta te educiranja grañana kako bi bili aktivni i punopravni
sudionici u donošenju razvojnih odluka i odluka odlučnih za njihov interes.
Ciljevi:
- Poboljšati uvjete rada svih javnih djelatnosti i time poboljšati njihovu učinkovitost,
- Ostvarivati napredak u utjecaju civilnog društva na vlast i stvaranje društvenog
kapitala.
Razlozi intervencije: U Županiji je nedostatak bolničkog prostora i opreme, a mnogim
zdravstvenim, obrazovnim i objektima socijalne skrbi potrebna je obnova i dopuna opreme.
Udruge grañana kao predstavnici civilnog društva nisu se dovoljno afirmirali pa je potrebna
tome dodatna pažnja i potpora.
Korisnici:
- Grañani, - Općinska, gradska i Županijska vlast. Provedbena tijela:
- Obrazovne, zdravstvene i ustanove socijalne skrbi,
- Nevladine organizacije,
- Kulturna, sportska i druga društva,
- Općinska, gradska i županijska vlast.
CILJ III. OČUVANJE OKOLIŠA, PRIRODNOG, POVIJESNOG I KULTURNOG
NASLIJEðA
PRIORITET 6.: Razvoj komunalne infrastrukture
Svrha:
- Povećati kvalitetu života u manjim mjestima i time doprinijeti smanjenju migracija i
poboljšanju uvjeta života,
- Zaštita od elementarnih nepogoda i time smanjenje gubitaka dohotka i šteta.
Ciljevi:
- Unaprijediti i povećati dostupnost komunalnih infrastrukturnih sustava,
- Izgrañivati osjetljivost na zagañivanje i devastiranje okoliša,
- Poboljšati lokalnu prometnu infrastrukturu,
86 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
-
Poboljšati sustave zaštite od elementarnih nepogoda.
Razlozi intervencije: Potreba osiguranja podjednakih uvjeta života u manjim mjestima kao
što su u gradovima.
Korisnici: - Stanovnici svih mjesta koja nemaju zadovoljavajuću komunalnu infrastrukturu.
Provedbena tijela:
- Trgovačka društva iz komunalne infrastrukture,
- Općine, gradovi i Županija,
- Stanovnici naselja gdje se izgrañuje nedostatna komunalna infrastruktura,
- Općine, gradovi i Županija.
PRIORITET 7.: Razvoj sustava gospodarenja otpadom
Svrha: Očuvanje okoliša od zagañenja i recikliranje korisnog otpada
Ciljevi:
- Izgraditi sustav zaštite okoliša otpadom i njegovo recikliranje,
- Izobrazba o potrebi ostvarivanja razvoja i zadovoljavanja potreba da ne šteti narednim
generacijama.
Razlozi intervencije: Zaštita i očuvanje okoliša, a naročito prirodnih resursa značajnih za
zdravlje grañana i razvitak turizma, važna je za gospodarski razvitak i uvjete življenja u
Županiji.
Korisnici: - Stanovnici Županije
Provedbena tijela:
- Općine, gradovi i Županija,
- Trgovačka društva iz komunalne infrastrukture.
PRIORITET 8. : Monitoring i zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti
Svrha: Izgrañivati Županiju kao turističku destinaciju korištenjem svojih prirodnih, povijesnih
i kulturnih vrijednosti te ih u za tu svrhu čuvati, održavati i štititi.
Ciljevi:
- Obnova i zaštita prirodnog, povijesnog i kulturnog naslijeña,
- Povećati odgovornost i brigu za prirodno i stvoreno naslijeñe te okoliš,
- Povećati broj turističkih posjeta.
Razlozi intervencije: Kontinentalni turizam je manje razvijen i atraktivan, meñu ostalim i
radi siromašnije ponude. Temeljna pretpostavka za njegov razvoj je očuvan okoliš i
specifičnosti svake sredine, prirodne ljepote, specifičnosti, druge rijetkosti i vrijednosti.
Korisnici:
- Svi grañani županije,
- Poduzetnici koji se bave turizmom,
87 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
-
Hoteli, moteli,restorani, Obrtnici i mali poduzetnici, Turističke zajednice, Općine, gradovi i Županija. Provedbena tijela:
- Općine, gradovi i Županija,
- Ekološke udruge,
- Turistička društva,
- Udruge gospodarstvenika.
11.5 Prioriteti i njihove mjere
Mjere su načini djelovanja u svrhu ostvarivanja ciljeva u području prioritetnih intervencija,
prioriteta. One nisu projekti. Projekt je operacionalizacija mjere. Za ostvarenje jedne mjere
može trebati i više od jednog projekta.
Da bi mjera bila jasna treba ju definirati. Definiranje mjere se svodi na davanje odgovora na
slijedeća pitanja:
1. Zašto je mjera potrebna?
2. Što se njome želi postići?
3. Kome je ona namijenjena?
4. Na kojem području će dati najviše koristi?
5. Koji su mjerljivi rezultati mjere?
6. Koji je njen ukupan utjecaj?
7. Kolika i koja su potrebna i dostupna financijska sredstva?
8. Tko je odgovoran za provedbu mjere?
Polazeći od prethodnog razumijevanja pojma „mjera“ Županijsko partnerstvo smatra da su
naredne mjere primjerene prioritetima i da će projekti, koji će radi njihove provedbe biti
napravljeni, sadržavati odgovore na prethodna pitanja.
Mjere za ostvarivanje prioriteta I. dugoročnog cilja
Zadatak I. cilja je stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva zasnovanog na poljoprivredi,
obrtu, poduzetništvu, industriji i turizmu. On bi se ostvario sa 16 mjera, kojima bi se
interveniralo u slijedeća 3 prioritetna područja:
Prioritet 1. Stvaranje uvjeta za razvoj poljoprivrede
Mjera 1.1. Izrada Plana ruralnog razvitka Županije,
Mjera 1.2. Provedba Programa gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, Mjera 1.3. Izrada i provedba Programa ureñenja poljoprivrednog zemljišta, Mjera 1.4. Promicanje profitabilnijih vidova poljoprivredne proizvodnje, Mjera 1.5. Promicanje ekološke poljoprivredne proizvodnje, Mjera 1.6. Osnivanje poljoprivrednih zadruga, udruga i clustera. 88 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Prioritet 2. Stvaranje uvjeta za razvoj obrta, poduzetništva i industrije na osnovi
lokalnih prirodnih potencijala, znanja i iskustva sa svrhom privlačenja investicija
Mjera 2.7. Institucionalna podrška ujednačenom regionalnom razvoju poduzetništva, Mjera 2.8. Izgradnja poduzetničkih zona, clustera i inkubatora, te institucija javno-privatnog
partnerstva,
Mjera 2.9. Marketing u funkciji osvajanja novih tržišta,
Mjera 2.10. Uvoñenje novih proizvoda, novih tehnologija i brandova,
Mjera 2.11. Istraživanje mineralnih sirovina i ostalih prirodnih resursa,
Mjera 2.12. Meñuregionalna, prekogranična i meñužupanijska suradnja.
Prioritet 3. Stvaranje uvjeta za razvoj turizma
Mjera 3.13. Stvaranje imagea Županije kao mirnog i privlačnog odredišta za odmor, Mjera 3.14. Poticanje razvoja različitih oblika selektivne turističke ponude, Mjera 3.15. Poticanje izgradnje i poboljšanje ukupnih turističkih kapaciteta, Mjera 3.16. Obnova i zaštita povijesnog i tradicijskog naslijeña. Mjere za ostvarivanje prioriteta II. dugoročnog cilja
Ovaj cilj pretpostavlja izgradnju ljudskih potencijala u skladu s potrebama gospodarstva
Županije, a ostvarivao bi se sa 10 mjera provedenih u 2 prioritetna područja.
Prioritet 4. Obrazovanje u funkciji tržišta rada
Mjera 4.17. Doškolovanje, prekvalifikacija, dokvalifikacija nezaposlenih i drugih osoba, Mjera 4.18. Izobrazba poduzetničkih i managerskih vještina, Mjera 4.19. Stvaranje uvjeta za prilagodbu školskih programa potrebama tržišta rada, Mjera 4.20. Povećanje informiranosti i osposobljenosti lokalnog stanovništva za pristupanje
razvojnim fondovima EU,
Mjera 4.21. Povećanje informatičke pismenosti i informacijske infrastrukture,
Mjera 4.22. Jačanje institucionalnih kapaciteta za poticanje razvoja u Županji,
Mjera 4.23. Stvaranje Veleučilišta u Županiji,
Mjera 4.24. Poticanje stalnog stručnog usavršavanja svih aktivnih dionika društva.
Prioritet 5. Javne službe i civilno društvo
Mjera 5.25. Izgradnja, obnova i opremanje obrazovnih, zdravstvenih i ustanova socijalne
skrbi, Mjera 5.26. Pomoć u promociji i djelovanju sportskih i kulturnih društava i ustanova civilnog
društva. Mjere za ostvarivanje prioriteta III. dugoročnog cilja
Očuvanje okoliša, prirodnog, povijesnog i kulturnog naslijeña, treći je strateški, dugoročni cilj
u funkciji ostvarivanja vizije Županije u 2013. godini. On bi se ostvarivao provedbom 12 mjera kojima bi se interveniralo u 3 područja.
Prioritet 6. Razvoj komunalne infrastrukture
Mjera 6.27. Unaprijediti sustav vodoopskrbe i odvodnje, te pročišćavanja otpadnih voda,
Mjera 6.28. Poboljšati energetsku sigurnost i omogućiti korištenje plina svim domaćinstvima,
89 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Mjera 6.29. Poboljšati prometnu infrastrukturu, Mjera 6.30. Poboljšati sustave zaštite od poplava, suša, požara i tuča. Prioritet 7. Razvoj sustava gospodarenja otpadom
Mjera 7.31. Saniranje postojećih i izgradnja novih deponija komunalnog otpada, Mjera 7.32. Izgradnja sustava gospodarenja otpadom (recikliranje, razvrstavanje), Mjera 7.33. Poticati izgradnju alternativnih izvora energije, Mjera 7.34. Izobrazba o održivom razvoju. Prioritet 8. Monitoring i zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti
Mjera 8.35. Podrška razminiranju zemljišta, Mjera 8.36. Poticanje aktivnosti koje provode ekološka društva i turističke zajednice, Mjera 8.37. Zaštita, u Prostornom planu Županije, evidentiranih prirodnih vrijednosti, Mjera 8.38. Ekološka edukacija. 11.5.1 Intenzitet utjecaja mjera i prioritetnih područja intervencije na ostvarivanje
ciljeva
Kao što je rečeno, izbor ciljeva, područja na kojima prioritetno trebaju intervencije (prioriteti),
kao i mjera za njihovo ostvarivanje, trebaju biti u logičnom slijedu. Mjere trebaju upućivati na
to da bi se dugoročne, strateške, ciljeve moglo ostvarivati, ali da u tu svrhu treba prioritetno
intervenirati u odreñenim područjima. Dakle, što je veća povezanost mjera i ciljeva
uspostavljena je veća integriranost pa je nedvojbenije postizanje ciljeva.
To znači da treba biti evidentno da se konkretnom mjerom, primijenjenom na odreñenom
području, utječe na ostvarivanje jednog ili više ciljeva. Jasno, i da je to područje u kojem se
primjenjuje odreñena mjera primjetnog značenja za cilj.
Razumljivo je da sve mjere i svi prioriteti nisu od jednakog značaja za ostvarivanje svakog
cilja. Jedni tome pridonose snažno, drugi jako, a treći slabo. Pri tom oni ne mogu biti
proturiječni, moraju biti suvisli, koherentni, dakle u funkciji ostvarivanja cilja.
Tabela 60 Intenzitet utjecaja mjera na ciljeve
Prioritet
Mjera
1.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
2.
Prioriteti i mjere
I. cilj
Stvaranje uvjeta za
razvoj
gospodarstva
zasnovanog na
poljoprivredi,
obrtu,
poduzetništvu,
industriji i turizmu
II. cilj
Izgradnja ljudskih
potencijala
sukladno
potrebama
gospodarstva
Županije
III. cilj
Očuvanje okoliša,
prirodnog,
povijesnog i
kulturnog naslijeña
+++
+++
+
++
+++
+
+++
+
+
+++
+
-
+++
++
+
+++
++
+
I .CILJ
Stvaranje uvjeta za razvoj poljoprivrede
Izrada Plana ruralnog razvitka Županije
Provedba
Programa
gospodarenja
poljoprivrednim zemljištem
Izrada i provedba Programa ureñenja
poljoprivrednog zemljišta
Promicanje
profitabilnijih
vidova
poljoprivredne proizvodnje
Promicanje
ekološke
poljoprivredne
proizvodnje
Osnivanje poljoprivrednih zadruga, udruga i
clustera
Stvaranje uvjeta za razvoj obrta,
90 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
2.7.
2.8.
2.9.
2.10.
2.11.
2.12.
3.
3.13.
3.14.
3.15.
3.16.
4.
4.17
4.18.
4.19.
4.20.
4.21.
4.22.
4.23.
4.24.
5.
5.25.
5.26.
6.
6.27.
6.28.
6.29.
6.30.
7.
7.31.
7.32.
7.33.
7.34.
8.
8.35.
8.36.
8.37.
8.38.
poduzetništva i industrije na osnovi
lokalnih prirodnih potencijala, znanja i
iskustva sa svrhom privlačenja investicija
Institucionalna
podrška
ujednačenom
regionalnom razvoju poduzetništva
Izgradnja poduzetničkih zona, clustera i
inkubatora te institucija javno-privatnog
partnerstva
Marketing u funkciji osvajanja novih tržišta
Uvoñenje novih proizvoda, novih tehnologija i
brandova
Istraživanje mineralnih sirovina i ostalih
prirodnih resursa
Meñuregionalna,
prekogranična
i
meñužupanijska suradnja
Stvaranje uvjeta za razvoj turizma
Stvaranje image-a Županije kao mirnog i
privlačnog odredišta za odmor
Poticanje razvoja različitih oblika selektivne
turističke ponude
Poticanje izgradnje i poboljšanje ukupnih
turističkih kapaciteta
Obnova i zaštita povijesnog i tradicijskog
naslijeña
II. CILJ
Obrazovanje u funkciji tržišta rada
Doškolovanje, prekvalifikacija, dokvalifikacija
nezaposlenih i drugih osoba
Izobrazba poduzetničkih i managerskih
vještina
Stvaranje uvjeta za prilagodbu školskih
programa potrebama tržišta rada
Povećanje informiranosti i osposobljenosti
lokalnog
stanovništva
za
pristupanje
razvojnim fondovima EU
Povećanje
informatičke
pismenosti
i
informacijske infrastrukture
Jačanje institucionalnih kapaciteta za poticanje
razvoja u Županiji
Stvaranje Veleučilišta u Županiji
Poticanje stalnog stručnog usavršavanja svih
aktivnih dionika društva
Javne službe i civilno društvo
Izgradnja, obnova i opremanje obrazovnih,
zdravstvenih i ustanova socijalne skrbi
Pomoć u promociji i djelovanju sportskih i
kulturnih društava i ustanova civilnog društva
III. CILJ
Razvoj komunalne infrastrukture
Unaprijediti sustav vodoopskrbe i odvodnje te
pročišćavanja otpadnih voda
Poboljšati energentsku sigurnost i omogućiti
korištenje plina svim domaćinstvima
Poboljšati prometnu infrastrukturu
Poboljšati sustave zaštite od poplava, suša,
požara i tuča
Razvoj sustava gospodarenja otpadom
Saniranje postojećih i izgradnja novih deponija
komunalnog otpada
Izgradnja sustava gospodarenja otpadom
(recikliranje, razvrstavanje)
Poticati izgradnju alternativnih izvora energije
Izobrazba o održivom razvoju
Monitoring i zaštita biološke i krajobrazne
raznolikosti
Podrška razminiranju zemljišta
Poticanje aktivnosti koje provode ekološka
društva i turističke zajednice
Zaštita, u Prostornom planu Županije,
evidentiranih prirodnih vrijednosti
Ekološka edukacija
Napomena:
= bez utjecaja
91
+++
++
-
+++
+
-
+++
+++
+++
++
-
+++
-
-
+++
+
++
+++
-
+++
+++
+
+++
+++
+
++
-
+
+++
++
+++
+
+++
+++
+
+
+++
+
++
+++
+
++
+++
+
+++
++
+
++
++
+++
+++
+
++
+++
+
++
+++
+
++
+
+++
++
+
+++
++
+++
-
++
+++
++
+
+++
++
+
+++
++
+
++
++
+++
++
++
+
+++
+++
++
+
+++
-
++
+++
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
+ = slab utjecaj
++ = jak utjecaj
+++ = snažan utjecaj
11.5.2 Intenzitet utjecaja mjera na područja intervencije
Prethodni prikaz upućuje na to koje mjere i kojim intenzitetom utječu na ostvarivanje
dugoročnih ciljeva. Isto tako bitna je integriranost mjera u područja intervencije, prioritete.
Ona treba pokazati koje mjere i kojim intenzitetom utječu na prioritete, kao područja u kojima
treba djelovati, da bi se ostvarili ciljevi. U kojoj mjeri bi to bilo ostvareno, pokazuje slijedeća
tabela.
92 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 61 Intenzitet utjecaja mjera na prioritete
2. Stvaranje uvjeta za razvoj obrta, poduzetništva i
industrije na osnovi lokalnih prirodnih potencijala,
znanja i iskustva sa svrhom privlačenja investicija
3. Stvaranje uvjeta za razvoj turizma
4. Obrazovanje u funkciji tržišta rada
5. Javne službe i civilno društvo
6. Razvoj komunalne infrastrukture
7. Razvoj sustava gospodarenja otpadom
8. Monitoring i zaštita biološke i krajobrazne
raznolikosti
I. CILJ: STVARANJE UVJETA ZA RAZVOJ
GOSPODARSTVA
ZASNOVANOG
NA
POLJOPRIVREDI,
OBRTU,
PODUZETNIŠTVU,
INDUSTRIJI I TURIZMU
Prioritet 1.: Stvaranje uvjeta za razvoj poljoprivrede
1.1. Izrada Plana ruralnog razvitka Županije
1.2. Provedba Programa gospodarenja poljoprivrednim
zemljištem
1.3. Izrada i provedba Programa ureñenja poljoprivrednog
zemljišta
1.4. Promicanje profitabilnijih vidova poljoprivredne
proizvodnje
1.5. Promicanje ekološke poljoprivredne proizvodnje
1.6. Osnivanje poljoprivrednih zadruga, udruga i clustera
Prioritet 2.: Stvaranje uvjeta za razvoj obrta, poduzetništva
i industrije na osnovi lokalnih prirodnih potencijala, znanja
i iskustva sa svrhom privlačenja investicija
2.7. Institucionalna podrška ujednačenom regionalnom razvoju
poduzetništva
2.8. Izgradnja poduzetničkih zona, clustera i inkubatora te
institucija javno-privatnog partnerstva
2.9. Marketing u funkciji osvajanja novih tržišta
2.10. Uvoñenje novih proizvoda, novih tehnologija i brandova
2.11. Istraživanje mineralnih sirovina i ostalih prirodnih resersa
2.12. Meñuregionalna, prekogranična i meñužupanijska
suradnja
Prioritet 3.: Stvaranje uvjeta za razvoj turizma
3.13. Stvaranje imagea Županije kao mirnog i privlačnog
odredišta za odmor
3.14. Poticanje razvoja različitih oblika selektivne turističke
ponude
3.15. Poticanje izgradnje i poboljšanje ukupnih turističkih
kapaciteta
3.16. Obnova i zaštita povijenog i tradicijskog naslijeña
II. CILJ: IZGRADNJA LJUDSKIH POTENCIJALA
SUKLADNO
POPTREBAMA
GOSPODARSTVA
ŽUPANIJE
Prioritet 4.: Obrazovanje u funkciji tržišta rada
4.17.
Doškolovanje,
prekvalifikacija,
dokvalifikacija
nezaposlenih i drugih osoba
4.18. Izobrazba poduzetničkih i managerskih vještina
4.19. Stvaranje uvjeta za prilagodbu školskih programa
potrebama tržišta rada
4.20. Povećanje informiranosti i osposobljenosti lokalnog
stanovništva za pristupanje razvojnim fondovima EU
4.21. Povećanje informatičke pismenosti i informacijske
infrastrukture
4.22. Jačanje institucionalnih kapaciteta za poticanje razvoja u
Županiji
4.23. Stvaranje Veleučilišta u Županiji
4.24. Poticanje stalnog stručnog usavršavanja svih aktivnih
dionika društva
Prioritet 5.: Javne službe i civilno društvo
5.25. Izgradnja, obnova i opremanje obrazovnih, zdravstvenih i
ustanova socijalne skrbi
1. Stvaranje uvjeta za razvoj poljoprivrede
Mjere
+++
+++
++
+
+++
-
+
-
+
-
-
+
-
+
-
+++
+
-
-
-
-
-
-
+++
++
+
++
++
-
-
-
+++
+++
++
-
++
+
++
++
++
++
-
-
+
+
+++
+++
+
++
-
-
-
-
++
+++
+
++
++
+
+
+
+++
+++
+
+++
+++
+++
+++
+++
+++
+++
++
++
+
+
+
-
-
++
+
+
+++
+
+
-
-
-
++
+
+++
++
-
-
-
++
+
+
+++
++
+
+
+
++
+
+
+++
+
+
+
+
+
++
+++
+++
+++
+
-
-
-
+++
++
+++
+++
+++
+++
+++
+++
+
+
-
-
-
+++
+++
+++
+++
++
+
+
++
++
+++
+++
+++
++
-
-
+
+
+++
+++
+++
+
-
-
-
++
+
+++
+++
+++
+++
+++
+++
++
++
-
-
-
+
+
++
+++
+
-
-
-
93 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
5.26. Pomoć u promociji i djelovanju sportskih i kulturnih
društava i ustanova civilnog društva
III. CILJ: OČUVANJE OKOLIŠA, PRIRODNOG,
POVIJESNOG I KULTURNOG NASLIJEðA
Prioritet 6.: Razvoj komunalne infrastrukture
6.27. Unaprijediti sustav vodoopskrbe i odvodnje te
pročišćavanja otpadnih voda
6.28. Poboljšati energetsku sigurnost i omogućiti korištenje
plina svim domaćinstvima
6.29. Poboljšati prometnu infrastrukturu
6.30. Poboljšati sustave zaštite od poplava, suša, požara i tuča
Prioritet 7.: Razvoj sustava gospodarenja otpadom
7.31. Saniranje postojećih i izgradnja novih deponija
komunalnog otpada
7.32. Izgradnja sustava gospodarenja otpadom (recikliranje,
razvrstavanje)
7.33. Poticati izgradnju alternativnih izvora energije
7.34. Izobrazba o održivom razvoju
Prioritet 8.: Monitoring i zaštita biološke i krajobrazne
raznolikosti
8.35. Podrška razminiranju zemljišta
8.36. Poticanje aktivnosti koje provode ekološka društva i
turističke zajednice
8.37. Zaštita, u Prostornom planu Županije, evidentiranih
prirodnih vrijednosti
8.38. Ekološka edukacija
+
+
++
+
-
-
-
-
+++
+
+++
-
+
+++
+++
++
+++
++
+++
-
+
+++
-
-
+++
+++
++
+++
+++
+++
+
+
++
+++
+++
-
++
-
-
+++
+
++
++
+++
+++
-
-
+++
+
++
++
+++
+++
+
+
+
+
++
++
++
++
++
+++
++
+++
+++
+++
+++
-
+++
+++
+
++
+++
++
++
+++
-
-
+++
+
+++
+
+
+++
+
+++
+++
++
++
+++
Napomena:
- = bez utjecaja
+ = slab utjecaj
++ = jak utjecaj
+++ = snažan utjecaj
11.6 Razvojni učinak mjera
Detaljni učinak realizacije ovih mjera na razvoj pokazati će podaci iz praćenja i vrednovanja
ostvarenja projekata koji će proizlaziti iz mjera. No, razvojni učinak se može sagledati
uopćeno, bez numeričkih i drugih pokazatelja.
Uvid u mjere upućuje da su one usmjerene na ostvarenja napretka stanja i okolnosti u
nekoliko sektora. U segmentu gospodarstva riječ je o popravljanju okolnosti za bolje
korištenje i efektuiranje svih resursa, razvoj industrijskih i obrtničkih djelatnosti, zatim u
segmentu obrazovanja te očuvanja prirodnog i stvorenog naslijeña radi vlastitih i
gospodarskih interesa.
Preciznije, mjere u sektoru poljoprivrede trebaju rezultirati poljoprivrednim zemljištem
sposobnim za suvremenu i proizvodnju veće dodane vrijednosti. Mjere upućuju na činidbe
izdizanja sela na razinu prostora koji je uvjetima blizak gradskim naseljima, a to znači da se
očekuje proširenje djelatnosti u njima. Meñu njima je turizam temeljno očekivanje.
U sektoru industrije i obrtničkih djelatnosti omogućilo bi se povećanje i proširenje spektra
tih djelatnosti, kao u proizvodnom tako i u uslužnom, posebno turističkom, dijelu. Namjere su
i povećati znanja o marketingu, poduzetništvu i uvjetima za ulaganja kapitala. Ne samo
izgradnjom poduzetničkih zona nego i meñunarodnom suradnjom.
Stvaranje imagea Županije kao ugodnog i sadržajnog prostora za posjete i boravak turista
temeljna je mjera za razvoj turizma. Nju prati namjera izgradnje različitih turističkih
kapaciteta, specifične turističke ponude usluga i proizvoda te ponuda obilja povijesnog i
tradicijskog naslijeña.
94 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Obrazovanje, s obzirom na nedovoljnu razinu i strukturu, pretpostavlja brojne mjere i
projekte od doškolovanja, prekvalifikacije, ostvarivanja visokog postotka informatički
pismenih grañana pa do stvaranja mogućnosti u vlastitoj sredini stjecanja višeg stupnja
obrazovanja.
Postojeće stanje komunalne infrastrukture pretpostavlja dosezanje stanja riješenosti
problema plinofikacije, vodoopskrbe, zbrinjavanja otpada i otpadnih voda te poboljšanje
zaštite od poplava i drugih elementarnih nepogoda.
Značajno mjesto imaju i mjere monitoringa i zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te s
tim u svezi ekološka edukacija, pomoć i promidžba civilnog društva i njegovih aktivnosti.
Pojednostavljeno, prethodno rečeno izražava temeljnu intenciju ove Strategije, a ona je
ostvariti učinke koji će rezultirati da će Virovitičko-podravska županija biti gospodarski
razvijena, očuvanih prirodnih i naslijeñenih vrijednosti i sa dosegnutim standardom
prosječnog hrvatskog grañanina.
95 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
11.7 Europska načela
Uvod
Prethodno pokazano o vezama i intenzitetu utjecaja mjera na prioritete i razvojne ciljeve
upućuje da je ostvarena značajna integracija mjera i prioriteta te prioriteta i ciljeva. To dalje
znači da je ova Strategija razvoja sveobuhvatna, da je utvrñena na transparentan način pa bi
trebala imati snažan utjecaj za brži gospodarski i društveni razvoj Županije.
Meñutim, u mjere za ostvarenje ciljeva treba uključiti postizanje i drugih ciljeva odnosno
načela, koja se horizontalno primjenjuju u Europskoj uniji pri regionalnom gospodarskom
planiranju.Ona se stoga nazivaju „horizontalna načela“.
Treba znati da su ova načela u najužoj vezi s financiranjem projekata koji će proizaći iz
Županijske razvojne strategije. Naime, EU fondovi ne podržavaju projekte koji nemaju u sebi
i primjenu, ovih, za EU, a i za nas, bitnih načela.
Ta načela su:
1. Informacijsko društvo,
2. Okoliš i održivi razvoj,
3. Jednake mogućnosti,
4. Partnerstvo.
11.7.1 Informacijsko društvo
Već je postalo jasno svom poslovnom svijetu, svijetu javne uprave, učenicima i studentima da
je informacijsko društvo glavni pokretač gospodarskih i društvenih promjena.
Ministarsko vijeće EU u Lisabonu je još 1999. pokrenulo inicijativu da se Europa izgrañuje
kao informatičko društvo, ocjenjujući da samo gospodarstva i društva zasnovana na znanju,
istraživanju i razvoju imaju perspektivu konkurentnosti na svjetskom tržištu. Ovaj instrument
razvoja Europska komisija je uzela za ostvarenje cilja razvoja EU do 2010. koji je trebao od
Europe „učiniti najkonkurentniju i najdinamičniju svjetsku ekonomiju koju karakterizira
održivi rast, više boljih poslova i veća socijalna kohezija.“
Za ostvariti taj cilj smatra se potrebnim:
- da svaki grañanin, kuća, škola i posao imaju pristup Internetu kako bi se izbjeglo da
informacijsko društvo učini tzv. digitalnu podjelu, tj. poveća mogućnosti korisnicima
informacijsko-komunikacijske tehnologije, a onim koji njom ne vladaju smanji,
- da je poduzetnička kultura spremna na financiranje i razvijanje novih ideja, jer se jača
socijalna kohezija,
- da je svaki projekt izrañen korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije tj.
da njom vlada njegov podnositelj.
Temeljna analiza je pokazala da u Županiji postoji velika ovisnost o industrijama niže
tehnološke razine što znači da postoji veliki prostor za primjenu informacijskih i
komunikacijskih tehnologija prvenstveno izobrazbom i razvojem ljudskih resursa. Takoñer,
da je značajan prostor za primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u drugim
sferama života i rada.
96 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Nije dvojbeno da će se u okviru provedbe ove Strategije intenzivirati primjena informacijsko
komunikacijske tehnologije. To je za očekivati u provedbi mjera iz područja marketinga,
uvoñenja novih proizvoda, proizvodnih postupaka, promocije županijskih potencijala,
stjecanja novih znanja i vještina, prekvalifikacije, kao i nadzora specifičnih prirodnih resursa
te u pripremi i provedbi projekata kojim će se mjere operacionalizirati.
11.7.2 Okoliš i održivi razvoj
Ministarsko vijeće EU promoviralo je u nekoliko navrata (Maastricht, Amsterdam, Göteborg)
važnost usuglašavanja gospodarskog rasta s ciljevima održivog razvoja. Pod održivim
razvojem se razumije razvoj koji zadovoljava današnje potrebe bez ugrožavanja mogućnosti
zadovoljenja potreba budućih generacija.
Temeljna analiza ukazala je na postojanje u Županiji posebno vrijednih prostora, koje je
potrebno zaštiti i očuvati za buduće generacije. Isto tako i na neriješeno sustavno
gospodarenje otpadom, potrebu razvitka turizma na prirodnim i drugim rijetkostima kojim
Županija obiluje.
Kako je okoliš jedna od pretpostavki i šansi za brži gospodarski napredak Županije, ona kao i
općine i gradovi posvećivati će punu pažnju da se razvoj ostvaruje uz očuvanje okoliša. To će
se sustavno ostvarivati provedbom projekata koji će proizaći iz mjera navedenih u III. cilju.
11.7.3 Jednake mogućnosti
Ugovor iz Amsterdama iz 1998. promovirao je važnost u EU ostvarivanja jednakih
mogućnosti za sve ljude obrazovanja, obuke i zapošljavanja. Takoñer i ravnopravnost
spolova, ali i etničkih skupina, invalidnih osoba, samohranih roditelja, osoba manjih
mogućnost i sl. Promicanje jednakih mogućnosti zahtijeva uklanjanje prepreka koje
ograničavaju pojedinca da sudjeluje u bilo kojoj djelatnosti.
U provedbi ove strategije biti će nužno udovoljavati ovim zahtjevima. To će biti najviše
primijenjeno u obrazovanju, ali i u zapošljavanju. S tim u svezi trebati će promovirati potrebu
i korisnost uključivanja ustanova civilnog društva.
11.7.4 Partnerstvo
Partnerstvo se smatra načinom postizanja maksimalne mobilizacije resursa i utjecaja. Ono je
vrlo učinkovito za rješavanje kriznih situacija u gospodarstvu.
U nedostatku partnerskih dogovora smanjene su šanse za uspješan regionalni razvoj. Povećan
je rizik ponavljanja i udvostručavanja već poduzetih aktivnosti ili da projekti ne dospiju do
onih kojima su najpotrebniji.
Smatra se da je najviše partnerskih dogovora moguće ostvariti u sektoru obrazovanja i to
izmeñu poslodavaca, obrazovnih ustanova i predstavnika djelatnika.
Ovo načelo unekoliko, glede primjene, odudara od tri prethodna. Ono je, naime, neizostavno
u svim fazama izrade Strategije, dakle primjenjuje se već u tom poslu i na taj način će se
primjenjivati i u njegovom ostvarivanju, dakle svakoj narednoj fazi, do završetka svakog
97 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
projekta. Za razliku od toga, ostala načela primjenjuju se u okviru provedbe mjera kao njihov
sastavni dio, provedbom projekata.
11.8 Veze EU načela i ciljeva ŽRS
O tome koje sadržaje ciljeva dotiču horizontalna načela EU upućuje naredna tabela.
Tabela 62 Odnos EU načela s ciljevima
Ciljevi/Horizontalna
načela
I cilj: Stvaranje uvjeta za
razvoj
gospodarstva
zasnovanog
na
poljoprivredi,
obrtu,
industriji, i turizmu
II. cilj: Izgradnja ljudskih
potencijala
sukladno
potrebama gospodarstva
Županije
III.
cilj:
Očuvanje
okoliša,
prirodnog,
povijesnog i kulturnog
naslijeña
Informacijsko
društvo
Korištenje
informacijskokomunikacijske
tehnologije
u
pristupu
novim
tržištima, razvijanju
novih
proizvoda,
promociji…
Korištenje
informacijskokomunikacijske
tehnologije
u
prekvalifikaciji,
dokvalifikaciji
i
stjecanju
novih
znanja,
traženju
posla….
Korištenje
informacijskokomunikacijske
tehnologije
u
sustavima
za
praćenje stanja u
okolišu, turističkoj
ponudi…
Partnerstvo
Okoliš i održivi
razvoj
Identificiranje novih
gospodarskih
mogućnosti
prihvatljivih
za
okoliš,
održivi
razvoj,
ekološka
proizvodnja,…
Jednake
mogućnosti
Istražiti mogućnosti
većeg zapošljavanja
žena,
mladih,
invalida
kao
samostalnih
ili
osoba
zaposlenih
kod drugih….
Prakticiranje
partnerstva izmeñu
poduzetnika,
sindikata,škola,
općina…
Izobrazba o okolišu,
očuvanju
okoliša,
održivom razvoju,
ekološkim
proizvodima…
Uključivanje
nezaposlenih žena,
mladih te osoba sa
smanjenim radnim
sposobnostima…
Manjinskim
skupinama
omogućiti postizanje
ravnopravnog
statusa…
Organizirati
praćenje stanja i
promjena
u
okolišu…
Uključivanje
zapostavljenih
skupina društva u
moguće aktivnosti u
svrhu
očuvanja
okoliša, prirodnih i
kulturnih
vrijednosti…
Partnerstvo
u
donošenju ŽRS-e,
provoñenju
dodatnog
obrazovanja, zaštiti
okoliša,realizaciji
projekata…
Primjetno je da su sva četiri načela inkorporirana u ostvarivanje svakog cilja pa je osigurana
primjena europskih, tzv. horizontalni načela.
98 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
III. PLAN PROVEDBE 99 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
12 OD MJERA DO PROJEKTNIH IDEJA
12.1 Uvod
Županijsku razvojnu strategiju treba prihvatiti kao:
1. temeljni dokument kojim su utvrñeni strateški ciljevi razvoja Županije,
2. dokument u kojem su utvrñene mjere za njihovo postizanje,
3. a na osnovi kojih treba izraditi projektne ideje kojima će se iskoristiti lokalni i
nacionalni resursi putem privatnih i javnih investicija, lokalnim sredstvima i
sredstvima donatorskih fondova Europske unije,
4. s time da se trebaju razlikovati projekti kao srednjoročni i dugoročni,
5. te utvrditi prioritete njihove realizacije.
12.2 Tko sve može prijaviti projektne ideje?
Fondovi Europske unije su potpora projektima koji su proizašli iz zajedničkog djelovanja
lokalnih vlasti i interesnih skupina te kao takvi izražavaju interes cijele Virovitičko-podravske
županije.
Posebno je potrebno znati da će se podržavati kreativni projekti koji su namijenjeni da
dugotrajno funkcioniraju nakon prestanka davanja potpore i koji se odnose na javne potrebe
kao što su obrazovanje, zdravstvo, zaštita okoliša, institucije, tvrtke i sl.
Prednost će imati projektni prijedlozi dviju ili više lokalnih samouprava izrañenih u
suradnji s nevladinim organizacijama, zadrugama, udrugama, institucijama itd.
12.3 Tko ne može prijaviti projektne ideje?
Ne mogu se prijavljivati projektne ideje za realizaciju na području izvan Virovitičko
podravske županije.
Neće se razmatrati profitni prijedlozi koji nisu u skladu s definiranom vizijom Županije do
2013. godine, odnosno koji nisu u skladu s Obrascem za prijavu prijedloga projekta.
Ne predviña se potpora fondova EU za projekte s naglašenim političkim i/ili vjerskim
djelovanjem te projekata iz čijih poslovnih aktivnosti profit koriste pojedinci ili uži krug
osoba.
12.4 Okvirni proračun projekta proizašlog iz projektne ideje
Svaka stavka proračuna mora biti jasno povezana s odreñenim aktivnostima projekta.
U obrascu proračuna mora biti jasno povezan svaki planirani iznos financiranja za
predviñene stavke, a potrebno je navesti što više podataka o planiranim troškovima koji se
očekuju u tijeku provedbe projekta.
Troškovi provedbe projekta podrazumijevaju troškove vezane uz projektne aktivnosti,
pripremu projektne dokumentacije, kupnju i tiskanje materijala, organizaciju dogañaja u
100 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
zajednici i sl. (mogu se pojaviti kao troškovi uredskog materijala, poštarine, telefona,
interneta, putni troškovi, troškovi prijevoza, smještaja, dnevnica, najma, plaća i honorara kao i
ostali troškovi).
Za potrebnu opremu obvezna su objašnjenja potrebe za svaki njen dio posebno (telefon,
fotokopirni ureñaj, telefax, foto-aparat, vozilo, namještaj i sl.).
Projektna ideja se prijavljuje na posebnom obrascu čiji sadržaj je u prilogu Županijske
razvojne strategije i dostavlja se županijskoj Službi za europske integracije i regionalni
razvoj.
12.5 Od projektnih ideja do projekata
12.5.1 Pregled projektnih ideja
Pregled projektnih ideja predstavlja popis svih projektnih ideja koje su pristigle do odreñenog
roka, u za to odreñeni ured/ustanovu.
Taj popis treba sadržavati informacije koje bi trebale jasno uputiti na koji sektor se odnosi
projekt, koja institucija ga predlaže, opis projekta, mjesto ili područje na kojem bi se
ostvario, koliki bi bio broj korisnika efekata, koliki iznos sredstava je potreban, u kojoj je fazi
provedbe projekt, na koju mjeru se odnosi, postoje li potrebne dozvole za izvedbu projekta i
ostalo kako je navedeno u obrascu za Prijava projektne ideje ili projekata za bazu projekta.
12.5.2 Kriteriji za odabir projekata
Odabir projektnih ideja i projekata se treba obavljati na osnovi Kriterija koji trebaju
odražavati ŽRS što znači da trebaju proizlaziti iz njenih prioriteta i mjera u svakoj fazi razvoja
projekta.
U nastavku se daju Kriteriji odabira projekata za svaku razvojnu fazu projekta te rezultati
njihove primjene kako slijedi:
1. faza: ODABIR PROJEKTNIH IDEJA
Odabir projektnih ideja se sastoji od njihove identifikacije s Županijskom razvojnom
strategijom i mjerama, što znači da se provjerava, rješava li odnosno zadovoljava li
projektna ideja potrebe iz osnovne i SWOT analize i proizlazi li iz prioriteta i mjera ŽRS-e.
Osim toga, projektna ideja se mora:
a) Podudarati sa nacionalnim i/ili ostalim lokalnim planovima,
b) Pridonositi poboljšanju ekološkog upravljanja u Županiji,
c) Pridonositi održanju lokalne infrastrukture,
d) Pridonositi grañenju lokalnih kapaciteta u privatnom ili javnom sektoru,
e) Općenito se prilagoñavati načelima EU (horizontalna načela).
Rezultat odabira - primjene tih kriterija je PREGLED PROJEKTNIH IDEJA koji se
sastoji od popisa projektnih ideja sa osnovnim podacima navedenih u Obrascu za Prijavu
projektne ideje razvrstanih u sektore:
101 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
a) poljoprivreda, b) poduzetnička infrastruktura, c) poduzetništvo, d) turizam, e)
komunalna infrastruktura-vodoopskrba, f) komunalna infrastruktura
kanalizacija i pročišćavanje otpadnih voda, g) komunalna infrastruktura
energetika, h) prometna infrastruktura, i) obrazovanje, kultura i šport, j)
zdravstvo i socijalna skrb i k) očuvanje okoliša, prirodnog i kulturnog nasljeña.
2. faza: ODREðIVANJE PRIORITETA
Odreñivanje prioriteta pretpostavlja definiranje odreñenih projektnih ideja prioritetnim.
To mogu biti one projektne ideje koje udovoljavaju niže navedenim kriterijima odabira:
a) Projekt je prioritetnim odredio Partnerski odbor, b) Moguće je brzo izraditi studiju izvedivosti i plan provedbe, a nema bitnih tehničkih, ekoloških, financijskih, socijalnih ili gospodarskih prepreka, c) Može se brzo ostvariti, d) Osigurano financiranje-dokazana mogućnost sufinanciranja troškova projekta, e) Početna procjena pokazuje veće koristi od troškova, f) Odgovorna institucija sposobna je upravljati i održavati projekt. Poželjno je još da zadovoljava ove uvjete:
a) Projekt je preduvjet za provedbu drugih projekata, b) Potencijalno privlači dodatne fondove u Županiji, c) Nadopunjuje ostale projekte proizašle iz ŽRS-e, d) Promovira socijalnu uključivost. Rezultati odabira su: LISTA VISOKOPRIORITETNIH PROJEKTNIH IDEJA u
svakom od prethodno spomenutih sektora. Ukoliko studija izvedivosti pokaže da prvi projekt
na listi prioriteta nije izvediv, tada se prelazi na slijedeći iz istog sektora. Važno je da
projektne ideje korespondiraju s dostupnim izvorima financiranja.
3. faza: IZRADA NACRTA PROJEKATA
U ovoj fazi se, iz prethodnim postupkom odabranih projektnih ideja, izrañuju Nacrti
projekata.
Svi nacrti projekata moraju udovoljiti kriterijima prema kojima trebaju imati:
a) Cilj, prioritet i mjeru iz koje proizlazi prijedlog,
b) Kratki opis postojeće situacije,
c) Kratki opis prijedloga rješenja koji sadrži mogućnosti, ciljne korisnike, dopunske
projekte i operativne odgovornosti, d) Trenutni status pripreme, e) Sva ključna pitanja u vezi s okolišem ili nabavkom zemljišta, f) Usklañenost s prostornim planom. Visokoprioritetni projekti trebaju još imati:
a) Procjenu troškova s točnošću +/- 25%, b) Preliminarnu procjenu o koristima, c) Identificiranu organizaciju i sredstva za sufinanciranje, d) Plan provedbe s vremenskim tijekom i odgovornostima. 102 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Rezultati primjene ovih kriterija su SPISKOVI PRIORITETNIH PROJEKATA po
spomenutim sektorima, nakon čega odgovorni za prioritetne projekte pripremaju projektnu
dokumentaciju i identificiraju sredstva za sufinanciranje, nakon čega se projekti kandidiraju
na natječajima donatora.
Prethodno rečeno shematski izgleda ovako:
Graf 18 Kriteriji odabira projektnih ideja
Proces odabira projekata upućuje da se neće moći realizirati projekt ukoliko nije opravdan, u
skladu s Županijskom razvojnom strategijom, s nacionalnim programima i prioritetima
donatora.
12.5.3 Baza i slijed projekata
Ovako prepoznate projektne ideje i projekti predstavljaju BAZU PROJEKATA. Ona je
početni dio procesa upravljanja projektnim ciklusom. Ta baza treba biti podijeljena na četiri
skupine projekata koje karakterizira stupanj njihove pripremljenosti:
1. skupina obuhvaća projekte koji su spremni za provedbu,
2. skupina je popis projekata koji trebaju procjenu izvedivosti, uključivo detaljni plan i
procjenu troškova i koristi (cost-benefit analiza), što znači da imaju studiju
predizvedivosti,
3. skupina su projekti za koje su još potrebne studije predizvedivosti,
4. skupina je popis projektnih ideja koje treba razviti u projekte.
Projektne ideje su prva konkretizacija procesa provedbe Županijske razvojne strategije i
predstavljaju temelj ostvarivanja njegovih ciljeva. One se trebaju prikupljati javnim
pozivima, čime bi se omogućilo da u njihovom predlaganju sudjeluje veliki broj grañana, što
bi osiguralo i veći broj dobrih ideja.
103 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Ovako sistematizirani projekti predstavljaju SLIJED PROJEKATA čije je stanje takvo da
su uvijek neki projekti u realizaciji, drugi se pripremaju za provedbu, treći su u fazi
izrade studija predizvedivosti, a za daljnje treba izraditi projekt. Cilj ovakvog
razvrstavanja projekata je da uvijek u provedbi bude što više relevantnih projekata.
Realizacija projektnih ideja i projekata grafički prikazano nakon nekoliko godina može ovako
izgledati:
Graf 19 Distribucija projektnih ideja prema statusu
Distribucija projektnih ideja prema statusu
Ukupno
Provedba
500
Studija izvedivosti
400
Studija pred-izvedivosti
300
200
100
0
Godina 1
Godina 2
Godina 4
Godina 3
12.6 Institucije i mehanizmi provedbe
12.6.1 Uvod
Provedba Županijske razvojne strategije izradom projekata nije dovršen posao. Ona
predstavlja dokument koji se mijenja kao što se mijenjaju okolnosti koje su ju odredile. I
njena provedba, u vidu realizacije projekata, može biti manje ili više uspješna. Nominalno
uspješan projekt lošom provedbom postaje promašen projekt. Stoga je pažnju potrebno
posvetiti kojim instrumentima, institucijama i mehanizmima se Županijska razvojna
strategija može najučinkovitije ostvarivati, što znači dograñivati ju i provoditi u vidu
realizacije projekata proizašlih iz njenih mjera.
Za uspješno ostvarivanje ŽRS potrebno je ostvariti suradnju svih institucija koje su u
njegovoj izradi sudjelovale: Interesne skupine putem Županijskog partnerstva, Županijska
skupština i župan, ali i institucije koje će djelovati u fazi priprema projekata, financiranja,
izvedbe i nadzora izvedbe kao i ocjene postignutih efekata.
S tim u svezi moguća su ovakva rješenja koordinacije provedbe ŽRS:
104 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Graf 20 Sudionici u provedbi Županijske razvojne strategije
Ministarstvo mora, turizma, prometa i
razvitka,
Služba za Europske
integracije i
regionalni razvoj
INTERESNE
SKUPINE
(akteri
socijalnog i
društvenog
razvoja)
Izbor
predstavnika
Županijsko
partnerstvo
Imenuje
Mišljenja i
preporuke
Tehnička
podrška
Projekti
KORISNICI I PREDLAGAČI
ŽUPAN
ŽUPANIJSKA
SKUPŠTINA i
POGLAVARSTVO
JEDINICA ZA
PROVEDBU
PROGRAMA
Projekti
12.6.1.1 Županijsko poglavarstvo i Županijska skupština
Skupština Virovitičko-podravska županije usvaja nacrt i konačnu verziju Županijske
razvojne strategije, te odgovara za njegovu ukupnu implementaciju.
Prema tome, Županijsko poglavarstvo i Županijska skupština ključne su institucije u
utvrñenju i provedbi Županijske razvojne strategije.
To je logično jer je Županijsko poglavarstvo predlagatelj svih odluka pa tako i odluka o
razvoju, a skupština ih donosi. Prema tome to su institucije koje imaju zadaću promicati
razvoj Županije, a to pretpostavlja i djelovati na ostvarivanju ove Strategije.
12.6.1.2 Županijska razvojna agencija
Budući da je provedba Županijske razvojne strategije specifičan zadatak županijskog
poglavarstva i županijske skupštine, smatra se korisnim osnovati organizacijsku jedinicu
za provedbu ŽRS-e - Županijsku razvojnu agenciju - koja bi koordinirala njenu
provedbu i pripremu odluka Županijskoj skupštini.
Dakle, ona bi osiguravala kontinuitet sadržaja i duha ŽRS-e i pri tome poštovala načela
transparentnosti, partnerstva i supsidijarnosti na kojima se temeljila njena priprema.
Glavna zadaća Županijske razvojne agencije bila bi:
- utvrditi odgovarajuće postupke za upravljanje i koordinaciju provedbe projekata,
105 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
-
osigurati da se projekti podnose donatorima na pravilan način,
osigurati da profunkcioniraju mehanizmi nabave u skladu s hrvatskim zakonima i
odredbama EU i donatora,
učinkovito komuniciranje izmeñu Županijske skupštine, Županijskog partnerstva,
njegova predsjednika i drugih interesnih skupina u procesu provedbe projekata.
12.6.1.3 Županijsko partnerstvo
Županijsko partnerstvo najvažnije je tijelo unutar sustava za provedbu Županijske razvojne
strategije. Dakle, Županijsko partnerstvo ne djeluje samo u fazi izrade ŽRS-e nego je ključni
čimbenik i u njenom ostvarivanju. Njegov rad se temelji na Pravilniku Virovitičko
podravske županije usvojenom 16. veljače 2006., njim se reguliraju i nadležnosti njegovog
predsjednika, Županijske razvojne agencije kao tehničkog tajništva Županijskog partnerstva,
eventualnih tematskih skupina itd.
Odgovornost Županijskog partnerstva u fazi provedbe ŽRS-e navedena je u Pravilniku:
- predlaže županu projekte koji se trebaju financirati,
- nadzire provedbu financiranog programa.
Svi službeni prijedlozi Županijskog partnerstva moraju biti argumentirani i u pisanom obliku.
Dakle, Županijsko partnerstvo ne donosi izvršne odluke već sastavlja preporuke za
Županijsku skupštinu da bi se osiguralo veće i kvalitetnije uključivanje zainteresiranih strana.
Iz ovog proizlazi da se ŽP-o sastaje redovito kako bi se osigurala primjena odgovarajućih
postupaka i procesa prilikom njegovog odlučivanja.
12.6.1.4 Nevladine organizacije
Nevladine organizacije značajni su i vrlo korisni sudionici u provedbi ove Strategije. To
stoga što dobivaju više sredstava od donatora nego iz lokalnih izvora i jer imaju iskustvo u
provoñenju projekata. Dakle, one aktivno sudjeluju u privlačenju sredstava u Županiju za
financiranje aktivnosti koje ne pokrivaju lokalni izvori.
12.6.1.5 Javne ustanove
Javne ustanove financirane iz državnog proračuna i proračuna lokalne uprave i samouprave
imati će značajnu ulogu u privlačenju sredstava iz vanjskih izvora u Županiju. Naime,
njihov neprofitni karakter čini ih raspoloživim za primanje nepovratne financijske pomoći iz
fondova Europske unije.
12.6.1.6 Privatni sektor
Privatni sektor je glavni pokretač stvaranja blagostanja i radnih mjesta. To je najteža
zadaća čijem rješavanju bi ova Strategija trebala bitno doprinositi. To će se najviše
ostvarivati potporom javnog sektora u vidu povećavanja konkurentnosti lokalnog
gospodarstva čime bi ono generiralo nova radna mjesta, pa se novo zapošljavanje ne bi
106 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
dogañalo na temelju programa zapošljavanja nego bi bilo posljedica potrebe gospodarskih
subjekata. Iz tih razloga privatni sektor je krajnje vrijedan sudionik u provedbi ove Strategije i
interes njegovog, ali održivog razvoja je primaran.
12.6.1.7 Županijski centar za poduzetništvo i razvoj
U Županiji djeluje Županijski centar za poduzetništvo i razvoj, a razumijevanje je da će
njegova uloga u fazi pripreme i izrade projekata biti neizostavna. Pri tome se misli na
pružanje podrške institucijama i ustanovama u Županiji u pripremi i izradi projekata u skladu
sa smjernicama i pravilima Europske komisije.
12.6.1.8 Ministarstva
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka u fazi izrade Županijske razvojne strategije
predstavlja najvišu instancu, a u fazi provedbe koordinira s drugim ministarstvima izvore
financiranja te nadzire provedbu i prati rezultate njene provedbe.
Tabela 63 Pregled ključnih sudionika i njihove uloge u provedbi ŽRS-e
Sudionici
Pregled sadašnjih
aktivnosti
Redovne aktivnosti
1.
Županijska skupština
i Poglavarstvo
2.
Županijska razvojna
agencija
Potrebno osnovati
3.
Županijsko
partnerstvo
Aktivno je u izradi
Županijske razvojne
strategije
4.
Javne ustanove
Redovne aktivnosti
5.
Nevladine
organizacije
Ministarstvo
Redovne aktivnosti
6.
Najviša instanca u pripremi i
nadzoru, Provedbe ŽRS-e
7.
Županijski centar za
poduzetništvo i razvoj
Aktivnosti iz sadašnje
djelatnosti
8.
Privatni sektor
Očekuje iz provedbe ŽRS-e
prilike za ulaganja
Uloga u provedbi
Usvaja Nacrt i konačni tekst
ŽRS-e, odgovara za
implementaciju ŽRS-e.
Koordinacija provedbe ŽRS-e,
Izvještavanje Županijske
skupštine, Komunikacija s ŽPom i drugim sudionicima.
Savjetodavno tijelo ŽS-e,
Predlaže projekte,
Nadzire provedbu ŽRS-e.
Rokovi i resursi
……………2006.
……………2013.
Županijska skupština
prihvaća Županijsko
partnerstvo kao
konzultativno tijelo
…………….2006.
Predane nadležnostima u
funkciji provedbe ŽRS-e.
Vrlo aktivno sudjeluju u
pribavljanju donacija.
Nadzor nad izradom i praćenje
rezultata ŽRS-e, Koordinacija
izvora financiranja.
Pružanje usluga u pripremi
projekata u skladu sa
smjernicama EU.
Koristi prilike za ulaganja,
zapošljava i povećava BDP, daje
primjedbe i prijedloge za
projekte.
12.7 Pribavljanje sredstava i financiranje
Pri razvojnom planiranju neizostavno je usmjeravanje pažnje na izvore financijskih sredstava
kojima bi se planovi ostvarivali. U ovom planiranju to izostaje. Smatra se da će postojati
natjecanje donatora za dobrim projektima kao što postoji natjecanje nositelja projekata za
sredstva.
107 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Shvaćanje je da su okolnosti za pribavljanje sredstava za realizaciju projekata proizašlih iz
ove Strategije zadovoljavajuće, da se u nadležnim ministarstvima uspostavljaju mehanizmi
pribavljanja, koordiniranja i aktiviranja sredstava osnovnih donatora: Europska unija,
Europska investicijska banka i Svjetska banka. Ovim sredstvima se trebaju pridodati i
ulaganja nevladinih organizacija te privatnog sektora. Jasno, vlastita sredstva i sredstva Vlade
Republike Hrvatske za regionalni razvoj.
Iskazane u projektnim idejama, sa svim svojim podbačajima i prebačajima procjena, potrebe
su iskazane u iznosu kako je navedeno u prilogu ŽRS-e.
Vjeruje se da će uskoro biti raspoloživa inicijalna sredstva Europske komisije za realizaciju tri
izuzetno prioritetna projekta.
Virovitičko-podravska županija ima nedostatna financijska sredstva, a ista je situacija i s
njenim gradovima i općinama. No, i njena i njihova participacija će biti neizostavna i to u
novcu, materijalno, poreznom i sličnom politikom. U tu svrhu će trebati inventarizirati
materijalnu imovinu i izgraditi poreznu politiku i osnovu kako bi pridonijela većem
privlačenju sredstava iz potencijalnih izvora.
Izvjesno je da se u provedbi Županijske razvojne strategije računa na značajna sredstva. No za
njihovo korištenje bitna je apsorpcijska moć Županije. Ona se treba izražavati u fazi prikaza
projektnih ideja, izrade projekata, dokaza njihove opravdanosti, usklañenosti s razvojnom
strategijom, povoljnom ocjenom izvodivosti i dobrom cost/benefit analizom. Za to je najveća
odgovornost Županijskog centra za poduzetništvo i razvoj te organizacijske jedinice za
provedbu projekata (Županijske razvojne agencije) i javne uprave.
12.8 Praćenje i vrednovanje
12.8.1 Uvod
Županijska razvojna strategija je dokument čije će ostvarivanje biti praćeno na posebne
načine, a uspješnost učinaka realiziranih projekata ocjenjivana. To treba biti činjeno redovno
i transparentno jer procesi izrade i provedbe ove Strategije trebaju razviti kapacitete za učenje
i njeno prilagoñavanje promjenjivim okolnostima.
Da bi se to postiglo potrebno je osigurati:
- podatke o uspješnosti projekta, što znači da svaki realizirani projekt treba imati
podatke koliko je pridonio razvoju Županije,
- okvir za vrednovanje kojim je moguće upravljati i procjenjivati dobivene podatke.
12.8.2 Logički okvir za vrednovanje
Okvir za vrednovanje počiva na logici praćenja i ostvarivanja Županijske razvojne strategije.
On se naziva i Logički okvir za vrednovanje jer sadrži njene ciljeve u vidu razloga i svrhe
djelovanja, pretpostavke koje su potrebne da bi se ciljevi ostvarili te pokazatelje rezultata koji
su posljedica provedbe odreñenog projekta.
108 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Okvir za vrednovanje omogućuje utvrditi koji resursi su korišteni u provedbi projekata i
na koji način to utječe na životne prilike pojedinaca i gospodarske uvjete poslovnih
subjekata. To stoga što je svrha stvoriti sredstva u Županiji koja mogu poduprijeti stvaranje
prihoda i mogućnosti za zapošljavanje, povećanje produktivnosti i kompetitivnosti. On
operira s četiri skupine pokazatelja:
- Pokazatelji ulaza upućuju na iznos angažiranih financijskih sredstava i drugih
resursa, npr. za izgradnju poduzetničkih zona,
- Pokazatelji izlaza su izmjerene neposredne i konkretne posljedice iskorištenih
sredstava, npr. broj izgrañenih zona,
- Pokazatelji rezultata mjere rezultate na razini korisnika, npr. koliko je pogona
izgrañeno,
- Pokazatelji učinka mjere posljedice rezultata, opće ciljeve, npr. koliko je smanjena
stopa nezaposlenosti.
Tabela 64 Logički okvir za vrednovanje
Razlozi djelovanja
Vizija-Opći cilj:
Brži gospodarski i socijalni
razvoj Županije
Ciljevi ŽRS-e
1. Stvaranje uvjeta za
razvoj gospodarstva
zasnovanog na
poljoprivredi, obrtu,
poduzetništvu,
industriji i turizmu
Objektivno provjerljivi
pokazatelji uspjeha
- Smanjena stopa
nezaposlenosti,
- Povećan BDP,
- Očuvana kvaliteta
okoliša.
Izvori informacija
FINA, HGK, HOK, Ured
države uprave VPŽ, HZZZ,
Poglavarstvo VPŽ, Zavod
za prostorno ureñenje VPŽ,
Izvještaji
o
učincima
projekata.
1. Izrañen Program
ruralnog razvitka,
2. Ostvaren Program
ureñenja zemljišta,
3. Povećan broj udruga i
zadruga,
4. Izgrañene poduzetničke
zone,
5. Uvedene nove
tehnologije, proizvodi i
brandovi,
6. Osnovana i djeluje
Agencija za razvoj,
7. Osvojena nova tržišta,
8. Obnovljeno i zaštićeno
povijesno i tradicijsko
naslijeñe,
9. Izgrañeni i poboljšani
turistički kapaciteti,
10. Povećan broj oblika
turističke ponude,
11. Ostvarena šira
meñureg. suradnja,
12. Stvoren image
Županije kao privlačnog
odredišta,
13. Proveden program
gospodarenja zemljištem,
14. Značajno povećanje
profitabilnije poljop.
proizvodnje,
15. Uspostavljena
meñuregionalna,
prekogranična i
109
Pretpostavke
- Gospodarski razvoj je
glavni
cilj
državne
politike,
- Sudionici
ŽRS-e
posvećeni
njegovom
ostvarivanju,
- Regionalna
razvojna
politika je prioritet,
- Nastavak
politike
pristupa EU.
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
2. Izgradnja ljudskih
potencijala u skladu s
potrebama gospodarstva
Županije
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
3.
Očuvanje okoliša,
prirodnog, povijesnog i
kulturnog nasljeña
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
meñužupanijska
suradnja.
Povećana ponuda
obrazovanih za lokalne
potrebe,
Povećan broj korisnika
IK tehnologije,
Usklañeni obrazovni
programi s potrebama
gospodarstva,
Ojačani kapaciteti za
poticanje razvoja,
Ostvareno
osposobljavanje za
pristup razvojnim
fondovima EU,
Poboljšani uvjeti
zdravstvene i socijalne
zaštite,
Osnovano Veleučilište,
Povećan utjecaj civilnog
društva.
Izgrañen sustav
gospodarenja otpadom,
Osiguran pristup
komunalnim uslugama,
Unaprijeñen sustav
zaštite od elementarnih
nepogoda,
Poboljšana prometna
infrastruktura,
Unaprijeñena
vodoopskrba, odvodnja i
pročišćavanje voda,
Dovršeno razminiranje
zemljišta,
Zaštićene prirodne
vrijednosti,
Ostvaruju se edukacijski
programi o ekologiji.
Dostizanjem ciljeva ove Strategije ostvarili bi se sljedeći glavni rezultati:
- Ostvareni institucionalni preduvjeti za ruralni razvoj,
- Ostvarena suvremena i diverzificirana poljoprivredna proizvodnja,
- Ostvareni preduvjeti za razvoj malog i srednjeg poduzetništva,
- Kontinuirani rast broja zaposlenih i kvalificiranih zaposlenika,
- Obrazovna, zdravstvena i socijalna infrastruktura na razini stanja u Hrvatskoj,
- Unaprijeñeno stanje zaštite od elementarnih nepogoda,
- Uspostavljen sustav zbrinjavanja otpada i očuvanja okoliša,
- Bitno povećan broj domaćinstava koja koriste komunalne usluge,
- Uspostavljeni sustavi upravljanja prirodnim i kulturnim naslijeñem,
- Ostvarena predanost javnih službi, institucija vlasti i civilnog društva razvitku
Županije.
Vrednovanje ili evaluacija rezultata provedbe Županijske razvojne strategije treba biti
nezavisna i mora se obavljati planirano. Ona će pokazati je li ona dovela do očekivanih
rezultata ili ne, te što treba promijeniti da bi se ostvarili strateški ciljevi.
Rezultati koje treba očekivati provedbom projekata moraju biti unaprijed predviñeni i
u najvećoj mogućoj mjeri egzaktni. Dobar izvor za to su pokazatelji stanja u sektorima
110 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
iskazanim u Temeljnoj analizi (stopa nezaposlenosti, kvalifikacijska struktura nezaposlenih,
broj trgovačkih društava, obrtnika, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, struktura
poljoprivredne proizvodnje, financijski rezultati županijskog gospodarstva, broj zaposlenih,
broj korisnika komunalne infrastrukture, broj informatički opismenjenih, stopa rasta
BDP/stanovniku, i sl.). Ti i ostali ulazni podaci trebaju biti pouzdani da bi se izradio sustav
pokazatelja za svaki od prioriteta ŽRS-e.
12.9 Županijska razvojna strategija u budućnosti
Županijska razvojna strategija, nakon što je dovršena i prihvaćena od Županijske skupštine,
ne smije se smatrati nepromjenjivom. Ona je dinamičan dokument. Okolnosti iz okruženja,
a i iz vlastite sredine, kao što su nove spoznaje o problemima i ključnim pitanjima, utječu na
strukturu njenih prioriteta i mjera. Županija treba raspravljati o njima i činiti da Strategija
bude relevantna i u skladu sa znanjem i stručnim mišljenjima interesnih skupina.
Ovo pretpostavlja odreñene provjere i procjene svih okolnosti u svezi s rješenjima Strategije,
pa se preporučuju godišnje kontrole napredovanja u njenoj provedbi.
Ovu provjeru treba obaviti prije utvrñivanja županijskog proračuna za sljedeću godinu.
Njome treba ispitati svako područje ciljeva i prioriteta ŽRS-e kako bi se vidjelo koji i koliki
napredak je postignut, te koji su projekti uspješni, a koji to nisu. Procjena bi se trebala
zaključiti s preporukama za izmjene i poboljšanja. Županijsko partnerstvo na ovu procjenu
daje svoje mišljenje i preporuke Županijskoj skupštini.
Ovim kontrolnim postupcima se postiže ažuriranje i poboljšavanje Županijske razvojne
strategije i on ostaje relevantan kao temeljni razvojni dokument Županije.
12.10 Slijedeći koraci
Slijedeći koraci koje je potrebno poduzeti za provedbu Županijske razvojne strategije su:
1. korak: Usvajanje Županijske razvojne strategije od strane Županijske skupštine,
2. korak: Uspostavljanje organizacijske jedinice za provedbu Strategije (Županijske
razvojna agencija),
3. korak: Definiranje prioritetnih projekata od strane Županijskog partnerstva,
4. korak: Priprema slijeda projekata od strane organizacijske jedinice za provedbu
projekata (Županijska razvojna agencija),
5. korak: Priprema Studija izvedivosti projekata,
6. korak: Početak implementacije izuzetno prioritetnih projekata.
111 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
P R I L O Z I
112 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
1. Tim Županijske razvojne strategije
Glavni županijski tim:
1. 2. 3. 4. Zvonimir Šimić - Župan
Zvonimir Koić - zamjenik župana
ðuro Matovina - zamjenik župana
Sanja Bošnjak - Stručni suradnik u službi za europske integracije i regionalni razvoj
koordinator za pripremu i provedbu ŽRS-e
5. Jasna Abramović - Stručni suradnik u službi za europske integracije i regionalni razvoj.
Županijska radna skupina:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. dr. Stjepan Feketić - Predsjednik Skupštine VPŽ
Boris Hlavati - Potpredsjednik Skupštine VPŽ
Ivan Horvat - Tajnik Skupštine VPŽ
Željko Viljevac - Pročelnik UO za gospodarstvo i poljoprivredu
Ankica Garaj - Pročelnik Službe za javne financije
Jasna Baranjec-Keserica - Ravnatelj Zavoda za prostorno ureñenje VPŽ
mr. Antun Mihoković - Pročelnik Službe za europske integracije i regionalni razvoj
mr. Mirjana Kepec - Ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima VPŽ
9. mr. Vesna Bedeković - Pročelnik UO za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu
10. mr. Mladen Brdar - Direktor Županijskog centra za poduzetništvo i razvoj d.o.o.
11. Željko Tomljanović - Ravnatelj Županijske uprave za ceste VPŽ.
Županijsko partnerstvo:
1. INDUSTRIJSKA EKONOMIJA:
a) Ivan Slamić, Tvin Virovitica;
b) Darko Krmpotić, Kio Keramika Orahovica;
c) Rajko Stilinović, Croming Pitomača. Zamjenici:
a) Božidar Jeremić, HOK OK VPŽ;
b) Josip Mikolčić, TZ VPŽ Virovitica;
c) mr. Siniša Prpić, Hrvatske šume Virovitica. 2. RURALNA EKONOMIJA:
a) Željko Jurkin, Zadruga Eurovoće Orahovica;
b) Krešimir Fućkar, Stari podrum Slatina;
c) Stjepan Brijačak, Udruga pčelara „Papuk“ Voćin;
d) Dušan Alebić, PP Orahovica d.d. Zamjenici:
a) Ljubica Kravaršćan, HZPSS Virovitica;
b) mr. Nikola Nemčević, Jan Spider Pitomača;
c) Zvonimir Kovačec, Slavonska ravnica Slatina. 3. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA:
a) Zdravko Per, Virkom Virovitica;
b) Antun Srbić, Komrad Slatina;
c) Jasna Razlog-Grlica, Prirodoslovno društvo „Drava“ Virovitica. Zamjenici:
a) Željko Iharoš, Flora VTC Virovitica;
b) Alica Fofonjka, Papuk Orahovica;
c) Slavko Kopjar, Policijska uprava VPŽ. 113 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
4. SOCIJALNA INFRASTRUKTURA:
a) Marija Bajan-Prokl, Centar za socijalnu skrb Virovitica;
b) Katarina Šimić, OŠ Pitomača;
c) Ana Bajer-Feketić, Opća bolnica Virovitica. Zamjenici:
a) Dragica Šuvak, Pučko otvoreno učilište Slatina;
b) mr. Tomislav Reider, Industrijsko-obrtnička škola Virovitica;
c) Tomislav Boban, Dom zdravlja VPŽ. 5. CIVILNO DRUŠTVO:
a) Slavko Lančić, Udruga darovitih informatičara Virovitica;
b) Ištvan Seleši, Demokratska zajednica Mañara Hrvatske Gradina;
c) Nevenka Krpan, Udruga defektologa Virovitica. Zamjenici:
a) Jasna Berger, Češka beseda Virovitica;
b) Vlado Barčan, Hvidra Slatina;
c) Petar Filipović, Hrvatska mladež Virovitica. 6. PODRUČJA S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU:
a) Neven Louvar, općina Suhopolje;
b) Mirko Mališ, načelnik općine Čačinci;
c) Dražen Vujčić, općina Mikleuš;
d) Ilija Blažević, Diba Suhopolje. Zamjenici:
a) Marica Bičanić-Krupa, Dječji vrtić Voćin;
b) Viktor Andrejević, načelnik općine Voćin;
c) Dražen Pejić, načelnik općine Gradina;
d) Josip Rastija, Nova Drava Čañavica. 7. JAVNI SEKTOR:
a) Zvonko Kožnjak, Gradonačelnik Virovitice;
b) Ivan Roštaš, Gradonačelnik Slatine;
c) Josip Nemec, Gradonačelnik Orahovice;
d) mr. Mirko Lukaš, Sveučilište J.J. Strossmayer Osijek. Zamjenici:
a) Katarina Boljevčan, Ured državne uprave VPŽ;
b) Zdravko Dijaković, načelnik općine Pitomača;
c) Martin Lovretić, Hrvatski zavod za zapošljavanje Virovitica. Konzultanti Inženjersko biro-a d.d., Zagreb:
1.
2.
3.
4.
mr.sc. Mladen Mlinarević dr.sc. Marijan Živković dr.sc Branimir Lokin
Katarina Mlinarević dipl.oec.
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
1. Emina Štefičić 2. Ines Franov
114 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
2. Poslovnik Županijskog partnerstva
Sastanci ŽP-a
Sastanke ŽP-a u dogovoru s Županijskim glavnim timom saziva Predsjednik (zamjenik) ŽP-a.
Poziv se dostavlja članovima ŽP-a u pisanom obliku s predloženim dnevnim redom i ostalim
pisanim ili elektronskim materijalima potrebnim za sjednicu najkasnije 5 dana prije
održavanja sastanka.
Zapisnik
O tijeku sastanka ŽP-a vodi se zapisnik. Zapisnik vodi osoba odreñena iz Županije, a
potpisuje ga Predsjednik ŽP-a i zapisničar. Početkom svakog sastanka 1. točka dnevnog reda
je usvajanje zapisnika s prošle sjednice, pa se potpisani zapisnik po mogućnosti dostavlja
članovima zajedno s pozivom.
Kvorum
ŽP ima kvorum ako je prisutna natpolovična većina članova. ŽP donosi odluke prvenstveno
konsenzusom, a ako isti nije moguć s natpolovičnom većinom glasova, osim u slučajevima
izmjene Pravilnika (čl. 10. Pravilnika).
Dužnosti u ŽP
U slučaju da prvoimenovani predstavnik odreñene institucije nije u mogućnosti prisustvovati
sjednici Odbora, zamjenjuje ga njegov zamjenik. Ukoliko prvoimenovani tri puta zaredom neopravdano izostane sa sjednice, zamjenik postaje
članom ŽP-a, a prvoimenovani predstavnik njegovim zamjenikom. Evidenciju o dolascima na sjednice vodi osoba odreñena iz Županije, a potpisuje ga
Predsjednik ŽP-a. 115 Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
3. Pravilnik Županijskog partnerstva
Uvod
Očekuje se kako će se Hrvatska priključiti EU u sljedećih nekoliko godina. Ulasku Hrvatske u
EU treba prethoditi pripremno razdoblje tijekom kojeg će hrvatske vlasti pripremiti svoju
unutarnju organizaciju i ojačati kapacitete potrebne za uspješno uključivanje u politike EU,
kao i za uspješnu suradnju s institucijama Zajednice.
Jedno od najvažnijih poglavlja u pregovorima izmeñu Hrvatske vlade i Europske unije odnosi
se na regionalnu politiku. Trenutačno na regionalnu politiku odlazi više od 30% ukupnog
proračuna EU te se kao takva smatra glavnim instrumentom za promicanje bolje ekonomske i
društvene kohezije na teritoriju Unije.
Izrada programa na temelju kojih se povlače sredstva iz Strukturnih fondova (pa tako i onih za
područje regionalne politike), kao i njihovo provoñenje zahtijeva dobru administrativnu
organizaciju koja uključuje suradnju meñu različitim institucijama javnog i privatnog sektora.
Za buduće uspješno korištenje sredstava iz Strukturnih fondova od presudne je važnosti da
Hrvatska od samog početka pripreme ojača svoju sposobnost za njihovo korištene tj. da radi
na jačanju tzv. apsorpcijskog kapaciteta. To podrazumijeva postojanje dobrih administrativnih
sustava i procedura, na svim razinama, zatim suradnju društveno-ekonomskih institucija u
čitavoj zemlji s ciljem identifikacije i usuglašavanja prioriteta te pripreme kvalitetnih
razvojnih projekata za njihove ostvarivanje.
Takva suradnja meñu svim sudionicima razvoja ostvaruje se putem Partnerstva. U tom smislu
Partnerstvo teži uključivanju svih društveno-ekonomskih partnera u proces izrade i donošenja
strateških razvojnih dokumenata, kao što su npr. i Županijska razvojna strategija (ŽRS), te u
proces praćenja njihove provedbe.
Virovitičko-podravska županija u tijeku je izrade ŽRS-e, koja se izrañuje u Službi za
europske integracije uz pomoć ostalih Upravnih odjela u županiji, te u suradnji s lokalnim
interesnim skupinama i čimbenicima, što je proces koji treba i biti će nastavljen u
provedbenoj fazi.
U cilju izrade programskog dokumenta koji je kompatibilan istovjetnim dokumentima u
zemljama članicama EU, ŽRS zahtijeva jasno definirane prioritete razvojnih ciljeva kao i
jasno predviñenu godišnju raspodjelu sredstava za njihovo dostizanje. Upravo za te potrebe
nužno je konzultirati Partnerstvo, kako u procesu izrade tako i u procesu provedbe. Ono treba
pomoći u identifikaciji stvarnih prioriteta, ciljeva koji se namjeravaju ostvariti pomoću
financijske potpore od strane državnih fondova (izvora financiranja), Europske unije te drugih
meñunarodnih donatora, te takoñer pri osmišljavanju aktivnosti (u obliku projekata) koje će se
poduzeti radi ostvarivanja identificiranih ciljeva.
Ovaj dokument prijedlog je ustroja i djelovanja Županijskog partnerstva Virovitičko
podravske županije.
Prijedlog Pravilnika se sastoji od slijedećih poglavlja:
Poglavlje 1. Opće odredbe,
116
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Poglavlje 2. Sastav ŽP-a, Poglavlje 3. Glavne zadaće ŽP-a, Poglavlje 4. Organizacija rada ŽP i TRS-a u fazi provedbe ŽRS-e, Poglavlje 5. Završne odredbe. 117
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
PRAVILNIK ŽUPANIJSKOG PARTNERSTVA
Poglavlje I – Opće odredbe
Čl. 1 – Osnivanje ŽP-a
( 1 ) S ciljem izrade i provedbe ŽRS-e u skladu s principima i standardima Europske unije,
osniva se Županijsko partnerstvo (ŽP) u Virovitičko-podravskoj županiji. Njegova zadaća je
sljedeća:
a)
b)
c)
Okuplja privatni i javni sektor s područja županije te jača njihovu meñusobnu
suradnju radi definiranja i ostvarivanja zajedničke vizije budućnosti u županiji.
Sudjeluje u izradi ŽRS-e kao konzultativno tijelo.
Sudjeluje u provedbi ŽRS-e kao konzultativno i nadzorno tijelo.
( 2 ) U fazi izrade ŽRS-e nadležno tijelo Županije osniva ŽP kao jedno jedinstveno tijelo.
Glavni županijski tim i Županijska radna skupina (na operativnoj razini zaduženi za izradu
ŽRS-e) konzultiraju ŽP tijekom svih glavnih faza izrade ŽRS-e: izrade osnovne analize,
razvojne strategije, odreñivanja prioriteta, mjera kao i proračuna.
( 3 ) U fazi provedbe ŽRS-e ŽP će djelovati putem plenarnih konferencija, a može po potrebi
osnovati Tematske radne skupine (članak 4, stavak 1). Za potrebe provedbe ŽRS-e u okviru
Županije putem Glavnog županijskog tima, koji koordinira radom ŽP-a, osniva se Jedinica za
provedbu programa (JPP). JPP osigurava tehničku potporu i Županiji i ŽP-u.
( 4 ) Članovi ŽP-a biraju se s područja županije.
( 5 ) Članovi ŽP-a ne primaju nikakvu financijsku naknadu za svoj rad.
( 6 ) Sastanci ŽP-a su javni.
Čl. 2 – Uloga ŽP-a
Županijsko partnerstvo (ŽP) ima savjetodavnu ulogu. Njegove se preporuke trebaju uvažiti
tijekom svih aktivnosti/projekta iz ŽRS-e sufinanciranih od strane Europske unije (ili drugih
meñunarodnih donatora u okviru ŽRS-e). Izrada, revizija ili bilo kakvo ažuriranje ŽRS-e treba
biti ostvareno kroz savjetovanje s Županijskim partnerstvom.
Poglavlje II – Sastav ŽP-a
Čl. 3. Sastav ŽP-a
(1) ŽP se zasniva na načelu jednakosti. Nitko nije vlasnik Partnerstva i niti jedna organizacija
ne smije se nametnuti kao dominantna. Članovi Partnerstva smatraju se jednakima u
sudjelovanju, jednaki utjecaj na donošenje odluka te, općenito su jednakopravni u Partnerstvu.
118
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
(2) Sukladno gore navedenom načelu, Županijsko partnerstvo će se sastojati od 46 članova iz
sedam interesnih skupina: industrijska ekonomija, ruralna ekonomija, socijalna infrastruktura,
komunalna infrastruktura, civilno društvo, područja s poteškoćama u razvoju i javni sektor.
Svaki član ima jedan glas. Članovi Županijskog partnerstva su nominirani i izabrani od strane
interesnih skupina, a predstavljaju slijedeće institucije:
INDUSTRIJSKA EKONOMIJA:
1. Ivan Slamić, Tvin Virovitica;
2. Darko Krmpotić, Kio Keramika Orahovica;
3. Rajko Stilinović, Croming Pitomača
Zamjenici:
1. Božidar Jeremić, HOK OK VPŽ;
2. Josip Mikolčić, TZ VPŽ Virovitica;
3. Mr. Siniša Prpić, Hrvatske šume Virovitica.
RURALNA EKONOMIJA:
1. Željko Jurkin, Zadruga Eurovoće Orahovica;
2. Krešimir Fućkar, Stari podrum Slatina;
3. Stjepan Brijačak, Udruga pčelara „Papuk“ Voćin;
4. Dušan Alebić, PP Orahovica d.d.
Zamjenici:
1. Ljubica Kravaršćan, HZPSS Virovitica;
2. mr. Nikola Nemčević, Jan Spider Pitomača;
3. Zvonimir Kovačec, Slavonska ravnica Slatina.
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA:
1. Zdravko Per, Virkom Virovitica;
2. Antun Srbić, Komrad Slatina;
3. Jasna Razlog-Grlica, Prirod. društvo „Drava“ Virovitica
Zamjenici:
1. Željko Iharoš, Flora VTC Virovitica;
2. Alica Fofonjka, Papuk Orahovica;
3. Slavko Kopjar, Policijska uprava VPŽ.
SOCIJALNA INFRASTRUKTURA:
1. Marija Bajan-Prokl, Centar za socijalnu skrb Virovitica;
2. Katarina Šimić, OŠ Pitomača;
3. Ana Bajer-Feketić, Opća bolnica Virovitica;
Zamjenici:
1. Dragica Šuvak, Pučko otvoreno učilište Slatina;
2. mr. Tomislav Reider, Industrijsko-obrtnička škola Virovitica;
3. Tomislav Boban, Dom zdravlja VPŽ.
CIVILNO DRUŠTVO:
1. Slavko Lančić, Udruga darovitih informatičara Virovitica;
2. Ištvan Seleši, Demokratska zajednica Mañara Hrvatske Gradina;
3. Nevenka Krpan, Udruga defektologa Virovitica
Zamjenici:
1. Jasna Berger, Češka beseda Virovitica;
2. Vlado Barčan, Hvidra Slatina;
3. Petar Filipović, Hrvatska mladež Virovitica.
PODRUČJA S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU:
1. Neven Louvar, općina Suhopolje;
2. Mirko Mališ, načelnik općine Čačinci;
119
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
3. Dražen Vujčić, općina Mikleuš;
4. Ilija Blažević, Diba Suhopolje
Zamjenici:
1. Marica Bičanić-Krupa, Dječji vrtić Voćin;
2. Viktor Andrejević, načelnik općine Voćin;
3. Dražen Pejić, načelnik općine Gradina;
4. Josip Rastija, Nova Drava Čañavica.
JAVNI SEKTOR:
1. Zvonko Kožnjak, Gradonačelnik Virovitice;
2. Ivan Roštaš, Gradonačelnik Slatine;
3. Josip Nemec, Gradonačelnik Orahovice;
4. mr. Mirko Lukaš, Sveučilište J.J. Strossmayer Osijek
Zamjenici:
1. Katarina Boljevčan, Ured državne uprave VPŽ;
2. Zdravko Dijaković, načelnik općine Pitomača;
3. Martin Lovretić, Hrvatski zavod za zapošljavanje Virovitica.
(3) Predsjednika ŽP-a i njegovog zamjenika izabiru meñu sobom članovi ŽP-a, a potvrñuje ih
nadležno tijelo Županije. Predsjednik (i njegov zamjenik) izabire se konsenzusom, a ako to
nije moguće, bira se glasovanjem.
(4) Sastav institucija/organizacija koje su predstavljene u ŽP-u može se promijeniti. Svaka
promjena treba biti izvršena u skladu s odredbama Poglavlja V. ovog Pravilnika.
(5) U fazi izrade ŽRS-e Županijskom partnerstvu tehničku će podršku dati Županija, Glavni
županijski tim i Županijska radna skupina za pripremu i provedbu ŽRS-e. U fazi provedbe
ŽRS-e JPP (Jedinica za provedbu projekata) će djelovati kao Tajništvo Odbora – tehnička
podrška.
Čl. 4 Faza provedbe ŠRS-e - Formiranje i sastav Tematskih radnih skupina (TRS)
(1) Početkom faze provedbe ŽRS-e, ukoliko ŽP odluči formirati tematske radne skupine (po
potrebi), svaka TRS treba uključivati sve partnere vezane uz tematiku o kojoj se raspravlja na
sastancima. ŽP će sastaviti i predstaviti popis dionika koji su iskazali spremnost biti
uključenim u svaku od pojedinih TRS, a one će meñu sobom odrediti predsjednika TRS. Ako
TRS u svom radu zatreba stručnu pomoć za specifične probleme, moguće je da se u rad TRSa uključi neki od priznatih stručnjaka na odreñenom području.
(2) Rad Tehničkog tajništva TRS-a osigurat će JPP, u skladu s odredbama članka 8. ovog
Pravilnika
Poglavlje III – Glavne zadaće ŽP-a
Čl. 5 Odgovornosti ŽP-a u fazama izrade (programiranja) i provedbe ŽRS-e
(1) Odgovornosti ŽP u fazi izrade su sljedeće:
d) Usvaja nacrt programskih dokumenata pripremljenih od Glavnog županijskog tima,
Županijske radne skupine i angažiranih konzultanata i to u svim fazama izrade ŽRSe: osnovne analize, razvojne strategije, prioritete, mjere te proračun;
120
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
e) Podnosi županu listu definiranih prioriteta koji se trebaju izabrati te ciljeva koji se
trebaju ostvariti radi provedbe (ili izmjena) ŽRS-e;
f) Predlaže županu mjere koje će biti uključene u ŽRS;
g) Obrazlaže i brani svoje prijedloge. (2) Odgovornosti ŽP-a u fazi provedbe su sljedeće:
a) Predlaže županu projekte koji se trebaju financirati i tzv. grant sheme koje se trebaju
provesti;
b) Nadzire provedbu financiranog programa (svih projekata i grant shema koje se u
okviru njega provode).
Svi službeni prijedlozi Županijskog partnerstva moraju biti argumentirani u pismenom obliku.
Čl. 6 Odgovornosti Tematskih radnih skupina (TRS) u fazi provedbe
TRS u fazi provedbe ima sljedeće odgovornosti:
a) Analizira, temeljem dogovorenih kriterija za odabir, projekte i tzv. grant sheme i
predlaže ŽP-u one koji se mogu financirati i ići u provedbu;
b) Ukoliko i kada je to potrebno, pomaže ŽP-u pri praćenju provedbe financiranih
projekta u okviru njihovog tematskog područja.
Čl. 7 Odgovornosti Predsjednika ŽP-a
a) U dogovoru s Glavnim županijskim timom/kasnije JPP priprema dnevni red i saziva
sastanke.
b) Predsjedava i vodi sastanke, te promovira konsenzus u procesu odlučivanja.
c) Potpisuje dokumente izrañene od strane ŽP-a te ovjerava bilješke s održanih
sastanaka.
Čl. 8 Odgovornosti tehničkog tajništva ŽP-a tj. Jedinice za provedbu projekata u fazi
provedbe ŽRS-e
a) Priprema i distribuira dokumente i materijale potrebne za sazivanje sastanaka ŽP-a i
TRS-a;
b) Sudjeluje na sastancima ŽP-a i TRS-a;
c) Objedinjuje i distribuira prijedloge i komentare članova ŽP-a i TRS-a ;
d) Priprema bilješke sa sastanaka;
e) Dostavlja bilješke sa sastanaka svim članovima na usuglašavanje. 121
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Poglavlje IV - Organizacija rada Regionalnog partnerskog odbora i TRS-a
u fazi provedbe ŽRS
Čl. 9
Sve detaljne operativne aktivnosti vezane uz djelovanje ŽP-a i TRS-a – kao što su učestalost
održavanja sastanaka, natpolovična većina, kvorum, izostanci i drugo – definirat će članovi
ŽP-a i JPP tijekom svojeg prvog ili nekog od sljedećih sastanka.
JPP će, kao tehničko tajništvo, biti zadužena za pripremanje i slanje poziva, pripremanje
dnevnog reda kao i bilješki sa sastanaka.
Poglavlje V - Završne odredbe
Čl. 10 Donošenje i izmjene Pravilnika
(1) Pravilnik se donosi dvotrećinskom većinom glasova svih članova ŽP-a. Broj glasača
jednak je broju institucija i organizacija koje su imenovale predstavnika u ŽP za njegov prvi
saziv.
(2) Bilo koje izmjene usvojenog Pravilnika trebaju biti donijete kvalificiranom većinom
glasova (2/3 svih članova ŽP s pravom glasa). Broj glasača jednak je broju institucija i
organizacija koje su svoje predstavnike u ŽRS-i imale do dana predlaganja izmjena.
122
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
4. Popis projektnih ideja (Javni poziv 12.05.2006.)
1. Poljoprivreda
Red.
broj
1
1.
2.
3.
Naziv projekta
2
Ekološka proizvodnja ljekovitog
bilja
Staja za 50 muznih krava
5.
Obnova ratom uništenog pčelarstva i
org. ekološke proizvodnje
Obnova ratom razorenog pčelarstva u
općini Voćin
Izgradnja farme 400 muznih krava
6.
4.
Podnositelj
Studiji, analize
Faza provedbe
Proračun kn/€
3
Mikroklima d.o.o. Čañavica
4
predinvesticijska studija
6
OPG Karamarković Branko
Čañavica
Poljoprivredna zadruga Voćin
Eko pčelarstvo, Voćin
Udruga pčelara „Papuk“ Voćin
-
5
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
projektna ideja
-
Oroz d.o.o. Čañavica
investicijska studija
Izgradnja farme 400 muznih krava
Cvitanović d.o.o. Čañavica
investicijska studija
projekt spreman za
provedbu
priprema projektne
dokumentacije
projektna ideja
7.
Izgradnja staje za 50 krava
predinvesticijska studija
projektna ideja
8.
Razvoj stočarstva krava - tele
Marko Valpovac, OPG
Čañavica
Pilana Jaklić, Četekovac
-
projektna ideja
9.
Izgradnja farme 400 muznih krava
JRS, d.o.o. Mikleuš
investicijska studija
10.
Izgradnja farme 500 muznih krava
Ghazi Company d.o.o., Mikleuš
-
11.
Podizanje 10 ha vinograda
Zadruga „Vinifera“ Pitomača
-
projekt spreman za
provedbu
priprema projektne
dokumentacije
projektna ideja
12.
Pilot projekt proizvodnje povrća 100
ha
Podizanje višegodišnjih nasada
vinograda
Farma za tov pilića
PZ Agrovita Slatina
Dragan Dimitrijević Slatina
-
16.
RIVER - Iskorištavanje prirodnih
potencijala rijeka
ZORA, Tvrdom cestom do svake njive
projekt spreman za
provedbu
priprema projektne
dokumentacije
priprema projektne
dokumentacije
projektna ideja
Dragan Dimitrijević Slatina
-
projektna ideja
17.
Sušara žitarica i uljarica
Silosi VTC, d.o.o. Virovitica
predinvesticijska studija
projektna ideja
18.
Svinjogojska farma Jasici
Paviljon d.o.o. Čačinci
-
priprema projektne
dokumentacije
13.
14.
15.
da
Stari podrum d.o.o. Slatina
-
Petar Bilen Slatina
-
UKUPNO €
123
2,550.000
340.000
2.840.000
379.000
224.500
30.000
3.750.000
500.000
10.000.000
1,333.000
10.000.000
1,333.000
1.030.000
137.000
450.000
60.000
10.000.000
1,333.000
20.000.000
2,667.000
1.425.000
195.000
1.780.000
237.000
9.790.000
1,305.000
2.500.000
333.000
300.000
40.000
45.000
6.000
2.625.000
350.000
3.300.000
440.000
11,018.000
Lokac.
7
-
Dozvole
Grañ.
8
-
da
-
-
Tehnička
dok.
9
-
Mjera ŽRS
Veza
10
1.5
11
16
da
1.4
18
-
-
1.5
40
-
-
-
1.5
41
da
-
-
1.4
51
da
-
da
1.4
52
-
-
-
1.4
54
-
-
-
1.4
65
da
-
da
1.4
73
-
-
-
1.4
74
-
-
-
1.4
98
-
-
-
4.18
114
-
-
-
1.4
117
da
-
-
1.4
124
-
-
-
1.3
183
-
-
-
1.4
184
-
-
-
1.4
185
-
-
-
1.4
189
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
2. Poduzetnička infrastruktura
Red
.broj
Naziv projekta
1
2
3.
Izgradnja industrijske zone u Čañavici
Uspostava poduzetničke zone Kaliloðolta
Osnivanje Regionalne razvojne agencije
4.
1.
2.
Podnositelj
3
Općina Čañavica
Općina Pitomača
Studiji, analize
Faza provedbe
Proračun kn/€
4
5
6
predinvesticijska studija
-
priprema projektne
dokumentacije
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
projektna ideja
priprema projektne
dokumentacije
projekt u tijeku provedbe
projekt spreman za
provedbu
Agencije za razvoj karijera
Županijski centar za
poduzetništvo i razvoj
prof. Lukeš Mirko, Virovitica
-
5.
6.
Poduzetnički inkubator Kutovi
Poduzetnička zona
Općina Zdenci
Općina Zdenci
-
7.
8.
Mala burza roba
Marketing i promidžba
Općina Zdenci
AD Arma d.o.o. Pitomača
-
9.
Osnivanje clustera grañevinara VP
županije
Osnivanje interesnih poljoprivrednih
zadruga
Poduzetnički inkubator Borik
Croming d.o.o. Pitomača
-
projektna ideja
Općina Zdenci
-
projektna ideja
Općina Mikleuš
-
projekt spreman za
provedbu
priprema projekt.
dokumentacije
projektna ideja
10.
11.
12.
-
Općina Nova Bukovica
-
13.
Investicijski projekt za ureñenje
proizvodne zone Topolak
Poduzetnička zona II. Orahovica
Grad Orahovica
-
14.
Ureñenje poslovne zone
Grad Slatina
-
15.
Projekt izgradnje i opremanja sajmišta
Grad Slatina
-
16.
Grad Slatina
-
17.
Investicijski program za ureñenje zone
Trnovača
Izgradnja poduzetničke zone Bjeljevina
Općina Suhopolje
-
priprema projektne
dokumentacije
projekt u tijeku provedbe
18.
Izgradnja poduzetničke zone Odboj-Jug
Općina Suhopolje
-
projekt u tijeku provedbe
19.
Industrijska zona Vraneševci
Općina Čañavica
predinvesticijska studija
20.
Analiza uzoraka meda i odreñivanje vrsta
-
21.
Analiza uzoraka vina
Zavod za javno zdravstvo
Virovitica
Zavod za javno zdravstvo
Virovitica
priprema projekt.
dokumentacije
projektna ideja
-
projektna ideja
priprema projektne
dokumentacije
projektna ideja
UKUPNO €
124
4.875.000
650.000
1.575.000
210.000
3.975.000
530.000
4.653.056
620.000
480.000
64.000
525.000
70.000
727.000
97.000
5.000.000
667.000
5.000.000
667.000
30.500.000
4,067.000
8.000.000
1,067.000
36.900.000
4,920.000
3.900.000
520.000
7.700.000
1,027.000
250.000
33.000
637.500
85.000
750.000
100.000
15.394.000
Dozvole
Tehnička
dok.
Mjera ŽRS
Veza
Lokac.
7
Grañ.
8
9
10
11
-
-
djelomična
-
2.8
2.8
15
24
-
-
-
2.7
38
-
-
-
4.24
39
-
-
-
2.8
2.8
42
44
uporabna
-
-
1.6
2.9
45
30
-
-
-
2.8
32
-
-
-
1.6
46
-
-
troškovnik
2.8
64
-
-
-
2.8
76
-
-
-
2.8
89
-
-
-
2.8
106
-
-
-
1.4
111
-
-
-
2.8
112
-
-
-
2.8
132
-
-
-
2.8
133
da
-
-
2.8
53
-
-
-
5.25
193
-
-
-
5.25
194
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
3. Poduzetništvo
Red.
broj
1
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Naziv projekta
2
Proizvodnja grah salate, zimnica
Izgradnja punionice pitke vode
Izgradnja hladnjače za finaliz. voća i
povrća
Proizvodnja i prerada ljekovitog i
začinskog bilja
Razvoj automatizacije tehnoloških
procesa
Korištenje biomase za proizvodnju biogoriva
Pogon za preradu meda i skladišt.
poljopr. proizvoda
Projekt proizvodnje energije za biomase
Podnositelj
Studiji, analize
Faza provedbe
Proračun kn/€
3
OPG Tadić Anñelka
Čañavica
Općina Zdenci
4
-
5
projektna ideja
6
-
projektna ideja
Eurovoće Orahovica
investicijski program
priprema projektne
dokumentacija
projektna ideja
Jan Spider d.o.o. Pitomača
Betatin d.o.o. Pitomača
da
projekt spreman za
provedbu
priprema projektne
dokumentacije
priprema projektne
dokumentacije
priprema projektne
dokument
projekt u tijeku provedbe
Obrt Maja Slatina
predinvesticijska studija
projektna ideja
Antikor d.o.o. Slatina
predinvesticijska studija
projektna ideja
-
projekt u tijeku provedbe
predinvesticijska studija
projekt spreman za
provedbu
priprema projektne
dokumentacije
projekt u tijeku provedbe
Grad Slatina
Zoran Bilen, Slatina
Biointegra d.o.o. Slatina
12.
Izgradnja pogona za doradu djeteline i
travnih smjesa
Rasadnik ukrasnog bilja i cvatućeg
grmlja
Proizvodnja filtera za pročišćavanje
zraka i tekućine
Ljekovito bilje i njegova primjena
13.
Pogon za preradu grožña
Kufner d.o.o. Slatina
14.
Proizvodnja supstrata za proizvodnju
gljiva
Projekt izgradnje branda vino Cavallino
PZ Majda G.Predrijevo
(Sopje)
Lukačević i Šmit d.o.o.
Bektež
VP županija
10.
11.
15.
16.
Ek. stanje i strateg. razvoja
prekograničnih županija
UKUPNO €
-
Obrt Gramat Slatina
Dragan Dimitrijević Slatina
elaborat ideje
predinvesticijska studija
predinvesticijska studija
cost-benefit analiza
-
priprema projektne
dokumentacije
125
97.000
13.000
10.000.000
1,333.000
24.200.000
3,226.000
15.000.000
2,000.000
425.000
57.000
25.000.000
3,333.000
3.500.000
467.000
19.100.000
2,546.000
1.875.000
250.000
1.535.000
205.000
2.500.000
333.000
525.000
70.000
3.500.000
467.000
2.116.000
282.000
12.000.000
1,600.000
1.284. 000
171.000
16,353.000
Dozvole
Lokac.
Grañ.
7
8
da
da
Tehnička dok.
Mjera ŽRS
Veza
9
-
10
1.5
11
17
-
-
-
2.10
47
da
-
idejno rješenje
2.10
94
-
-
-
2.10
96
-
-
da
2.10
99
da
-
-
2.10
103
da
-
-
2.10
113
-
-
7.33
115
-
da
studija utjecaja
na okoliš
da
1.4
119
-
da
-
1.4
120
-
-
-
2.10
121
-
-
-
1.4
123
-
-
-
1.4
127
-
-
-
1.4
129
-
-
-
1.4
180
-
-
-
2.12
169
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
4. Turizam
Red.
broj
1
1.
2.
Naziv projekta
2
Konjički i seoski turizam
3.
Dovršenje i opremanje kapaciteta za
lovni i ribolovni turizam
Kolonija kipara
4.
5.
6.
7.
8.
Podnositelj
3
Put. agencija NIK d.o.o.
Orahovica
Croming d.o.o. Pitomača
Studiji, analize
Faza provedbe
Proračun kn/€
4
-
5
projekt u provedbi
6
investicijska program
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
projektna ideja
priprema projektne
dokumentacije
-
Općina Zdenci
-
Obnova dvorca u Kapela Dvoru
Ureñenje lovačkog doma
Općina Lukač LU „Zec“ Četekovac
-
Izgradnja hladnjače i rasjekaone
trupova divljači
Turistič. rekreac. kompleks jezero
Ružica- grad Hercegovac
Razvoj regional. turist. destinacije
Zlatni klas, Otrovanec
Uspostava mreže šetalačkih,
biciklističkih i jahačkih staza
Izgradnja ŠRC-a Javorica
LU „Zec“ Četkovac
-
Grad Orahovica
predinvesticijska studija
priprema projektne
dokumentacije
projekt spreman za
provedbu
projektna ideja
Branka Tkalčec Pitomača
-
Turistička zajednica
Pitomača
Grad Slatina
-
Grad Slatina
-
Ugost. zadruga Kontinental
Slatina
Stari podrum, d.o.o. Slatina
projektna ideja
13.
Izgradnja SRC skijaškog kompleksa
Tominac
Mini obiteljski hotel s tradicijskom
kuhinjom
Obnova i zaštita vinskog podruma
14.
Ureñenje izletničkog područja Bilogora
Turist. zajednica Virovitica
-
15.
Infrastruktura mreže vinskih cesta
VP županija
cost-benefit analiza
16.
Biciklističke staze uz rijeku Dravu
VP županija
analiza troškova
priprema projektne
dokumentacije
projektna ideja
17.
projektna ideja
-
19.
Izgradnja Centra mladih na otoku Prvić Ustanova Park prirode
Papuk Voćin
Ustanova Park prirode
Papuk Voćin
Grad Slatina
-
18.
Ureñenje pedoloških lokaliteta Repnica
i Trešnjevica
Ureñenje vidikovca Petrov vrh
projekt spreman za
provedbu
projektna ideja
20.
Lovni turizam u funkciji turističke
ponude
Grofova kuća-Slavonska kuća
9.
10.
11.
12.
21.
Ugostiteljstvo Repić Slatina
EC COMM d.o.o.
-
predinvesticijska studija
-
priprema projektne
dokumentacija
priprema projektne
dokumentacija
projekt u tijeku provedbe
priprema projektne
dokumentacije
projekt u tijeku provedbe
priprema projektne
dokumentacije
projektna ideja
UKUPNO €
126
330.000
45.000
562.500
75.000
50.000
7.000
200.000
27.000
200.000
27.000
26.250.000
3,500.000
365.000
49.000
198.000
26.000
8.000.000
1,067.000
10.000.000
1,333.000
3.300.000
440.000
1.050.000
139.000
200.000
27.000
6.788.000
905.000
5.000.000
667.000
300.000
40.000
188.000
25.000
10.000.000
1,333.000
2.116.000
282.000
12.000.000
1.600.000
11,614.000
Dozvole
Lokac.
Grañ.
7
8
-
Tehnička dok.
Mjera ŽRS
Veza
9
-
10
3.15
11
22
-
da
-
3.15
31
-
-
-
3.14
48
-
-
-
3.16
3.14
60
66
-
-
-
3.15
67
-
-
-
3.15
79
da
-
-
3.14
95
-
-
-
3.15
97
da
-
-
3.15
104
da
-
idejni projekt
3.15
109
da
-
3.14
116
-
-
studija utjecaja
na okoliš
-
3.16
118
-
-
-
8.36
160
-
-
-
3.15
166
-
-
-
3.15
168
-
-
-
3.14
178
da
da
da
3.14
179
-
-
-
3.14
187
-
-
da
3.15
188
da
da
da
3.15
195
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
5. Komunalna infrastruktura - vodoopskrba
Red.
broj
1
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
Naziv projekta
Podnositelj
Studiji, analize
Faza provedbe
3
Općina Crnac
4
-
Općina Crnac
da
5
priprema projektne
dokumentacije
projektna ideja
Općina Crnac
da
projektna ideja
-
projektna ideja
6
2.960.000
395.000
2.808.620
374.000
1.641.560
219.000
-
predinvesticijska studija
-
15.780.000
Komunalno d.o.o. Pitomača
-
Komunalno d.o.o. Pitomača
-
Općina Sopje
-
Općina Sopje
-
Općina Sopje
-
Općina Sopje
-
Općina Zdenci
-
Općina Mikleuš
-
Izrada projektne dokumentacije za
cjevovod Mikleuš-Ćeralije
Izgradnja spojnog i opskrbnog cjevovod
Klc. Feričanski
Rekonstrukcija distributivne vodovodne
mreže
Izgradnja opskrbne vodovodne mreže
Općina Mikleuš
-
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
priprema projektne
dokumentacije
priprema projektne
dokumentacije
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
projektna ideja
Grad Orahovica
-
Grad Orahovica
-
Grad Orahovica
-
Izgradnja ureñaja za pročišćavanje
otpadnih voda
Izgradnja glavnog opskrbnog cjevovoda i
vodospreme
Izgradnja magistralnih cjevovoda PčelićPivnica
Izgradnja magistralnog cjevovoda
Orešac-Lipovac
UKUPNO €
Grad Orahovica
-
Grad Orahovica
-
Općina Suhopolje
-
Općina Suhopolje
-
2
Spojni cjevovod D.PredrijevoMilanovac-Crnac-OB Županija
Spojni cjevovod D.Predrijevo-Vlastovac
S.P.Polje, N.P. Polje-M.Rastovac
Spojni cjevovod Crnac-Suha Mlaka
Vodoopskrba Slav. Podravina, Cjevovod
Bukovica-Borik-Čačinci
Magistralni cjevovod Čañavica-GezenciČañavica-Lug
Ureñaj za kondicionir. vode vodocrpilišta
Pitomača
Vodoopskrbni sustav naselja općine
Pitomača
Izgradnja spojnog cjevovoda Bakić Josipovo
Izgradnja spojnog cjevovoda NovakiG.Milanovac
Izgradnja spojnog cjevovoda SopjeČañavica
Izgradnja spojnog cjevovoda SopjeNovaki
Spojni cjevovod Slav. Bare-ObradovciD.Predrijevo
Razdjelna vodovodna mreža u Mikleušu
Općina Čačinci
Općina Čañavica
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
127
Proračun kn/€
2,104.000
4.000.000
533.000
30.000.000
4,000.000
1.751.000
229.000
5.784.500
771.000
4.620.000
616.000
7.000.000
933.000
2.816.434
375.000
1.560.029
208.000
3.733.000
498.000
300.000
40.000
671.000
89.000
300.000
40.000
700.000
93.000
980.000
136.000
7.000.000
933.000
3.000.000
400.000
12,986.000
Lokac.
7
da
Dozvole
Grañ.
8
-
Tehnička dok.
Mjera ŽRS
Veza
9
-
10
6.27
11
1
-
-
-
6.27
2
-
-
-
6.27
3
-
-
6.27
8
-
-
projektni
zadatak
djelomična
6.27
13
-
da
-
6.27
27
-
da
da
6.27
29
-
da
da
6.27
34
da
-
da
6.27
35
-
-
da
6.27
36
-
da
da
6.27
37
-
da
6.27
43
da
da
izvedbeni
projekt
da
6.27
69
-
-
-
6.27
70
da
-
da
6.27
84
da
da
da
6.27
85
da
-
da
6.27
86
da
-
da
6.27
91
da
da
da
6.27
92
da
-
da
6.27
135
da
-
da
6.27
136
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
6. Komunalna infrastruktura - kanalizacija i pročišćavanje otpadnih voda
Red.
broj
1
1.
Naziv projekta
Podnositelj
Studiji, analize
Faza provedbe
3
Općina Čačanci
4
-
Općina Lukač -
5
priprema projektne
dokumentacije
-
6
35,000,000
4,667.000
-
priprema projektne
dokumentacije
priprema projektne
dokumentacije
priprema projektne
dokumentacije
projektna ideja
30.700.000
4,100.000
10.400.000
1,386.000
25.800.000
3,440.000
2.700.000
360.000
2.500.000
333.000
3.000.000
400.000
500.000
67.000
15.000.000
2,000.000
400.000
53.000
36.000.000
4,800.000
51.000.000
6,800.000
11.200.000
1,493.000
25.220.000
3,362.000
33,261.000
3.
2
Izgradnja kanalske mreže otpadnih
voda
Izgradnja kanalizacije na području
općine Lukač Kanalizacija naselja Pitomača
Komunalno d.o.o. Pitomača
-
4.
Ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda
Komunalno d.o.o. Pitomača
-
5.
Općina Zdenci
-
6.
Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
sustava Zdenci
Kanalizacijska mreža u Gradini
Općina Gradina
-
7.
Izgradnja sanitarno fekalne kanalizacije
Grad Orahovica
-
8.
Izgradnja glavnog kolektora
Grad Orahovica
-
9.
Grad Orahovica
-
Grad Orahovica
-
11.
Rekonstrukcija glavnog kolektora
kanaliz. Orahovica-Merkur
Izgradnja ureñaja za pročišćavanje
otpad. voda
Izgradnja kolektora oborinskih voda
Grad Orahovica
-
12.
Izgradnja pročistača otpadnih voda
Grad Slatina
-
13.
Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Općina Suhopolje
-
14.
Izgradnja kanalizacijske mreže na
području Općine
Izrada projektne dok. za kanalizac.
mrežu
UKUPNO €
Špišić Bukovica
-
Općina Mikleuš
-
2.
10.
15.
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
priprema projektne
dokumentacije
priprema projektne
dokumentacije
priprema projektne
dokumentacije
projektna ideja
128
Proračun kn/€
-
-
Tehnička
dok.
9
idejno
rješenje
-
-
-
-
6.27
26
-
-
-
6.27
28
-
-
-
6.27
49
-
-
-
6.27
59
-
-
da
6.27
82
-
-
da
6.27
83
da
da
da
6.30
88
-
-
-
6.27
90
da
da
da
6.27
93
da
-
idejni projekt
6.27
105
-
-
-
6.27
134
-
-
-
6.27
139
-
-
-
6.27
62
Lokac.
7
da
Dozvole
Grañ.
8
-
Mjera ŽRS
Veza
10
6.27
11
6
6.27
20
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
7. Komunalna infrastruktura - energetika
Red.
broj
1
1.
2.
Naziv projekta
2
Izgradnja plinofikacijske mreže na
području Općine Lukač
Plinska mreža za Gradinu, Bačevac,
Brezovicu
UKUPNO €
Podnositelj
Studiji, analize
Faza provedbe
Proračun kn/€
3
Općina Lukač
4
-
5
-
6
Općina Gradina
-
priprema projektne
dokumentacije
-
Lokac.
7
-
3.700.000
493.000
493.000
Dozvole
Grañ.
8
-
-
-
Tehnička
dok.
9
-
Mjera ŽRS
Veza
10
11
-
6.28
21
6.28
57
8. Prometna infrastruktura
Red.
broj
1
1.
Podnositelj
Studiji, analize
Faza provedbe
Proračun kn/€
3
Općina Crnac
4
-
5
projektna ideja
6
Općina Crnac
da
projektna ideja
Modernizacija neasfaltiranih
nerazvrstanih cesta u općini
Izgradnja pješačkog mosta na rijeci
Krajni
Asfaltiranje nerazvrstanih cesta
Općina Čačinici
-
Općina Čačinici
-
Općina Gradina
-
projekt spreman za
provedbu
priprema projekt
dokumentacije
projektna ideja
Općina Mikleuš
-
Grad Orahovica
-
Grad Orahovica
-
Grad Orahovica
-
10.
Modernizacija
cesta u općini Mikleuš
Izgradnja javne rasvjete OrahovicaDuzluk
Rekonstrukcija cesta i pješačkih
staza u Orahovici
Izgrad. cesta, pješač. staza i rasvjete
u Orahovici
Izgradnja javne rasvjete u Slatini
Grad Slatina
-
11.
Projekt rekonstrukcije cesta
Grad Slatina
-
12.
Modernizacija ceste D. Pištana
Bukvik
Modernizacija ceste Krivaja
Breštanovci
Modernizacija ceste u Ilmin Dvoru
ŽUC VPŽ Virovitica
-
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
priprema projektne
dokumentacije
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
priprema projekt
dokumentacije
projektna ideja
ŽUC VPŽ Virovitica
-
projektna ideja
ŽUC VPŽ Virovitica
-
projektna ideja
ŽUC VPŽ Virovitica
-
projektna ideja
ŽUC VPŽ Virovitica
-
projektna ideja
ŽUC VPŽ Virovitica
-
projektna ideja
ŽUC VPŽ Virovitica
-
projektna ideja
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
Naziv projekta
2
Asfaltiranje ceste kroz naselje
Žabnjača
Javna rasvjeta u Općini Crnac
Modernizacija ceste Kapinci
Josirovo
Modernizacija ceste Cabuna
Žiroslavlje
Modernizacija ceste u Spišić Bukovici
Modernizacija ceste Rušani
Detkovac
129
355.000
47.000
550.000
73.000
1.800.000
240.000
6.000.000
800.000
3.450.000
460.000
600.000
80.000
1.125.000
149.000
750.000
100.000
2.065.000
275.000
6.200.000
826.000
2.228.000
297.000
3.240.000
432.000
878.000
117.000
2.228.000
297.000
2.228.000
297.000
878.000
117.000
3.240.000
432.000
Lokac.
7
-
Dozvole
Grañ.
8
-
Tehnička
dok.
9
-
Mjera ŽRS
Veza
11
6.29
12
4
-
-
-
6.29
5
-
-
-
6.29
10
da
-
6.29
11
-
-
idejno
rješenje
-
6.29
58
-
-
-
6.29
63
da
da
da
6.29
78
-
-
-
6.29
80
da
da
da
6.29
81
da
-
da
6.29
108
-
-
-
6.29
110
-
-
-
6.29
170
-
-
-
6.29
171
-
-
-
6.29
172
-
-
-
6.29
173
-
-
-
6.29
174
-
-
-
6.29
175
-
-
-
6.29
176
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
19.
Projekt smeñe i turističke
signalizacije
UKUPNO €
Invest. zajed. Virovitica
-
priprema projektne
dokument
400.000
53.000
5,092.000
-
-
-
6.29
159
9. Obrazovanje, kultura, šport
Red.
broj
1
1.
Naziv projekta
Podnositelj
Studiji, analize
Faza provedbe
3
Općina Čačinci
4
-
5
-
Općina Pitomača
-
Općina Čačinci
-
projekt spreman za
provedbu
projektna ideja
4.
2
Izmjena stolarije na osnovnoj školi u
Čačincima
Rekonstrukcija kino dvorane u
multimedijalni centar
Izgradnja športske dvorane u
Čačincima
Izgradnja dječjeg vrtića u Čačincima
Općina Čačinci
-
projektna ideja
5.
Školska športska dvorana
Općina Gradina
-
6.
Izrada projekt. dok. za opremanje
šport. dvor.
Izgradnja športske dvorane u Miklušu
Općina Mikleuš
-
projekt spreman za
provedbu
projektna ideja
Općina Mikleuš
-
Ureñenje i opremanje mjesnih
domova
Investic. program izgrad. prostorija
šport. kluba
Invest. program. za gradnju šport.
dvorane u N. Bukovici
Rekonstrukcija gradske knjižnice
Općina Mikleuš
-
Općina N. Bukovica
-
Općina N. Bukovica
-
Grad Orahovica
-
Grad Slatina
-
13.
Investic. progr. za nastavak rekonstr.
zgrade Kotara
Izgradnja školske športske dvorane
Grad Slatina
-
14.
Opremanje knjižnice i čitaonice
Grad knjižnica Slatina
15.
Osnivanje KUD i nabava
opreme
Izgradnja športske dvorane
2.
3.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
priprema projektne
dokumentacije
projektna ideja
projekt spreman za
provedbu
priprema projekt
dokumentacije
projektna ideja
predinvesticijska studija
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
projektna ideja
Turist. zajed. Slatina
-
projektna ideja
Općina Suhopolje
-
VP županija
-
VP županija
-
projektna ideja
19.
Poticanje poduzetničkih i
managerskih. kompetencija učenika
Prema djelotvornoj uspješnoj
osnovnoj školi
Škola znanja
priprema projektne
dokument
projektna ideja
VP županija
-
projektna ideja
20.
Izgradnja zgrade gimnazije
VP županija
-
21.
Globalno učenje za dobrobit okoliša
-
22.
Podizanje plastenika i organiz.
plastenič. proizv.
Prirod. društvo Drava,
Virovitica
Škola M. Marulić Slatina
priprema projektne
dokumentacije
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
16.
17.
18.
-
130
Proračun kn/€
6
1.000.000
133.000
2.002.500
267.000
5.250.000
700.000
2.150.000
287.000
12.347.640
1,646.000
100.000
13.000
7.673.800
1,023.000
750.000
100.000
650.000
87.000
10.000.000
1,333.000
2.569.720
476.000
14.000.000
1,866.000
30.000.000
4,000.000
375.000
50.000
275.000
37.000
16.200.000
2,160.000
75.000
10.000
150.000
20.000
40.000
5.000
15.000.000
2,000.000
80.000
11.000
128.000
17.000
Dozvole
Lokac.
Grañ.
7
8
-
Tehnička
dok.
9
troškovnik
Mjera ŽRS
Veza
10
5.25
11
12
-
da
-
5.25
25
-
-
-
5.26
7
-
-
-
5.25
9
da
da
da
5.25
56
-
-
-
5.26
61
-
-
-
5.25
68
-
-
troškovnik
5.26
72
-
-
-
5.26
75
-
-
-
5.25
77
-
-
-
5.25
87
da
da
da
5.26
102
da
-
5.25
107
-
-
idejni
projekt
-
4.24
122
-
-
-
5.26
126
-
-
-
5.25
131
-
-
-
4.24
161
-
-
-
4.24
162
da
-
-
5.25
165
-
-
-
5.25
177
-
-
troškovnik
8.38
156
-
-
-
4.19
128
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
23.
Suzbijanje alkoholizma kod mladih
24.
Obnova zgrade Hrvatskog doma u
Slatini
UKUPNO €
Zavod za javno zdravstvo
Virovitica
Grad Slatina
-
projektna ideja
-
priprema projektne
dokumentacije
75.000
10.000
20.000.000
2,740.000
18,991.000
-
-
-
4.24
191
-
-
-
5.26
186
Tehnička dok.
Mjera ŽRS
Veza
9
-
10
11
10. Zdravstvo i socijalna skrb
Red.
broj
1
1.
Naziv projekta
2
Centar za pomoć i njegu u kući
2.
Metodološki centar
3.
Ureñenje i opremanje zubne
ambulante Vaška
Ureñenje oftamološke. ambulante
Pitomača
Ureñenje i opremanje oftamol.
ambulante u Orahovici
Nabava kolor dopler ureñaja u DZ
Pitomača
Nabava kolor dopler ureñaja u DZ
Slatina
Dogradnja kata objekta
zdravstvene zaštite
Restauracija RTG kabineta u DZ
Orahovica
Ureñenje i opremanje zubne
ambulante u Bušetini
Dnevni boravak za stare i
nemoćne u Slatini
Izgradnja novog bolničkog objekta
opće bolnice
Bolničko informacijski centar
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Ureñenje prometnica u općoj
bolnici
Izgradnja centra socijalne skrbi u
Slatini
Županijski centar
19.
Ureñenje i opremanje mikrobiol.
laboratorija u Suhopolju
Ureñenje i opremanje mikrob.
laboratorija u Pitomači
Praćenje kvalitete zraka
20.
Testiranje ljudske sline na drogu
18.
Podnositelj
Studiji, analize
Faza provedbe
Proračun kn/€
4
-
5
projekt spreman za
provedbu
priprema projektne
dokumentacije
projekt spreman za
provedbu
priprema projektne
dokumentacije
projekt spreman za
provedbu
projekt spreman za
provedbu
priprema projektne
dokumentacije
priprema projektne
dokumentacije
priprema projektne
dokumentacije
projekt spreman za
provedbu
projektna ideja
6
3
Udruga umirovljenika
Slatina
Dom za psihički bolesne
osobe Borova
Dom zdravlja Virovitica
predinvesticijska studija
Dom zdravlja Virovitica
predinvesticijska studija
Dom zdravlja Virovitica
predinvesticijska studija
Dom zdravlja Virovitica
predinvesticijska studija
Dom zdravlja Virovitica
predinvesticijska studija
Dom zdravlja Virovitica
predinvesticijska studija
Dom zdravlja Virovitica
predinvesticijska studija
Dom zdravlja Virovitica
predinvesticijska studija
Dom zdravlja Virovitica
predinvesticijska studija
Opća bolnica Virovitica
-
Opća bolnica Virovitica
-
Opća bolnica Virovitica
-
Centar soc. skrbi
Virovitica
Centar soc. skrbi
Virovitica
Dom zdravlja Virovitica
-
predinvesticijska studija
Dom zdravlja Virovitica
predinvesticijska studija
Zavod za javno zdrav.
Virovitica
Zavod za javno zdrav.
Virovitica
predinvesticijska studija
predinvesticijska studija
priprema projektne
dokumentacije
priprema projektne
dokumentacije
projekt spreman za
provedbu
projektna ideja
pripremna projekt
dokumentacije
projektna ideja
-
priprema projektne
dokumentacije
projektna ideja
-
projektna ideja
UKUPNO €
131
825.000
110.000
2.060.000
273.000
232.700
32.000
127.000
19.000
127.500
19.000
333.000
44.000
333.000
44.000
2.260.000
301.000
1.000.000
133.000
171.000
24.000
9.650.000
1,287.000
105.000.000
14,000.000
1.796.000
239.000
430.000
57.000
10.800.000
1,391.000
2.060.000
273.000
1.440.000
192.000
1.007.500
134.000
562.500
75.000
150.000
20.000
18,667.000
Dozvole
Lokac.
Grañ.
7
8
-
5.25
125
da
-
-
5.25
138
-
-
-
5.25
140
-
-
da
5.25
141
-
-
da
5.25
142
-
-
-
5.25
143
-
-
-
5.25
144
-
-
idejno rješenje
5.25
145
-
-
,,
5.25
146
-
-
da
5.25
148
-
-
5.25
149
da
-
idejno rješenje
5.25
150
-
-
-
5.25
151
-
-
da
5.25
152
da
-
-
5.25
163
da
-
-
5.25
164
da
-
-
5.25
181
da
da
-
5.25
182
-
-
-
5.25
190
-
-
-
5.25
192
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
11. Očuvanje okoliša, prirodnog, povijesnog i kulturnoj naslijeña
Red.
broj
1
1.
Studiji, analize
Faza provedbe
4
monitoring
5
-
Općina Sopje
-
projektna ideja
Ureñenje obale rijeke Drave te
oplemenjivanje prirodnog ambijenta
Očuvanje močvarnog staništa VIR
Općina Lukač
-
-
Općina Pitomača
-
projektna ideja
Brodarski institut Zagreb
-
projektna ideja
Grad Slatina
studija utjecaja na okoliš
7.
Izrada studije izvedivosti Centra za
gospodarenje otpadom
Projekt izgradnje novog odlagal.
otpada Lukavac
Izgradnja transfer stanice Radosavci
Grad Slatina
studija utjecaja na okoliš
8.
Sanacija divljih odlagališta otpada
Općina Suhopolje
-
9.
Izgradnja vatrogasnog doma
Općina Suhopolje
-
10.
Vraćanje mamutovca u vlasništvo
grada
Jav. ustanov. za zaštitu
prirode Virovitica
-
priprema projektne
dokumentacije
priprema projektne
dokumentacije
priprema projektne
dokumentacije
projekt spreman za
provedbu
projektna ideja
11.
Zaštita i revitalizacija arboretuma
Lisičine
Obnova gradskog parka
Jav. ustanov. za zaštitu
prirode Virovitica
Jav. ustanov. za zaštitu
prirode Virovitica
Prirod. društvo Drava,
Virovitica
Grad Virovitica
da
projektna ideja
-
priprema projektne
dokumentacije
projekt u tijeku provedbe
cost-benefit analiza
VP županija
studija izvedivosti
2.
3.
4.
5.
6.
12.
13.
14.
15.
16.
Naziv projekta
2
Sanacija neureñenih odlagališta.
otpada u općini Čañavica
Sanacija divljih odlagališta otpada
Monitoring riba i močvarnih ptica
na rijeci Dravi
Dvorac Pejačević
Zaštita okoliša i infrastr. područja
Križnica
Kupnja poljopr. zemljišta u
vlasništvu države
17.
Zbrinjavanje infektivnog otpada
18.
Izrada katastra groblja na području
općine Mikleuš
UKUPNO €
Podnositelj
3
Općina Čañavica
Udruga slavon. uzgajivača
hladnokrvnih konja
Čañavica
Dom zdravlja Virovitica
Općina Mikleuš
-
predinvesticijska studija
predinvesticijska studija
-
priprema projektne
dokumentacije
priprema projektne
dokumentacije
projektna ideja
pripremna projektne
dokumentacija
projektna ideja
SVEUKUPNO €
Proračun kn/€
6
2.558.000
341.000
2.250.000
300.000
200.250
27.000
145.000
19.000
20.000.000
2,667.000
7.000.000
933.000
2.300.000
304.000
1.950.000
260.000
75.000
10.000
2.625.000
350.000
1.100.000
147.000
40.000
5.000
7.500.000
1,000.000
857.000
114.000
1.020.000
136.000
982.500
131.000
350.000
47.000
6,791.000
149,060.000
132
Dozvole
Lokac.
Grañ.
7
8
-
Tehnička
dok.
9
idejno rješenje
Mjera ŽRS
Veza
10
7.31
11
14
-
-
-
7.31
33
-
-
-
3.15
19
-
-
-
8.37
23
-
-
-
7.32
50
-
-
-
7.31
101
-
-
-
7.31
100
-
-
-
7.31
130
da
-
da
6.30
137
-
-
da
8.37
153
-
-
-
8.37
154
-
-
-
8.37
155
-
-
-
8.38
157
-
-
-
3.16
158
-
-
-
8.36
167
-
-
-
3.16
55
-
-
da
7.32
147
-
-
-
5.25
71
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Rekapitulacija:
1. Poljoprivreda (18)
2. Poduzetnička infrastruktura (21)
3. Poduzetništvo (16)
4. Turizam (21)
5. Komunalna infrastruktura - vodoopskrba (21)
6. Komunalna infrastruktura - kanalizacija i pročišćavanje otpadnih voda (15)
7. Komunalna infrastruktura - energetika (2)
8. Prometna infrastruktura (19)
9. Obrazovanje, kultura, šport (24)
10. Zdravstvo i socijalna skrb (20)
11. Očuvanje okoliša, prirodnog i kulturnog naslijeña (18)
SVEUKUPNO €
SVEUKUPNO KN
11,018.000
15,394.000
16,353.000
11,614.000
12,986.000
33,261.000
493.000
5,092.000
18,991.000
18,667.000
6,791.000
150,660.000
1.129.950.000
133
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
5. Lista visokoprioritetnih projektnih ideja
(Prijedlog za izradu najmanje tri projekta) Red.
broj
1
1.
Naziv projekta
3.
2
Investicijski program za ureñenje
zone Trnovača
Izgradnja poduzetničke zone
Odboj-Jug
Analiza uzoraka vina
4.
Izgradnja punionice pitke vode
2.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Korištenje biomase za proizvodnju
bio-goriva
Turistič. rekreac. kompleks jezero
Ružica- grad Hercegovac
Uspostava mreže šetalačkih,
biciklističkih i jahačkih staza
Izgradnja ŠRC-a Javorica
Podnositelj
Studiji, analize
Faza provedbe
3
Grad Slatina
4
-
Općina Suhopolje
-
Zavod za javno zdravstvo Virovitica
-
5
priprema projektne
dokumentacije
projekt u tijeku
provedbe
projektna ideja
-
projektna ideja
predinvesticijska
studija
predinvesticijska
studija
-
priprema projektne
dokumentacije
priprema projektne
dokumentacije
projektna ideja
-
analiza troškova
priprema projektne
dokumentacija
projekt u tijeku
provedbe
projektna ideja
Općina Zdenci
Grad Slatina
Grad Orahovica
Turistička zajednica Pitomača
Grad Slatina
Turist. zajednica Virovitica
Ureñenje izletničkog područja
Bilogora
Biciklističke staze uz rijeku Dravu VP županija
-
Izgradnja športske dvorane u
Čačincima
Izgradnja športske dvorane
Općina Čačinci
-
projektna ideja
Općina Suhopolje
-
Suzbijanje alkoholizma kod
mladih
Izgradnja novog bolničkog
objekata
Industrijska zona Vraneševci
Zavod za javno zdravstvo
Virovitica
Opća bolnica Virovitica
-
priprema projektne
dokument
projektna ideja
predinvesticijska
studija
Predinvesticijska
studija
priprema projektne
dokumentacije
priprema projektne
dokumentacije
Općina Čañavica
134
Proračun kn/€
6
36.900.000
4,920.000
7.700.000
1,027.000
750.000
100.000
10.000.000
1,333.000
25.000.000
3,333.000
26.250.000
3,500.000
198.000
26.000
8.000.000
1,067.000
200.000
27.000
5.000.000
667.000
5.250.000
700.000
16.200.000
2,160.000
75.000
10.000
105.000.000
14.000.000
250.000
33.000
Dozvole
Lokac.
Grañ.
7
8
-
Tehnička
dok.
9
-
Mjera
ŽRS
10
2.8
Veza
11
112
-
-
-
2.8
133
-
-
-
5.25
194
-
-
-
2.10
47
da
-
-
2.10
103
-
-
-
3.15
79
-
-
-
3.15
97
da
-
-
3.15
97
-
-
-
8.36
160
-
-
-
3.15
168
-
-
-
5.26
7
-
-
-
5.25
131
-
-
-
4.24
191
-
-
-
5.25
150
da
-
-
2.8
53
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
6. Prijava projektne ideje ili projekta za bazu projekata u ŽRS-i
_______________________________________________________
1. NAZIV PROJEKTA
_______________________________________________________
Upisati puni naziv projekta
2. POVEZANOST PROJEKTA SA
ŽRS-om
______
Upisati broj cilja iz ŽRS-e
2.1. Na koji je cilj ŽRS-e vezan projekt
(vidi popis ciljeva u prilogu)
_______________________________________________________
_______________________________________________________
Upisati puni naziv cilja iz ŽRS-e
2.2. Na koji je prioritet iz ŽRS-e vezan
projekt
(vidi popis prioriteta u prilogu)
______
Upisati broj prioriteta iz ŽRS-e
_______________________________________________________
_______________________________________________________
Upisati puni naziv prioriteta iz ŽRS-e
2.3. Na koju je mjeru iz ŽRS-e vezan
projekt (vidi popis mjera u prilogu)
______
Upisati broj mjere iz ŽRS-e
_______________________________________________________
_______________________________________________________
Upisati puni naziv mjere iz ŽRS-e
_______________________________________________________
Upisati naziv podnositelja
3. PODNOSITELJ
PRIJAVE/PREDLAGAČ PROJEKTA
_______________________________________________________
Upisati koje je vrste predlagač (uprava, javna institucija/poduzeće, udruga i dr.)
_______________________________________________________
Adresa
_______________________________________________________
Telefon, e-mail, fax
_______________________________________________________
Ime i prezime nadležne osobe, funkcija
4. OPIS PROJEKTA
4.1. Svrha projekta
Opisati koji je smisao projekta? Zašto je pokrenut projekt?
4.2. Ciljevi projekta
Opisati što se želi projektom postići? Koji su konkretni koraci da se postigne svrha projekta?
4.3. Rezultati projekta
Opisati što je to što će projekt dati korisnicima? Što je učinak projekta za korisnike?
5. KONAČNI KORISNICI
____________
Broj korisnika
Opisati korisnike, tko su korisnici, glavne grupe.
6. PODRUČJE NA KOJEM SE
IZVODI PROJEKT
Navesti mjesto na kojem se izvodi projekt.
7. SEKTOR I VRSTA PROJEKTA
_______________________________________________________
Upisati sektor na pr. industrija, poljoprivreda, obrazovanje, okoliš i dr.
135
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
_______________________________________________________
8. U KOJOJ JE FAZI
PREDLOŽENI PROJEKT
_______________________________________________________
Upisati vrstu projekta npr. proizvodni, infrastrukturni, prijenos znanja, i dr.
x projektna ideja
x priprema projektne dokumentacije
x projekt spreman za provedbu, ali nema dovoljne izvore
financiranja
x projekt spreman za provedbu, a financijska sredstva su osigurana
x projekt u tijeku provedbe
Zaokružite jednog od navedenih x.
9. MOGUĆI POČETAK IZVEDBE
PROJEKTA
10. PROCJENA UKUPNOG
VREMENA TRAJANJA:
a) pripreme projekta,
b) izvedbe projekta.
11. KOJI JE UKUPAN PRORAČUN
PROJEKTA
a) izrada projekta,
b) izvedba projekta,
c) ukupno.
1 Eur=7,5 kn
12. STRUKTURA FINANCIRANJA
PROJEKTA
_____________________________________________
Mjesec, godina
a) ___________________________________________
Broj mjeseci
b) ___________________________________________
Broj mjeseci
a) ___________________________________________
Kn/Eura
b) ___________________________________________
Kn/Eura
c) ___________________________________________
Kn/Eura
______% vlastitih (od predlagača) sredstava
______% sredstva drugih izvora u Županiji
______% sredstva iz državnog proračuna i državnih ustanova
______% sredstva iz programa EU
______% sredstava drugih inozemnih izvora
______% sredstva kredita
______% privatna sredstva
______% ostali izvori (navesti koji)
Za projekte koji su u izvedbi, a imaju ko-financiranje priložiti potvrdu.
Za projekte koji su u pripremi navesti moguće prijedloge.
13. DA LI JE PROJEKT
PREDLOŽEN DRUGOM
VANJSKOM IZVORU
FINANCIRANJA
_____________________
Navesti kojem.
_____________________
Navesti kada.
14. VLASNIČKA PITANJA
_______________________________________________________
Navesti da li su svi vlasnički problemi riješeni ako projekt obuhvaća i grañenje. Priložiti
pismenu potvrdu u prilogu.
_______________________________________________________
15. LOKACIJSKE I GRAðEVNE
DOZVOLE
_______________________________________________________
Navesti da li su sve lokacijske/grañevinske dozvole za projekt pribavljene. Priložiti pismenu
potvrdu u prilogu.
_______________________________________________________
Ukoliko nisu, navesti se mogu dozvole koje se realno mogu dobiti u roku od 6 mjeseci.
16. TEHNIČKA
DOKUMENTACIJA
_______________________________________________________
Navesti da li je sva tehnička dokumentacija (dizajn, planovi, specifikacije opreme) na
raspolaganju za projekt. Priložiti pismene potvrde u prilogu.
_______________________________________________________
Ukoliko nije, navesti može li se realno očekivati da će tehnička dokumentacija biti
pripremljena u roku od 6 mjeseci.
17. ANALIZE ZA PROJEKT
18. PODRŠKA NADLEŽNIH
INSTITUCIJA
19. POVEZANOST PROJEKTA S
DRUGIM RAZVOJNIM
PROGRAMIMA/
_______________________________________________________
Navesti da li su izrañene neke od analiza i koje, npr. predinvesticijske, cost-benefit, utjecaj na
okoliš i dr.
_______________________________________________________
Navesti da li postoji podrška nadležne institucije i koje. Priložite pismenu potvrdu u prilogu.
__________________________________________________________________
136
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
STRATEGIJAMA
__________________________________________________________________
Navedite da li je projekt povezan s nekim razvojnim programom , sektorskim ili područnim
(npr. Strategija razvoja poljoprivrede ili Razvojni plan općine i sl.) i ime tog programa.
20. ZAJEDNIČKI PROJEKT VIŠE
JEDINICA LOKALNE
SAMOUPRAVE
_______________________________________________________
21. MEðUŽUPANIJSKI PROJEKT
_______________________________________________________
Navedite koji su to županije.
22.PREKOGRANIČNI PROJEKT
_______________________________________________________
Navedite koji su to inozemne regije.
23. PROVEDBENA
ORGANIZACIJA I PARTNERI
_______________________________________________________
Navedite koji su to jedinice lokalne samouprave.
_______________________________________________________
Ime provedbene organizacije.
_______________________________________________________
Ime partnera provedbene organizacije.
24. BILO KAKVI DODATNI
PODATAK ILI INFORMACIJA
VAŽNA ZA PROJEKT
25. MJESTO I DATUM
26. POTPIS I FUNKCIJA
PREDLAGAČA
27. Šifra projekta
_______________________________________________________
_______________________________________________________
Ime, prezime, funkcija
_________________
Popunjava Virovitičko-podravska županija
137
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Popis tabela
Tabela 1 Županija u odnosu na Republiku Hrvatsku ............................................................................ 11 Tabela 2 Struktura zemljišnih površina................................................................................................. 12 Tabela 3 Namjena obradivih površina zemljišta ................................................................................... 13 Tabela 4 Reljef prostora Županije ......................................................................................................... 14 Tabela 5 Veličina posjeda domaćinstava i broj parcela ........................................................................ 16 Tabela 6 Karakteristike stanovništva Županije i Hrvatske.................................................................... 19 Tabela 7 Prirodno kretanje stanovništva ............................................................................................... 22 Tabela 8 Obrazovna struktura stanovništva .......................................................................................... 23 Tabela 9 Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih ............................................................................... 24 Tabela 10 Stopa nezaposlenosti 31.12.2004.......................................................................................... 25 Tabela 11 Kvalifikacijska struktura nezaposlenih 31.VIII 2005........................................................... 26 Tabela 12 Nezaposlenost po starosti i radnom stažu............................................................................. 26 Tabela 13 Kretanje prosječnih plaća ..................................................................................................... 27 Tabela 14 Urbana struktura ................................................................................................................... 27 Tabela 15 Razvojna funkcija naselja s više od 1.000 stanovnika.......................................................... 28 Tabela 16 Površine, broj stanovnika, gradova i općina......................................................................... 29 Tabela 17 Urbana struktura Hrvatske i Županije .................................................................................. 30 Tabela 18 Osnovne stavke Proračuna za 2006. godinu......................................................................... 31 Tabela 19 Robna razmjena s inozemstvom ……… .............................................................................. 34 Tabela 20 Osnovni financijski rezultati poduzetnika .………… ......................................................... 35 Tabela 21 Prihodi po djelatnostima u Županiji ……… ........................................................................ 36 Tabela 22 Redoslijed djelatnosti po ukupnom prihodu ………............................................................ 36 Tabela 23 Kretanje broja poduzetnika po djelatnostima ....................................................................... 37 Tabela 24 Kretanje broja poduzetnika Županije po veličini.................................................................. 38 Tabela 25 Ostvareni prihodi poduzetnika po veličini ………............................................................... 39 Tabela 26 Financijski rezultati poduzetnika po veličini ………........................................................... 40 Tabela 27 Poduzetničke inicijative........................................................................................................ 40 Tabela 28 Pravne osobe prema aktivnosti i djelatnostima .................................................................... 41 Tabela 29 Programi kreditiranja malog poduzetništva ………............................................................. 42 Tabela 30 Kretanje broja zaposlenih u poslovnim subjektima*............................................................ 42 Tabela 31 Djelatnosti s najviše zaposlenih u 2004................................................................................ 43 Tabela 32 Kretanje broja zaposlenih po djelatnostima.......................................................................... 44 Tabela 33 Sredstva i izvori sredstava poduzetnika................................................................................ 44 Tabela 34 Financijska stabilnost, likvidnost, zaduženost i uspješnost poduzetnika.............................. 45 Tabela 35 Pozicija Županije u Republici Hrvatskoj u 2004.................................................................. 46 Tabela 36 BDP po stanovniku po županijama ……… ......................................................................... 47 Tabela 37 Pokazatelji uspješnosti poslovanja u 2004. godine .............................................................. 48 Tabela 38 Zasijane površine u 2004. godini …………......................................................................... 49 Tabela 39 Subjekti sjetve u 2004. godini ……… ................................................................................. 49 Tabela 40 Proizvodnja važnijih usjeva 2003. godine ……………… ................................................... 50 Tabela 41 Prirod važnijih usjeva u 2003. godini* …………................................................................ 50 Tabela 42 Stoka i perad ……………… ................................................................................................ 52 Tabela 43 Proizvodnja ribe u ribnjacima ………………...................................................................... 53 Tabela 44 Broj kućanstava i parcela...................................................................................................... 53 Tabela 45 Program i sredstva za poticanje poljoprivredne proizvodnje ............................................... 54 Tabela 46 Proizvodnja glavnih industrijskih proizvoda i sirovina........................................................ 56 Tabela 47 Ugostiteljska infrastruktura i korištenje ............................................................................... 57 Tabela 48 Broj obrtnika i zaposlenih..................................................................................................... 58 Tabela 49 Zaposleni u obrtu po djelatnostima ...................................................................................... 58 Tabela 50 Struktura obrtničkih djelatnosti ............................................................................................ 59 Tabela 51 Udio Županije u broju zaposlenih u obrtu ............................................................................ 59 Tabela 52 Vodoopskrbni kapaciteti....................................................................................................... 61 Tabela 53 Javna kanalizacija................................................................................................................. 62 138
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Tabela 54 Izgrañenost prijenosne elektro mreže ................................................................................... 63 Tabela 55 Izgrañenost distribucijske elektro mreže .............................................................................. 63 Tabela 56 Stanje i korištenje obrazovnog sustava................................................................................. 66 Tabela 57 Broj studenata....................................................................................................................... 67 Tabela 58 Korištenje predškolskih ustanova i učeničkih domova ........................................................ 67 Tabela 59 Broj korisnika socijalne skrbi ............................................................................................... 69 Tabela 60 Intenzitet utjecaja mjera na ciljeve ....................................................................................... 90 Tabela 61 Intenzitet utjecaja mjera na prioritete ................................................................................... 93 Tabela 62 Odnos EU načela s ciljevima................................................................................................ 98 Tabela 63 Pregled ključnih sudionika i njihove uloge u provedbi ŽRS-e........................................... 107 Tabela 64 Logički okvir za vrednovanje............................................................................................. 109 Popis grafova
Graf 1 Struktura zemljišnih površina .................................................................................................... 13 Graf 2 Struktura obradivih površina...................................................................................................... 13 Graf 3 Struktura reljefa.......................................................................................................................... 15 Graf 4 Spolna struktura stanovništva .................................................................................................... 20 Graf 5 Aktivno i neaktivno stanovništvo............................................................................................... 20 Graf 6 Osobe s prihodima i bez prihoda................................................................................................ 21 Graf 7 Uzdržavane i neuzdržavane osobe ............................................................................................. 21 Graf 8 Prirodno kretanje stanovništva................................................................................................... 22 Graf 9 Obrazovna struktura stanovništva.............................................................................................. 23 Graf 10 Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih................................................................................. 25 Graf 11 Stopa nezaposlenosti ................................................................................................................ 25 Graf 12 Kretanje prosječnih plaća......................................................................................................... 27 Graf 13 Osnovni financijski rezultati poduzetnika................................................................................ 35 Graf 14 Učešće najvažnijih djelatnosti u prihodima u 2004. godini ..................................................... 36 Graf 15 Kretanje broja poduzetnika ...................................................................................................... 38 Graf 16 Kretanje prihoda poduzetnika .................................................................................................. 39 Graf 17 Djelatnost s najviše zaposlenih ................................................................................................ 43 Graf 18 Kriteriji odabira projektnih ideja............................................................................................ 103 Graf 19 Distribucija projektnih ideja prema statusu............................................................................ 104 Graf 20 Sudionici u provedbi Županijske razvojne strategije ............................................................. 105 Popis karata
Slika 1 Smještaj Virovitičko-podravske županije u Hrvatskoj................................................................ 9 Slika 2 Glavni cestovni pravci za Virovitičko-podravsku županiju ...................................................... 10 Slika 3 Glavni prometni pravci za Hrvatsku ......................................................................................... 11 Slika 4 Prostorni obuhvat Virovitičko-podravske županije................................................................... 12 Slika 5 Teritorijalna podjela Virovitičko-podravske županije .............................................................. 29 139
Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2007. – 2013.
Izvori podataka
1. Zavod za prostorno ureñenje Virovitičko-podravske županije: Prostorni plan;
2. Ured državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji: Županija u brojkama;
3. FINA, Podružnica Bjelovar: Informacija o rezultatima poslovanja trgovačkih društava
- poduzetnika u 2002.-2004. godini;
4. FINA: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u
2002.-2004. godini;
5. FINA: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika po županijama u 2004.
godini;
6. HGK: Neki aspekti gospodarskih gibanja, Zagreb, XI/05.;
7. Nacrt Regionalnog operativnog programa Virovitičko-podravske županije;
8. Karakteristike gospodarstva VPŽ u 2003. i 2004. godini.
140

administrativni ustroj hrvatske kroz povijest

Lokalna Hrvatska

Lokalna Hrvatska

Lokalna Hrvatska

Tko je sve iz Zagorja bio na Markovu trgu - zagorje

Plan rada za 2014 - Društvo distrofičara invalida cerebralne i dječje

godi š nj iprogram zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i

Prijedlog odluke o stjecanju poslovnog udjela u

Lokalna Hrvatska