a krvnih nizam strirana van i ako radi emijski i elu. Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. © 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11 Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. © 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11 © 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11 Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. © 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11 Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu. © 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Ljudsko tijelo k o s t i i m i š i ć i frontalna kost parijetalna kost Ljudski kostur (skeletni sustav) Ljudski je kostur potpora tijelu. Jednako tako štiti i osjetljive unutrašnje organe. Ljudski se kostur sastoji od pojedinačnih ili povezanih kostiju. Te su kosti učvršćene ligamentima, tetivama, mišićima i hrskavicama. Kostur se neprestano mijenja kako tijelo stari. Odrasli čovjek ima 206 kostiju, a novorođenče oko 270. temporalna kost gornja vilica cervikalna kralježnica očna šupljina prednji nosni otvor gornji zubi donji zubi donja čeljust ključna kost rebrena hrskavica duga prsna kost nadlaktična kost pravo rebro dvanesto rebro kost kuka torakalna kralježnica kost podlaktice lakatna kost lažno rebro karpalne kosti falange lumbalna kralježnica križa trtična kost pubični zglob metakarpalne kosti sjedna kost Dijelovi kostura Ljudski se kostur dijeli na dva dijela: osovinski (središnji) te vanjski kostur, koji čine kosti povezane s osovinskim. Osovinski se dio sastoji od 80 kostiju. To su kosti glave, stup kralješnice, rebra i prsna kost. One čine vertikalu, odnosno osovinu tijela. Vanjski se kostur sastoji od 126 kostiju koje uključuju kosti udova i potporne kosti. pubična kost Najduža i najkraća Kosti u ljudskom tijelu Najduža kost našeg kostura je bedrena kost – femur. Najkraća je takozvana stremenska kost u uhu. bedrena kost patela tibija fibula kost gležnja tarzalne kosti metatarzalne kosti falange 2 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 3 Vrste hrskavica Kosti i hrskavica ligament Kosti su snažna tkiva koja povezuju endoskeleton, odnosno unutrašnji kostur. Potpora su strukturi tijela i štite unutrašnje organe. Hrskavice su čvrsta vezivna tkiva. Izgrađene su od stanica koje se nazivaju hondrociti. Hrskavice su u zglobovima, rebrima, uhu, nosu, grlu i među diskovima kralješnice. Vrste koštanog tkiva spužvasta kost mišić epifizealna linija tetiva koštana srž Presjek kosti Sastav kostiju Kosti su sastavljene od kalcija, fosfora, natrija i drugih minerala te kolagena. One omogućavaju kretanje te imaju ulogu u formiranju stanica i spremanju minerala. 4 Ljudsko tijelo spužvasta kost šupljina koštane srži Postoje dvije vrste koštanog tkiva: kompaktno (čvrsto) i porozno (šupljikavo). Razlikuju se prema gustoći. Kompaktne su kosti čvrste i snažne te čine zaštitni, vanjski dio svih kostiju. Porozne su kosti unutar kompaktnih kostiju i vrlo su šupljikave. Hijalina hrskavica u zglobovima i unutar kostiju Elastična hrskavica u uški (vanjski dio uha) i cjevastim dijelovima poput grkljana Vrste kostiju Postoje četiri vrste kostiju: Duge kosti – kosti bedra, nogu, ruku i podlaktice Kratke kosti – kosti ručnog i skočnog (nožnog) zgloba Plosnate kosti – na gornjem dijelu lubanje Nepravilne kosti – u lubanji i kralješnici Fibrozna hrskavica u dijelovima kojima je potrebna velika potpora i snaga, poput mjesta na kojima se tetive ili ligamenti vežu za kosti Ljudsko tijelo 5 Zglobovi i ligamenti Zglobovi su mjesta gdje se sastaju dvije kosti. Najvažniji su za održavanje cjeline ljudskog kostura. Ligamenti su vezivne trake građene od kolagena. Omogućavaju da zglobovi budu stabilni, fleksibilni i pokretljivi. Ligamenti su također u mnogim drugim organima, poput maternice, mjehura, jetre i dijafragme. bočni greben unutrašnjost zdjelice veliki trohanter femura ramus pubične kosti sjedna kost iliofemoralni ligament radius ulna (lakatna kost) Vrste zglobova prema kretnjama Zglob kuka Ligamenti, osobito oni u skočnom zglobu i koljenu, mogu se oštetiti pri jakim uganućima ili naprezanjima zglobova i koljena. Male ozljede ligamenata mogu se ublažiti stavljanjem leda, zavoja ili ponekad fizikalnom terapijom. Ipak, ako se ligament rascijepi, to može zahtijevati kiruršku intervenciju ili će trebati vremena da zaraste kako treba. Ljudsko tijelo Tri su vrste zglobova: vlaknasti, hrskavični i pravi (sinovijalni) zglobovi Vezivni zglobovi povezuju kosti, ali ne dopuštaju nikakvu kretnju. Vežu kosti lubanje i zdjelice. Hrskavični zglobovi povezuju kosti koje su spojene hrskavicom. Dopuštaju male kretnje. Pravi (sinovijalni) zglobovi omogućavaju snažne kretnje i ispunjeni su sinovijalnom tekućinom. karpalna kost Vrste zglobova Ozljeda ligamenata 6 Vrste zglobova prema osnovnom sastavu bedrena kost Prema kretnjama, zglobovi se dijele na šest vrsta: Kutni – omogućuju kretnje samo u jednoj ravnini Ravni - omogućuju samo najjednostavnije kretnje klizanja između ravnih zglobnih ploha Obrtni – omogućuju samo vrtnju (rotaciju) oko središnje osovine zgloba Jajoliki – omogućuju kretnje u dva smjera Sedlasti – također omogućuju kretnje u dva smjera Kuglasti – najpokretljiviji su i omogućuju kretnje u svim smjerovima Ljudsko tijelo 7 Lubanja frontalna kost parijetalna kost Lubanja je svojevrsni okvir glave. Štiti mozak i osjetilne organe od ozljeda. nazalna kost temporalna kost Dijete u trenutku rođenja ima oko 45 kosti u lubanji. No poslije, kad odraste, ima ih samo 29. Te su kosti podijeljene u dvije osnovne skupine: kosti gornjeg dijela lubanje i kosti lica (prednji dio) lakrimalna kost Gornji dio lubanje (cranium) Sastoji se od osam kostiju. Te kosti drže i štite mozak. Kosti gornjeg dijela lubanje su frontalna kost, parijetalna, temporalna, etmoidna itd. Frontalna kost formira čelo, očne šupljine i prednji dio gornjeg djela lubanje. Parijetalne kosti, ima ih dvije, čine vrh i bočne strane gornjeg dijela lubanje. Temporalne kosti, postoje dvije, formiraju donji i središnji dio gornjeg dijela lubanje. Etmoidne kosti formiraju dio između očiju. etmoidna kost nazalna šupljina gornja vilica zigomatska kost ramus donje čeljusti molar gornji zubi donja čeljust Kosti lubanje donji zubi Područje lica Kosti u uhu Tri tanašne kosti koje su u uhu također su dio lubanje. Poznate su kao koščice. Čine ih dijelovi koje nazivamo čekić, nakovanj i stremen. 8 Ljudsko tijelo Sastoji se od 14 kostiju. Te kosti oblikuju čeljusti, obraze i nos. Kosti lica uključuju mandibulu (donju čeljust), maksilu, zigomatske kosti, lakrimalne kosti, raonik (vomer) i nazalne kosti nosa. Mandibula je kost u donjem dijelu čeljusti i ujedno jedina kost u lubanji koja se može micati. Maksila ili gornji dio čeljusti čine dvije kosti. Zigomatska kost sastoji se od dvije kosti koje formiraju gornji dio obraza. Lakrimalne kosti su dvije kosti koje oblikuju unutarnji kut oba oka. Raonik i nazalna kost čine nos. Ljudsko tijelo 9 Prsni koš prava rebra prsna kost rebrena hrskavica prvo rebro Prsni koš je poput kaveza koji se sastoji od 12 pari rebrenih kostiju. U torakalnom je području, na dijelu između glave i trbušne šupljine. kostohondralni spoj Prsni koš zatvara prsnu šupljinu. Štiti srce, pluća, trbuh, slezenu i bubrege od ozljeda. Također pomaže pri disanju tako što se širi, a tako omogućuje i plućima da se šire i skupljaju. četvrto rebro šesto rebro prsni koš Rebrene kosti osmo rebro Prsni je koš sastavljen od tri tipa rebrenih kostiju: pravih, lažnih i tekućih rebara. Pravim rebrima nazivamo prvih sedam pari rebara. Ta su rebra povezana sa sternumom, dugačkom prsnom kosti, i protežu se otraga do kralješnice. Lažna rebra čine sljedeća tri para kostiju. Kraća su od pravih rebara. Nadovezuju se na najniže pravo rebro na prednjoj strani i kralješnicu na stražnjoj. Tekuća rebra su posljednja dva para rebara. Najmanja su od svih rebara i vezana su samo uz kralješnicu. sternokostalni zglob ksifoidni nastavak lažna rebra tekuća rebra 10 Ljudsko tijelo treće rebro drugo rebro Struktura prsnog koša kostalna margina peto rebro deseto rebro deveto rebro sedmo rebro Tipična i atipična rebra Rebra od trećeg do devetog poznata su kao tipična rebra jer imaju jednaku građu. Sva ta rebra imaju glavu razdvojenu na dvije plohe nalik na krijestu. Unutrašnja površina ima brazde koje čuvaju živce i krvne žile. Prvo, drugo, deseto i dvanaesto rebro poznata su kao atipična jer svako od njih ima drukčiju građu. Ljudsko tijelo 11 Lakat Teniski lakat nadlaktična kost Lakat je zglob između nadlaktične kosti (humerusa) i prednjih ramenih kostiju (ulne i radiusa). Zglob lakta omogućava kretnje samo u jednom smjeru. Lakat je učvršćen i stabiliziran s nekoliko ligamenata. Ti ligamenti uključuju ulnarni kolateralni, radijalni kolateralni i anularne ligamente. Zglob je zaštićen kapsulom i podmazuje ga jedna velika bursa – vrećica ispunjena tekućinom, smještena između kosti i tetive. Lakat je izvrgnut mnogim ozljedama zato što u njegovu pokretanju sudjeluje nekoliko mišića, kostiju i ligamenata. Jedna od češćih ozljeda lakta je takozvani teniski lakat (lateralni epikondilitis). radijalni kolateralni ligament kolateralni ligament lakatne kosti tetiva tricepsa Zglob lakta Zglob lakta je zapravo skup triju zglobova. Trohleja humerusa spaja se s ulnom, kapitulum humerusa spaja se s glavom radiusa. Treći zglob je superiorni radioulnarni zglob. anularni ligament lakatna kost vrećica s tekućinom kapitulum radius Zglob lakta 12 Ljudsko tijelo trochlea lakatna kost tetiva bicepsa kvrga lakta radius unutarnji mišić presjek zgloba lakta Ljudsko tijelo 13 Gležanj Pokret skočnog zgloba Zglob nožnog članka omogućava dvije različite vrste pokreta: dorzifleksiju i plantarnu fleksiju. Dorzifleksija omogućava zglobu podizanje prstiju kad se stoji samo na petama. Plantarna fleksija omogućava kretnje prstima prema dolje, kad se stoji na prstima. Gležanj (skočni zglob) je mjesto gdje se sastaju stopalo i noga. To je sinovijalni spojni zglob koji se sastoji od subtalarnog zgloba i pravog zgloba nožnog članka. Pravi zglob nožnog članka sastoji se od triju kosti: tibije, fibule i talusa. Zglob omogućava nožnom članku kretanje gore-dolje. Subtalarni zglob obuhvaća dvije kosti: talus i kalkaneus (kost pete). Taj zglob omogućava gležnju kretnje lijevo-desno. Ligamenti Postoje dvije skupine ligamenata u gležnju: lateralni kolateralni ligamenti i medijalni kolateralni (deltoidi). Lateralni kolateralni ligamenti su grupa od pet ligamenata: prednji talofibularni, kalkaneofibularni, talokalkanealni ligament, stražnji talokalkanealni i stražnji talofibularni ligament. Medijalni su skupina od četiri ligamenta: tibijalni vikularni ligament, kalcenotibijalni, prednji talotibijalni i stražnji talotibijalni ligament. tibija stražnji talofibularni ligament kost gležnja prednji talofibularni ligament kalkaneofibularni ligament Kosti i ligamenti u skočnom zglobu petna kost tetiva mišića lista cuboid 14 Ljudsko tijelo peta metatarzalna kost Ljudsko tijelo 15 Kretnja Koljeno Presjek koljena Zglob koljena omogućava nekoliko vrsta kretnji koje uključuju svijanje, rastezanje, zaključavanje i otključavanje koljena te laganu rotaciju. Koljeno je najveći zglob u tijelu koji spaja femur i tibiju. To je sinovijalni zglob pokriven čašicom, koja je poznata kao patela. Koljeno je sastavljeno od dvaju različitih zglobova: femoropatelarnog i femorotibijalnog zgloba. Femoropatelarni zglob spaja prednjicu femura sa sezamoidnom kosti i patelom. Femorotibijalni zglob spaja femur i tibiju. bedrena kost Kosti i ligamenti Koljeno je zglob s trima kostima: femurom ili bedrenom kosti, tibijom i patelom odnosno čašicom koljena. Dva važna ligamenta koja su u koljenu prednji su krucijalni ligament i stražnji krucijalni ligament. Važni su za stabilnost koljena. artikularna hrskavica artikularna šupljina stražnji krucijalni ligament tibija 16 Ljudsko tijelo vrećica s tekučinom patela vrećica s tekućinom prednji krucijalni ligament Ljudsko tijelo 17 mišić ekstenzor radialis longus transverzalna vlakna ekstenzora Mišići koji rade Mišići su odgovorni za pokretanje raznih dijelova tijela. Pomažu u našem svakodnevnom kretanju. Mišići mogu samo gurati, ne mogu vući. Mišićne se kretnje dijele na dvije vrste: svjesne i nesvjesne. Svjesne kontrolira čovjek, dok su nesvjesni, poput kontrakcija srčanog mišića ili treptanja kapcima, automatski. mišić ekstenzor radialis brevis mišić ekstenzor digiti minimi mišić ekstenzor digitorum Mišići koji rade mišić ekstenzor pollicis longus 19 tetiva flexora digitoruma stražnja tibijalna tetiva tetiva flexora hallucisa Mišići proizvode kretnju svijanjem kostiju u pokretljivim zglobovima. Rade to zahvaljujući svojoj mogućnosti da se skupljaju i vraćaju u prvobitnu veličinu. Kontrakcija u mišićima događa se zahvaljujući mišićnim vlaknima. Do kontrakcije dolazi kad motorički živac u mišićnim vlaknima šalje električne impulse. Ti impulsi uzrokuju skraćivanje mišićnih vlakana što proizvodi kretnju. Energija za tu kretnju proizlazi iz kemijske energije uskladištene u tijelu, a nju dobivamo iz hrane koju konzumiramo. mišić ekstenzor pollicis brevis Mišići u paru Kako bi proizveli kretnje u tijelu, mišići uvijek rade u paru. Kontrakcija mišića ili skupine mišića obično je izbalansirana izduživanjem ili opuštanjem druge skupine mišića. Kretnje koje proizvode mišići tetiva peroneusa brevisa tetiva peroneusa longusa ahilova tetiva Drhtavica Mišići tijelu omogućavaju toplinu spajajući glukozu s kisikom. Kad tjelesna temperatura padne ispod normale, mišići se počnu snažno grčiti kako bi spojili još više glukoze i kisika. Rapidno grčenje mišića poznato je kao drhtavica. kosti pete 18 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo Vrste mišića Glatki mišići Ljudsko se tijelo sastoji od više vrsta mišića. Dijelimo ih u tri različite skupine. Te su tri grupe mišića: poprečno prugasti (skeletni), srčani i glatki. Svaka je skupina mišića zadužena je za drugu funkciju. Glatki su mišići u probavnom sustavu, u krvnim žilama, u mjehuru, u dišnim putovima i u maternici. Ti su mišići složeni u slojevima. Oni također rade automatski. Poprečno-prugasti mišići Pričvršćeni su uz ljudski kostur. Ti su mišići zajedno s kosturom odgovorni za kretanje tijela. Zovu se poprečnoprugasti zato što po sebi imaju poprečno postavljene svijetle i tamne pruge. Kretnje tih mišića mogu se svjesno kontrolirati. Omogućavaju tijelu snagu i izdržljivost. Srčani mišić Srčani mišić (miokard) je mišić smješten u srcu. Pomaže mu da pumpa krv. Srčani mišić radi automatski. Muškarac rasteže mišiće 20 Ljudsko tijelo Ljudsko tijelo 21 frontalis Mišićni sustav temporalis orbicularis oculi orbicularis oris pectoralis major Mišićni je sustav mreža mišića u ljudskom tijelu. Sustav omogućava kretanje tijela. Najduži i najmanji mišić masseter trapezius deltoid biceps brachii triceps Mišićni je sustav također odgovoran za funkcioniranje važnih organa u tijelu, poput srca ili pluća. Jednako tako pomaže brachioradialis da tijelo ostane toplo. tetiva bicepsa brachii brachioradialis adductor longus bicipital aponeurosis Tetive Tetive su rebrasta, čvrsta vezivna tkiva. Povezuju mišiće i kosti. Sačinjene su od kolagen što ih čini jačima čak i od mišića. Fleksibilne su i mogu izdržati stalni pritisak za vrijeme pokretanja mišića. rectus femoris gastrocnemius soleus tibia tetive extensor digitorum longus tetive extensor hallucis longus Ljudsko tijelo Hypothenar longus adductor longus sartorius patella 22 Stapedius, mišić u uhu, najmanji je u mišićnom sustavu. Sartorius, mišić koji se proteže od pojasa do koljena, najduži je u mišićnom sustavu. peroneus longus tibialis prednji donji extensor retinaculum tetive extensor hallucis longus Mišići u tijelu Ljudsko tijelo 23 Sadržaj Ljudski kostur (skeletni sustav) … 2 Kosti i hrskavica … 4 Zglobovi i ligamenti … 6 Lubanja … 8 Prsni koš … 10 Lakat … 12 Gležanj … 14 Koljeno … 16 Mišići koji rade … 18 Vrste mišića … 20 Mišićni sustav … 22 Izdavač: 24sata d.o.o. Prijevod: Jasmina Sarić Čedić Lektura: Snježana Babić Višnjić Tisak: Radin print d.o.o. Ljudsko tijelo cjelina - 978-953-323-148-8 Ljudsko tijelo 2 - Kosti i mišići - 978-953-323-150-1 © 2008 Brijbasi Art Press Limited Sva prava pridržana. Niti jedan dio materijala ne smije biti kopiran, fotokopiran, reproduciran, preveden, iskazan u bilo kojem elektroničkom mediju ili u obliku čitljivom za stroj, ili reemitiran, u cijelosti ili djelomično, bez prethodne pisane suglasnosti.
© Copyright 2024 Paperzz
