Monografija: Dječji vrtić Velika Gorica 1960.

1
Sadržaj
1. Uvod...................................................................................................5
2. Ovako smo počeli ................................................................................6
3. Nedostatak prostora - trajan problem.....................................................8
4. Ravnatelji kroz povijest......................................................................11
5. Osnovne postavke odgojno-obrazovnog rada
- ukorak s vremenom.........................................................................12
6. Djeca i zdravlje.................................................................................17
7. Predškola...........................................................................................18
DJEČJI
VRTIĆ
“VELIKA GORICA”
1960. - 2010.
8. Naši posebni programi........................................................................19
9. Roditelji u vrtiću................................................................................22
10. Stručno usavršavanje - cjeloživotno učenje.........................................24
11. Vrtić ne bi bio vrtić da nema i njih…...............................................26
12. Vrtić i lokalna zajednica...................................................................26
13. Nagrade..........................................................................................27
14. I na kraju…....................................................................................28
15. Fotogalerija djelatnika......................................................................30
16. Svi naši djelatnici............................................................................40
VELIKA GORICA
studeni, 2010.
Uvod
NAKLADNIK
Dječji vrtić “Velika Gorica”
Josipa Pucekovića 2
Velika Gorica
ZA NAKLADNIKA
Suzana Čujev-Šipušić, ravnateljica
Autori teksta:
Vedrana Debijađi
Ljubica Lovreković
O
va 2010. godina posebno je svečana za sve koji su
u proteklih 50 godina bili uključeni u djelatnost
Dječjeg vrtića “Velika Gorica” . Prije svega su to djeca,
njihovi roditelji, bake i djedovi, a zatim i svi djelatnici koji
su tijekom pola stoljeća svojim predanim radom, trudom
i stručnim angažmanom omogućili generacijama Velikogoričana da odrastaju u zdravom i poticajnom okruženju.
Fotografije:
Nataša Baričević
arhiva Dječjeg vrtića “Velika Gorica”
Zahvaljujemo svim djelatnicima Dječjeg vrtića “Velika Gorica” na sudjelovanju u nastajanju ove monografije.
Oblikovanje i priprema: ND design, Velika Gorica
Tisak: Tiskara Meić, Odra, Zagreb
Izdanje: studeni, 2010.
Naklada: 350 komada
CIP zapis je dostupan u računalnom katalogu
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 742526
ISBN 978-953-56465-0-1
5
Ovako smo počeli ...
D
anašnji Dječji vrtić "Velika Gorica" osnovao je Narodni odbor općine Velika
Gorica 15. rujna 1960. godine, na inicijativu Konferencije za društvenu aktivnost žena. Prvi dječji vrtić na području Velike Gorice počeo je s radom u prostorijama
bivše zgrade "Turopoljac" u vrlo skromnim uvjetima. U to vrijeme bilo je smješteno
oko 35-ero djece u dobi od 3-7 godina koja su raspoređena u dvije odgojne skupine.
Kolektiv je zapošljavao 4 radnika. Vrtićem je rukovodio, zajedno s upraviteljicom,
odbor s 11 članova od kojih su 9 predstavnici društveno-političkih organizacija, a 2
člana predstavnici kolektiva.
Glavni zadaci vrtića utvrđeni rješenjem o osnivanju bili su:
• da u skladu s potrebama razvoja djece pomaže u stvaranju osnovnih temelja za
daljnji odgoj i obrazovanje;
• da surađuje sa školama i pomogne roditeljima na primjenjivanju suvremenih na
čela i metoda u zdravstvenoj njezi djece;
• da preuzimanjem brige oko odgoja djece pomognu roditeljima, posebice onima
koji su zaposleni, u vođenju svakodnevne brige oko odgoja djece i time im stvore
uvjete za aktivno i nesmetano sudjelovanje u svim djelatnostima društvenog,
političkog i privrednog života.
6
U uvjetima nefunkcionalnog i nedovoljnog prostora, oskudnih didaktičkih
sredstava, stručne literature i drugog ulagani su golemi napori i entuzijazam radnika kolektiva da se svi ovi zadaci ispune
i ostvare.
Prostorije u kojima je vrtić počeo
s radom bile su privremeno rješenje i u pogledu prostora i u pogledu uvjeta rada. Zato NOO 1961.
godine ustupa vrtiću na korištenje zgradu bivše škole pa se osjetno poboljšavaju radni uvjeti. I dalje postoje dvije odgojne skupine, no broj djece u v
r
ti
ću postupno raste, te se počinje razmišljati o proširenju postojećih kapaciteta.
Tek 1965. godine, zbog financijskih poteškoća, postojeći prostor je proširen za još
jednu odgojnu skupinu, pa je osiguran
smještaj za oko 80 djece.
Godine 1966. otvoren je i "sezonski vrtić"
u Buševcu koji je radio tijekom srpnja i
kolovoza sve do 1974. godine. Bio je to
prvi sezonski vrtić, a okupljao je svake godine između 35 i 60-ero djece. 1969. godine proširuje se i ograđuje dvorišni prostor čime su poboljšani radni uvjeti.
7
Nedostatak prostora - trajan problem
P
očetkom sedamdesetih godina prošlog
stoljeća počinje intenzivna stambena
izgradnja u Velikoj Gorici, a priljev stanovništva s djecom predškolske dobi raste
iz godine u godinu. S raspoloživim kapacitetima vrtić ne može zadovoljiti narasle
potrebe pa postotak obuhvata djece u odnosu na ukupan broj stanovnika počinje
opadati. Da bi se ta situacija donekle ublažila, 1973. godine općinski Fond za neposrednu dječju zaštitu otkupio je bivšu zgradu "Šumarije", današnje Cvjetno naselje,
koja je adaptirana i preuređena, te se tako dobio prostor za još dvije odgojne skupine.
Krajem godine smješteno je oko 130 djece. No potrebe su sve veće i osim potreba za
smještajem djece od 3-7 godina, sve je više zahtjeva i za smještaj djece jasličke dobi.
Postojeće grupe su sve veće i brojnije, a uvjeti rada sve teži. Istodobno se osjeća nedostatak adekvatnog odgojnog kadra, odgovarajuće opreme i didaktičkih sredstava.
Formiranjem SIZ-a društvene brige o
djeci predškolskog uzrasta 1974. godine
neposredna dječja zaštita se izdvaja u posebnu i samostalnu oblast i dobiva karakter društvene i organizirane brige o djeci
predškolskog uzrasta. Time se povećavaju
društvena izdvajanja za tu svrhu, a sredstva se akumuliraju na jednom mjestu. Uz
napore i pomoć Skupštine općine, te društveno-političkih organizacija, a u suradnji s
USIZ-om, SIZ-om i kolektivom vrtića počinje gradnja prvog suvremenog objekta u
naselju "Galženica".
Objekt je dovršen i predan na korištenje krajem 1975. godine. Iako je vrtić građen
za 100 vrtićke i 48 jasličke djece od početka su odgojne skupine prekapacitirane.
Po prvi puta se u Velikoj Gorici otvaraju
i jaslice, te su njima obuhvaćena djeca od
1.-3. godine života.
Time Dječji vrtić prerasta u Dječji centar i
konstituira se kao radna organizacija koja
broji 55 zaposlenih. Formiraju se organi
upravljanja: zbor radnika i radnički savjet.
8
Iako je briga tadašnjeg društva za institucionalnim odgojem i obrazovanjem djece
predškolske dobi bila velika, kapaciteti
nisu bili dostatni za obuhvat sve djece.
U dogovoru sa SIZ-om se 1976. sportska dvorana u novom objektu pretvara u
novu odgojnu skupinu, a 1977. počinje
adaptacija i proširenje područnog objekta
u Kurilovečkoj ulici. Paralelno se provodi
i adaptacija bivše škole u Buševcu za potrebe vrtića. Obje zgrade su predane na korištenje 1977. godine. Zanimljivo je da su
se 1978. godine djeca iz Velike Gorice prevozila svakodnevno u vrtić u Buševec zbog
popunjavanja kapaciteta. Prijevoz djece u Buševec trajao je sve do 1988. godine.
Objekti Dječjeg centra u Cvjetnom naselju, Kurilovečkoj, Buševcu i Galženici zaokružena su cjelina optimalne veličine s 530 upisane djece u 4 jasličke i 15 vrtićkih
skupina i sa 72 zaposlena radnika.
Problem nedovoljnog obuhvata djece predškolske dobi u tadašnjoj općini Velika Gorica, koja 1996. godine postaje Grad, kao i na širem području stalno je prisutan i
nastojao se riješiti:
• provođenjem dnevne društvene brige o djeci u drugoj obitelji, tzv. dadilje, u 4
grupe s 32 djece u Velikoj Mlaki 1981. godine (sve do 2005. godine);
• otvaranjem dviju odgojnih skupina(za
djecu od 3-7 godina)1983. godine u
ulici M. Tojagića (današnja J. Dobrile)u Velikoj Gorici u prostoru dva
adaptirana stana, koje rade i danas;
• otvaranjem dviju odgojnih skupina
u Zagrebačkoj ulici u Velikoj Gorici 1986. godine, zatvorene 1993., pa
ponovno otvorene 2005. godine;
• organiziranjem prijevoza djece starije
od 5 godina u dječje vrtiće u Novom
Zagrebu u razdoblju od 1987-1992.
godine;
• otvaranjem jedne odgojne skupine
(za djecu od 3-7 godina) u privatnoj
kući u Velikoj Mlaki 1988. godine,
koja je radila do 1992. godine;
• otvaranjem triju odgojnih skupina
(za djecu od 3-7 godina) 1992. godi9
ne u novoj Osnovnoj školi u Velikoj
Mlaki, koje rade i danas;
• adaptiranjem prostora vrtića u Cvjetnom naselju za potrebe programa za
djecu s teškoćama u razvoju1994.
godine u suradnji s Hrvatskom malteškom službom;
• otvaranjem dviju odgojnih skupina
(za djecu od 3-7 godina) za program ranog učenja stranog - njemačkog jezika1996. godine u ulici Slavka Kolara 43 b u Velikoj Gorici;
• otvaranjem dviju odgojnih skupina (za djecu od 3-7 godina) u adaptiranom prostoru Osnovne škole u Mraclinu 1997. godine
• otvaranjem dviju odgojnih skupina (za djecu od 3-7 godina) u adaptiranom prostoru Doma zdravlja u Donjoj Lomnici 1998. godine;
• otvaranjem mješovite dobne skupine (za djecu od 3-7 godina) u adaptiranom
prostoru privatne obiteljske kuće u Mičevcu 2002. godine;
• otvaranjem mješovite dobne skupine (za djecu od 3-7 godina) u adaptiranom
poslovnom prostoru Hrvatske malteške službe u Cvjetnom naselju u Velikoj Gorici iste godine,
• otvaranjem dviju dobnih skupina za
djecu jasličke dobi 2003. godine u
adaptiranom prostoru privatne obiteljske kuće u Velikoj Mlaki;
2006. godine otvaraju se 2 dobne skupine za djecu od 2-5 godina u adaptiranom
prostoru Doma kulture (stara škola) u Velikoj Mlaki. U istom prostoru 2007. godine
otvara se dobna skupina za djecu od 5-7 godina, a 2008. godine za djecu od 2-3 godine,
Ravnatelji kroz povijest
U dugoj povijesti Dječjeg vrtića na čelnom mjestu bili su:
Jelena Majstorović, upraviteljica od 1960.-1966. godine,
Dragica Fuks, direktorica od 1966.-1971. godine
Božena Barac, direktorica od 1971.-1986. godine
Mirko Braim, direktor od 1986.-1991. godine
Suzana Čujev-Šipušić, ravnateljica od 1991. godine.
2006. godine otvaraju se 3 dobne skupina za djecu od 1-7 godina u adaptiranom prostoru privatne obiteljske kuće u Gradićima. 2009. godine u istom prostoru otvorene
su još 2 dobne skupine.
U studenom 2010. godine otvara se u
adaptiranom prostoru osnovne škole u
Donjoj Lomnici još jedna dobna skupina
za djecu od 1-3 godine.
Danas Dječji vrtić "Velika Gorica" djeluje na 15 lokacija, ima 47 dobnih skupina
s upisanih 10206 djece, 193 zaposlenih i
jedan je od najvećih dječjih vrtića u Hrvatskoj.
10
Suzana Čujev-Šipušić
11
Osnovne postavke odgojno-obrazovnog rada
- ukorak s vremenom
Odgojno-obrazovni rad u vrtiću mijenjao
se tijekom povijesti u skladu sa zahtjevima društva i zakonskim propisima koji su
regulirali institucionalni odgoj i obrazovanje djece predškolske dobi.
U početku osnovne zadaće rada bile su
uključivanje djece u zajednicu i uspostavljanje međusobnih kontakata, odgoj
pozitivnih osobina ljudi tadašnjeg društva, učenje kulturno-higijenskih navika i
zdravstvena zaštita djece. Odgojno-obrazovni rad planirao se globalno i tromjesečno
po vremenskim cjelinama. Obuhvaćao je fizički, moralni, estetski, radni i intelektualni odgoj.
1971. godine za cijelo područje tadašnje
SR Hrvatske donijet je prvi Program odgojno obrazovnog rada. Njegova primjena
u vrtiću vidljiva je kroz pravilno postavljanje programskih zadataka, povezanost odgojnih područja, brigu o pravilnoj ishrani
djece, pravilno izmjenjivanje aktivnosti i
odmora. Kroz svakodnevni boravak djece
na zraku i svakodnevno tjelesno vježbanje
čeličio se i razvijao djetetov organizam.
U radu s djecom odgajatelji su se strogo pridržavali propisanih sadržaja za svako odgojno-obrazovno područje, a djeca su ih, kao u školi, morala savladati.
Stručnu pomoć i podršku odgajateljima u planiranju sadržaja rada i procjenjivanju
djetetove uspješnosti pružao je pedagog zaposlen 1974.
godine, a u brizi za zdravstvenu zaštitu djece viša medicinska sestra zaposlena 1975. godine.
Slijedeći Osnove programa odgojno-obrazovnog rada s
djecom predškolske dobi iz 1983. godine rad u vrtiću se
mijenja. Veća pažnja se posvećivala zadovoljavanju osnovnih potreba djece za pravilnom prehranom, snom, što duljim boravkom na zraku.
12
Sadržaji rada planirali su se prema odgojno-obrazovnim područjima: tjelesni i
zdravstveni odgoj, upoznavanje prirode i
društva, materinji jezik, elementarni matematički pojmovi, likovni i glazbeni odgoj.
Tendencija na razini suradnje s roditeljima bila je intenzivirati suradnju i podići
je na stručni i kvalitetniji pristup prilikom
svakog kontakta s roditeljima.
Osuvremenjen je pristup i organizacija priredbi i svečanosti s aspekta djeteta i njegovog doživljavanja.
Zahtjevi u radu s djecom i roditeljima prema novoj koncepciji iziskivali su znatniju i
primjereniju profesionalnu pripremljenost odgajatelja, te je Vrtić kontinuirano omogućavao odgajateljima dodatnu izobrazbu i posebnu brigu vodio o uvođenju odgajatelja početnika u samostalan rad.
1985. godine zaposlen je i prvi psiholog
u vrtiću, koji je od početka odgajateljima
bio pomoć u prepoznavanju razvojnih potreba djece i podrška u odabiru primjerenih odgojnih postupaka, a od 1988. zaposlen je i logoped čime je kvaliteta rada
na poticanju razvoja govora djece u vrtiću
poboljšana.
Prvi defektolog u vrtiću zaposlen je tek
1993. godine što je pridonijelo boljem razumijevanju potreba djece s teškoćama u
razvoju.
Od 1991. godine donošenjem Programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja predškolske djece u vrtiću se odgojno-obrazovni rad temelji na humanističko-razvojnom
pristupu uz poštivanje individualnosti svakog djeteta. Odgajatelji imaju slobodu u
planiranju, programiranju i ostvarivanju neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Humanost, marljivost, odgovornost i stručnost svih djelatnika spremnih na promjene vlastite prakse u timskom djelovanju u
skladu s potrebama i pravima djece rezultirao je stvaranjem kurikuluma usmjerenog na dijete.
U kreiranju cjelokupnog konteksta poticajnog za razvoj djeteta polazi se od razvojnih potreba, mogućnosti i interesa
13
djeteta. Zadaće rada proizlaze iz 4 razvojna područja: motorika i zdravlje djece, socio-emocionalni razvoj, spoznajni razvoj,
te razvoj komunikacije, izražavanja i stvaralaštva djece.
Dijete se potiče na istraživanje i slobodu
izbora prostora, poticaja i materijala za
igru. Ono uči i spoznaje svijet oko sebe
vlastitom aktivnošću - ono uči čineći. U
interakciji s drugom djecom i odraslima u
vrtiću, dijete stvara pozitivnu sliku o sebi,
razvija komunikacijske i socijalne vještine, emocionalnu inteligenciju i na taj način
gradi svoju osobnost.
Iz takve koncepcije rada proizašlo je mnogo projekata:
• "Psihosocijalna pomoć i podrška prognanoj djeci i njihovim roditeljima" nastao
tijekom Domovinskog rata.
• "Prevencija zlouporabe sredstava
ovisnosti" nastao u skladu s potrebama i zahtjevima suvremenog društva.
• "Polazišta odgoja za ljudska prava" s
ciljem stvaranja uvjeta u vrtiću u kojem dijete živi i uči svoja prava, njihovoj zaštiti i odgovornosti zajedno
sa svojim roditeljima.
• "Primarne potrebe djece u vrtiću" s
ciljem prepoznavanja djetetovih potreba i osiguravanja uvjeta za njihovo zadovoljavanje.
• "Prvi dani u vrtiću" s ciljem senzibilizacije odgojitelja i ostalih zaposlenih u vrtiću na
posebne potrebe djece i njihovih roditelja u
razdoblju prilagodbe, te edukacije roditelja
o potrebama i ponašanju djeteta u razdoblju
prilagodbe.
• "Roditelji u vrtiću" kako bismo omogućili roditeljima i obitelji ostvarivanje prava na sudjelovanje u kreiranju programa rada s djecom,
realizaciji i vrednovanju programa, te osigurali
im načine da prate rast i razvoj svog djeteta, te
život i rad djeteta u vrtiću.
14
• "Prevencija poremećaja u ponašanju"
s ciljem utjecaja na razvoj djece u samostalne i sigurne osobe koje će se
na kompetentan način znati nositi s
razvojnim i životnim poteškoćama.
• "Inkluzija djece s teškoćama u razvoju u život i rad redovne skupine"
- senzibilizacija i edukacija djece,
roditelja i odgojitelja za prihvaćanje
različitosti, toleranciju i altruistično
ponašanje, te omogućavanje djetetu s teškoćama u razvoju ravnopravno uključivanje u život i rad redovne skupine.
• "Povezivanje vrtića i škole" - osnaživanje djece i roditelja za što uspješniji prelazak
djeteta iz vrtića u školu.
• "Učenje kretanjem - poticanje razvoja motorike u funkciji pripreme djece za školu" s ciljem primjene najnovijih spoznaja o važnosti zdravog motoričkog razvoja
kao osnove za zdrav spoznajni razvoj i zdravlje djeteta, te učenje djece putem svih
osjetila…
• i još mnogi drugi.
Veliko veselje u djeci izaziva odlazak van
vrtića. Za djecu, u suradnji s vanjskim
suradnicima, osmišljavamo i ostvarujemo
raznolike programe kojima obogaćujemo
djetetovu spoznaju i iskustva. Posjećujemo kazališta, knjižnice, muzeje, škole i
druge kulturne i javne ustanove.
Družimo se i veselimo na izletima, zimovanjima i ljetovanjima.
Sportske vještine usvajamo na klizalištima,
bazenima i drugim sportskim terenima.
Već dugi niz godina veselimo se sudjelovanju u svim aktivnostima u organizaciji
Grada Velike Gorice i Turističke zajednice: "Grad Velika Gorica-prijatelj djece",
Mali fašnik, Lucijini dani, Dječji tjedan…
15
Tijekom povijesti odgajateljice Vrtića za
djecu su osmišljavale dodatne, kraće programe: folklorna igraonica, mali zbor, lego igraonica, likovna igraonica… Predano
su se tijekom godina angažirale u radu
različitih interesnih skupina: skupina za
planiranje i izradu sklopova igara i aktivnosti poticajnih u radu s djecom, estetska
skupina koja je svojom maštovitošću i originalnošću svojih radova, radova djece i
roditelja estetski oblikovala prostore vrtića
i lutkarsko-dramska skupina "Cipelići".
Ona već 20 godina djeci pruža dodatno
veselje i radost svojim predstavama u povodu blagdana i važnih događaja. Odgojiteljice same osmišljavaju tekst, izrađuju kulise, brinu o scenografiji i glazbi za
predstave.
Djeca i zdravlje
Z
a brigu o zdravlju djece i raznovrsnosti namirnica koje se nalaze na jelovniku, te njihovoj prilagođenosti uzrastu
i nutritivnim potrebama djece brinu više
medicinske sestre. Briga o zdravlje djece u
vrtiću je uvijek na zavidnom nivou, a cilj
joj je očuvanje zdravlja djece, poticanja
usvajanja navika zdravog življenja, usvajanja kulturno-higijenskih navika i brige
o zdravoj i uravnoteženoj prehrani djece.
U novije vrijeme tu je i skupina koja vrijedno uređuje i brine o aktualnim informacijama na web stranici našeg vrtića.
I dalje ćemo, ukorak s vremenom, u vrtiću stvarati poticajno, veselo i razigrano okruženje u kojem će rasti i razvijati se zdrava, sretna i zadovoljna djeca.
16
17
Predškola
Naši posebni programi
"Mala škola", "program minimuma", a
danas program predškole, različiti su nazivi za isti program: odgoj i obrazovanje, te
socijalizacija djece u godini pred polazak u
školu koja nisu obuhvaćena cjelodnevnim
predškolskim programom.
Prema dostupnim podacima, još od 1975.
godine Vrtić kontinuirano brine o odgojno-obrazovnim potrebama djece u godini
pred polazak u školu, te organizira i realizira program predškole.
Broj djece uključenih u program kretao
se od 100-200 svake godine, a realizirao
se i realizira se i danas na području Grada i širem gradskom području (Mraclin,
Buševec, Velika Mlaka, Donja Lomnica,
Gradići, Šćitarjevo, Bukevje, Lukavec,
Mičevec, Staro Čiče).
Važnost programa predškole je u uključivanju djece u grupu vršnjaka, njihova socijalizacija, te obogaćivanje njihove spoznaje i iskustva van obiteljskog okruženja i
priprema za školu.
Program za djecu s teškoćama u razvoju - "Pomozi mi, i ja mogu"
V
odeći brigu o primjerenom odrastanju djece s teškoćama u razvoju, uvažavajući suvremena znanstvena, stručna i
praktična znanja i postignuća, od 1994.
godine, među prvima u Hrvatskoj, Dječji vrtić "Velika Gorica" provodi poseban
program za djecu s teškoćama u razvoju.
Uz financijsku pomoć i podršku Hrvatske
malteške službe adaptiran je i opremljen
prostor vrtića u Cvjetnom naselju za potrebe odgoja, obrazovanja i rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju. Na početku
rada u program je bilo uključeno 15-ero djece s teškoćama u mentalnom razvoju i
višestrukim teškoćama u razvoju, a program su provodili defektolog, logoped, odgajatelji i medicinska sestra.
Danas je rad organiziran u tri dobne skupine s 19-ero djece s različitim teškoćama
u razvoju. Program provode defektolozi,
logoped, odgajatelj i pomoćni radnik za
njegu, skrb i pratnju.
Program rada proizlazi iz Programskog
usmjerenja odgoja i obrazovanja predškolske djece, a temelji se na razvojno-humanističkom pristupu u ostvarivanju odgojno-obrazovnih i rehabilitacijskih sadržaja
imajući u vidu djetetove raznolike, specifične potrebe i mogućnosti.
U radu s djecom primjenjuju se suvremene edukacijsko-rehabilitacijske metode
(bazična perceptivno-motorička stimulacija, rehabilitacija putem pokreta, poticanje senzoričke integracije, komunikacija
putem razmjene slika…) uz individualan
pristup i rad u maloj grupi. U suradnji s
vanjskim suradnikom višim fizioterapeutom djeci je omogućena svakodnevna fizi-
18
19
kalna terapija u vrtiću.
Program rada proizlazi iz programskog
usmjerenja odgoja i obrazovanja predškolske djece, temelji se na humanističkorazvojnom pristupu, a prema C-modelu
ranog učenja stranog jezika: program se
ostvaruje na hrvatskom jeziku s postupnim rastom udjela stranog jezika. Komunikacija na njemačkom jeziku uključuje se
u sva razvojna područja uvažavajući djetetove potrebe, mogućnosti i interese.
Provodi se i program inkluzije s ciljem
uključivanja djece s teškoćama u razvoju
u život i rad djece redovne skupine. Ravnopravno sa svojim prijateljima iz redovne skupine posjećuju kazališne predstave
i odlaze na izlete. Tako se istovremeno u
vrtiću živi i uči tolerancija, prihvaćanje
različitosti i ojačavanje socijalnih kompetencija djece i odraslih.
Osim neposrednog rada s djecom velika
pažnja posvećuje se i radu s roditeljima. Cilj rada je edukacija i osnaživanje roditelja,
te osiguravanje kvalitetnog obiteljskog života djeteta s teškoćama u razvoju. U vrtiću
se roditeljima omogućuje da prisustvuju stručnim predavanjima, edukativnim radionicama za roditelje, individualnim konzultacijama sa stručnjacima. Za roditelje se
izrađuje edukativni materijal, omogućuje im se sudjelovanje u neposrednom radu s
djecom - dan otvorenih vrata, posuđivanje stručne literature iz Knjižnice za roditelje,
dok stručnjaci posjećuju dijete u njegovom obiteljskom domu.
Strpljivim i visokostručnim radom kod djece se potiče kvalitetan motorički, intelektualni, emocionalni, socijalni razvoj i razvoj komunikacijskih vještina. Djeca razvijaju
samostalnost, sposobna su uspješno savladavati postavljene zadaće, usvajati nove vještine i tako postaju vrijedni i punopravni članovi svoje zajednice i društva.
Program za djecu sa stranim jezikom - njemački jezik
Prateći i poštujući interes roditelja, te zahtjeve života i rada u suvremenom društvu, od 1994. godine u Vrtiću se provodi
cjelodnevni program ranog učenja stranog
- njemačkog jezika.
U početku program je obuhvaćao 15-ero
djece (1 skupina u objektu u Pucekovićevoj ulici), no zbog velikog interesa roditelja već 1995. godine formirana je još jedna
dobna skupina sa 17-ero djece u objektu u Kurilovečkoj ulici.
U preuređen i za potrebe provođenja programa sa stranim jezikom opremljen prostor
u Kolarevoj ulici 43b skupine se sele 1996. godine, gdje rade i danas. S djecom, njih
38, rade i program provode 4 odgajateljice s potrebnim znanjem njemačkog jezika i
metodike ranog učenja stranog jezika.
20
Naglasak je na igri i planiranim aktivnostima u maloj grupi, dok se situacijski pristup učenja stranog jezika najčešće koristi i
pokazao se kao najučinkovitiji.
Učenjem stranog jezika potiče se razvoj samopouzdanja, sigurnosti, samosvijesti, pozitivne slike o sebi kod djeteta. Važno je da dijete ima osjećaj uspješnosti i napredovanja, te da je motivirano komunicirati na njemačkom jeziku.
Velika pažnja u radu s djecom posvećuje se likovnom izražavanju i stvaralaštvu djece.
Dječji radovi nastali samostalno ili uz pomoć roditelja često budu eksponati na izložbama. 2004. godine je zajednički likovni rad djece i roditelja "Velika Gorica - moj grad",
tempera na platnu, dimenzija 100x80 cm,
uvrštena u veliku izložbu Međunarodnog
dječjeg festivala u Šibeniku "Razglednice
iz Hrvatske" kao najbolji rad predškolskih
ustanova na području Hrvatske.
U programu učenja njemačkog jezika velika pažnja posvećuje se izgrađivanju osjećaja za zavičaj i domovinu.
Da bi dijete, ali i njegovi roditelji, u neposrednom kontaktu s prirodom i kulturnom baštinom proširilo svoju spoznaju o
rodnom kraju i prihvatilo ih kao svojinu,
od 1999. godine program rada obogaćen
je zavičajnim radionicama i igraonicama
za djecu i roditelje.
Učeći strani jezik dijete spoznaje različitost svijeta i stvara pozitivan stav prema
različitosti.
21
Roditelji u vrtiću
Nekad …
U
loga vrtića bila je preuzimanje brige
oko odgoja djece kako bi se pomoglo
roditeljima, posebice onima koji su zaposleni, u vođenju svakodnevne brige oko
odgoja djece i time im se stvorili uvjeti za
aktivno i nesmetano sudjelovanje u svim
djelatnostima društvenog, političkog i
privrednog života.
Danas …
Dječji vrtić "Velika Gorica" - mjesto učenja djece, ali i odraslih
U skladu sa suvremenom koncepcijom predškolskog odgoja i zahtjevima modernog društva, koji naglašava značaj cjeloživotnog učenja, danas je dječji vrtić "Velika Gorica" mjesto gdje roditelj uči, jača i usavršava svoje roditeljske kompetencije.
Roditeljstvo je jedna od najzahtjevnijih
uloga u životu svakog pojedinca.
obrazovnih ustanova)
• radionice za roditelje "Rastimo zajedno"
• "otvoreni dan" - aktivno sudjelovanje roditelja u realizaciji odgojnoobrazovnog rada i zajednička druženja djece, roditelja i odgojitelja
• info-kutiće i edukativne letke
• igraonice za novoprimljenu djecu i
roditelje
• "zavičajne igraonice" - zajednička druženja djece, roditelja, odgojitelja i gostiju
(turopoljski banderij, umjetnici različitih profila, kustosi, predstavnici crkve i
lokalne zajednice).
Kroz ovakve oblike suradnje omogućujemo roditeljima izgrađivanje osjećaja psihološke sigurnosti, kompetencije, osvješćivanje važnosti dosljednog roditeljskog modela,
uvažavanja osobitosti djetetovog razvoja, njegovih razvojnih potreba i mogućnosti.
Aktivno sudjelovanje svih sudionika omogućuje proces učenja i savladavanja novih
vještina i znanja, bolje međusobno razumijevanje i uvažavanje, zadovoljavanje potreba
i poštivanje prava u vrtiću - mjestu kvalitetnog druženja, življenja, igre i učenja.
Dužnost i pravo roditelja je odgajati djecu
u skladu s dječjom dobi, razvojnim potrebama i mogućnostima, pomagati im da
upoznaju svijet i shvate odnose u svijetu
oko sebe, istovremeno ih poticati u razvoju njihove samostalnosti, samosvijesti i samopouzdanja.
Naš vrtić mjesto je koje svojom strukturom i organizacijom, te kompetentnim
stručnjacima odgovara na pitanja i dileme roditelja u njihovoj roditeljskoj ulozi.
Polazeći od razumijevanja roditeljskih potreba i zahtjeva suvremenog društva koji se
stavljaju pred obitelj, osim uobičajenih oblika suradnje s roditeljima (roditeljski kutići, informativni roditeljski sastanci, individualni razgovori s roditeljima), roditeljima
omogućavamo da svoje roditeljske vještine i roditeljsku kompetenciju uče i usavršavaju kroz:
• komunikacijske roditeljske sastanke
• predavanja za roditelje organizirana u suradnji sa širom društvenom zajednicom
(gosti predavači: pedijatri, stomatolozi, psiholozi, predstavnici drugih odgojno22
23
Stručno usavršavanje - cjeloživotno učenje
B
iti ukorak s vremenom i zadovoljiti
potrebe djece i obitelji suvremenog
društva težak je zahtjev za odgojno-obrazovne djelatnike. U našem vrtiću se oduvijek posebna pažnja i briga posvećivala
cjeloživotnom učenju.
U samim počecima rada osjećao se nedostatak adekvatno obrazovanog kadra, pa
se zaposlene poticalo i omogućavalo im se
stjecanje adekvatne stručne spreme. Upućivalo ih se na struče skupove, seminare i predavanja kako bi obogatili svoje spoznaje.
Tijekom godina stručno usavršavanje zakonski se regulira kao obavezno, a zapošljavanjem stručnih suradnika organizira se i u vrtiću kroz stručne aktive, predavanja,
županijska vijeća, a u novije vrijeme stručne radionice.
vrtiću, stručni ispit uspješno je položilo oko 70 pripravnika.
Poseban trud, dodatno zalaganje i izvrsnost u radu odgojno-obrazovnih djelatnika
kontinuirano se prepoznaje, te se pojedinci predlažu za napredovanje u struci. Do
danas su promovirana dva odgajatelja u zvanje odgajatelja savjetnika, dva odgajatelja
u zvanje odgajatelj mentor, stručni suradnik defektolog u zvanje stručnog suradnika
mentora, a četiri prijedloga za napredovanje odgajatelja i stručnih suradnika je u postupku.
Postignuća u odgojno-obrazovnom radu na koja smo osobito ponosni prezentirana su
u različitim stručnim časopisima, zbornicima, stručnim skupovima i konferencijama
u Hrvatskoj i izvan granica domovine.
Cjeloživotno obrazovanje i stalno stručno usavršavanje garancija su daljnjeg kvalitetnog stručnog rada u skladu s Programskim usmjerenjem, Nacionalnim programom
odgoja i obrazovanja za ljudska prava, te novim spoznajama iz predškolske pedagogije,
razvojne psihologije i ostalih relevantnih područja.
Odgojno-obrazovni djelatnici tijekom godina mogli su usavršavati svoje znanje kroz
slijedeće teme:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
"Dijete i njegove potrebe"
"Prava djece"
"Pozitivna slika o sebi"
"Socio-emocionalna veza dijete i odrasli"
"Stres, trauma i tugovanje kod djece"
"Komunikacija u vrtiću"
"Emocionalna inteligencija"
"Darovito dijete"
"Priprema djece za polazak u školu"
"Integracija i inkluzija djece s teškoćama u razvoju"
"Posebne potrebe i teškoće u razvoju djece"
"Govorni razvoj djece"
"Zdrave životne navike"
"Suradnja s roditeljima"
"Dijete i strani jezik"
i još mnoge druge.
Kako se vrtić iz godine u godinu povećavao, tako su se i stalno zapošljavali novi odgojno-obrazovni djelatnici pripravnici. Oni se u prvoj godini svog rada, kroz Program stažiranja, pod stručnim vodstvom svog mentora, osposobljavaju za samostalan
odgojno-obrazovni rad. Unazad 15 godina, trudom i zalaganjem svih zaposlenih u
24
25
Vrtić ne bi bio vrtić da nema i njih…
Kuharice i ekonom brinu o nabavi, kvaliteti i svježini namirnica potrebnih za
spravljanje ukusnih i slasnih obroka.
Domari na vrijeme dovoze, razvoze hranu, popravljaju potrgano, brinu o okolišu
vrtića…
Spremačice brinu o čistoći i urednosti svakog vrtićkog kutka i vani i unutra.
Nagrade
Vrtić je tijekom godina za svoj trud i rad na unaprjeđivanju kvalitete života predškolske djece
i njihovih obitelji dobivao niz priznanja, pohvalnica i nagrada. Najponosniji smo na
Nagradu Grada Velike Gorice s likom Franje Lučića u znak zahvalnosti za iznimna
dostignuća u razvoju predškolskog odgoja i obrazovanja u Velikoj Gorici. Nagradu je
dodijelilo Gradsko vijeće Grada Velike Gorice u čast Dana Grada Velike Gorice, 13.
prosinca 2006. godine, blagdana Svete Lucije.
Pralje i švelje brinu da sve u vrtiću bude
čisto, oprano, pokrpano, izglačano, sašiveno i mirisno.
Tajnica i administrativno-računovodstveni radnik brinu o normativno-pravnim,
organizacijsko-tehničkim poslovima i radnim odnosima u Vrtiću.
Financijsko računovodstvene poslove,
obračun plaće, poslove knjiženja zaduženja i obveza obavlja voditelj računovodstva i administrativno-računovodstveni radnik.
O ispravnosti uređaja za rad, osposobljavanju za rad na siguran način, osiguranju
imovine brine stručnjak zaštite pri radu.
Vrtić i lokalna zajednica
U lokalnoj zajednici naš Vrtić svojom otvorenošću, stručnošću i suradnjom s institucijama podiže kvalitetu kulture življenja svojih sugrađana. U okviru vrtića već dugi niz
godina Udruženje “Djeca prva” provodi program “Rani odgoj za civilno društvo” kroz
Igraonice za djecu i njihove roditelje (majke). Program omogućava djeci pozitivno
iskustvo socijalizacijske skupine i primjerene razvojne poticaje, kako bi se prevenirale
ili umanjile posljedice nepovoljnih uvjeta življenja. Roditeljima (majkama) omogućava jačanje osobnih resursa i roditeljskih vještina, te uključivanje u civilno društvo.
Program edukacijsko-rehabilitacijske igraonice Udruge “Gorica” realizira se, također,
u prostoru Vrtića na lokaciji Kralja Petra Svačića 12 u Velikoj Gorici.
26
27
I na kraju…
Ponosni smo na:
brojne generacije djece koja su pohađala ovaj vrtić,
njihove roditelje uvijek spremne na suradnju,
odgojno-obrazovni rad koji sa svojim programima i vrijednim
djelatnicima predstavlja jednu od najvažnijih djelatnosti u lokalnoj zajednici…
…ili na novom početku:
još dugo vremena želimo biti i ostati mjesto radosnog življenja, druženja i učenja djece i odraslih…
U ČEMU SMO SADA BOLJI NEGO PRIJE?
MARIA: Bolje crtam i pišem priče.
BRUNO: Jači sam i brži.
FRAN: Prije nisam znao što da
radim, a sada uvijek znam.
MARIJA: Bolje glumim u lutkama.
FILIP: Sada se sam oblačim i znam
koliko je milijun i dva milijuna.
LOVRO: Znam slagati kocke u kućice.
MARTIN: Znam crtati autiće i avione.
ŠTO SU DIONICE?
FRAN: Ja mislim da su dionice nekoliko postotaka manje ili više.
ŠTO SU REKLAME?
MARTIN: Reklame su kad
ima nešto novo za kupiti.
JURAJ: Reklame su zato da se možeju gledati.
KARLA: Reklame su kad mobitel pokažu na televiziji.
ŠTO JE KORUPCIJA?
LOVRO: Mislim da je to
kad erupira vulkan.
VIDA: Ja mislim da je to
kao neki posao.
BRUNO: Možda su to ljudi koji ne idu na zeleno.
MARIA: To je nešto što se prikazuje na televiziji.
FRAN: To je nekakva opcija.
LAURA: To bi mogla biti nekaka važna vijest.
ŠTO JE BUDUĆNOST?
DAVID: Kad netko nešto zna.
LAURA: Kad nekome nešto prepustiš što si radio.
28
FRAN: Možda planet.
MARIA: Kao neka ljubav.
FILIP: Da živimo na mjesecu i da kopamo kapsulu.
VIDA: To je nešto važno u tvojem životu.
KADA SMO SRETNI?
MARTA: Kada vidim ponija i
kad se igram plastelinom.
FILIP: Kada dobijem novu igračku.
KARLA: Kada se igram.
SARA: Kada mi je rođendan.
MARIA: Kad se nešto sretno dogodi.
KAD SE BOJIMO:
VILI: Kada se u mojoj sobi napravi
sjena u obliku čudovišta i mraka.
PAULA: Kad grmi jako.
FILIP: Kad se netko sakrije u grmlje
i viče: ''UUUU! Ja sam strašilo.''
BRUNO: Zubara.
VILI: Malo mraka.
MARTA: Ružnih filmova sa zmijama.
KADA SMO TUŽNI:
MARIA: Kad gledam seriju pa se nešto dogodi.
LAURA: Kad me Vili zeza da
sam ružno napravila crtež.
DAVID: Kad idem kod zubara.
MARTA: Kad gledam tužne crtiće.
KADA SE LJUTIMO:
KARLA: Kad mi netko uzme igračku iz ruke.
TOMO: Kad mi mama da da moram a ja ne mogu više jesti.
VILI: Nisam nikad bio ljut.
SARA: Kada mi baka stalno govori da ću pasti.
29
Fotogalerija djelatnika
“Teta je klinac koji radi u vrtiću!”
Bruno, 5 god.
područni objekt Velika Mlaka, Školska
30
područni objekt Velika Mlaka, Teslina
područni objekt Velika Mlaka, Bušićeva
područni objekt Velika Mlaka, Školska
područni objekt Mičevec
31
32
područni objekt Lomnica
područni objekt Dobrilina
područni objekt Gradići
područni objekt Buševec
područni objekt Gradići
područni objekt Buševec
33
34
područni objekt Mraclin
područni objekt Kurilovečka
područni objekt Kolareva
područni objekt Zagrebačka
područni objekt Kurilovečka
područni objekt Cvjetno
35
36
područni objekt Cvjetno
centralni objekt Pucekovićeva
centralni objekt Pucekovićeva
centralni objekt Pucekovićeva
centralni objekt Pucekovićeva
centralni objekt Pucekovićeva
37
praona
tajništvo i računovodstvo
kuhinja
stručni tim
ZAŠTO SE DJECA IGRAJU?
FRAN: Da bi se zabavljali.
VIDA: Zato jer je to zabavno i djeci se sviđa.
LEON: Da budeju sretni.
MARTA: Da se lijepo zabavljaju.
38
domari
39
Svi naši djelatnici
SADAŠNJI
DJELATNICI
Ančić Marina
Antolčić Katica
Arbanas Arijana
Babić Blaženka
Babić Dinka
Babić Zdravka
Banić Mihaela
Baričević Nataša
Barišić Petra
Bejić Sanja
Borić Marina
Božić Mirjana
Brebrić Ana
Britvić Anica
Brnadić Ljuba
Cajner Nikolina
Ceković Bara
Cimaš Ana Maria
Crnić Sandra
Cvetković Marija
Čačić Ivana
Čačija Jasna
Čačković Kata
Čačković Maja
Čavlina Iva
Čizmar Vesnica
Čujev-Šipušić Suzana
Čunčić Anita
Čunčić Vesnica
Čužić Liljana
Dabac Slađana
Dautović Hava
Debijađi Vedrana
Delač Suzana
Dereh Vanja
Desput Suzana
Dolotko Ljubica
DuićAna
Dvorneković Nada
Đogaš Sanja
Đumlija Juraj
Đurašin Anka
40
Đurašin Petra
Đurašin Snježana
Frisch Dajana
Glavina Ivana
Golubić Zorica
Gorički Ivana
Grgić Mara
Grgurić Ana
Gučić Ljiljana
Gvozdenović Bernarda
Hajduković Ivana
Havranek Mateja
Hlap Zrinka
Horvat Barica
Horvat Davorka
Horvatović Zdravko
Hruban Višnja
Hrženjak Josip
Iličić Marinela
Ivanac Tajana
Ivas Gordana
Jambrek Josipa
Jančić Karolina
Jančo Štefica
Jelečanin Marija
Jelić Tanja
Kapitanović Marina
Katulić Elvira
Kirinčić Katica
Klafurić Vesna
Klarić Kristina
Klasnić Božica
Klenović Branka
Kokorović Renata
Kovačević Ivana
Kovačić Mirjana
Križanić Jadranka
Krstanović Ana
Krstanović Ankica
Krstanović Ivanka
Krvarić Manda
Kržak Tanja
Kurilovčan Terezija
Landeka Josipa
Lektorić Sanja
Lončar Ana
Lovreković Ljubica
Lovreković Marica
Lučan Višnjica
Lukinić Mara
Ljubanović Đurđa
Majetić Katica
Manjiček Zagorec
Mirjana
Mareković Jasnica
Mareković Katarina
Marjanović Barica
Maršić Sandra
Matak Brigljević Vesna
Mateša Ksenija
Matešić Vesna
Matković Ivan
Matković Josip
Matković Marica
Matun Emira
Mesić Nevenka
Mihanović Kristina
Mikulić Nevenka
Mikulin Finka
Miloš Ivana
Movrić Anica
Movrić Kolarević Anita
Munjić Ana
Muršić Ljubica
Muža Vesna
Nemet Ivana
Nikolić-Trupčević
Blaženka
Novak Barbara
Orešković Višnja
Paradžik Ljerka
Pavišić Helena
Pavišić Ivana
Pavišić Liljana
Pavličić Tatjana
Pavunčec Katarina
Pejak Alisa
Pejak Martina
Pejak Samira
Pejak Verica
Pereković Željka
Perlić Vlatka
Petković Vesna
Poturić Katica
Prlić Nada
Puljić Ana
Puzak Ivanka
Radojević Željka
Rak Tanja
Rakamarić Božica
Ražić-Miljančić
Anamari
Romić Sandra
Rožić Dajana
Rožić Ivanka
Rožman Dubravka
Siladi Petra
Simichen Maria
Carmen
Sinanović Kasim
Sinanović Zlatica
Sokić Gordana
Sopina Željka
Stanić Jasminka
Stanilović Angjela
Stepanić Tajana
Stojanović Violeta
Šapković Violeta
Ščrbak Petra
Šipušić Anita
Šipušić Ivana
Škrablin Jasna
Šoštarić Ivana
Špičko Štefanija
Špoljarić Katica
Štefanac Robert
Šustić Lidija
Toplek Sandra
Trputec Milena
Trumbetaš Sanja
Turković Marijana
Valentić Martina
Valentinčić Gordana
Varivoda Željka
Viceban Martina
Viceban Matija
Vidić Maja
Vlahović Marijana
Vračević Marija
Vrbančić Mika Blanka
Vrbić Vlatka
Vrhovac Marica
Vučković Nikolina
Vujević Ljuba
Vujnović Božica
Vukašinec Štefica
Vukičević Anita
Zadravec-Radanović
Tamara
Zagorc Marija
Zgurić Darinka
Zlodi Monika
Zoretić Marija
Žitnik Jadranka
Žugaj Slavica
Župetić Ana
NAŠI
UMIROVILJENICI
Andrišević Josip
Bartolin Zlata
Beliga Ana
Braim Mirko
Bratković Štefica
Čolić Marija
Ćulumović Anđelka
Dolački Marica
Dražetić Bara
Drinovac Marija
Dvorneković Ana
Fabečić Katica
Galeković Erika
Galović Ana
Grčević Štefica
Harambašić Ismeta
Jelušić Mara
Jurenić Đurđa
Jurmanović Vera
Klasnić Zlatica
Krulc Nada
Ljubanović Kata
Marić Anka
Markan Katarina
Mišerić Nada
Pavlović Marija
Perlić Branka
Puceković Josip
Puceković Slavica
Radošević Minka
Rožić Bogdanka
Skolan Barka
Sočo Ksenija
Sovina Ljubica
Stanilović Marija
Stepanić Jelena
Stepanić Marija
Stojnić Vjera
Sučec Ljubica
Sučec Marica
Šafranić Slavica
Škalić Terezija
Štefanac Grozdana
Tomić Barbara
Urbančić Katica
Vlahović Marica
Zvonar Elvira
NEKAD SU BILI U
VRTIĆU
Adžaga Monika
Agić Marija
Amšel Ivana
Arsenić Dragica
Babić Ljubica
Babić Mara
Babić Marija
Backo Zlatica
Bačani Ljerka
Bačurin Štefica
Bajtela Nevenka
BandićMartina
Banić Božena
Banić Gabrijela
Barac Božena
Barun Davorka
Basara Brankica
Bašić Dragica
Batinjan Romana
Bauernfreund
Dubravka
Bečić Štefica
Beliga Anita
Bencek Karolina
Beriša Merita
Bertović Slava
Biljuš Ivona
Birek Jana
Birek Marica
Blagus Marinela
Bogović Mirjana
Borošak Marija
Brdarić Mirjana
Breka Mira
Brigljević Zdenka
Brujić Suzana
Budimir Danijela
Bunjevčević Gordana
Burić Moskaljov
Mirjana
Ceković Emilija
Cestarić Sonja
Ciganović Ljubica
Cigrovski Silva
Crnković Martina
Cvetković Kristina
Čaić Mirjana
Čaklović Verica
Črnko Branka
Čubelić Marija
Čunčić Ivana
Čvorić Ljuba
Ćurić Ljubica
Damjanović Jasminka
Delač Irena
Delač Milica
Delić Jasna
Desput Andreja
Detelić Biserka
Dorić Dragutin
Došen Enisa
Drenčević Dragica
Drobnjak Marija
Drobnjak Štefica
Drvodelić Kata
Dvorneković Josipa
Dvorneković Štefica
Đurak Ruža
Đurašin Anita
Đurašin Barica
Đuretić Marija
Đurić Jadranka
El Mahmoud Snježana
Fabijančić Vesna
Fabrio Andreja
Filipančić Stjepan
Filjak Sanja
Fleissig Kristina
Fržop Mirjana
Fuks Dragica
Gabud Višnja
Galeković Branka
Gašparac Martina
Globan Božica
Glumbić Željka
Gmižić Đurđa
Gogić Edita
Gorenc Božica
Grahović Ramiza
Grdenić Elvira
Grgar Martina
Gusić Ankica
Habuš Goranka
Hačić Ines
Harasti Đurđa
Hlopec Višnja
Horvačić Marija
Horvat Danijela
Horvat Erna
Huskanović Tima
Ivanišević Marina
Jelak Vera
Jelavić Mijo
Jelekovac Jelena
Jelić Ruža
Jerković Kata
Jolić Željka
Jurenec Radmila
Jurenić Đurđa
Jurmanović Ivana
Juzbašić Ivanka
Kalanj Stjepan
Karačić Ivanka
Karlović Dragica
Karnas Natalija
Katulić Ana
41
Klobučar Vlasta
Knežević Jadranka
Knežević Vesna
Kolar Dunja
Kos Anita
Kos Vinka
Kostanjčar Jadranka
Košćak Branka
Kovač Jadranka
Kovač Snježana
Kovačević Ljiljana
Kovačić Jana
Krasnić Ana
Krešić Nataša
Krišto Ivana
Krstanović Finka
Krstanović Sanja
Krušelj Petra
Krznarić Ljerka
Kučiš Jelka
Kulaš Milka
Kundić Vera
Kunić Višnjica
Kurilovčan Anela
Lacković Tatjana
Legesse Tilahun
Lektorić Gordana
Lesinger Bara
Levar Nada
Levar Smiljana
Lovriša Josip
Lozančić Danica
Lučan Andrea
Lučan Smiljana
Ljubičić Dinka
Majer Zora
Malek Zlata
Maras Marija
Marić Mirjana
Marijan Ružica
Marijetić Renata
Marjanović Sandra
Markov Vera
Marković Karolina
Marković Petra
Martinčević Tamara
Matić Anka
Matić Mara
Matić Vera
Matijević Maja
Matković Marica
Maurinac Mirjana
Medvidović Andrijana
Milaković Katica
Milanović Eleonora
Milanović Mirjam
Milanović Mirjana
Milas Mira
Milatović Jadranka
Mišković Kata
Mlinarić Renata
Modrić Ika
Modrić Stana
Molnar Slobodanka
Mrakovčić Ivica
Nađ Vesna
Nestić Ivan
Nestić Ljubica
Nogić Ljiljana
Novosel Natalija
Novosel Nevenka
Obilinović Anica
Odrčić Tatjana
OpetukLjubica
Ostrun Vesna
Palenkaš Janja
Paspalj Danka
Pavišić Štefica
Pavlović Janja
Pejak Barica
Pejak Ivanka
Perkec Dubravka
Petrić Ines
PoletoSanja
Popović Katica
Popović Rajka
Pračinec Ljerka
Pranjić Anđelka
Prodanović Miholjka
Prpić Vladimir
Prvulj Zrinka
Puceković Mirela
Puljiz Kristina
Radovanović Sonja
Rajkovača Ljiljana
Rašeta Jasna
Remenar Vlatka
Ribarić Mirjana
Rogina Višnja
Rogulja Ljubica
Rožanković Monika
Rožanković Štefica
Sever Marina
Silađi Radojka
Simić Anđa
Skrbin Zora
Sliško Mirjana
Softić Esma
Sokač Silvija
Soldat Ratko
Stanić Marija
Stanković Sandra
Steinburg Ines
Stepanić Irena
Stepanić Melita
Stepanić Sanja
Stojanović Inga
Strunjak Suzana
Stupar Đurđica
Sučić Saša
Šabanović Anka
Šehić Anđela
Šeravić Katarina
Šestok Nevenka
Šešljaga Anamarija
Šimrak Blaženka
Školnik Jasminka
Škrinjarić Ana
Špeka Jadranka
Špičić Mirela
Štefanac Ančica
Štuban Brankica
Šur Branka
Taši Ksenija
Teskera Mijo
Tomičić Tatjana
Turić Tanja
Turkalj Janja
Vatavuk Ksenija
Veselić Vesnica
Vidaković Mandica
Vidov Antoneta
Vizek Jana
Vlašić Biserka
Vlatković Koraljka
Vnučec Ljubica
Vršaj Ružica
Vrtar Slavojka
Vukušić Karmela
Vutmej Rujana
Zubec Ljubica
Zvonar August
Zvonar Tanja
Žarak Vesna
Žeravica Lidija
Žilec Dijana
Živković Ranko
Žugec Andreja
“Teta, znaš moja mama je doktorica,
a kaj buš ti bila?”
Franka, 5 god.
42

Download Report